magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

Spomen na Mladena DeliÊa
Igra i tjelovjeæba nikada ne bi postali
sport da nije bilo izvjeπtavanja (najprije
pismenih - novine, poslije usmenih
- radio, i na kraju slikovnih - televizija).
To zajedniπtvo stvorilo je od nekadaπnjih
igara i individualnog vjeæbanja svjetski
pokret koji se skupno zove - sport. Bez
izvjeπtavanja sve bi ostalo samo osobna
zabava pojedinaca. I u hrvatskom sportu
ta je simbioza odigrala presudnu ulogu,
a velik i vaæan dio u tome odigrao je Mladen
DeliÊ, od koga smo se oprostili ovih
dana.
Kod Hrvata sportsko se novinarstvo
teπko probijalo. Propala su i dva-tri pokuπaja
inicijatora i tvorca hrvatskog
sporta Franje BuËara. Bilo je joπ nekoliko
neuspjelih pokuπaja. Najbolja slika o
tome su izvjeπtaji s olimpijskih igara
koje su slali pismeno, poπtom, sami
sportaπi i koji su objavljivani s Ëetiri do
pet dana zakaπnjenja u nekom neuglednom
kutku novina, u 20 do 30 redaka.
Prvi uspjeli pokuπaji sportskog izvjeπtavanja
(koji pod raznim imenima
joπ traje) zbio se uoËi Zimskih olimpijskih igara 1936. u Garmisch-Partenkirchenu.
Od toga trena sport u Hrvatskoj dobiva
sve viπe mjesta u javnosti, a sukladno tome raste i sam sport.
U tom razdoblju vidnu i svestranu ulogu odigrao je Mladen DeliÊ.
Nakon πto se sam okuπao u sportu - nogometu, koπarci i
atletici, poËeo je izvjeπtavati nakon 1945. u "Borbi" i "Narodnom
sportu" o sportskim zbivanjima u Zagrebu. Od svih sportova
najviπe je ostao vezan uz atletiku u kojoj se formirao i iskazao
kao tada najbolji spiker. Uza to je preuzeo pomno i jednu
od odlika atletike - biljeæenje zbivanja, statistika, stvaranje baze
podataka. Zarana, i prije nego πto je postao poznati πportski
reporter, Mladen DeliÊ je radio neπto πto su drugi propuπtali i
postao nezaobilazni sportski statistiËar i tvorac atletskih i
sportskih almanaha bez kojih bi danas bilo nemoguÊe rekonstruirati
presudne godine razvoja i uspona hrvatskog sporta i
bez Ëega hrvatski sport ne bi bio zapaæen i zapisan u svijetu.
S tim blagom uπao je DeliÊ u reporterske vode i formirao na-
Ëin i stil koji je ne samo utjecao na sportske novinare koji su tek
dolazili nego je taj naËin prezentiranja ostao vidljiv i do danaπnjih
dana: poËevπi od nogometa, koπarke, atletike, plivanja,
skijanja… Tu su tragovi Mladenova naËina i stila trajno ostali.
To je DeliÊ postigao jasnim, preglednim prikazivanjem zbivanja
na sportskom terenu, bilo na radiju od 1950. godine ili Televiziji
Zagreb od 1965. U to je unio i osobni temperament, emocije
koje su sluπateljima i gledateljima pruæali sliku nabijenu
atmosferom zbivanja na terenu.
Zato je Mladen DeliÊ ostao zapamÊen npr. po "obraËunima"
sa sucima nekih utakmica za koje je smatrao da su loπi ili - gore
- neobjektivni, onim poviπenim tonom: "Gospodine (!) Dienstu"
Joπ je uvjerljiviji bio kao jedan od samo tri svjedoka tada
fantastiËne pobjede –urapplee Bjedov na Olimpijskim igrama u Ciudad
de Mexicu 1968. Kada –urapplea posve
neoËekivano izbija na Ëelo utrke na
100 metara prsno Mladen DeliÊ ubrzava
tempo svoga prikazivanja usporedo s
utrkom, a kada se poveÊava drama neposredne
odluke pojaËava i visinu i ja-
Ëinu glasa: "–uke vodi! Ludo! Nevjerojatno.
Je li to moguÊe! (glas se lomi)
–urappleice! Zlatna naπa –uke!"
Izmjena pogleda izmeappleu –urappleice i
Mladena s nijemim pitanjem: "Koja
sam", Mladenov palac okrenutog gore
i nezaboravne geste –urapplee Bjedov s prstom
usmjerenim najprije u sebe, a zatim
negirajuÊe uzdignutim ulazi u najljepπe
sportske emocije olimpijskih igara.
Ova rekapitulacija toga davnog dogaappleaja
najbolje karakterizira odnose u
naπem sportu. Taj prikaz toga zbivanja
zapazili su i zapisali samo rijetki. Tek
12 godina kasnije, kada je Mladen DeliÊ
10. studenoga 1980. na kvalifikacijskoj
utakmici za Europsko nogometno
prvenstvo izmeappleu Jugoslavije i Bugarske
u Splitu izrekao isto zapaæanje reËenicom: "Je li to mogu-
Êe" stekao je opÊu slavu i poznatost koja ga je pratila sve do
svrπetka æivota 12. veljaËe 2005.
Bila bi nepravda kada bi ta reËenica bila sve ono πto treba
pamtiti o djelu veoma marljivog, toËnog i savjesnog registratora
sportskih zbivanja u presudnim, burnim danima razvoja hrvatskog
sporta. »injenice su da je Mladen DeliÊ roappleen 15. sije-
Ënja 1919. u Sinju. Rano se poËeo baviti sportom i ostao mu je
do kraja vjeran. Apsolvirao je pravo, zavrπio ©kolu za tjelesni
odgoj i sport u Beogradu, da bi nakon rata poËeo suraappleivati u
"Borbi" i "Narodnom sportu". U to doba veÊ je struËni tajnik Fiskulturnog
saveza Hrvatske, a 1950. organizirao je Sportsku
redakciju na Radio Zagrebu. Od 1965. do 1976. bio je urednik
Televizije Zagreb, a zatim komentator do odlaska u mirovinu
1984. »injenica je i da je Mladen DeliÊ, neznajuÊi, 26. studenoga
1956. prebaËen s radijskog prijenosa na prijenos tv-slike
nogometne utakmice Engleska - Jugoslavija u Londonu. Godinu
kasnije, 18. svibnja, obavio je prvi pravi tv-prijenos nogometne
utakmice Jugoslavija - Italija u Zagrebu.
Za sve πto je uËinio za sport dobio je 1955. trofej Saveza za
fiziËku kulturu Hrvatske (danas BuËarov trofej), zatim nagradu
za æivotno djelo "Milan MilanoviÊ"Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske
1980., nagradu za æivotno djelo Udruæenja sportskih novinara
Jugoslavije 1981. te nagradu za æivotno djelo Hrvatskog
zbora sportskih novinara 1994. i na kraju trofej Hrvatskog zbora
sportskih novinara 1999.
Sve su to suhi podaci koji formalno potvrappleuju izneseno. Ipak,
bitan je pokazatelj odjek njegove smrti, iz Ëega se jasno vidjelo
kako je reporter Mladen DeliÊ duboko uπao u osjeÊaje onih milijuna
koji su pratili njegovo prenoπenje sportskih zbivanja.
Æarko SusiÊ
47