magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

HRVATSKI SOKOL
120 godina
πportske gimnastike u Karlovcu
KarlovËani ove godine obiljeæavaju 120-godiπnjicu osnivanja Hrvatskoga sokola.
Osnivanjem prve tjelovjeæbene organizacije, Pokupski sokol, stvoreni su uvjeti za
bræi razvoj tjelovjeæbe i πporta u tom gradu.
Piπe Zlatko ©vegar
Tjelovjeæbena organizacija Pokupski sokol ponikla je
na poticaj mladih KarlovËana, a pod utjecajem Hrvatskog
sokola iz Zagreba. Pokupski sokol ubrzo je postao
stjeciπte druπtvenog æivota u Karlovcu. Prva osnivaËka
skupπtina Pokupskoga sokola odræana je 5. svibnja 1885.
godine u Narodnoj Ëitaonici. Za prvoga predsjednika izabran
je gradski lijeËnik dr. Ljudevit Harazim (1854. -
1916.). Druπtvo je od Kr. velike realne gimnazije u Rakovcu
zatraæilo dopuπtenje za moguÊnost vjeæbanja u njezinom
dvoriπtu. Vjeæbe Ëlanova Pokupskog sokola u poËetku su
vodili sokolski prednjaci Aleksandar BahoriÊ, ranije Ëlan
zagrebaËkog Hrvatskog sokola, i gimnazijski profesor Vilim
Maraπek koji je obnaπao i duænost podstarjeπine
druπtva.
VeÊ u prvoj godini djelovanja druπtva gradska uprava ustupila
je na 10 godina zgradu bivπe streljane na Gazi, izgraappleenoj
1873.godine. U njoj su sokoli uredili gimnastiËku dvoranu
i 6. prosinca 1885. odræali prvu javnu vjeæbu. Od 1887.
godine na Ëelu Pokupskog sokola bio je gimnazijski profesor
Mijo Vamberger (1851. - 1930.). Pod njegovim starjeπinstvom
"podiæe se Sokol do zamjerne
visine". U rujnu 1888. godine Ëlanovi
druπtva sudjeluju na proslavi Ljubljanskog
sokola, a bili su uspjeπni i
kao natjecatelji.
U djelovanju Pokupskog sokola
naroËito je vrijedno istaknuti djelovanje
Franje BuËara, oca modernog
hrvatskog πporta i olimpizma. Tijekom
1890. i 1891. godine on je kao
nastavnik - suplent na gimnaziji u
Rakovcu predavao tjelovjeæbu, a
bio je i tajnik i voapplea u Pokupskom
sokolu. Druπtvo je prema BuËarovim
zapisima u proljeÊe 1891. godine imalo 146 Ëlanova
koji su vjeæbali triput tjedno u tzv. Staroj streljani. Predvoappleen
Franjom BuËarom, Pokupski sokol je 1891. godine sudjelovao
na II. svesokolskom sletu u Pragu. O djelovanju
druπtva BuËar je objavljivao Ëlanke u zagrebaËkom listu
Gimnastika, koji je kasnije i ureappleivao. Njegovim odlaskom
u Zagreb, a zatim u ©vedsku, djelatnost Pokupskog sokola
je oslabila, a 1892. se i ugasila. Druπtvo je ostalo bez prostorija,
a zbog 123 forinte duga zaplijenjene su gimnastiËke
sprave, koje su prodane na draæbi.
Djelovanje Pokupskog sokola obnovljeno je 1902. godine
ponajviπe zahvaljujuÊi tipografu Slavoljubu Reputinu,
ranije prednjaku Hrvatskog sokola u Zagrebu. Prvi starjeπina
obnovljenog Pokupskog sokola bio je odvjetnik dr.
Boæo VinkoviÊ (1862. - 1924.) »lanovi druπtva vjeæbali su
u dvorani Viπe djevojaËke πkole, otvorene 1895. u danaπnjoj
Ulici Vladimira Nazora (taj je objekt sruπen πezdesetih
godina XX. StoljeÊa). Bila je ureappleena i opremljena po
"πvedskom sustavu", prema projektu Franje BuËara. Na
skupπtini Pokupskog sokola 1905. godine predloæeno je da
druπtvo promijeni ime u Hrvatski sokol, a
to je neπto kasnije i ostvareno.
»lan druπtva, uËitelj Mijo BlaπkoviÊ
(1874. - 1934.) bio je pokretaË tjelovjeæbe
i sokolskog pokreta u selima u okolici
Karlovca. PoËetkom 1904. osnovao je
u Donjim Stativama prvi SeljaËki Sokol u
Hrvatskoj, a 1906. i u Mostanju. Karlov-
Ëani 1906. godine pod vodstvom Dragutina
KubiËeka sudjeluju na I. hrvatskom
svesokolskom sletu u Zagrebu, a potom i
na drugim sokolskim i πportskim priredbama
u Hrvatskoj i inozemstvu.
Gore:
Franjo BuËar u odori
Pokupskog sokola 1891. godine
Desno:
Vjeæbaonica Pokupskog sokola
nalazila se u zgradi streljane
(desno), prvog πportskog
objekta u Karlovcu
10