OLIMP 37 - prosinac 2010. - Hrvatski Olimpijski Odbor

More documents

Recommendations

Info

Društvo i šport Športske stipendije Tekst: GORAN VOJKOVIĆ Klasičan američki sustav velikog broja športskih stipendija teško da bi bio razumljiv i primjenjiv u Hrvatskoj. No, ako sustav financiranja našeg visokog školstva krene prema povezivanju iznosa financiranja i broja upisanih studenata, a sutra, nakon ulaska u Europsku uniju, budu u većem broju dolazili strani studenti - lako je moguće da se poneko sveučilište sjeti stipendiranja kvalitetnih mladih športaša. Svakako bolje (i pametnije) nego ulagati u klasične promidžbene kampanje. Jedna od posebnosti obrazovnog sustava Sjedinjenih Američkih Država je iznimno razvijen sustav športskih stipendija. U Americi postoji privatno i javno visoko školstvo, no niti javno nije potpuno besplatno - za studentske dane svoje djece ponekad se štedi i od njihova rođenja: neki prodaju kakvu imovinu, neki se i zadužuju, što u ovo doba visokih kamata dovodi do enormnih dugova prije ikakvog početka radne karijere. Nedavno je pokrenuta internetska stranica gdje studenti objavljuju svoje fotografije uz visinu duga za troškove studija - studenti onih duljih, medicinskih smjerova, znaju imati i više od 200.000 dolara „minusa“ pred kraj školovanja… Međutim, ako potencijalni student dobro igra američki nogomet, bejzbol, vesla ili se uspješno bavi nekim drugim športom - tu je mogućnost športske stipendije (Amerikanci koriste frazu „athletic scholarship“), koja ne samo da će pokriti dio ili cijelu cijenu školovanja, već će kod onih lukrativnijih športova biti i veća od troškova studija, tako da će uspješan športaš samo formalno imati status studenta-amatera. Prema definiciji, športske stipendije su oblik stipendija za pohađanje visokoškolskih ustanova koje pojedinci dobivaju primarno temeljem svojih športskih sposobnosti. Iako postoje u većem broju zemalja, primarno se vezuju za SAD. O važnosti športskih stipendija u SADu, zorno govori činjenica kako u pitanju nije samostalna djelatnost visokoškolskih institucija i potencijalnih sponzora, već pravno i organizacijski iznimno regulirano područje, za koje je primarno nadležna poluprofesionalna National Collegiate Athletic Association (NCAA), a postoji i nekoliko drugih, manjih krovnih udruga. Unutar same NCAA, kako bi se omogućila ravnopravnost između članica bitno različite kadrovske i financijske snage, sustav je podijeljen u Division I, II i III. Najbogatiji i najjači se nalaze unutar Division I, gdje postoji veći broj punih stipendija. Mnogi su unutar Divison II, gdje među gotovo 100.000 mladih športaša samo nekolicina ima pune stipendije, dok ostali najčešće primaju neki oblik djelomične stipendije ili slične potpore. Ostali su u Division III. Napominjemo kako unutar SAD nije neobično da student prima potporu s više mjesta, tako da su djelomične stipendije vrlo česte. Svakako je zanimljivo pitanje koji je razlog ovako složene i bogate športske aktivnosti i zašto je ona tako usko vezana za Sjedinjene Američke Države. Prvi razlog je svakako činjenica da se školovanje u SAD-u u pravilu plaća. Sveučilišta je puno (SAD danas imaju preko 300 milijuna stanovnika), Amerikanci se općenito za boljim lako sele i studente treba privući. A kako knjige i dugotrajno sjedenje u knjižnici nigdje nisu dobar marketinški materijal - športski uspjeh sveučilišta,
poznate momčadi, jaki športaši-pojedinci, sve to može biti odlična promidžba za privlačenje novih studenata. Slično kako se u formuli 1 najviše reklamiraju oni koji radi specifičnosti svog proizvoda ne koriste klasične promidžbene kanale… Drugi razlog može biti iznimna važnost povezanosti studenata. Kolege koji zajedno studiraju često kasnije postaju poslovni partneri, američko studiranje je vezano za razne oblike studentskih umreženja, iznimno bitnih u suvremenom poslovanju, a športsko povezivanje svakako može tu uvelike pomoći. Na kraju, za razliku od nas, američki način studiranja je u puno većoj mjeri integriran i gleda se na cjeloviti razvoj mlade ličnosti. Primjerice, budući inženjeri obvezno moraju upisati poneki društveni predmet, kao bi stekli cjelovitu sliku društva. Tako imamo cijele grupe informatičara koji uredno slušaju sociologiju ili povijest umjetnosti. U sustavu koji gradi takav stav o cjelovitom odgoju, šport svakako zauzima važno mjesto: iz razloga zdravlja, ali i iz razloga izgradnje momčadskog rada i natjecateljskog duha - nečeg na što su Amerikanci jako ponosni i u čemu su iznimno uspješni. Općenito, Sveučilište kojemu je šport i športski uspjeh neodvojivo vezan s akademskim, u kojemu se gradi zajedništvo, povezuje fizičko i umno, i kroz šport razvijaju socijalne vještine neophodne u kasnijem životu, jednostavno će biti uspješnije u izgradnji svojih studenata u buduće stručnjake. U Americi su se vodile i vode rasprave oko športskih stipendija. Kritičari navode kako je oksimoron činjenica da fizički talentirana osoba temeljem uspjeha u fizičkim aktivnostima dobiva potporu u studiranju. Također, kritizira se kako su neke stipendije puno bliže „plaći“, nego „stipendiji“. S druge strane, osobe koje podržavaju ovakav sustav navode kako su mnoga istraživanja pokazala kako većinu klasičnih akademskih stipendija dobivaju učenici koji pripadaju obiteljima više srednje ili visoke klase, jer takve obitelji više truda ulažu u postizanje dobrih školskih rezultata svoje djece (tako je praktično svugdje, pa i u Hrvatskoj). Športske stipendije su stoga jedan od načina na koji mladi iz siromašnijih obitelji, često pripadnici američkih manjina, mogu steći vrhunsku edukaciju. Jer, športska stipendija ne znači samo baviti se športom, već i redovito polagati ispite. Športaši imaju na američkim sveučilištima niz povlastica, no od njih se očekuje i primjerena akademska aktivnost. Klasičan američki sustav velikog broja športskih stipendija teško da bi bio razumljiv i primjenjiv u državi poput Hrvatske. No, ako sustav financiranja našeg visokog školstva krene prema povezivanju iznosa financiranja i broja upisanih studenata, a sutra nakon ulaska u Europsku uniju budu u većem broju dolazili strani studenti - lako je moguće da se poneko sveučilište sjeti stipendiranja kvalitetnih mladih športaša. Svakako bolje (i pametnije) nego ulagati u klasične promidžbene kampanje! • → Summary ← Athletic scholarships (the U.S. uses the phrase “athletic scholarship”) as a form of scholarship to attend institutions of higher education that individuals receive primarily on the basis of their sporting abilities. The theme of this article are the basics of the sports scholarship and why these relatively numerous scholarships are primarily linked to the higher education model of the United States. The classic American system of a large number of athletic scholarships would be hard to comprehend and apply in a country such as Croatia. However, if our system of financing higher education moves towards linking the amount of funding and the number of enrolled students and tomorrow after joining the European Union foreign students start enrolling in large numbers - it is quite possible that some universities may remember to offer scholarships to young quality athletes. It is certainly better (and smarter) than investing in traditional marketing campaigns! 55 Olimp
Page 1:
Broj 37 / prosinac 2010. ISSN 1331-
Page 5 and 6: 54 56 58 60 62 Prijevod: N. T. Dalm
Page 7 and 8: Josip Čop i Zlatko Mateša Tekst:
Page 9 and 10: SVE MEDALJE HRVATSKIH ŠPORTAŠA 20
Page 11 and 12: Nagrada za fair play: Nikola Barić
Page 13 and 14: Tekst: DRAŽEN BRAJDIĆ Petrinjac V
Page 16 and 17: Olimpijske nade Tatami pun medalja
Page 18: Olimpijske nade sno izgovarati sve
Page 21 and 22: na brzinu. Rana pojava i razvoj umj
Page 24 and 25: Športska terminologija Naziv toga
Page 26: Športska terminologija ljeću i to
Page 30 and 31: 15. GODIŠNJICA SMRTI IVANA PREBEGA
Page 32 and 33: OBLJETNICE 80 GODINA RUKOMETA Tekst
Page 34 and 35: OBLJETNICE Ekipa Prve realne gimnaz
Page 36 and 37: RAZVOJ SKAUTSKOG POKRETA Iz Spomen-
Page 38 and 39: RAZVOJ SKAUTSKOG POKRETA desetak sk
Page 40: STO GODINA ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKO
Page 43 and 44: Kako razviti osjećaj za fair-play
Page 46 and 47: MOO - danas i sutra Sigurno t prije
Page 48 and 49: Znanost i šport Strategija istine
Page 50 and 51: Znanost i šport u zdravlje nacije,
Page 52 and 53: Djeca i šport 30 35 40 45 50 55 60
Page 56 and 57: Šport i međunarodne integracije
Page 58 and 59: Šport na Internetu O internetskim
Page 60 and 61: Športska fotografija Željko Pajvo
Page 62 and 63: Od Olimpa do Olimpa Za OI London -
Page 64 and 65: Od Olimpa do Olimpa skih olimpijaca
show all

OLIMP 37 - prosinac 2010. - Hrvatski Olimpijski Odbor

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?