magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

BROJ 14 • OÆUJAK 2005. 

ISSN 1331-9523 

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

ZA NAKLADNIKA 

Hrvatski olimpijski odbor 

Josip »op 

UREDNIK 

Ante DrpiÊ 

Dragi Ëitatelji, 

u vaπim rukama je 14. i prvi ovogodiπnji broj "Olimpa" koji Êe, uvjeren sam, 

proËitati ili barem prelistati rekordni broj Ëitatelja iz svih dijelova Lijepe naπe. 

Naπa je æelja oduvijek bila da "Olimp", kao reprezentativni Ëasopis Hrvatskog 

olimpijskog odbora, doapplee do πto viπe Ëitatelja i to onih mladih i zato Êe uz 

pomoÊ Uprave za sport Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta ovaj broj 

"Olimpa" biti dostavljen u sve 893 osnovne i 379 srednjih πkola u Hrvatskoj. 

VeÊ od iduÊeg broja, u lipnju, za πkolski sport smo "rezervirali" 12 stranica 

posebnog priloga, u Ëijem ureappleivanju i sami moæete sudjelovati, ali viπe o tome 

proËitajte u tekstu koji je tim povodom napisala pomoÊnica ministra za sport dr. 

Romana Caput - Jogunica. 

U ovom broju objavljujemo i razgovor s dopredsjednikom HOO-a, naπim 

proslavljenim olimpijcem Stojkom VrankoviÊem, a posebnu pozornost smo, 

naravno, posvetili novom uspjehu Janice KosteliÊ na Svjetskom prvenstvu u 

Italiji, kao i odjecima sjajne organizacije 33. opÊe skupπtine Europskih 

olimpijskih odbora u Dubrovniku. Uz stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" i 

od "Olimpa do Olimpa" donosimo i reportaæu s proslave Velikog dana hrvatskog 

sporta, a na poËetku i sve vaænije obljetnice iz naπe bogate sportske povijesti 

koje Êemo tijekom 2005. posebno obiljeæiti. 

Uvjeren sam da Êe ova poboljπanja, u πestoj godini izlaæenja "Olimpa", 

pridonijeti da on uistinu postane Ëasopis koji bi objedinio sve povijesne 

vrijednosti i domete hrvatskog sporta, ali i aktualizirao pitanja s kojima se 

svakodnevno susreÊe i æivi hrvatski sport. 

Josip »op, dipl. oec. 

V.D. glavnog tajnika 

Hrvatskog olimpijskog 

odbora 

UREDNI©TVO 

Æeljko Kavran, 

Romana Caput-Jogunica, 

Gordana GaÊeπa, 

Siniπa HanËiÊ, 

Nada SenËar, 

Zdenko JajËeviÊ, 

Radica Jurkin, 

Jura Ozmec 

UREDNIK FOTOGRAFIJE 

Radiπa MladenoviÊ 

LEKTURA 

MARA 

OBLIKOVANJE I PRIJELOM 

Zlatko Vrabec 

GRAFI»KA PRIPREMA 

VEA d.o.o., Zagreb 

TISAK 

Stega tisak, Zavrtnica 17 

Zagreb 

Naklada: 2.000 primjeraka 

www.hoo.hr 

E-mail: hoo@hoo.tel.hr 

5 Vaæne sportske obljetnice 2005. godine 

7 Stojko VrankoviÊ dopredsjednik HOO-a 

PoraæavajuÊe je da se samo 

18 posto Hrvata bavi sportom 

10 Svjetaki kup konaËno u Hrvatskoj 

Sljeme poput skijaπkog Las Vegasa 

12 Skijaπko svjetsko prvenstvo u Italiji 

JaniËina rekordna tri zlata 

17 Konferencija europskih olimpijskih odbora u Dubrovniku 

“Vi ste svjetsko Ëudo” 

22 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta 

25 Prilog 

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA 

38 Veliki dan hrvatskog sporta 

Blanka, Duje, streljaËice, rukometaπi... 

47 In memoriam 

Mladen DeliÊ 

48 Bljeskovi hrvatske gimnastike 

Ostanu li isti uvjeti rada, 

niπta se neÊe promijeniti 

52 Publicistika 

Jedini spas: on-line kupnja 

Od Olimpa do Olimpa 

54 Glavni dogaappleaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 

3

VAÆNE SPORTSKE OBLJETNICE 2005. GODINE 

Priredio Zdenko JajËeviÊ 

Max 

Leidinger 

Rukometna reprezentacija Dræavne 

I. muπke realne gimnazije 1935. godine 

Milan 

NeraliÊ 

Pregled dogaappleaja koji oznaËavaju 

organizirani poËetak πportske grane 

1885. osnovano Prvo hrvatsko druπtvo 

biciklista - 120. godiπnjica biciklizma u 

Hrvatskoj 

Stjepan Denbachy, Franjo Solar i Vilim König 

uputili su 15. lipnja 1885. molbu vlastima za 

odobrenje pravila kluba, koja su odobrena 26. 

lipnja 1885. godine. Svrha rada kluba bila je 

“unapreappleivati i praktiËno upotriebljavati biciklstroj”. 

BuduÊi da je to prvi naπ biciklistiËki klub, 

tu godinu smatramo poËetkom te πportske 

grane u Hrvatskoj. 

30. srpnja 1905. prva atletska utrka u 

Hrvatskoj - 100. godiπnjica atletike u 

Hrvatskoj 

Start prve atletske utrke bio je u Zagrebu na 

»rnomercu, a cilj u Podsusedu. BuduÊi da je to 

prvo atletsko natjecanje koje je unaprijed 

najavljeno i da je imalo propozicije i suce, ovaj 

dogaappleaj moæemo smatrati poËetkom atletike u 

Hrvatskoj. Nakon te utrke kontinuirano se 

nastavljaju dogaappleanja u toj πportskoj grani u 

nas. 

1. lipnja 1935. odigrana rukometna utakmica 

- 70. godiπnjica rukometa u Zagrebu 

U povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπta 

odigrana je prva rukometna utakmica u 

Zagrebu izmeappleu srednjoπkolaca Zagreba i 

Ljubljane. BuduÊi da od tada poËinju 

organizirana dogaappleanja u toj πportskoj grani, 

ovu godinu moæemo smatrati poËetkom 

organiziranog igranja rukometa u Zagrebu. 

22. prosinca 1905. odobrena pravila AK 

Atlas - 100. godiπnjica hrvanja u Hrvatskoj 

Molba za odobrenje rada kluba uputili su 

Eduard Lanka, Max Leidinger i Ljudevit Hnoj. 

Svrha kluba je jaËanje tijela i unapreappleivanje te 

usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se 

postizava: 1. izvaappleanjem atletskih vjeæbi, 

2. prireappleivanjem raznih gombalaËkih i 

nagradnih vjeæba, 3. prireappleivanjem nagradnih 

hrvanja, 4. gojenjem raznih inih svrsi kluba 

sluæeËih sportova, 5. skupnim zabavnim 

sastancima i izletima. 

Godiπnjice osnivanja πportskih 

organizacija i poËetak 

izlaæenja novina 

9. prosinca 1945. osnovano je Omladinsko 

studentsko fiskulturno druπtvo Mladost 

- 60. godiπnjica 

9. lipnja 1945. osnovano je Fiskulturno 

druπtvo komunalaca Dinamo - 60. godiπnjica 

9. kolovoza 1945. izaπao prvi broj Ilustriranih 

fizkulturnih novina, danaπnjih Sportskih novosti 


2. oæujka 1955. osnovana UEFA (Union 

Europeenne des Football Associations) 


26. veljaËe 1955. osnovan je Rukometni klub 

Bjelovar - 50. godiπnjica 

Godiπnjice roappleenja πportaπa, 

πportskih djelatnika i 

πportskih novinara 

22. travnja 1845. roappleen Isidor Krπnjavi 


Kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu 

(1891. - 1896.) donio niz odluka kojima je 

unaprijedio nastavu tjelesnog odgoja u 

Hrvatskoj. 

26. veljaËe 1875. roappleen Milan NeraliÊ 


Hrvatski maËevalac koji je na Olimpijskim 

igrama 1900. osvojio bronËanu medalju. 

14. svibnja 1880. roappleen Max Leidinger 


Pionir dizanja utega i hrvanja u Hrvatskoj. 

1880. roappleen Milan Meniga - 125. godiπnjica 

Jedan od najveÊih hrvatskih biciklista. 

27. rujna 1915. roappleen Milan AntolkoviÊ 


Nogometni reprezentativac i trener. 

22. veljaËe 1915. roappleen Milivoj RadoviÊ 


MaËevalac, povjesniËar πporta i jedan od 

osnivaËa Hrvatskog πportskog muzeja. 

10. srpnja 1915. roappleen Æarko SusiÊ - 90. 

godiπnjica 

Atletski trener i πportski novinar. 

5

6 

Karijera vrhunskog sportaπa u svakom Êe mi sluËaju biti prednost na novome poslu. I inaËe mi je 

sport puno pomogao jer je rijeË o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuËljiv 

svakome. U nas se sportom bavi samo 12 posto ljudi, πto je ispod najgorih prosjeka. Za 

usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom

STOJKO VRANKOVI∆, DOPREDSJEDNIK HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA 

PoraæavajuÊe je 

da se samo 

12 posto Hrvata 

bavi sportom 

Piπe Vedran BoæiËeviÊ 

Kad je krajem listopada proπle 

godine opet izabran za 

predsjednika Hrvatskog 

olimpijskog odbora, Zlatko Mateπa je 

za prve suradnike izabrao provjerene 

snage iz proπlog mandata - Goranka 

FiæuliÊa i Ivu Gorana Munivranu, ali i 

jedno novo lice. U HOO je sletio "Orao 

iz Drniπa", proslavljeni hrvatski 

koπarkaπ Stojko VrankoviÊ. Bivπi 

kapetan reprezentacije, Ëlan srebrne 

olimpijske selekcije iz Barcelone, 

nakon zavrπetka dugogodiπnje 

blistave karijere naπao se u novoj 

ulozi - postao je dopredsjednik krovne 

hrvatske sportske udruge. 

- To mi je doista sasvim nova 

uloga, iako se tiËe sporta. U poËetku 

sam samo uËio, πto mi je oduzelo 

malo vremena. Meappleutim, πto vrijeme 

viπe odmiËe puno mi je lakπe 

sudjelovati u radu VijeÊa HOO-a, 

davati komentare. S predsjednikom 

Zlatkom Mateπom odliËno 

suraappleujem. 

• Svi su Ëlanovi VijeÊa nedavno 

dobili odreappleena zaduæenja. Koji su 

vaπi zadaci u Mateπinoj vladi 

- U poËetku sam bio predsjednik 

povjerenstva za dodjelu nagrade 

“Matija Ljubek” i to smo uspjeπno 

obavili. Sad sam svojevrsna spona 

izmeappleu VijeÊa i Kluba olimpijaca. 

• O djelovanju Kluba olimpijaca u 

javnosti se vrlo malo zna. »ime se 

trenutaËno bavi Klub 

- Klub olimpijaca postoji godinama, 

no dosad nije u potpunosti zaæivio. 

Na tom su se problemu dosta 

angaæirali Perica BukiÊ i Damir ©karo 

i nedavno smo se uspjeli zboriti za 

prostoriju. Dobili smo i tajnicu koja je 

svaki dan u uredu od 9 do 12 sati. 

Pravna sluæba HOO-a nam je 

pomogla da rijeπimo statut. Izgubili 

smo dosta vremena na skupljanje 

svih hrvatskih olimpijaca, od saveza 

do saveza. Sad se rjeπavaju 

pristupnice za Ëlanove i kad to 

posloæimo, sazvat Êemo Skupπtinu i 

odluËiti o daljnjem radu Kluba. Pravo 

glasa trebali bi imati samo osvajaËi 

medalja, a Ëlanovi Kluba mogu biti svi 

sudionici olimpijskih igara. ‹ 

7

‹ 

‹ 

• Kako Êe funkcionirati zaklada 

za pomoÊ sportaπima koju Êe 

voditi Klub olimpijaca 

- Osnivanje zaklade je predloæio 

predsjednik Mateπa, ali joπ nismo 

uspjeli krenuti s tim projektom jer 

smo rjeπavali spomenute probleme. 

Ideja je da nam dio novca da HOO, a 

ostatak bismo pribavili skupljanjem 

donacija i naplaÊivanjem Ëlanarina. 

Od godiπnje kamate bismo pomagali 

sportaπima koji tijekom karijere nisu 

stekli financijsku dobit ili su u teπkoj 

æivotnoj situaciji. 

• Mislite li da Êe vam karijera 

vrhunskog sportaπa biti prednost 

na novome poslu 

- U svakom sluËaju. I inaËe mi je 

sport puno pomogao jer je rijeË o 

jednom od najzdravijih oblika æivota 

koji je preporuËljiv svakome. 

PoraæavajuÊe je da se samo 12 

posto Hrvata bavi sportom, πto je 

ispod najgorih prosjeka. Za 

usporedbu, u skandinavskim 

zemljama se oko 80 posto ljudi bavi 

sportom. 

©to se tiËe rada u HOO-u, jasno je 

da postoje struËni ljudi koji se bolje 

snalaze u poslovima poput financija, 

ali mi bivπi sportaπi moæemo puno 

pomoÊi u, primjerice, organiziranju 

poslova vezanih uz olimpijske igre i 

sve ostalo πto je usko vezano uz 

sport. 

U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubu 

olimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakom 

sluËaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoÊi, 

ali ne æelim se nikome nuditi 

• ©to oËekujete od brojnih 

kolega koji sjede u Saboru 

- Ako im se dopusti, imat Êe dosta 

toga za reÊi o sportu. Ponajprije o 

Zakonu o sportu koji joπ nije u 

potpunosti definiran. Tu se glas 

sportaπa u Saboru svakako mora 

Ëuti. 

• Ove godine, naæalost, 

obiljeæavamo 10 godina od 

posljednje hrvatske koπarkaπke 

medalje na velikim natjecanjima. 

Moæe li Europsko prvenstvo u 

Srbiji i Crnoj Gori oznaËiti 

zavrπetak krize hrvatske 

koπarke 

- Stvarno se nadam da Êe biti tako. 

Pratio sam zbivanja u vezi s 

reprezentacijom proπlo ljeto i moram 

priznati da su Hrvatski koπarkaπki 

savez i izbornik Neven Spahija 

napravili odliËne stvari, filtrirali 

igraËki kadar. Europsko Êe prvenstvo 

biti prekretnica, s obzirom na to da 

Dino Raapplea, 

Draæen PetroviÊ 

i Stojko VrankoviÊ 

se na njemu moæemo kvalificirati i na 

Svjetsko prvenstvo. Imamo dobre 

igraËe i ako u momËadi bude vladao 

zdrav duh, uvjeren sam da Êemo u 

Beogradu napraviti dobar posao. A 

pod time mislim na borbu za 

medalje, odnosno plasman na SP. 

• Koji su uzroci pada naπe 

koπarke 

- Svega je tu bilo, ali moramo 

okrenuti tu stranicu. ©to je bilo, bilo 

je. Treba gledati naprijed i zasukati 

rukave. Svi moramo pridonijeti da se 

hrvatska koπarka izvuËe iz krize. 

• Zaπto brojne medalje hrvatskih 

koπarkaπa u mlaappleim kategorijama 

proπlih godina nisu pretoËene u 

seniorske uspjehe 

- Prelazak iz kadeta u juniore i iz 

juniora u seniore je najteæi korak. Da 

je to tako lako izvedivo, juniori bi bez 

problema igrali meappleu seniorima. Ima 

dosta elemenata koji odluËuju, a 

jedan od njih je svakako spremnost 

sportaπa da se u potpunosti ærtvuju 

za sport. 

• Moæemo li uskoro oËekivati 

vaπ angaæman i u koπarci 

- U Zagrebu sam, angaæiran sam u 

HOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavam 

Viπu trenersku πkolu. U svakom 

sluËaju, æelim raditi u koπarci, 

spreman sam pomoÊi, ali ne æelim 

se nikome nuditi. 

• Prije tri i pol godine potpisali 

ste ugovor s Cibonom. Iako nikad 

niste zaigrali, iz kluba su vas 

najavljivali kao dugoroËno rjeπenje 

za rad s mladima. Zaπto se to 

nikad nije realiziralo 

- Bio sam voljan, a i danas sam, 

prihvatiti takav izazov. 

Uvijek sam volio raditi s mladima. 

Kad sam igrao u Fortitudu, bio sam 

treÊi igraË po starosti. U momËadi je 

bilo dosta mladih igraËa i Ëesto smo 

ostajali poslije treninga i dodatno 

radili. ©to se tiËe Cibone, u ono je 

vrijeme imala trenere i nisam htio da 

se ikoga miËe zbog mene. 

8

Stojko VrankoviÊ 

i Michael Jordan 

Novac je glavni razlog ranog 

odlaska u NBA 

Stojko VrankoviÊ 

s jednim od najboljih grËkih koπarkaπa 

Panayotisom Yanakisom 

• Odlaze li mladi igraËi danas prerano u 

NBA-ligu 

- Gledano s koπarkaπke strane, Europa je 

puno prirodnija od NBA-lige za razvoj europskih 

igraËa. Iznimka je Dirk Nowitzki, a svi ostali 

su prije napravili rezultat u Europi. Predrag 

StojakoviÊ i Marko JariÊ, ili da odemo u ranija 

vremena, Toni KukoË, Draæen PetroviÊ, Dino 

Raapplea -svi su oni napravili velike stvari u Europi. 

Najgore je kad mladi igraË ode u NBA 

ligu i onda sjedi na klupi. Ali, opet, drukËija su 

vremena. Mladima se pruæa πansa da odu u 

NBA i oni je koriste. Financijski se danas 

mnogo bolje prolazi i to je jedan od glavnih 

razloga ranog odlaska u NBA. 

9

SVJETSKI KUP KONA»NO U HRVATSKOJ 

Sljeme 

poput skijaπkog 

Zlobnici bi rekli da ne Ëudi delirij oko “obiËne” utrke, 

jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko 

se moæe skriti Ëinjenica da je to pozitivan sportski 

projekt koji ima svijetlu buduÊnost 

Piπe 

Stipe Karadæole 

Uæasno je dosadno sluπati priËe 

o sportskom Ëudu ili iluziji koja 

je postala stvarnost, no 

jednako je neizbjeæno ponavljati sve 

sliËno kad se spomene skijanje u 

Hrvatskoj. VjeËno ispoËetka prolaziti 

putem kojim je proπla obitelj KosteliÊ 

ili na kraju doËekati da se reflektori 

pozornice Svjetskog kupa upale na 

Sljemenu, gdje su joπ do prije 

nekoliko godina zalazili samo 

inficirani planinari i ljubitelji prirode. 

No, tog 20. sijeËnja na 

uπminkanom se Sljemenu okupilo 

20.000 ljudi da budu svjedoci 

povijesne slalomske utrke skijaπica u 

Svjetskom kupu. Okupile su se i sve 

slalomske primadone, od Paerson 

do Poutiainen, od Schild do Ertl, 

predvoappleene naravno osobom koja je 

prije pet godina pokrenula i joπ 

odræava skijaπku histeriju u Hrvata - 

Janicom KosteliÊ. 

Zagreb kao 

kruna svega 

Bez obzira na to πto je Janica 

pokleknula pred opÊom æeljom da 

usavrπi sportski dogaappleaj godine i 

10 

zavrπila utrku u snijegu oko 

popularnog "filtera", ukupni dojam 

slaloma tog sijeËanjskog Ëetvrtka bio 

je pozitivan. Nakon Ëestih posjeta 

europskim zaselcima, gdje svako 

brdo koje se vine do 2000 metara 

dobije domaÊinstvo utrke, najbolje 

skijaπice ostale su πokirane onim πto 

su vidjele u Zagrebu. Milijunski grad, 

spektakularno izvlaËenje startnih 

brojeva pred desetak tisuÊa ljudi i 

"Las Vegas" na sljemenskoj stazi... 

Zlobnici bi rekli da ne Ëudi opÊi deliriji 

oko "obiËne" utrke, jer pravo je blago 

uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko 

se moæe skriti i Ëinjenica da je to 

pozitivan sportski projekt koji ima 

svijetlu buduÊnost.

Las Vegasa 

Naravno, cijela priËa zapoËinje s 

Antom i Janicom KosteliÊ koji su 

unutar svoja Ëetiri zida sagradili 

skijaπku instituciju i nakon godina 

lutanja, treniranja, odricanja i 

planiranja postali pojam u tom 

sportu. Minijaturna reprezentacija 

od nekoliko Ëlanova godinama se 

gurala pokraj skijaπkih velesila poput 

Austrije, ©vicarske ili Italije, 

neprihvaÊena, no rezultati su ipak 

morali iskristalizirati situaciju i 

Hrvatska je s godinama postala 

skijaπki cijenjena. IskljuËivo 

zaslugama Ante i Janice KosteliÊ. 

KonaËni peËat da skijaπka karavana 

svrati i do, nekada skijaπki zabaËene, 

Hrvatske dao je Vedran Pavlek. Bivπi 

skijaπ koji je sebe pronaπao u 

menadæerskom poslu i od prvog 

dana bio najjaËa potpora obitelji 

KosteliÊ. Kockica po kockica je 

slagana u tom mozaiku i Zagreb je, 

kao kruna svega, dobio domaÊinstvo 

utrke Svjetskog kupa. 

Ipak, cijela priËa ne moæe dobiti 

obrise bajke, jer... 

VIP-ovaca 

10 puta previπe 

"Bio sam na svim utrkama 

Svjetskog kupa i, definitivno, nigdje 

nije bilo VIP-gostiju kao na ovoj utrci. 

Ima ih deseterostruko viπe nego πto 

je potrebno", kazao je nakon utrke 

Tone Vogrinec, "tata" slovenskog 

skijanja. 

I uistinu, Ëesto se tog popodneva 

dobivao dojam da je cijela 

manifestacija napravljena zbog tog 

golemog VIP-druπtva, u kojem je 

vjerojatno bilo mnogih koji i ne znaju 

da se slalom odræava u dvije voænje. I 

dok su obiËni "smrtnici", kojima 

podrhtava srce kada su na stazi 

Janica, Nika Fleiss ili Ana JeluπiÊ, bili 

osuappleeni na tumaranje sljemenskim 

vrletima, VIP-druπtvo je bilo 

zaπtiÊeno poput bijelih medvjeda u 

svojim πatorima kod ciljne ravnine 

gdje su imali apsolutno sve i viπe od 

toga. 

Takoappleer, minus sljemenske utrke 

je i taj πto je to jedina utrka gdje su 

svi, osim spomenutog "uglednog 

druπtva", imali vozni pristup startu 

utrke, a drugdje navijaËi, novinari ili 

bilo tko drugi do cilja moæe doÊi 

direktno automobilima. Zato se 

osiguranje nije snaπlo u trenucima 

kada je trebalo znati tko moæe, a tko 

ne moæe na sedeænicu. 

"DjeËje bolesti", koje su oËito 

neizbjeæne, valjda su primijeÊene, 

nedostaci Êe se do sljedeÊe godine 

ispraviti i Zagreb Êe ponovo moÊi 

uæivati u svom skijaπkom "Las 

Vegasu" i navijanju za hrvatske 

skijaπice na utrci Svjetskog kupa. No, 

zlobnici Êe uvijek biti spremni 

dometnuti - kako Êe drukËije izgledati 

nego dobro kad je u taj projekt 

uloæeno blago... 

11

NA©A JE 

NAJBOLJA 

SKIJA©ICA BILA 

PRVO IME 

SVJETSKOG 

PRVENSTVA 

U ITALIJI 

JaniËina 

12 

Piπe 

Stipe 

Karadæole 

rekordna 

Virus koji je harao Santa Caterinom napao je i Janicu KosteliÊ, no nju to 

nije sprijeËilo da osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih 

prvenstava ima pet - Ëime je izjednaËila rekord ©vicarke Erike Hess koja je 

takoappleer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliËja

tri zlata 

Ante KosteliÊ se dolaskom na 

popriπte Svjetskog prvenstva 

ove veljaËe u Santa Caterini 

prisjetio dogaappleaja otprije 10 godina. 

Tada je, kao apsolutno anonimna 

osoba i malobrojnima poznat samo 

kao sportski fanatik, doputovao sa 

svoje dvoje male djece, Ivicom i 

Janicom, na FIS-utrke, u spomenuto 

selo gdje se svaki od stotinjak 

stanovnika preziva Compagnoni. Joπ 

tada, 1995. godine je sam sebi 

obeÊao da Êe se jednog dana vratiti 

na tu istu stazu. Samo πto tada 

neÊe doÊi kao sportski fanatik nego 

kao trener olimpijske i svjetske 

prvakinje. 

Svjetska prvenstva u alpskom 

13 

‹

ZajedniËko slavlje nakon trke u slalomu 

©arke Zahrobske (»eπka), Janice KosteliÊ i 

Tanje Poutiainen (Finska) 

‹ 

skijanju posljednjih godina traju u 

nedogled. Natjecanje koje se 

razvuklo na 16 πesnaest dana, a 

moæe se bez zgusnutosti rasporediti 

u 10, imalo je mnogo zanimljivosti. 

Osim πto se, dakle, joπ jednom 

dokazalo da FIS-ovi Ëelnici dotiËno 

natjecanje preobraæavaju u vlastitu 

privatnu zabavu, Svjetsko prvenstvo 

je obiljeæila i najezda opasnog virusa 

u ovaj dio Lombardije. Naime, samo 

su se rijetki uspjeli oduprijeti virusu 

koji bi naveËer "ærtve" prikovao za 

krevet s visokom temperaturom, 

malaksaloπÊu i muËninom. 

Joπ jedan videozapis 

za πkolske arhive 

Virus je napao i cjelokupnu 

hrvatsku reprezentaciju, dakle i 

Janicu KosteliÊ, no nju to nije 

sprijeËilo da u Santa Caterini osvoji 

tri zlatne medalje - ukupno ih sa 

svjetskih prvenstava ima pet - Ëime je 

izjednaËila rekord ©vicarke Erike 

Hess koja je takoappleer uspjela na 

jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna 

odliËja. 

14 

Nakon πto je zbog odmora odluËila 

propustiti uvodnu utrku 

superveleslaloma, prvi se JaniËin 

bljesak oËekivao u kombinaciji. Ta 

disciplina, spoj slaloma i spusta, koja 

je oduvijek imala uzviπeno mjesto u 

kriterijima obitelji KosteliÊ donijela je 

prvu pobjedu. Naime, ni jedna 

skijaπica nikada nije uspjela u 

kombinaciji dobiti i spust i slalom. 

Naravno, do Janice... Uvjerljiva u 

spustu i superuvjerljiva u slalomu, 

gdje je stvorila viπe od sekunde 

prednosti pred sjajnim 

slalomaπicama kao πto su Marlies 

Schild ili Anja Paerson, odveli su 

Janicu do prvog zlata. 

Druga zlatna epizoda ispisana je 

samo dva dana kasnije kada je 

Janica svijetu pokazala moæda i 

najkvalitetniju minutu svog skijaπkog 

znanja. Ta se JaniËina zlatna 

spustaπka minuta pokazivala na

Na pobjedniËkom postolju nakon trke u 

kombinaciji Anja Paerson (©vedska), Janica 

KosteliÊ i Marlies Schild (Austrija) 

Eurosportu svakodnevno, a ameriËki 

skijaπki struËnjaci su dobili joπ jedan 

videozapis za svoje πkolske arhive. 

Naime, JaniËine voænje su tamo 

"udæbenik" za skijaπke poËetnike. 

I tada, nakon spusta, virusni je val 

posjetio i JaniËinu hotelsku sobu - 

temperatura i muËnine su je 

sprijeËile u veleslalomskom nastupu, 

no slalom se nije mogao zaobiÊi ni po 

koju cijenu. Posebno s obzirom da je 

drugu voænju postavljao tata i trener 

Ante. U posljednjih barem 10 godina 

skijaπice se nisu sukobile s tolikim 

brojem vrata (69, a dopuπteno je 

70), s tolikim zamkama koje je nudio 

Antin zatvoreni slalom. I sve su 

skijaπice padale na iskuπenjima osim 

Janice KosteliÊ koja se, unatoË 

apsolutnom umoru i bolesti, 

"dovukla" do cilja i to kao - trostruka 

pobjednica Svjetskog prvenstva. 

U rupi i Ivica i Palander 

Janica je moæda bila i najveÊa 

zvijezda proπlog SP-a, makar su 

sasvim blizu bili i rezultati njene velike 

suparnice Anje Paerson (dva zlata), 

ili u muπkom dijelu odliËni rezultati 

Benjamina Raicha i Bode Millera. 

Na kraju Prvenstva dogodio se jedan 

u nizu dokaza totalne talijanske 

nonπalancije. Naime, osim πto su 

radnici talijanske dræavne televizije RAI 

πtrajkali pa je FIS bræe-bolje, da bi 

uπtedio i jedan euro, odgodio utrku 

veleslaloma, na slalomu skijaπa 

organizatori su gotovo podmetnuli 

rupu pokraj jednih vrata i napunili je 

vodom. Naæalost, nesretnici koji su 

morali pasti na toj zamci bili su Kalle 

Palander i hrvatski skijaπ Ivica KosteliÊ. 

Tako je Hrvatska izgubila moguÊnost 

osvajanja novog odliËja, no i ovako, s tri 

JaniËina zlata, ovo prvenstvo apsolutno 

moæemo nazvati - sjajnim. 

Iako je uz Janicu bilo veselo, svi 

gosti su jedva Ëekali napustiti dva 

talijanska zaselka u Lombardiji. I 

zbog talijanske nonπalancije, i zbog 

napuhanih FIS-ovih Ëelnika i zbog 

virusne epidemije... 

15

KONFERENCIJA 

EUROPSKIH OLIMPIJSKIH ODBORA 

U DUBROVNIKU 

"Vi ste 

svjetsko 

Ëudo" 

Daleko najveÊi nenatjecateljski sportski 

dogaappleaj u povijesti Hrvatske, kojemu je 

domaÊin bio Hrvatski olimpijski odbor, 

doveo je naπu zemlju u srediπte pozornosti 

svjetskih medija i zbog dolaska 

predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali i 

vaænosti tema o kojima su raspravljali 

Ëelnici europskog sporta 

Piπe Robert ©alinoviÊ 

Predsjednik Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora, 

predsjednik Republike 

Hrvatske, gradonaËelnici New 

Yorka, Pariza i Madrida, 

dogradonaËelnici Moskve i 

Londona, jordanski princ, viπe od 

80 predsjednika i glavnih tajnika 

svih europskih olimpijskih odbora, 

jedan od najveÊih atletiËara svih 

vremena i joπ oko 200 VIP-gostiju 

popis je uglednika koji su poËetkom 

prosinca doπli u Dubrovnik na 33. 

OpÊu skupπtinu Europskih 

olimpijskih odbora. 

Daleko najveÊi nenatjecateljski 

sportski dogaappleaj u povijesti 

Hrvatske, kojemu je domaÊin bio 

Hrvatski olimpijski odbor, doveo je 

naπu zemlju u srediπte pozornosti 

svjetskih medija i zbog dolaska 

predsjednika MOO-a Jacquesa 

Roggea, ali i vaænosti tema o 

kojima su raspravljali Ëelnici 

europskog sporta, meappleu kojima se 

posebno istiËe predstavljanje 

gradova-kandidata za domaÊina 

olimpijskih igara 2012. ‹ 

17

‹ 

Predsjednik EOO-a Mario Pescante 

predaje J. Roggeu posebno 

priznanje “Order of Merit” 

Rogge kao bivπi predsjednik EOOa 

nije propustio doÊi u Dubrovnik 

kao posebni gost, a u naπu zemlju 

je Ëelni Ëovjek svjetskog sporta prvi 

puta doπao kao predsjednik 

MOO-a. U Dubrovniku je nazoËio 

otvaranju OpÊe skupπtine, sastao 

se s domaÊinima i predsjednikom 

Stjepanom MesiÊem, da bi potom 

otputovao u Zagreb gdje ga je 

primio premijer Ivo Sanader. Kao 

Europljanin i sportaπ koji je tri puta 

sudjelovao na olimpijskim igrama 

Rogge pri posjetu Hrvatskoj nije 

zaboravio istaknuti vaænost Europe 

u meappleunarodnom olimpijskom 

pokretu, jer Stari kontinent daje 

gotovo polovicu od ukupnog broja 

sportaπa na OI, a viπe od 50 posto 

osvajaËa olimpijskih medalja su 

Europljani. 

S Bloombergom 

do CNN-a 

"Upravo je nevjerojatno da jedna 

tako mala zemlja kao Hrvatska na 

Press-konferencija gradonaËelnika 

New Yorka Michaela Bloomberga i 

gradonaËelnice Dubrovnika Dubravke ©uica 

18

Zahvale HOO-u za spjeπnu 

organizaciju Kongresa 

u Dubrovniku 

c 

19 

‹

‹ 

Olimpijskim igrama u Ateni osvoji 

Ëak pet medalja u pet sportova. Vi 

ste svjetsko Ëudo", kazao je Rogge 

u Dubrovniku, gdje su mu Ëelnici 

EOO-a uruËili i posebno priznanje 

"Order of Merit". 

Iznimnu pozornost privukle su 

desetominutne prezentacije 

gradova-kandidata za domaÊina 

olimpijskih igara 2012., ali i na Ëin 

na koji su izaslanstva Pariza, 

Londona, New Yorka, Moskve i 

Madrida nastojali iskoristiti 

nazoËnost Ëelnika europskog 

sporta, svjesni da bi europski 

glasovi mogli presuditi prije 

konaËnog izbora 6. srpnja 2005. u 

Singapuru. U Dubrovniku smo tako 

mogli vidjeti kako izgledaju 

prvoklasni odnosi s javnoπÊu. 

Najzornije je to pokazao 

gradonaËelnik New Yorka Michael 

Bloomberg kome ni kiπa nije 

smetala da s gradonaËelnicom 

Dubrovnika Dubravkom ©uicom 

izaapplee na terasu hotela Excelsior i 

odræi konferenciju za novinare. 

"Nalazimo se na jednom od 

najljepπih mjesta na svijetu", 

poruËio je Bloomberg na otvaranju 

konferencije, a sliku newyorπkog 

gradonaËelnika s Dubrovnikom u 

pozadini isti su dan u prilozima 

emitirali CNN i ostale vodeÊe TVpostaje. 

Londonsko izaslanstvo nije doπlo 

s gradonaËelnikom, ali je zato u 

Dubrovniku imalo dvostrukog 

olimpijskog pobjednika i jednog od 

najveÊih atletiËara svih vremena 

lorda Sebastiena Coea. 

Kandidaturu Pariza i Madrida u 

Dubrovniku su uveliËali 

gradonaËelnici Betrand Delanoe i 

Alberto Ruiz Gallardo, a Moskvu je 

predstavljao dogradonaËelnik 

Valerij ©ancev. Na dan 

predstavljanja kandidatura u hotelu 

Excelsior bilo je viπe desetaka 

televizijskih ekipa i oko sto novinara 

koji su u velikoj dvorani pratili i 

zanimljiva izlaganja vezana uz 

pripreme olimpijskih igara kojima 

su domaÊini veÊ poznati. U 

Hrvatsku je stiglo vrlo brojno 

izaslanstvo organizatora Olimpijskih 

igara u Pekingu 2008., Grci su 

iznijeli analizu Igara u Ateni, a 

Torino 2006. i Vancouver 2010. 

nisu propustili priliku da delegatima 

EOO-a pokaæu kako Êe izgledati 

sljedeÊe zimske olimpijske igre. 

Dublinu 

nemoguÊa misija 

Predsjednik EOO-a Mario 

Pescante bio je iznimno zadovoljan 

konferencijom u Dubrovniku, 

pogotovu predstavljanjem gradovakandidata 

koje je, po njemu, bilo 

senzacionalno s najjaËim 

pretedentima u povijesti 

olimpijskog pokreta. Europa nema, 

poput Amerike, Azije i Afrike, 

kontinentalne igre, ali se zato 

ponosi Europskim igrama mladih 

sportaπa (EYOF) na kojima svoja 

prva multisportska iskustva stjeËu 

buduÊi olimpijski pobjednici. U vrlo 

zgusnutom kalendaru sportskih 

dogaappleaja tijekom godine, pogotovu 

u Europi, bilo bi teπko vrhunske 

sportaπe opteretiti joπ jednim 

natjecanjem poput kontinentalnih 

Igara, a prednosti EYOFA-a u 

obrazovanju i odgoju mladih 

europskih talenata pokazale su se 

iznimno vaænim za europski sport, 

kazao je Pescante. SljedeÊi EYOF 

odræat Êe se ove godine u 

πvicarskom Montheyu (zimski) i 

talijanskom Lignano Sabbiadoru 

(ljetni), a buduÊi su kandidati 

πpanjolska Jaca i Beograd 

(2007.), te poljski Szcyryk i finski 

Tampere (2009.). 

Sa svih strana su pljuπtale i 

pohvale Hrvatskom olimpijskom 

odboru, predsjedniku Zlatku 

Mateπi i njegovoj ekipi koja je 

savrπenom organizacijom 

konferencije u Dubrovniku postavila 

nove standarde. Moæda je najveÊa 

pohvala stigla od glavnog tajnika 

EOO-a Irca Patricka Hickeya, koji Êe 

u Dublinu ugostiti sljedeÊu 

konferenciju EOO-a: "Od danas 

imam najteæi moguÊi zadatak, a 

moj Dublin i nemoguÊu misiju kako 

dostiÊi Dubrovnik". 

Josip »op, dopredsjednik EOO-a Aleksandar Kozlovski, predsjednik EOO-a Mario Pescante, 

Zlatko Mateπa, glavni tajnik EOO-a Patrick Hickey 

20

MINISTARSTVO 

ZNANOSTI, 

OBRAZOVANJA 

I ©PORTA 

UPRAVA ZA ©PORT 

Poπtovani Ëitatelji Olimpa, ravnatelji i 

ravnateljice, profesori i profesorice tjelesne i 

zdravstvene kulture, dragi uËenici i uËenice, 

studenti i studentice te svi ljubitelji tjelesne i 

zdravstvene kulture, πporta i πportske rekreacije, 

æelimo vas izvijestiti da Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i πporta od iduÊeg broja OLIMPA æeli 

sustavno pratiti teme iz tjelesne i zdravstvene kulture 

i πkolskog πporta. Namjera nam je da veÊ u 

iduÊem broju, Ëije izlaæenje oËekujemo u 

lipnju, na 12 prepoznatljivih stranica na 

kojima Êe biti „razigrani" Baltazar, objavimo 

πto viπe vijesti iz vaπeg omiljenog predmeta 

tjelesne i zdravstvene kulture, ali i o πportu u 

πkoli i na visokim uËiliπtima. Svakako Êe 

prostor u naπem prilogu naÊi i napisi o πportu 

uËenika i uËenica s teπkoÊama u razvoju, 

poloæaju æena u πportu kao i planovima i 

programima Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i πporta u 2005. godini te 

rezultatima πkolskih πportskih natjecanja. 

Namjera nam je uvesti i rubrike tjelesne i 

zdravstvene kulture te obraappleivati πport u 

πkoli i studentski πport. Pisat Êemo o obuci 

neplivaËa te objavljivati rezultate natjecanja 

πkolskih πportskih klubova, dati pregled 

πportskih graappleevina i predstaviti najuspjeπnije 

πkolske πportske klubove u zemlji. 

Ujedno zahvaljujem svim ravnateljima, 

uËiteljima i nastavnicima, πportskim πkolskim 

klubovima, uËenicima i uËenicama na 

podrπci i sudjelovanju u obiljeæavanju 2004. 

kao Europske godine obrazovanja πportom u povodu 

koje smo proslavili: 

• 130 godina uvoappleenja nastave tjelesnog odgoja u 

hrvatske πkole i 

• 110 godina prvog teËaja za πkolovanje struËnjaka 

tjelesnog odgoja. 

Æelim vas izvijestiti da tijekom proljetnih πkolskih 

praznika Ministarstvo priprema seminar za voditelje 

plesnih i navijaËkih skupina. Za predavaËe Êe se 

osigurati osobe s licencom, a obuku Êe voditi 

ameriËki predavaËi, da bi se predstavio izvorni oblik 

rada, upoznala pravila, koreografija i sustav 

natjecanja. Seminar Êe se organizirati u suradnji sa 

Zavodom za razvoj i promociju πkolskog πporta iz 

Umaga, trajat Êe dva dana i obuhvatiti 16 sati 

nastave. Od toga fonda sati viπe od 75 posto bit Êe 

praktiËna nastava. Seminari Êe se odræati: 

• u Splitu 24. - 25. travnja 2005. 

• u Zagrebu 26. i 29. travnja 2005. 

• u Osijeku 30. - 31. svibnja 2005. 

• u Rijeci 1. - 2. svibnja 2005. 

U svakom planiranom terminu seminara radit Êe se 

od 9,00 do 12,00 sati te od 14,00 do 16,00 sati, a 

termin od 16,00 do 17,00 sati bit Êe rezerviran za 

provjeru steËenih informacija i znanja. 

Sve se informacije mogu dobiti na adresi Zavoda za 

razvoj i unapreappleenje πkolskog πporta, tel. 052/721- 

721 (Draæen Lekπan, prof., mobitel: 091 769 68 48), 

e-mail: srl@srl.hr ili 

na web stranici: 

www.srl.hr 

S obzirom na to 

da je 2005. godina 

proglaπena 

Meappleunarodnom 

godinom πporta i 

rekreacije, u 

njezino 

obiljeæavanje 

Ministarstvo je 

ukljuËilo Dræavno 

πportsko natjecanje 

uËenika s teπkoÊama 

u razvoju, koje Êe se 

u svibnju odræati u 

BizovaËkim 

Toplicama. 

Natjecanje se 

odræava veÊ osmu 

godinu zaredom, a ove godine Êe se natjecati 

uËenici sa stupnjem lake, umjerene i teæe mentalne 

retardacije. OËekuje se sudjelovanje 25 odgojnoobrazovnih 

ustanova (osnovnih i srednjih πkola) s 

ukupno oko 220 sudionika. UËenici Êe se natjecati u 

plivanju, koπarci, nogometu, graniËaru i πtafetnim 

igrama. 

22

U sklopu 2005. kao Meappleunarodne godine πporta i 

rekreacije planiraju se u listopadu odræati i smotre 

πportskih postignuÊa uËenika iz ustanova za odgoj 

i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u 

razvoju i uËenika svih odgojno-obrazovnih 

ustanova Republike Hrvatske. Smotre ne bi imale 

natjecateljski karakter i odræale bi se na 

æupanijskoj razini pod nazivom „Korak u integraciji 

djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju". Na smotrama 

bi uËenici i jednih i drugih ustanova prezentirali 

razliËite πportske sadræaje u kojima su najbolji, a koji 

su prilagodljivi i prihvatljivi za jednu i drugu 

populaciju djece i mladeæi. 

Na web stranicama Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i πporta i Hrvatskog olimpijskog odbora 

moæete naÊi sve informacije o natjeËaju za literarne 

radove (esej, kratka priËa) na teme: olimpijski duh ili 

jedna od olimpijskih vrijednosti: isticanje osobnosti, 

fair play, radost napora, poπtovanje drugih, 

ravnoteæa tijela i duha. MOO, HOO i naπe 

Ministarstvo pripremili su vrijedne nagrade, a 

najbolje radove objavit Êemo u jednom od slijedeÊih 

brojeva Olimpa. 

Koristimo priliku da vas obavijestimo da Êe naπa 

zemlja biti domaÊin i organizator VI. konferencije o 

πportu Radne zajednice Alpe - Jadran koja Êe se 

odræati od 9. do 12. lipnja 2005. godine u Opatiji u 

organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i 

πporta Republike Hrvatske. 

Glavne teme Konferencije su: 

• Odgoj podmlatka u πportskim 

disciplinama mladeæi Alpe - Jadrana i 

• Sustav i organizacijski oblici πporta na 

podruËju zemalja Ëlanica Alpe - Jadran. 

»lanice Radne zajednice Alpe - Jadran za 

πport su Maapplearska: Baranya, Györ-Moson-Sopron, 

Somogy, Vas i Zala, NjemaËka: Bavarska, Austrija: 

GradiπÊe, Gornja Austrija, ©tajerska i Koruπka, Italija: 

Furlanija - Julijska krajina, Lombardija, Veneto i 

Trentino - Alto Adige, ©vicarska: Ticino, Hrvatska i 

Slovenija. 

Konferencija Êe se odræati na pet sluæbenih jezika 

Ëlanica Radne zajednice Alpe - Jadran. OËekuje se 

velik broj radova koji Êe biti objavljeni u Zborniku 

VI. konferencije. 

Uredniπtvo ovog priloga, u kojem su uz mene 

Fadila Gracin, Borna KlobuËar, Juraj Turner i Jovanka 

Vogrinec, otvoreno je za svaki oblik suradnje i rado 

Êe prihvatiti i vaπe prijedloge koji Êe, uvjerena sam, 

poboljπati kvalitetu naπeg priloga u Ëasopisu OLIMP. 

Sugestije i prijedloge moæete poslati na e-mail: 

borna.klobucar@mzos.hr 

Veselim se naπoj suradnji uz πportski pozdrav 

POMO∆NICA MINISTRA 

doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica 

23

Sponzor HOO-a

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 132 • OÆUJAK 2005. 

»lanovi HA©K-a sudionici Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije u trËanju i hodanju 

na 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907.

GODI©NJICE 

100 godina 

atletike u Hrvatskoj 

1905. - 2005. 

PoËetak organiziranog djelovanja odreappleene πportske grane u 

pravilu zapoËinje osnivanjem kluba koji njeguje taj 

πport kao osnovnu djelatnost. Meappleutim, kada 

govorimo o poËecima organizirane atletike u 

Hrvatskoj, situacija je drugaËija. Atletske sekcije 

u πportskim druπtvima, koja su se tada nazivala 

klubovi, osnivaju se tek poslije I. svjetskog rata, 

ali kontinuirana atletska natjecanja prireappleuju 

se od 1905. godine. Valja reÊi da u Hrvatskoj 

nikada nije postojao veÊi interes za aktivnim 

sudjelovanjem, a ni za praÊenjem dogaappleanja u 

atletici. A tako je i danas. Hrvatsku atletiku, 

od prvih dana postojanja, promiËe mali broj 

fanatiËnih zaljubljenika. Uvijek joj je 

nedostajalo masovnosti, popularnosti, a i 

meappleunarodnih uspjeha. Mediji su uvijek bili 

rezervirani, a kako u Hrvatskoj nikada nisu 

poduzimane neke planske akcije za 

unaprjeappleivanje bilo koje πportske grane, 

veÊina njih jednostavno je prepuπtena - 

postojanju. 

Piπe Zdenko JajËeviÊ 

2 

Trening 

zagrebaËkih 

atletiËara na 

Elipsi, 

danaπnjem 

Srednjoπkolsk 

om igraliπtu u 

kolovozu 1907. 

godine. 

Slijeva: Ivo 

LipovπÊak, 

Matija 

LipovπÊak, 

Aleksa 

VragoviÊ, 

–orapplee 

JankoviÊ, 

"Kuba" 

MohoroviËiÊ i 

Vladimir 

Erbeænik

Start Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907. godine. 

Prvo atletsko natjecanje 

Prvi hrvatski struËni periodiËki Ëasopis "Sokol" 

objavio je vijest o vjerojatno naπem prvom atletskom 

natjecanju. Na vjeæbaliπtu graappleanske streljane u 

Tuπkancu odræano je 29. i 30. lipnja 1878. gimnasti- 

Ëko natjecanje na kojem su sudjelovali vjeæbaËi, Ëlanovi 

sokolskih druπtava iz Ljubljane, Varaædina i Zagreba. 

U to vrijeme gimnastiËka natjecanja sastojala 

su se od gimnastiËkih i atletskih disciplina. Priredba je 

imala elemente pravog πportskog natjecanja. Bilo je 

ranije raspisano, napisane su detaljne propozicije, 

odreappleen je naËin ocjenjivanja, imenovani su kvalificirani 

suci, pripremljene nagrade koje su odmah nakon 

izraËunatih rezultata podijeljene, a napisan je i opπiran 

izvjeπtaj objavljen u struËnom glasilu. Na tom natjecanju 

πesnaest natjecatelja skakalo je udalj, a deset je 

vjeæbalo na preËi. Posebna su "odlikovanja" dodijeljena 

za skakanje, a posebna za vjeæbanje na preËi. Zbrajali 

su se i bodovi za ukupan uspjeh u oba nastupa. 

Prvi napisi o atletici u periodiËnom tisku objavljeni 

su u Gimnastici, listu za πkolsku i druætvenu gimnastiku, 

koji poËinje izlaziti 1890. godine i ©portu, glasilu 

za sve πportske struke, koji se izdaje od 1894. U broju 

14. iz 1896. godine ©port je objavio Ëlanak Bijeg u kojem 

je napisano da je to “jedna od najplemenitijih i 

najpopularnijih vrsti tjelovjeæbe, koji se je od pradavna 

gojio kod sviju naroda.” 

Prva utrka 1905. godine 

U prvim zagrebaËkim nogometnim klubovima nikle 

su sekcije "bjeæaËa" poËetkom XX. stoljeÊa. Prvi naπi 

atletiËari bili su Ëlanovi HA©K-a i PNI©K-a, koji su se 

bavili trËanjem jer su bili nezadovoljni kondicijskim 

pripremama u klubu. Prvi treninzi trËanja odræavali su 

se na ulicama i πumskim putevima sjeverno od danaπnjeg 

Britanskog trga. Prvi nogometni i πportski klub u 

Zagrebu - PNI©K, osnovan poËetkom jeseni 1903., 

prireappleivao je uz nogometne utakmice i prva atletska 

natjecanja. Prva utrka u brzom hodanju na 11 km odræana 

je 30. srpnja 1905. na cesti od »rnomerca do 

Podsuseda. Start utrke bio je u 4 sata ujutro ispred 

zgrade stare Pivovare, u Ilici 224. Vrijeme u koje je 

zakazan start naprosto je nevjerojatno. Meappleutim, o 

vjerodostojnosti tog termina svjedoËi najava u Agramer 

Tagblattu, gdje je uz oznaku vremena starta navedeno 

"u jutro". Rezultati toga klupskoga natjecanja nisu 

objavljeni, ali je u "domaÊim vijestima" o dogaappleajima 

proteklog tjedna navedena i spomenuta utrka. 

3

Prve utrke za dræavno prvenstvo 

Od te 1905. godine uslijedio je kontinuitet atletskih 

dogaappleanja. PNI©K je 13. kolovoza 1906. priredio prvo 

javno atletsko natjecanje za Prvenstvo Hrvatske i 

Slavonije na pruzi od 5000 metara u trËanju i brzom 

hodanju. Utrka je odræana na cesti od Jankomira do 

»rnomerca. Pobijedio je nogometaπ PNI©K-a Jan Hanuπ 

Todl, ranije igraË praπke Slavije. On je 1903. sluæbeno 

premjeπten u Zagreb, gdje je iste godine, ponajviπe 

njegovom zaslugom, osnovan prvi nogometni 

klub u gradu. U brzom hodanju 

pobijedio je Rudolf Kiseljak, 

takoappleer igraË PNI©K-a. 

Ohrabren uspjeπnom organizacijom 

te utrke, PNI©K je 

objavio u dnevnom tisku da 

Êe se 7. listopada 1906. odræati 

Prvo prvenstvo Hrvatske i 

Slavonije na pruzi od 

10.000m u trËanju i brzom 

hodanju. Meappleutim u Novostima 

od 8. listopada start utrke 

je odgoappleen za tjedan dana, a 

kao razlog se navodi da su 

"prijavljeni natjecatelji premalo 

trenirali trËanje i hodanje 

na tu dugu prugu". Ne 

znamo koliko je tih sedam dana 

utjecalo na poveÊanje treniranosti 

naπih prvih trkaËa 

na duge pruge, ali nam je poznato 

da je start utrke bio u 

nedjelju 14. listopada 1906. 

toËno u 3 sata u Podsusedu, a 

cilj na gradskoj mitnicu u »rnomercu. 

Opet je pobijedio 

Jan Todl, koji je stazu pretr- 

Ëao za 27 minuta. On je oËito 

bio vrlo dobro pripremljen, 

jer je drugoplasiranom Ivanu 

Uhrlu trebalo 35 minuta i 38 

sekundi. Kako se mjerilo vrijeme 

na tim prvim naπim utrkama 

Jednostavno, utrka je 

morala poËeti u toËno dogovoreno 

vrijeme, a mjeritelj 

vremena jednostavno je oËitao 

vrijeme ulaska pojedinih 

trkaËa u cilj. 

Prva æalba 

na atletskom natjecanju 

Drugo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 

8800 metara u trËanju i brzom hodanju odræano je 10. 

studenoga 1907. godine. Start je bio u Podsusedu, a 

cilj kod gostionice "©trban" u Kustoπiji. U trËanju prvi 

je na cilj stigao tada ponajbolji nogometaπ HA©K-a 

Vladimir Erbeænik u vremenu 30 minuta i 8 sekundi. 

Drugi je bio poznati biciklist Milan Meniga, Ëlan 

PNI©K-a, a treÊi Ëlan HA©K-a Aleksa VragoviÊ. U brzom 

hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak. Meappleutim, 

HA©K je nakon utrke uloæio æalbu osporavajuÊi ispravnost 

Kiseljakovog hodanja. Tri Ëlana obraniËnog suda 

imala su razliËita miπljenja. Spor je rijeπio Maapplearski 

lakoatletski savez koji je priznao pobjedu Kiseljaka. 

Prva atletska staza 

Sredinom rujna 1907. PNI©K je uredio nogometno 

igraliπte s atletskom stazom uz Koturaπku cestu. Staza 

je bila od πljake i duga 500 metara. Do tada se na tom 

terenu nalazilo trkaliπte I. hrvatskog druπtva biciklista, 

koje je u to vrijeme zapalo u velike 

financijske teπkoÊe. Uprava 

PNI©K-a zakupila je to zemljiπte 

za 60 kruna mjeseËno. 

Prvi propagandni klupski atletski 

miting prireappleen je 17. svibnja 

1908. 

Na programu je bilo trËanje 

seniora na 100 jardi, trËanje juniora 

na 100 jardi, i hodanje seniora 

i juniora na 500 m. ObjavljujuÊi 

vijest o mitingu, Hrvatski 

πportski list je u broju od 1. 

lipnja 1908. napisao "naπa publika 

posjeduje joπ vrlo malo 

smisla za πport, pa je miting bio 

vrlo slabo posjeÊen, tako da je 

klub jedva doπao na vlastiti 

troπak". 

Prvi stadion 

s atletskim boriliπtima 

Rad atletske sekcije HA©K-a 

znatno je pospjeπila izgradnja 

stadiona u Maksimiru. Oko nogometnog 

igraliπta podignuto je 

trkaliπte od πljake duljine 375 

m. Staza je imala Ëetiri pruge, a 

ispred glavne zapadne tribine 

na kojoj se trËi 100 metara bilo 

je πest pruga. Na stadionu je postojalo 

i skakaliπte i bacaliπte. 

Prigodom sveËanog otvorenja 

stadiona, 19. svibnja 1912. godine, 

odigrana je meappleunarodna 

nogometna utakmica izmeappleu 

HA©K-a i Budimpeπtanskog 

atletskog kluba. U poluvremenu 

je odræana hendikep-utrka na 

dvije engleske milje. Pobijedio 

je Miroslav Dobrin, kasnije 

istaknuti atletski djelatnik. Za 

prvi atletski miting na stadionu u Maksimiru HA©K je 

tiskao raspored natjecanja. 

Izvori i literatura 

1. Agramer Tagblatt, Zagreb, br. 172. od 29. 7. 1905., 

str. 6 

2. Novosti, Zagreb, br. 230. od 8. 10. 1906., str. 6 

3. ZagrebaËki πportski list, Zagreb, br. 1. od 1. 1. 

1927., str. 3/4 

4

TJELOVJEÆBA 

Osnivanje i poËetak rada Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu 

Prve godine djelovanja 

Kinezioloπkog fakulteta 

Osnivanje Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu koji je zapoËeo s 

radom 1959. godine kao Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu 

predstavlja vrlo vaæan trenutak u razvoju sportskog i tjelovjeæbenog 

pokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeÊa najozbiljnija prepreka 

razvoju tjelovjeæbenog i sportskog pokreta u tadaπnjoj Hrvatskoj bio je 

nedostatak primjereno πkolovanih struËnih kadrova. NaroËito se to 

odnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1 . 

Piπe Zrinko »ustonja 

Sabor Narodne Republike 

Hrvatske je u srpnju 

ka. 2 Komisija je predloæila 

misiju za izbor prvih nastavni- 

1959. godine izglasao 

kandidate koji su kasnije bili i 

Zakon o osnivanju Visoke 

potvrappleeni u sljedeÊim zvanjima: 

izvanredni profesor Milo- 

πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu. 

Nastava na Visokoj 

je GabrijeliÊ za predmet Igre; 

πkoli za fiziËku kulturu zapo- 

izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ 

za predmet Teorija 

Ëela je sveËanim otvaranjem 

3. studenoga 1959. godine. U 

fiziËke kulture; izvanredni 

razdoblju od oko tri mjeseca 

profesor Emil VukotiÊ za predmet 

Gimnastika, asistent Ni- 

od donoπenja Zakona do po- 

Ëetka rada Visoke πkole obavljene 

su pripremne radnje 

mnastika, asistent Vicko Lukola 

Despot za predmet Ginuæne 

za poËetak rada Visoke 

ËiÊ za predmet Plivanje; asistent 

Æivko Radan za predmet 

πkole. U tom razdoblju izabrani 

su prvi nastavnici i tijela 

upravljanja Visokom πko- 

©adura za predmet Gimnastika 

Sportske igre; asistent Tatjana 

lom, postavljena je administracija, 

ustrojene su katedre 

Lanc izabran za docenta na 

za æene. U prosincu je Marijan 

putem kojih se organizirao 

predmetu Sportovi. Bilo je 

nastavni rad, osigurana je 

ukupno osam stalno zaposlenih 

i 11 vanjskih suradnika 

materijalna baza, pristupilo 

se razradi nastavnog plana i 

Miloje GabrijeliÊ, prvi direktor VijeÊa Ëlanova nastavnog osoblja. 

Visoke πkole za fiziËku kulturu 

programa, doneseni su najvaæniji 

pravilnici, raspisan natjeËaj za upis studenata te ortjeËaji 

za predmete koji se pojavljuju u treÊem i Ëetvr- 

Takoappleer su bili raspisani i naganiziran 

i proveden prijemni ispit. OlakπavajuÊa okolnost 

prilikom rjeπavanja veÊine navedenih pitanja bila Historija fiziËke kulture i Igre. U sklopu Instituta za 

tom semestru: Psihologija, Metodika fiziËkog odgoja, 

je Ëinjenica da su cjelokupni kadar (struËni i administrativni) 

i materijalna baza (prostor i oprema) Zavoda za dine, bilo je zaposleno pet struËnih osoba, tj. sluæbenika 

istraæivanje u fiziËkoj kulturi, koji je osnovan 1960. go- 

fiziËki odgoj preneseni na Visoku πkolu za fiziËku kulturu. 

Zavod za fiziËku kulturu je u prosincu 1959. godi- 

arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik; dr. Radovan 

u zvanjima sluæbenika u znanstvenim ustanovama: inæ. 

ne i formalno-pravno prestao postojati. 

Medved, struËni suradnik; dr. Vlasta Friedrich, asistent; 

Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je Andrija Strahonja, asistent i Dolores »abakoviÊ, statistiËar. 

Administrativno-tehniËkog osoblja bilo je 16. 3 

izvanrednog profesora Miloja GabrijeliÊa za prvog direktora 

1 Visoke πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu te Ko- 

VijeÊe Visoke πkole za fiziËku kulturu, kao upravno 

5

tijelo πkole, formirano je u studenome 1959. godine. Prvi 

Ëlanovi VijeÊa bili su: izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ 

(direktor), izvanredni profesor Emil VukotiÊ, 

izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, inæ. arh. Slavko 

Delfin, znanstveni suradnik i dr. Radovan Medved, 

struËni suradnik. U prosincu 1959. godine izborom u 

docenta Ëlanom VijeÊa postao je i Marijan Lanc 4 . 

Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je 6. 

sijeËnja 1960. godine Ëlanove Savjeta Visoke πkole za 

fiziËku kulturu u Zagrebu koji su na svojoj prvoj sjednici 

11. oæujka 1960. godine za predsjednika Savjeta izabrali 

Rudolfa Cara, Ëlana RepubliËkog vijeÊa Saveza 

sindikata Jugoslavije za Hrvatsku i Ëlana Komisije za fiziËku 

kulturu NR Hrvatske. Savjet je donosio najviπe 

odluke koje su “rjeπavale osnovna pitanja rada i æivota 

Visoke πkole” 5 . Savjet je, meappleu ostalim, donio odluke o 

osnivanju i organizaciji nastavnih jedinica te odluku o 

osnivanju Instituta za istraæivanja u fiziËkoj kulturi u 

sklopu kojega je bio organiziran znanstveno-istraæiva- 

Ëki rad. Nastavni rad organiziran je u sklopu pet katedri: 

Katedre za teoriju fiziËke kulture za Ëijeg je πefa izabran 

izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, Katedre za bioloπko-medicinske 

znanosti za Ëijeg je vrπitelja duænosti 

πefa katedre izabran dr. Radovan Medved, Katedre za 

gimnastiku za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor 

Emil VukotiÊ, Katedre za sportove za Ëijeg je πefa izabran 

docent Marjan Lanc i Katedre za igre za Ëijeg je 

πefa izabran izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ 6 . 

Na temelju raspisanog NatjeËaja za upis studenata u I. 

godinu studija za πkolsku godinu 1959./1960. i provedenog 

prijemnog ispita 7 , upisano je 76 studenata i studentica, 

od Ëega 59 muπkaraca i 17 æena. SveËanim otvorenjem 

3. studenoga 1959. godine zapoËela je nastava na 

Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu u prostorima 

Zavoda za fiziËki odgoj, KaËiÊeva 23, koji je 31. prosinca 

1959. prestao s radom. Nastava u prvom semestru 

trajala je od 3. studenoga 1959. do 15. veljaËe 1960. godine. 

Nastava u drugom semestru odræavala se od 2. 

oæujka do 15. lipnja 1960. godine. Od 2. do 21. srpnja 

1960. godine odræana je nastava logorovanja u Banjolama 

kod Pule 8 . 

Nastavni plan i program 

U πkolskoj godini 1960./1961. zavrπilo se s izradom 

prvog nastavnog plana i programa 9 za studij tadaπnjeg 

prvog i drugog stupnja. Nastava na Visokoj πkoli za fiziËku 

kulturu organizirana je kao nastava drugog stupnja 

(Ëetverogodiπnji studij) za stjecanje visokoπkolske 

spreme, te su izraappleeni nastavni programi za veÊinu predmeta. 

U suradnji s Viπom pedagoπkom πkolom u Zagrebu, 

koja je 1961. godine ukinuta te je osnovana Pedagoπka 

akademija, usklaappleeni su nastavni planovi i programi 

za studij fiziËkog odgoja na Viπoj pedagoπkoj 

πkoli, odnosno Pedagoπkoj akademiji za stjecanje viπe 

πkolske spreme. Na temelju toga zavrπeni studenti Viπe 

pedagoπke πkole i ostalih viπih πkola za fiziËki odgoj su 

Sluæbenici Zavoda za fiziËki odgoj. Drugi slijeva je Miro 

MihoviloviÊ, direktor Zavoda 

6

Nastava estetske gimnastike u 

dvorani u KaËiÊevoj ulici 1961. godine 

se mogli kao zavrπeni studenti prvog stupnja (dvogodiπnji 

studij), uz polaganje razlikovnih ispita, upisati na 

treÊu godinu studija na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu. 

Takoappleer su izraappleeni i prvi nastavni planovi i okvirni 

programi studija usmjerenja za obavezni nastavni smjer 

za nastavu TZK-a u πkolama te izborni smjerovi: estetski 

smjer, sportski smjer (viπi sportski treneri), smjer rekreacija 

i smjer kineziterapija 10 . 

Koncepcija prvog plana i programa studija je imala 

dva temeljna cilja: prvi, pruæiti osnovna znanstveno-nastavna 

saznanja koja Êe studente osposobiti za rad u 

odgojno-obrazovnim institucijama (provoappleenje nastave 

Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim 

πkolama kao i na visokoπkolskim institucijama) i drugi, 

putem studija usmjerenja omoguÊiti studentima, sukladno 

njihovom osobnom izboru, stjecanje potrebnih informacija 

za rad u sportu, rekreaciji, kineziterapiji ili 

estetskoj gimnastici i narodnim plesovima. Ovakva 

koncepcija studija u svojoj osnovi je zadræana do danaπnjih 

dana. Takva koncepcija studija primijenjena je prvi 

put meappleu visokoπkolskim ustanovama iz podruËja fizi- 

Ëke kulture u tadaπnjoj Jugoslaviji 11 . 

Izvori i literatura 

1. »ustonja, Z. (2004). 45 godina Kinezioloπkog fakulteta. 

Povijest hrvatskog sporta, 35 (131), str. 5-7. 

2. Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 

1959. -1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu 

SveuËiliπta u Zagrebu 

3. Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u 

πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka 

πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

Duænosti i ovlasti tadaπnjih direktora visokoπkolskih ustanova odgovaraju 

danaπnjem ustroju visokoπkolskih ustanova kojima je na Ëelu dekan. Stoga se 

Miloje GabrijeliÊ smatra prvim dekanom danaπnjeg Kinezioloπkog fakulteta 

SveuËiliπta u Zagrebu. 

Komisija za izbor prvih nastavnika imenovana je u sljedeÊem sastavu: 

predsjednik Komisije - dr. Pero ©imleπa, izvanredni profesor na Filozofskom 

fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i Ëlan Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske i Ëlanovi 

Komisije - dr. Arpad Hahn, redoviti profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u 

Zagrebu; dr. Zoran Bujas, redoviti profesor Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u 

Zagrebu; dr. Nikπa Allegretti, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta 

SveuËiliπta u Zagrebu; Luka BajakiÊ, predsjednik Savjeta Zavoda za fiziËki 

odgoj; Jelica ReljiÊ, prosvjetni savjetnik Zavoda za πkolstvo NR Hrvatske i 

Marjan Lanc, tajnik Komisije za fiziËku kulturu. (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za 

fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za 

fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13.). 

Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. 

(1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13-15. 

Isto, str. 9. 

Isto, str. 8. 

Isto, str, 7-8 i 19-20. 

Svi kandidati, izuzevπi one koji su zavrπili srednju πkolu s odliËnim uspjehom, 

polagali su sljedeÊi prijemni ispit: prvo, teoretski dio - kandidatima sa 

8 

9 

10 

11 

zavrπenom srednjom πkolom provjeravano je znanje iz kemije, fizike, biologije i 

filozofije, dok su kandidati bez zavrπene srednje πkole (bez zavrπene srednje 

πkole mogli su se upisati oni kandidati koji su imali najmanje 4 godine aktivnog 

rada u podruËju fiziËke kulture na organizacijskim poslovima ili u nastavi ili su 

bili natjecatelji meappleunarodnog ili saveznog ranga) polagali su gradivo za 

srednju πkolu iz predmeta kemija, fizika, biologija, povijest, filozofija i strani 

jezik; i drugo, praktiËni dio - provjeravanje tjelesnih sposobnosti s odreappleenim 

normama. Za upis se prijavilo 82 kandidata sa zavrπenom srednjom πkolom, 

od kojih je 12 odbijeno i 14 kandidata koji nisu imali zavrπenu srednju πkolu od 

Ëega je 8 odbijeno (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj 

godini 1959/60., str. 36). 

Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str. 

19 i 36. 

Iako se nastava veÊ od πkolske godine 1959./1960. odvija po navedenom 

planu i programu njegova konaËna izrada je bila okonËana tek tijekom πkolske 

1960./1961. godine. 

Za detaljniji prikaz nastavnog plana i programa za πkolske godine 

1959./1960. - 1961./1962. vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u 

Zagrebu 1959. - 1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u 

Zagrebu, str. 11 i 12. 

vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984. 

(1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str. 11. 

7

OLIMPIZAM 

NA©I SKIJA©I NA I. ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA U CHAMONIXU 1924. 

Zinaja do cilja Ëetiri sata nakon 

prestanka rada sudaËkog æirija 

Hrvatski i slovenski skijaπi odluËili su sudjelovati na I. zimskim 

olimpijskim igrama tek nakon kongresa Meappleunarodnog skijaπkog saveza 

u Pragu 1923. godine. BuduÊi da je za pripreme bilo vrlo malo vremena, 

odluËilo se da se na njih poπalju prokuπani skijaπi trkaËi bez posebnih 

izluËnih natjecanja. Kratko vrijeme do nastupa uzrokovalo je brojne 

nesporazume izmeappleu Jugoslavenskog olimpijskog odbora i 

Jugoslavenskog zimsko-sportskog saveza. Da ne bi zakasnili s prijavama i 

jedni i drugi su na svoju ruku bez meappleusobnog dogovora prijavili skijaπe 

za nastup. 

Piπe Zdenko JajËeviÊ 

Primanje Jugoslavenskoga zimsko-sportskoga saveza 

(JZSS) u Ëlanstvo meappleunarodne skijaπke federacije 

omoguÊilo je sudjelovanje naπih natjecatelja na I. zimskim 

olimpijskim igrama. ZagrebaËki zimsko-πportski podsavez 

(ZZ©S) pokazao je veliki interes za ove igre. Pobjeda 

Duπana Zinaje na III. dræavnom prvenstvu i kvalitete Mirka 

i Ante PandakoviÊa, te Milivoja BenkoviÊa davali su nadu 

da Êe netko od zagrebaËkih skijaπa nastupiti na ZOI-u. Zato 

je ZZ©S predloæio JZSS-u da se dræavno prvenstvo u skijanju 

odræi u razdoblju od 2. do 6. sijeËnja 1924., a izluËno 

natjecanje za nastup na Igrama od 10. do 12. veljaËe 1924. 

godine. Postavljeno je i pitanje novca za sudjelovanje na 

Igrama. JZSS je 

odgovorio da ne 

raspolaæe sredstvima 

za ostvarenje 

ove zamisli. 

OsuappleujuÊi nemarnost 

Jugoslavenskoga 

zimskosportskog 

saveza, 

ZagrepËani su 

odluËili sami prikupiti 

novac za taj 

nastup, neovisno o 

savezu u Ljubljani. 

»lanovi Hrvatskog 

akademskog 

πportskog kluba (- 

HA©K) predloæili 

su da njihova nogometna 

momËad 

odigra utakmicu u 

korist olimpijaca i 

da se odræi zabava. 

Piπta Somjaπ 

predloæio je da se 

subvencija zatraæi 

od kraljevskog namjesnika, a Ante PandakoviÊ bio je zaduæen 

da ispita moguÊnost dobivanja novca od Jugoslavenskog 

olimpijskog odbora. U sluËaju da se izluËna natjecanja 

ne odræe, ZZ©S je odredio skijaπe - olimpijce: braÊu, Antu i 

Mirka PandakoviÊa, Duπana Zinaju i Milivoja BenkoviÊa. 

“Takoappleer se odreappleuje da predloæeni kandidati imadu racionalno 

trenirati”. Meappleutim, nijedna od spomenutih akcija 

za prikupljanje novca nije provedena, pa je HA©K obeÊao 

da Êe financirati nastup svojih Ëlanova Zinaje i BenkoviÊa, 

a ZagrebaËko klizaËko druπtvo nastup braÊe PandakoviÊ. 

BuduÊi da JZSS nije bio Ëlan Jugoslavenskog olimpijskog 

odbora, izmeappleu tih dviju organizacija nije postojala nikakva 

Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na ZOI 1924. 

Slijeva: Zdenko ©vigelj (br.59), Vladimir Kajæelj 

(41) i Duπan Zinaja (5) 

8

Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na 

otvaranju I. zimskih olimpijskih igara u Chamonixu. 

U prvom planu Stevan Hadæi i Duπan Zinaja sa zastavom i skijama 

komunikacija. Jugoslavenski je olimpijski odbor za nastup 

na Igrama prijavio Ëetvoricu skijaπa koje je podræavao 

ZZ©S. Ne znajuÊi za to, JZSS je sa svoje strane prijavio 

Duπana Zinaju, Zdenka ©vigelja i Vladimira Kajæelja. »lan 

Upravnog odbora ZZ©S-a Stevan Hadæi kao delegat JOO-a 

otputovao je prije poËetka Igara na svoj troπak u Chamonix. 

On je kod Organizacijskog odbora I. zimskih olimpijskih 

igara uspio izgladiti taj nesporazum pa je ostavio prijavljene 

po dva skijaπa iz Hrvatske, Duπana Zinaju i Mirka PandakoviÊa, 

a iz Slovenije ©vigelja i Kajæelja. BenkoviÊ je prijavljen 

kao rezerva. 

Na Zimskim olimpijskim igrama je najprije odræano natjecanje 

na 50 km. Nastupili su Zinaja, ©vigelj i PandakoviÊ. 

Kroz cilj je proπao samo Zinaja, i to Ëetiri sata nakon 

prestanka rada sudaËkog æirija. U trËanju na 18 km ©vigelj 

je stigao 32., Kajæelj 34., Zinaja 36., a PandakoviÊ je odustao 

zbog loma skije. 

Nastup na I. zimskim olimpijskim igrama na odreappleeni je 

naËin objelodanio meappleunarodnu vrijednost naπih skijaπa. 

Otkrio je da za uspjeh u jakoj meappleunarodnoj konkurenciji 

treba poboljπati struËni rad, nabaviti savrπeniju opremu, 

omasoviti skijaπke redove i usavrπiti tjelesne sposobnosti. 

Bio je to ujedno prvi i jedini nastup hrvatskih skijaπa na 

Zimskim olimpijskim igrama u razdoblju izmeappleu dva svjetska 

rata. ZahvaljujuÊi povoljnijim klimatskim prilikama te 

upornijem i organiziranijem radu, slovenski su natjecatelji 

veÊ na sljedeÊim Zimskim olimpijskim igrama 1928. u St. 

Moritzu, preuzeli primat u skijaπkom πportu u Jugoslaviji. 

Izvori 

i literatura 

1. Sport 

- Ilustrovani 

tjednik, Zagreb, 

Zimski sport. 

Jugoslavija u 

Chamonixu, 

br. 1-2 od 17. 1. 

1924., str. 9-10 

2. Joso Gorec, 

Izvjeπtaj 

generalnog 

tajnika JZSS-a na 

glavnoj skupπtini 

8. 7. 1928., str. 5 

Ceremonijal otvaranja ZOI 1924 

9

HRVATSKI SOKOL 

120 godina 

πportske gimnastike u Karlovcu 

KarlovËani ove godine obiljeæavaju 120-godiπnjicu osnivanja Hrvatskoga sokola. 

Osnivanjem prve tjelovjeæbene organizacije, Pokupski sokol, stvoreni su uvjeti za 

bræi razvoj tjelovjeæbe i πporta u tom gradu. 

Piπe Zlatko ©vegar 

Tjelovjeæbena organizacija Pokupski sokol ponikla je 

na poticaj mladih KarlovËana, a pod utjecajem Hrvatskog 

sokola iz Zagreba. Pokupski sokol ubrzo je postao 

stjeciπte druπtvenog æivota u Karlovcu. Prva osnivaËka 

skupπtina Pokupskoga sokola odræana je 5. svibnja 1885. 

godine u Narodnoj Ëitaonici. Za prvoga predsjednika izabran 

je gradski lijeËnik dr. Ljudevit Harazim (1854. - 

1916.). Druπtvo je od Kr. velike realne gimnazije u Rakovcu 

zatraæilo dopuπtenje za moguÊnost vjeæbanja u njezinom 

dvoriπtu. Vjeæbe Ëlanova Pokupskog sokola u poËetku su 

vodili sokolski prednjaci Aleksandar BahoriÊ, ranije Ëlan 

zagrebaËkog Hrvatskog sokola, i gimnazijski profesor Vilim 

Maraπek koji je obnaπao i duænost podstarjeπine 

druπtva. 

VeÊ u prvoj godini djelovanja druπtva gradska uprava ustupila 

je na 10 godina zgradu bivπe streljane na Gazi, izgraappleenoj 

1873.godine. U njoj su sokoli uredili gimnastiËku dvoranu 

i 6. prosinca 1885. odræali prvu javnu vjeæbu. Od 1887. 

godine na Ëelu Pokupskog sokola bio je gimnazijski profesor 

Mijo Vamberger (1851. - 1930.). Pod njegovim starjeπinstvom 

"podiæe se Sokol do zamjerne 

visine". U rujnu 1888. godine Ëlanovi 

druπtva sudjeluju na proslavi Ljubljanskog 

sokola, a bili su uspjeπni i 

kao natjecatelji. 

U djelovanju Pokupskog sokola 

naroËito je vrijedno istaknuti djelovanje 

Franje BuËara, oca modernog 

hrvatskog πporta i olimpizma. Tijekom 

1890. i 1891. godine on je kao 

nastavnik - suplent na gimnaziji u 

Rakovcu predavao tjelovjeæbu, a 

bio je i tajnik i voapplea u Pokupskom 

sokolu. Druπtvo je prema BuËarovim 

zapisima u proljeÊe 1891. godine imalo 146 Ëlanova 

koji su vjeæbali triput tjedno u tzv. Staroj streljani. Predvoappleen 

Franjom BuËarom, Pokupski sokol je 1891. godine sudjelovao 

na II. svesokolskom sletu u Pragu. O djelovanju 

druπtva BuËar je objavljivao Ëlanke u zagrebaËkom listu 

Gimnastika, koji je kasnije i ureappleivao. Njegovim odlaskom 

u Zagreb, a zatim u ©vedsku, djelatnost Pokupskog sokola 

je oslabila, a 1892. se i ugasila. Druπtvo je ostalo bez prostorija, 

a zbog 123 forinte duga zaplijenjene su gimnastiËke 

sprave, koje su prodane na draæbi. 

Djelovanje Pokupskog sokola obnovljeno je 1902. godine 

ponajviπe zahvaljujuÊi tipografu Slavoljubu Reputinu, 

ranije prednjaku Hrvatskog sokola u Zagrebu. Prvi starjeπina 

obnovljenog Pokupskog sokola bio je odvjetnik dr. 

Boæo VinkoviÊ (1862. - 1924.) »lanovi druπtva vjeæbali su 

u dvorani Viπe djevojaËke πkole, otvorene 1895. u danaπnjoj 

Ulici Vladimira Nazora (taj je objekt sruπen πezdesetih 

godina XX. StoljeÊa). Bila je ureappleena i opremljena po 

"πvedskom sustavu", prema projektu Franje BuËara. Na 

skupπtini Pokupskog sokola 1905. godine predloæeno je da 

druπtvo promijeni ime u Hrvatski sokol, a 

to je neπto kasnije i ostvareno. 

»lan druπtva, uËitelj Mijo BlaπkoviÊ 

(1874. - 1934.) bio je pokretaË tjelovjeæbe 

i sokolskog pokreta u selima u okolici 

Karlovca. PoËetkom 1904. osnovao je 

u Donjim Stativama prvi SeljaËki Sokol u 

Hrvatskoj, a 1906. i u Mostanju. Karlov- 

Ëani 1906. godine pod vodstvom Dragutina 

KubiËeka sudjeluju na I. hrvatskom 

svesokolskom sletu u Zagrebu, a potom i 

na drugim sokolskim i πportskim priredbama 

u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Gore: 

Franjo BuËar u odori 

Pokupskog sokola 1891. godine 

Desno: 

Vjeæbaonica Pokupskog sokola 

nalazila se u zgradi streljane 

(desno), prvog πportskog 

objekta u Karlovcu 

10

NOVE KNJIGE 

DVA IGRA»A JEDAN CILJ 

- Sport u Europskoj uniji 

Piπe 

Saπa Ceraj 

odine 2004. izaπla je knjiga pod nazivom Two Play- 

- One Goal- Sport in the European Union, koju 

Gers 

su napisali Walter Tokarski, Dirk Steinbach, Karen Patry 

i Barbare Jesse. Knjigu je izdala nakladniËka kuÊa Meyer 

& Meyer Sport iz Velike Britanije. Format je 20,9x14,6 

cm, mekani uvez, a ima 288 stranica. Knjiga je tiskana na 

kvalitetnom papiru, sadræi oko 50 grafikona i tablica i 

podijeljena je u devet poglavlja koja sustavno obraappleuju pitanja 

u vezi sa πportom u Europskoj uniji. Knjigu moæemo 

podijeliti u tri vaæna dijela. U prvom, glavnom dijelu 

pruæa se uvid u osnovne informacije u vezi s Europskom 

unijom, europskim institucijama, træiπtem, povijesti te 

naËinima na koji Europska unija funkcionira. Taj dio knjige 

namijenjen je svima koji su ukljuËeni u πport i zainteresirani 

su za europsku πportsku politiku. Autori su bili 

motivirani neznanjem ljudi o razvoju Europe, „Europske 

kuÊe" i europskih institucija i njihovim aktivnostima. 

U drugom glavnom dijelu knjige naglasak je na πportu u 

Europi. Dat je kratki pregled cjelokupnog organiziranog 

πporta u Europi, ukljuËujuÊi brojne udruge, politiku VijeÊa 

Europe, antidopinπku politiku, πport osoba s invaliditetom 

te prikaz utjecaja politike Europske unije na 

πport u cjelini. Prikaz utjecaja politike na πport u Europskoj 

uniji podijeljen je na izravni i neizravni aspekt 

πportske politike. 

TreÊi i najiscrpniji dio knjige posebno istiËe πportske 

objekte u zemljama Ëlanicama Europske unije i u trima 

zemljama koji su bile u postupku primanja u Europsku 

uniju 2004. godine. ©portski objekti obraappleeni su i komparirani 

u sljedeÊim europskim zemljama: Austriji, Belgiji, 

Danskoj, Finskoj, Francuskoj, NjemaËkoj, GrËkoj, 

Maapplearskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, 

Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, ©panjolskoj, ©vedskoj i 

Velikoj Britaniji. Izraappleenim nacionalnim profilima zemalja 

Ëlanica Europske unije pridodani su strukturalni dijagrami 

na dvije razine. Strukturalni dijagrami na prvoj razini 

vertikalno razlikuju πportske sustave uzimajuÊi u obzir 

administrativne strukture, a na drugoj razini razlikuju 

vladina i nevladina tijela u πportu. Ovakvim analizama u 

knjizi je obuhvaÊen samo profesionalni πport, a πkolski 

πport, πportska rekreacija i πport za sve samo su marginalno 

spomenuti. 

Knjiga se sastoji od sljedeÊih poglavlja: 1. Uvod, 2. Europa 

- mitovi, vizije i stvarnost, 3. Cesta u smjeru Europske 

unije, 4. Kako funkcionira Europska unija, 4.1 

Ciljevi, principi, Europski zakon, 4.2 Institucija Europske 

unije, 4.3 Zakoni i procedure, 4.4 ProraËun Europske unije, 

5. ©port u Europi, 5.1 ©portska politika VijeÊa Europe, 

5.2 ©portska politika Europske unije, 5.2.1. Direktna 

πportska politika Europske unije, 5.2.1.1. ©port u europskim 

postupcima, 5.2.1.2. Antidopinπka politika Europske 

unije, 5.2.2. Indirektna πportska politike Europske unije, 

5.2.2.1. Kompatibilnost te prijenos regulativa nacionalnih 

Ëlanaka s europskim zakonom - Bosmanski zakon, 

5.2.2.2. Utjecaj politike Europske unije na πportske dogaappleaje, 

trgovinu i marketing, 5.2.2.3. Europeizacija πportskog 

treninga, 6. ©port za osobe s invaliditetom u Europi, 

7. ©portske graappleevine u zemljama Ëlanicama Europske 

unije, 7.1. Austrija, 7.2. Belgija, 7.3. Danska, 7.4. Finska, 

7.5. Francuska, 7.6. NjemaËka, 7.7. GrËka, 7.8. Maapplearska, 

7.9. Irska, 7.10. Italija, 7.11. Luksemburg, 7.12. Nizozemska, 

7.13. Poljska, 7.14. Portugal, 7.15. Slovenija, 7.16. 

©panjolska, 7.17. ©vedska, 7.18.Velika Britanija, 8. Literatura, 

9. Sadræaj ilustracija. 

Knjiga Two Players - One Goal zaista je poseban 

dokument u kojem Ëitatelj moæe pronaÊi mnoge korisne 

podatke o funkcioniranju europskih institucija i provoappleenju 

πportske politike. Veliku vrijednost predstavlja i Ëinjenica 

da su brojni podaci o πportu o navedenim zemljama 

Ëlanicama Europske unije skupljeni na jednom mjestu, pa 

ih je analogno tome moguÊe usporeappleivati. 

11

NOVE KNJIGE 

Nogomet u Vrbovcu 

Na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u osam desetljeÊa koje 

autor Franjo ©imiÊ rezimira djelovalo je tridesetak 

nogometnih klubova 

Piπe Saπa Ceraj 

Upovodu obiljeæavanja 80 godina nogometnog πporta 

u Vrbovcu, 2004. godine izaπla je knjiga Nogomet 

u Vrbovcu autora Franje ©imiÊa. Format knjige je 

30,2x21,5 cm, tvrdi uvez, a ima 169 stranica. Knjiga je 

tiskana na kvalitetnom 

papiru i bogato je ureappleena 

s oko 300 crno-bijelih 

i fotografija u boji. 

PiπuÊi ovu knjigu, autor 

Franjo ©imiÊ prikazao 

je razvoj nogometa, ali i 

πporta u Vrbovcu i 

okolnim mjestima. U 

knjizi je objavljen i vrijedan 

dokument o osnivanju 

©portskog kluba 

Zrinski 1924. godine, te 

zapisnik s prve Glavne 

skupπtine, na kojoj je 

23. rujna 1924. konstituiran 

upravni odbor 

novoosnovanog kluba. 

Posebno se istiËe dobro 

oËuvana fotografija Hrvatskog 

sokola koji je 

osnovan 1909. godine, 

a bio je pokretaË tjelovjeæbe 

i πporta u Vrbovcu. 

U prikazu 80 godina 

nogometa u Vrbovcu 

autor nas kronoloπki 

vodi od samog osnivanja 

Hrvatskog sokola, 

prve desetogodiπnjice 

kluba do poslijeratnog 

razdoblja, Hrvatskog 

proljeÊa, Domovinskog rata, druge hrvatske lige i nakon 

niza godina, povratka naziva -Vrbovec. 

Na kraju knjige pod Posebnim poglavljima opisan je 

rad s podmlatkom nogometaπa Vrbovca, juniora, kadeta, 

limaËa i pionira, buduÊih nasljednika uspjeπnih seniorskih 

momËadi. U poglavlju Ostali klubovi nabrojani 

su neki od 14 klubova koji danas djeluju na podruËju 

nogometnog srediπta Vrbovec. Zanimljiv je podatak da 

je na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u ovih osam 

desetljeÊa koje autor rezimira djelovalo tridesetak nogometnih 

klubova. Autor 

istiËe djelovanje Æenskog 

nogometnog kluba 

Izazov iz Æabnice, jedinog 

æenskog nogometnog 

kluba s tog podru- 

Ëja koji se natjeËe u meappleuæupanijskoj 

bjelovarsko-bilogorskoj 

ligi, πto 

je takoappleer zanimljiv i 

vrijedan podatak. 

Pod posebnim poglavljem 

Suci, delegati, autor 

donosi podatke o 

120 sudaca koji su 

proπli kroz sudaËku organizaciju. 

Poimence se 

nabrajaju polaznici prvog 

seminara nogometnih 

sudaca, koji je organiziran 

u Gradecu 

1967. godine, te suci 

koji i danas aktivno sude. 

Posebno se navode 

podaci o predsjednicima 

sudaËke organizacije 

u proπlih 36 godina i 

delegatima koji su po- 

Ëeli djelovati 1988. godine. 

Uz obilje fotografija, 

knjiga Nogomet u Vrbovcu 

predstavlja vrijedan izvor podataka o razvoju 

πporta i nogometa na ovom podruËju. Æelja autora je bila 

da na jednom mjestu okupi sve vaæne informacije koje 

su u vezi s vrijednom obljetnicom. Na kraju moæemo 

konstatirati da je autor u svojoj nakani, na zadovoljstvo 

Ëitatelja, i uspio. 

12

Na 13. obljetnici Velikog dana hrvatskog sporta 

proglaπeni su najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe 

sportske nade te dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a 

Pripremile 

Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa 

Voditelji 

sveËanosti 

Barbara RaduloviÊ 

i Tarik FilipoviÊ 

38

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA 

Blanka, Duje, 

streljaËice, 

rukometaπi… 

radicionalnom sveËanoπÊu u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" 17. sijeËnja 2005. 

Tobiljeæen je Veliki dan hrvatskoga sporta, u spomen na dogaappleaj koji se zbio toga dana 

1992. kada je Hrvatski olimpijski odbor primljen u meappleunarodnu olimpijsku obitelj. 

Proslavi 13. obljetnice Velikog dana hrvatskog sporta prisustvovali su brojni sadaπnji i 

bivπi sportaπi, olimpijci, sportski djelatnici i uglednici iz kulturnog i politiËkog æivota, meappleu 

kojima i pokrovitelj manifestacije predsjednik Republike Stjepan MesiÊ. 

Na sveËanosti su proglaπeni najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe sportske nade te 

dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a. 

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan 

Primorac, predsjednik Republike Hrvatske Stipe MesiÊ 

i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa 

‹ 

39

‹ 

Najuspjeπnija hrvatska sportaπica 

AtletiËarka BLANKA VLA©I∆ 

3. MJESTO (bronËana medalja) NA 

SVJETSKOM DVORANSKOM 

PRVENSTVU 

Budimpeπta, Maapplearska, 

5. - 7. oæujka 2004. 

Nominirani: 

1. Blanka VlaπiÊ (atletika) - 3. mjesto na 

Svjetskom dvoranskom prvenstvu 

2. Sanja JovanoviÊ (plivanje) - 

3. mjesto na Europskom prvenstvu 

3. Tanja Gobo (boÊanje) - 1. mjesto na 

Svjetskom prvenstvu 

4. Nives MladeniÊ (boÊanje) - 

3. mjesto na Svjetskom prvenstvu 

5. Æeljka Orehovec (kuglanje) - 

1. mjesto i 3. mjesto na Svjetskom 

prvenstvu 

6. Branka Pereglin (streljaπtvosamostrel) 

- 1. mjesto na Svjetskom 

prvenstvu 

7. Miet FilipoviÊ (taekwondo) - 

1. mjesto na Europskom prvenstvu 

8. Nataπa Vezmar (taekwondo) - 

1. mjesto na Europskom prvenstvu i 

2. mjesto u Europskom kupu 

Najuspjeπniji hrvatski sportaπ 

PlivaË DUJE DRAGANJA 

2. MJESTO (srebrna medalja) NA 

OLIMPIJSKIM IGRAMA 

U ATENI 2004., GrËka, 

13. - 29. kolovoza 2004. 

3. MJESTO (bronËana medalja) 

NA SVJETSKOM PRVENSTVU/25M, 

Indianapolis, SAD, 

7. - 10. listopada 2004. 

8. Branislav BogdanoviÊ (kuglanje) - 


9. Damir SladetiÊ (padobranstvo) - 


10. Mario ©ivolija (boks) - 2. mjesto na 

Europskom prvenstvu 

Najuspjeπnija hrvatska æenska 

sportska ekipa 

Hrvatska reprezentacija u 

streljaπtvu/samostrel field 

Sastav: SANJA KOMAR, NIKOLINA 

KRIVANEK, BRANKA PEREGLIN 

1. MJESTO (zlatna medalja) 

NA SVJETSKOM PRVENSTVU 

Otrokovice, »eπka, 

25. srpnja - 1. kolovoza 2004. 

Nominirani: 

1. Hrvatska karataπka reprezentacija - 

3. mjesto na Europskom juniorskom 

prvenstvu, 3. mjesto na Europskom 

Hrvatske reprezentativke 

u samostrelu 

Nominirani: 

1. Duje Draganja (plivanje) - 2. mjesto 

na OI i 3. mjesto na SP/25m 

2. Nikolaj Peπalov (dizanje utega) - 

3. mjesto na OI, 2x2. mjesto na 

Europskom prvenstvu 

3. Vedran –ipalo (boks) - 3. mjesto na 

EP, 3. mjesto na SveuËiliπnom 

svjetskom prvenstvu 

4. Alen ZamliÊ (karate) - 3. mjesto na 


5. Tomislav Hohnjec (kajak-kanu) - 

1. mjesto u Svjetskom kupu ukupno 

6. Dario SvetiÊ (karate) - 3. mjesto na 

Europskom prvenstvu/borbe 

7. Aron LoliÊ (jedrenje) - 2. mjesto na 


40 

prvenstvu/kate (Maja Bendelja, 

Mirna ©enjug, Valerija VujËiÊ) 

2. Hrvatska karataπka reprezentacija - 

3. mjesto na Europskom juniorskom 

prvenstvu/borbe 

(Maja JankoviÊ, Jelena KovaËeviÊ, 

Petra NaranËa, Petra Volf) 

3. Hrvatska reprezentacija u 

streljaπtvu/samostrel field - 


(Sanja Komar, Nikolina Krivanek, 

Branka Pereglin) 

4. Hrvatska kuglaËka reprezentacija - 


(Darinka BuniÊ, Marija MaappleareviÊ, 

Petar Draganja, 

Dujin otac, 

primio je u ime 

sina nagradu za 

najuspjeπnijeg 

sportaπa godine


Predsjednik 

Uprave T-Coma 

Ivica MudriniÊ 

uruËuio je nagradu 

najuspjeπnijoj 

sportaπici 

Blanki VlaπiÊ 

Æeljka Orehovec, Biserka Perman, 

Jasna ©irokanoviÊ, Marija Zver) 

5. Hrvatska odbojkaπka reprezentacija 

- 4. mjesto na Europskom 

juniorskom prvenstvu. 

(Jelena BaliÊ, Diana BeËiÊ, Lucija 

CigiÊ, Hana »utura, Ana Grbac, 

Matea IkiÊ, Antonija Kaleb, Ivana 

Kamenjarin, Petra KuliÊ, Martina 

MatiÊ, Ivana Miloπ, Marija Pehar, 

Martina RaËiÊ, Sara RadoπeviÊ, 

Diana ReπËiÊ, Ana StarËeviÊ, 

Marina ©kender, Senna UπiÊ) 

Najuspjeπnija hrvatska muπka 

sportska ekipa 

Hrvatska rukometna 

reprezentacija 

1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA 

OLIMPIJSKIM IGRAMA U ATENI 

2004. GrËka, 

13. - 29. kolovoza 2004. 

Sastav: IVANO BALI∆, DAVOR 

DOMINIKOVI∆, MIRZA DÆOMBA, 

SLAVKO GOLUÆA, NIK©A KALEB, 

BLAÆENKO LACKOVI∆, VENIO 

LOSERT, VALTER MATO©EVI∆, 

PETAR METLI»I∆, VLADO ©OLA, 

DENIS ©POLJARI∆, GORAN ©PREM, 

IGOR VORI, DRAGO VUKOVI∆, 

VEDRAN ZRNI∆ 

Nominirani: 

1.Hrvatska rukometna 

reprezentacija - 1. mjesto 

na OI Atena 

2.Hrvatska veslaËka reprezentacija - 

2. mjesto na OI/dvojac bez 

kormilara 

(Siniπa Skelin i Nikπa Skelin) 

3. Hrvatska teniska reprezentacija - 

3. mjesto na OI/parovi 

(Mario AnËiÊ i Ivan LjubiËiÊ) 

4.Hrvatska kajakaπka reprezentacija 

- 1. mjesto na SP/3xC-1 spust 

(Igor GojiÊ, Tomislav Hohnjec i 

Tomislav Lepan) 

5.Hrvatska karataπka reprezentacija 

- 3. mjesto na EP/kate 

(Danijel Bok, Kristijan Novak, 

Aleksandar Vacka) 

6.Hrvatska reprezentacija u 

padobranstvu - 2. mjesto na 

SP/skokovi na cilj 

(Tihomir »ajko, Goran Ratkajec, 

Hrvoje SladetiÊ i Damir SladetiÊ) 

7.Hrvatska studentska odbojkaπka 

reprezentacija - 1. mjesto na EP 

8.Hrvatska veslaËka reprezentacija - 

1. mjesto na SP/seniori do 

23/Ëetverac bez 

(Petar LovriÊ, Hrvoje MariÊ, Frane 

Niseteo i Mario VekiÊ) 

Sportaπica - najveÊa nada 

hrvatskog sporta 

Karatistica 

JELENA KOVA»EVI∆ 


EUROPSKOM JUNIORSKOM 

PRVENSTVU/borbe 

Rijeka, Hrvatska, 

13. - 15.veljaËe 2004. 

Nominirani: 

1. Nika Fleiss (skijanje) - 2. mjesto na 

juniorskom SP/alpsko skijanje-slalom 

2. Jelena KovaËeviÊ (karate) - 1.mjesto 

na juniorskom EP/borbe do 53 

3. Tihana OdleπiÊ (streljaπtvosamostrel) 

- 2. mjesto na SP/field 

4. Milena Bosanac (streljaπtvosamostrel) 

- 2. mjesto na SP i 

2. mjesto u Europskom kupu 

5. Lara Stock (πah) - 1. mjesto na 

juniorskom EP 

6. Martina ZubËiÊ (taekwondo) - 

3. mjesto na juniorskom SP/do 52 kg 

Sportaπ - najveÊa nada 

hrvatskog sporta 

BoÊar GORAN PERCAN 


SVJETSKOM JUNIORSKOM 

PRVENSTVU 

Vina del Mar, »ile, 

23. - 27. studenoga 2004. 

Nominirani: 

1. Filip Ude (sportska gimnastika) - 

2. mjesto na juniorskom EP/tlo 

2. Saπa ImpriÊ (plivanje) - 1. mjesto na 

juniorskom EP/200 mjeπovito 

3. Goran Percan (boÊanje) - 1. mjesto 

na juniorskom SP/bliæanje i izbijanje 

u krug 

Najuspjeπnija ekipa ili sportaπ i 

sportaπica s invaliditetom 

PlivaË MIHOVIL ©PANJA 

3 bronËane medalje na 

Paraolimpijskim igrama 

Atena, GrËka 17. - 28. rujna 2004. 

Nominirani: 

1. Mihovil ©panja (plivanje) - 3x3. 

mjesto (tri bronËane medalje) na 

Paraolimpijskim igrama/100 leappleno, 

200 mjeπovito, 400 slobodno ‹ 

41

‹ 

2. Jelena VukoviÊ (atletika) - 1x3. 

mjesto (bronËana medalja) na 

Paraolimpijskim igrama/atletika - 

disk 

3. Marija IvekoviÊ (atletika) - 4. mjesto 

na Paraolimpijskim igrama/atletika 

- dalj 

4. Ana Srπen (plivanje) - 4. mjesto na 

Paraolimpijskim igrama/400 

slobodno 

Najuspjeπniji sportaπ ili ekipa 

promicatelja hrvatske u svijetu 

Hrvatska rukometna 

reprezentacija 

Nominirani: 

1. Hrvatska rukometna reprezentacija 

2. Janica KosteliÊ 

Najuspjeπniji trener 

LINO »ERVAR, trener i 

izbornik hrvatske rukometne 

reprezentacije 

Nominirani: 

1. Lino »ervar (rukomet) 

2. Mike Bottom (plivanje) 

3. Tomislav CrnkoviÊ (kajak-kanu) 

4. Joπko VlaπiÊ (atletika) 

5. Klara ©iljeg (plivanje) 

6. Boπko »avka (dizanje utega) 

7. Pero TadiÊ (boks) 

Lino »ervar Jelena KovaËeviÊ Goran Percan 

42


Mihovil ©panja 

Hrvatska rukometna reprezentacija 

Dobitnik Posebnog priznanja HOO-a 

BORIS MUTI∆ 

Posebno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora za 2004. 

godinu dodjeljuje se za novinarski doprinos u promicanju 

sportskih vrijednosti. 

Boris MutiÊ roappleen je 31. listopada 1939. godine u Karlovcu. Zavrπio 

je UËiteljsku πkolu u Zagrebu te diplomirao na Kinezioloπkom 

fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, u prvoj generaciji studenata tadaπnjeg 

Fakulteta za fiziËku kulturu . 

Novinarstvom se poËeo baviti na posljednjoj godini studija 1964. 

godine nakon, gotovo sluËajnog, susreta s tadaπnjim glavnim urednikom Televizije Zagreb 

Markom VojkoviÊem i poziva da upotpuni sastav sportske redakcije. Od 1966. profesionalni 

je novinar, a od 1976. do 1986. i urednik sportske redakcije. Uz Æarka SusiÊa i Mladena 

DeliÊa izvjeπÊivao je s 13 olimpijskih igara, 6 ljetnih i 7 zimskih, πest svjetskih nogometnih 

prvenstava, od NjemaËke 1974. do SAD 1994., osam svjetskih prvenstava u gimnastici i 

skijanju te sa dvadesetak europskih prvenstava u razliËitim sportovima. Kao sportaπ, igrao 

je koπarku u zagrebaËkoj Industromontaæi, bavio se atletikom kao Ëlan Atletskog kluba “Dinama” 

u disciplinama skok u vis i troskok. 

Dobitnik je Nagrade za televizijsko novinarstvo za 1996. godinu, godiπnje nagrade “Milan 

MilanoviÊ”, te Zlatnog pera Druπtva novinara Hrvatske 1997. za prijenos Olimpijskih igara 

u Atlanti. 

Nagrada Meappleunarodnog olimpijskog odbora za 2004. “Sport i mediji” 

»lan MOO-a Antun Vrdoljak uruËio je nagradu najstarijem 

aktivnom sportskom novinaru na svijetu Æarku SusiÊu 

ÆARKO SUSI∆ 

Nagrada Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora 

(International Olympic 

Commmittee Trophy), 

namijenjena zasluænim imenima 

u razliËitim podruËjima sporta i 

olimpizma, 

2004. godine dodjeljuje se za 

podruËje “Sport i mediji”. 

Æarko SusiÊ, novinar, publicist 

i sportski radnik, nestor 

hrvatskog sportskog novinarstva, 

jedan je od najstarijih aktivnih 

sportskih novinara na svijetu koji je, od prvog novinarskog javljanja iz Cortine d´Ampezzo 

sa VII. zimskih olimpijskih igara, redovito izvjeπtavao do rekordnih 16. igara, onih u Ateni 

2004. Osim s olimpijskih igara, izvjeπtavao je i komentirao s mnogih velikih domaÊih i 

svjetskih sportskih natjecanja, sa svjetskih, europskih i nacionalnih prvenstava, gotovo iz 

svih sportova, “bez uskogrudnoga opredjeljenja na jedan sport”, kako sam obiËava kazati. Za 

iznimno uspjeπnu novinarsku karijeru SusiÊ je dobio posebno priznanje Meappleunarodnog 

udruæenja sportskih novinara. 

Kao publicist, Æarko SusiÊ suraappleivao je u enciklopedijskoj knjizi o sportu, uredio mnoga 

sportska izdanja, te objavio brojne feljtone o olimpijskim igrama i inim sportskim granama. 

Knjiga o sportu danas je rijedak primjerak sportskog publiciranja o poËecima i razvoju pojedinih 

sportskih disciplina i sportova u svijetu. Æarko SusiÊ, kao dugogodiπnji atletski trener 

Ëija je uspjeπna karijera poËela u Hrvatskom akademskom πportskom klubu Mladost iz Zagreba, 

izgradio je brojne prvake bivπe dræave. Kao atletiËar i novinar izravni je sudionik i svjedok 

dogaappleanja u svjetskoj atletici veÊ 70 godina. Za dugogodiπnje uspjeπno djelovanje u 

svjetskoj atletici SusiÊa je nagradila i Meappleunarodna atletska federacija. 

Nagrada Meappleunarodnog olimpijskog odbora “Sport i mediji” na prijedlog Hrvatskog zbora 

sportskih novinara i odluke Hrvatskog olimpijskog odbora Æarku SusiÊu priznanje je velike 

svjetske olimpijske obitelji Ëiji je donedavno vodeÊi Ëovjek, Juan Antonio Samaranch, inaËe 

doæivotno poËasni predsjednik MOO-a, upravo Æarka SusiÊa nazvao “hodajuÊom legendom”. 

‹ 

43

NAGRADA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG OD 

‹ 

OZREN BONA»I∆, Zagreb 

Roappleen 5. sijeËnja 1942. godine u Zagrebu 

Viπi sportski trener 

Trener seniora VK "MedveπËak", πef 

struËnog stoæera VK "MedveπËak" 

O dobitniku: Sportom se poËinje baviti 

1949. godine od kada obavlja brojne 

sportske duænosti u vaterpolu. Od rane 

mladosti bio je zaljubljenik u vaterpolo. 

Igrao je za HAVK "Mladost", a nakon toga 

posuappleen je VK "Partizan" s kojim je 1963. 

godine osvojio I. kup prvaka. Dva puta 

sudionik olimpijskih igara - u Tokiju 1964. 

godine s reprezentacijom Jugoslavije 

osvojio je srebrnu medalju, a u Mexicu 

1968. zlatnu medalju. 

Karijera sportskog trenera: Nakon 

zavrπetka viπe trenerske πkole pri 

Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu 

zavrπava i trenerski seminar u Italiji. Kao 

trener radi od 1978. godine kada je 

trenirao HAVK "Mladost". Od tada je bio na 

klupi mnogih uglednih vaterpolskih klubova 

kao πto su "Primorje", "Triglav", talijanska 

"Brescia", "MedveπËak". 

Priznanja i nagrade: Nagrada SOFK-e 

Hrvatske, Trofej Mladosti, Trofej Hrvatskog 

vaterpolskog saveza. 

Predlagatelj: ZagrebaËki vaterpolski savez 

»lanovi OcjenjivaËkog suda: 

Stojko VrankoviÊ - predsjednik 

Juro Horvat 

Damir KarloviÊ 

Franjo Prot 

Ninoslav Saraga 

Marijan Maras - zamjenski Ëlan 

Dinko Vuleta - zamjenski Ëlan 

EMIL HOFMAN, Zagreb 

MINSKI FABRIS, Split 

Roappleen 2. kolovoza 1941. godine u Splitu 

Umirovljenik 

Trener olimpijskih klasa u jedriliËarskom 

klubu "Labud" 

O dobitniku: Sportom se poËeo baviti u 

travnju 1952. godine, a u natjecateljskoj 

karijeri ostvario je niz vrhunskih uspjeha i 

rezultata. Bio je prvak Jugoslavije 1960. 

Roappleen 1. kolovoza 1940. godine u Karlovcu 

Doktor druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije 

»lan HAAK "Mladost" 

O dobitniku: Nakon zavrπetka gimnazije u Karlovcu i dolaska na studij u Zagreb, Emil 

Hofman se bavi atletikom - trËanjem preko prepona, skokom motkom i desetobojem. Tri 

puta je osvajao dræavno prvenstvo za mladeæ, pet puta je nastupao za dræavnu 

reprezentaciju mladeæi do 20 godina. Viπe puta je bio prvak Hrvatske, a za sportske 

uspjehe pohvaljivan je i nagraappleivan plaketama i diplomama. Studij za fiziËku kulturu u 

Zagrebu zavrπava 1966., godine 1975. na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu 

postiæe znanstveni stupanj magistra znanosti iz kineziologije, a 1980. stupanj doktora 

druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije. 

Karijera sportske administracije: Pri SOFK-i grada Karlovca radi kao profesionalni 

atletski trener. U dva Ëetverogodiπnja mandata sudjelovao je u radu Predsjedniπtva 

ZagrebaËkog atletskog saveza, a od 1986. do 1991. je predsjednik StruËnog savjeta 

Hrvatskog atletskog saveza. Bio je Ëlan Izvrπnog odbora Hrvatskog πportskog saveza 

1990. i 1991. godine kad su stvoreni temelji za osnivanje Hrvatskog olimpijskog odbora. 

Nagrade i priznanja: Diploma Narodne tehnike za rad na podruËju fotografije; nositelj je 

naziva "Zasluæni pedagog fiziËke kulture", najviπeg priznanja Saveza pedagoga fiziËke 

kulture Hrvatske. 

Predlagatelj: HAAK "Mladost" 

44


BORA - MATIJA LJUBEK ZA 2004. GODINU 

godine u klasi 'OY', 15 puta uzastopno bio 

je prvak Jugoslavije u klasi 'finn', a u istoj 

klasi bio je osmerostruki prvak Balkana. 

Fabris Minski bio je iznimno uspjeπan u 

klasi 'finn' u kojoj je osvojio europsko zlato 

1971. godine i broncu 1979., a doprvak 

Europe postao je 1977. VeÊ sljedeÊe 

godine postao je europski prvak u klasi 

'finn'. Sudionik je OI 1972. u Münchenu, 

1976. u Montrealu i 1980. u Moskvi. 

Zbog ljubavi prema jedrenju aktivan je i u 

veteranskim jedriliËarskim natjecanjima. 

Tako je na svjetskim prvenstvima klase 'finn' 

za veterane ostvario niz uspjeha - 1998. 

godine bio je treÊi, a 1999. i 2001. godine 

osvojio je druga mjesta. 

Karijera sportskog trenera: Od 1988. 

godine reprezentativni je trener klase 'finn'; 

1992. je reprezentativni trener u istoj 

klasi, a 2000. godine postaje trener 

reprezentacije u klasi 'laser'. Zavrπio je 

trenersku πkolu pri Hrvatskom 

jedriliËarskom savezu, a u razdoblju od 

1990. do 2004. djeluje kao trener, 

instruktor i uËitelj. 

Priznanja i nagrade: 1978. godine 

dobitnik je priznanja "Sportaπ Dalmacije", a 

dobitnik je i Nagrade za æivotno djelo Grada 

Splita. 

Predlagatelj: JedriliËarski klub "Labud" 

IVAN HORVAT, Zagreb 

Roappleen 16. srpnja 1926. godine u Sisku 

Viπi sportski trener nogometa, umirovljenik 

Zasluæni Ëlan Hrvatskog nogometnog 

saveza 

O dobitniku: Sportom se poËinje baviti 

1939. godine. Svestrano nadaren sportaπ, 

istodobno je poËeo trenirati atletiku, 

rukomet i nogomet. Od 1939. do 1944. 

godine bio je Ëlan atletske i rukometne 

sekcije u H©K "Concordia" te nogometaπ 

©K "Ferraria". Bio je nogometaπ NK 

"Dinamo" iz Zagreba od 1945. do 1957. 

godine, a nogometnu karijeru nastavio je u 

inozemstvu. Od 1958. do 1961. godine 

igraË je FC "Eintracht" iz Frankfurta. 

S NK "Dinamo" osvaja dva prvenstva dræave 

1948. i 1954. te Kup 1951. godine. Za 

reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 

utakmica i dao je velik doprinos u osvajanju 

srebrne medalje na Olimpijskim igrama u 

Finskoj 1952. godine. 

Karijera sportskog trenera: Nakon 

prestanka igranja zavrπava Visoku 

trenersku πkolu u Kölnu i radi kao trener FC 

"Eintracht" iz Frankfurta. U NK "Dinamo" 

dolazi 1967. godine, preuzima klub u 

zavrπnici natjecanja Kupa sajamskih 

gradova koji i osvaja. S NK "Dinamo" 1969. 

osvaja nogometni Kup. U Zagrebu je 

odræao viπe oglednih treninga prenoseÊi 

iskustva iz rada kölnske πkole nogometa, a 

potom se vraÊa u NjemaËku, gdje nastavlja 

karijeru kao nogometni trener. 

Priznanja i nagrade: 1992. godine dobiva 

"Zlatnu plaketu HNS-a", a dobitnik je i niza 

priznanja NK "Dinamo" 

Predlagatelj: Hrvatski nogometni savez 

Nagrada za 

JedriliËarski klub 

“Uskok” predana 

je tajniku kluba 

Krsti Baljku 

JEDRILI»ARSKI KLUB "USKOK", Zadar 

Klub je osnovan 1948. godine pod imenom Pomorsko 

brodarsko druπtvo "Zadar" u Zadru 

Djelovanje: Natjecateljsko jedrenje u Zadru poËelo je 1903. 

godine nastupom zadarskih uglednika Vjenceslava StermiÊa i 

Henrika de Schonefelda na uskrsnoj regati u Malom Loπinju. 

JedriliËarski klub "Uskok" 2004. godine slavio je 50. obljetnicu 

postojanja i aktivnog djelovanja. U proteklom vremenu JK 

"Uskok" odgojio je generacije mladih i vrsnih jedriliËara. JedriliËarski klub "Uskok" 1956. 

godine organizator je Europskog prvenstva u jedrenju za klasu 'πljuka'. Klub je viπestruki 

organizator dræavnih prvenstava Jugoslavije od 1959. do 1988. Godine 1999. "Uskok" je 

organizator Europskog prvenstva klase '470', a 2004. godine Svjetskog prvenstva klase 

'470' i Europskog prvenstva klase '420'. 

Rezultati: Tomislav BaπiÊ i Petar CupaÊ 1990. godine bili su treÊi na Prvenstvu Balkana u 

klasi '470'; dræavni su prvaci 2003.; na Svjetskom prvenstvu klase '470' odræanom 2004. 

u Zadru osvojili su 8. mjesto i sudionici su Olimpijskih igara u Ateni. Matija Longin i Pavle 

Kostov prvaci su Europe klase '420' (Zadar 2004.), a ©ime Fantela je svjetski prvak u klasi 

'optimist'. U klasi 'zvijezda', Ante-TonÊi Jurin i Boπko GrdoviÊ 1965. godine bili su dræavni 

prvaci. 

Predlagatelj: ©portska zajednica Zadarske æupanije 

45

Spomen na Mladena DeliÊa 

Igra i tjelovjeæba nikada ne bi postali 

sport da nije bilo izvjeπtavanja (najprije 

pismenih - novine, poslije usmenih 

- radio, i na kraju slikovnih - televizija). 

To zajedniπtvo stvorilo je od nekadaπnjih 

igara i individualnog vjeæbanja svjetski 

pokret koji se skupno zove - sport. Bez 

izvjeπtavanja sve bi ostalo samo osobna 

zabava pojedinaca. I u hrvatskom sportu 

ta je simbioza odigrala presudnu ulogu, 

a velik i vaæan dio u tome odigrao je Mladen 

DeliÊ, od koga smo se oprostili ovih 

dana. 

Kod Hrvata sportsko se novinarstvo 

teπko probijalo. Propala su i dva-tri pokuπaja 

inicijatora i tvorca hrvatskog 

sporta Franje BuËara. Bilo je joπ nekoliko 

neuspjelih pokuπaja. Najbolja slika o 

tome su izvjeπtaji s olimpijskih igara 

koje su slali pismeno, poπtom, sami 

sportaπi i koji su objavljivani s Ëetiri do 

pet dana zakaπnjenja u nekom neuglednom 

kutku novina, u 20 do 30 redaka. 

Prvi uspjeli pokuπaji sportskog izvjeπtavanja 

(koji pod raznim imenima 

joπ traje) zbio se uoËi Zimskih olimpijskih igara 1936. u Garmisch-Partenkirchenu. 

Od toga trena sport u Hrvatskoj dobiva 

sve viπe mjesta u javnosti, a sukladno tome raste i sam sport. 

U tom razdoblju vidnu i svestranu ulogu odigrao je Mladen DeliÊ. 

Nakon πto se sam okuπao u sportu - nogometu, koπarci i 

atletici, poËeo je izvjeπtavati nakon 1945. u "Borbi" i "Narodnom 

sportu" o sportskim zbivanjima u Zagrebu. Od svih sportova 

najviπe je ostao vezan uz atletiku u kojoj se formirao i iskazao 

kao tada najbolji spiker. Uza to je preuzeo pomno i jednu 

od odlika atletike - biljeæenje zbivanja, statistika, stvaranje baze 

podataka. Zarana, i prije nego πto je postao poznati πportski 

reporter, Mladen DeliÊ je radio neπto πto su drugi propuπtali i 

postao nezaobilazni sportski statistiËar i tvorac atletskih i 

sportskih almanaha bez kojih bi danas bilo nemoguÊe rekonstruirati 

presudne godine razvoja i uspona hrvatskog sporta i 

bez Ëega hrvatski sport ne bi bio zapaæen i zapisan u svijetu. 

S tim blagom uπao je DeliÊ u reporterske vode i formirao na- 

Ëin i stil koji je ne samo utjecao na sportske novinare koji su tek 

dolazili nego je taj naËin prezentiranja ostao vidljiv i do danaπnjih 

dana: poËevπi od nogometa, koπarke, atletike, plivanja, 

skijanja… Tu su tragovi Mladenova naËina i stila trajno ostali. 

To je DeliÊ postigao jasnim, preglednim prikazivanjem zbivanja 

na sportskom terenu, bilo na radiju od 1950. godine ili Televiziji 

Zagreb od 1965. U to je unio i osobni temperament, emocije 

koje su sluπateljima i gledateljima pruæali sliku nabijenu 

atmosferom zbivanja na terenu. 

Zato je Mladen DeliÊ ostao zapamÊen npr. po "obraËunima" 

sa sucima nekih utakmica za koje je smatrao da su loπi ili - gore 

- neobjektivni, onim poviπenim tonom: "Gospodine (!) Dienstu" 

Joπ je uvjerljiviji bio kao jedan od samo tri svjedoka tada 

fantastiËne pobjede –urapplee Bjedov na Olimpijskim igrama u Ciudad 

de Mexicu 1968. Kada –urapplea posve 

neoËekivano izbija na Ëelo utrke na 

100 metara prsno Mladen DeliÊ ubrzava 

tempo svoga prikazivanja usporedo s 

utrkom, a kada se poveÊava drama neposredne 

odluke pojaËava i visinu i ja- 

Ëinu glasa: "–uke vodi! Ludo! Nevjerojatno. 

Je li to moguÊe! (glas se lomi) 

–urappleice! Zlatna naπa –uke!" 

Izmjena pogleda izmeappleu –urappleice i 

Mladena s nijemim pitanjem: "Koja 

sam", Mladenov palac okrenutog gore 

i nezaboravne geste –urapplee Bjedov s prstom 

usmjerenim najprije u sebe, a zatim 

negirajuÊe uzdignutim ulazi u najljepπe 

sportske emocije olimpijskih igara. 

Ova rekapitulacija toga davnog dogaappleaja 

najbolje karakterizira odnose u 

naπem sportu. Taj prikaz toga zbivanja 

zapazili su i zapisali samo rijetki. Tek 

12 godina kasnije, kada je Mladen DeliÊ 

10. studenoga 1980. na kvalifikacijskoj 

utakmici za Europsko nogometno 

prvenstvo izmeappleu Jugoslavije i Bugarske 

u Splitu izrekao isto zapaæanje reËenicom: "Je li to mogu- 

Êe" stekao je opÊu slavu i poznatost koja ga je pratila sve do 

svrπetka æivota 12. veljaËe 2005. 

Bila bi nepravda kada bi ta reËenica bila sve ono πto treba 

pamtiti o djelu veoma marljivog, toËnog i savjesnog registratora 

sportskih zbivanja u presudnim, burnim danima razvoja hrvatskog 

sporta. »injenice su da je Mladen DeliÊ roappleen 15. sije- 

Ënja 1919. u Sinju. Rano se poËeo baviti sportom i ostao mu je 

do kraja vjeran. Apsolvirao je pravo, zavrπio ©kolu za tjelesni 

odgoj i sport u Beogradu, da bi nakon rata poËeo suraappleivati u 

"Borbi" i "Narodnom sportu". U to doba veÊ je struËni tajnik Fiskulturnog 

saveza Hrvatske, a 1950. organizirao je Sportsku 

redakciju na Radio Zagrebu. Od 1965. do 1976. bio je urednik 

Televizije Zagreb, a zatim komentator do odlaska u mirovinu 

1984. »injenica je i da je Mladen DeliÊ, neznajuÊi, 26. studenoga 

1956. prebaËen s radijskog prijenosa na prijenos tv-slike 

nogometne utakmice Engleska - Jugoslavija u Londonu. Godinu 

kasnije, 18. svibnja, obavio je prvi pravi tv-prijenos nogometne 

utakmice Jugoslavija - Italija u Zagrebu. 

Za sve πto je uËinio za sport dobio je 1955. trofej Saveza za 

fiziËku kulturu Hrvatske (danas BuËarov trofej), zatim nagradu 

za æivotno djelo "Milan MilanoviÊ"Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske 

1980., nagradu za æivotno djelo Udruæenja sportskih novinara 

Jugoslavije 1981. te nagradu za æivotno djelo Hrvatskog 

zbora sportskih novinara 1994. i na kraju trofej Hrvatskog zbora 

sportskih novinara 1999. 

Sve su to suhi podaci koji formalno potvrappleuju izneseno. Ipak, 

bitan je pokazatelj odjek njegove smrti, iz Ëega se jasno vidjelo 

kako je reporter Mladen DeliÊ duboko uπao u osjeÊaje onih milijuna 

koji su pratili njegovo prenoπenje sportskih zbivanja. 

Æarko SusiÊ 

47

Bljeskovi hrvatske gimnastike 

Ostanu li isti uvjeti rada, 

Svako se veliko natjecanje moæe organizirati, samo za tu prigodu moæe se napraviti sve 

potrebno i natjecanje moæe biti uspjeπno. No u gimnastici su presudni natjecatelji i treneri, 

a potom uvjeti. Kvaliteta mnogo manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje raditi i pripremati se 

Piπe 

Liljana Jazbinπek 

Hrvatska je u listopadu 2004. 

dobila ponudu Europskog 

gimnastiËkog saveza da 

organizira EP 2006. godine, πto je 

gotovo πokantno. Za zemlju koja 

nema nijednu gimnastiËku 

dvoranu, bez ijedne podloge za 

vjeæbanje na tlu (partera) - onu 

koju ima je stalno postrance i sluæi 

samo za natjecanja - to je 

nevjerojatno. 

Lanjski uspjesi uvrstili su 

hrvatsku gimnastiku na svjetsku 

kartu nakon dugo Ëekanja i 

maknuli je iz druπtva neznanih i 

nerazvijenih u ovom starom i 

raπirenom sportu. »akovËanin Filip 

Ude osvojio je, naime, srebrnu 

medalju u vjeæbi na tlu na 

juniorskom EP u Ljubljani i bio peti 

(!) u viπeboju. Osvajanjem te 

medalje - prve nakon davne 

srebrne medalje Ivana »akleca u 

vjeæbi na preËi na EP 1957. 

godine - dogodilo se ono bitno u 

zemlji koja sport prije svega 

zapaæa i vrednuje iskljuËivo prema 

osvojenim medaljama. 

Na treninge u 

Bratislavu i Ljubljanu 

Svojedobno je u Zagrebu 

organizirano, osim gimnastiËkih 

natjecanja na Univerzijadi 1987., 

veliko natjecanje Svjetskog kupa u 

sportskoj gimnastici 1982. koje je 

izazvalo golemo zanimanje 

Tina Erceg 

48

niπta se neÊe promijeniti 

javnosti. Nakon toga ovom sportu 

nije bilo posebno bolje i nije ostalo 

niπta bitno iza njega. Svako se 

veliko natjecanje moæe 

organizirati, samo za tu prigodu 

moæe se napraviti sve potrebno i 

natjecanje moæe biti uspjeπno. 

Bude li Hrvatska doista 

organizirala EP 2006., a ostanu 

isti uvjeti rada i odlasci na treninge 

u inozemstvo, niπta se neÊe 

promijeniti. U gimnastici su 

presudni natjecatelji i treneri, a 

potom uvjeti. Kvaliteta mnogo 

manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje 

raditi i pripremati se. 

NeoËekivani bljeskovi hrvatske 

gimnastike zatekli su naπu 

sportsku javnost. ©to je zapravo 

najvaænije, nakon πto je postignut 

uspjeh, sve njih Ëeka joπ teæi rad 

da bi se odræali meappleu vrhunskim 

natjecateljima i stigli do apsolutne 

virtuoznosti danaπnje gimnastike. 

»akovËanin Filip Ude, uËenik 

Igora Kriæimskog i Marija Vukoje, 

osvojio je srebro u vjeæbi na tlu na 

juniorskom EP u Ljubljani i peto 

mjesto u viπeboju. Da bi radio po 

visokim standardima gimnastike, 

Ude s trenerima mora odlaziti u 

Bratislavu. Da bi imao uvjete 

iskazati veliki talent, nema 

moguÊnosti raditi kod kuÊe. 

Magda MiloπeviÊ-IliÊ sa svojom 

sjajnom uËenicom Tinom Erceg, 

koja je na seniorskom EP u 

Amsterdamu bila 15. i πesta na 

Svjetskom kupu u Lyonu u vjeæbi na 

gredi, mora na trening u Ljubljanu, 

da bi imala uvjete kojima su se 

Slovenci probili u svjetski vrh. 

Hrvatska gimnastika izvukla se iz 

periferije, s osam godina 

mukotrpnog rada, s prastarom 

sokolskom dvoranom u Zagrebu 

(koja, da bi opstala, organizira 

zabavne programe), pa se ni u njoj 

ne moæe uvijek raditi. 

Sjajni rezultati 'malih' 

gradova 

Analize hrvatskih trenera govore 

da hrvatski gimnastiËari imaju 

realne izglede za plasman na OI u 

Pekingu 2008. godine, 

predvoappleeni 18-godiπnjim Filipom 

Udeom. U æenskoj gimnastici 

postoji moguÊnost da olimpijski 

nastup izbori ekipa, πto bi bio 

nevjerojatan uspjeh. Djevojke 

predvodi 16-godiπnja Tina Erceg, 

koja je uvjerljivo doπla na svjetsku 

scenu, uz Mariju Fiπter, Bojanu 

PeranoviÊ, Tanju Dellalio i Tijanu 

TkalËec, a tu je i odliËna kadetkinja 

Martina StojπiÊ. Naπa ekipa 

gimnastiËarki na SP 2006. mora 

‹ 

Filip Ude 

49

‹ 

uÊi meappleu 24 da bi se plasirala na 

SP godinu kasnije, koje je 

kvalifikacijsko za OI u Pekingu. 

Hrvatska je juniorska vrsta 

osvojila senzacionalno osmo 

mjesto na EP u Amsterdamu, 

izborivπi na sljedeÊem EP nastup u 

prvoj jakosnoj skupini, dok su 

Tanja Dellalio i Marija Fiπter u 

viπeboju osvojile 15. odnosno 19. 

mjesto. 

Ono πto je posebno vaæno, i 

moæe pridonijeti razvoju, Ëinjenica 

je da je gimnastika raπirena, 

odnosno nije ograniËena na pokoji 

grad. Sjajne rezultate postiæu 'mali' 

gradovi poput »akovca s Filipom 

Udeom, Kaπtel ©uÊurca s Tinom 

Erceg, Osijek s Robertom 

Seligmanom i Igorom 

MajstoroviÊem pa Zagreb s 

Markom Brezom, a svi zajedno s 

Ëetiri djevojËice - Marijom Fiπter i 

Bojanom PeranoviÊ iz Zagreba 

teTanjom Dellalio i Tijanom 

TkalËec iz »akovca. 

50 

Filip Ude na pobjedniËkom postolju juniorskog EP U Ljubljani

PUBLICISTIKA 

Kako doÊi do struËne literature iz podruËja tjelovjeæbe i sporta 

Jedini spas: 

on-line kupnja 

Naæalost, porast zanimanja za poslove u podruËju sporta i tjelesne 

aktivnosti u Hrvatskoj nije popraÊen porastom publiciranja struËne 

literature koja bi pokrila ta podruËja. Stoga, da bi se nastavili 

usavrπavati, struËnjaci u podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja moraju 

posegnuti za stranom struËnom literaturom 

Piπe Goran MarkoviÊ 

PodruËje sporta i tjelesnog 

vjeæbanja ima vrlo πiroke okvire 

ljudskog djelovanja i ukljuËuje 

velik broj poslova poput: kineziologa, 

profesora tjelesne i zdravstvene 

kulture, sportaπa, sportskih trenera, 

kondicijskih trenera, fitness trenera, 

voditelja programa sportske 

rekreacije, specijalista sportske 

medicine i rehabilitacije, 

kineziterapeuta, fizioterapeuta, 

menadæera u sportu itd. 

Hrvatska u posljednjih nekoliko 

godina biljeæi stalan porast zanimanja 

za poslove direktno ili indirektno 

vezane uz sport i tjelesnu aktivnost. 

Tomu svjedoËi i porast broja mladih 

koji se πkoluju na visokoobrazovnim 

institucijama za obavljanje 

spomenutih poslova. Dakako, 

struËno usavrπavanje svakog 

djelatnika u podruËju sporta i 

tjelesnog vjeæbanja ne zavrπava sa 

zavrπetkom πkolovanja. Ono se 

nastavlja kontinuiranim praÊenjem 

struËne literature vezane uz 

specifiËno podruËje interesa, zatim 

pohaappleanjem organiziranih struËnih 

seminara i sl. Meappleutim, valja 

naglasiti da porast interesa za 

obavljanje poslova u podruËju sporta 

i tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj nije 

popraÊen porastom publiciranja 

struËne literature koja bi pokrila 

spomenuta podruËja. Stoga, da bi se 

nastavili usavrπavati, struËnjaci u 

podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja 

moraju posegnuti za stranom 

52 

struËnom 

literaturom. 

Meappleutim, osim 

u nekoliko 

specijaliziranih 

knjiæara (npr. 

Algoritam), 

stranu 

struËnu literaturu iz 

podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja 

teπko je kupiti u Hrvatskoj. 

Jedan od jednostavnih i efikasnih 

naËina nabave strane struËne 

literature jest on-line kupnja putem 

interneta. Najpoznatiji svjetski „online 

shop" struËne literature iz 

podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja 

u vlasniπtvu je poznate izdavaËke 

kuÊe Human Kinetics, osnovane 

1974. godine. Tvrtka izdaje i prodaje 

knjige, Ëasopise, videokasete, DVD-e 

i CD-e (npr. softveri, interaktivna 

predavanja) svjetski poznatih 

znanstvenika i struËnjaka iz sljedeÊih 

podruËja: 

• Znanost o sportu i vjeæbanju 

• Sportska medicina i rehabilitacija 

• Starenje i tjelesna aktivnost 

• Menadæment i marketing u sportu 

• Sportovi 

• Fitness i tjelesno vjeæbanje 

• Treniranje 

• Kondicijska priprema 

• Tjelesna i zdravstvena kultura 

• Rekreacija 

• Ples 

Sve πto trebate uËiniti jest 

posjetiti web-stranicu Human 

Kineticsa 

(www.humankinetics.com) i 

odluËiti se za jedan od dva naËina 

odabira literature (ili medija). Prvi 

naËin jest da naruËite na kuÊnu 

adresu besplatan specijalizirani 

katalog iz podruËja koje vas 

interesira te u katalogu odaberete 

knjigu, Ëasopis, videokasetu, DVD ili 

CD. Drugi naËin jest pretraæivanje 

web-stranice prema navedenim 

podruËjima. MoguÊe je i 

pretraæivanje po imenu autora ili 

proizvoda (npr. naslov knjige), ili 

putem kljuËnih rijeËi. Za svaki 

proizvod naÊi Êete detaljne 

informacije o autoru, opisu proizvoda 

te sadræaju. 

Kupnju moæete obaviti poπtom, 

slanjem narudæbe na adresu Human 

Kineticsa u Velikoj Britaniji (adresa 

dostupna na web-stranici), ili on-line 

narudæbom sa spomenute webstranice. 

NajËeπÊe koriπteni naËin 

plaÊanja jest putem kreditne kartice 

(American Express, MasterCard, 

Visa), a rok isporuke je 60 dana. 

Vlastita dosadaπnja iskustva, kao i 

iskustva kolega (ukupno viπe od 50 

on-line kupnji knjiga i Ëasopisa) 

pokazala su da je rijeË o 

jednostavnom i sigurnom naËinu 

nabave strane struËne literature iz 

podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja. 

Stoga ne oklijevajte, posjetite 

www.humankinetics.com.

OD OLIMPA DO OLIMPA 

Glavni 

Pripremile 

Radica Jurkin i 

Gordana GaÊeπa 

u Hrvatskom olim 

n 2005. GODINE POTREBNO 106 MILIJUNA KUNA 

S dva suzdræana i jednim glasom protiv, OpÊa skupπtina Hrvatskog 

olimpijskog odbora je na 9. sjednici 17. sijeËnja usvojila program rada 

i financijski plan za 2005. godinu Ëija je ukupna vrijednost planirana 

u iznosu od 106,554.178 kuna s predviappleenim prihodima od 

47,9 milijuna iz dræavnog proraËuna, 38 milijuna od igara na sreÊu, 

10,1 milijun kuna iz vlastitih marketinπkih sredstava, te prijenosom 

10,554.178 kuna nerasporeappleenih 

sredstva. VeÊi dio novca namijenjen je 

nacionalnim sportskim savezima za pripreme 

i nastupe na meappleunarodnim natjecanjima. 

Dobar dio troπkova odnosi 

se na multisportske igre meappleu kojima 

Josip »op 

su, osim natjecanja mladeæi, Mediteranske 

igre u πpanjolskoj Almeriji, ali i pripreme 

za Zimske olimpijske igre u velja- 

Ëi 2006. godine u Torinu. Bitno veÊa investicija 

2005. predviappleena je za angaæiranje 

vrsnih trenera, ali i za ostale projekte 

u funkciji sporta i sportaπa kao πto su 

zdravstvena zaπtita, te πkolovanje i edukacija 

sportskih voditelja, uËitelja i trenera 

pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. 

n »LANICE FISA-e 

U DUBROVNIKU 

U organizaciji Hrvatskog veslaËkog saveza 

od 2. do 6. veljaËe, u Dubrovniku je 

odræan Kongres Svjetske veslaËke federacije 

(FISA) na kojem je sudjelovalo oko 

150 predstavnika iz viπe od 100 zemalja 

Ëlanica FISA-e. "Povjerenje organizacije 

Kongresa, prestiænog sportskog skupa koji se u veslanju organizira 

jednom u Ëetiri godine i nakon olimpijskih igara, veliko je priznanje hrvatskoj 

veslaËkoj zajednici i Hrvatskom veslaËkom savezu za sportski 

i organizacijski utjecaj na svjetskoj razini", kazao je v.d. glavnog tajnika 

HOO-a Josip »op koji se u kraÊem jednodnevnom boravku u Dubrovniku 

susreo s potpredsjednicom MOO-a i bivπom veslaËicom 

olimpijkom Anitom Defranz i direktorom FISA-e Mat Smithom. Razgovarali 

su o poloæaju veslaËkog sporta u domaÊoj i meappleunarodnoj 

olimpijskoj obitelji. 

n NOVO VI–ENJE HOKEJA NA TRAVI 

Dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Stojko VrankoviÊ i 

v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op primili su 4. veljaËe u Zagrebu 

Ëelnike Europske hokejske federacije (EHF), predsjednika Leandra 

Negreua i glavnog tajnika Davida R. Balbirniea, kao i njihove domaÊine 

u Hrvatskoj, predsjednika i glavnog tajnika Hrvatskog hokejskog 

saveza Zlatka Deæappleeka i Zvonimira KaiÊa sa suradnicima. Hrvatski 

olimpijski odbor podupire hokejske radnike u nastojanju da budu nositelji 

razvoja ovog sporta u regiji, πto je oËekivano, kako je kazao 

»op, zbog Ëinjenice da hokej na travi u Hrvatskoj ima tradicionalno 

mjesto u sportskoj zajednici veÊ punih 110 godina, Ëiju opstojnost 

slavi 2006. godine. RazgovarajuÊi o perspektivama ovog sporta, 

predsjednik EHF-a Negreu upoznao je domaÊine s moguÊim racionalnijim 

tehniËkim rjeπenjima izgradnje objekata koji bi istodobno posluæili 

hokeju na travi i nogometu. 

Josip »op 

n MEMORANDUM S TUNISKIM 

OLIMPIJSKIM ODBOROM 

Tijekom boravka u Tunisu na Svjetskom 

prvenstvu rukometaπa, predsjednik 

Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko 

Mateπa potpisao je 4. veljaËe s predsjednikom 

Tuniskog olimpijskog odbora 

(TOO) Abdelhamidom Slamom Memorandum 

o razumijevanju i suradnji dvaju 

nacionalnih olimpijskih odbora kojim se 

stekla pravna osnova za razmjenu sportaπa, 

trenera i sportskih ekipa na bazi reciprociteta. 

Na temelju sporazuma, podræan 

je zahtjev Hrvatskog boksaËkog saveza 

i Tuniskog boksaËkog saveza o zajedniËkim 

pripremama sportaπa za nastupe 

na meappleunarodnim natjecanjima. 

n U DRU©TVU S KANDIDATKINJOM 

ZA ZOI 

U povodu devetog mjesta na Europskom 

prvenstvu u umjetniËkom klizanju 

odræanom u Torinu od 25. do 30. sijeËnja, najbolju hrvatsku klizaËicu 

Idoru Hegel, trenere Oksanu GorbaËov i Aleksandra Roæina te 

predsjednicu Hrvatskog klizaËkog saveza Moranu PalikoviÊ Gruden, 

15. veljaËe primio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa izrazivπi zadovoljstvo 

Ëinjenicom da Êe Hrvatska nakon 20 godina, na sljedeÊem 

EP-u u Lyonu 2006. godine, moÊi imati dvije predstavnice u ovom 

tradicionalnom hrvatskom sportu. Idora Hegel je izvijestila predsjednika 

Mateπu o Svjetskom prvenstvu koje se u oæujku odræava u Moskvi, 

na kojem Êe pokuπati izboriti pravo odlaska na Zimske olimpijske 

igre u Torinu 2006. iako je, kako je sama izjavila, konkurencija velika. 

n INICIJATIVA S RAZLOGOM 

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa uputio je zagrebaËkoj gradonaËelnici 

Vlasti PaviÊ i predsjednici Gradske skupπtine grada Zagreba 

Morani PalikoviÊ Gruden, inicijativu VijeÊa Hrvatskog olimpijskog 

odbora za proglaπenjem skijaπice Janice KosteliÊ poËasnom 

graappleankom grada Zagreba te prijedlog za imenovanjem je- 

54

dogaappleaji 

pijskom odboru 

dne zagrebaËke ulice njenim imenom. Janica KosteliÊ u posljednje 

tri godine osvojila je devet medalja na svjetskim prvenstvima 

i Olimpijskim igrama, uz sjajne rezultate u skijaπkom Svjetskom 

kupu. No, uz medalje, iznimno velike zasluge Janici pripadaju i na 

planu promocije grada Zagreba i Republike Hrvatske u svijetu, 

stoji u obrazloæenju inicijative. 

n NOVI-STARI PARTNERI HOO-a 

Na startu novog olimpijskog ciklusa koji 

Êe trajati do 2008. godine, odnosno do 

Olimpijskih igara u Pekingu, Hrvatski olimpijski 

odbor obnovio je uspjeπnu poslovnu 

suradnju s tri ugledne hrvatske tvrtke s 

kojima je tijekom prosinca i sijeËnja potpisao 

novi Ëetverogodiπnji ugovor. Prvi je 

potpisan s Hrvatskom radiotelevizijom s 

kojom HOO ima iznimno uspjeπno iskustvo, 

osobito s promocijom πporta i prijenosom 

Igara u Ateni. Drugi Ëetverogodiπnji 

ugovor potpisali su Ëelnici HOO-a i 

Hrvatske turistiËke zajednice Ëiji je zajedniËki 

projekt, Hrvatska kuÊa u Ateni, 

uËvrstio poslovnu suradnju ovih dviju institucija 

za sljedeÊe Ëetiri godine. Jedan od 

najvjernijih sponzora HOO-a koji hrvatski 

sport dodatno financira i kroz zajedniËku 

karticu je ugledna kartiËna kuÊa Diners 

Club Adriatic. 

n VELEPOSLANICI SPORTA KOÆULJ 

I SMAJLAGI∆ 

Irfan SmailagiÊ 

Za nacionalne veleposlanike Hrvatske za sport, toleranciju i fairplay 

pri Odboru za razvoj sporta VijeÊa Europe, odlukom VijeÊa Hrvatskog 

olimpijskog odbora od 17. veljaËe 2005. godine, imenovani 

su olimpijac, svjetski i europski prvak, plivaË Gordan Koæulj te rukometaπ, 

osvajaË zlatne olimpijske medalje iz Atlante, srebrne na SP i 

pomoÊnik trenera zlatne hrvatske rukometne reprezentacije iz Atene 

2004., Irfan SmajlagiÊ. 

n TRADICIONALNO S VRHUNSKIM SPORTA©IMA 

Na tradicionalnom 14. sajmu πporta i nautike, od 23. do 27. veljaËe, 

HOO je, kao redovni izlagaË i partner ZagrebaËkom velesajmu, 

u 8. paviljonu Velesajma priredio opseæan sportski program na πtandu 

ureπenom u stilu Zimskih olimpijskih igara Torino 2006. U bogatom 

programu prireappleenom za brojne posjetitelje Sajma πporta i nautike, 

kao gosti HOO-a nastupile su potencijalne kandidatkinje za Torino 

2006., klizaËica Idora Hegel i æenski bob-dvojac u sastavu Martina 

Makoπ i Anabela Straga. ©tand HOO-a posjetila je bacaËicom 

kladiva, vrhunska sportaπica Ivana BrkljaËiÊ, Ëlanovi hrvatske posade 

Cro Dakar Teama, a zavrπnog dana Sajma o svojim sportskim 

planovima za buduÊnost govorila je taekwondoistica Nataπa Vezmar 

Novak, najbolja πportaπica Zagreba 2004. godine. 

n ALMERIA 2005 U ZAGREBU 

Izaslanstvo Organizacijskog odbora Mediteranskih igara Almeria 

2005. (COJMA) - na Ëelu s predsjednikom Joseom Marijem Echevarriaom 

(ujedno i predsjednikom ©panjolskog 

olimpijskog odbora) sa suradnicima, 

predstavnikom πpanjolskog Ministarstva 

vanjskih poslova za MI Senanom 

Florensom, sportskim direktorom Antonijem 

Hernandezom i zamjenicom direktora 

Stavroulom Dimitriadou - odræalo je 

23. veljaËe prezentaciju MI 2005. godine 

kako bi boravak sportaπa i struËnih 

stoæera u πpanjolskoj Almeriji, od 24. lipnja 

do 3. srpnja, bio πto ugodniji i uËinkovitiji. 

Prezentaciju na ZagrebaËkom velesajmu 

pratili su, uz domaÊine πpanjolskog 

izaslanstva, predsjednik i v. d. glavnog 

tajnika HOO-a Zlatko Mateπa i Josip 

»op, Ëlanovi sportskih stoæera nacionalnih 

sportskih saveza Ëiji Êe sportaπi sudjelovati 

na MI u Almeriji, kao i brojni gosti 

Sajma πporta i nautike. Uz nacionalne 

πportske saveze, prezentaciju je popratilo 

i resorno ministarstvo πporta u Ëije 

ime je nazoËila pomoÊnica ministra znanosti, 

obrazovanja i πporta Romana Caput 

Jogunica. 

n MISIJA U TORINU 

Hrvatska olimpijska reprezentacija na Zimskim olimpijskim igrama 

u Torinu (10. - 26. veljaËe 2006.) mogla bi biti najbrojnija dosad - 

oko 22 sportaπa, i samim time premaπiti Albertville, Lillehammer, 

Nagano i Salt Lake City, kazao je nakon posjeta Torinu, gradu-doma- 

Êinu ZOI 2006., πef misije i v. d. direktora Ureda za olimpijski program 

HOO-a Damir ©egota. 

©ef Misije Damir ©egota sa suradnicima, direktorom marketinga 

HOO-a Rankom ∆etkoviÊem i izvrπnom tajnicom UZOP-a Majom Gencel, 

obiπao je u Torinu dvoranu Palavela u kojoj je Idora Hegel postigla 

uspjeh karijere osvajanjem devetoga mjesta na EP-u u umjetni- 

Ëkom klizanju; potom mjesto Pragelato, 60 kilometara udaljeno od 

Torina, gdje se priprema teren za nastup nordijskih skijaπa. Izaslanstvo 

HOO-a obiπlo je i Sestrieres gdje Êe biti veÊina alpskih disciplina 

i gdje se gradi novo Olimpijsko selo za 1700 sportaπa i duænosnika 

te obliænji San Sicario, gdje se na 1700 metara nadmorske visine 

smjestila jedna od najzahtjevnijih i najteæih bob i sanjkaπkih staza na 

svijetu. 

55

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?