BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

114
ETNIČKO ČIŠĆENJE - OZAKONJENI ZLOČIN STOLJEĆA
njac. Dobio sam obećanje da će Advokati bez granica preuzeti slučaj
kad mi pokrenemo potrebne radnje jer djela Vojina Bakića pripadaju
svjetskoj kulturnoj baštini kao opće dobro. Dakle, hrvatski «talibani»,
njihovi sponzori, nalogodavci postat će predmetom naše sudske i
međunarodne arbitraže. Jer do sad država ustrajava na nekažnjenom
«brisanju memorije» rušenjem preko 3 000 spomenika antifašizmu i
stotinama tisuća spaljenih knjiga. Takav kulturocid, a nekažnjen, ne
poznaje ni jedan europski narod u svojoj sredini.
Tko je bio Vojin Bakić kao umjetnik
Doista nisam stručnjak da ocjenjujem umjetnički rad Vojina Bakića
i njegov značaj za hrvatsku kulturu. Zbog toga se obraćam stajalištu
mjerodavnog Branka Silađina koji je na izvanredan način, prema TV
kalendaru od 18. 12. 2000., dao kratku, briljantnu ocjenu njegovog
stvaralaštva. Evo te ocjene kako slijedi:
«U Zagrebu 18. 12. 1992. umro je Vojin Bakić, hrvatski kipar i
pionir geometrijske apstrakcije. U našu umjetnost uveo je novo shvaćanje
i oslobodio je svega konvencionalnog i naukom zadanog. Bio
je temperamentan, sklon eksperimentu, riziku, hrabrosti. Izgubio je
cijelu obitelj. Braća su mu u ratu strijeljana, supruga tragično stradala,
sin umro od teške bolesti, atelje mu je izgorio, a s njim nestao i
Bakićev 20-to godišnji rad.
Taj čudesni kipar napravio je hrabar prijelaz iz figurativnog u nefigurativno.
Tradicionalna kiparska forma nije ga zadovoljavala. Završio
je Akademiju likovnih umjetnosti i specijalni tečaj kod Kršinića,
vrlo brzo počeo pročišćavati formu i sažimati oblike do maksimuma.
Polovicom prošlog stoljeća stvorio je poznatu skulpturu Bika koja je
na samoj granici figurativnog. Bik je otišao na biennale u Veneciju s
još desetak djela i izazvao veliko zanimanje međunarodnih stručnjaka
za tadašnju hrvatsku umjetnost.
Važan zaokret u svojim kiparskim težnjama Bakić je napravio početkom
60-tih kad je napustio čvrste i snažne bikovske volumene i
prešao na ispražnjene oblike, folije, ljuske ili kiparske negative. Te
razvijene površine zrcalnih formi početak su pragmatičkih načela ge-