OLIMP 37 - prosinac 2010. - Hrvatski Olimpijski Odbor

športaši i stječu vrijedna natjecateljska
iskustva ili treba inzistirati na
daleko skupljim natjecanjima gdje s
vremena na vrijeme nastupi nekoliko
hrvatskih športaša Ili se pak treba
orijentirati na organizaciju turnira
gdje hrvatski športaši postižu izvrsne
rezultate, ali se dugovi nakon tih natjecanja
saniraju godinama
Kritika vrhunskog športskog događaja
podsjeća na kritiku najsuvremenijeg
i tehnološki
najrazvijenijeg automobila:
auto doista vrijedi
svakog uloženog eura,
ali, pitanje je tko takvu
kupnju može osigurati.
Možda će cost-benefit
analiza uloženih sredstava
i dobivenih ekonomskih
i društvenih
vrijednosti biti putokaz
za utvrđivanje prioriteta.
Nadalje, zanimljive
istine možda će se čuti
oko poticanja i financiranja
nekih športova
društvenih elita, ali i
športova koji se uklapaju
u sliku Hrvatske kao
zemlje uz more, zemlje
brojnih nacionalnih
parkova, zemlje kojoj
turizam, prirodne ljepote
i ugodna klima predstavljaju
važne adute
gospodarskog razvoja.
Relativno mali broj
znanstvenih istraživanja
na temu društvenih i
ekonomskih vrijednosti
športa u Hrvatskoj, te
šarenilo različitih interpretacija športskih
istina, pred autore buduće strategije
športa stavlja veliku odgovornost.
Da stvar bude još ozbiljnija, za
donošenje nove strategije potrebni su
precizniji okviri koji pozicioniraju šport
kao djelatnost od posebnog interesa
za društvo, a koji su, ili bi trebali biti,
dio opće nacionalne strategije.
Na kraju, osnovna stvar koju bi trebalo
promijeniti, a koja bi trebala biti
temelj, ne samo za izradu nacionalne
strategije športa, već i za izradu nacionalne
strategije izlaska iz krize, ili
strategije nekih drugih djelatnosti,
jest način razmišljanja.
Način razmišljanja koji se temelji
na filozofiji „veži konja gdje ti gazda
kaže“ odnosno na tekovinama vremena
od prije pedeset godina, a ne na
esencijalnim istinama, znanstvenim
spoznajama i zdravoj logici, ne može
značajnije doprinijeti poboljšanju neke
djelatnosti usprkos besprijekornoj retorici,
trenutnom društvenom statusu
i ozbiljnim izrazima lica stručnjaka koji
ostavljaju dojam ljudi znanja i vizije.
Iskrena dobronamjernost i motiviranost
za unaprjeđenje neke djelatnosti
Analizom troškova bavljenja športom
u odnosu na konkretni šport, razinu
kvalitete i dob, utvrđeno je da je udio
proračunskog financiranja u ukupnim
troškovima bavljenja športom (dakako
onim amaterskim) za većinu športova
negdje između 30 i 35%. Ostatak
sredstava snose roditelji i športski
klubovi kroz različite načine koji
nerijetko nalikuju alkemiji.
ili društva u cjelini te prihvaćanje
istine ma kakva ona bila - mogli bi biti
putokaz za uspjeh. Možda spomenute
kategorije nije lako definirati kroz
retoriku fiskalne politike ili rječnikom
birokratskih fraza, ali uspjeh koji iz
njih proizlazi mogao bi biti predmet
brojnih budućih znanstvenih ekspertiza.
•
Literatura:
1. Bartoluci, M. i Škorić, S. (2009). Menadžment u
sportu. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta
u Zagrebu
2. Mišigoj-Duraković, M i sur. (1999). Tjelesno
vježbanje i zdravlje. Zagreb: FFK
3. Zeldin, T. (2005). Intimna povijest čovječanstva.
Zagreb: Biblioteka Ambrozija
4. World Health Organization (2003). Health and
Development Through Physical
Activiti and Sport
→ Summary ←
The connection between sport
and society is reflected through
a series of manifestations.
Therefore the starting points
for drafting the future national
strategy of sports in Croatia
are closely related to the
general situation in society, the
economic standard of living of
the citizens, the development
and competitive strength of the
market, etc.
Compared to the previous
strategies that were more or less
successful, the future strategy
should have its foothold not
only in scientific and technical
knowledge, but also in the
acceptance of some truths and
facts, for which there is a risk
that they are in conflict with the
interests of certain social and
sports structures.
This mostly relates to the
relationship of intensity and
frequency of doing sports and its
impact on human health. While
the optimal intensity of regular
training has numerous benefits
for human health, training on
the verge of human endurance,
which is characteristic for
professional sports, has
completely opposite effects.
Furthermore, analysis of the
specific cost of doing a particular
sport, in relation to age and
level of quality indicates that
only 30-35% of total costs are
covered from the budget, while
the remaining funds must be
paid both by the parents from
the household budget and the
clubs through sponsorships.
Will the future strategy of
sports, in the part concerning
the budget funding give
priority to a few sports clubs
and sporting events and leave
most of the sports to the fate
of self-financing or will it
insist that the priority is given
to as many sports categories
as possible (children, young
disabled athletes, top amateur
athletes…), only time will tell.
51 Olimp