BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.
Share Embed Flag
Download ePaper

BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941. BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

jadovno.com
09.02.2015 Views

184 ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA ranskih struktura. U porastu je divorsitet, krvni delikt, prostitucija, skitnja, alkoholizam, droga, prosjačenje, frustracije i tenzije i brojni drugi socijalni psihički sindromi. Postali smo najunosnije područje proliferacije oružja, pranja novca, javne laži, pošasti droge i kriminogenih radnji. Neki gradovi su se raspali, a zaleđa zamrla. Kako i ne bi od izbačenih kontingenata iz procesa rada, tolikog broja «na čekanju» (ne znam čega), raspadu velikih sistema, insuficijencija energije, hrane i feudaliziranih barijera. Svi smo satjerani u nacionalne torove. Cjelokupna populacija je pod šokom dužine krize i okrutnosti rata, te iscrpljivanja ekonomskih resursa. Mnogi se nalaze u tzv. socijalnoj komi. Tranzicione karakteristike s jedne strane i s druge transformacija privrede od socijalističkog u tržišni način privređivanja ostavlja razarajuće posljedice na cjelokupni društveni razvoj, uglavnom zbog činjenice što su elite vlasti u ime države napale društvo. Oduvijek sam bio fasciniran selom kao kulturno-historijskom kategorijom, antipodom gradu. Našim posebno. Njegova transformacija i prezentacija obilježavaju i danas cjelokupni naš život unatoč trendovima urbanizacije i novih civilizacijski prodora. Nema zajednice bez sela i seljaka. Oblici i tipovi, raznoliki modeli naših sela, karakteristični po svojoj heterogenosti i heterohomnosti, svojim mentalitetom žitelja daju pečat našem sveukupnom životu. Unutar njega došlo je do radikalnih promjena u svim domenama življenja. Pomicanje s juga prema sjeveru, iz manjih prema većim naseljima, iz sela u gradove. Prodiru nove tehnologije, sekularizacija je zahvatila sve mlađe naraštaje. Mijenja se struktura porodice i time svi oblici socioekonomskog ponašanja. Moja druga fascinacija je seljak kao povijesna figura, općenito. Jer iako ništa nije izumio, nije realizirao niti jedan pokret niti pobunu, do jučer je hranio i «cara i mrava» i bijaše ishodišna osnova kasnijim svim socijalnim strukturama. Time je plaćao danak razvoju društvenih zajednica i obrani njihovog integriteta. Pod teretom te fascinacije više od 35 godina opisivao sam socijalnu historiju našeg seljaštva začuđen činjenicom što je sve morao podnijeti i što ga sve čeka. I to je rat uništio, navodno zbog «divlje policije». Ja do sada na ovim prostorima nisam susreo pitomu. Mi smo do nedavno bili «najseljačkiji narod» među europskim narodima. Seljaštvo je davalo pečat životu. Bili smo i «najplaninskiji».

SAOPĆENJA, REFERATI, GOVORI 185 Jer nam je pretežiti dio populacije živio u brdsko-planinskim područjima. Među ostalim i te činjenice su odredile kašnjenje u socijalnom razvoju, kašnjenje agrarne i industrijske revolucije i civilizacijsko zaostajanje. Danak koji je pri tome plaćao seljak i koji ga još čeka, vapijuće zaziva socijalne analitičare prostro da pomognu, ublaže historijsko zaostajanje za razvijenim. Zato cijenim ovaj skup kao napor za prekretnicu. Za revitalizaciju sela i poljoprivrede moraju se naučnom metodologijom planiranja učiniti brojne aplikativne pretpostavke: - Prvo, stvoriti osnovu za primijenjenu demografsku politiku koja respektira zatečeno populaciono stanje demografskog sloma; - Drugo, socijalna politika mora biti drugi pol ekonomije rasta i razvoja društva. To tranziciono razdoblje posebno zahtijeva u našim okolnostima uvažavanje svih faktičnih stanja; - Treće, mora se redefinirati uloga poljoprivrede u sveukupnom privrednom razvoju jer ovaj resurs napaja naše industrijske i privredne pogone sa 40% sirovina i još zapošljava znatan broj ljudi, te kao takva mora po svom rangu važnosti dobiti društveni značaj i ulogu u razvoju; - Četvrto, teritorijalno-politička podjela prostora mora se saobraziti s grativacijskim središtima razvoja da nam se ne pojavljuju «suvišni prostori i suvišni ljudi». Ne smije nam se dogoditi prejudiciranje, trošenje prostora jer smo u ovih pedeset godina zakinuli naredne generacije neosmišljenom urbanizacijom za 5% arabilnih površina. Ne smijemo dozvoliti dalju degradaciju prostora i stihijno kalanje antropogenih sadržaja generacijskog mukotrpnog naprezanja. Nama nezaštićene površine erozijama, eolskim vjetrovima, denudacijama i drugim oblicima, odnose nenadoknadive vrijednosti i razaraju rizosferu. To se mora zaustaviti. Prema tome, poljoprivreda kao značajna grana, značajan resurs, na koji je direktno naslonjen veliki populacioni kontigent, u čijim je prostorima raspoređena većina populacije bez obzira na stupanj urbanizacije i rurbanizacije, socijalne strukture itd., mora biti naš najveći planski, društveni interes razvoja. Nema razvitka gradova bez razvoja sela. Nemoguća je rurbanizacija sela bez naučne planifikacije u poljoprivredi, dakle, bez naučne i stručne redefinicije značaja i uloge poljoprivrede u privrednom razvoju. Naročito danas i kada

SAOPĆENJA, REFERATI, GOVORI<br />

185<br />

Jer nam je pretežiti dio populacije živio u brdsko-planinskim područjima.<br />

Među ostalim i te činjenice su odredile kašnjenje u socijalnom<br />

razvoju, kašnjenje agrarne i industrijske revolucije i civilizacijsko<br />

zaostajanje. Danak koji je pri tome plaćao seljak i koji ga još čeka,<br />

vapijuće zaziva socijalne analitičare prostro da pomognu, ublaže historijsko<br />

zaostajanje za razvijenim. Zato cijenim ovaj skup kao napor<br />

za prekretnicu.<br />

Za revitalizaciju sela i poljoprivrede moraju se naučnom metodologijom<br />

planiranja učiniti brojne aplikativne pretpostavke:<br />

- Prvo, stvoriti osnovu za primijenjenu demografsku politiku koja<br />

respektira zatečeno populaciono stanje demografskog sloma;<br />

- Drugo, socijalna politika mora biti drugi pol ekonomije rasta i<br />

razvoja društva. To tranziciono razdoblje posebno zahtijeva u našim<br />

okolnostima uvažavanje svih faktičnih stanja;<br />

- Treće, mora se redefinirati uloga poljoprivrede u sveukupnom<br />

privrednom razvoju jer ovaj resurs napaja naše industrijske i privredne<br />

pogone sa 40% sirovina i još zapošljava znatan broj ljudi, te kao<br />

takva mora po svom rangu važnosti dobiti društveni značaj i ulogu<br />

u razvoju;<br />

- Četvrto, teritorijalno-politička podjela prostora mora se saobraziti<br />

s grativacijskim središtima razvoja da nam se ne pojavljuju «suvišni<br />

prostori i suvišni ljudi». Ne smije nam se dogoditi prejudiciranje,<br />

trošenje prostora jer smo u ovih pedeset godina zakinuli naredne<br />

generacije neosmišljenom urbanizacijom za 5% arabilnih površina.<br />

Ne smijemo dozvoliti dalju degradaciju prostora i stihijno kalanje<br />

antropogenih sadržaja generacijskog mukotrpnog naprezanja. Nama<br />

nezaštićene površine erozijama, eolskim vjetrovima, denudacijama i<br />

drugim oblicima, odnose nenadoknadive vrijednosti i razaraju rizosferu.<br />

To se mora zaustaviti.<br />

Prema tome, poljoprivreda kao značajna grana, značajan resurs,<br />

na koji je direktno naslonjen veliki populacioni kontigent, u čijim<br />

je prostorima raspoređena većina populacije bez obzira na stupanj<br />

urbanizacije i rurbanizacije, socijalne strukture itd., mora biti naš<br />

najveći planski, društveni interes razvoja. Nema razvitka gradova bez<br />

razvoja sela. Nemoguća je rurbanizacija sela bez naučne planifikacije<br />

u poljoprivredi, dakle, bez naučne i stručne redefinicije značaja<br />

i uloge poljoprivrede u privrednom razvoju. Naročito danas i kada

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!