magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

More documents

Recommendations

Info

Prve utrke za dræavno prvenstvo Od te 1905. godine uslijedio je kontinuitet atletskih dogaappleanja. PNI©K je 13. kolovoza 1906. priredio prvo javno atletsko natjecanje za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 5000 metara u trËanju i brzom hodanju. Utrka je odræana na cesti od Jankomira do »rnomerca. Pobijedio je nogometaπ PNI©K-a Jan Hanuπ Todl, ranije igraË praπke Slavije. On je 1903. sluæbeno premjeπten u Zagreb, gdje je iste godine, ponajviπe njegovom zaslugom, osnovan prvi nogometni klub u gradu. U brzom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak, takoappleer igraË PNI©K-a. Ohrabren uspjeπnom organizacijom te utrke, PNI©K je objavio u dnevnom tisku da Êe se 7. listopada 1906. odræati Prvo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 10.000m u trËanju i brzom hodanju. Meappleutim u Novostima od 8. listopada start utrke je odgoappleen za tjedan dana, a kao razlog se navodi da su "prijavljeni natjecatelji premalo trenirali trËanje i hodanje na tu dugu prugu". Ne znamo koliko je tih sedam dana utjecalo na poveÊanje treniranosti naπih prvih trkaËa na duge pruge, ali nam je poznato da je start utrke bio u nedjelju 14. listopada 1906. toËno u 3 sata u Podsusedu, a cilj na gradskoj mitnicu u »rnomercu. Opet je pobijedio Jan Todl, koji je stazu pretr- Ëao za 27 minuta. On je oËito bio vrlo dobro pripremljen, jer je drugoplasiranom Ivanu Uhrlu trebalo 35 minuta i 38 sekundi. Kako se mjerilo vrijeme na tim prvim naπim utrkama Jednostavno, utrka je morala poËeti u toËno dogovoreno vrijeme, a mjeritelj vremena jednostavno je oËitao vrijeme ulaska pojedinih trkaËa u cilj. Prva æalba na atletskom natjecanju Drugo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u trËanju i brzom hodanju odræano je 10. studenoga 1907. godine. Start je bio u Podsusedu, a cilj kod gostionice "©trban" u Kustoπiji. U trËanju prvi je na cilj stigao tada ponajbolji nogometaπ HA©K-a Vladimir Erbeænik u vremenu 30 minuta i 8 sekundi. Drugi je bio poznati biciklist Milan Meniga, Ëlan PNI©K-a, a treÊi Ëlan HA©K-a Aleksa VragoviÊ. U brzom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak. Meappleutim, HA©K je nakon utrke uloæio æalbu osporavajuÊi ispravnost Kiseljakovog hodanja. Tri Ëlana obraniËnog suda imala su razliËita miπljenja. Spor je rijeπio Maapplearski lakoatletski savez koji je priznao pobjedu Kiseljaka. Prva atletska staza Sredinom rujna 1907. PNI©K je uredio nogometno igraliπte s atletskom stazom uz Koturaπku cestu. Staza je bila od πljake i duga 500 metara. Do tada se na tom terenu nalazilo trkaliπte I. <strong>hrvatskog</strong> druπtva biciklista, koje je u to vrijeme zapalo u velike financijske teπkoÊe. Uprava PNI©K-a zakupila je to zemljiπte za 60 kruna mjeseËno. Prvi propagandni klupski atletski miting prireappleen je 17. svibnja 1908. Na programu je bilo trËanje seniora na 100 jardi, trËanje juniora na 100 jardi, i hodanje seniora i juniora na 500 m. ObjavljujuÊi vijest o mitingu, <strong>Hrvatski</strong> πportski list je u broju od 1. lipnja 1908. napisao "naπa publika posjeduje joπ vrlo malo smisla za πport, pa je miting bio vrlo slabo posjeÊen, tako da je klub jedva doπao na vlastiti troπak". Prvi stadion s atletskim boriliπtima Rad atletske sekcije HA©K-a znatno je pospjeπila izgradnja stadiona u Maksimiru. Oko nogometnog igraliπta podignuto je trkaliπte od πljake duljine 375 m. Staza je imala Ëetiri pruge, a ispred glavne zapadne tribine na kojoj se trËi 100 metara bilo je πest pruga. Na stadionu je postojalo i skakaliπte i bacaliπte. Prigodom sveËanog otvorenja stadiona, 19. svibnja 1912. godine, odigrana je meappleunarodna nogometna utakmica izmeappleu HA©K-a i Budimpeπtanskog atletskog kluba. U poluvremenu je odræana hendikep-utrka na dvije engleske milje. Pobijedio je Miroslav Dobrin, kasnije istaknuti atletski djelatnik. Za prvi atletski miting na stadionu u Maksimiru HA©K je tiskao raspored natjecanja. Izvori i literatura 1. Agramer Tagblatt, Zagreb, br. 172. od 29. 7. 1905., str. 6 2. Novosti, Zagreb, br. 230. od 8. 10. 1906., str. 6 3. ZagrebaËki πportski list, Zagreb, br. 1. od 1. 1. 1927., str. 3/4 4
TJELOVJEÆBA Osnivanje i poËetak rada Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Prve godine djelovanja Kinezioloπkog fakulteta Osnivanje Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu koji je zapoËeo s radom 1959. godine kao Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu predstavlja vrlo vaæan trenutak u razvoju sportskog i tjelovjeæbenog pokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeÊa najozbiljnija prepreka razvoju tjelovjeæbenog i sportskog pokreta u tadaπnjoj Hrvatskoj bio je nedostatak primjereno πkolovanih struËnih kadrova. NaroËito se to odnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1 . Piπe Zrinko »ustonja Sabor Narodne Republike Hrvatske je u srpnju ka. 2 Komisija je predloæila misiju za izbor prvih nastavni- 1959. godine izglasao kandidate koji su kasnije bili i Zakon o osnivanju Visoke potvrappleeni u sljedeÊim zvanjima: izvanredni profesor Milo- πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu. Nastava na Visokoj je GabrijeliÊ za predmet Igre; πkoli za fiziËku kulturu zapo- izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ za predmet Teorija Ëela je sveËanim otvaranjem 3. studenoga 1959. godine. U fiziËke kulture; izvanredni razdoblju od oko tri mjeseca profesor Emil VukotiÊ za predmet Gimnastika, asistent Ni- od donoπenja Zakona do po- Ëetka rada Visoke πkole obavljene su pripremne radnje mnastika, asistent Vicko Lukola Despot za predmet Ginuæne za poËetak rada Visoke ËiÊ za predmet Plivanje; asistent Æivko Radan za predmet πkole. U tom razdoblju izabrani su prvi nastavnici i tijela upravljanja Visokom πko- ©adura za predmet Gimnastika Sportske igre; asistent Tatjana lom, postavljena je administracija, ustrojene su katedre Lanc izabran za docenta na za æene. U prosincu je Marijan putem kojih se organizirao predmetu Sportovi. Bilo je nastavni rad, osigurana je ukupno osam stalno zaposlenih i 11 vanjskih suradnika materijalna baza, pristupilo se razradi nastavnog plana i Miloje GabrijeliÊ, prvi direktor VijeÊa Ëlanova nastavnog osoblja. Visoke πkole za fiziËku kulturu programa, doneseni su najvaæniji pravilnici, raspisan natjeËaj za upis studenata te ortjeËaji za predmete koji se pojavljuju u treÊem i Ëetvr- Takoappleer su bili raspisani i naganiziran i proveden prijemni ispit. OlakπavajuÊa okolnost prilikom rjeπavanja veÊine navedenih pitanja bila Historija fiziËke kulture i Igre. U sklopu Instituta za tom semestru: Psihologija, Metodika fiziËkog odgoja, je Ëinjenica da su cjelokupni kadar (struËni i administrativni) i materijalna baza (prostor i oprema) Zavoda za dine, bilo je zaposleno pet struËnih osoba, tj. sluæbenika istraæivanje u fiziËkoj kulturi, koji je osnovan 1960. go- fiziËki odgoj preneseni na Visoku πkolu za fiziËku kulturu. Zavod za fiziËku kulturu je u prosincu 1959. godi- arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik; dr. Radovan u zvanjima sluæbenika u znanstvenim ustanovama: inæ. ne i formalno-pravno prestao postojati. Medved, struËni suradnik; dr. Vlasta Friedrich, asistent; Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je Andrija Strahonja, asistent i Dolores »abakoviÊ, statistiËar. Administrativno-tehniËkog osoblja bilo je 16. 3 izvanrednog profesora Miloja GabrijeliÊa za prvog direktora 1 Visoke πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu te Ko- VijeÊe Visoke πkole za fiziËku kulturu, kao upravno 5
Page 1: BROJ 14 • OÆUJAK 2005. ISSN 1331
Page 5 and 6: VAÆNE SPORTSKE OBLJETNICE 2005. GO
Page 7 and 8: STOJKO VRANKOVI∆, DOPREDSJEDNIK H
Page 9 and 10: Stojko VrankoviÊ i Michael Jordan
Page 11 and 12: Las Vegasa Naravno, cijela priËa z
Page 13 and 14: tri zlata Ante KosteliÊ se dolasko
Page 15: Na pobjedniËkom postolju nakon trk
Page 18 and 19: ‹ Predsjednik EOO-a Mario Pescant
Page 20: ‹ Olimpijskim igrama u Ateni osvo
Page 23 and 24: U sklopu 2005. kao Meappleunarodne
Page 25 and 26: UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG
Page 27: Start Drugog prvenstva Hrvatske i S
Page 31 and 32: Nastava estetske gimnastike u dvora
Page 33 and 34: Skijaπka reprezentacija Jugoslavij
Page 35 and 36: NOVE KNJIGE DVA IGRA»A JEDAN CILJ
Page 38 and 39: Na 13. obljetnici Velikog dana hrva
Page 40 and 41: ‹ Najuspjeπnija hrvatska sporta
Page 42 and 43: ‹ 2. Jelena VukoviÊ (atletika) -
Page 44 and 45: NAGRADA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG OD
Page 47 and 48: Spomen na Mladena DeliÊa Igra i tj
Page 49 and 50: niπta se neÊe promijeniti javnost
Page 52: PUBLICISTIKA Kako doÊi do struËne
Page 55: dogaappleaji pijskom odboru dne zag

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?