magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BROJ 14 • OÆUJAK 2005.<br />
ISSN 1331-9523<br />
MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
ZA NAKLADNIKA<br />
<strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor<br />
Josip »op<br />
UREDNIK<br />
Ante DrpiÊ<br />
Dragi Ëitatelji,<br />
u vaπim rukama je 14. i prvi ovogodiπnji broj "Olimpa" koji Êe, uvjeren sam,<br />
proËitati ili barem prelistati rekordni broj Ëitatelja iz svih dijelova Lijepe naπe.<br />
Naπa je æelja oduvijek bila da "Olimp", kao reprezentativni Ëasopis Hrvatskog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>, doapplee do πto viπe Ëitatelja i to onih mladih i zato Êe uz<br />
pomoÊ Uprave za sport Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta ovaj broj<br />
"Olimpa" biti dostavljen u sve 893 osnovne i 379 srednjih πkola u Hrvatskoj.<br />
VeÊ od iduÊeg broja, u lipnju, za πkolski sport smo "rezervirali" 12 stranica<br />
posebnog priloga, u Ëijem ureappleivanju i sami moæete sudjelovati, ali viπe o tome<br />
proËitajte u tekstu koji je tim povodom napisala pomoÊnica ministra za sport dr.<br />
Romana Caput - Jogunica.<br />
U ovom broju objavljujemo i razgovor s dopredsjednikom HOO-a, naπim<br />
proslavljenim olimpijcem Stojkom VrankoviÊem, a posebnu pozornost smo,<br />
naravno, posvetili novom uspjehu Janice KosteliÊ na Svjetskom prvenstvu u<br />
Italiji, kao i odjecima sjajne organizacije 33. opÊe skupπtine Europskih<br />
olimpijskih <strong>odbora</strong> u Dubrovniku. Uz stalne rubrike "Povijest <strong>hrvatskog</strong> sporta" i<br />
od "Olimpa do Olimpa" donosimo i reportaæu s proslave Velikog dana <strong>hrvatskog</strong><br />
sporta, a na poËetku i sve vaænije obljetnice iz naπe bogate sportske povijesti<br />
koje Êemo tijekom 2005. posebno obiljeæiti.<br />
Uvjeren sam da Êe ova poboljπanja, u πestoj godini izlaæenja "Olimpa",<br />
pridonijeti da on uistinu postane Ëasopis koji bi objedinio sve povijesne<br />
vrijednosti i domete <strong>hrvatskog</strong> sporta, ali i aktualizirao pitanja s kojima se<br />
svakodnevno susreÊe i æivi hrvatski sport.<br />
Josip »op, dipl. oec.<br />
V.D. glavnog tajnika<br />
Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong><br />
<strong>odbora</strong><br />
UREDNI©TVO<br />
Æeljko Kavran,<br />
Romana Caput-Jogunica,<br />
Gordana GaÊeπa,<br />
Siniπa HanËiÊ,<br />
Nada SenËar,<br />
Zdenko JajËeviÊ,<br />
Radica Jurkin,<br />
Jura Ozmec<br />
UREDNIK FOTOGRAFIJE<br />
Radiπa MladenoviÊ<br />
LEKTURA<br />
MARA<br />
OBLIKOVANJE I PRIJELOM<br />
Zlatko Vrabec<br />
GRAFI»KA PRIPREMA<br />
VEA d.o.o., Zagreb<br />
TISAK<br />
Stega tisak, Zavrtnica 17<br />
Zagreb<br />
Naklada: 2.000 primjeraka<br />
www.hoo.hr<br />
E-mail: hoo@hoo.tel.hr<br />
5 Vaæne sportske obljetnice 2005. godine<br />
7 Stojko VrankoviÊ dopredsjednik HOO-a<br />
PoraæavajuÊe je da se samo<br />
18 posto Hrvata bavi sportom<br />
10 Svjetaki kup konaËno u Hrvatskoj<br />
Sljeme poput skijaπkog Las Vegasa<br />
12 Skijaπko svjetsko prvenstvo u Italiji<br />
JaniËina rekordna tri zlata<br />
17 Konferencija europskih olimpijskih <strong>odbora</strong> u Dubrovniku<br />
“Vi ste svjetsko Ëudo”<br />
22 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta<br />
25 Prilog<br />
POVIJEST HRVATSKOG SPORTA<br />
38 Veliki dan <strong>hrvatskog</strong> sporta<br />
Blanka, Duje, streljaËice, rukometaπi...<br />
47 In memoriam<br />
Mladen DeliÊ<br />
48 Bljeskovi hrvatske gimnastike<br />
Ostanu li isti uvjeti rada,<br />
niπta se neÊe promijeniti<br />
52 Publicistika<br />
Jedini spas: on-line kupnja<br />
Od Olimpa do Olimpa<br />
54 Glavni dogaappleaji u Hrvatskom olimpijskom odboru<br />
3
VAÆNE SPORTSKE OBLJETNICE 2005. GODINE<br />
Priredio Zdenko JajËeviÊ<br />
Max<br />
Leidinger<br />
Rukometna reprezentacija Dræavne<br />
I. muπke realne gimnazije 1935. godine<br />
Milan<br />
NeraliÊ<br />
Pregled dogaappleaja koji oznaËavaju<br />
organizirani poËetak πportske grane<br />
1885. osnovano Prvo hrvatsko druπtvo<br />
biciklista - 120. godiπnjica biciklizma u<br />
Hrvatskoj<br />
Stjepan Denbachy, Franjo Solar i Vilim König<br />
uputili su 15. lipnja 1885. molbu vlastima za<br />
odobrenje pravila kluba, koja su odobrena 26.<br />
lipnja 1885. godine. Svrha rada kluba bila je<br />
“unapreappleivati i praktiËno upotriebljavati biciklstroj”.<br />
BuduÊi da je to prvi naπ biciklistiËki klub,<br />
tu godinu smatramo poËetkom te πportske<br />
grane u Hrvatskoj.<br />
30. srpnja 1905. prva atletska utrka u<br />
Hrvatskoj - 100. godiπnjica atletike u<br />
Hrvatskoj<br />
Start prve atletske utrke bio je u Zagrebu na<br />
»rnomercu, a cilj u Podsusedu. BuduÊi da je to<br />
prvo atletsko natjecanje koje je unaprijed<br />
najavljeno i da je imalo propozicije i suce, ovaj<br />
dogaappleaj moæemo smatrati poËetkom atletike u<br />
Hrvatskoj. Nakon te utrke kontinuirano se<br />
nastavljaju dogaappleanja u toj πportskoj grani u<br />
nas.<br />
1. lipnja 1935. odigrana rukometna utakmica<br />
- 70. godiπnjica rukometa u Zagrebu<br />
U povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπta<br />
odigrana je prva rukometna utakmica u<br />
Zagrebu izmeappleu srednjoπkolaca Zagreba i<br />
Ljubljane. BuduÊi da od tada poËinju<br />
organizirana dogaappleanja u toj πportskoj grani,<br />
ovu godinu moæemo smatrati poËetkom<br />
organiziranog igranja rukometa u Zagrebu.<br />
22. prosinca 1905. odobrena pravila AK<br />
Atlas - 100. godiπnjica hrvanja u Hrvatskoj<br />
Molba za odobrenje rada kluba uputili su<br />
Eduard Lanka, Max Leidinger i Ljudevit Hnoj.<br />
Svrha kluba je jaËanje tijela i unapreappleivanje te<br />
usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se<br />
postizava: 1. izvaappleanjem atletskih vjeæbi,<br />
2. prireappleivanjem raznih gombalaËkih i<br />
nagradnih vjeæba, 3. prireappleivanjem nagradnih<br />
hrvanja, 4. gojenjem raznih inih svrsi kluba<br />
sluæeËih sportova, 5. skupnim zabavnim<br />
sastancima i izletima.<br />
Godiπnjice osnivanja πportskih<br />
organizacija i poËetak<br />
izlaæenja novina<br />
9. prosinca 1945. osnovano je Omladinsko<br />
studentsko fiskulturno druπtvo Mladost<br />
- 60. godiπnjica<br />
9. lipnja 1945. osnovano je Fiskulturno<br />
druπtvo komunalaca Dinamo - 60. godiπnjica<br />
9. kolovoza 1945. izaπao prvi broj Ilustriranih<br />
fizkulturnih novina, danaπnjih Sportskih novosti<br />
- 60. godiπnjica<br />
2. oæujka 1955. osnovana UEFA (Union<br />
Europeenne des Football Associations)<br />
- 50. godiπnjica<br />
26. veljaËe 1955. osnovan je Rukometni klub<br />
Bjelovar - 50. godiπnjica<br />
Godiπnjice roappleenja πportaπa,<br />
πportskih djelatnika i<br />
πportskih novinara<br />
22. travnja 1845. roappleen Isidor Krπnjavi<br />
- 150. godiπnjica<br />
Kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu<br />
(1891. - 1896.) donio niz odluka kojima je<br />
unaprijedio nastavu tjelesnog odgoja u<br />
Hrvatskoj.<br />
26. veljaËe 1875. roappleen Milan NeraliÊ<br />
- 130. godiπnjica<br />
<strong>Hrvatski</strong> maËevalac koji je na <strong>Olimpijski</strong>m<br />
igrama 1900. osvojio bronËanu medalju.<br />
14. svibnja 1880. roappleen Max Leidinger<br />
- 125. godiπnjica<br />
Pionir dizanja utega i hrvanja u Hrvatskoj.<br />
1880. roappleen Milan Meniga - 125. godiπnjica<br />
Jedan od najveÊih hrvatskih biciklista.<br />
27. rujna 1915. roappleen Milan AntolkoviÊ<br />
- 90. godiπnjica<br />
Nogometni reprezentativac i trener.<br />
22. veljaËe 1915. roappleen Milivoj RadoviÊ<br />
- 90. godiπnjica<br />
MaËevalac, povjesniËar πporta i jedan od<br />
osnivaËa Hrvatskog πportskog muzeja.<br />
10. srpnja 1915. roappleen Æarko SusiÊ - 90.<br />
godiπnjica<br />
Atletski trener i πportski novinar.<br />
5
6<br />
Karijera vrhunskog sportaπa u svakom Êe mi sluËaju biti prednost na novome poslu. I inaËe mi je<br />
sport puno pomogao jer je rijeË o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuËljiv<br />
svakome. U nas se sportom bavi samo 12 posto ljudi, πto je ispod najgorih prosjeka. Za<br />
usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom
STOJKO VRANKOVI∆, DOPREDSJEDNIK HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA<br />
PoraæavajuÊe je<br />
da se samo<br />
12 posto Hrvata<br />
bavi sportom<br />
Piπe Vedran BoæiËeviÊ<br />
Kad je krajem listopada proπle<br />
godine opet izabran za<br />
predsjednika Hrvatskog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>, Zlatko Mateπa je<br />
za prve suradnike izabrao provjerene<br />
snage iz proπlog mandata - Goranka<br />
FiæuliÊa i Ivu Gorana Munivranu, ali i<br />
jedno novo lice. U HOO je sletio "Orao<br />
iz Drniπa", proslavljeni hrvatski<br />
koπarkaπ Stojko VrankoviÊ. Bivπi<br />
kapetan reprezentacije, Ëlan srebrne<br />
olimpijske selekcije iz Barcelone,<br />
nakon zavrπetka dugogodiπnje<br />
blistave karijere naπao se u novoj<br />
ulozi - postao je dopredsjednik krovne<br />
hrvatske sportske udruge.<br />
- To mi je doista sasvim nova<br />
uloga, iako se tiËe sporta. U poËetku<br />
sam samo uËio, πto mi je oduzelo<br />
malo vremena. Meappleutim, πto vrijeme<br />
viπe odmiËe puno mi je lakπe<br />
sudjelovati u radu VijeÊa HOO-a,<br />
davati komentare. S predsjednikom<br />
Zlatkom Mateπom odliËno<br />
suraappleujem.<br />
• Svi su Ëlanovi VijeÊa nedavno<br />
dobili odreappleena zaduæenja. Koji su<br />
vaπi zadaci u Mateπinoj vladi<br />
- U poËetku sam bio predsjednik<br />
povjerenstva za dodjelu nagrade<br />
“Matija Ljubek” i to smo uspjeπno<br />
obavili. Sad sam svojevrsna spona<br />
izmeappleu VijeÊa i Kluba olimpijaca.<br />
• O djelovanju Kluba olimpijaca u<br />
javnosti se vrlo malo zna. »ime se<br />
trenutaËno bavi Klub<br />
- Klub olimpijaca postoji godinama,<br />
no dosad nije u potpunosti zaæivio.<br />
Na tom su se problemu dosta<br />
angaæirali Perica BukiÊ i Damir ©karo<br />
i nedavno smo se uspjeli zboriti za<br />
prostoriju. Dobili smo i tajnicu koja je<br />
svaki dan u uredu od 9 do 12 sati.<br />
Pravna sluæba HOO-a nam je<br />
pomogla da rijeπimo statut. Izgubili<br />
smo dosta vremena na skupljanje<br />
svih hrvatskih olimpijaca, od saveza<br />
do saveza. Sad se rjeπavaju<br />
pristupnice za Ëlanove i kad to<br />
posloæimo, sazvat Êemo Skupπtinu i<br />
odluËiti o daljnjem radu Kluba. Pravo<br />
glasa trebali bi imati samo osvajaËi<br />
medalja, a Ëlanovi Kluba mogu biti svi<br />
sudionici olimpijskih igara. ‹<br />
7
‹<br />
‹<br />
• Kako Êe funkcionirati zaklada<br />
za pomoÊ sportaπima koju Êe<br />
voditi Klub olimpijaca<br />
- Osnivanje zaklade je predloæio<br />
predsjednik Mateπa, ali joπ nismo<br />
uspjeli krenuti s tim projektom jer<br />
smo rjeπavali spomenute probleme.<br />
Ideja je da nam dio novca da HOO, a<br />
ostatak bismo pribavili skupljanjem<br />
donacija i naplaÊivanjem Ëlanarina.<br />
Od godiπnje kamate bismo pomagali<br />
sportaπima koji tijekom karijere nisu<br />
stekli financijsku dobit ili su u teπkoj<br />
æivotnoj situaciji.<br />
• Mislite li da Êe vam karijera<br />
vrhunskog sportaπa biti prednost<br />
na novome poslu<br />
- U svakom sluËaju. I inaËe mi je<br />
sport puno pomogao jer je rijeË o<br />
jednom od najzdravijih oblika æivota<br />
koji je preporuËljiv svakome.<br />
PoraæavajuÊe je da se samo 12<br />
posto Hrvata bavi sportom, πto je<br />
ispod najgorih prosjeka. Za<br />
usporedbu, u skandinavskim<br />
zemljama se oko 80 posto ljudi bavi<br />
sportom.<br />
©to se tiËe rada u HOO-u, jasno je<br />
da postoje struËni ljudi koji se bolje<br />
snalaze u poslovima poput financija,<br />
ali mi bivπi sportaπi moæemo puno<br />
pomoÊi u, primjerice, organiziranju<br />
poslova vezanih uz olimpijske igre i<br />
sve ostalo πto je usko vezano uz<br />
sport.<br />
U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubu<br />
olimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakom<br />
sluËaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoÊi,<br />
ali ne æelim se nikome nuditi<br />
• ©to oËekujete od brojnih<br />
kolega koji sjede u Saboru<br />
- Ako im se dopusti, imat Êe dosta<br />
toga za reÊi o sportu. Ponajprije o<br />
Zakonu o sportu koji joπ nije u<br />
potpunosti definiran. Tu se glas<br />
sportaπa u Saboru svakako mora<br />
Ëuti.<br />
• Ove godine, naæalost,<br />
obiljeæavamo 10 godina od<br />
posljednje hrvatske koπarkaπke<br />
medalje na velikim natjecanjima.<br />
Moæe li Europsko prvenstvo u<br />
Srbiji i Crnoj Gori oznaËiti<br />
zavrπetak krize hrvatske<br />
koπarke<br />
- Stvarno se nadam da Êe biti tako.<br />
Pratio sam zbivanja u vezi s<br />
reprezentacijom proπlo ljeto i moram<br />
priznati da su <strong>Hrvatski</strong> koπarkaπki<br />
savez i izbornik Neven Spahija<br />
napravili odliËne stvari, filtrirali<br />
igraËki kadar. Europsko Êe prvenstvo<br />
biti prekretnica, s obzirom na to da<br />
Dino Raapplea,<br />
Draæen PetroviÊ<br />
i Stojko VrankoviÊ<br />
se na njemu moæemo kvalificirati i na<br />
Svjetsko prvenstvo. Imamo dobre<br />
igraËe i ako u momËadi bude vladao<br />
zdrav duh, uvjeren sam da Êemo u<br />
Beogradu napraviti dobar posao. A<br />
pod time mislim na borbu za<br />
medalje, odnosno plasman na SP.<br />
• Koji su uzroci pada naπe<br />
koπarke<br />
- Svega je tu bilo, ali moramo<br />
okrenuti tu stranicu. ©to je bilo, bilo<br />
je. Treba gledati naprijed i zasukati<br />
rukave. Svi moramo pridonijeti da se<br />
hrvatska koπarka izvuËe iz krize.<br />
• Zaπto brojne medalje hrvatskih<br />
koπarkaπa u mlaappleim kategorijama<br />
proπlih godina nisu pretoËene u<br />
seniorske uspjehe<br />
- Prelazak iz kadeta u juniore i iz<br />
juniora u seniore je najteæi korak. Da<br />
je to tako lako izvedivo, juniori bi bez<br />
problema igrali meappleu seniorima. Ima<br />
dosta elemenata koji odluËuju, a<br />
jedan od njih je svakako spremnost<br />
sportaπa da se u potpunosti ærtvuju<br />
za sport.<br />
• Moæemo li uskoro oËekivati<br />
vaπ angaæman i u koπarci<br />
- U Zagrebu sam, angaæiran sam u<br />
HOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavam<br />
Viπu trenersku πkolu. U svakom<br />
sluËaju, æelim raditi u koπarci,<br />
spreman sam pomoÊi, ali ne æelim<br />
se nikome nuditi.<br />
• Prije tri i pol godine potpisali<br />
ste ugovor s Cibonom. Iako nikad<br />
niste zaigrali, iz kluba su vas<br />
najavljivali kao dugoroËno rjeπenje<br />
za rad s mladima. Zaπto se to<br />
nikad nije realiziralo<br />
- Bio sam voljan, a i danas sam,<br />
prihvatiti takav izazov.<br />
Uvijek sam volio raditi s mladima.<br />
Kad sam igrao u Fortitudu, bio sam<br />
treÊi igraË po starosti. U momËadi je<br />
bilo dosta mladih igraËa i Ëesto smo<br />
ostajali poslije treninga i dodatno<br />
radili. ©to se tiËe Cibone, u ono je<br />
vrijeme imala trenere i nisam htio da<br />
se ikoga miËe zbog mene.<br />
8
Stojko VrankoviÊ<br />
i Michael Jordan<br />
Novac je glavni razlog ranog<br />
odlaska u NBA<br />
Stojko VrankoviÊ<br />
s jednim od najboljih grËkih koπarkaπa<br />
Panayotisom Yanakisom<br />
• Odlaze li mladi igraËi danas prerano u<br />
NBA-ligu<br />
- Gledano s koπarkaπke strane, Europa je<br />
puno prirodnija od NBA-lige za razvoj europskih<br />
igraËa. Iznimka je Dirk Nowitzki, a svi ostali<br />
su prije napravili rezultat u Europi. Predrag<br />
StojakoviÊ i Marko JariÊ, ili da odemo u ranija<br />
vremena, Toni KukoË, Draæen PetroviÊ, Dino<br />
Raapplea -svi su oni napravili velike stvari u Europi.<br />
Najgore je kad mladi igraË ode u NBA<br />
ligu i onda sjedi na klupi. Ali, opet, drukËija su<br />
vremena. Mladima se pruæa πansa da odu u<br />
NBA i oni je koriste. Financijski se danas<br />
mnogo bolje prolazi i to je jedan od glavnih<br />
razloga ranog odlaska u NBA.<br />
9
SVJETSKI KUP KONA»NO U HRVATSKOJ<br />
Sljeme<br />
poput skijaπkog<br />
Zlobnici bi rekli da ne Ëudi delirij oko “obiËne” utrke,<br />
jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko<br />
se moæe skriti Ëinjenica da je to pozitivan sportski<br />
projekt koji ima svijetlu buduÊnost<br />
Piπe<br />
Stipe Karadæole<br />
Uæasno je dosadno sluπati priËe<br />
o sportskom Ëudu ili iluziji koja<br />
je postala stvarnost, no<br />
jednako je neizbjeæno ponavljati sve<br />
sliËno kad se spomene skijanje u<br />
Hrvatskoj. VjeËno ispoËetka prolaziti<br />
putem kojim je proπla obitelj KosteliÊ<br />
ili na kraju doËekati da se reflektori<br />
pozornice Svjetskog kupa upale na<br />
Sljemenu, gdje su joπ do prije<br />
nekoliko godina zalazili samo<br />
inficirani planinari i ljubitelji prirode.<br />
No, tog 20. sijeËnja na<br />
uπminkanom se Sljemenu okupilo<br />
20.000 ljudi da budu svjedoci<br />
povijesne slalomske utrke skijaπica u<br />
Svjetskom kupu. Okupile su se i sve<br />
slalomske primadone, od Paerson<br />
do Poutiainen, od Schild do Ertl,<br />
predvoappleene naravno osobom koja je<br />
prije pet godina pokrenula i joπ<br />
odræava skijaπku histeriju u Hrvata -<br />
Janicom KosteliÊ.<br />
Zagreb kao<br />
kruna svega<br />
Bez obzira na to πto je Janica<br />
pokleknula pred opÊom æeljom da<br />
usavrπi sportski dogaappleaj godine i<br />
10<br />
zavrπila utrku u snijegu oko<br />
popularnog "filtera", ukupni dojam<br />
slaloma tog sijeËanjskog Ëetvrtka bio<br />
je pozitivan. Nakon Ëestih posjeta<br />
europskim zaselcima, gdje svako<br />
brdo koje se vine do 2000 metara<br />
dobije domaÊinstvo utrke, najbolje<br />
skijaπice ostale su πokirane onim πto<br />
su vidjele u Zagrebu. Milijunski grad,<br />
spektakularno izvlaËenje startnih<br />
brojeva pred desetak tisuÊa ljudi i<br />
"Las Vegas" na sljemenskoj stazi...<br />
Zlobnici bi rekli da ne Ëudi opÊi deliriji<br />
oko "obiËne" utrke, jer pravo je blago<br />
uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko<br />
se moæe skriti i Ëinjenica da je to<br />
pozitivan sportski projekt koji ima<br />
svijetlu buduÊnost.
Las Vegasa<br />
Naravno, cijela priËa zapoËinje s<br />
Antom i Janicom KosteliÊ koji su<br />
unutar svoja Ëetiri zida sagradili<br />
skijaπku instituciju i nakon godina<br />
lutanja, treniranja, odricanja i<br />
planiranja postali pojam u tom<br />
sportu. Minijaturna reprezentacija<br />
od nekoliko Ëlanova godinama se<br />
gurala pokraj skijaπkih velesila poput<br />
Austrije, ©vicarske ili Italije,<br />
neprihvaÊena, no rezultati su ipak<br />
morali iskristalizirati situaciju i<br />
Hrvatska je s godinama postala<br />
skijaπki cijenjena. IskljuËivo<br />
zaslugama Ante i Janice KosteliÊ.<br />
KonaËni peËat da skijaπka karavana<br />
svrati i do, nekada skijaπki zabaËene,<br />
Hrvatske dao je Vedran Pavlek. Bivπi<br />
skijaπ koji je sebe pronaπao u<br />
menadæerskom poslu i od prvog<br />
dana bio najjaËa potpora obitelji<br />
KosteliÊ. Kockica po kockica je<br />
slagana u tom mozaiku i Zagreb je,<br />
kao kruna svega, dobio domaÊinstvo<br />
utrke Svjetskog kupa.<br />
Ipak, cijela priËa ne moæe dobiti<br />
obrise bajke, jer...<br />
VIP-ovaca<br />
10 puta previπe<br />
"Bio sam na svim utrkama<br />
Svjetskog kupa i, definitivno, nigdje<br />
nije bilo VIP-gostiju kao na ovoj utrci.<br />
Ima ih deseterostruko viπe nego πto<br />
je potrebno", kazao je nakon utrke<br />
Tone Vogrinec, "tata" slovenskog<br />
skijanja.<br />
I uistinu, Ëesto se tog popodneva<br />
dobivao dojam da je cijela<br />
manifestacija napravljena zbog tog<br />
golemog VIP-druπtva, u kojem je<br />
vjerojatno bilo mnogih koji i ne znaju<br />
da se slalom odræava u dvije voænje. I<br />
dok su obiËni "smrtnici", kojima<br />
podrhtava srce kada su na stazi<br />
Janica, Nika Fleiss ili Ana JeluπiÊ, bili<br />
osuappleeni na tumaranje sljemenskim<br />
vrletima, VIP-druπtvo je bilo<br />
zaπtiÊeno poput bijelih medvjeda u<br />
svojim πatorima kod ciljne ravnine<br />
gdje su imali apsolutno sve i viπe od<br />
toga.<br />
Takoappleer, minus sljemenske utrke<br />
je i taj πto je to jedina utrka gdje su<br />
svi, osim spomenutog "uglednog<br />
druπtva", imali vozni pristup startu<br />
utrke, a drugdje navijaËi, novinari ili<br />
bilo tko drugi do cilja moæe doÊi<br />
direktno automobilima. Zato se<br />
osiguranje nije snaπlo u trenucima<br />
kada je trebalo znati tko moæe, a tko<br />
ne moæe na sedeænicu.<br />
"DjeËje bolesti", koje su oËito<br />
neizbjeæne, valjda su primijeÊene,<br />
nedostaci Êe se do sljedeÊe godine<br />
ispraviti i Zagreb Êe ponovo moÊi<br />
uæivati u svom skijaπkom "Las<br />
Vegasu" i navijanju za hrvatske<br />
skijaπice na utrci Svjetskog kupa. No,<br />
zlobnici Êe uvijek biti spremni<br />
dometnuti - kako Êe drukËije izgledati<br />
nego dobro kad je u taj projekt<br />
uloæeno blago...<br />
11
NA©A JE<br />
NAJBOLJA<br />
SKIJA©ICA BILA<br />
PRVO IME<br />
SVJETSKOG<br />
PRVENSTVA<br />
U ITALIJI<br />
JaniËina<br />
12<br />
Piπe<br />
Stipe<br />
Karadæole<br />
rekordna<br />
Virus koji je harao Santa Caterinom napao je i Janicu KosteliÊ, no nju to<br />
nije sprijeËilo da osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih<br />
prvenstava ima pet - Ëime je izjednaËila rekord ©vicarke Erike Hess koja je<br />
takoappleer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliËja
tri zlata<br />
Ante KosteliÊ se dolaskom na<br />
popriπte Svjetskog prvenstva<br />
ove veljaËe u Santa Caterini<br />
prisjetio dogaappleaja otprije 10 godina.<br />
Tada je, kao apsolutno anonimna<br />
osoba i malobrojnima poznat samo<br />
kao sportski fanatik, doputovao sa<br />
svoje dvoje male djece, Ivicom i<br />
Janicom, na FIS-utrke, u spomenuto<br />
selo gdje se svaki od stotinjak<br />
stanovnika preziva Compagnoni. Joπ<br />
tada, 1995. godine je sam sebi<br />
obeÊao da Êe se jednog dana vratiti<br />
na tu istu stazu. Samo πto tada<br />
neÊe doÊi kao sportski fanatik nego<br />
kao trener olimpijske i svjetske<br />
prvakinje.<br />
Svjetska prvenstva u alpskom<br />
13<br />
‹
ZajedniËko slavlje nakon trke u slalomu<br />
©arke Zahrobske (»eπka), Janice KosteliÊ i<br />
Tanje Poutiainen (Finska)<br />
‹<br />
skijanju posljednjih godina traju u<br />
nedogled. Natjecanje koje se<br />
razvuklo na 16 πesnaest dana, a<br />
moæe se bez zgusnutosti rasporediti<br />
u 10, imalo je mnogo zanimljivosti.<br />
Osim πto se, dakle, joπ jednom<br />
dokazalo da FIS-ovi Ëelnici dotiËno<br />
natjecanje preobraæavaju u vlastitu<br />
privatnu zabavu, Svjetsko prvenstvo<br />
je obiljeæila i najezda opasnog virusa<br />
u ovaj dio Lombardije. Naime, samo<br />
su se rijetki uspjeli oduprijeti virusu<br />
koji bi naveËer "ærtve" prikovao za<br />
krevet s visokom temperaturom,<br />
malaksaloπÊu i muËninom.<br />
Joπ jedan videozapis<br />
za πkolske arhive<br />
Virus je napao i cjelokupnu<br />
hrvatsku reprezentaciju, dakle i<br />
Janicu KosteliÊ, no nju to nije<br />
sprijeËilo da u Santa Caterini osvoji<br />
tri zlatne medalje - ukupno ih sa<br />
svjetskih prvenstava ima pet - Ëime je<br />
izjednaËila rekord ©vicarke Erike<br />
Hess koja je takoappleer uspjela na<br />
jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna<br />
odliËja.<br />
14<br />
Nakon πto je zbog odmora odluËila<br />
propustiti uvodnu utrku<br />
superveleslaloma, prvi se JaniËin<br />
bljesak oËekivao u kombinaciji. Ta<br />
disciplina, spoj slaloma i spusta, koja<br />
je oduvijek imala uzviπeno mjesto u<br />
kriterijima obitelji KosteliÊ donijela je<br />
prvu pobjedu. Naime, ni jedna<br />
skijaπica nikada nije uspjela u<br />
kombinaciji dobiti i spust i slalom.<br />
Naravno, do Janice... Uvjerljiva u<br />
spustu i superuvjerljiva u slalomu,<br />
gdje je stvorila viπe od sekunde<br />
prednosti pred sjajnim<br />
slalomaπicama kao πto su Marlies<br />
Schild ili Anja Paerson, odveli su<br />
Janicu do prvog zlata.<br />
Druga zlatna epizoda ispisana je<br />
samo dva dana kasnije kada je<br />
Janica svijetu pokazala moæda i<br />
najkvalitetniju minutu svog skijaπkog<br />
znanja. Ta se JaniËina zlatna<br />
spustaπka minuta pokazivala na
Na pobjedniËkom postolju nakon trke u<br />
kombinaciji Anja Paerson (©vedska), Janica<br />
KosteliÊ i Marlies Schild (Austrija)<br />
Eurosportu svakodnevno, a ameriËki<br />
skijaπki struËnjaci su dobili joπ jedan<br />
videozapis za svoje πkolske arhive.<br />
Naime, JaniËine voænje su tamo<br />
"udæbenik" za skijaπke poËetnike.<br />
I tada, nakon spusta, virusni je val<br />
posjetio i JaniËinu hotelsku sobu -<br />
temperatura i muËnine su je<br />
sprijeËile u veleslalomskom nastupu,<br />
no slalom se nije mogao zaobiÊi ni po<br />
koju cijenu. Posebno s obzirom da je<br />
drugu voænju postavljao tata i trener<br />
Ante. U posljednjih barem 10 godina<br />
skijaπice se nisu sukobile s tolikim<br />
brojem vrata (69, a dopuπteno je<br />
70), s tolikim zamkama koje je nudio<br />
Antin zatvoreni slalom. I sve su<br />
skijaπice padale na iskuπenjima osim<br />
Janice KosteliÊ koja se, unatoË<br />
apsolutnom umoru i bolesti,<br />
"dovukla" do cilja i to kao - trostruka<br />
pobjednica Svjetskog prvenstva.<br />
U rupi i Ivica i Palander<br />
Janica je moæda bila i najveÊa<br />
zvijezda proπlog SP-a, makar su<br />
sasvim blizu bili i rezultati njene velike<br />
suparnice Anje Paerson (dva zlata),<br />
ili u muπkom dijelu odliËni rezultati<br />
Benjamina Raicha i Bode Millera.<br />
Na kraju Prvenstva dogodio se jedan<br />
u nizu dokaza totalne talijanske<br />
nonπalancije. Naime, osim πto su<br />
radnici talijanske dræavne televizije RAI<br />
πtrajkali pa je FIS bræe-bolje, da bi<br />
uπtedio i jedan euro, odgodio utrku<br />
veleslaloma, na slalomu skijaπa<br />
organizatori su gotovo podmetnuli<br />
rupu pokraj jednih vrata i napunili je<br />
vodom. Naæalost, nesretnici koji su<br />
morali pasti na toj zamci bili su Kalle<br />
Palander i hrvatski skijaπ Ivica KosteliÊ.<br />
Tako je Hrvatska izgubila moguÊnost<br />
osvajanja novog odliËja, no i ovako, s tri<br />
JaniËina zlata, ovo prvenstvo apsolutno<br />
moæemo nazvati - sjajnim.<br />
Iako je uz Janicu bilo veselo, svi<br />
gosti su jedva Ëekali napustiti dva<br />
talijanska zaselka u Lombardiji. I<br />
zbog talijanske nonπalancije, i zbog<br />
napuhanih FIS-ovih Ëelnika i zbog<br />
virusne epidemije...<br />
15
KONFERENCIJA<br />
EUROPSKIH OLIMPIJSKIH ODBORA<br />
U DUBROVNIKU<br />
"Vi ste<br />
svjetsko<br />
Ëudo"<br />
Daleko najveÊi nenatjecateljski sportski<br />
dogaappleaj u povijesti Hrvatske, kojemu je<br />
domaÊin bio <strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor,<br />
doveo je naπu zemlju u srediπte pozornosti<br />
svjetskih medija i zbog dolaska<br />
predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali i<br />
vaænosti tema o kojima su raspravljali<br />
Ëelnici europskog sporta<br />
Piπe Robert ©alinoviÊ<br />
Predsjednik Meappleunarodnog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>,<br />
predsjednik Republike<br />
Hrvatske, gradonaËelnici New<br />
Yorka, Pariza i Madrida,<br />
dogradonaËelnici Moskve i<br />
Londona, jordanski princ, viπe od<br />
80 predsjednika i glavnih tajnika<br />
svih europskih olimpijskih <strong>odbora</strong>,<br />
jedan od najveÊih atletiËara svih<br />
vremena i joπ oko 200 VIP-gostiju<br />
popis je uglednika koji su poËetkom<br />
prosinca doπli u Dubrovnik na 33.<br />
OpÊu skupπtinu Europskih<br />
olimpijskih <strong>odbora</strong>.<br />
Daleko najveÊi nenatjecateljski<br />
sportski dogaappleaj u povijesti<br />
Hrvatske, kojemu je domaÊin bio<br />
<strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor, doveo je<br />
naπu zemlju u srediπte pozornosti<br />
svjetskih medija i zbog dolaska<br />
predsjednika MOO-a Jacquesa<br />
Roggea, ali i vaænosti tema o<br />
kojima su raspravljali Ëelnici<br />
europskog sporta, meappleu kojima se<br />
posebno istiËe predstavljanje<br />
gradova-kandidata za domaÊina<br />
olimpijskih igara 2012. ‹<br />
17
‹<br />
Predsjednik EOO-a Mario Pescante<br />
predaje J. Roggeu posebno<br />
priznanje “Order of Merit”<br />
Rogge kao bivπi predsjednik EOOa<br />
nije propustio doÊi u Dubrovnik<br />
kao posebni gost, a u naπu zemlju<br />
je Ëelni Ëovjek svjetskog sporta prvi<br />
puta doπao kao predsjednik<br />
MOO-a. U Dubrovniku je nazoËio<br />
otvaranju OpÊe skupπtine, sastao<br />
se s domaÊinima i predsjednikom<br />
Stjepanom MesiÊem, da bi potom<br />
otputovao u Zagreb gdje ga je<br />
primio premijer Ivo Sanader. Kao<br />
Europljanin i sportaπ koji je tri puta<br />
sudjelovao na olimpijskim igrama<br />
Rogge pri posjetu Hrvatskoj nije<br />
zaboravio istaknuti vaænost Europe<br />
u meappleunarodnom olimpijskom<br />
pokretu, jer Stari kontinent daje<br />
gotovo polovicu od ukupnog broja<br />
sportaπa na OI, a viπe od 50 posto<br />
osvajaËa olimpijskih medalja su<br />
Europljani.<br />
S Bloombergom<br />
do CNN-a<br />
"Upravo je nevjerojatno da jedna<br />
tako mala zemlja kao Hrvatska na<br />
Press-konferencija gradonaËelnika<br />
New Yorka Michaela Bloomberga i<br />
gradonaËelnice Dubrovnika Dubravke ©uica<br />
18
Zahvale HOO-u za spjeπnu<br />
organizaciju Kongresa<br />
u Dubrovniku<br />
c<br />
19<br />
‹
‹<br />
<strong>Olimpijski</strong>m igrama u Ateni osvoji<br />
Ëak pet medalja u pet sportova. Vi<br />
ste svjetsko Ëudo", kazao je Rogge<br />
u Dubrovniku, gdje su mu Ëelnici<br />
EOO-a uruËili i posebno priznanje<br />
"Order of Merit".<br />
Iznimnu pozornost privukle su<br />
desetominutne prezentacije<br />
gradova-kandidata za domaÊina<br />
olimpijskih igara 2012., ali i na Ëin<br />
na koji su izaslanstva Pariza,<br />
Londona, New Yorka, Moskve i<br />
Madrida nastojali iskoristiti<br />
nazoËnost Ëelnika europskog<br />
sporta, svjesni da bi europski<br />
glasovi mogli presuditi prije<br />
konaËnog izbora 6. srpnja 2005. u<br />
Singapuru. U Dubrovniku smo tako<br />
mogli vidjeti kako izgledaju<br />
prvoklasni odnosi s javnoπÊu.<br />
Najzornije je to pokazao<br />
gradonaËelnik New Yorka Michael<br />
Bloomberg kome ni kiπa nije<br />
smetala da s gradonaËelnicom<br />
Dubrovnika Dubravkom ©uicom<br />
izaapplee na terasu hotela Excelsior i<br />
odræi konferenciju za novinare.<br />
"Nalazimo se na jednom od<br />
najljepπih mjesta na svijetu",<br />
poruËio je Bloomberg na otvaranju<br />
konferencije, a sliku newyorπkog<br />
gradonaËelnika s Dubrovnikom u<br />
pozadini isti su dan u prilozima<br />
emitirali CNN i ostale vodeÊe TVpostaje.<br />
Londonsko izaslanstvo nije doπlo<br />
s gradonaËelnikom, ali je zato u<br />
Dubrovniku imalo dvostrukog<br />
<strong>olimpijskog</strong> pobjednika i jednog od<br />
najveÊih atletiËara svih vremena<br />
lorda Sebastiena Coea.<br />
Kandidaturu Pariza i Madrida u<br />
Dubrovniku su uveliËali<br />
gradonaËelnici Betrand Delanoe i<br />
Alberto Ruiz Gallardo, a Moskvu je<br />
predstavljao dogradonaËelnik<br />
Valerij ©ancev. Na dan<br />
predstavljanja kandidatura u hotelu<br />
Excelsior bilo je viπe desetaka<br />
televizijskih ekipa i oko sto novinara<br />
koji su u velikoj dvorani pratili i<br />
zanimljiva izlaganja vezana uz<br />
pripreme olimpijskih igara kojima<br />
su domaÊini veÊ poznati. U<br />
Hrvatsku je stiglo vrlo brojno<br />
izaslanstvo organizatora <strong>Olimpijski</strong>h<br />
igara u Pekingu 2008., Grci su<br />
iznijeli analizu Igara u Ateni, a<br />
Torino 2006. i Vancouver 2010.<br />
nisu propustili priliku da delegatima<br />
EOO-a pokaæu kako Êe izgledati<br />
sljedeÊe zimske olimpijske igre.<br />
Dublinu<br />
nemoguÊa misija<br />
Predsjednik EOO-a Mario<br />
Pescante bio je iznimno zadovoljan<br />
konferencijom u Dubrovniku,<br />
pogotovu predstavljanjem gradovakandidata<br />
koje je, po njemu, bilo<br />
senzacionalno s najjaËim<br />
pretedentima u povijesti<br />
<strong>olimpijskog</strong> pokreta. Europa nema,<br />
poput Amerike, Azije i Afrike,<br />
kontinentalne igre, ali se zato<br />
ponosi Europskim igrama mladih<br />
sportaπa (EYOF) na kojima svoja<br />
prva multisportska iskustva stjeËu<br />
buduÊi olimpijski pobjednici. U vrlo<br />
zgusnutom kalendaru sportskih<br />
dogaappleaja tijekom godine, pogotovu<br />
u Europi, bilo bi teπko vrhunske<br />
sportaπe opteretiti joπ jednim<br />
natjecanjem poput kontinentalnih<br />
Igara, a prednosti EYOFA-a u<br />
obrazovanju i odgoju mladih<br />
europskih talenata pokazale su se<br />
iznimno vaænim za europski sport,<br />
kazao je Pescante. SljedeÊi EYOF<br />
odræat Êe se ove godine u<br />
πvicarskom Montheyu (zimski) i<br />
talijanskom Lignano Sabbiadoru<br />
(ljetni), a buduÊi su kandidati<br />
πpanjolska Jaca i Beograd<br />
(2007.), te poljski Szcyryk i finski<br />
Tampere (2009.).<br />
Sa svih strana su pljuπtale i<br />
pohvale Hrvatskom olimpijskom<br />
odboru, predsjedniku Zlatku<br />
Mateπi i njegovoj ekipi koja je<br />
savrπenom organizacijom<br />
konferencije u Dubrovniku postavila<br />
nove standarde. Moæda je najveÊa<br />
pohvala stigla od glavnog tajnika<br />
EOO-a Irca Patricka Hickeya, koji Êe<br />
u Dublinu ugostiti sljedeÊu<br />
konferenciju EOO-a: "Od danas<br />
imam najteæi moguÊi zadatak, a<br />
moj Dublin i nemoguÊu misiju kako<br />
dostiÊi Dubrovnik".<br />
Josip »op, dopredsjednik EOO-a Aleksandar Kozlovski, predsjednik EOO-a Mario Pescante,<br />
Zlatko Mateπa, glavni tajnik EOO-a Patrick Hickey<br />
20
MINISTARSTVO<br />
ZNANOSTI,<br />
OBRAZOVANJA<br />
I ©PORTA<br />
UPRAVA ZA ©PORT<br />
Poπtovani Ëitatelji Olimpa, ravnatelji i<br />
ravnateljice, profesori i profesorice tjelesne i<br />
zdravstvene kulture, dragi uËenici i uËenice,<br />
studenti i studentice te svi ljubitelji tjelesne i<br />
zdravstvene kulture, πporta i πportske rekreacije,<br />
æelimo vas izvijestiti da Ministarstvo znanosti,<br />
obrazovanja i πporta od iduÊeg broja OLIMPA æeli<br />
sustavno pratiti teme iz tjelesne i zdravstvene kulture<br />
i πkolskog πporta. Namjera nam je da veÊ u<br />
iduÊem broju, Ëije izlaæenje oËekujemo u<br />
lipnju, na 12 prepoznatljivih stranica na<br />
kojima Êe biti „razigrani" Baltazar, objavimo<br />
πto viπe vijesti iz vaπeg omiljenog predmeta<br />
tjelesne i zdravstvene kulture, ali i o πportu u<br />
πkoli i na visokim uËiliπtima. Svakako Êe<br />
prostor u naπem prilogu naÊi i napisi o πportu<br />
uËenika i uËenica s teπkoÊama u razvoju,<br />
poloæaju æena u πportu kao i planovima i<br />
programima Ministarstva znanosti,<br />
obrazovanja i πporta u 2005. godini te<br />
rezultatima πkolskih πportskih natjecanja.<br />
Namjera nam je uvesti i rubrike tjelesne i<br />
zdravstvene kulture te obraappleivati πport u<br />
πkoli i studentski πport. Pisat Êemo o obuci<br />
neplivaËa te objavljivati rezultate natjecanja<br />
πkolskih πportskih klubova, dati pregled<br />
πportskih graappleevina i predstaviti najuspjeπnije<br />
πkolske πportske klubove u zemlji.<br />
Ujedno zahvaljujem svim ravnateljima,<br />
uËiteljima i nastavnicima, πportskim πkolskim<br />
klubovima, uËenicima i uËenicama na<br />
podrπci i sudjelovanju u obiljeæavanju 2004.<br />
kao Europske godine obrazovanja πportom u povodu<br />
koje smo proslavili:<br />
• 130 godina uvoappleenja nastave tjelesnog odgoja u<br />
hrvatske πkole i<br />
• 110 godina prvog teËaja za πkolovanje struËnjaka<br />
tjelesnog odgoja.<br />
Æelim vas izvijestiti da tijekom proljetnih πkolskih<br />
praznika Ministarstvo priprema seminar za voditelje<br />
plesnih i navijaËkih skupina. Za predavaËe Êe se<br />
osigurati osobe s licencom, a obuku Êe voditi<br />
ameriËki predavaËi, da bi se predstavio izvorni oblik<br />
rada, upoznala pravila, koreografija i sustav<br />
natjecanja. Seminar Êe se organizirati u suradnji sa<br />
Zavodom za razvoj i promociju πkolskog πporta iz<br />
Umaga, trajat Êe dva dana i obuhvatiti 16 sati<br />
nastave. Od toga fonda sati viπe od 75 posto bit Êe<br />
praktiËna nastava. Seminari Êe se odræati:<br />
• u Splitu 24. - 25. travnja 2005.<br />
• u Zagrebu 26. i 29. travnja 2005.<br />
• u Osijeku 30. - 31. svibnja 2005.<br />
• u Rijeci 1. - 2. svibnja 2005.<br />
U svakom planiranom terminu seminara radit Êe se<br />
od 9,00 do 12,00 sati te od 14,00 do 16,00 sati, a<br />
termin od 16,00 do 17,00 sati bit Êe rezerviran za<br />
provjeru steËenih informacija i znanja.<br />
Sve se informacije mogu dobiti na adresi Zavoda za<br />
razvoj i unapreappleenje πkolskog πporta, tel. 052/721-<br />
721 (Draæen Lekπan, prof., mobitel: 091 769 68 48),<br />
e-mail: srl@srl.hr ili<br />
na web stranici:<br />
www.srl.hr<br />
S obzirom na to<br />
da je 2005. godina<br />
proglaπena<br />
Meappleunarodnom<br />
godinom πporta i<br />
rekreacije, u<br />
njezino<br />
obiljeæavanje<br />
Ministarstvo je<br />
ukljuËilo Dræavno<br />
πportsko natjecanje<br />
uËenika s teπkoÊama<br />
u razvoju, koje Êe se<br />
u svibnju odræati u<br />
BizovaËkim<br />
Toplicama.<br />
Natjecanje se<br />
odræava veÊ osmu<br />
godinu zaredom, a ove godine Êe se natjecati<br />
uËenici sa stupnjem lake, umjerene i teæe mentalne<br />
retardacije. OËekuje se sudjelovanje 25 odgojnoobrazovnih<br />
ustanova (osnovnih i srednjih πkola) s<br />
ukupno oko 220 sudionika. UËenici Êe se natjecati u<br />
plivanju, koπarci, nogometu, graniËaru i πtafetnim<br />
igrama.<br />
22
U sklopu 2005. kao Meappleunarodne godine πporta i<br />
rekreacije planiraju se u listopadu odræati i smotre<br />
πportskih postignuÊa uËenika iz ustanova za odgoj<br />
i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u<br />
razvoju i uËenika svih odgojno-obrazovnih<br />
ustanova Republike Hrvatske. Smotre ne bi imale<br />
natjecateljski karakter i odræale bi se na<br />
æupanijskoj razini pod nazivom „Korak u integraciji<br />
djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju". Na smotrama<br />
bi uËenici i jednih i drugih ustanova prezentirali<br />
razliËite πportske sadræaje u kojima su najbolji, a koji<br />
su prilagodljivi i prihvatljivi za jednu i drugu<br />
populaciju djece i mladeæi.<br />
Na web stranicama Ministarstva znanosti,<br />
obrazovanja i πporta i Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong><br />
moæete naÊi sve informacije o natjeËaju za literarne<br />
radove (esej, kratka priËa) na teme: olimpijski duh ili<br />
jedna od olimpijskih vrijednosti: isticanje osobnosti,<br />
fair play, radost napora, poπtovanje drugih,<br />
ravnoteæa tijela i duha. MOO, HOO i naπe<br />
Ministarstvo pripremili su vrijedne nagrade, a<br />
najbolje radove objavit Êemo u jednom od slijedeÊih<br />
brojeva Olimpa.<br />
Koristimo priliku da vas obavijestimo da Êe naπa<br />
zemlja biti domaÊin i organizator VI. konferencije o<br />
πportu Radne zajednice Alpe - Jadran koja Êe se<br />
odræati od 9. do 12. lipnja 2005. godine u Opatiji u<br />
organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i<br />
πporta Republike Hrvatske.<br />
Glavne teme Konferencije su:<br />
• Odgoj podmlatka u πportskim<br />
disciplinama mladeæi Alpe - Jadrana i<br />
• Sustav i organizacijski oblici πporta na<br />
podruËju zemalja Ëlanica Alpe - Jadran.<br />
»lanice Radne zajednice Alpe - Jadran za<br />
πport su Maapplearska: Baranya, Györ-Moson-Sopron,<br />
Somogy, Vas i Zala, NjemaËka: Bavarska, Austrija:<br />
GradiπÊe, Gornja Austrija, ©tajerska i Koruπka, Italija:<br />
Furlanija - Julijska krajina, Lombardija, Veneto i<br />
Trentino - Alto Adige, ©vicarska: Ticino, Hrvatska i<br />
Slovenija.<br />
Konferencija Êe se odræati na pet sluæbenih jezika<br />
Ëlanica Radne zajednice Alpe - Jadran. OËekuje se<br />
velik broj radova koji Êe biti objavljeni u Zborniku<br />
VI. konferencije.<br />
Uredniπtvo ovog priloga, u kojem su uz mene<br />
Fadila Gracin, Borna KlobuËar, Juraj Turner i Jovanka<br />
Vogrinec, otvoreno je za svaki oblik suradnje i rado<br />
Êe prihvatiti i vaπe prijedloge koji Êe, uvjerena sam,<br />
poboljπati kvalitetu naπeg priloga u Ëasopisu OLIMP.<br />
Sugestije i prijedloge moæete poslati na e-mail:<br />
borna.klobucar@mzos.hr<br />
Veselim se naπoj suradnji uz πportski pozdrav<br />
POMO∆NICA MINISTRA<br />
doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica<br />
23
Sponzor HOO-a
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 132 • OÆUJAK 2005.<br />
»lanovi HA©K-a sudionici Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije u trËanju i hodanju<br />
na 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907.
GODI©NJICE<br />
100 godina<br />
atletike u Hrvatskoj<br />
1905. - 2005.<br />
PoËetak organiziranog djelovanja odreappleene πportske grane u<br />
pravilu zapoËinje osnivanjem kluba koji njeguje taj<br />
πport kao osnovnu djelatnost. Meappleutim, kada<br />
govorimo o poËecima organizirane atletike u<br />
Hrvatskoj, situacija je drugaËija. Atletske sekcije<br />
u πportskim druπtvima, koja su se tada nazivala<br />
klubovi, osnivaju se tek poslije I. svjetskog rata,<br />
ali kontinuirana atletska natjecanja prireappleuju<br />
se od 1905. godine. Valja reÊi da u Hrvatskoj<br />
nikada nije postojao veÊi interes za aktivnim<br />
sudjelovanjem, a ni za praÊenjem dogaappleanja u<br />
atletici. A tako je i danas. Hrvatsku atletiku,<br />
od prvih dana postojanja, promiËe mali broj<br />
fanatiËnih zaljubljenika. Uvijek joj je<br />
nedostajalo masovnosti, popularnosti, a i<br />
meappleunarodnih uspjeha. Mediji su uvijek bili<br />
rezervirani, a kako u Hrvatskoj nikada nisu<br />
poduzimane neke planske akcije za<br />
unaprjeappleivanje bilo koje πportske grane,<br />
veÊina njih jednostavno je prepuπtena -<br />
postojanju.<br />
Piπe Zdenko JajËeviÊ<br />
2<br />
Trening<br />
zagrebaËkih<br />
atletiËara na<br />
Elipsi,<br />
danaπnjem<br />
Srednjoπkolsk<br />
om igraliπtu u<br />
kolovozu 1907.<br />
godine.<br />
Slijeva: Ivo<br />
LipovπÊak,<br />
Matija<br />
LipovπÊak,<br />
Aleksa<br />
VragoviÊ,<br />
–orapplee<br />
JankoviÊ,<br />
"Kuba"<br />
MohoroviËiÊ i<br />
Vladimir<br />
Erbeænik
Start Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907. godine.<br />
Prvo atletsko natjecanje<br />
Prvi hrvatski struËni periodiËki Ëasopis "Sokol"<br />
objavio je vijest o vjerojatno naπem prvom atletskom<br />
natjecanju. Na vjeæbaliπtu graappleanske streljane u<br />
Tuπkancu odræano je 29. i 30. lipnja 1878. gimnasti-<br />
Ëko natjecanje na kojem su sudjelovali vjeæbaËi, Ëlanovi<br />
sokolskih druπtava iz Ljubljane, Varaædina i Zagreba.<br />
U to vrijeme gimnastiËka natjecanja sastojala<br />
su se od gimnastiËkih i atletskih disciplina. Priredba je<br />
imala elemente pravog πportskog natjecanja. Bilo je<br />
ranije raspisano, napisane su detaljne propozicije,<br />
odreappleen je naËin ocjenjivanja, imenovani su kvalificirani<br />
suci, pripremljene nagrade koje su odmah nakon<br />
izraËunatih rezultata podijeljene, a napisan je i opπiran<br />
izvjeπtaj objavljen u struËnom glasilu. Na tom natjecanju<br />
πesnaest natjecatelja skakalo je udalj, a deset je<br />
vjeæbalo na preËi. Posebna su "odlikovanja" dodijeljena<br />
za skakanje, a posebna za vjeæbanje na preËi. Zbrajali<br />
su se i bodovi za ukupan uspjeh u oba nastupa.<br />
Prvi napisi o atletici u periodiËnom tisku objavljeni<br />
su u Gimnastici, listu za πkolsku i druætvenu gimnastiku,<br />
koji poËinje izlaziti 1890. godine i ©portu, glasilu<br />
za sve πportske struke, koji se izdaje od 1894. U broju<br />
14. iz 1896. godine ©port je objavio Ëlanak Bijeg u kojem<br />
je napisano da je to “jedna od najplemenitijih i<br />
najpopularnijih vrsti tjelovjeæbe, koji se je od pradavna<br />
gojio kod sviju naroda.”<br />
Prva utrka 1905. godine<br />
U prvim zagrebaËkim nogometnim klubovima nikle<br />
su sekcije "bjeæaËa" poËetkom XX. stoljeÊa. Prvi naπi<br />
atletiËari bili su Ëlanovi HA©K-a i PNI©K-a, koji su se<br />
bavili trËanjem jer su bili nezadovoljni kondicijskim<br />
pripremama u klubu. Prvi treninzi trËanja odræavali su<br />
se na ulicama i πumskim putevima sjeverno od danaπnjeg<br />
Britanskog trga. Prvi nogometni i πportski klub u<br />
Zagrebu - PNI©K, osnovan poËetkom jeseni 1903.,<br />
prireappleivao je uz nogometne utakmice i prva atletska<br />
natjecanja. Prva utrka u brzom hodanju na 11 km odræana<br />
je 30. srpnja 1905. na cesti od »rnomerca do<br />
Podsuseda. Start utrke bio je u 4 sata ujutro ispred<br />
zgrade stare Pivovare, u Ilici 224. Vrijeme u koje je<br />
zakazan start naprosto je nevjerojatno. Meappleutim, o<br />
vjerodostojnosti tog termina svjedoËi najava u Agramer<br />
Tagblattu, gdje je uz oznaku vremena starta navedeno<br />
"u jutro". Rezultati toga klupskoga natjecanja nisu<br />
objavljeni, ali je u "domaÊim vijestima" o dogaappleajima<br />
proteklog tjedna navedena i spomenuta utrka.<br />
3
Prve utrke za dræavno prvenstvo<br />
Od te 1905. godine uslijedio je kontinuitet atletskih<br />
dogaappleanja. PNI©K je 13. kolovoza 1906. priredio prvo<br />
javno atletsko natjecanje za Prvenstvo Hrvatske i<br />
Slavonije na pruzi od 5000 metara u trËanju i brzom<br />
hodanju. Utrka je odræana na cesti od Jankomira do<br />
»rnomerca. Pobijedio je nogometaπ PNI©K-a Jan Hanuπ<br />
Todl, ranije igraË praπke Slavije. On je 1903. sluæbeno<br />
premjeπten u Zagreb, gdje je iste godine, ponajviπe<br />
njegovom zaslugom, osnovan prvi nogometni<br />
klub u gradu. U brzom hodanju<br />
pobijedio je Rudolf Kiseljak,<br />
takoappleer igraË PNI©K-a.<br />
Ohrabren uspjeπnom organizacijom<br />
te utrke, PNI©K je<br />
objavio u dnevnom tisku da<br />
Êe se 7. listopada 1906. odræati<br />
Prvo prvenstvo Hrvatske i<br />
Slavonije na pruzi od<br />
10.000m u trËanju i brzom<br />
hodanju. Meappleutim u Novostima<br />
od 8. listopada start utrke<br />
je odgoappleen za tjedan dana, a<br />
kao razlog se navodi da su<br />
"prijavljeni natjecatelji premalo<br />
trenirali trËanje i hodanje<br />
na tu dugu prugu". Ne<br />
znamo koliko je tih sedam dana<br />
utjecalo na poveÊanje treniranosti<br />
naπih prvih trkaËa<br />
na duge pruge, ali nam je poznato<br />
da je start utrke bio u<br />
nedjelju 14. listopada 1906.<br />
toËno u 3 sata u Podsusedu, a<br />
cilj na gradskoj mitnicu u »rnomercu.<br />
Opet je pobijedio<br />
Jan Todl, koji je stazu pretr-<br />
Ëao za 27 minuta. On je oËito<br />
bio vrlo dobro pripremljen,<br />
jer je drugoplasiranom Ivanu<br />
Uhrlu trebalo 35 minuta i 38<br />
sekundi. Kako se mjerilo vrijeme<br />
na tim prvim naπim utrkama<br />
Jednostavno, utrka je<br />
morala poËeti u toËno dogovoreno<br />
vrijeme, a mjeritelj<br />
vremena jednostavno je oËitao<br />
vrijeme ulaska pojedinih<br />
trkaËa u cilj.<br />
Prva æalba<br />
na atletskom natjecanju<br />
Drugo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od<br />
8800 metara u trËanju i brzom hodanju odræano je 10.<br />
studenoga 1907. godine. Start je bio u Podsusedu, a<br />
cilj kod gostionice "©trban" u Kustoπiji. U trËanju prvi<br />
je na cilj stigao tada ponajbolji nogometaπ HA©K-a<br />
Vladimir Erbeænik u vremenu 30 minuta i 8 sekundi.<br />
Drugi je bio poznati biciklist Milan Meniga, Ëlan<br />
PNI©K-a, a treÊi Ëlan HA©K-a Aleksa VragoviÊ. U brzom<br />
hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak. Meappleutim,<br />
HA©K je nakon utrke uloæio æalbu osporavajuÊi ispravnost<br />
Kiseljakovog hodanja. Tri Ëlana obraniËnog suda<br />
imala su razliËita miπljenja. Spor je rijeπio Maapplearski<br />
lakoatletski savez koji je priznao pobjedu Kiseljaka.<br />
Prva atletska staza<br />
Sredinom rujna 1907. PNI©K je uredio nogometno<br />
igraliπte s atletskom stazom uz Koturaπku cestu. Staza<br />
je bila od πljake i duga 500 metara. Do tada se na tom<br />
terenu nalazilo trkaliπte I. <strong>hrvatskog</strong> druπtva biciklista,<br />
koje je u to vrijeme zapalo u velike<br />
financijske teπkoÊe. Uprava<br />
PNI©K-a zakupila je to zemljiπte<br />
za 60 kruna mjeseËno.<br />
Prvi propagandni klupski atletski<br />
miting prireappleen je 17. svibnja<br />
1908.<br />
Na programu je bilo trËanje<br />
seniora na 100 jardi, trËanje juniora<br />
na 100 jardi, i hodanje seniora<br />
i juniora na 500 m. ObjavljujuÊi<br />
vijest o mitingu, <strong>Hrvatski</strong><br />
πportski list je u broju od 1.<br />
lipnja 1908. napisao "naπa publika<br />
posjeduje joπ vrlo malo<br />
smisla za πport, pa je miting bio<br />
vrlo slabo posjeÊen, tako da je<br />
klub jedva doπao na vlastiti<br />
troπak".<br />
Prvi stadion<br />
s atletskim boriliπtima<br />
Rad atletske sekcije HA©K-a<br />
znatno je pospjeπila izgradnja<br />
stadiona u Maksimiru. Oko nogometnog<br />
igraliπta podignuto je<br />
trkaliπte od πljake duljine 375<br />
m. Staza je imala Ëetiri pruge, a<br />
ispred glavne zapadne tribine<br />
na kojoj se trËi 100 metara bilo<br />
je πest pruga. Na stadionu je postojalo<br />
i skakaliπte i bacaliπte.<br />
Prigodom sveËanog otvorenja<br />
stadiona, 19. svibnja 1912. godine,<br />
odigrana je meappleunarodna<br />
nogometna utakmica izmeappleu<br />
HA©K-a i Budimpeπtanskog<br />
atletskog kluba. U poluvremenu<br />
je odræana hendikep-utrka na<br />
dvije engleske milje. Pobijedio<br />
je Miroslav Dobrin, kasnije<br />
istaknuti atletski djelatnik. Za<br />
prvi atletski miting na stadionu u Maksimiru HA©K je<br />
tiskao raspored natjecanja.<br />
Izvori i literatura<br />
1. Agramer Tagblatt, Zagreb, br. 172. od 29. 7. 1905.,<br />
str. 6<br />
2. Novosti, Zagreb, br. 230. od 8. 10. 1906., str. 6<br />
3. ZagrebaËki πportski list, Zagreb, br. 1. od 1. 1.<br />
1927., str. 3/4<br />
4
TJELOVJEÆBA<br />
Osnivanje i poËetak rada Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu<br />
Prve godine djelovanja<br />
Kinezioloπkog fakulteta<br />
Osnivanje Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu koji je zapoËeo s<br />
radom 1959. godine kao Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu<br />
predstavlja vrlo vaæan trenutak u razvoju sportskog i tjelovjeæbenog<br />
pokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeÊa najozbiljnija prepreka<br />
razvoju tjelovjeæbenog i sportskog pokreta u tadaπnjoj Hrvatskoj bio je<br />
nedostatak primjereno πkolovanih struËnih kadrova. NaroËito se to<br />
odnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1 .<br />
Piπe Zrinko »ustonja<br />
Sabor Narodne Republike<br />
Hrvatske je u srpnju<br />
ka. 2 Komisija je predloæila<br />
misiju za izbor prvih nastavni-<br />
1959. godine izglasao<br />
kandidate koji su kasnije bili i<br />
Zakon o osnivanju Visoke<br />
potvrappleeni u sljedeÊim zvanjima:<br />
izvanredni profesor Milo-<br />
πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu.<br />
Nastava na Visokoj<br />
je GabrijeliÊ za predmet Igre;<br />
πkoli za fiziËku kulturu zapo-<br />
izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ<br />
za predmet Teorija<br />
Ëela je sveËanim otvaranjem<br />
3. studenoga 1959. godine. U<br />
fiziËke kulture; izvanredni<br />
razdoblju od oko tri mjeseca<br />
profesor Emil VukotiÊ za predmet<br />
Gimnastika, asistent Ni-<br />
od donoπenja Zakona do po-<br />
Ëetka rada Visoke πkole obavljene<br />
su pripremne radnje<br />
mnastika, asistent Vicko Lukola<br />
Despot za predmet Ginuæne<br />
za poËetak rada Visoke<br />
ËiÊ za predmet Plivanje; asistent<br />
Æivko Radan za predmet<br />
πkole. U tom razdoblju izabrani<br />
su prvi nastavnici i tijela<br />
upravljanja Visokom πko-<br />
©adura za predmet Gimnastika<br />
Sportske igre; asistent Tatjana<br />
lom, postavljena je administracija,<br />
ustrojene su katedre<br />
Lanc izabran za docenta na<br />
za æene. U prosincu je Marijan<br />
putem kojih se organizirao<br />
predmetu Sportovi. Bilo je<br />
nastavni rad, osigurana je<br />
ukupno osam stalno zaposlenih<br />
i 11 vanjskih suradnika<br />
materijalna baza, pristupilo<br />
se razradi nastavnog plana i<br />
Miloje GabrijeliÊ, prvi direktor VijeÊa Ëlanova nastavnog osoblja.<br />
Visoke πkole za fiziËku kulturu<br />
programa, doneseni su najvaæniji<br />
pravilnici, raspisan natjeËaj za upis studenata te ortjeËaji<br />
za predmete koji se pojavljuju u treÊem i Ëetvr-<br />
Takoappleer su bili raspisani i naganiziran<br />
i proveden prijemni ispit. OlakπavajuÊa okolnost<br />
prilikom rjeπavanja veÊine navedenih pitanja bila Historija fiziËke kulture i Igre. U sklopu Instituta za<br />
tom semestru: Psihologija, Metodika fiziËkog odgoja,<br />
je Ëinjenica da su cjelokupni kadar (struËni i administrativni)<br />
i materijalna baza (prostor i oprema) Zavoda za dine, bilo je zaposleno pet struËnih osoba, tj. sluæbenika<br />
istraæivanje u fiziËkoj kulturi, koji je osnovan 1960. go-<br />
fiziËki odgoj preneseni na Visoku πkolu za fiziËku kulturu.<br />
Zavod za fiziËku kulturu je u prosincu 1959. godi-<br />
arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik; dr. Radovan<br />
u zvanjima sluæbenika u znanstvenim ustanovama: inæ.<br />
ne i formalno-pravno prestao postojati.<br />
Medved, struËni suradnik; dr. Vlasta Friedrich, asistent;<br />
Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je Andrija Strahonja, asistent i Dolores »abakoviÊ, statistiËar.<br />
Administrativno-tehniËkog osoblja bilo je 16. 3<br />
izvanrednog profesora Miloja GabrijeliÊa za prvog direktora<br />
1 Visoke πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu te Ko-<br />
VijeÊe Visoke πkole za fiziËku kulturu, kao upravno<br />
5
tijelo πkole, formirano je u studenome 1959. godine. Prvi<br />
Ëlanovi VijeÊa bili su: izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ<br />
(direktor), izvanredni profesor Emil VukotiÊ,<br />
izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, inæ. arh. Slavko<br />
Delfin, znanstveni suradnik i dr. Radovan Medved,<br />
struËni suradnik. U prosincu 1959. godine izborom u<br />
docenta Ëlanom VijeÊa postao je i Marijan Lanc 4 .<br />
Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je 6.<br />
sijeËnja 1960. godine Ëlanove Savjeta Visoke πkole za<br />
fiziËku kulturu u Zagrebu koji su na svojoj prvoj sjednici<br />
11. oæujka 1960. godine za predsjednika Savjeta izabrali<br />
Rudolfa Cara, Ëlana RepubliËkog vijeÊa Saveza<br />
sindikata Jugoslavije za Hrvatsku i Ëlana Komisije za fiziËku<br />
kulturu NR Hrvatske. Savjet je donosio najviπe<br />
odluke koje su “rjeπavale osnovna pitanja rada i æivota<br />
Visoke πkole” 5 . Savjet je, meappleu ostalim, donio odluke o<br />
osnivanju i organizaciji nastavnih jedinica te odluku o<br />
osnivanju Instituta za istraæivanja u fiziËkoj kulturi u<br />
sklopu kojega je bio organiziran znanstveno-istraæiva-<br />
Ëki rad. Nastavni rad organiziran je u sklopu pet katedri:<br />
Katedre za teoriju fiziËke kulture za Ëijeg je πefa izabran<br />
izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, Katedre za bioloπko-medicinske<br />
znanosti za Ëijeg je vrπitelja duænosti<br />
πefa katedre izabran dr. Radovan Medved, Katedre za<br />
gimnastiku za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor<br />
Emil VukotiÊ, Katedre za sportove za Ëijeg je πefa izabran<br />
docent Marjan Lanc i Katedre za igre za Ëijeg je<br />
πefa izabran izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ 6 .<br />
Na temelju raspisanog NatjeËaja za upis studenata u I.<br />
godinu studija za πkolsku godinu 1959./1960. i provedenog<br />
prijemnog ispita 7 , upisano je 76 studenata i studentica,<br />
od Ëega 59 muπkaraca i 17 æena. SveËanim otvorenjem<br />
3. studenoga 1959. godine zapoËela je nastava na<br />
Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu u prostorima<br />
Zavoda za fiziËki odgoj, KaËiÊeva 23, koji je 31. prosinca<br />
1959. prestao s radom. Nastava u prvom semestru<br />
trajala je od 3. studenoga 1959. do 15. veljaËe 1960. godine.<br />
Nastava u drugom semestru odræavala se od 2.<br />
oæujka do 15. lipnja 1960. godine. Od 2. do 21. srpnja<br />
1960. godine odræana je nastava logorovanja u Banjolama<br />
kod Pule 8 .<br />
Nastavni plan i program<br />
U πkolskoj godini 1960./1961. zavrπilo se s izradom<br />
prvog nastavnog plana i programa 9 za studij tadaπnjeg<br />
prvog i drugog stupnja. Nastava na Visokoj πkoli za fiziËku<br />
kulturu organizirana je kao nastava drugog stupnja<br />
(Ëetverogodiπnji studij) za stjecanje visokoπkolske<br />
spreme, te su izraappleeni nastavni programi za veÊinu predmeta.<br />
U suradnji s Viπom pedagoπkom πkolom u Zagrebu,<br />
koja je 1961. godine ukinuta te je osnovana Pedagoπka<br />
akademija, usklaappleeni su nastavni planovi i programi<br />
za studij fiziËkog odgoja na Viπoj pedagoπkoj<br />
πkoli, odnosno Pedagoπkoj akademiji za stjecanje viπe<br />
πkolske spreme. Na temelju toga zavrπeni studenti Viπe<br />
pedagoπke πkole i ostalih viπih πkola za fiziËki odgoj su<br />
Sluæbenici Zavoda za fiziËki odgoj. Drugi slijeva je Miro<br />
MihoviloviÊ, direktor Zavoda<br />
6
Nastava estetske gimnastike u<br />
dvorani u KaËiÊevoj ulici 1961. godine<br />
se mogli kao zavrπeni studenti prvog stupnja (dvogodiπnji<br />
studij), uz polaganje razlikovnih ispita, upisati na<br />
treÊu godinu studija na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu.<br />
Takoappleer su izraappleeni i prvi nastavni planovi i okvirni<br />
programi studija usmjerenja za obavezni nastavni smjer<br />
za nastavu TZK-a u πkolama te izborni smjerovi: estetski<br />
smjer, sportski smjer (viπi sportski treneri), smjer rekreacija<br />
i smjer kineziterapija 10 .<br />
Koncepcija prvog plana i programa studija je imala<br />
dva temeljna cilja: prvi, pruæiti osnovna znanstveno-nastavna<br />
saznanja koja Êe studente osposobiti za rad u<br />
odgojno-obrazovnim institucijama (provoappleenje nastave<br />
Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim<br />
πkolama kao i na visokoπkolskim institucijama) i drugi,<br />
putem studija usmjerenja omoguÊiti studentima, sukladno<br />
njihovom osobnom izboru, stjecanje potrebnih informacija<br />
za rad u sportu, rekreaciji, kineziterapiji ili<br />
estetskoj gimnastici i narodnim plesovima. Ovakva<br />
koncepcija studija u svojoj osnovi je zadræana do danaπnjih<br />
dana. Takva koncepcija studija primijenjena je prvi<br />
put meappleu visokoπkolskim ustanovama iz podruËja fizi-<br />
Ëke kulture u tadaπnjoj Jugoslaviji 11 .<br />
Izvori i literatura<br />
1. »ustonja, Z. (2004). 45 godina Kinezioloπkog fakulteta.<br />
Povijest <strong>hrvatskog</strong> sporta, 35 (131), str. 5-7.<br />
2. Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu<br />
1959. -1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu<br />
SveuËiliπta u Zagrebu<br />
3. Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u<br />
πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka<br />
πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
Duænosti i ovlasti tadaπnjih direktora visokoπkolskih ustanova odgovaraju<br />
danaπnjem ustroju visokoπkolskih ustanova kojima je na Ëelu dekan. Stoga se<br />
Miloje GabrijeliÊ smatra prvim dekanom danaπnjeg Kinezioloπkog fakulteta<br />
SveuËiliπta u Zagrebu.<br />
Komisija za izbor prvih nastavnika imenovana je u sljedeÊem sastavu:<br />
predsjednik Komisije - dr. Pero ©imleπa, izvanredni profesor na Filozofskom<br />
fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i Ëlan Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske i Ëlanovi<br />
Komisije - dr. Arpad Hahn, redoviti profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u<br />
Zagrebu; dr. Zoran Bujas, redoviti profesor Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u<br />
Zagrebu; dr. Nikπa Allegretti, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta<br />
SveuËiliπta u Zagrebu; Luka BajakiÊ, predsjednik Savjeta Zavoda za fiziËki<br />
odgoj; Jelica ReljiÊ, prosvjetni savjetnik Zavoda za πkolstvo NR Hrvatske i<br />
Marjan Lanc, tajnik Komisije za fiziËku kulturu. (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za<br />
fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za<br />
fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13.).<br />
Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60.<br />
(1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13-15.<br />
Isto, str. 9.<br />
Isto, str. 8.<br />
Isto, str, 7-8 i 19-20.<br />
Svi kandidati, izuzevπi one koji su zavrπili srednju πkolu s odliËnim uspjehom,<br />
polagali su sljedeÊi prijemni ispit: prvo, teoretski dio - kandidatima sa<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
zavrπenom srednjom πkolom provjeravano je znanje iz kemije, fizike, biologije i<br />
filozofije, dok su kandidati bez zavrπene srednje πkole (bez zavrπene srednje<br />
πkole mogli su se upisati oni kandidati koji su imali najmanje 4 godine aktivnog<br />
rada u podruËju fiziËke kulture na organizacijskim poslovima ili u nastavi ili su<br />
bili natjecatelji meappleunarodnog ili saveznog ranga) polagali su gradivo za<br />
srednju πkolu iz predmeta kemija, fizika, biologija, povijest, filozofija i strani<br />
jezik; i drugo, praktiËni dio - provjeravanje tjelesnih sposobnosti s odreappleenim<br />
normama. Za upis se prijavilo 82 kandidata sa zavrπenom srednjom πkolom,<br />
od kojih je 12 odbijeno i 14 kandidata koji nisu imali zavrπenu srednju πkolu od<br />
Ëega je 8 odbijeno (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj<br />
godini 1959/60., str. 36).<br />
Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str.<br />
19 i 36.<br />
Iako se nastava veÊ od πkolske godine 1959./1960. odvija po navedenom<br />
planu i programu njegova konaËna izrada je bila okonËana tek tijekom πkolske<br />
1960./1961. godine.<br />
Za detaljniji prikaz nastavnog plana i programa za πkolske godine<br />
1959./1960. - 1961./1962. vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u<br />
Zagrebu 1959. - 1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u<br />
Zagrebu, str. 11 i 12.<br />
vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984.<br />
(1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str. 11.<br />
7
OLIMPIZAM<br />
NA©I SKIJA©I NA I. ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA U CHAMONIXU 1924.<br />
Zinaja do cilja Ëetiri sata nakon<br />
prestanka rada sudaËkog æirija<br />
<strong>Hrvatski</strong> i slovenski skijaπi odluËili su sudjelovati na I. zimskim<br />
olimpijskim igrama tek nakon kongresa Meappleunarodnog skijaπkog saveza<br />
u Pragu 1923. godine. BuduÊi da je za pripreme bilo vrlo malo vremena,<br />
odluËilo se da se na njih poπalju prokuπani skijaπi trkaËi bez posebnih<br />
izluËnih natjecanja. Kratko vrijeme do nastupa uzrokovalo je brojne<br />
nesporazume izmeappleu Jugoslavenskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> i<br />
Jugoslavenskog zimsko-sportskog saveza. Da ne bi zakasnili s prijavama i<br />
jedni i drugi su na svoju ruku bez meappleusobnog dogovora prijavili skijaπe<br />
za nastup.<br />
Piπe Zdenko JajËeviÊ<br />
Primanje Jugoslavenskoga zimsko-sportskoga saveza<br />
(JZSS) u Ëlanstvo meappleunarodne skijaπke federacije<br />
omoguÊilo je sudjelovanje naπih natjecatelja na I. zimskim<br />
olimpijskim igrama. ZagrebaËki zimsko-πportski podsavez<br />
(ZZ©S) pokazao je veliki interes za ove igre. Pobjeda<br />
Duπana Zinaje na III. dræavnom prvenstvu i kvalitete Mirka<br />
i Ante PandakoviÊa, te Milivoja BenkoviÊa davali su nadu<br />
da Êe netko od zagrebaËkih skijaπa nastupiti na ZOI-u. Zato<br />
je ZZ©S predloæio JZSS-u da se dræavno prvenstvo u skijanju<br />
odræi u razdoblju od 2. do 6. sijeËnja 1924., a izluËno<br />
natjecanje za nastup na Igrama od 10. do 12. veljaËe 1924.<br />
godine. Postavljeno je i pitanje novca za sudjelovanje na<br />
Igrama. JZSS je<br />
odgovorio da ne<br />
raspolaæe sredstvima<br />
za ostvarenje<br />
ove zamisli.<br />
OsuappleujuÊi nemarnost<br />
Jugoslavenskoga<br />
zimskosportskog<br />
saveza,<br />
ZagrepËani su<br />
odluËili sami prikupiti<br />
novac za taj<br />
nastup, neovisno o<br />
savezu u Ljubljani.<br />
»lanovi Hrvatskog<br />
akademskog<br />
πportskog kluba (-<br />
HA©K) predloæili<br />
su da njihova nogometna<br />
momËad<br />
odigra utakmicu u<br />
korist olimpijaca i<br />
da se odræi zabava.<br />
Piπta Somjaπ<br />
predloæio je da se<br />
subvencija zatraæi<br />
od kraljevskog namjesnika, a Ante PandakoviÊ bio je zaduæen<br />
da ispita moguÊnost dobivanja novca od Jugoslavenskog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>. U sluËaju da se izluËna natjecanja<br />
ne odræe, ZZ©S je odredio skijaπe - olimpijce: braÊu, Antu i<br />
Mirka PandakoviÊa, Duπana Zinaju i Milivoja BenkoviÊa.<br />
“Takoappleer se odreappleuje da predloæeni kandidati imadu racionalno<br />
trenirati”. Meappleutim, nijedna od spomenutih akcija<br />
za prikupljanje novca nije provedena, pa je HA©K obeÊao<br />
da Êe financirati nastup svojih Ëlanova Zinaje i BenkoviÊa,<br />
a ZagrebaËko klizaËko druπtvo nastup braÊe PandakoviÊ.<br />
BuduÊi da JZSS nije bio Ëlan Jugoslavenskog <strong>olimpijskog</strong><br />
<strong>odbora</strong>, izmeappleu tih dviju organizacija nije postojala nikakva<br />
Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na ZOI 1924.<br />
Slijeva: Zdenko ©vigelj (br.59), Vladimir Kajæelj<br />
(41) i Duπan Zinaja (5)<br />
8
Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na<br />
otvaranju I. zimskih olimpijskih igara u Chamonixu.<br />
U prvom planu Stevan Hadæi i Duπan Zinaja sa zastavom i skijama<br />
komunikacija. Jugoslavenski je olimpijski odbor za nastup<br />
na Igrama prijavio Ëetvoricu skijaπa koje je podræavao<br />
ZZ©S. Ne znajuÊi za to, JZSS je sa svoje strane prijavio<br />
Duπana Zinaju, Zdenka ©vigelja i Vladimira Kajæelja. »lan<br />
Upravnog <strong>odbora</strong> ZZ©S-a Stevan Hadæi kao delegat JOO-a<br />
otputovao je prije poËetka Igara na svoj troπak u Chamonix.<br />
On je kod Organizacijskog <strong>odbora</strong> I. zimskih olimpijskih<br />
igara uspio izgladiti taj nesporazum pa je ostavio prijavljene<br />
po dva skijaπa iz Hrvatske, Duπana Zinaju i Mirka PandakoviÊa,<br />
a iz Slovenije ©vigelja i Kajæelja. BenkoviÊ je prijavljen<br />
kao rezerva.<br />
Na Zimskim olimpijskim igrama je najprije odræano natjecanje<br />
na 50 km. Nastupili su Zinaja, ©vigelj i PandakoviÊ.<br />
Kroz cilj je proπao samo Zinaja, i to Ëetiri sata nakon<br />
prestanka rada sudaËkog æirija. U trËanju na 18 km ©vigelj<br />
je stigao 32., Kajæelj 34., Zinaja 36., a PandakoviÊ je odustao<br />
zbog loma skije.<br />
Nastup na I. zimskim olimpijskim igrama na odreappleeni je<br />
naËin objelodanio meappleunarodnu vrijednost naπih skijaπa.<br />
Otkrio je da za uspjeh u jakoj meappleunarodnoj konkurenciji<br />
treba poboljπati struËni rad, nabaviti savrπeniju opremu,<br />
omasoviti skijaπke redove i usavrπiti tjelesne sposobnosti.<br />
Bio je to ujedno prvi i jedini nastup hrvatskih skijaπa na<br />
Zimskim olimpijskim igrama u razdoblju izmeappleu dva svjetska<br />
rata. ZahvaljujuÊi povoljnijim klimatskim prilikama te<br />
upornijem i organiziranijem radu, slovenski su natjecatelji<br />
veÊ na sljedeÊim Zimskim olimpijskim igrama 1928. u St.<br />
Moritzu, preuzeli primat u skijaπkom πportu u Jugoslaviji.<br />
Izvori<br />
i literatura<br />
1. Sport<br />
- Ilustrovani<br />
tjednik, Zagreb,<br />
Zimski sport.<br />
Jugoslavija u<br />
Chamonixu,<br />
br. 1-2 od 17. 1.<br />
1924., str. 9-10<br />
2. Joso Gorec,<br />
Izvjeπtaj<br />
generalnog<br />
tajnika JZSS-a na<br />
glavnoj skupπtini<br />
8. 7. 1928., str. 5<br />
Ceremonijal otvaranja ZOI 1924<br />
9
HRVATSKI SOKOL<br />
120 godina<br />
πportske gimnastike u Karlovcu<br />
KarlovËani ove godine obiljeæavaju 120-godiπnjicu osnivanja Hrvatskoga sokola.<br />
Osnivanjem prve tjelovjeæbene organizacije, Pokupski sokol, stvoreni su uvjeti za<br />
bræi razvoj tjelovjeæbe i πporta u tom gradu.<br />
Piπe Zlatko ©vegar<br />
Tjelovjeæbena organizacija Pokupski sokol ponikla je<br />
na poticaj mladih KarlovËana, a pod utjecajem Hrvatskog<br />
sokola iz Zagreba. Pokupski sokol ubrzo je postao<br />
stjeciπte druπtvenog æivota u Karlovcu. Prva osnivaËka<br />
skupπtina Pokupskoga sokola odræana je 5. svibnja 1885.<br />
godine u Narodnoj Ëitaonici. Za prvoga predsjednika izabran<br />
je gradski lijeËnik dr. Ljudevit Harazim (1854. -<br />
1916.). Druπtvo je od Kr. velike realne gimnazije u Rakovcu<br />
zatraæilo dopuπtenje za moguÊnost vjeæbanja u njezinom<br />
dvoriπtu. Vjeæbe Ëlanova Pokupskog sokola u poËetku su<br />
vodili sokolski prednjaci Aleksandar BahoriÊ, ranije Ëlan<br />
zagrebaËkog Hrvatskog sokola, i gimnazijski profesor Vilim<br />
Maraπek koji je obnaπao i duænost podstarjeπine<br />
druπtva.<br />
VeÊ u prvoj godini djelovanja druπtva gradska uprava ustupila<br />
je na 10 godina zgradu bivπe streljane na Gazi, izgraappleenoj<br />
1873.godine. U njoj su sokoli uredili gimnastiËku dvoranu<br />
i 6. prosinca 1885. odræali prvu javnu vjeæbu. Od 1887.<br />
godine na Ëelu Pokupskog sokola bio je gimnazijski profesor<br />
Mijo Vamberger (1851. - 1930.). Pod njegovim starjeπinstvom<br />
"podiæe se Sokol do zamjerne<br />
visine". U rujnu 1888. godine Ëlanovi<br />
druπtva sudjeluju na proslavi Ljubljanskog<br />
sokola, a bili su uspjeπni i<br />
kao natjecatelji.<br />
U djelovanju Pokupskog sokola<br />
naroËito je vrijedno istaknuti djelovanje<br />
Franje BuËara, oca modernog<br />
<strong>hrvatskog</strong> πporta i olimpizma. Tijekom<br />
1890. i 1891. godine on je kao<br />
nastavnik - suplent na gimnaziji u<br />
Rakovcu predavao tjelovjeæbu, a<br />
bio je i tajnik i voapplea u Pokupskom<br />
sokolu. Druπtvo je prema BuËarovim<br />
zapisima u proljeÊe 1891. godine imalo 146 Ëlanova<br />
koji su vjeæbali triput tjedno u tzv. Staroj streljani. Predvoappleen<br />
Franjom BuËarom, Pokupski sokol je 1891. godine sudjelovao<br />
na II. svesokolskom sletu u Pragu. O djelovanju<br />
druπtva BuËar je objavljivao Ëlanke u zagrebaËkom listu<br />
Gimnastika, koji je kasnije i ureappleivao. Njegovim odlaskom<br />
u Zagreb, a zatim u ©vedsku, djelatnost Pokupskog sokola<br />
je oslabila, a 1892. se i ugasila. Druπtvo je ostalo bez prostorija,<br />
a zbog 123 forinte duga zaplijenjene su gimnastiËke<br />
sprave, koje su prodane na draæbi.<br />
Djelovanje Pokupskog sokola obnovljeno je 1902. godine<br />
ponajviπe zahvaljujuÊi tipografu Slavoljubu Reputinu,<br />
ranije prednjaku Hrvatskog sokola u Zagrebu. Prvi starjeπina<br />
obnovljenog Pokupskog sokola bio je odvjetnik dr.<br />
Boæo VinkoviÊ (1862. - 1924.) »lanovi druπtva vjeæbali su<br />
u dvorani Viπe djevojaËke πkole, otvorene 1895. u danaπnjoj<br />
Ulici Vladimira Nazora (taj je objekt sruπen πezdesetih<br />
godina XX. StoljeÊa). Bila je ureappleena i opremljena po<br />
"πvedskom sustavu", prema projektu Franje BuËara. Na<br />
skupπtini Pokupskog sokola 1905. godine predloæeno je da<br />
druπtvo promijeni ime u <strong>Hrvatski</strong> sokol, a<br />
to je neπto kasnije i ostvareno.<br />
»lan druπtva, uËitelj Mijo BlaπkoviÊ<br />
(1874. - 1934.) bio je pokretaË tjelovjeæbe<br />
i sokolskog pokreta u selima u okolici<br />
Karlovca. PoËetkom 1904. osnovao je<br />
u Donjim Stativama prvi SeljaËki Sokol u<br />
Hrvatskoj, a 1906. i u Mostanju. Karlov-<br />
Ëani 1906. godine pod vodstvom Dragutina<br />
KubiËeka sudjeluju na I. hrvatskom<br />
svesokolskom sletu u Zagrebu, a potom i<br />
na drugim sokolskim i πportskim priredbama<br />
u Hrvatskoj i inozemstvu.<br />
Gore:<br />
Franjo BuËar u odori<br />
Pokupskog sokola 1891. godine<br />
Desno:<br />
Vjeæbaonica Pokupskog sokola<br />
nalazila se u zgradi streljane<br />
(desno), prvog πportskog<br />
objekta u Karlovcu<br />
10
NOVE KNJIGE<br />
DVA IGRA»A JEDAN CILJ<br />
- Sport u Europskoj uniji<br />
Piπe<br />
Saπa Ceraj<br />
odine 2004. izaπla je knjiga pod nazivom Two Play-<br />
- One Goal- Sport in the European Union, koju<br />
Gers<br />
su napisali Walter Tokarski, Dirk Steinbach, Karen Patry<br />
i Barbare Jesse. Knjigu je izdala nakladniËka kuÊa Meyer<br />
& Meyer Sport iz Velike Britanije. Format je 20,9x14,6<br />
cm, mekani uvez, a ima 288 stranica. Knjiga je tiskana na<br />
kvalitetnom papiru, sadræi oko 50 grafikona i tablica i<br />
podijeljena je u devet poglavlja koja sustavno obraappleuju pitanja<br />
u vezi sa πportom u Europskoj uniji. Knjigu moæemo<br />
podijeliti u tri vaæna dijela. U prvom, glavnom dijelu<br />
pruæa se uvid u osnovne informacije u vezi s Europskom<br />
unijom, europskim institucijama, træiπtem, povijesti te<br />
naËinima na koji Europska unija funkcionira. Taj dio knjige<br />
namijenjen je svima koji su ukljuËeni u πport i zainteresirani<br />
su za europsku πportsku politiku. Autori su bili<br />
motivirani neznanjem ljudi o razvoju Europe, „Europske<br />
kuÊe" i europskih institucija i njihovim aktivnostima.<br />
U drugom glavnom dijelu knjige naglasak je na πportu u<br />
Europi. Dat je kratki pregled cjelokupnog organiziranog<br />
πporta u Europi, ukljuËujuÊi brojne udruge, politiku VijeÊa<br />
Europe, antidopinπku politiku, πport osoba s invaliditetom<br />
te prikaz utjecaja politike Europske unije na<br />
πport u cjelini. Prikaz utjecaja politike na πport u Europskoj<br />
uniji podijeljen je na izravni i neizravni aspekt<br />
πportske politike.<br />
TreÊi i najiscrpniji dio knjige posebno istiËe πportske<br />
objekte u zemljama Ëlanicama Europske unije i u trima<br />
zemljama koji su bile u postupku primanja u Europsku<br />
uniju 2004. godine. ©portski objekti obraappleeni su i komparirani<br />
u sljedeÊim europskim zemljama: Austriji, Belgiji,<br />
Danskoj, Finskoj, Francuskoj, NjemaËkoj, GrËkoj,<br />
Maapplearskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj,<br />
Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, ©panjolskoj, ©vedskoj i<br />
Velikoj Britaniji. Izraappleenim nacionalnim profilima zemalja<br />
Ëlanica Europske unije pridodani su strukturalni dijagrami<br />
na dvije razine. Strukturalni dijagrami na prvoj razini<br />
vertikalno razlikuju πportske sustave uzimajuÊi u obzir<br />
administrativne strukture, a na drugoj razini razlikuju<br />
vladina i nevladina tijela u πportu. Ovakvim analizama u<br />
knjizi je obuhvaÊen samo profesionalni πport, a πkolski<br />
πport, πportska rekreacija i πport za sve samo su marginalno<br />
spomenuti.<br />
Knjiga se sastoji od sljedeÊih poglavlja: 1. Uvod, 2. Europa<br />
- mitovi, vizije i stvarnost, 3. Cesta u smjeru Europske<br />
unije, 4. Kako funkcionira Europska unija, 4.1<br />
Ciljevi, principi, Europski zakon, 4.2 Institucija Europske<br />
unije, 4.3 Zakoni i procedure, 4.4 ProraËun Europske unije,<br />
5. ©port u Europi, 5.1 ©portska politika VijeÊa Europe,<br />
5.2 ©portska politika Europske unije, 5.2.1. Direktna<br />
πportska politika Europske unije, 5.2.1.1. ©port u europskim<br />
postupcima, 5.2.1.2. Antidopinπka politika Europske<br />
unije, 5.2.2. Indirektna πportska politike Europske unije,<br />
5.2.2.1. Kompatibilnost te prijenos regulativa nacionalnih<br />
Ëlanaka s europskim zakonom - Bosmanski zakon,<br />
5.2.2.2. Utjecaj politike Europske unije na πportske dogaappleaje,<br />
trgovinu i marketing, 5.2.2.3. Europeizacija πportskog<br />
treninga, 6. ©port za osobe s invaliditetom u Europi,<br />
7. ©portske graappleevine u zemljama Ëlanicama Europske<br />
unije, 7.1. Austrija, 7.2. Belgija, 7.3. Danska, 7.4. Finska,<br />
7.5. Francuska, 7.6. NjemaËka, 7.7. GrËka, 7.8. Maapplearska,<br />
7.9. Irska, 7.10. Italija, 7.11. Luksemburg, 7.12. Nizozemska,<br />
7.13. Poljska, 7.14. Portugal, 7.15. Slovenija, 7.16.<br />
©panjolska, 7.17. ©vedska, 7.18.Velika Britanija, 8. Literatura,<br />
9. Sadræaj ilustracija.<br />
Knjiga Two Players - One Goal zaista je poseban<br />
dokument u kojem Ëitatelj moæe pronaÊi mnoge korisne<br />
podatke o funkcioniranju europskih institucija i provoappleenju<br />
πportske politike. Veliku vrijednost predstavlja i Ëinjenica<br />
da su brojni podaci o πportu o navedenim zemljama<br />
Ëlanicama Europske unije skupljeni na jednom mjestu, pa<br />
ih je analogno tome moguÊe usporeappleivati.<br />
11
NOVE KNJIGE<br />
Nogomet u Vrbovcu<br />
Na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u osam desetljeÊa koje<br />
autor Franjo ©imiÊ rezimira djelovalo je tridesetak<br />
nogometnih klubova<br />
Piπe Saπa Ceraj<br />
Upovodu obiljeæavanja 80 godina nogometnog πporta<br />
u Vrbovcu, 2004. godine izaπla je knjiga Nogomet<br />
u Vrbovcu autora Franje ©imiÊa. Format knjige je<br />
30,2x21,5 cm, tvrdi uvez, a ima 169 stranica. Knjiga je<br />
tiskana na kvalitetnom<br />
papiru i bogato je ureappleena<br />
s oko 300 crno-bijelih<br />
i fotografija u boji.<br />
PiπuÊi ovu knjigu, autor<br />
Franjo ©imiÊ prikazao<br />
je razvoj nogometa, ali i<br />
πporta u Vrbovcu i<br />
okolnim mjestima. U<br />
knjizi je objavljen i vrijedan<br />
dokument o osnivanju<br />
©portskog kluba<br />
Zrinski 1924. godine, te<br />
zapisnik s prve Glavne<br />
skupπtine, na kojoj je<br />
23. rujna 1924. konstituiran<br />
upravni odbor<br />
novoosnovanog kluba.<br />
Posebno se istiËe dobro<br />
oËuvana fotografija Hrvatskog<br />
sokola koji je<br />
osnovan 1909. godine,<br />
a bio je pokretaË tjelovjeæbe<br />
i πporta u Vrbovcu.<br />
U prikazu 80 godina<br />
nogometa u Vrbovcu<br />
autor nas kronoloπki<br />
vodi od samog osnivanja<br />
Hrvatskog sokola,<br />
prve desetogodiπnjice<br />
kluba do poslijeratnog<br />
razdoblja, Hrvatskog<br />
proljeÊa, Domovinskog rata, druge hrvatske lige i nakon<br />
niza godina, povratka naziva -Vrbovec.<br />
Na kraju knjige pod Posebnim poglavljima opisan je<br />
rad s podmlatkom nogometaπa Vrbovca, juniora, kadeta,<br />
limaËa i pionira, buduÊih nasljednika uspjeπnih seniorskih<br />
momËadi. U poglavlju Ostali klubovi nabrojani<br />
su neki od 14 klubova koji danas djeluju na podruËju<br />
nogometnog srediπta Vrbovec. Zanimljiv je podatak da<br />
je na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u ovih osam<br />
desetljeÊa koje autor rezimira djelovalo tridesetak nogometnih<br />
klubova. Autor<br />
istiËe djelovanje Æenskog<br />
nogometnog kluba<br />
Izazov iz Æabnice, jedinog<br />
æenskog nogometnog<br />
kluba s tog podru-<br />
Ëja koji se natjeËe u meappleuæupanijskoj<br />
bjelovarsko-bilogorskoj<br />
ligi, πto<br />
je takoappleer zanimljiv i<br />
vrijedan podatak.<br />
Pod posebnim poglavljem<br />
Suci, delegati, autor<br />
donosi podatke o<br />
120 sudaca koji su<br />
proπli kroz sudaËku organizaciju.<br />
Poimence se<br />
nabrajaju polaznici prvog<br />
seminara nogometnih<br />
sudaca, koji je organiziran<br />
u Gradecu<br />
1967. godine, te suci<br />
koji i danas aktivno sude.<br />
Posebno se navode<br />
podaci o predsjednicima<br />
sudaËke organizacije<br />
u proπlih 36 godina i<br />
delegatima koji su po-<br />
Ëeli djelovati 1988. godine.<br />
Uz obilje fotografija,<br />
knjiga Nogomet u Vrbovcu<br />
predstavlja vrijedan izvor podataka o razvoju<br />
πporta i nogometa na ovom podruËju. Æelja autora je bila<br />
da na jednom mjestu okupi sve vaæne informacije koje<br />
su u vezi s vrijednom obljetnicom. Na kraju moæemo<br />
konstatirati da je autor u svojoj nakani, na zadovoljstvo<br />
Ëitatelja, i uspio.<br />
12
Na 13. obljetnici Velikog dana <strong>hrvatskog</strong> sporta<br />
proglaπeni su najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe<br />
sportske nade te dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a<br />
Pripremile<br />
Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa<br />
Voditelji<br />
sveËanosti<br />
Barbara RaduloviÊ<br />
i Tarik FilipoviÊ<br />
38
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA<br />
Blanka, Duje,<br />
streljaËice,<br />
rukometaπi…<br />
radicionalnom sveËanoπÊu u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" 17. sijeËnja 2005.<br />
Tobiljeæen je Veliki dan <strong>hrvatskog</strong>a sporta, u spomen na dogaappleaj koji se zbio toga dana<br />
1992. kada je <strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor primljen u meappleunarodnu olimpijsku obitelj.<br />
Proslavi 13. obljetnice Velikog dana <strong>hrvatskog</strong> sporta prisustvovali su brojni sadaπnji i<br />
bivπi sportaπi, olimpijci, sportski djelatnici i uglednici iz kulturnog i politiËkog æivota, meappleu<br />
kojima i pokrovitelj manifestacije predsjednik Republike Stjepan MesiÊ.<br />
Na sveËanosti su proglaπeni najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe sportske nade te<br />
dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a.<br />
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan<br />
Primorac, predsjednik Republike Hrvatske Stipe MesiÊ<br />
i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa<br />
‹<br />
39
‹<br />
Najuspjeπnija hrvatska sportaπica<br />
AtletiËarka BLANKA VLA©I∆<br />
3. MJESTO (bronËana medalja) NA<br />
SVJETSKOM DVORANSKOM<br />
PRVENSTVU<br />
Budimpeπta, Maapplearska,<br />
5. - 7. oæujka 2004.<br />
Nominirani:<br />
1. Blanka VlaπiÊ (atletika) - 3. mjesto na<br />
Svjetskom dvoranskom prvenstvu<br />
2. Sanja JovanoviÊ (plivanje) -<br />
3. mjesto na Europskom prvenstvu<br />
3. Tanja Gobo (boÊanje) - 1. mjesto na<br />
Svjetskom prvenstvu<br />
4. Nives MladeniÊ (boÊanje) -<br />
3. mjesto na Svjetskom prvenstvu<br />
5. Æeljka Orehovec (kuglanje) -<br />
1. mjesto i 3. mjesto na Svjetskom<br />
prvenstvu<br />
6. Branka Pereglin (streljaπtvosamostrel)<br />
- 1. mjesto na Svjetskom<br />
prvenstvu<br />
7. Miet FilipoviÊ (taekwondo) -<br />
1. mjesto na Europskom prvenstvu<br />
8. Nataπa Vezmar (taekwondo) -<br />
1. mjesto na Europskom prvenstvu i<br />
2. mjesto u Europskom kupu<br />
Najuspjeπniji hrvatski sportaπ<br />
PlivaË DUJE DRAGANJA<br />
2. MJESTO (srebrna medalja) NA<br />
OLIMPIJSKIM IGRAMA<br />
U ATENI 2004., GrËka,<br />
13. - 29. kolovoza 2004.<br />
3. MJESTO (bronËana medalja)<br />
NA SVJETSKOM PRVENSTVU/25M,<br />
Indianapolis, SAD,<br />
7. - 10. listopada 2004.<br />
8. Branislav BogdanoviÊ (kuglanje) -<br />
3. mjesto na Svjetskom prvenstvu<br />
9. Damir SladetiÊ (padobranstvo) -<br />
1. mjesto na Svjetskom prvenstvu<br />
10. Mario ©ivolija (boks) - 2. mjesto na<br />
Europskom prvenstvu<br />
Najuspjeπnija hrvatska æenska<br />
sportska ekipa<br />
Hrvatska reprezentacija u<br />
streljaπtvu/samostrel field<br />
Sastav: SANJA KOMAR, NIKOLINA<br />
KRIVANEK, BRANKA PEREGLIN<br />
1. MJESTO (zlatna medalja)<br />
NA SVJETSKOM PRVENSTVU<br />
Otrokovice, »eπka,<br />
25. srpnja - 1. kolovoza 2004.<br />
Nominirani:<br />
1. Hrvatska karataπka reprezentacija -<br />
3. mjesto na Europskom juniorskom<br />
prvenstvu, 3. mjesto na Europskom<br />
Hrvatske reprezentativke<br />
u samostrelu<br />
Nominirani:<br />
1. Duje Draganja (plivanje) - 2. mjesto<br />
na OI i 3. mjesto na SP/25m<br />
2. Nikolaj Peπalov (dizanje utega) -<br />
3. mjesto na OI, 2x2. mjesto na<br />
Europskom prvenstvu<br />
3. Vedran –ipalo (boks) - 3. mjesto na<br />
EP, 3. mjesto na SveuËiliπnom<br />
svjetskom prvenstvu<br />
4. Alen ZamliÊ (karate) - 3. mjesto na<br />
Svjetskom prvenstvu<br />
5. Tomislav Hohnjec (kajak-kanu) -<br />
1. mjesto u Svjetskom kupu ukupno<br />
6. Dario SvetiÊ (karate) - 3. mjesto na<br />
Europskom prvenstvu/borbe<br />
7. Aron LoliÊ (jedrenje) - 2. mjesto na<br />
Svjetskom prvenstvu<br />
40<br />
prvenstvu/kate (Maja Bendelja,<br />
Mirna ©enjug, Valerija VujËiÊ)<br />
2. Hrvatska karataπka reprezentacija -<br />
3. mjesto na Europskom juniorskom<br />
prvenstvu/borbe<br />
(Maja JankoviÊ, Jelena KovaËeviÊ,<br />
Petra NaranËa, Petra Volf)<br />
3. Hrvatska reprezentacija u<br />
streljaπtvu/samostrel field -<br />
1. mjesto na Svjetskom prvenstvu<br />
(Sanja Komar, Nikolina Krivanek,<br />
Branka Pereglin)<br />
4. Hrvatska kuglaËka reprezentacija -<br />
4. mjesto na Svjetskom prvenstvu<br />
(Darinka BuniÊ, Marija MaappleareviÊ,<br />
Petar Draganja,<br />
Dujin otac,<br />
primio je u ime<br />
sina nagradu za<br />
najuspjeπnijeg<br />
sportaπa godine
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA<br />
Predsjednik<br />
Uprave T-Coma<br />
Ivica MudriniÊ<br />
uruËuio je nagradu<br />
najuspjeπnijoj<br />
sportaπici<br />
Blanki VlaπiÊ<br />
Æeljka Orehovec, Biserka Perman,<br />
Jasna ©irokanoviÊ, Marija Zver)<br />
5. Hrvatska odbojkaπka reprezentacija<br />
- 4. mjesto na Europskom<br />
juniorskom prvenstvu.<br />
(Jelena BaliÊ, Diana BeËiÊ, Lucija<br />
CigiÊ, Hana »utura, Ana Grbac,<br />
Matea IkiÊ, Antonija Kaleb, Ivana<br />
Kamenjarin, Petra KuliÊ, Martina<br />
MatiÊ, Ivana Miloπ, Marija Pehar,<br />
Martina RaËiÊ, Sara RadoπeviÊ,<br />
Diana ReπËiÊ, Ana StarËeviÊ,<br />
Marina ©kender, Senna UπiÊ)<br />
Najuspjeπnija hrvatska muπka<br />
sportska ekipa<br />
Hrvatska rukometna<br />
reprezentacija<br />
1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA<br />
OLIMPIJSKIM IGRAMA U ATENI<br />
2004. GrËka,<br />
13. - 29. kolovoza 2004.<br />
Sastav: IVANO BALI∆, DAVOR<br />
DOMINIKOVI∆, MIRZA DÆOMBA,<br />
SLAVKO GOLUÆA, NIK©A KALEB,<br />
BLAÆENKO LACKOVI∆, VENIO<br />
LOSERT, VALTER MATO©EVI∆,<br />
PETAR METLI»I∆, VLADO ©OLA,<br />
DENIS ©POLJARI∆, GORAN ©PREM,<br />
IGOR VORI, DRAGO VUKOVI∆,<br />
VEDRAN ZRNI∆<br />
Nominirani:<br />
1.Hrvatska rukometna<br />
reprezentacija - 1. mjesto<br />
na OI Atena<br />
2.Hrvatska veslaËka reprezentacija -<br />
2. mjesto na OI/dvojac bez<br />
kormilara<br />
(Siniπa Skelin i Nikπa Skelin)<br />
3. Hrvatska teniska reprezentacija -<br />
3. mjesto na OI/parovi<br />
(Mario AnËiÊ i Ivan LjubiËiÊ)<br />
4.Hrvatska kajakaπka reprezentacija<br />
- 1. mjesto na SP/3xC-1 spust<br />
(Igor GojiÊ, Tomislav Hohnjec i<br />
Tomislav Lepan)<br />
5.Hrvatska karataπka reprezentacija<br />
- 3. mjesto na EP/kate<br />
(Danijel Bok, Kristijan Novak,<br />
Aleksandar Vacka)<br />
6.Hrvatska reprezentacija u<br />
padobranstvu - 2. mjesto na<br />
SP/skokovi na cilj<br />
(Tihomir »ajko, Goran Ratkajec,<br />
Hrvoje SladetiÊ i Damir SladetiÊ)<br />
7.Hrvatska studentska odbojkaπka<br />
reprezentacija - 1. mjesto na EP<br />
8.Hrvatska veslaËka reprezentacija -<br />
1. mjesto na SP/seniori do<br />
23/Ëetverac bez<br />
(Petar LovriÊ, Hrvoje MariÊ, Frane<br />
Niseteo i Mario VekiÊ)<br />
Sportaπica - najveÊa nada<br />
<strong>hrvatskog</strong> sporta<br />
Karatistica<br />
JELENA KOVA»EVI∆<br />
1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA<br />
EUROPSKOM JUNIORSKOM<br />
PRVENSTVU/borbe<br />
Rijeka, Hrvatska,<br />
13. - 15.veljaËe 2004.<br />
Nominirani:<br />
1. Nika Fleiss (skijanje) - 2. mjesto na<br />
juniorskom SP/alpsko skijanje-slalom<br />
2. Jelena KovaËeviÊ (karate) - 1.mjesto<br />
na juniorskom EP/borbe do 53<br />
3. Tihana OdleπiÊ (streljaπtvosamostrel)<br />
- 2. mjesto na SP/field<br />
4. Milena Bosanac (streljaπtvosamostrel)<br />
- 2. mjesto na SP i<br />
2. mjesto u Europskom kupu<br />
5. Lara Stock (πah) - 1. mjesto na<br />
juniorskom EP<br />
6. Martina ZubËiÊ (taekwondo) -<br />
3. mjesto na juniorskom SP/do 52 kg<br />
Sportaπ - najveÊa nada<br />
<strong>hrvatskog</strong> sporta<br />
BoÊar GORAN PERCAN<br />
1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA<br />
SVJETSKOM JUNIORSKOM<br />
PRVENSTVU<br />
Vina del Mar, »ile,<br />
23. - 27. studenoga 2004.<br />
Nominirani:<br />
1. Filip Ude (sportska gimnastika) -<br />
2. mjesto na juniorskom EP/tlo<br />
2. Saπa ImpriÊ (plivanje) - 1. mjesto na<br />
juniorskom EP/200 mjeπovito<br />
3. Goran Percan (boÊanje) - 1. mjesto<br />
na juniorskom SP/bliæanje i izbijanje<br />
u krug<br />
Najuspjeπnija ekipa ili sportaπ i<br />
sportaπica s invaliditetom<br />
PlivaË MIHOVIL ©PANJA<br />
3 bronËane medalje na<br />
Paraolimpijskim igrama<br />
Atena, GrËka 17. - 28. rujna 2004.<br />
Nominirani:<br />
1. Mihovil ©panja (plivanje) - 3x3.<br />
mjesto (tri bronËane medalje) na<br />
Paraolimpijskim igrama/100 leappleno,<br />
200 mjeπovito, 400 slobodno ‹<br />
41
‹<br />
2. Jelena VukoviÊ (atletika) - 1x3.<br />
mjesto (bronËana medalja) na<br />
Paraolimpijskim igrama/atletika -<br />
disk<br />
3. Marija IvekoviÊ (atletika) - 4. mjesto<br />
na Paraolimpijskim igrama/atletika<br />
- dalj<br />
4. Ana Srπen (plivanje) - 4. mjesto na<br />
Paraolimpijskim igrama/400<br />
slobodno<br />
Najuspjeπniji sportaπ ili ekipa<br />
promicatelja hrvatske u svijetu<br />
Hrvatska rukometna<br />
reprezentacija<br />
Nominirani:<br />
1. Hrvatska rukometna reprezentacija<br />
2. Janica KosteliÊ<br />
Najuspjeπniji trener<br />
LINO »ERVAR, trener i<br />
izbornik hrvatske rukometne<br />
reprezentacije<br />
Nominirani:<br />
1. Lino »ervar (rukomet)<br />
2. Mike Bottom (plivanje)<br />
3. Tomislav CrnkoviÊ (kajak-kanu)<br />
4. Joπko VlaπiÊ (atletika)<br />
5. Klara ©iljeg (plivanje)<br />
6. Boπko »avka (dizanje utega)<br />
7. Pero TadiÊ (boks)<br />
Lino »ervar Jelena KovaËeviÊ Goran Percan<br />
42
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA<br />
Mihovil ©panja<br />
Hrvatska rukometna reprezentacija<br />
Dobitnik Posebnog priznanja HOO-a<br />
BORIS MUTI∆<br />
Posebno priznanje Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> za 2004.<br />
godinu dodjeljuje se za novinarski doprinos u promicanju<br />
sportskih vrijednosti.<br />
Boris MutiÊ roappleen je 31. listopada 1939. godine u Karlovcu. Zavrπio<br />
je UËiteljsku πkolu u Zagrebu te diplomirao na Kinezioloπkom<br />
fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, u prvoj generaciji studenata tadaπnjeg<br />
Fakulteta za fiziËku kulturu .<br />
Novinarstvom se poËeo baviti na posljednjoj godini studija 1964.<br />
godine nakon, gotovo sluËajnog, susreta s tadaπnjim glavnim urednikom Televizije Zagreb<br />
Markom VojkoviÊem i poziva da upotpuni sastav sportske redakcije. Od 1966. profesionalni<br />
je novinar, a od 1976. do 1986. i urednik sportske redakcije. Uz Æarka SusiÊa i Mladena<br />
DeliÊa izvjeπÊivao je s 13 olimpijskih igara, 6 ljetnih i 7 zimskih, πest svjetskih nogometnih<br />
prvenstava, od NjemaËke 1974. do SAD 1994., osam svjetskih prvenstava u gimnastici i<br />
skijanju te sa dvadesetak europskih prvenstava u razliËitim sportovima. Kao sportaπ, igrao<br />
je koπarku u zagrebaËkoj Industromontaæi, bavio se atletikom kao Ëlan Atletskog kluba “Dinama”<br />
u disciplinama skok u vis i troskok.<br />
Dobitnik je Nagrade za televizijsko novinarstvo za 1996. godinu, godiπnje nagrade “Milan<br />
MilanoviÊ”, te Zlatnog pera Druπtva novinara Hrvatske 1997. za prijenos <strong>Olimpijski</strong>h igara<br />
u Atlanti.<br />
Nagrada Meappleunarodnog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> za 2004. “Sport i mediji”<br />
»lan MOO-a Antun Vrdoljak uruËio je nagradu najstarijem<br />
aktivnom sportskom novinaru na svijetu Æarku SusiÊu<br />
ÆARKO SUSI∆<br />
Nagrada Meappleunarodnog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong><br />
(International Olympic<br />
Commmittee Trophy),<br />
namijenjena zasluænim imenima<br />
u razliËitim podruËjima sporta i<br />
olimpizma,<br />
2004. godine dodjeljuje se za<br />
podruËje “Sport i mediji”.<br />
Æarko SusiÊ, novinar, publicist<br />
i sportski radnik, nestor<br />
<strong>hrvatskog</strong> sportskog novinarstva,<br />
jedan je od najstarijih aktivnih<br />
sportskih novinara na svijetu koji je, od prvog novinarskog javljanja iz Cortine d´Ampezzo<br />
sa VII. zimskih olimpijskih igara, redovito izvjeπtavao do rekordnih 16. igara, onih u Ateni<br />
2004. Osim s olimpijskih igara, izvjeπtavao je i komentirao s mnogih velikih domaÊih i<br />
svjetskih sportskih natjecanja, sa svjetskih, europskih i nacionalnih prvenstava, gotovo iz<br />
svih sportova, “bez uskogrudnoga opredjeljenja na jedan sport”, kako sam obiËava kazati. Za<br />
iznimno uspjeπnu novinarsku karijeru SusiÊ je dobio posebno priznanje Meappleunarodnog<br />
udruæenja sportskih novinara.<br />
Kao publicist, Æarko SusiÊ suraappleivao je u enciklopedijskoj knjizi o sportu, uredio mnoga<br />
sportska izdanja, te objavio brojne feljtone o olimpijskim igrama i inim sportskim granama.<br />
Knjiga o sportu danas je rijedak primjerak sportskog publiciranja o poËecima i razvoju pojedinih<br />
sportskih disciplina i sportova u svijetu. Æarko SusiÊ, kao dugogodiπnji atletski trener<br />
Ëija je uspjeπna karijera poËela u Hrvatskom akademskom πportskom klubu Mladost iz Zagreba,<br />
izgradio je brojne prvake bivπe dræave. Kao atletiËar i novinar izravni je sudionik i svjedok<br />
dogaappleanja u svjetskoj atletici veÊ 70 godina. Za dugogodiπnje uspjeπno djelovanje u<br />
svjetskoj atletici SusiÊa je nagradila i Meappleunarodna atletska federacija.<br />
Nagrada Meappleunarodnog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> “Sport i mediji” na prijedlog Hrvatskog zbora<br />
sportskih novinara i odluke Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> Æarku SusiÊu priznanje je velike<br />
svjetske olimpijske obitelji Ëiji je donedavno vodeÊi Ëovjek, Juan Antonio Samaranch, inaËe<br />
doæivotno poËasni predsjednik MOO-a, upravo Æarka SusiÊa nazvao “hodajuÊom legendom”.<br />
‹<br />
43
NAGRADA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG OD<br />
‹<br />
OZREN BONA»I∆, Zagreb<br />
Roappleen 5. sijeËnja 1942. godine u Zagrebu<br />
Viπi sportski trener<br />
Trener seniora VK "MedveπËak", πef<br />
struËnog stoæera VK "MedveπËak"<br />
O dobitniku: Sportom se poËinje baviti<br />
1949. godine od kada obavlja brojne<br />
sportske duænosti u vaterpolu. Od rane<br />
mladosti bio je zaljubljenik u vaterpolo.<br />
Igrao je za HAVK "Mladost", a nakon toga<br />
posuappleen je VK "Partizan" s kojim je 1963.<br />
godine osvojio I. kup prvaka. Dva puta<br />
sudionik olimpijskih igara - u Tokiju 1964.<br />
godine s reprezentacijom Jugoslavije<br />
osvojio je srebrnu medalju, a u Mexicu<br />
1968. zlatnu medalju.<br />
Karijera sportskog trenera: Nakon<br />
zavrπetka viπe trenerske πkole pri<br />
Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu<br />
zavrπava i trenerski seminar u Italiji. Kao<br />
trener radi od 1978. godine kada je<br />
trenirao HAVK "Mladost". Od tada je bio na<br />
klupi mnogih uglednih vaterpolskih klubova<br />
kao πto su "Primorje", "Triglav", talijanska<br />
"Brescia", "MedveπËak".<br />
Priznanja i nagrade: Nagrada SOFK-e<br />
Hrvatske, Trofej Mladosti, Trofej Hrvatskog<br />
vaterpolskog saveza.<br />
Predlagatelj: ZagrebaËki vaterpolski savez<br />
»lanovi OcjenjivaËkog suda:<br />
Stojko VrankoviÊ - predsjednik<br />
Juro Horvat<br />
Damir KarloviÊ<br />
Franjo Prot<br />
Ninoslav Saraga<br />
Marijan Maras - zamjenski Ëlan<br />
Dinko Vuleta - zamjenski Ëlan<br />
EMIL HOFMAN, Zagreb<br />
MINSKI FABRIS, Split<br />
Roappleen 2. kolovoza 1941. godine u Splitu<br />
Umirovljenik<br />
Trener olimpijskih klasa u jedriliËarskom<br />
klubu "Labud"<br />
O dobitniku: Sportom se poËeo baviti u<br />
travnju 1952. godine, a u natjecateljskoj<br />
karijeri ostvario je niz vrhunskih uspjeha i<br />
rezultata. Bio je prvak Jugoslavije 1960.<br />
Roappleen 1. kolovoza 1940. godine u Karlovcu<br />
Doktor druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije<br />
»lan HAAK "Mladost"<br />
O dobitniku: Nakon zavrπetka gimnazije u Karlovcu i dolaska na studij u Zagreb, Emil<br />
Hofman se bavi atletikom - trËanjem preko prepona, skokom motkom i desetobojem. Tri<br />
puta je osvajao dræavno prvenstvo za mladeæ, pet puta je nastupao za dræavnu<br />
reprezentaciju mladeæi do 20 godina. Viπe puta je bio prvak Hrvatske, a za sportske<br />
uspjehe pohvaljivan je i nagraappleivan plaketama i diplomama. Studij za fiziËku kulturu u<br />
Zagrebu zavrπava 1966., godine 1975. na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu<br />
postiæe znanstveni stupanj magistra znanosti iz kineziologije, a 1980. stupanj doktora<br />
druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije.<br />
Karijera sportske administracije: Pri SOFK-i grada Karlovca radi kao profesionalni<br />
atletski trener. U dva Ëetverogodiπnja mandata sudjelovao je u radu Predsjedniπtva<br />
ZagrebaËkog atletskog saveza, a od 1986. do 1991. je predsjednik StruËnog savjeta<br />
Hrvatskog atletskog saveza. Bio je Ëlan Izvrπnog <strong>odbora</strong> Hrvatskog πportskog saveza<br />
1990. i 1991. godine kad su stvoreni temelji za osnivanje Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>.<br />
Nagrade i priznanja: Diploma Narodne tehnike za rad na podruËju fotografije; nositelj je<br />
naziva "Zasluæni pedagog fiziËke kulture", najviπeg priznanja Saveza pedagoga fiziËke<br />
kulture Hrvatske.<br />
Predlagatelj: HAAK "Mladost"<br />
44
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA<br />
BORA - MATIJA LJUBEK ZA 2004. GODINU<br />
godine u klasi 'OY', 15 puta uzastopno bio<br />
je prvak Jugoslavije u klasi 'finn', a u istoj<br />
klasi bio je osmerostruki prvak Balkana.<br />
Fabris Minski bio je iznimno uspjeπan u<br />
klasi 'finn' u kojoj je osvojio europsko zlato<br />
1971. godine i broncu 1979., a doprvak<br />
Europe postao je 1977. VeÊ sljedeÊe<br />
godine postao je europski prvak u klasi<br />
'finn'. Sudionik je OI 1972. u Münchenu,<br />
1976. u Montrealu i 1980. u Moskvi.<br />
Zbog ljubavi prema jedrenju aktivan je i u<br />
veteranskim jedriliËarskim natjecanjima.<br />
Tako je na svjetskim prvenstvima klase 'finn'<br />
za veterane ostvario niz uspjeha - 1998.<br />
godine bio je treÊi, a 1999. i 2001. godine<br />
osvojio je druga mjesta.<br />
Karijera sportskog trenera: Od 1988.<br />
godine reprezentativni je trener klase 'finn';<br />
1992. je reprezentativni trener u istoj<br />
klasi, a 2000. godine postaje trener<br />
reprezentacije u klasi 'laser'. Zavrπio je<br />
trenersku πkolu pri Hrvatskom<br />
jedriliËarskom savezu, a u razdoblju od<br />
1990. do 2004. djeluje kao trener,<br />
instruktor i uËitelj.<br />
Priznanja i nagrade: 1978. godine<br />
dobitnik je priznanja "Sportaπ Dalmacije", a<br />
dobitnik je i Nagrade za æivotno djelo Grada<br />
Splita.<br />
Predlagatelj: JedriliËarski klub "Labud"<br />
IVAN HORVAT, Zagreb<br />
Roappleen 16. srpnja 1926. godine u Sisku<br />
Viπi sportski trener nogometa, umirovljenik<br />
Zasluæni Ëlan Hrvatskog nogometnog<br />
saveza<br />
O dobitniku: Sportom se poËinje baviti<br />
1939. godine. Svestrano nadaren sportaπ,<br />
istodobno je poËeo trenirati atletiku,<br />
rukomet i nogomet. Od 1939. do 1944.<br />
godine bio je Ëlan atletske i rukometne<br />
sekcije u H©K "Concordia" te nogometaπ<br />
©K "Ferraria". Bio je nogometaπ NK<br />
"Dinamo" iz Zagreba od 1945. do 1957.<br />
godine, a nogometnu karijeru nastavio je u<br />
inozemstvu. Od 1958. do 1961. godine<br />
igraË je FC "Eintracht" iz Frankfurta.<br />
S NK "Dinamo" osvaja dva prvenstva dræave<br />
1948. i 1954. te Kup 1951. godine. Za<br />
reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60<br />
utakmica i dao je velik doprinos u osvajanju<br />
srebrne medalje na <strong>Olimpijski</strong>m igrama u<br />
Finskoj 1952. godine.<br />
Karijera sportskog trenera: Nakon<br />
prestanka igranja zavrπava Visoku<br />
trenersku πkolu u Kölnu i radi kao trener FC<br />
"Eintracht" iz Frankfurta. U NK "Dinamo"<br />
dolazi 1967. godine, preuzima klub u<br />
zavrπnici natjecanja Kupa sajamskih<br />
gradova koji i osvaja. S NK "Dinamo" 1969.<br />
osvaja nogometni Kup. U Zagrebu je<br />
odræao viπe oglednih treninga prenoseÊi<br />
iskustva iz rada kölnske πkole nogometa, a<br />
potom se vraÊa u NjemaËku, gdje nastavlja<br />
karijeru kao nogometni trener.<br />
Priznanja i nagrade: 1992. godine dobiva<br />
"Zlatnu plaketu HNS-a", a dobitnik je i niza<br />
priznanja NK "Dinamo"<br />
Predlagatelj: <strong>Hrvatski</strong> nogometni savez<br />
Nagrada za<br />
JedriliËarski klub<br />
“Uskok” predana<br />
je tajniku kluba<br />
Krsti Baljku<br />
JEDRILI»ARSKI KLUB "USKOK", Zadar<br />
Klub je osnovan 1948. godine pod imenom Pomorsko<br />
brodarsko druπtvo "Zadar" u Zadru<br />
Djelovanje: Natjecateljsko jedrenje u Zadru poËelo je 1903.<br />
godine nastupom zadarskih uglednika Vjenceslava StermiÊa i<br />
Henrika de Schonefelda na uskrsnoj regati u Malom Loπinju.<br />
JedriliËarski klub "Uskok" 2004. godine slavio je 50. obljetnicu<br />
postojanja i aktivnog djelovanja. U proteklom vremenu JK<br />
"Uskok" odgojio je generacije mladih i vrsnih jedriliËara. JedriliËarski klub "Uskok" 1956.<br />
godine organizator je Europskog prvenstva u jedrenju za klasu 'πljuka'. Klub je viπestruki<br />
organizator dræavnih prvenstava Jugoslavije od 1959. do 1988. Godine 1999. "Uskok" je<br />
organizator Europskog prvenstva klase '470', a 2004. godine Svjetskog prvenstva klase<br />
'470' i Europskog prvenstva klase '420'.<br />
Rezultati: Tomislav BaπiÊ i Petar CupaÊ 1990. godine bili su treÊi na Prvenstvu Balkana u<br />
klasi '470'; dræavni su prvaci 2003.; na Svjetskom prvenstvu klase '470' odræanom 2004.<br />
u Zadru osvojili su 8. mjesto i sudionici su <strong>Olimpijski</strong>h igara u Ateni. Matija Longin i Pavle<br />
Kostov prvaci su Europe klase '420' (Zadar 2004.), a ©ime Fantela je svjetski prvak u klasi<br />
'optimist'. U klasi 'zvijezda', Ante-TonÊi Jurin i Boπko GrdoviÊ 1965. godine bili su dræavni<br />
prvaci.<br />
Predlagatelj: ©portska zajednica Zadarske æupanije<br />
45
Spomen na Mladena DeliÊa<br />
Igra i tjelovjeæba nikada ne bi postali<br />
sport da nije bilo izvjeπtavanja (najprije<br />
pismenih - novine, poslije usmenih<br />
- radio, i na kraju slikovnih - televizija).<br />
To zajedniπtvo stvorilo je od nekadaπnjih<br />
igara i individualnog vjeæbanja svjetski<br />
pokret koji se skupno zove - sport. Bez<br />
izvjeπtavanja sve bi ostalo samo osobna<br />
zabava pojedinaca. I u hrvatskom sportu<br />
ta je simbioza odigrala presudnu ulogu,<br />
a velik i vaæan dio u tome odigrao je Mladen<br />
DeliÊ, od koga smo se oprostili ovih<br />
dana.<br />
Kod Hrvata sportsko se novinarstvo<br />
teπko probijalo. Propala su i dva-tri pokuπaja<br />
inicijatora i tvorca <strong>hrvatskog</strong><br />
sporta Franje BuËara. Bilo je joπ nekoliko<br />
neuspjelih pokuπaja. Najbolja slika o<br />
tome su izvjeπtaji s olimpijskih igara<br />
koje su slali pismeno, poπtom, sami<br />
sportaπi i koji su objavljivani s Ëetiri do<br />
pet dana zakaπnjenja u nekom neuglednom<br />
kutku novina, u 20 do 30 redaka.<br />
Prvi uspjeli pokuπaji sportskog izvjeπtavanja<br />
(koji pod raznim imenima<br />
joπ traje) zbio se uoËi Zimskih olimpijskih igara 1936. u Garmisch-Partenkirchenu.<br />
Od toga trena sport u Hrvatskoj dobiva<br />
sve viπe mjesta u javnosti, a sukladno tome raste i sam sport.<br />
U tom razdoblju vidnu i svestranu ulogu odigrao je Mladen DeliÊ.<br />
Nakon πto se sam okuπao u sportu - nogometu, koπarci i<br />
atletici, poËeo je izvjeπtavati nakon 1945. u "Borbi" i "Narodnom<br />
sportu" o sportskim zbivanjima u Zagrebu. Od svih sportova<br />
najviπe je ostao vezan uz atletiku u kojoj se formirao i iskazao<br />
kao tada najbolji spiker. Uza to je preuzeo pomno i jednu<br />
od odlika atletike - biljeæenje zbivanja, statistika, stvaranje baze<br />
podataka. Zarana, i prije nego πto je postao poznati πportski<br />
reporter, Mladen DeliÊ je radio neπto πto su drugi propuπtali i<br />
postao nezaobilazni sportski statistiËar i tvorac atletskih i<br />
sportskih almanaha bez kojih bi danas bilo nemoguÊe rekonstruirati<br />
presudne godine razvoja i uspona <strong>hrvatskog</strong> sporta i<br />
bez Ëega hrvatski sport ne bi bio zapaæen i zapisan u svijetu.<br />
S tim blagom uπao je DeliÊ u reporterske vode i formirao na-<br />
Ëin i stil koji je ne samo utjecao na sportske novinare koji su tek<br />
dolazili nego je taj naËin prezentiranja ostao vidljiv i do danaπnjih<br />
dana: poËevπi od nogometa, koπarke, atletike, plivanja,<br />
skijanja… Tu su tragovi Mladenova naËina i stila trajno ostali.<br />
To je DeliÊ postigao jasnim, preglednim prikazivanjem zbivanja<br />
na sportskom terenu, bilo na radiju od 1950. godine ili Televiziji<br />
Zagreb od 1965. U to je unio i osobni temperament, emocije<br />
koje su sluπateljima i gledateljima pruæali sliku nabijenu<br />
atmosferom zbivanja na terenu.<br />
Zato je Mladen DeliÊ ostao zapamÊen npr. po "obraËunima"<br />
sa sucima nekih utakmica za koje je smatrao da su loπi ili - gore<br />
- neobjektivni, onim poviπenim tonom: "Gospodine (!) Dienstu"<br />
Joπ je uvjerljiviji bio kao jedan od samo tri svjedoka tada<br />
fantastiËne pobjede –urapplee Bjedov na <strong>Olimpijski</strong>m igrama u Ciudad<br />
de Mexicu 1968. Kada –urapplea posve<br />
neoËekivano izbija na Ëelo utrke na<br />
100 metara prsno Mladen DeliÊ ubrzava<br />
tempo svoga prikazivanja usporedo s<br />
utrkom, a kada se poveÊava drama neposredne<br />
odluke pojaËava i visinu i ja-<br />
Ëinu glasa: "–uke vodi! Ludo! Nevjerojatno.<br />
Je li to moguÊe! (glas se lomi)<br />
–urappleice! Zlatna naπa –uke!"<br />
Izmjena pogleda izmeappleu –urappleice i<br />
Mladena s nijemim pitanjem: "Koja<br />
sam", Mladenov palac okrenutog gore<br />
i nezaboravne geste –urapplee Bjedov s prstom<br />
usmjerenim najprije u sebe, a zatim<br />
negirajuÊe uzdignutim ulazi u najljepπe<br />
sportske emocije olimpijskih igara.<br />
Ova rekapitulacija toga davnog dogaappleaja<br />
najbolje karakterizira odnose u<br />
naπem sportu. Taj prikaz toga zbivanja<br />
zapazili su i zapisali samo rijetki. Tek<br />
12 godina kasnije, kada je Mladen DeliÊ<br />
10. studenoga 1980. na kvalifikacijskoj<br />
utakmici za Europsko nogometno<br />
prvenstvo izmeappleu Jugoslavije i Bugarske<br />
u Splitu izrekao isto zapaæanje reËenicom: "Je li to mogu-<br />
Êe" stekao je opÊu slavu i poznatost koja ga je pratila sve do<br />
svrπetka æivota 12. veljaËe 2005.<br />
Bila bi nepravda kada bi ta reËenica bila sve ono πto treba<br />
pamtiti o djelu veoma marljivog, toËnog i savjesnog registratora<br />
sportskih zbivanja u presudnim, burnim danima razvoja <strong>hrvatskog</strong><br />
sporta. »injenice su da je Mladen DeliÊ roappleen 15. sije-<br />
Ënja 1919. u Sinju. Rano se poËeo baviti sportom i ostao mu je<br />
do kraja vjeran. Apsolvirao je pravo, zavrπio ©kolu za tjelesni<br />
odgoj i sport u Beogradu, da bi nakon rata poËeo suraappleivati u<br />
"Borbi" i "Narodnom sportu". U to doba veÊ je struËni tajnik Fiskulturnog<br />
saveza Hrvatske, a 1950. organizirao je Sportsku<br />
redakciju na Radio Zagrebu. Od 1965. do 1976. bio je urednik<br />
Televizije Zagreb, a zatim komentator do odlaska u mirovinu<br />
1984. »injenica je i da je Mladen DeliÊ, neznajuÊi, 26. studenoga<br />
1956. prebaËen s radijskog prijenosa na prijenos tv-slike<br />
nogometne utakmice Engleska - Jugoslavija u Londonu. Godinu<br />
kasnije, 18. svibnja, obavio je prvi pravi tv-prijenos nogometne<br />
utakmice Jugoslavija - Italija u Zagrebu.<br />
Za sve πto je uËinio za sport dobio je 1955. trofej Saveza za<br />
fiziËku kulturu Hrvatske (danas BuËarov trofej), zatim nagradu<br />
za æivotno djelo "Milan MilanoviÊ"Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske<br />
1980., nagradu za æivotno djelo Udruæenja sportskih novinara<br />
Jugoslavije 1981. te nagradu za æivotno djelo Hrvatskog<br />
zbora sportskih novinara 1994. i na kraju trofej Hrvatskog zbora<br />
sportskih novinara 1999.<br />
Sve su to suhi podaci koji formalno potvrappleuju izneseno. Ipak,<br />
bitan je pokazatelj odjek njegove smrti, iz Ëega se jasno vidjelo<br />
kako je reporter Mladen DeliÊ duboko uπao u osjeÊaje onih milijuna<br />
koji su pratili njegovo prenoπenje sportskih zbivanja.<br />
Æarko SusiÊ<br />
47
Bljeskovi hrvatske gimnastike<br />
Ostanu li isti uvjeti rada,<br />
Svako se veliko natjecanje moæe organizirati, samo za tu prigodu moæe se napraviti sve<br />
potrebno i natjecanje moæe biti uspjeπno. No u gimnastici su presudni natjecatelji i treneri,<br />
a potom uvjeti. Kvaliteta mnogo manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje raditi i pripremati se<br />
Piπe<br />
Liljana Jazbinπek<br />
Hrvatska je u listopadu 2004.<br />
dobila ponudu Europskog<br />
gimnastiËkog saveza da<br />
organizira EP 2006. godine, πto je<br />
gotovo πokantno. Za zemlju koja<br />
nema nijednu gimnastiËku<br />
dvoranu, bez ijedne podloge za<br />
vjeæbanje na tlu (partera) - onu<br />
koju ima je stalno postrance i sluæi<br />
samo za natjecanja - to je<br />
nevjerojatno.<br />
Lanjski uspjesi uvrstili su<br />
hrvatsku gimnastiku na svjetsku<br />
kartu nakon dugo Ëekanja i<br />
maknuli je iz druπtva neznanih i<br />
nerazvijenih u ovom starom i<br />
raπirenom sportu. »akovËanin Filip<br />
Ude osvojio je, naime, srebrnu<br />
medalju u vjeæbi na tlu na<br />
juniorskom EP u Ljubljani i bio peti<br />
(!) u viπeboju. Osvajanjem te<br />
medalje - prve nakon davne<br />
srebrne medalje Ivana »akleca u<br />
vjeæbi na preËi na EP 1957.<br />
godine - dogodilo se ono bitno u<br />
zemlji koja sport prije svega<br />
zapaæa i vrednuje iskljuËivo prema<br />
osvojenim medaljama.<br />
Na treninge u<br />
Bratislavu i Ljubljanu<br />
Svojedobno je u Zagrebu<br />
organizirano, osim gimnastiËkih<br />
natjecanja na Univerzijadi 1987.,<br />
veliko natjecanje Svjetskog kupa u<br />
sportskoj gimnastici 1982. koje je<br />
izazvalo golemo zanimanje<br />
Tina Erceg<br />
48
niπta se neÊe promijeniti<br />
javnosti. Nakon toga ovom sportu<br />
nije bilo posebno bolje i nije ostalo<br />
niπta bitno iza njega. Svako se<br />
veliko natjecanje moæe<br />
organizirati, samo za tu prigodu<br />
moæe se napraviti sve potrebno i<br />
natjecanje moæe biti uspjeπno.<br />
Bude li Hrvatska doista<br />
organizirala EP 2006., a ostanu<br />
isti uvjeti rada i odlasci na treninge<br />
u inozemstvo, niπta se neÊe<br />
promijeniti. U gimnastici su<br />
presudni natjecatelji i treneri, a<br />
potom uvjeti. Kvaliteta mnogo<br />
manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje<br />
raditi i pripremati se.<br />
NeoËekivani bljeskovi hrvatske<br />
gimnastike zatekli su naπu<br />
sportsku javnost. ©to je zapravo<br />
najvaænije, nakon πto je postignut<br />
uspjeh, sve njih Ëeka joπ teæi rad<br />
da bi se odræali meappleu vrhunskim<br />
natjecateljima i stigli do apsolutne<br />
virtuoznosti danaπnje gimnastike.<br />
»akovËanin Filip Ude, uËenik<br />
Igora Kriæimskog i Marija Vukoje,<br />
osvojio je srebro u vjeæbi na tlu na<br />
juniorskom EP u Ljubljani i peto<br />
mjesto u viπeboju. Da bi radio po<br />
visokim standardima gimnastike,<br />
Ude s trenerima mora odlaziti u<br />
Bratislavu. Da bi imao uvjete<br />
iskazati veliki talent, nema<br />
moguÊnosti raditi kod kuÊe.<br />
Magda MiloπeviÊ-IliÊ sa svojom<br />
sjajnom uËenicom Tinom Erceg,<br />
koja je na seniorskom EP u<br />
Amsterdamu bila 15. i πesta na<br />
Svjetskom kupu u Lyonu u vjeæbi na<br />
gredi, mora na trening u Ljubljanu,<br />
da bi imala uvjete kojima su se<br />
Slovenci probili u svjetski vrh.<br />
Hrvatska gimnastika izvukla se iz<br />
periferije, s osam godina<br />
mukotrpnog rada, s prastarom<br />
sokolskom dvoranom u Zagrebu<br />
(koja, da bi opstala, organizira<br />
zabavne programe), pa se ni u njoj<br />
ne moæe uvijek raditi.<br />
Sjajni rezultati 'malih'<br />
gradova<br />
Analize hrvatskih trenera govore<br />
da hrvatski gimnastiËari imaju<br />
realne izglede za plasman na OI u<br />
Pekingu 2008. godine,<br />
predvoappleeni 18-godiπnjim Filipom<br />
Udeom. U æenskoj gimnastici<br />
postoji moguÊnost da olimpijski<br />
nastup izbori ekipa, πto bi bio<br />
nevjerojatan uspjeh. Djevojke<br />
predvodi 16-godiπnja Tina Erceg,<br />
koja je uvjerljivo doπla na svjetsku<br />
scenu, uz Mariju Fiπter, Bojanu<br />
PeranoviÊ, Tanju Dellalio i Tijanu<br />
TkalËec, a tu je i odliËna kadetkinja<br />
Martina StojπiÊ. Naπa ekipa<br />
gimnastiËarki na SP 2006. mora<br />
‹<br />
Filip Ude<br />
49
‹<br />
uÊi meappleu 24 da bi se plasirala na<br />
SP godinu kasnije, koje je<br />
kvalifikacijsko za OI u Pekingu.<br />
Hrvatska je juniorska vrsta<br />
osvojila senzacionalno osmo<br />
mjesto na EP u Amsterdamu,<br />
izborivπi na sljedeÊem EP nastup u<br />
prvoj jakosnoj skupini, dok su<br />
Tanja Dellalio i Marija Fiπter u<br />
viπeboju osvojile 15. odnosno 19.<br />
mjesto.<br />
Ono πto je posebno vaæno, i<br />
moæe pridonijeti razvoju, Ëinjenica<br />
je da je gimnastika raπirena,<br />
odnosno nije ograniËena na pokoji<br />
grad. Sjajne rezultate postiæu 'mali'<br />
gradovi poput »akovca s Filipom<br />
Udeom, Kaπtel ©uÊurca s Tinom<br />
Erceg, Osijek s Robertom<br />
Seligmanom i Igorom<br />
MajstoroviÊem pa Zagreb s<br />
Markom Brezom, a svi zajedno s<br />
Ëetiri djevojËice - Marijom Fiπter i<br />
Bojanom PeranoviÊ iz Zagreba<br />
teTanjom Dellalio i Tijanom<br />
TkalËec iz »akovca.<br />
50<br />
Filip Ude na pobjedniËkom postolju juniorskog EP U Ljubljani
PUBLICISTIKA<br />
Kako doÊi do struËne literature iz podruËja tjelovjeæbe i sporta<br />
Jedini spas:<br />
on-line kupnja<br />
Naæalost, porast zanimanja za poslove u podruËju sporta i tjelesne<br />
aktivnosti u Hrvatskoj nije popraÊen porastom publiciranja struËne<br />
literature koja bi pokrila ta podruËja. Stoga, da bi se nastavili<br />
usavrπavati, struËnjaci u podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja moraju<br />
posegnuti za stranom struËnom literaturom<br />
Piπe Goran MarkoviÊ<br />
PodruËje sporta i tjelesnog<br />
vjeæbanja ima vrlo πiroke okvire<br />
ljudskog djelovanja i ukljuËuje<br />
velik broj poslova poput: kineziologa,<br />
profesora tjelesne i zdravstvene<br />
kulture, sportaπa, sportskih trenera,<br />
kondicijskih trenera, fitness trenera,<br />
voditelja programa sportske<br />
rekreacije, specijalista sportske<br />
medicine i rehabilitacije,<br />
kineziterapeuta, fizioterapeuta,<br />
menadæera u sportu itd.<br />
Hrvatska u posljednjih nekoliko<br />
godina biljeæi stalan porast zanimanja<br />
za poslove direktno ili indirektno<br />
vezane uz sport i tjelesnu aktivnost.<br />
Tomu svjedoËi i porast broja mladih<br />
koji se πkoluju na visokoobrazovnim<br />
institucijama za obavljanje<br />
spomenutih poslova. Dakako,<br />
struËno usavrπavanje svakog<br />
djelatnika u podruËju sporta i<br />
tjelesnog vjeæbanja ne zavrπava sa<br />
zavrπetkom πkolovanja. Ono se<br />
nastavlja kontinuiranim praÊenjem<br />
struËne literature vezane uz<br />
specifiËno podruËje interesa, zatim<br />
pohaappleanjem organiziranih struËnih<br />
seminara i sl. Meappleutim, valja<br />
naglasiti da porast interesa za<br />
obavljanje poslova u podruËju sporta<br />
i tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj nije<br />
popraÊen porastom publiciranja<br />
struËne literature koja bi pokrila<br />
spomenuta podruËja. Stoga, da bi se<br />
nastavili usavrπavati, struËnjaci u<br />
podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja<br />
moraju posegnuti za stranom<br />
52<br />
struËnom<br />
literaturom.<br />
Meappleutim, osim<br />
u nekoliko<br />
specijaliziranih<br />
knjiæara (npr.<br />
Algoritam),<br />
stranu<br />
struËnu literaturu iz<br />
podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja<br />
teπko je kupiti u Hrvatskoj.<br />
Jedan od jednostavnih i efikasnih<br />
naËina nabave strane struËne<br />
literature jest on-line kupnja putem<br />
interneta. Najpoznatiji svjetski „online<br />
shop" struËne literature iz<br />
podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja<br />
u vlasniπtvu je poznate izdavaËke<br />
kuÊe Human Kinetics, osnovane<br />
1974. godine. Tvrtka izdaje i prodaje<br />
knjige, Ëasopise, videokasete, DVD-e<br />
i CD-e (npr. softveri, interaktivna<br />
predavanja) svjetski poznatih<br />
znanstvenika i struËnjaka iz sljedeÊih<br />
podruËja:<br />
• Znanost o sportu i vjeæbanju<br />
• Sportska medicina i rehabilitacija<br />
• Starenje i tjelesna aktivnost<br />
• Menadæment i marketing u sportu<br />
• Sportovi<br />
• Fitness i tjelesno vjeæbanje<br />
• Treniranje<br />
• Kondicijska priprema<br />
• Tjelesna i zdravstvena kultura<br />
• Rekreacija<br />
• Ples<br />
Sve πto trebate uËiniti jest<br />
posjetiti web-stranicu Human<br />
Kineticsa<br />
(www.humankinetics.com) i<br />
odluËiti se za jedan od dva naËina<br />
odabira literature (ili medija). Prvi<br />
naËin jest da naruËite na kuÊnu<br />
adresu besplatan specijalizirani<br />
katalog iz podruËja koje vas<br />
interesira te u katalogu odaberete<br />
knjigu, Ëasopis, videokasetu, DVD ili<br />
CD. Drugi naËin jest pretraæivanje<br />
web-stranice prema navedenim<br />
podruËjima. MoguÊe je i<br />
pretraæivanje po imenu autora ili<br />
proizvoda (npr. naslov knjige), ili<br />
putem kljuËnih rijeËi. Za svaki<br />
proizvod naÊi Êete detaljne<br />
informacije o autoru, opisu proizvoda<br />
te sadræaju.<br />
Kupnju moæete obaviti poπtom,<br />
slanjem narudæbe na adresu Human<br />
Kineticsa u Velikoj Britaniji (adresa<br />
dostupna na web-stranici), ili on-line<br />
narudæbom sa spomenute webstranice.<br />
NajËeπÊe koriπteni naËin<br />
plaÊanja jest putem kreditne kartice<br />
(American Express, MasterCard,<br />
Visa), a rok isporuke je 60 dana.<br />
Vlastita dosadaπnja iskustva, kao i<br />
iskustva kolega (ukupno viπe od 50<br />
on-line kupnji knjiga i Ëasopisa)<br />
pokazala su da je rijeË o<br />
jednostavnom i sigurnom naËinu<br />
nabave strane struËne literature iz<br />
podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja.<br />
Stoga ne oklijevajte, posjetite<br />
www.humankinetics.com.
OD OLIMPA DO OLIMPA<br />
Glavni<br />
Pripremile<br />
Radica Jurkin i<br />
Gordana GaÊeπa<br />
u Hrvatskom olim<br />
n 2005. GODINE POTREBNO 106 MILIJUNA KUNA<br />
S dva suzdræana i jednim glasom protiv, OpÊa skupπtina Hrvatskog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> je na 9. sjednici 17. sijeËnja usvojila program rada<br />
i financijski plan za 2005. godinu Ëija je ukupna vrijednost planirana<br />
u iznosu od 106,554.178 kuna s predviappleenim prihodima od<br />
47,9 milijuna iz dræavnog proraËuna, 38 milijuna od igara na sreÊu,<br />
10,1 milijun kuna iz vlastitih marketinπkih sredstava, te prijenosom<br />
10,554.178 kuna nerasporeappleenih<br />
sredstva. VeÊi dio novca namijenjen je<br />
nacionalnim sportskim savezima za pripreme<br />
i nastupe na meappleunarodnim natjecanjima.<br />
Dobar dio troπkova odnosi<br />
se na multisportske igre meappleu kojima<br />
Josip »op<br />
su, osim natjecanja mladeæi, Mediteranske<br />
igre u πpanjolskoj Almeriji, ali i pripreme<br />
za Zimske olimpijske igre u velja-<br />
Ëi 2006. godine u Torinu. Bitno veÊa investicija<br />
2005. predviappleena je za angaæiranje<br />
vrsnih trenera, ali i za ostale projekte<br />
u funkciji sporta i sportaπa kao πto su<br />
zdravstvena zaπtita, te πkolovanje i edukacija<br />
sportskih voditelja, uËitelja i trenera<br />
pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji.<br />
n »LANICE FISA-e<br />
U DUBROVNIKU<br />
U organizaciji Hrvatskog veslaËkog saveza<br />
od 2. do 6. veljaËe, u Dubrovniku je<br />
odræan Kongres Svjetske veslaËke federacije<br />
(FISA) na kojem je sudjelovalo oko<br />
150 predstavnika iz viπe od 100 zemalja<br />
Ëlanica FISA-e. "Povjerenje organizacije<br />
Kongresa, prestiænog sportskog skupa koji se u veslanju organizira<br />
jednom u Ëetiri godine i nakon olimpijskih igara, veliko je priznanje hrvatskoj<br />
veslaËkoj zajednici i Hrvatskom veslaËkom savezu za sportski<br />
i organizacijski utjecaj na svjetskoj razini", kazao je v.d. glavnog tajnika<br />
HOO-a Josip »op koji se u kraÊem jednodnevnom boravku u Dubrovniku<br />
susreo s potpredsjednicom MOO-a i bivπom veslaËicom<br />
olimpijkom Anitom Defranz i direktorom FISA-e Mat Smithom. Razgovarali<br />
su o poloæaju veslaËkog sporta u domaÊoj i meappleunarodnoj<br />
olimpijskoj obitelji.<br />
n NOVO VI–ENJE HOKEJA NA TRAVI<br />
Dopredsjednik Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> Stojko VrankoviÊ i<br />
v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op primili su 4. veljaËe u Zagrebu<br />
Ëelnike Europske hokejske federacije (EHF), predsjednika Leandra<br />
Negreua i glavnog tajnika Davida R. Balbirniea, kao i njihove domaÊine<br />
u Hrvatskoj, predsjednika i glavnog tajnika Hrvatskog hokejskog<br />
saveza Zlatka Deæappleeka i Zvonimira KaiÊa sa suradnicima. <strong>Hrvatski</strong><br />
olimpijski odbor podupire hokejske radnike u nastojanju da budu nositelji<br />
razvoja ovog sporta u regiji, πto je oËekivano, kako je kazao<br />
»op, zbog Ëinjenice da hokej na travi u Hrvatskoj ima tradicionalno<br />
mjesto u sportskoj zajednici veÊ punih 110 godina, Ëiju opstojnost<br />
slavi 2006. godine. RazgovarajuÊi o perspektivama ovog sporta,<br />
predsjednik EHF-a Negreu upoznao je domaÊine s moguÊim racionalnijim<br />
tehniËkim rjeπenjima izgradnje objekata koji bi istodobno posluæili<br />
hokeju na travi i nogometu.<br />
Josip »op<br />
n MEMORANDUM S TUNISKIM<br />
OLIMPIJSKIM ODBOROM<br />
Tijekom boravka u Tunisu na Svjetskom<br />
prvenstvu rukometaπa, predsjednik<br />
Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> Zlatko<br />
Mateπa potpisao je 4. veljaËe s predsjednikom<br />
Tuniskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong><br />
(TOO) Abdelhamidom Slamom Memorandum<br />
o razumijevanju i suradnji dvaju<br />
nacionalnih olimpijskih <strong>odbora</strong> kojim se<br />
stekla pravna osnova za razmjenu sportaπa,<br />
trenera i sportskih ekipa na bazi reciprociteta.<br />
Na temelju sporazuma, podræan<br />
je zahtjev Hrvatskog boksaËkog saveza<br />
i Tuniskog boksaËkog saveza o zajedniËkim<br />
pripremama sportaπa za nastupe<br />
na meappleunarodnim natjecanjima.<br />
n U DRU©TVU S KANDIDATKINJOM<br />
ZA ZOI<br />
U povodu devetog mjesta na Europskom<br />
prvenstvu u umjetniËkom klizanju<br />
odræanom u Torinu od 25. do 30. sijeËnja, najbolju hrvatsku klizaËicu<br />
Idoru Hegel, trenere Oksanu GorbaËov i Aleksandra Roæina te<br />
predsjednicu Hrvatskog klizaËkog saveza Moranu PalikoviÊ Gruden,<br />
15. veljaËe primio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa izrazivπi zadovoljstvo<br />
Ëinjenicom da Êe Hrvatska nakon 20 godina, na sljedeÊem<br />
EP-u u Lyonu 2006. godine, moÊi imati dvije predstavnice u ovom<br />
tradicionalnom hrvatskom sportu. Idora Hegel je izvijestila predsjednika<br />
Mateπu o Svjetskom prvenstvu koje se u oæujku odræava u Moskvi,<br />
na kojem Êe pokuπati izboriti pravo odlaska na Zimske olimpijske<br />
igre u Torinu 2006. iako je, kako je sama izjavila, konkurencija velika.<br />
n INICIJATIVA S RAZLOGOM<br />
Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa uputio je zagrebaËkoj gradonaËelnici<br />
Vlasti PaviÊ i predsjednici Gradske skupπtine grada Zagreba<br />
Morani PalikoviÊ Gruden, inicijativu VijeÊa Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong><br />
<strong>odbora</strong> za proglaπenjem skijaπice Janice KosteliÊ poËasnom<br />
graappleankom grada Zagreba te prijedlog za imenovanjem je-<br />
54
dogaappleaji<br />
pijskom odboru<br />
dne zagrebaËke ulice njenim imenom. Janica KosteliÊ u posljednje<br />
tri godine osvojila je devet medalja na svjetskim prvenstvima<br />
i <strong>Olimpijski</strong>m igrama, uz sjajne rezultate u skijaπkom Svjetskom<br />
kupu. No, uz medalje, iznimno velike zasluge Janici pripadaju i na<br />
planu promocije grada Zagreba i Republike Hrvatske u svijetu,<br />
stoji u obrazloæenju inicijative.<br />
n NOVI-STARI PARTNERI HOO-a<br />
Na startu novog <strong>olimpijskog</strong> ciklusa koji<br />
Êe trajati do 2008. godine, odnosno do<br />
<strong>Olimpijski</strong>h igara u Pekingu, <strong>Hrvatski</strong> olimpijski<br />
odbor obnovio je uspjeπnu poslovnu<br />
suradnju s tri ugledne hrvatske tvrtke s<br />
kojima je tijekom prosinca i sijeËnja potpisao<br />
novi Ëetverogodiπnji ugovor. Prvi je<br />
potpisan s Hrvatskom radiotelevizijom s<br />
kojom HOO ima iznimno uspjeπno iskustvo,<br />
osobito s promocijom πporta i prijenosom<br />
Igara u Ateni. Drugi Ëetverogodiπnji<br />
ugovor potpisali su Ëelnici HOO-a i<br />
Hrvatske turistiËke zajednice Ëiji je zajedniËki<br />
projekt, Hrvatska kuÊa u Ateni,<br />
uËvrstio poslovnu suradnju ovih dviju institucija<br />
za sljedeÊe Ëetiri godine. Jedan od<br />
najvjernijih sponzora HOO-a koji hrvatski<br />
sport dodatno financira i kroz zajedniËku<br />
karticu je ugledna kartiËna kuÊa Diners<br />
Club Adriatic.<br />
n VELEPOSLANICI SPORTA KOÆULJ<br />
I SMAJLAGI∆<br />
Irfan SmailagiÊ<br />
Za nacionalne veleposlanike Hrvatske za sport, toleranciju i fairplay<br />
pri <strong>Odbor</strong>u za razvoj sporta VijeÊa Europe, odlukom VijeÊa Hrvatskog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> od 17. veljaËe 2005. godine, imenovani<br />
su olimpijac, svjetski i europski prvak, plivaË Gordan Koæulj te rukometaπ,<br />
osvajaË zlatne olimpijske medalje iz Atlante, srebrne na SP i<br />
pomoÊnik trenera zlatne hrvatske rukometne reprezentacije iz Atene<br />
2004., Irfan SmajlagiÊ.<br />
n TRADICIONALNO S VRHUNSKIM SPORTA©IMA<br />
Na tradicionalnom 14. sajmu πporta i nautike, od 23. do 27. veljaËe,<br />
HOO je, kao redovni izlagaË i partner ZagrebaËkom velesajmu,<br />
u 8. paviljonu Velesajma priredio opseæan sportski program na πtandu<br />
ureπenom u stilu Zimskih olimpijskih igara Torino 2006. U bogatom<br />
programu prireappleenom za brojne posjetitelje Sajma πporta i nautike,<br />
kao gosti HOO-a nastupile su potencijalne kandidatkinje za Torino<br />
2006., klizaËica Idora Hegel i æenski bob-dvojac u sastavu Martina<br />
Makoπ i Anabela Straga. ©tand HOO-a posjetila je bacaËicom<br />
kladiva, vrhunska sportaπica Ivana BrkljaËiÊ, Ëlanovi hrvatske posade<br />
Cro Dakar Teama, a zavrπnog dana Sajma o svojim sportskim<br />
planovima za buduÊnost govorila je taekwondoistica Nataπa Vezmar<br />
Novak, najbolja πportaπica Zagreba 2004. godine.<br />
n ALMERIA 2005 U ZAGREBU<br />
Izaslanstvo Organizacijskog <strong>odbora</strong> Mediteranskih igara Almeria<br />
2005. (COJMA) - na Ëelu s predsjednikom Joseom Marijem Echevarriaom<br />
(ujedno i predsjednikom ©panjolskog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>) sa suradnicima,<br />
predstavnikom πpanjolskog Ministarstva<br />
vanjskih poslova za MI Senanom<br />
Florensom, sportskim direktorom Antonijem<br />
Hernandezom i zamjenicom direktora<br />
Stavroulom Dimitriadou - odræalo je<br />
23. veljaËe prezentaciju MI 2005. godine<br />
kako bi boravak sportaπa i struËnih<br />
stoæera u πpanjolskoj Almeriji, od 24. lipnja<br />
do 3. srpnja, bio πto ugodniji i uËinkovitiji.<br />
Prezentaciju na ZagrebaËkom velesajmu<br />
pratili su, uz domaÊine πpanjolskog<br />
izaslanstva, predsjednik i v. d. glavnog<br />
tajnika HOO-a Zlatko Mateπa i Josip<br />
»op, Ëlanovi sportskih stoæera nacionalnih<br />
sportskih saveza Ëiji Êe sportaπi sudjelovati<br />
na MI u Almeriji, kao i brojni gosti<br />
Sajma πporta i nautike. Uz nacionalne<br />
πportske saveze, prezentaciju je popratilo<br />
i resorno ministarstvo πporta u Ëije<br />
ime je nazoËila pomoÊnica ministra znanosti,<br />
obrazovanja i πporta Romana Caput<br />
Jogunica.<br />
n MISIJA U TORINU<br />
Hrvatska olimpijska reprezentacija na Zimskim olimpijskim igrama<br />
u Torinu (10. - 26. veljaËe 2006.) mogla bi biti najbrojnija dosad -<br />
oko 22 sportaπa, i samim time premaπiti Albertville, Lillehammer,<br />
Nagano i Salt Lake City, kazao je nakon posjeta Torinu, gradu-doma-<br />
Êinu ZOI 2006., πef misije i v. d. direktora Ureda za olimpijski program<br />
HOO-a Damir ©egota.<br />
©ef Misije Damir ©egota sa suradnicima, direktorom marketinga<br />
HOO-a Rankom ∆etkoviÊem i izvrπnom tajnicom UZOP-a Majom Gencel,<br />
obiπao je u Torinu dvoranu Palavela u kojoj je Idora Hegel postigla<br />
uspjeh karijere osvajanjem devetoga mjesta na EP-u u umjetni-<br />
Ëkom klizanju; potom mjesto Pragelato, 60 kilometara udaljeno od<br />
Torina, gdje se priprema teren za nastup nordijskih skijaπa. Izaslanstvo<br />
HOO-a obiπlo je i Sestrieres gdje Êe biti veÊina alpskih disciplina<br />
i gdje se gradi novo Olimpijsko selo za 1700 sportaπa i duænosnika<br />
te obliænji San Sicario, gdje se na 1700 metara nadmorske visine<br />
smjestila jedna od najzahtjevnijih i najteæih bob i sanjkaπkih staza na<br />
svijetu.<br />
55