BIBLIOTEKA SVJEDOCI VREMENA - Jadovno 1941.

SRPSKI ETNIKUM U HRVATSKOJ 103
odnosno da nije spaljeno 40 000 kompleta Enciklopedije Leksikografskog
zavoda, nego poslano u rezalište. Ponavljam samo napisi
V. Ivančića o persistenciji prokazivanja kulturocida u Feral Tribuneu,
napisi I. Lasića, V. Primorca, D. Foretića, prof. Z. Makovića, T
Gabrića, R. Dragojevića, T. Klauškog, N. Domazeta, H. Lukežića, A.
Mazura, D. Vukov-Colića, S. Šnajdera, Z. Zime, R. Bartolec i u novije
I. Kusture, D. Krušića, J. Zamoda, A. Lešaje i polemika M. Kangrge,
dovoljni su za javnu uzbunu i javnog tužitelja.
Opseg i sadržaj tog zločina ne može se zataškati, ili sakriti prešućivanjem,
jer je to pregolem i monstruozan fenomen. Radi se o tisućama
spomenika, desetinama muzeja i stotinama tisuća naslova,
knjigama, o golemim unakaženim ili devastiranim prostornim rješenjima,
kućama i neprocijenjivom umjetničkom bogatstvu i općem
dobru naroda i ovog prostora. U ime koje logike, koje politike, koje
ideologije taj (ne)moralni čin može itko na ovom prostoru zanemarivati
ili čak opravdavati
Pažljivim pregledavanjem oko 24 000 naslova selekcioniranih za
izlučivanje iz biblioteka, a posebno onih koje su predviđene da se dodijele
odnosno poklone bibliotečnom fondu SKD «Prosvjeta», došao
sam do sablažnjujuće logike kriterija za izlučivanje. Red za otpisivanje
bio je sljedeći:
– sve knjige pisane ćirilicom,
– izdanja štampana u Srbiji ćirilicom, latinicom,
ekavicom i ijekavicom,
– svi naslovi ljevičara i antifašista,
– sva građa i naslovi iz NOB-a,
– mnogo naslova čiji su autori Židovi i Muslimani,
– velik broj ruskih autora,
– velik broj filozofa i njihovih spisa. (47)
(47)
U Francuskoj, filozof kad prozbori u javnosti, tiraž poraste, remitende nema,
a u nas budala kad trabunja, kažemo: «On filozofira». Mi naše najveće stvaraoce
ignoriramo, a nerijetko ih negiramo, naročito ljevičare. To najbolje ilustrira primjer
prof. Milana Kangrge, koji je svojom antologijskom kritikom nacionalšovinizma
doživio muk u javnosti. Iako je jedan od osnivača filozofijske Korčulanske
škole, bio urednikom i osnivačem poznatog časopisa Praxis, u katalogu Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu registrirana su samo dva njegova rada. Tragajući
za naslovima intelektualnih zločinaca u našem prostoru, a oni su doista brojniji od