BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

NEDOVRŠENI RAT
173
1. Nama je potreban zajednički multidisciplinarni institut za
znanstveno istraživanje prirode rata, da izuzmemo političku
manipulaciju s ratom i njegovim posljedicama. Navodim primjer
– što je Srbija dobila od devize «svi Srbi u jednoj državi»,
i što se dogodilo sa Srbima u kripliziranim državama. Srbija je
razorila i dio postignute vlastite države. Što je država Hrvatska
postigla nacionalnom državom, «vlastita lisnica u vlastitom
džepu», a platila je to golemom cijenom ljudskih žrtava i muzejom
zločina za milenijsko pamćenje na jednoj trećini teritorija
etnički očišćenom od Srba. Potpuno je razorila golemu vlastitu
privrednu osnovu, tako da danas nema niti jedne banke, ni
jednog većeg kompleksa hotela, ni jedne propulzivnije vlastite
gospodarske grane, dakle nema ništa od suverenosti. To treba
naučno valorizirati.
Kad sam javno progovorio da je to bio građanski rat, da su
ga civili počeli, bili žrtve i zločinci i kad su uniforme nosili, skoro
me došlo glave. Jer država ima svoju Deklaraciju o domovinskom
ratu. Ta sveta krava, svojevrsna ideologija novih vlastodržaca,
falsificira vlastitu povijest. U njoj stoji da Hrvatska nije
napala Bosnu iako grobovi recenziraju suprotno, a Haški sud je
to zvanično utvrdio i objelodanio. Ne valoriziramo li prirodu
rata drugi će nam pisati povijest.
Uvjeren sam da nas samo nauka, koja nije ni nacionalna ni
anacionalna, niti nadnacionalna nego čovjekova najznačajnija
i najmoćnija objektivna poluga, može tu, sada i ovdje izvući iz
brutalnih posljedica građanskog stradanja.
2. Sve države moraju donijeti zakone o denacifikaciji, da se
«carska ne poriče». Uostalom i Njemačka se jedino tako mogla
riješiti nacionalističke pošasti.
3. Nevladine organizacije civilnog društva, Helsinški odbor,
Amnesty International, građanska udruženja za ljudska prava,
dakle, nevladine organizacije moraju biti moderatori kroz sva
civilna udruženja nevladinog sektora. Jer one imaju iskustvo civiliziranog
ponašanja. One jesu institucionalno vezane uz teritorij,
ali nisu po svojoj suštini državne, nego građanske, civilne
institucije. One su najdalje otišle u spoznaji općeg dobra, jer ih