vodi^ niz studiite - УнивеÑзиÑÐµÑ âСв. ÐиÑил и ÐеÑодиÑâ
vodi^ niz studiite - УнивеÑзиÑÐµÑ âСв. ÐиÑил и ÐеÑодиÑâ vodi^ niz studiite - УнивеÑзиÑÐµÑ âСв. ÐиÑил и ÐеÑодиÑâ
Univerzitet "Sv. Kiril i Metodij" - Skopje FAKULTET ZA VETERINARNA MEDICINA VODI^ NIZ STUDIITE informacii za studiskata programa i uslovite za studirawe u~ebna 2009/2010 Skopje, 2009
- Page 2 and 3: SODR@INA Voveden zbor na Dekanot ..
- Page 4 and 5: Po~ituvani studenti, Ja prodol`uvam
- Page 7 and 8: I ISTORIJAT NA FVM 1. Istorijat Vet
- Page 9 and 10: Vodi~ niz studiite Istorijat na FVM
- Page 11: II UPRAVNA I ORGANIZACIONA POSTAVEN
- Page 14 and 15: Vodi~ niz studiite Upravna i organi
- Page 16 and 17: Vodi~ niz studiite Upravna i organi
- Page 19 and 20: III PROSTOR I OPREMA NA FVM Nastavn
- Page 21 and 22: Vodi~ niz studiite Prostor i oprema
- Page 23 and 24: Vodi~ niz studiite Prostor i oprema
- Page 25: IV STUDENTSKI PARLAMENT I DRUGI FOR
- Page 28 and 29: Vodi~ niz studiite Drugi formi na o
- Page 31 and 32: V NASTAVNO-OBRAZOVNA, NAU^NO-ISTRA@
- Page 33: VI OSNOVNI PRINCIPI NA STUDIRAWE PO
- Page 36 and 37: Vodi~ niz studiite Osnovni principi
- Page 39 and 40: VII PRAVILA NA STUDIRAWE 1. Organiz
- Page 41 and 42: Vodi~ niz studiite Pravila na studi
- Page 43 and 44: Vodi~ niz studiite Pravila na studi
- Page 45: VIII OBEM I ORGANIZACIJA NA STUDISK
- Page 48 and 49: Vodi~ niz studiite Obem i organizac
- Page 50 and 51: 7 semestar 8 semestar 9 semestar 10
Univerzitet "Sv. Kiril i Metodij" - Skopje<br />
FAKULTET ZA VETERINARNA MEDICINA<br />
VODI^ NIZ STUDIITE<br />
informacii za studiskata programa i<br />
uslovite za studirawe<br />
u~ebna 2009/2010<br />
Skopje, 2009
SODR@INA<br />
Voveden zbor na Dekanot .................................................................. 4<br />
I. Istorijat na Fakultetot za veterinarna<br />
medicina - Skopje ............................................................................ 5<br />
1. Istorijat ..................................................................... 7<br />
2. Dosega{na nastavna dejnost.......................................... 7<br />
3. Kadrovska sostojba........................................................ 9<br />
II. Upravna i orga<strong>niz</strong>aciona postavenost<br />
na fakultetot .................................................................................. 11<br />
1. Upravuvawe ....................................................................13<br />
2. Orga<strong>niz</strong>aciona struktura na Fakultetot ....................14<br />
3. Nastavno-nau~en i sorabotni~ki kadar ..................... 15<br />
III. Prostor i oprema na Fakultetot<br />
za veterinarna medicina ............................................................. 17<br />
IV. Studentski parlament i drugi formi na orga<strong>niz</strong>irawe na<br />
Studentite na FVM-S ................................................................... 25<br />
1. U~estvo na studentite vo upravuvaweto ..................... 27<br />
2. Internacionalna veterinarna studentska<br />
orga<strong>niz</strong>acija - Makedonija (I V S A Macedonia) ............. 28<br />
V. Nastavno-obrazovna, nau~no-istra`uva~ka i<br />
aplikativna dejnost na FVM-S .................................................... 29<br />
VI. Osnovni principi na studirawe po<br />
Evropskiot kredit transfer sistem …………….................. 33<br />
VII. Pravila na studirawe ................................................................ 37<br />
1. Orga<strong>niz</strong>acija na <strong>studiite</strong> ............................................. 39<br />
2. Pravila na studirawe ................................................. 39<br />
3. Proverka na znaewata i ocenuvawe ........................... 41<br />
4. Ispitni sesii ............................................................... 44<br />
5. U~ebna godina, semestralna nastava ........................ 44<br />
VIII. Obem i orga<strong>niz</strong>acija na studiskata programa .................... 45
IX. Orga<strong>niz</strong>acija na studiskata programa<br />
po godini ............................................................................................ 53<br />
X. Uslovi za zapi{uvawe vo povisoka<br />
godina na studii .............................................................................. 69<br />
XI. Prakti~ni informacii za studentite .................................... 73<br />
1. Sedi{te na Fakultetot za veterinarna medicina ..... 75<br />
2. Uslovi i na~in na zapi{uvawe na integrirani<br />
studii ............................................................................... 75<br />
3. Status na student ............................................................ 75<br />
4. Prava i obvrski na studentot ........................................ 76<br />
5. Miruvawe na obvrskite na studentot ........................... 78<br />
6. Prestanok na statusot na student ................................. 78<br />
7. Disciplinski merki ........................................................ 78<br />
8. U~estvo na studentite vo upravuvaweto ..................... 80<br />
XI. Pravilnik za diplomski trud ................................................. 81<br />
1. Pravilnik za postapkata na prijavuvawe,<br />
podgotovka i odbrana na diplomskiot trud na FVM ....... 83
Po~ituvani studenti,<br />
Ja prodol`uvame tradicijata na<br />
veterinarnata medicina od 1927 godina,<br />
vnedrena od Veterinarniot institut,<br />
prenesena na Fakultetot za veterinarna<br />
medicina. Osnovan vo 1991 godina, pretstavuva mlad, no ambiciozen<br />
~len na Evropskata Asocijacija, vo postapka za ramnopravnost so<br />
evropskite i svetskite standardi i vo ~ekor so sovremenite<br />
tekovi, tehnologii i soznanija za uspe{na dejnost, a so toa i<br />
afirmacija na veterinarnata medicina i veterinarnoto zdravstvo<br />
kako neosporliv i pove}e od potreben segment na `ivotot.<br />
Celta na ovoj vodi~ pretstavuva zapoznavawe so dejnosta na<br />
Fakultetot, mestoto i ulogata na studentite vo obrazovniot proces,<br />
kako i procesite i trendovite za osovremenuvawe i integrirawe na<br />
visokoto obrazovanie vo edinstveniot evropski prostor preku<br />
Bolowskiot proces.<br />
Pokraj kvalitetnata edukacija na studentite, akreditacijata na<br />
laboratoriite spored evropskite standardi, aproksimacija na<br />
evropskoto zakonodavstvo, zdravstvenata za{tita na `ivotnite,<br />
biosigurnosta na hranata, kontrolata na zoonozite i<br />
blagosostojbata na `ivotnite, pretstavuvaat imperativ na na{eto<br />
postoewe.<br />
[irokoto pole na dejnosta na veterinarnata struka i<br />
veterinarnata medicina vo celina, ni davaat golemi mo`nosti za<br />
rabota, samodoka`uvawe i mo`nost da pridoneseme vo<br />
podobruvawe na kvalitetot na dene{noto `iveewe, no sekako so<br />
{iroki pogledi kon ona {to bi bila na{a idna aktivnost za<br />
obezbeduvawe podobra idnina. Maksimalnite zalo`bi za<br />
evaluacija na Fakultetot i brojnite sovladani ve{tini od idnite<br />
doktori po veterinarna medicina se na{ite motivi za evropski<br />
standardi. Zatoa, ona {to pretstavuva neosporliv fakt - lajtmotiv<br />
na na{ata dejnost i funkcionirawe e postojaniot razvoj i<br />
unapreduvawe na veterinarnata medicina i veterinarnoto<br />
zdravstvo kako preduslov za sî ona {to sme i sakame da bideme.<br />
Qubovta kon `ivotnite i veterinarnata profesija ni davaat<br />
mnogu za da bideme sre}ni, a svetot da go napravime poubav.<br />
Veterinarnata medicina kako zdravstvena profesija, zaedno so<br />
humanata medicina se najbitnite subjekti odgovorni za globalnoto<br />
javno zdravje. Zdravite `ivotni zna~at i zdravi lu|e, a maksimata<br />
edno zdravje, edna medicina, eden svet e potvrda za toa.<br />
Skopje, 2009<br />
Dekan<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski
I<br />
ISTORIJAT NA FAKULTETOT ZA<br />
VETERINARNA MEDICINA<br />
SKOPJE
I<br />
ISTORIJAT NA FVM<br />
1. Istorijat<br />
Veterinarniot fakultet vo Skopje e osnovan vo u~ebnata<br />
1991/1992 godina, kako nasoka na Zemjodelskiot fakultet vo Skopje<br />
so Re{enie od 1.XI 1991 godina, izdadeno od Ministerstvoto za<br />
obrazovanie i fizi~ka kultura. So ova Re{enie, Zemjodelskiot<br />
fakultat be{e zadol`en da otpo~ne so nastava na 6.XI 1991 godina<br />
so <strong>studiite</strong> na prva i vtora godina, so studenti vrateni od drugite<br />
veterinarni fakulteti na biv{ata SFR Jugoslavija.<br />
Na 30.I 1993 godina, Nastavno-nau~niot Sovet na Zemjodelskiot<br />
fakultet vo Skopje donese odluka za izdvojuvawe na nasokata na<br />
veterinarniot studium vo zaseben Veterinaren fakultet.<br />
Po sklu~uvawe dogovor pome|u Veterinarniot fakultet,<br />
Veterinarniot institut, Glavnata veterinarna bolnica i<br />
Zemjodelskiot fakultet za obezbeduvawe prostor i oprema {to }e<br />
se koristi za izvr{uvawe na <strong>studiite</strong> po veterinarna medicina,<br />
mati~nata komisija utvrdi deka se ispolneti site neophodni uslovi<br />
za otpo~nuvawe so rabota na Veterinarniot fakultet. Vrz osnova<br />
na toa, Ministerstvoto za obrazovanie i fizi~ka kultura donese<br />
re{enie od 20.IV 1994 godina, so {to go verificira formiraweto i<br />
raboteweto na Veterinarniot fakultet vo Republika Makedonija.<br />
Na barawe na Veterinarniot fakultet, Osnovniot Sud - Skopje<br />
I, na 26.IV 2000 godina donese re{enie za izvr{ena promena na<br />
nazivot na Veterinarniot fakultet vo Fakultet za veterinarna<br />
medicina (FVM).<br />
Vladata na Republika Makedonija, vo ramkite na svoite prava<br />
i obvrski, na predlog na Ministerstvoto za obrazovanie i nauka, na<br />
sednica odr`ana na 20.X 2003 godina, donese Odluka za<br />
pripojuvawe na Veterinarniot institut kon Fakultetot za<br />
veterinarna medicina.<br />
2. Dosega{na nastavna dejnost<br />
So formiraweto na Fakultetot, vo 1991 godina, be{e usvoen<br />
studiski plan koj vo golema merka nalikuva{e na istite od<br />
fakultetite vo biv{ite jugoslovenski prostori, no prilagoden na<br />
lokalnite mo`nosti i kapaciteti vo ~ove~ki resursi i prostor.<br />
So odvojuvaweto od Zemjodelskiot fakultet be{e izvr{ena<br />
izmena i dopolnuvawe na studiskiot plan, pri {to bea isfrleni<br />
odredeni nastavni celini i vovedeni novi. Po ovoj studiski plan i<br />
programa vo traewe od 5 godini (10 semestri) i so vkupen fond od<br />
4710 ~asovi (2580 ~asovi teoretska i 2130 ~asovi prakti~na<br />
nastava) vo ovoj moment ja pratat nastavata samo u{te studentite na<br />
petta godina.<br />
7
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Istorijat na FVM<br />
Vo u~ebnata 2003/2004 godina be{e formirana rabotna grupa na<br />
FVM so zada~a za izgotvuvawe nov nastaven plan i reorga<strong>niz</strong>acija<br />
na nastavniot proces pri FVM. Kako pojdovna osnova za rabota,<br />
grupata go koriste{e predlog-nastavniot plan do koj se dojde vo<br />
ramkite na zada~ite koi proizlegoa od Tempus proektot<br />
"Unapreduvawe na veterinarnata edukacija vo Republika<br />
Makedonija" (Joint European Project No CD-JEP-15017-2000). Rabotnata<br />
grupa temelno analizira i golem broj studiski planovi i programi<br />
na akreditirani evropski fakulteti, kako i brojni novi soznanija<br />
vo podra~jeto na biomedicinata koi ne bea vklu~eni vo starata<br />
studiska programa. Dopolnitelno, vo tekot na procesot na<br />
evaluacija, Fakultetot be{e poseten od previzitaciskata komisija<br />
na Evropskata asocijacija na veterinarni fakulteti (EAEVE) ~ija<br />
polnopravna ~lenka e i FVM. Komisijata dade korisni i vredni<br />
soveti za nedostatocite vo edukaciskiot proces, koi treba da se<br />
koregiraat. Pogolem del od sugestiite koi se odnesuvaa na<br />
studiskiot plan bea razgledani i implementirani vo noviot plan<br />
so koj se zapo~na od u~ebnata 2006/2007 godina.<br />
Zemaj}i gi predvid steknatite iskustva i dobienite sugestii,<br />
no i specifi~nostite na veterinarnata struka vo Makedonija<br />
Fakultetot podgotvi sovremena studiska program prema principite<br />
i barawata na Bolowskata deklaracija so voveduvawe na<br />
Evropskiot kredit transfer-sistem (EKTS) so koja se ovozmo`i<br />
lesno priznavawe na diplomata i po{iroka mobilnost na<br />
profesorite/studentite vo ramkite na evropskoto obrazovno<br />
podra~je.<br />
So donesuvawe na Zakonot za visoko obrazovanie (Sl. vesnik<br />
na RM br. 35/2008 od 14.03.2008 g.), kako i na Zakonot za izmenuvawe<br />
i dopolnuvawe na zakonot za visokoto obrazovanie (Sl. vesnik br.<br />
103/2008 i br. 26/2009) i potrebata od implementacija na odredbite<br />
sodr`ani vo niv, posebno vo delot koj se odnesuva na preodnite i<br />
zavr{nite odredbi (~len 180), proizleze i potrebata od<br />
usoglasuvawe na visokoobrazovnata i nau~na dejnost na Fakultetot<br />
za veterinarna medicina vo Skopje prema zakonskite barawa,<br />
osobeno vo delot na studiskata programa. So citiraniot ~len,<br />
visoko obrazovnite ustanovi se dol`ni da gi vovedat studiskite<br />
programi za visoko obrazovanie i studiskite programi za<br />
usovr{uvawe vo soglasnost so zakon postepeno najdocna do<br />
studiskata 2009/2010 godina.<br />
Trgnuvaj}i od gornoto be{e utvrdena potrebata od izmenuvawe,<br />
dopolnuvawe i usoglasuvawe na postoe~kata studiska programa na<br />
FVM-S za koja cel be{e formirana Komisija.<br />
8
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Istorijat na FVM<br />
Po konsultaciite so predmetnite nastavnici Komisijata go<br />
izgotvi proektot za izmeni i dopolnuvawa na studiskata programa<br />
usoglasena so barawata na ZVO.<br />
Imaj}i gi vo predvid isklu~ocite koi se odnesuvaat za<br />
studiskite programi za reguliranite profesii, na koja pripa|a i<br />
veterinarnata profesija (Directive 2005/36/EC of the European<br />
Parliament and of the Council of 7th September 2005; The European<br />
Communities (Recognition of Professional Qualifications) Regulations 2007<br />
No. 2781 from 19th October 2007), so izmenite i dopolnuvawa na<br />
studiskata programa na Fakultetot za veterinarna medicina vo<br />
Skopje od u~ebnata 2009/2010 godina se orga<strong>niz</strong>araat integrirani<br />
studii od prv i vtor ciklus.<br />
Studiraweto na FVM-S so usvoenite izmeni i dopolnuvawa na<br />
studiskiot plan i ponatamu traat 5.5 godini (11 semestri), a site<br />
napraveni izmeni vo programata se odraz na sledeweto na<br />
aktuelnite sostojbi vo veterinarstvoto vo zemjata i Evropskata<br />
Unija, svetskata veterinarna nauka, no i op{testvenite sostojbi<br />
osobeno vo oblasta na zemjodelstvoto i stopanstvoto vo celina.<br />
3. Kadrovska sostojba<br />
Integriranite studii po veterinarna medicina na Fakultetot<br />
za veterinarna medicina vo Skopje ja realiziraat nastavnici i<br />
sorabotnici od Fakultetot so isklu~ok na predmetite<br />
Biostatistika i Biofizika, vo ~ie realizirawe u~estvuvaat<br />
nastavnici od Prirodno-matemati~kiot fakultet pri<br />
Univerzitetot "Sv. Kiril i Metodij" vo Skopje.<br />
9
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Istorijat na FVM<br />
10
II<br />
UPRAVNA I ORGANIZACIONA<br />
POSTAVENOST NA FAKULTETOT<br />
11
II<br />
UPRAVANA I ORGANIZACIONA POSTAVENOST<br />
1. Upravuvawe<br />
Soglasno Zakonot za visoko obrazovanie i Statutot na<br />
Univerzitetot “Sv. Kiril i Metodij” - Skopje, upravuvaweto i<br />
rakovodeweto na Fakultetot se ostvaruva preku slednive organi:<br />
‣ Dekan - rakovoden organ na Fakultetot. Na dekanot mu<br />
pomagaat dva prodekana (za nastava i za nauka)<br />
‣ Dekanatska uprava - organ na Fakultetot sostaven od<br />
dekanot, prodekanite, rakovoditeli na institutite i<br />
pretsedatelot na Sojuzot na studentite na Fakultetot za<br />
veterinarna medicina;<br />
‣ Nastavno-nau~en sovet - stru~en organ koj go so~inuvaat<br />
izbranite redovni profesori, vonredni profesori i<br />
docentite na Fakultetot kako i pretstavnici na<br />
sorabotnicite i pretstavnici na studentite na Fakultetot<br />
izbrani od organite na Sojuzot na studentite<br />
Dekan na Fakultetot<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski, hristovskim@fvm.ukim.edu.mk<br />
Prodekan za nastava<br />
Prof. d-r Romel Velev, vromel@fvm.ukim.edu.mk<br />
Prodekan za nauka<br />
Prof. d-r Toni Dovenski, dovenski@fvm.ukim.edu.mk<br />
Sekretar na Fakultetot<br />
Ana A. Ordanoska, diplomiran pravnik<br />
Dekanatska uprava<br />
D-r Mi{o Hristovski, redoven profesor<br />
D-r Toni Dovenski, vonreden profesor<br />
D-r Romel Velev, vonreden profesor<br />
D-r Dine Mitrov, docent<br />
D-r Vladimir Petkov, vonreden profesor<br />
D-r Pavle Sekulovski, docent<br />
Aleksandar Ginovski, student<br />
13
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Upravna i orga<strong>niz</strong>aciona postavenost<br />
2. Orga<strong>niz</strong>aciona struktura na Fakultetot<br />
Za vr{ewe na svojata dejnost, Fakultetot e orga<strong>niz</strong>iran vo<br />
nastavno-nau~ni orga<strong>niz</strong>acioni edinici - instituti. Vo ramkite na<br />
institutite se katedrite, laboratoriite, centrite i klinikite. Za<br />
vr{ewe na stru~no-administrativnite raboti na Fakultetot<br />
odgovorna e stru~nata slu`ba. Biliotekata vo sklopot na<br />
Fakultetot u~estvuva vo kreiraweto na politikata na<br />
bibliote~noto rabotewe vo ramkite na integriraniot bibliote~en<br />
sistem na Univerzitetot.<br />
Nastavno-nau~ni orga<strong>niz</strong>acioni edinici<br />
Institut za hrana (IH)<br />
Veterinaren institut (VI)<br />
Institut za reprodukcija i biomedicina (IRBM)<br />
Stru~na slu`ba<br />
Studentski pra{awa<br />
Oddelenie za op{ti, pravni i finansiski raboti<br />
Adresa na Fakultetot<br />
ul. Lazar Pop - Trajkov 5-7 1000 Skopje, R. Makedonija<br />
tel: ++ 389 2 3240 700<br />
faks: ++ 389 2 3114 619<br />
web site: http://www.fvm.ukim.edu.mk<br />
14
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Upravna i orga<strong>niz</strong>aciona postavenost<br />
3. Nastavno-nau~en i sorabotni~ki kadar<br />
Na Fakultetot za veterinarna medicina se ostvaruvaat<br />
integrirani studii od prv i vtor ciklus i studii od tret ciklus<br />
(doktorski studii). Nastavata na integriranite studii od prv i<br />
vtor ciklus na Fakultetot za veterinarna medicina ja izveduvaat<br />
redovni profesori, vonredni profesori, docenti, asistenti i<br />
pomladi asistenti.<br />
Redovni profesori<br />
‣ Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
‣ Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
‣ Prof. d-r Georgi Mickovski<br />
‣ Prof. d-r Dino ^r~ev<br />
‣ Prof. d-r Mihajlo Adamov<br />
‣ Prof. d-r Risto Prodanov<br />
Vonredni profesori<br />
‣ Prof. d-r Toni Dovenski<br />
‣ Prof. d-r Romel Velev<br />
‣ Prof. d-r Vlatko Ilieski<br />
‣ Prof. d-r Vladimir Petkov<br />
‣ Prof. d-r Plamen Troja~anec<br />
Docenti<br />
‣ Doc. d-r Dine Mitrov<br />
‣ Doc. d-r Ivan~o Naletoski<br />
‣ Doc. d-r Igor Ul~ar<br />
‣ Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
‣ Doc. d-r Zehra Hajrulai-Musliu<br />
‣ Doc. d-r Blagica Sekovska<br />
‣ Doc. d-r Slav~o Mreno{ki<br />
‣ Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
15
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Upravna i orga<strong>niz</strong>aciona postavenost<br />
Asistenti<br />
‣ Ass. m-r Florina Popovska-Per~ini}<br />
‣ Ass. m-r Jovana Stefanovska<br />
‣ Ass. m-r Qup~o Mickov<br />
‣ Ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
‣ Ass. m-r Lazo Pendovski<br />
‣ Ass. m-r Dean Jankuloski<br />
‣ Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
‣ Ass. m-r Katerina Blagoevska dipl. biol<br />
Pomladi asistenti<br />
‣ Ass. dvm Radmila ^r~eva-Nikolovska<br />
‣ Ass. dvm Sloboden ^okrevski<br />
‣ Ass. dvm Iskra Cvetkovi}<br />
‣ Ass. dvm Nikola Adamov<br />
‣ Ass. dvm Ksenija Ilievska<br />
‣ Ass. dvm Kiril Krstevski<br />
‣ Ass. dvm Igor Xaxovski<br />
‣ Ass. dvm Sandra Kostova<br />
‣ Ass. dvm Irena Celeska<br />
16
III<br />
PROSTOR I OPREMA NA<br />
FAKULTETOT ZA VETERINARNA<br />
MEDICINA<br />
17
III<br />
PROSTOR I OPREMA NA FVM<br />
Nastavno-obrazovniot proces se izveduva vo prostoriite na<br />
Fakultetot za veterinarna medicina, osven po predmetot<br />
Biofizika koj se izveduva na Prirodno-matemati~kiot fakultet vo<br />
Skopje.<br />
Fakultetot za veterinarna medicina raspolaga so eden<br />
amfiteatar i tri predavalni so vkupno 160 sedi{ta za<br />
realizirawe na nastavata na visoko-stru~no sofisticiran na~in.<br />
Predavalnite se opremeni so moderna audio-vizuelna oprema<br />
(videobim, grafoskop, episkop, slajd proektor, TV i video oprema) i<br />
personalni kompjuteri koi se povrzani na internata mre`a na<br />
Fakultetot i imaat pristap na Internet.<br />
Za izveduvawe na prakti~nata nastava na studentite im se na<br />
raspolagawe 5 ve`balni (ve`balna za hemija, biohemija,<br />
fiziologija i patofiziologija; ve`balna za mikrobiologija,<br />
zarazni bolesti i bolesti na `ivina; ve`balna za parazitologija;<br />
ve`balna za farmakologija i toksikologija i ve`balna za<br />
vnatre{ni bolesti), 3 u~ilnici (mikroskopska; u~ilnica za<br />
rentgenologija i kompjuterska u~ilnica), 2 sali za sekcija<br />
(osteolo{ka sala so sala za sekcija po anatomija i sala za sekcija<br />
po patolo{ka morfologija) i 1 sala za anestezija i operacija vo<br />
sklopot na klinikata za doma{ni milenici koja e vo finalna faza<br />
na realizacija. U~ilnicite i ve`balnite se opremeni so moderna<br />
tehni~ko-tehnolo{ka oprema so najsovremeni performansi.<br />
19
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prostor i oprema na FVM<br />
Klini~kata praksa se izveduva i na nekolku komercijalni<br />
farmi za mle~ni kravi i ovci, sviwarski i `ivinarski farmi,<br />
ribnici i vo pove}e veterinarni stanici i ambulanti vrz osnova na<br />
zaemni dogovori za sorabotka.<br />
Fakultetot poseduva i kompjuterska u~ilnica vo sklop na<br />
bibliotekata so 10 novi kompjuteri i so permanentna internet<br />
konekcija, kako i pristap do CLIVE bazata na podatoci.<br />
Preku realizacija na Tempus proektot CD JEP-15017-2000<br />
”Unapreduvawe na veterinarnata edukacija vo R. Makedonija”<br />
fakultetot stana asocijativen ~len na CLIVE konzorciumot. So toa<br />
toj se zdobi so mo`nosta za upotreba na kompjuterski edukativni<br />
programi izdadeni od ovoj konzorcium vo svoite nastavni programi.<br />
Zbogatuvaweto na bibliotekata so novi naslovi na<br />
kompjuterski edukativni materijali, kako i opremeniot<br />
kompjuterski centar, na studentite im ovozmo`uva ne samo<br />
koristewe na CLIVE edukativnite programi tuku i poednostaven<br />
pristap do internet i do najva`nite me|unarodni bazi podatoci od<br />
oblasta na veterinarnata medicina.<br />
20
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prostor i oprema na FVM<br />
Kompjuterskiot centar e dizajniran za upotreba na studentite i<br />
profesorite od Fakultetot so cel upotreba na modularna nastava.<br />
Vakviot pristap ja osovremeni nastavata i ja ovozmo`i polesna<br />
primena na EKTS. Na studentite im se dostapni preku 70<br />
edukativni programi od CLIVE paketot.<br />
Ovie programi mo`at da gi koristat i doktorite po<br />
veterinarna medicina zainteresirani za kontinuiran<br />
profesionalen razvoj i studentite od srodnite oblasti kako na pr.<br />
Medicina, Zemjodelski ili Biolo{ki nauki. Za ovaa cel e<br />
izrabotena i informativna bro{ura so skraten prikaz na<br />
kompjuterskite edukativni programi koj gi sodr`i kompjuterskiot<br />
centar.<br />
Nastavniot personal ima dostap do 80 kompjuteri povrzani vo<br />
interna mre`a i permanentno konektirani na internet.<br />
Za potrebite na nastavata, kontinuirano ili povremeno se<br />
koristi i aparaturata za nau~no-istra`uva~ki i komercijalni celi<br />
(mikroskopi, ultrazvu~ni skeneri, rentgen aparat, biohemiski<br />
analizatori i sl.) na fakultetot.<br />
21
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prostor i oprema na FVM<br />
Fakultetot poseduva biblioteka koja e kompjuterizirana i<br />
raspolaga so bibliote~en fond od nad 3000 knigi, u~ebnici,<br />
bilteni, monografii, zbornici, periodika i dr. potrebni u~ebni<br />
pomagala.<br />
FVM-S e i ~lenka na "Sredno Evropskata programa za<br />
univerzitetska razmena" (Central European Exchange Program for<br />
University Studies) ili skrateno CEEPUS. Toa e programa za<br />
interuniverzitetska sorabotka i mobilnost (razmena na studenti i<br />
nastavnici) vo ramkite na edna vospostavena mre`a. Mre`nata<br />
sorabotka se vospostavuva me|u najmalku tri Univerziteta, a<br />
voobi~aeno se realizira vo sektori na univerzitetsko nivo za<br />
ostvaruvawe na razli~ni op{ti celi i definirawe na aplikacii<br />
za mobilnost na studenti i nastavnici. So programata e zapo~nato<br />
vo 1993 godina, a vo ovoj moment e na sila dogovorot CEEPUS II,<br />
potpi{an vo 2003 godina. Sega{ni dogovoreni strani se Albanija,<br />
Avstrija, Bugarija, Hrvatska, ^e{ka, Makedonija, Ungarija, Polska,<br />
Romanija, Srbija, Crna Gora, Slova~ka i Slovenija.<br />
Univerzitetite priklu~eni vo mre`ite na CEEPUS II imaat<br />
obvrska celosno da go priznaat periodot na studii ili trening vo<br />
partnerskite univerziteti, a kako osnova za me|usebno priznavawe<br />
slu`i EKTS ili nekoj drug kompatibilen sistem. Za olesnuvawe na<br />
akademskata mobilnost, kursevite i/ili predavawata se dr`at na<br />
angliski, germanski ili francuski jazik. Studentite koi studiraat<br />
vo ramkite na CEEPUS II se oslobodeni od registracija i/ili<br />
{kolarina.<br />
22
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prostor i oprema na FVM<br />
Od 2006 godina, FVM-S e ~lenka na regionalnata mre`a na<br />
veterinarni fakulteti VetNEST (Veterinary Network of European Student<br />
and Staff Transfer) ~ie jadro e formirano vo 1993 godina od<br />
fakultetite vo Brno, Budimpe{ta, Ko{ice, Qubqana i Viena. Vo<br />
2003 godina kon ovaa mre`a se priklu~uvaat i fakultetite od<br />
Zagreb i Vroclav, a vo 2006 i fakultetot od Tirana i Bosna i<br />
Hercegovina.<br />
Vo akademskata 2008/2009 godina na FVM se dodeleni 5<br />
patuvawa za studenti vo traewe od 4 meseci (1 semestar) i 5<br />
prestoi za nastavniot kadar vo traewe od po 1 mesec. Isto taka, na<br />
FVM e ostvaren prestoj na 1 nastavnik i 2 studenti poslediplomc.<br />
Koordinator na VetNEST mre`ata na FVM e prof. d-r Toni<br />
Dovenski.<br />
23
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prostor i oprema na FVM<br />
24
IV<br />
STUDENTSKI PARLAMENT I<br />
DRUGI FORMI NA<br />
ORGANIZIRAWE NA STUDENTITE<br />
NA FAKULTETOT ZA<br />
VETERINARNA MEDICINA<br />
25
IV<br />
STUDENTSKI PARLAMENT<br />
1. U~estvo na studentite vo upravuvaweto<br />
So zapi{uvawe na Fakultetot za vetrinarna medicina, sekoj<br />
student stanuva ~len na studentskiot parlament na Fakultetot.<br />
Studentskiot parlament na fakultetot im ovozmo`uva na<br />
studentite ostvaruvawe na zaedni~kite interesi kako partneri vo<br />
procesot na visokoto obrazovanie. Kako del od akademskata<br />
zaednica, studentite na Fakultetot prestavuvaat motor vo<br />
implementirawe na Bolowskata deklaracija i procesot na<br />
voveduvawe na novite evropski standardi vo veterinarnata<br />
profesija.<br />
Vo upravuvaweto so Fakultetot studentite u~estvuvaat preku<br />
svoi pretstavnici koi gi izbiraat vo studentskiot parlament<br />
spored uslovite utvrdeni so zakon i Statutot na Univerzitetot.<br />
Studentite na FVM-S izbiraat tri pretstavnici koi<br />
u~estvuvaat vo rabotata na sednicite na Nastavno-nau~niot sovet<br />
na fakultetot. Predstavnicite se izbiraat na neposredni, fer i<br />
demokratski izbori, vrz osnova na posebni kriteriumi propi{ani<br />
so pravilnik. Mandatot na pretstavnicite na studentskiot<br />
parlament e 2 godini, so pravo na u{te eden posledovatelen izbor.<br />
Pretstavnici od studentskiot parlament na fakultetot<br />
~lenuvaat i vo studentskiot parlamen na Univerzitetot. Niv isto<br />
taka gi izbira studentskiot parlament na fakultetot so mandat od<br />
2 godini. Brojot na predstavnici od sekoj fakultet vo Studenstkiot<br />
parlament na Univerzitetot se odreduva proporcionalno na brojot<br />
na studenti na fakultetot.<br />
Finansiraweto na studentskiot parlament na Univerzitetot i<br />
fakultetite se utvrduva so poseben pravilnik za finansirawe i so<br />
Statutot na Studentskiot parlament na Univerzitetot.<br />
Vo studentskiot parlament ramnopravno ~lenuvaat i najmalku<br />
po eden pretstavnik od studentskite formi na samoorga<strong>niz</strong>irawe<br />
na Univerzitetot, utvrdeni so akt na Studentskiot parlament.<br />
Studentskiot parlament na Univerzitetot ima svoj<br />
pretsedatel, koj se izbira na tajni i neposredni izbori so mandat<br />
od 2 godini, bez pravo na u{te eden posledovatelen izbor. Na~inot<br />
na kandidirawe i izbor se utvrduva so Statut na Studentskiot<br />
parlament na Univerzitetot. Pravilnicite gi donesuva<br />
Studentskiot parlament na Univerzitetot. Rabotata na<br />
Studentskiot parlament na Univerzitetot i fakultetite se<br />
utvrduva so statutot na Studentskiot parlament na Univerzitetot.<br />
27
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Drugi formi na orga<strong>niz</strong>irawe<br />
2. Internacionalna veterinarna studentska orga<strong>niz</strong>acija -<br />
Makedonija - I V S A Macedonia<br />
Internacionalna veterinarna studentska orga<strong>niz</strong>acija (IVSA)<br />
pretstavuva me|unarodna asocijacija na studentite po veterinarna<br />
medicina osnovana 1951 godina vo Utreht - Holandija. Asocijacijata<br />
broi pove}e od 50 ~lenki <strong>niz</strong> celiot svet i e postojano anga`irana<br />
za vospostavuvawe vrski so zemjite koi ne se nejzini ~lenki. Kako<br />
lokalen ogranok, IVSA Makedonija pri Fakultetot za veterinarna<br />
medicina vo Skopje stanuva del od golemoto IVSA semejstvo na<br />
20.VII 1994 godina po letniot kongres vo Berlin. Na{iot lokalen<br />
komitet vo ~lenstvoto na IVSA e registrirano pod ustavnoto ime na<br />
na{ata zemja.<br />
IVSA Makedonija vo sklop na svetskata IVSA so sedi{te vo<br />
Kopenhagen gi ima slednive celi i zada~i: podobruvawe na<br />
kvalitetot na <strong>studiite</strong>, razmena na iskustva i informacii,<br />
me|usebno pomagawe (donacija na literatura i drugi pomagala),<br />
ovozmo`uvawe rabota na nau~ni proekti, zapoznavawe so novite<br />
dostignuvawa od veterinarnata medicina, kako i orga<strong>niz</strong>irawe<br />
grupni i individualni razmeni na studentite, u~estvo na<br />
studentite na simpoziumi i kongresi vo orga<strong>niz</strong>acija na svetskata<br />
IVS A, kako i na lokalni sobiri vo orga<strong>niz</strong>acija na poedini<br />
fakulteti za veterinarna medicina, a sî so cel ostvaruvawe na<br />
pogolema aktivnost i informiranost na studentite-~lenovi na<br />
IVSA.<br />
Vo dosega{niot period, IVSA Makedonija so uspeh raboti i<br />
dejstvuva blagodarenie na anga`iraweto na site studenti koi bile<br />
i sî u{te se nejzini ~lenovi, kako i blagodarenie na poddr{kata<br />
koja IVSA Makedonija ja dobiva vo izminative 12 godini od<br />
Fakultetot za veterinarna medicina. Uspesite se sogleduvaat<br />
preku aktivnostite koi IVSA Makedonija gi ima realizirano vo<br />
prethodnite godini. Tie aktivnosti vklu~uvaat u~estvo na site<br />
kongresi i simpoziumi od 1994 god. pa navamu, realizacija na<br />
mnogubrojni grupni razmeni, letni studentski praksi <strong>niz</strong> skoro site<br />
zemji na Evropa i vo SAD, orga<strong>niz</strong>acija na IVSA Macedonian ”Lake<br />
Week” kako i mnogu drugi IVSA aktivnosti. I V S A Makedonija vr{i<br />
upis na novi ~lenovi na po~etokot na sekoja studiska godina.<br />
^lenovi mo`at da bidat site studenti na Fakultetot bez razlika<br />
na godinata na studii.<br />
28
V<br />
NASTAVNO-OBRAZOVNA,<br />
NAU^NO- ISTRA@UVA^KA I<br />
APLIKATIVNA DEJNOST NA FVM<br />
29
V<br />
NASTAVNO-OBRAZOVNA, NAU^NO-ISTRA@UVA^KA<br />
I APLIKATIVNA DEJNOST NA FVM<br />
Fakultetot za veterinarna medicina - Skopje vr{i nastavnoobrazovna,<br />
nau~no-istra`uva~ka i aplikativna dejnost od oblasta<br />
na veterinarnoto zdravstvo.<br />
Misija na FVM se ostvaruva preku orga<strong>niz</strong>irawe<br />
studii,<br />
prenesuvawe na znaewa, razvoj i promocija na obrazovanieto i<br />
naukata vo veterinarnoto zdravstvo vo RM, razvoj na kreativnite<br />
sposobnosti, podgotvuvawe na studentite za zanimaweto doktor po<br />
veterinarna medicina za koe e potrebno stru~no znaewe i<br />
sposobnost za nau~en pristap vo rabotata, pottiknuvawe na<br />
tehnolo{kiot razvoj vo veterinarstvoto i gradewe pozicii za<br />
idninata.<br />
Pokraj gri`ata za zdravjeto na `ivotnite, veterinarnata<br />
dejnost igra zna~itelna uloga i vo javnoto zdravstvo i toa preku<br />
obezbeduvawe zdrava i kvalitetna hrana od animalno poteklo.<br />
Veterinarite, so svojata nezamenliva uloga vo proizvodstvoto i<br />
prometot na hranata ja pottiknuvaat doverbata na potro{uva~ite<br />
kako i uspe{ nosta na sto~arskoto proizvodstvo. Golemata va`nost<br />
na veterinarnata profesija koja se temeli na kvalitetnata<br />
edukacija e doka`ana i so istra`uvawata sprovedeni vo sklop na<br />
proektot VET 2020 (Socrates Thematic Network Project).<br />
Vo svojata aplikativna dejnost, FVM isto taka e fokusiran i<br />
kon i mplementacija i odr`uvawe na standardite za kvalitet ISO<br />
9001: 2000, so cel uslugite za zadovoluvawe na barawata na<br />
klientite da bidat na zna~itelno povisoko profesionalno nivo.<br />
Ostvaruvaweto na nastavno-obrazovnata misija na Fakultetot<br />
se odviva preku orga<strong>niz</strong>irawe na integrirani studii od prv i vtor<br />
cikl us, kako i studii od tret ciklus (doktorski studii) so<br />
steknuvawe nau~en stepen doktor po veterinarna medicina i doktor<br />
na nauki od podra~jeto na veterinarnata medicina.<br />
Metodite na rabota preku koi se ostvaruva politikata na<br />
Fakultetot se:<br />
‣ Timska rabota na pove}e nastavno-nau~ni kadri od poseben<br />
profil, zavisno od prirodata na problemot {to e predmet<br />
na analiza, tretman i re{avawe<br />
‣ Primena na ambulantski i bolni~ki pristap vo lekuvaweto,<br />
so sogleduvawe na pri~inite i posledicite za nastapuvawe<br />
na promenite, so gradewe i predlagawe merki za nivno<br />
otstranuvawe, ubla`uvawe i spre~uvawe na propratni<br />
komplikacii<br />
31
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Nastavno-obrazovna, nau~no …<br />
‣ Primena na nau~no-statisti~ki metodi vo nau~niot i<br />
aplikativniot pristap, so {to se pro{iruvaat znaewata vo<br />
vrska so zakonitostite koi ja sledat tehnologijata na<br />
animalnoto proizvodstvo, {to e od osobeno zna~ewe koga se<br />
imaat predvid strogite barawa na evropskiot i svetskiot<br />
pazar pri trgovijata so dobitok i proizvodite od<br />
`ivotinsko poteklo<br />
‣ Primena na socijalno-medicinski i epidemiolo{ki metodi<br />
vo sogleduvawe na zdravstvenata sostojba i pronao|awe<br />
na~ini za re{avawe na problemite od patologijata, koja ima<br />
svoja socijalna i ekonomska vrednost<br />
Vo ramkite na svojata osnovna dejnost, Fakultetot za<br />
veterinarna medicina gi primenuva slednive principi na rabota:<br />
‣ Principot na nau~nost, koj vo realizacijata na nastavnoobrazovnata<br />
i nau~no-istra`uva~kata dejnost e zasnovan na<br />
primena na sovremenite nau~ni soznanija od oblasta na<br />
veterinarnata medicina i drugite kompatibilni nau~ni<br />
disciplini preto~eni vo praktikata<br />
‣ Principot na realnost, koj se sostoi vo evaluacija na<br />
postignatite rezultati vo ramkite na aplikativnite<br />
aktivnosti, vo smisla na zadovoluvawe na rezultatite od<br />
dadenoto i o~ekuvanoto vo dadeni okolnosti i uslovi<br />
‣ Principot na permanentno zgolemuvawe na efikasnosta i<br />
kvalitetot na edukacijata kako odraz na tvore~koto i<br />
rabotno anga`irawe na nastavniot, nau~niot i<br />
sorabotni~kiot kadar, kako i anga`iraweto na samite<br />
studenti.<br />
Preku nau~noto usovr{uvawe na kadri koi se bavat so nau~no<br />
istra`uvawe, edukacija, razvoj i aplikacija od oblasta na<br />
veterinarnoto zdravstvo, FVM-S vr{i permanentno unapreduvawe<br />
na veterinarnata zdravstvena za{tita, produkcija, reprodukcija,<br />
higiena i tehnologija na proizvodite od `ivotinsko poteklo, kako i<br />
ishranata na doma{nite `ivotni.<br />
32
VI<br />
OSNOVNI PRINCIPI NA<br />
STUDIRAWE PO EVROPSKIOT<br />
KREDIT TRANSFER SISTEM
VI<br />
OSNOVNI PRINCIPI NA STUDIRAWE PO<br />
EVROPSKIOT KREDIT TRANSFER SISTEM<br />
Fakultetot za veterinarna medicina - Skopje zapo~na so<br />
primena na Evropskiot sistem na transfer na krediti (ECTS -<br />
European Credit Transfer System) vo svojot nastavno-obrazoven proces od<br />
u~ebnata 2006/2007 godina. Toa e sistem na akademsko priznavawe<br />
na <strong>studiite</strong> {to ima za cel da obezbedi sozdavawe na kreativno<br />
naso~en i soodvetno motiviran student kon studiraweto, mobilen<br />
na nacionalno i me|unarodno nivo so {to mu se ovozmo`uva<br />
me|unarodna konkurentnost na evropskiot intelektualen prostor.<br />
EKTS e vospostaven vo 1989 godina, prvenstveno kako pilot<br />
studija vo ramkite na programata Erazmo (Erasmus) so cel<br />
priznavawe na periodi na studirawe vo stranstvo na mobilnite<br />
studenti preku transfer na krediti. Kako transfer sistem, EKTS<br />
denes<br />
e pro{iren vo preku 30 zemji i e voveden vo nad iljada<br />
visokoobrazovni institucii. 40-te zemji potpisni~ki na<br />
Bolowskiot proces go identifikuvaa EKTS kako eden od kamen<br />
temelnicite na Evropskiot prostor na visoko obrazovanie. Golem<br />
broj zemji so zakon go imaat usvoeno EKTS kako sistem za<br />
akumulacija vo svoite visokoobrazovni sistemi, a kaj drugi ovoj<br />
proces e vo tek. Vo pove}eto zemji, EKTS stana uslov za<br />
akreditacija. Ciri{kata konferencija za transfer i akulmulacija<br />
na krediti, odr`ana vo oktomvri 2002 godina od strana na<br />
Evropskata univerzitetska asocijacija (European University<br />
Association) , ja potvrdi centralnata uloga na EKTS vo visokoto<br />
obrazovanie.<br />
EKTS e izgraden vrz osnova na me|usebna doverba na visokoobrazovnite<br />
institucii i e baziran na tri osnovni elementi:<br />
kompletni informacii za studiskata programa i anga`iranost na<br />
studentite; spogodba za priznavawe na studiskite programi me|u<br />
partnerskite institucii (studentot) i koristewe na kreditni<br />
edinici kako indikator na studentskata anga`iranost (obemot na<br />
zavr{ena rabota na studentot za opredelen period vo tekot na<br />
studiraweto).<br />
EKTS kreditite pretstavuvaat numeri~ki vrednosti dodeleni<br />
na studiski edinici (predmetni programi) za da se opi{e<br />
anga`iranosta na studentot koja mu e potrebna za nivno<br />
kompletirawe. Tie go odrazuvaat kvantitetot na rabotata {to go<br />
bara sekoja predmetna programa vo odnos na vkupniot kvantitet na<br />
rabota potrebna da se zavr{i soodvetnata akademska godina, a<br />
pretstaven so predavawa, prakti~na rabota (ve`bi), seminari,<br />
terenska rabota, samostojno u~ewe i proverka na znaewata. EKTS se<br />
bazira na celosna anga`iranost na studentot i ne e ograni~en samo<br />
na kontaktnite ~asovi (poseta na ~asovite).<br />
35
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Osnovni principi na studirawe po EKTS<br />
EKTS kreditite se pove}e relativna merka za anga`iranosta<br />
na studentot vo sovladuvaweto na studiskata programa.<br />
EKTS se bazira vrz principot deka 60 krediti odgovaraat na<br />
optovaruvaweto na redoven student vo tekot na edna akademska<br />
godina. Optovaruvaweto na studentite vo redovnite studiski<br />
programi vo Evropa naj~esto iznesuva od 1500 do 1800 ~asovi<br />
godi{no, i vo toj slu~aj eden kredit ozna~uva 25 do 30 rabotni<br />
~asovi.<br />
Kreditite vo EKST mo`at da se steknat samo so uspe{no<br />
zavr{uvawe na postavenite zada~i i soodvetno ocenuvawe na<br />
postignatiot obrazoven izlez. Obrazovnite izlezi se setovi na<br />
kompetencii, koi ozna~uvaat {to eden student }e znae, }e razbira<br />
ili }e mo`e da napravi po zavr{uvawe na eden proces na u~ewe,<br />
bez ogled na negovoto vremetraewe.<br />
Zemaj}i gi predvid preporakite na ”EKTS vodi~ite” i<br />
upatstavata na Univerzitetot ”Sv. Kiril i Metodij”, studiskata<br />
programa na Fakultetot za veterinarna medicina vklu~uva<br />
intenzivno izveduvawe na nastavata so voveduvawe ”moduli” i<br />
”blok” nastava na srodni predmetni programi, racionalizacija na<br />
nastavnite programi, namaluvawe na brojot na ~asovi od teoretska<br />
nastava, pogolem fond ~asovi za individualni aktivnosti,<br />
voveduvawe na {iroka paleta na izborni predmeti, voveduvawe<br />
novi metodi na edukacija: interaktivna nastava, seminari,<br />
individualni proekti, samostojna rabota, samostojna praksa vo<br />
veterinarni institucii po sopstven izbor, teoretski ve`bi,<br />
voveduvawe novi metodi za kontinuirana proverka na znaeweto i<br />
transparenten sistem vo formiraweto na zavr{nata ocenka. So<br />
eden zbor, centralnoto mesto vo edukativniot proces so studiskata<br />
programa na FVM-S go ima studentot, a kadrovskite i<br />
orga<strong>niz</strong>acionite strukturi se podredeni na negovite potrebi.<br />
36
VII<br />
PRAVILA NA STUDIRAWE
VII<br />
PRAVILA NA STUDIRAWE<br />
1. Orga<strong>niz</strong>acija na <strong>studiite</strong><br />
Integriranite studii od prv i vtor ciklus na Fakultetot za<br />
veterinarna medicina se orga<strong>niz</strong>irani vo 5.5 godini ili 11<br />
semestri.<br />
Predmetnite programi (predmetite) se orga<strong>niz</strong>irani<br />
kako<br />
zadol`itelni, izborni i fakultativni:<br />
- zadol`itelnite predmeti studentot zadol`itelno gi<br />
zapi{uva sekoj semestar, dokolku gi ispolnil uslovuva~ kite<br />
kriteriumi.<br />
- izbornite predmeti studentot gi zapi{uva vo zavisnost od<br />
sopstvenite `elbi i od sopstveniot plan za doobrazba i<br />
prod labo~uvawe na svoeto znaewe i ve{tini<br />
- fakultativnite predmeti imaat za cel da gi pro{irat<br />
znaewata na studentot i od drugi oblasti, osven od veterinarnata<br />
medicina<br />
2. Pravila na studirawe<br />
Primenuvaj}i go Pravilnikot za edinstvenite pravila za<br />
studirawe n a Univerzitetot ”Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje, kako i<br />
Pravilnikot za edinstvenite osnovi za kredit-sistemot, preminot<br />
od edna na druga studiska programa i preminot od edna na druga<br />
visokoobrazovna ustanova vo sostav na Univerzitetot ”Sv. Kiril i<br />
Metodij” vo Skopje, Fakultetot za veterinarna medicina gi<br />
primenuva slednive pravila na studirawe i kredit-sistem:<br />
• Sekoj predmet od studiskata programa e obele`en so kod, so<br />
koj se definiraat programskite sodr`ini, metodite na<br />
nastava i u~ewe i na~inot na proverka na znaeweto i<br />
ocenuvaweto<br />
• Sekoja predmetna programa se izrazuva so to~no opredelen<br />
broj kreditni poeni, so koi se iska`uva celokupnata<br />
optovarenost na studentot za sovladuvawe na istata<br />
• Kreditni poeni se dodeluvaat samo na onie studenti koi }e<br />
gi ispolnat uslovite za polagawe i uspe{no }e ja zavr{at<br />
predmetnata programa. Uslovite {to treba da gi ispolni<br />
studentot za uspe{no zavr{uvawe na predmetnata programa<br />
se definirani od nositelite na nastavnata programa<br />
• Brojot kreditni poeni {to studentot treba da gi ostvari za<br />
da se zdobie so odredena stru~na podgotovka se dvi`i :<br />
- za eden semestar do 30 kreditni poeni<br />
- za edna godina do 60 kreditni poeni<br />
39
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravila na studirawe<br />
• Studentot vo sekoj semestar zapi{uva predmeti so vkupno 30<br />
krediti.<br />
• Studentot mo`e da polaga ispit od opredelena predmetna<br />
programa otkako }e ostvari minimalen broj bodovi od<br />
kontinuiranata proverka, predvidena so programata<br />
• Vidot, karakterot i na~inot na realizacija na zavr{nite<br />
ispiti za soodvetnite predmetni programi gi opredeluva<br />
Fakultetot<br />
• Fakultetot vo ramkite na internata mobilnost na studentot,<br />
propi{uva uslovuva~ki kriteriumi, t.e. prethodno<br />
sovladani predmetni programi kako uslov za zapi{uvawe vo<br />
nareden semestar ili povisoka godina na studii.<br />
• Uslovite i kriteriumite {to gi postavuva Fakultetot imaat<br />
za cel da mu ovozmo`at na studentot naso~uvawe vo smisla<br />
koi predmeti treba da gi polo`i za da zapi{e nareden<br />
semestar ili povisoka godina na studii spored studiskata<br />
programa, a za polesno i posoodvetno nejzino sovladuvawe<br />
• Studentot koj zapi{al ednosemestralni predmeti vo<br />
zimskiot semestar, na zavr{noto ocenuvawe mo`e da se javi<br />
vo terminot vo januari, a dokolku ne postigne pozitiven<br />
rezultat, mo`e da se javi vo opredelen termin vo maj/juni i<br />
avgust/septemvri. Student koj zapi{al edno semestralni<br />
predmeti vo letniot semestar, na zavr{noto ocenuvawe<br />
mo`e da se javi vo terminot vo maj/juni, a dokolku ne<br />
postigne pozitiven rezultat - kako uslov za steknuvawe<br />
krediti, mo`e da se javi vo opredelen termin vo<br />
avgust/septemvri i januari.<br />
• Studentot mo`e da gi zapi{e predmetnite programi od<br />
naredniot semestar ili od povisokata studiska godina,<br />
dokolku gi ispolni uslovite i kriteriumite {to gi<br />
postavuva Fakultetot<br />
• Na krajot na sekoj semestar se sproveduva anonimna anketa<br />
za sekoj nastaven predmet poodelno<br />
40
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravila na studirawe<br />
3. Proverka na znaewata i ocenuvawe<br />
Vo zavisnost od karakterot na predmetnata programa, znaewata<br />
na studentot se proveruvaat kontinuirano vo tekot na nastavnoobrazovniot<br />
proces (preku periodi~ni proverki) i zavr{no (so<br />
ispit).<br />
Preku kontinuiranoto ocenuvawe, studentot steknuva bodovi<br />
za sekoja aktivnost propi{ana so soodvetnata predmetna programa.<br />
Predmet na ocenuvawe (boduvawe) na studentot vo tekot na<br />
nastavno-obrazovniot proces mo`e da bide i poseta na predavawa,<br />
uspe{no realizirani ve`bi, uspe{no realizirana prakti~na<br />
rabota, izrabotka na seminarska rabota, terenska rabota,<br />
samostojna/doma{na rabota, izvr{eni konsultacii, u~ewe vo<br />
biblioteka, mentorstvo na drugi studenti, izrabotka ili<br />
realizirani proekti, osvoeni nagradi/pofalnici i drugi<br />
studentski aktivnosti.<br />
Zavr{nata ocenka na uspe{no sovladanata predmetna<br />
programa, pretstavuva zbir na bodovite od periodi~nata proverka<br />
na znaeweto, bodovite od propi{anite aktivosti na studentot vo<br />
tekot na nastavno - obrazovniot proces (poseta na predavawa,<br />
ve`bi, seminarska rabota i dr.) i bodovite od zavr{nata proverka<br />
na znaeweto.<br />
Periodi~nata proverka na znaewata se vr{i pismeno, po pat na<br />
testovi ili prakti~no (kolokviumi), vo zavisnost od karakterot na<br />
predmetnata programa. Pismeniot na~in na proverka na znaeweto<br />
(testot) kako forma na proverka na znaewata se odr`uva po<br />
prethodna najava i trae po pravilo najdolgo 2 {kolski ~asa. Za edna<br />
predmetna programa mo`e da se orga<strong>niz</strong>iraat najmnogu 2 do 3 testa<br />
vo tekot na eden semestar.<br />
Pismeniot na~in na proverka na znaeweto (testot) e od tipot<br />
na po ve}ekraten izbor (najmalku 4 ponudeni odgovori od koi samo<br />
eden<br />
e to~en) ili kombinacija na del sostaven na principot na<br />
pove}ekraten izbor i del koj se sostoi od pra{awa za dopolnuvawe<br />
ili drug otvoren tip pra{awa (sovpa|awe, konstrukcija).<br />
Brojot pra{awa opfateni so pismeniot na~in na proverka na<br />
znaeweto se vo sklad so potrebite i osobenostite na predmetnata<br />
programa. Testot vo pravilo se smeta za polo`en ako studentot<br />
osvoil najmalku 50% od predvidenite bodovi.<br />
Predmetnata programa se smeta za uspe{no sovladan dokolku<br />
studentot preku periodi~nata proverka na znaeweto i propi{anite<br />
aktivosti vo tekot na nastavno-obrazovniot proces osvoi najmalku<br />
60% od mo`nite 100% bodovi predvideni со предметната<br />
програмa.<br />
41
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravila na studirawe<br />
Kaj poedini predmeti dokolku studentot ne poka`al uspeh na<br />
edna ili na dvete od predvidenite periodi~ni proverki na znaewe<br />
nastavnikot mo`e da predvidi pismena ili usmena zavr{na<br />
proverka na znaewe (zavr{en ispit) koja }e se odnesuva na<br />
periodi~nata proverka od koja ne e poka`an uspeh.<br />
N a zavr{na proverka na znaewe (zavr{en ispit) kaj poedini<br />
predmeti studentot mo`e da pristapi otkako }e ostvari minimalen<br />
broj bodovi od propi{anite aktivnosti (predavawa, ve`bi,<br />
seminarska rabota i dr.) i periodi~nata proverka na znaewe<br />
predvideni so predmetnata programa.<br />
Zavr{niot ispit od soodvetnata predmetna programa mo`e da e<br />
usten, odnosno prakti~en (del od prakti~nata nastava) ili pismen.<br />
Predmet na zavr{niot ispit po pravilo ne bi trebalo da bide<br />
povtorna proverka na znaeweto {to studentot uspe{no gi<br />
demonstriral za vreme na periodi~nata proverka. Pra{awata na<br />
pismeniot i usmeniot zavr{en ispit mora da bidat opfateni so<br />
ponudenata programa i/ili listata na pra{awa, odnosno<br />
kompjuterska baza na pra{awa.<br />
Odgovorite na pra{awata zadol`itelno se opfateni so<br />
dostapnite osnovni u~ebni pomagala prethodno odobreni zaedno so<br />
nastavnite programi od strana na Nastavno-nau~niot sovet na<br />
Fakultetot i objaveni na javno mesto (oglasna tabla), dadeni vo<br />
informativniot paket i/ili internet stranicata na Fakultetot na<br />
po~etokot na u~ebnata godina.<br />
Zavr{niot ispit, po pravilo se dr`i vo eden del. Dokolku<br />
ispitot e pismen mo`e da trae najmalku 1, a najmnogu 2 {kolski<br />
~asa. Rezultatite od pismeniot ispit se objavuvaat vo rok od 2 dena<br />
od denot na odr`uvawe na zavr{niot ispit. Ovoj rok mo`e da bide i<br />
podolg, dokolku postojat opravdani pri~ini {to gi ceni prodekanot<br />
za nastava. Studentot ima pravo na uvid vo pismeno izraboteniot<br />
zavr{en ispit vo rok od tri dena po objavuvaweto na rezultatite od<br />
ispitot, ili vo termin {to go objavuva predmetniot nastavnik.<br />
Dokolku zavr{niot ispit se izveduva kako usten, toj se<br />
orga<strong>niz</strong> ira kako javen ispit vo prisustvo na drugi studenti. Zavr{-<br />
niot rezultat (osvoenite bodovi) nastavnikot gi objavuva po<br />
odr`aniot zavr{en ispit.<br />
Kaj pogolemiot broj na predmeti vo zavr{nata ocena (vkupno<br />
osvoenite bodovi) prisustvoto na teoretskata nastava u~estvuva so<br />
najmnogu 15%, prisustvoto i aktivnosta (znaeweto) na prakti~nata<br />
nastava u~estvuva so najmnogu 30%, seminarskite raboti i<br />
doma{nite zada~i so najmnogu 10%, testovite (kolokviumite)<br />
u~estvuvaat so najmnogu 20%, a zavr{niot ispit so najmnogu 25% od<br />
mo`nite<br />
100%.<br />
42
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravila na studirawe<br />
Predmetnata programa se smeta za uspe{no sovladana ako<br />
studentot osvoil najmalku 60% od mo`nite 100% со предметната<br />
програмa.<br />
Kaj poedini predmeti dokolku studentot pri kontinuiranata<br />
proverka na znaeweto (testiraweto) ne poka`e zadovolitelen<br />
rezultat na edna ili na dvete od predvidenite proverki, a go<br />
ostvaril predvideniot minimalen broj bodovi od poseta na<br />
predavawa i ve`bi, mo`e da pristapi kon kompleten zavr{en<br />
ispit. Kompleten zavr{en ispit pretstavuva kombinacija na<br />
kontinuirana proverka na znaeweto (od delot za koj ne e poka`an<br />
zadovolitelen rezultat) i na zavr{niot ispit.<br />
Studentot ima pravo da izleze na zavr{en ispit od poedina<br />
predmetna programa do 3 pati vo rok od edna godina od<br />
zapi{uvaweto na predmetnata programa.<br />
Zavr{nata ocenka za predmetnata programa se izrazuva<br />
kvantitativno so numeri~ka bodovna vrednost i ocenka adekvatna<br />
na bodovnata vrednost, od 5 (pet) do 10 (deset). So ocenkata 5 (pet)<br />
se ocenuva studentot koj ne ja sovladal uspe{no predmetnata<br />
programa t.e. ocenkata 5 (pet) ozna~uva nedovolen uspeh.<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Uspe{no sovladanata predmetna programa e uslov studentot da<br />
se stekne so potrebniot broj krediti propi{ani so predmetnata<br />
programa. Elementite od koi zavisi uspe{noto sovladuvawe na<br />
oddelnite predmetni programi, uslovite za pristapuvawe na<br />
proverkata na znaewata, ispitnite barawa, formite i na~inot na<br />
proverka na znaewata i na ocenuvaweto se utvrdeni so predmetnite<br />
programi.<br />
Predmetnite programi gi izrabotuvaat predmetnite nastavnici<br />
vo soglasnost so prodekanot za nastava, a gi odobruva Nastavnonau~niot<br />
sovet.<br />
Zavr{na ocenka se dobiva i za zadol`itelnite i za izbornite<br />
predmetnii programi. Fakultativnite predmetni programi ne se<br />
ocenuvaat, no redovnoto sledewe na propi{anite aktivnosti vo<br />
ramkite na predmetot, se uslov za da se dobie kredit.<br />
43
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravila na studirawe<br />
4. Ispitni sesii<br />
Zavr{na proverka na znaewata (ispit) se izveduva vo tri<br />
ispitni sesii:<br />
o januarska (od 8 januari do 1 fevruari),<br />
o majsko-junska (od 15 maj do 15 juni) i<br />
o avgustovsko-septemvriska (od 15 avgust do 15<br />
septemvri).<br />
Soglasno Statutot na Univerzitetot, Nastavno-nau~niot sovet<br />
na FVM-S vrz osnova na usvoeniot Univerzitetski kalendar<br />
najmalku 3 meseci pred zavr{uvawe na tekovnata akademska godina<br />
go nosi i objavuva kalendarot za nastava i nerabotni denovi za<br />
idnata akademska godina.<br />
Terminite za odr`uvawe na ispitite vo sekoja sesija se<br />
zaka`uvaat blagovremeno pri krajot na sekoj semestar i se<br />
oglasuvaat na oglasna tabla i/ili na veb stranicata na Fakultetot.<br />
Sledeweto, vodeweto i administrativnata poddr{ka na<br />
studentite vo tekot na studiraweto se reguliraat so aktite na<br />
Univerzitetot.<br />
5. U~ebna godina, semestralna nastava<br />
• U~ebnata godina zapo~nuva na 15 septemvri, a zavr{uva na<br />
15 maj slednata godina.<br />
• Nastavata vo zimskiot semestar zapo~nuva na 15 septemvri,<br />
a zavr{uva na 31 dekemvri slednata godina (15 nedeli).<br />
• Nastavata vo letniot semestar zapo~nuva na 1 fevruari, a<br />
zavr{uva na 15 maj istata godina (15 nedeli).<br />
Koordinator na kredit transfer sistemot<br />
Fakultetski kredit-koordinator<br />
Doc. d-r Slav~o Mreno{ki<br />
Tel: +389 2 3240768<br />
e-mail: mrenoski@fvm.ukim.edu.mk<br />
44
VIII<br />
OBEM I ORGANIZACIJA NA<br />
STUDISKATA PROGRAMA<br />
45
VIII<br />
OBEM I ORGANIZACIJA<br />
Vo soglasnost so celokupnite promeni na op{testvenite<br />
priliki, dene{niot doktor po veterinarna medicina e soo~en so<br />
zna~itelno porazli~ni i poslo`eni problemi od veterinarot vo<br />
minatoto. Poradi toa, osobeno va`no be{e da se sozdadat uslovi za<br />
studium koj }e ima kako rezultat obrazuvan veterinar koj e<br />
podgotven<br />
za kontinuirano obrazovanie vo tekot na celiot raboten<br />
vek, se so cel zgolemuvawe na sposobnosta za pru`awe visoko<br />
profesionalna usluga.<br />
Novost vo izmenetata studiska programa e vospostavuvawe na<br />
struktura koja obezbeduva pouspe{no sovladuvawe na materijata i<br />
ve{tinite neophodni za rabota vo malata praksa (doma{ni<br />
milenici i kowi), golemata praksa (farmski `ivotni) kako i vo<br />
podra~<br />
jeto na bezbednosta na hranata i javnoto zdravstvo.<br />
Nastavata vo sklop na studiskata programa obezbeduva<br />
sovladuvawe na ve{tinite na komunicirawe i profesionalno<br />
odnesuvawe.<br />
Studiskata programa e formulirana na na~in so koj studentot<br />
se pottiknuva za samostojno rabotewe. Predavawata se baziraat na<br />
prikaz na problemi, dodeka so seminarite studentite se<br />
motiviraat za samostojno re{avawe na zadadenite problemi,<br />
profesionalna komunikacija i timska rabota. Programata na<br />
ve`bite se temeli isklu~ivo na sovladuvawe na ve{tinite<br />
neophodni za idnata rabota vo strukata.<br />
Znaeweto na studentite vo tekot na <strong>studiite</strong> se proveruva<br />
preku kontinuirani proverki i transparentnost vo formiraweto na<br />
zavr{nata ocenka preku bodovna skala so koja se vrednuva<br />
aktivnosta, trudot i znaeweto po sekoja predmetna programa.<br />
Zemaj}i gi predvid zakonskite odredbi vo Zakonot za visoko<br />
obrazovanie, Evropskata direktiva 2005/36/EC za prepoznavawe na<br />
profesionalni kvalifikacii (Directive 2005/36/EC of the European<br />
Parliament and of the Council of 7th September 2005) i preporakite od<br />
strana na EAEVE, izmenetata studiska programa na Fakultetot za<br />
veterinarna medicina - Skopje vklu~uva:<br />
- voveduvawe na nastavni predmeti koi ne bea realizirani so<br />
dosega{nata studiska programa, a se opfateni so Evropskata<br />
direktiva 2005/36/EC;<br />
- promena na rasporedot na poedini nastavni predmeti po<br />
godini na studii;<br />
- intenzivno izveduvawe na nastavata so racionalizacija na<br />
odredeni nastavni predmeti;<br />
- namaluvawe na brojot na ~asovi teoretska nastava i pogolem<br />
fond ~asovi za individualni aktivnosti;<br />
47
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Obem i orga<strong>niz</strong>acija<br />
- voveduvawe na izborni predmeti na sekoja godina na studii i<br />
zgolemuvawe na brojot na ponudeni izborni nastavni predmeti vo<br />
odnos na zadol`itelnite;<br />
- promena na strukturata na izveduvawe na nastavata po<br />
odredeni nastavni predmeti (predavawa, seminari i ve`bi) i<br />
voveduvawe novi metodi na u~ewe: individualni proekti,<br />
samostojna rabota, samostojna praksa vo veterinarni institucii po<br />
svoj izbor, teoretski ve`bi i dr.;<br />
- izveduvawe na 10% od nastavnite predmeti od sekoja<br />
studiska godina preku prakti~na (klini~ka) nastava od istaknati<br />
stru~waci od praktikata;<br />
- orga<strong>niz</strong>irawe na zadol`itelna poseta na studentite na<br />
prakti~na nastava vo traewe od najmalku 10% godi{no;<br />
- novi metodi za kontinuirana proverka na znaeweto i<br />
transparenten sistem vo formiraweto na zavr{nata ocenka.<br />
48
OBEM I ORGANIZACIJA NA STUDISKATA PROGRAMA<br />
1 semestar 2 semestar 3 semestar 4 semestar 5 semestar 6 semestar<br />
Анатомија на<br />
Анатомија на Физиологија на Физиологија на Патолошка<br />
Патолошка<br />
животните<br />
(10.0 ECTS)<br />
животните<br />
(9.5 ECTS)<br />
животните<br />
(6.0 ECTS)<br />
животните<br />
(8.5 ECTS)<br />
физиологија<br />
(5.5 ECTS)<br />
физиологија<br />
(4.0 ECTS)<br />
Хистологија<br />
со Хистологија со Исхраната на<br />
Исхраната на<br />
Фармакологија<br />
Фармакологија<br />
ембриологија<br />
ембриологија<br />
домашните<br />
домашните<br />
(5.5 ECTS)<br />
(5.5 ECTS)<br />
(2.5 EC TS)<br />
(5.0 ECTS)<br />
животните<br />
(4.5 ECTS)<br />
животните<br />
(4.5 ECTS)<br />
Биофизика<br />
(5.0 ECTS)<br />
Хранливи,<br />
лековити<br />
и<br />
отровни растенија<br />
(3.0<br />
ECTS)<br />
Сточарство<br />
(4.5 ECTS)<br />
Сточарство<br />
(4.5 ECTS)<br />
Патолошка<br />
морфологија<br />
(5.5 ECTS)<br />
Патолошка<br />
морфологија<br />
(7.0 ECTS)<br />
Биологија на<br />
клетка<br />
(5.0 ECTS)<br />
Хемија<br />
(5.0 ECTS)<br />
Биостатистика<br />
(2.5 ECTS)<br />
Биохемија<br />
(9.0<br />
ECTS)<br />
Однесување и<br />
благосостојба<br />
на животните<br />
(2.0<br />
ECTS)<br />
Изборни<br />
предмети<br />
(1.5<br />
ECTS)<br />
Анимална хигиена<br />
(4.5 ECTS)<br />
Анимална хигиена<br />
(2.0 ECTS)<br />
Паразитологија и<br />
паразитарни<br />
заболувања<br />
(5.5 ECTS)<br />
Микробиологија<br />
Микробиоло<br />
гија Клиничка<br />
(4.5 ECTS)<br />
(4.5 ECTS)<br />
анатомија<br />
на<br />
животните<br />
(3.0 ECTS)<br />
Рурална економија<br />
Имунологија Изборни предмети<br />
(2.0 ECTS)<br />
(2.0 ECTS)<br />
(4.0 ECTS)<br />
Паразитологија и<br />
паразитарни<br />
заболувања<br />
(4.5 ECTS)<br />
Основи на<br />
клиничка и<br />
лабораториска<br />
дијагностика<br />
(4.0 ECTS)<br />
Визуелни<br />
дијагностички<br />
методи (3.0 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
Изборни предмети Клиничка<br />
(4.0 ECTS)<br />
(4.0 ECTS)<br />
биохемија<br />
(2.0 ECTS)<br />
49
7 semestar 8 semestar 9 semestar 10 semestar 11 semestar<br />
Внатрешни болести на<br />
домашни миленици и<br />
копитари (5.0 ECTS)<br />
Внатрешни болести на<br />
домашни миленици<br />
и копитари (4.0 ECTS)<br />
Хигиена и технологија<br />
на месо, риби, јајца и<br />
мед (3.5 ECTS)<br />
Хигиена и технологија<br />
на месо,<br />
риби, јајца и<br />
мед (4.0 ECTS)<br />
Клиничка пракса :<br />
домашни миленици<br />
(3.0 ECTS)<br />
Репродукција<br />
(7.0 ECTS)<br />
Репродукција<br />
(9.0 ECTS)<br />
Хигиена и технологија<br />
на млеко (4.0 ECTS)<br />
Безбедност на храна<br />
и ветеринарно јавно<br />
здравство<br />
(4.0 ECTS)<br />
Клиничка пракса :<br />
фармски животни<br />
(3.0 ECTS)<br />
Заразни заболувања на Заразни заболувања на Биологија и патологија Биологија<br />
и патологија<br />
Амбулаторна<br />
клиника<br />
домашните животни<br />
(6.0 ECTS)<br />
домашните животни<br />
(4.0 ECTS)<br />
на риби (4.0 ECTS) на пчели ( 2.5 ECTS)<br />
(3.0 ECTS)<br />
Внатрешни болести на<br />
фармски животни<br />
(6.0 ECTS)<br />
Општа хирургија со<br />
анастезиологија<br />
(6.0 ECTS)<br />
Внатрешни болести на<br />
фармски животни<br />
(5.0 ECTS)<br />
Специална хирургија<br />
со ортопедија<br />
(5.5 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(2.5 ECTS)<br />
Офталмологија<br />
(2.0 ECTS)<br />
Специална хирургија со<br />
ортопедија<br />
(4.0 ECTS)<br />
Ветеринарна<br />
епидемиологија<br />
(2.0 ECTS)<br />
Управно ветеринарство<br />
(2.0 ECTS)<br />
Менаџмент со здравјето<br />
на стадото (2.5 ECTS)<br />
Ветеринарна<br />
токсикологија (2.0ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(4.0 ECTS)<br />
50<br />
Биологија<br />
и патологија<br />
на дивеч ( 2.0 ECTS)<br />
Болести на птиците<br />
(6.5 ECTS)<br />
Основи на менаџмент<br />
со менаџмент на<br />
ветеринарна<br />
пракса<br />
(3.5 ECTS)<br />
Судско ветеринарство и<br />
ветеринарна<br />
етика<br />
(3.5 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(4.0 ECTS)<br />
* Vkupen broj na krediti: 330 EKTS<br />
* U~estvoto na zadol`itelni predmeti ne nadminuva 75% od vkupnata studiska progr ama<br />
* 10% od zadol`itenite i 10% od izbornite predmeti od sekoja studiska godina }e se izveduvaat<br />
preku klini~ka praksa<br />
Изборни предмети од<br />
група 1, 2, 3 ili 4<br />
(4.0 ECTS)<br />
Самостојна пракса<br />
надвор од рамките на<br />
Факулт<br />
етот (7.0 ECTS)<br />
Подготовка и одбрана<br />
на дипломски<br />
труд<br />
(10.0 ECTS)
Vo di ~ <strong>niz</strong> stu diite Obem i orga<strong>niz</strong>acija<br />
Vo tekot na prvite<br />
deset semestri studentot<br />
treba<br />
da gi<br />
zapi{e<br />
i sovlada zadol`itelnite<br />
bazi~ ni, predklini~ki i<br />
klini~ki<br />
nastavni predmet i (Jadro - Core)<br />
, kako i del<br />
od<br />
ponudenite izborni predmeti.<br />
Edinaesetiot semestar e predviden za steknuvawe prakti~ni<br />
iskustva i ve{tini vo veterinarnata praktika preku<br />
zadol`itelnata rotacija na kliniki te za doma{ni milenici,<br />
klinikata za<br />
farmski `ivotni i ambulatornata klinika.<br />
Osven<br />
toa<br />
vo sklop na tendencijata<br />
za specijalizirana<br />
doo brazba<br />
(naso~uv awe na st udentot<br />
- Track),<br />
vo<br />
ovoj semestar na<br />
sekoj student<br />
vrz osnova na `elbata i brojot na slobodni mesta }e<br />
mu bide ovozmo`eno da izbere poedini predmeti od ~etirite grupi<br />
na izborni predmeti povrzani so poedinoto naso~uvawe (doma{ni<br />
milenici; farmski `ivotni; higiena na animalnite produkti i<br />
veterinarno javno zdravstvo; biologija i patologija na ribi, p~eli,<br />
dive~<br />
, animalna<br />
higiena, ekologija i etologija). Studentite }e se<br />
nas o~ uvaat<br />
na toj na~<br />
in {to na<br />
po~ etokot na edinaesetiot<br />
semestar<br />
od mo`nite ~etiri<br />
naso~u vawa<br />
(doma{<br />
ni milenici; farmski<br />
`ivotni;<br />
higiena<br />
na anima lnite<br />
produkti i veterinarno javno<br />
zdravstvo;<br />
biologija<br />
i patologija<br />
na ribi, p~eli,<br />
dive~,<br />
animalna<br />
higiena, ekologija i etologija) }e odberat primarno i alternativno<br />
naso~uvawe. Dokolku na poedinoto naso~uvawe se prijavat pove}e<br />
kandidati od brojot na slobodni mesta, prednost za upis vo<br />
primarnoto naso~uvawe }e imaat podobrite studenti. Uspe{nosta<br />
na studentot }e se utvrduva vrz<br />
osnova na osvoenite ECTS<br />
kreditni<br />
poe ni i prosekot<br />
na oceni<br />
do zapi{<br />
uvaweto<br />
vo edinaeseti<br />
semestar.<br />
Vo tekot na<br />
edinaese ttiot<br />
semestar studento t }e bide<br />
zado l`en da pomine<br />
i 210 rabotni ~asovi samostojna praksa vo<br />
nekoja od veterinarnite<br />
orga<strong>niz</strong>acii (Extramural practise) so cel<br />
zapoznavawe so opsegot na idnata profesija.<br />
Kako potvrda na uspe{nosta vo sovalduvaweto na osnovite na<br />
nau~nata<br />
rabota<br />
studentot<br />
vo edinaesetiot semestar }e treba da<br />
pri javi,<br />
podgotvi<br />
i odbrani<br />
diploms ka rabota. Studentot }e mo`e<br />
da ja brani izrabotenata<br />
diplomsk a rabota<br />
po osvojuvaweto na<br />
vkupno 320<br />
kreditn i poeni, a uspe{<br />
nata odbrana }e nosi 10 poeni.<br />
Studentot<br />
koj } e zavr{i<br />
integrirani<br />
akademski<br />
stud ii od prv i<br />
vtor ciklus vo traewe od 5.5 godini (11 semestri) i osvoi 330<br />
kreditni poeni se zdobiva so diploma i dodatok na diploma za<br />
zavr{<br />
en Fakultet za veterinarna medicina i se steknuva so<br />
titulata<br />
doktor p o veterinarna medicina (DVM).<br />
51
Vodi~ <strong>niz</strong> studiit e<br />
Obem i orga<strong>niz</strong>acija<br />
So zavr{<br />
uvawe na akademskite<br />
studii na FVM-S studentot se<br />
zdobiva so kompetencii<br />
za:<br />
- lekuvawe<br />
na `ivotnite;<br />
- re{avawe na problematikata na veterinarnoto javno<br />
zdravstvo;<br />
- u~ estvo vo za{tita na ~ovekovata okolina;<br />
- izveduvawe<br />
na<br />
terensk a, klini~ka i laboratoriska<br />
dijagnostika;<br />
- preventivno suzbivawe na zaraznite bolesti i zoonozite;<br />
- proektira we i u~estvuvawe<br />
vo izrabotka<br />
na programi za<br />
razvivawe i unapreduvaw e na dejnosta na sto~<br />
arskoto proizvodstvo<br />
i proizvodstvoto na prozivodi<br />
od `ivotinsko poteklo<br />
i<br />
`ivotinski<br />
prozivodi;<br />
- razvivawe<br />
na site<br />
oblici<br />
na za{tita na `ivotite<br />
i<br />
`ivotnata sredina, neguvawe na etikata i humaniot odnos<br />
kon<br />
`ivotnite.<br />
52
IX<br />
ORGANIZACIJA NA STUDISKATA<br />
PROGRAMA PO GODINI<br />
53
IX<br />
ORGANIZACIJA PO GODINI<br />
Kод на<br />
пред м.<br />
прогр.<br />
FVM111<br />
Назив на предметната<br />
програма<br />
I ГОДИНА – 1 и 2 семестар<br />
Семестар<br />
Зимски<br />
I<br />
Лет ен<br />
II<br />
пр в пр в<br />
Вкуп<br />
часо<br />
ви<br />
кред.<br />
поен<br />
Анатомија на животните 60 75 60 75 270 19.5<br />
FVM112 Биологија на клетка 30 30 60 5.0<br />
FVM113 Биофизика 30 30 60 5.0<br />
FVM114 Хемија 30 30 60 5.0<br />
FVM115 Биостатистика 15 30 45 2.5<br />
FVM116 Хистологија со ембриологија 15 15 30 45 105 7.5<br />
FVM117 Биохемија 60 60 120 9.0<br />
FVM118 Хранливи, лековити и отровни 15 30 45 3.0<br />
растенија<br />
FVM119<br />
Однесување и благосостојба<br />
на животните<br />
15 15<br />
30 2.0<br />
Изборен предмет 15 15 1.5<br />
Вкупно 390 420 810 60.0<br />
Изборни предмети II семестар<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
FVM001<br />
FVM002<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и вежби<br />
Voved vo veterinarnata<br />
medicina<br />
Stranski jazik<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
Семестар<br />
15 1.5 2<br />
semestar<br />
15 1.5 2<br />
semestar<br />
Napomena: ovie izborni predmeti studentot mo`e da gi izbere i vo<br />
povisokite<br />
studiski godini<br />
55
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
II ГОДИНА – 3 и 4 семестар<br />
Семестар<br />
Kод на<br />
предм.<br />
Назив на предметната<br />
програма<br />
Зимски<br />
III<br />
Летен<br />
IV<br />
Вкуп<br />
часо<br />
кред.<br />
поени<br />
прогр.<br />
пр в пр в ви<br />
FVM211 Физиологија на животните 45 30 60 60 195 14.5<br />
FVM212<br />
Исхраната на домашните<br />
животните<br />
30 30 30 30 120 9.0<br />
FVM213 Сточарство 30 30 30 30 120 9.0<br />
FVM214 Анимална хигиена 30 30 15 15 90 6.5<br />
FVM215 Микробиологија 30 30 30 30 120 9.0<br />
FVM216 Рурална економија 15 15 30 2.0<br />
FVM217 Имунологија 15 15 30 2.0<br />
Изборен/ни предмет/и 45 45 90 8.0<br />
Вкупно 420 375 795 60.0<br />
Изборни предмети III и IV семестар<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
Назив на предметна програма/<br />
фонд на предавања и вежби<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
Семестар<br />
FVM003<br />
Za{tita na `ivotna sredina<br />
(15+0)<br />
56<br />
15 1.5 3 semestar<br />
FVM004 Animalna ekologija (15+15) 30 2.5 3 semestar<br />
FVM005 Ekotoksikologija (15+15) 30 2.5 3 semestar<br />
FVM006<br />
FVM007<br />
FVM008<br />
Hemija na prirodni soedinenija<br />
(15+15)<br />
Anatomija na egzoti~ni i<br />
laboratoriski `ivotni (15+30)<br />
Za{tita i upravuvawe so<br />
zagrozeni vidovi `ivotni (6+24)<br />
30 2.5 3 semestar<br />
45 4.0 3 semestar<br />
30 2.5 4 semestar
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
FVM009<br />
Proizvodstvo na kabasta 30<br />
dobito~na hrana (15+15)<br />
2.5 4 semestar<br />
FVM010 Zoologija na dive~ (15+15)<br />
30 2.5 4 semestar<br />
FVM011 Blagosostojba na ribi (15+15) 30 2.5 4 semestar<br />
FVM012 P~elarstvo (15+15) 30 2.5 4 semestar<br />
FVM013<br />
Ekonomika i orga<strong>niz</strong>acija na<br />
sto~arsko proizvodstvo (30+15)<br />
45 4.0 4 semestar<br />
Napomen a: ovie izborni predmeti studentot mo` e da gi izbere i vo<br />
povisokite studiski godini<br />
57
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
III ГОДИНА - 5 и 6 семестар<br />
Kод на<br />
предм.<br />
прогр.<br />
Назив на предметната<br />
програма<br />
Семестар<br />
Зимски<br />
V<br />
Летен<br />
VI<br />
пр В пр в<br />
Вкуп.<br />
часови<br />
кред.<br />
поени<br />
FVM311 Патолошка физиологија 30 30 30 30 120 9.5<br />
FVM312 Фармакологија 30 30 45 30 135 11.0<br />
FVM313 Патолошка морфологија 30 30 45 60 165 12.5<br />
FVM314<br />
Паразитологија и<br />
паразитарни заболувања<br />
30 30 30 45 135 10.0<br />
FVM315 Клиничка анатомија на 15 30 45 3.0<br />
животните<br />
FVM316<br />
Основи на клиничка и<br />
лабораториска дијагностика<br />
30 30 60 4. 0<br />
FVM317 Визуелни дијагностички 15 30 45 3.0<br />
методи<br />
FVM318 Клиничка биохемија 15 15 30 3.0<br />
Изборен/ни предмет/и 45 45 4.0<br />
Вкупно 390 390 780 60.0<br />
Изборни предмети V семестар<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
FVM014<br />
FVM015<br />
Назив на предметна програма/<br />
фонд на предавања и вежби<br />
Diverzitet i za{tita na divi<br />
mesojadi (15+15)<br />
Diverzitet i za{tita na grablivi<br />
ptici (15+15)<br />
58<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредит<br />
ни<br />
по ени<br />
Семестар<br />
30 2.5 5<br />
semestar<br />
30 2.5 5<br />
semestar<br />
FVM016 Diverzitet i za{tita na ribi<br />
30 2.5 5<br />
(15+15)<br />
semestar<br />
FVM017<br />
Ornamentalna akvakultura (15+15)<br />
30 2.5 5<br />
semestar
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
FVM018<br />
FVM019<br />
FVM020<br />
Sportski i rekreativen ribolov 30<br />
2.5 5<br />
(15+15)<br />
semestar<br />
Osnovi na citolo{kata<br />
dijagnostika (30+15)<br />
Veterinarna hematologija (30+15)<br />
45<br />
4.0 5<br />
semestar<br />
45 4.0 5<br />
semesтар<br />
Napomena: ovie izborni predmeti studentot mo`e da gi izbere i vo<br />
povisokite<br />
studiski godini<br />
59
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
IV ГОДИНА – 7 и 8 семестар<br />
Kод на<br />
предм.<br />
прогр.<br />
FVM411<br />
Назив на предметната<br />
програма<br />
Внатрешни болести на<br />
домашни миленици и<br />
копитари<br />
Семестар<br />
Зимски<br />
VII<br />
Летен<br />
VIII<br />
пр в пр в<br />
Вкуп.<br />
часови<br />
кред.<br />
поени<br />
30 60 30 30 150 9.0<br />
FVM412 Репродукција 45 60 60 75 240 16.0<br />
FVM413<br />
FVM414<br />
FVM415<br />
FVM416<br />
Општа хирургија со<br />
анестезиологија<br />
Заразни заболувања на<br />
домашните животни<br />
Внатрешни болести на<br />
фармски животни<br />
Специjална хирургија со<br />
ортопедија<br />
45 45 90 6. 0<br />
45 30 30 30 135 10.0<br />
45 45 30 45 165 11.0<br />
30 60 90 5.5<br />
Изборен/ни предмет/и 30 30 2.5<br />
Вкупно 450 450 900 60.0<br />
Изборни предмети VIII семестар<br />
Kод на<br />
пр едметна<br />
програма<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и вежби<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
Семестар<br />
FVM021 Tropski parazitarni bolesti 15 1.5 8<br />
(15+0)<br />
semestar<br />
FVM022 Racionalna primena na 15 1.5<br />
antimikrobnite lekovi (15+0)<br />
FVM023<br />
Kinologija (11+ 19)<br />
30 2.5<br />
8<br />
semestar<br />
8<br />
semestar<br />
Napomena: ovie izborni predmeti studentot mo`e d a gi izb ere i vo<br />
povisokite studiskи godini<br />
60
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
V ГОДИНА – 9 и 10 семестар<br />
Kод на<br />
предм.<br />
прогр.<br />
FVM416<br />
FVM511<br />
FVM512<br />
FVM513<br />
Назив на предметната<br />
програма<br />
Специjална хирургија со<br />
ортопедија<br />
Хигиена и технологија на<br />
месо, риби, јајца и мед<br />
Хигиена и технологија на<br />
млеко<br />
Биологија и патологија на<br />
риби<br />
Семестар Вкуп. кред.<br />
Зимски<br />
IX<br />
Летен<br />
X<br />
часови поени<br />
пр в пр в<br />
30 30 60 4.0<br />
30 15 30 30 105 7.5<br />
30 30 60 4.0<br />
30 30 60 4.0<br />
FVM516 Ветеринарна епидемиологија 15 15 30 2.0<br />
FVM517 Ветеринарна токсикологија 15 15 30 2.0<br />
FVM518 Офталмологија 15 15 30 2.0<br />
FVM519<br />
Менаџмент со здравјето на<br />
стадото<br />
15 30 45 2.5<br />
FVM520 Управно ветеринарство 15 15 30 2.0<br />
FVM514 Судско ветеринарство и<br />
ветеринарна етика<br />
30 15 45 3.5<br />
FVM515 Основи на менаџмент со<br />
менаџмент на ветеринарна<br />
30 15 45 3.5<br />
прaкса<br />
FVM521 Безбедност на храна и<br />
ветеринарното јавно<br />
30 30 60 4.0<br />
здравство<br />
FVM522 Биологија и патологија на<br />
дивеч<br />
15 15 30 2.0<br />
FVM523 Биологија и патологија на<br />
пчели<br />
15 30 45 2.5<br />
FVM524 Болести на птиците 45 45 90 6.5<br />
Изборен/ни предмет/и 45 45 90 8.0<br />
Вкупно 435 420 855 60.0<br />
61
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
Изборни предмети IX семестар<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
FVM024<br />
FVM025<br />
FVM026<br />
FVM027<br />
FVM028<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и вежби<br />
Marketing na veterinarnata<br />
praksa (15+ 0)<br />
Sovremeni sistemi za<br />
bezbednost na hrana (15+15)<br />
Upravuvawe so kanalite za<br />
nabavka na animalni proizvodi<br />
(30+0)<br />
Mikrobiologija na hrana (15+15)<br />
Часови<br />
настава<br />
15<br />
Kредитни<br />
поени<br />
30 2.5<br />
Семестар<br />
1.5 9<br />
semestar<br />
9<br />
semestar<br />
30 2.5 9<br />
semestar<br />
30 2. 5 9<br />
semestar<br />
Tehnolo{ki procesi na<br />
30 2.5 9<br />
`ivinarska farma (15+15)<br />
semestar<br />
FVM029 30 2.5 9<br />
Akvakultura (15+15)<br />
semestar<br />
FVM030<br />
FVM031<br />
Klini~ka farmakologija (30+15)<br />
Hemija na hrana (30+15)<br />
45 4.0 9<br />
semestar<br />
45 4.0 9<br />
semestar<br />
Изборни предмети X семестар<br />
FVM032 Hirurgija na ko`a (15+0) 15 1.5 10 semestar<br />
FVM033<br />
Odbrani hirur{ki tehniki vo<br />
oftalmologijata (15+ 0)<br />
FVM034<br />
O dbrani tehniki za hirur{ka<br />
redukcija na frakturi (15+ 0)<br />
FVM035<br />
FVM036<br />
Napredna reproduktivna<br />
endokrinologija (15+15)<br />
Klini~ka ishrana na ku~iwa i<br />
ma~ki (15+15)<br />
62<br />
15 1.5 10 semestar<br />
15 1.5 10<br />
semestar<br />
30 2.5 10 semestar<br />
30 2.5 10 semestar<br />
FVM037 Tropski zarazni bolesti (15+15) 30 2.5 10 semestar<br />
FVM038 Odgleduvawe i bolest i na noevi 30 2.5 10 semestar<br />
(15+15)<br />
FVM039<br />
Odgleduvawe i bolesti na gulabi 30 2.5 10 semestar<br />
(15+15)
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
FVM040 Organsko p~elarewe (15+15) 30 2.5 10 semestar<br />
FVM041<br />
Ekolo{ka kontrola na bolestite 30<br />
kaj p~elite (15+15)<br />
FVM042<br />
Menaxment na bolestite kaj dive~ot<br />
( 15+15)<br />
FVM043<br />
Parazitologija vo јavno zdravstvo 30 2.5<br />
(15+15)<br />
2.5 10 semestar<br />
30 2.0 10 semestar<br />
10 semestar<br />
F VM044 [ tetni antinutritivni materii vo 30 2.5 10 semestar<br />
dobito~nata hrana (15+15)<br />
FVM045 Aditivi vo dobito~nata hrana -<br />
m odulatori na zdravjeto (15+15)<br />
30 2.5 10 semestar<br />
FVM046 Ostatoci i kontaminenti vo<br />
30 2. 5 10 semestar<br />
hranata (15+15)<br />
FVM047 T oksikologija na otrovnite 30 2. 5 10 semestar<br />
rastenija (15+15)<br />
FVM048 Onkologija (30+15) 45 4. 0 10 semestar<br />
FVM049 Tehniki na anestezija i analgezija<br />
na poedini vidovi doma{ni<br />
15 1. 5 10 semestar<br />
milenici (15+0)<br />
FVM050 Veterinarna in spekcija (30+15) 45 4. 0 10 semestar<br />
FVM051 Promeni vo laboratoriski profil<br />
kaj zaboluvawa na doma{nite<br />
30 2. 5 10 semestar<br />
milenici (15+15)<br />
FVM052 U ltrazvu~na dijagnostika na<br />
reproduktivni naru{uvawa kaj<br />
30 2. 5 10 semestar<br />
kravi (15+15)<br />
FVM053 Napredna andrologija i<br />
kriobiologija (15+15)<br />
30 2.5 10 semestar<br />
63
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
Kод на<br />
п редметна<br />
програма<br />
ФВМ611<br />
Назив на предметна<br />
програма<br />
VI ГОДИНА - 11 семестар<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
организиран<br />
како<br />
Клиничка пракса: домашни 75 3.0 Задолж ителен<br />
миленици<br />
ФВМ612<br />
Клиничка пракса: фармски<br />
животни<br />
75 3.0 Задолж ителен<br />
ФВМ613 Амбулаторна клиника 75 3.0 Задолжителен<br />
Изборни предмети од група 1,<br />
2, 3 или 4<br />
45 4.0<br />
Изборен<br />
ФВМ 614<br />
Самостојна пракса надвор од<br />
рамките на Факултетот<br />
210 7.0 Задолжителен<br />
Подготовка и одбрана на<br />
150 10.0 Задолжителен<br />
дипломски труд<br />
Вкупно 630 30.0<br />
64
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
ИЗБОРНИ ПРЕДМЕТИ ПОВРЗАНИ СО ПОЕДИНО НАСОЧУВАЊЕ<br />
XI СЕМЕСТАР<br />
Група 1 – Домашни миленици<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
FVM007<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и<br />
вежби<br />
Anatomija na egzoti~ni i<br />
laboratoriski `ivotni<br />
(15+30)<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
45 4.0<br />
FVM 017 Ornamentalna akvakultura 30 2.5<br />
(15+15)<br />
F VM 019<br />
Osnovi na citolo{kata<br />
dijagnostika (30+15)<br />
45 4.0<br />
FVM 020 Veterinarna hematologija (30 45 4.0<br />
+15)<br />
FVM 021 Tropski parazitarni bolesti 15 1.5<br />
(15+0)<br />
FVM 023 Kinologija (11+19) 30 2. 5<br />
FVM 024 Marketing na veterinarnata 15 1.5<br />
praksa (15+0)<br />
FVM 030 Klini~ka farmakologija<br />
45 4. 0<br />
(30+15)<br />
FVM 032 Hirurgija na ko`a ( 15+0) 15 1.5<br />
FVM 033<br />
FVM 034<br />
FVM 036<br />
FVM 039<br />
Odbrani hirur{ki tehniki vo<br />
oftalmologijata (15+ 0)<br />
Odbrani tehniki za hirur{ka<br />
redukcija na frakturi (15+ 0)<br />
Klini~ka ishrana na ku~iwa i<br />
ma~ki (15+15)<br />
Odgleduvawe i bolesti na<br />
gulabi (15+15)<br />
15 1. 5<br />
15 1. 5<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
FVM 048 Onkologija (30+15) 45 4.0<br />
FVM 049<br />
FVM 051<br />
Tehniki na anestezija i<br />
analgezija na poedini vidovi<br />
doma{ni milenici (15+0)<br />
Promeni vo laboratoriski<br />
profil kaj zaboluvawa na<br />
doma{nite milenici (15+15)<br />
15 1.5<br />
30 2.5<br />
65
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
Група 2 – Фармски животни<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и<br />
вежби<br />
66<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
FVM009 Proizvodstvo na kabasta<br />
30<br />
2.5<br />
dobito~na hrana (15+15)<br />
FVM013 Ekonomika i orga<strong>niz</strong>acija na<br />
sto~arsko proizvodstvo<br />
(30+15)<br />
FVM 019 Osnovi na citolo{kata<br />
dijagnostika (30+15)<br />
45 4.0<br />
45 4.0<br />
FVM 020 Veterinarna hematologija (30 45 4.0<br />
+15)<br />
FVM 021 Tropski parazitarni bolesti 15 1.5<br />
(15+0)<br />
FVM 022<br />
FVM 028<br />
FVM 030<br />
FVM 035<br />
FVM 037<br />
FVM 038<br />
FVM 044<br />
FVM 045<br />
FVM 047<br />
FVM052<br />
FVM053<br />
Racionalna primena na<br />
antimikrobnite l ekovi (15+0)<br />
Tehnolo{ki procesi na<br />
`ivinarska farma (15+15)<br />
Klini~ka farmakologija<br />
(30+15)<br />
Napredna reproduktivna<br />
endokrinologija (15+15)<br />
Tropski zarazni bolesti<br />
(15+15)<br />
Odgleduvawe i bolesti na<br />
noevi (15+15)<br />
[tetni antinutritivni<br />
materii vo dobito~nata hrana<br />
(15+15)<br />
Aditivi vo dobito~nata hrana<br />
— modulatori na zdravjeto<br />
(15+15)<br />
Toksikologija na otrovnite<br />
rastenija (15+15)<br />
Ultrazvu~na dijagnostika na<br />
reproduktivni naru{uvawa<br />
kaj kravi (15+15)<br />
Napredna andrologija i<br />
kriobiologija (15+15)<br />
15 1.5<br />
30 2.5<br />
45 4.0<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
30 2.5
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
Група 3 – Хигиена на анимални продукти и ветеринарно јавно<br />
здравство<br />
Kод на<br />
пр едметна<br />
програма<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и<br />
вежби<br />
Часови<br />
настава<br />
Kредитни<br />
поени<br />
FVM006 Hemija na prirodni 30 2.5<br />
soedinenija (15+15)<br />
FVM 025<br />
FVM 026<br />
Sovremeni sistemi za<br />
bezbednost na hrana (15+15)<br />
Upravuvawe so kanalite za<br />
nabavka na animalni<br />
proizvodi (30+0)<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
FVM 027 Mikrobiologija na hrana 30 2.5<br />
(15+15)<br />
FVM 031 Hemija na hrana (30+15) 45 4.0<br />
FVM 043<br />
FVM 046<br />
FVM 050<br />
Parazitologija vo јavno<br />
zdravstvo (15+15)<br />
Ostatoci i kontaminenti vo<br />
hranata (15+15)<br />
Veterinarna inspekcija<br />
(30+15)<br />
30 2.5<br />
30 2.5<br />
45 4.0<br />
67
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
Група 4 – Биологија и патологија на риби, пчели, дивеч,<br />
анимална хигиена, екологија и ет ологија<br />
Kод на<br />
предметна<br />
програма<br />
Назив на предметна<br />
програма/<br />
фонд на предавања и<br />
вежби<br />
Часови<br />
настава<br />
K редитни<br />
поени<br />
FVM003 Za{tita na `ivotna sredina 15 1.5<br />
(15+0)<br />
FVM004 Animalna ekologija (15+15) 30 2.5<br />
FVM005 Ekotoksikologija (15+15) 30 2.5<br />
FVM008 Za{tita i upravuvawe so 30 2.5<br />
zagrozeni vidovi `ivotni<br />
(6+24)<br />
FVM010 Zoologija na dive~ (15+15) 30 2.5<br />
FVM011 Blagosostojba na ribi (15+15) 30 2.5<br />
FVM012 P~elarstvo (15+15) 30 2.5<br />
FVM 014 Diverzitet i za{tita na divi 30 2.5<br />
mesojadi (15+15)<br />
FVM 015 Diverzitet i za{tita na 30 2.5<br />
grablivi ptici (15+15)<br />
FVM 016 Diverzitet i za{tita na ribi 30 2.5<br />
(15+15)<br />
FVM 018 Sportski i rekreativen 30 2.5<br />
ribolov (15+15)<br />
FVM 029 Akvakultura (15+15) 30 2.5<br />
FVM 040 Organsko p~elarewe (15+15) 30 2.5<br />
FVM 041<br />
Ekolo{ka kontrola na<br />
bolestite kaj p~elite (15+15)<br />
30 2.5<br />
FVM042 Menaxment na bolestite kaj 30 2.0<br />
dive~ot (15+15)<br />
68
X<br />
УСЛОВИ ЗА ЗАПИШУВАЊЕ<br />
ВО<br />
ПОВИ СОКА ГОДИНА НА СТУДИИ<br />
69
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Orga<strong>niz</strong>acija po godini<br />
70
USLOVI ZA ZAPI[UVAWE NA STUDENTI VO POVISOKA GODINA NA STUDII<br />
1 semestar 2 semestar 3 semestar 4 semestar 5 semestar 6 semestar<br />
Хранливи, лековити и<br />
Патолошка физиологија Патолошка физиологија<br />
Биостатистика<br />
Анимална хигиена<br />
Анимална хигиена<br />
отровни растенија<br />
(5.5 ECTS) (4.0 ECTS)<br />
(2.5 ECTS)<br />
(4.5 ECTS)<br />
(2.0 ECTS)<br />
(3.0 ECTS)<br />
Биофизика<br />
Однесување и<br />
Исхраната на домашните Исхраната на домашните Патолошка морфологија Патолошка морфологија<br />
(5.0 ECTS)<br />
благосостојба<br />
на животните<br />
(2.0 ECTS)<br />
животните<br />
(4.5 ECTS)<br />
животните<br />
(4.5 ECTS)<br />
(5.5 ECTS) (7.0 ECTS)<br />
Хемија<br />
(5.0 ECTS)<br />
Анатомија на животните<br />
(10.0 ECTS)<br />
Хистологија со<br />
ембриологија<br />
(2.5 ECTS)<br />
Биологија на клетка<br />
(5.0 ECTS)<br />
Биохемија<br />
(9.0 ECTS)<br />
Анатомија на животните<br />
(9.5 ECTS)<br />
Хистологија со<br />
ембриологија<br />
(5.0 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(1.5 ECTS)<br />
Сточарство<br />
(4.5 ECTS)<br />
Рурална економија<br />
(2.0 ECTS)<br />
Физиологија на<br />
животните<br />
(6.0 ECTS)<br />
Микробиологија<br />
(4.5 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(4.0 ECTS)<br />
Сточарство<br />
(4.5 ECTS)<br />
Фармакологија<br />
Фармакологија<br />
(5.5 ECTS) (5.5 ECTS)<br />
Имунологија<br />
Паразитологија и<br />
Паразитологија и<br />
(2.0 ECTS)<br />
паразитарни заболувања паразитарни заболувања<br />
(5.5 ECTS) (4.5 ECTS)<br />
Физиологија на<br />
Клиничка анатомија на Основи на клиничка и<br />
животните<br />
животните<br />
лабораториска<br />
(8.5 ECTS)<br />
(3.0 ECTS) дијагностика<br />
(4.0 ECTS)<br />
Микробиологија<br />
Изборни предмети<br />
Визуелни дијагностички<br />
(4.5 ECTS)<br />
(4.0 ECTS) методи (3.0 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
Клиничка биохемија<br />
(4.0 ECTS) (2.0 ECTS)<br />
- Uslovi za zapi{uvawe na 3 semestar<br />
- Uslovi za zapi{uvawe na 5 semestar<br />
- uslov za zapi{uvawe na 7 semestar<br />
- Uslov za zapi{uvawe na 9 semestar<br />
- Uslovi do krajot na <strong>studiite</strong><br />
71
7 semestar 8 semestar 9 semestar 10 semestar 11 semestar<br />
Внатрешни болести на Хигиена и технологија на Хигиена и технологија на<br />
домашни миленици<br />
месо, риби, јајца и мед (3.5 месо, риби, јајца и мед (4.0<br />
и копитари (4.0 ECTS) ECTS)<br />
ECTS)<br />
(3.0 ECTS)<br />
Внатрешни болести на<br />
домашни миленици и<br />
копитари (5.0 ECTS)<br />
Репродукција<br />
(7.0 ECTS)<br />
Заразни заболувања на<br />
домашните животни<br />
(6.0 ECTS)<br />
Општа хирургија со<br />
анастезиологија<br />
(6.0 ECTS)<br />
Внатрешни болести на<br />
фармски животни<br />
(6.0 ECTS)<br />
Репродукција<br />
(9.0 ECTS)<br />
Заразни заболувања на<br />
домашните животни<br />
(4.0 ECTS)<br />
Специална хирургија со<br />
ортопедија<br />
(5.5 ECTS)<br />
Внатрешни болести на<br />
фармски животни<br />
(5.0 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(2.5 ECTS)<br />
- Uslovi za zapi{uvawe na 11 semestar<br />
- Uslovi do krajot na <strong>studiite</strong><br />
- Ostanati predmeti<br />
Хигиена и технологија на<br />
млеко (4.0 ECTS)<br />
Офталмологија<br />
(2.0 ECTS)<br />
Специална хирургија со<br />
ортопедија<br />
(4.0 ECTS)<br />
Биологија и патологија на<br />
риби (4.0 ECTS)<br />
Ветеринарна<br />
епидемиологија<br />
(2.0 ECTS)<br />
Управно ветеринарство<br />
(2.0 ECTS)<br />
Менаџмент со здравјето на<br />
стадото (2.5 ECTS)<br />
Ветеринарна токсикологија<br />
(2.0 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(4.0 ECTS)<br />
Безбедност на храна<br />
и ветеринарно јавно<br />
здравство (4.0 ECTS)<br />
Болести на птиците<br />
(6.5 ECTS)<br />
Биологија и патологија на<br />
дивеч (2.0 ECTS)<br />
Биологија и патологија на<br />
пчели (2.5 ECTS)<br />
Основи на менаџмент со<br />
менаџмент на ветеринарна<br />
пракса<br />
(3.5 ECTS)<br />
Судско ветеринарство и<br />
ветеринарна етика<br />
(3.5 ECTS)<br />
Изборни предмети<br />
(4.0 ECTS)<br />
Клиничка пракса : домашни<br />
миленици<br />
Клиничка пракса : фармски<br />
животни<br />
(3.0 ECTS)<br />
Амбулаторна клиника<br />
(3.0 ECTS)<br />
Изборни предмети од група<br />
1, 2, 3 ili 4<br />
(4.0 ECTS)<br />
Самостојна пракса надвор<br />
од рамките на Факултетот<br />
(7.0 ECTS)<br />
Подготовка и одбрана на<br />
дипломски труд<br />
(10.0 ECTS)<br />
72
XI<br />
PRAKTI^NI INFORMACII ZA<br />
STUDENTITE
XI<br />
PRAKTI^NI INFORMACII ZA STUDENTITE<br />
1. Sedi{te na Fakultetot za veterinarna medicina - Skopje<br />
Fakultetot se nao|a na 4 km od centarot na gradot vo naselbata<br />
Avtokomanda, op{tina Gazi Baba. Smesten e pozadi [umarskiot<br />
fakultet na povr{ina od pribli`no 7500 m 2 i se sostoi od pet<br />
objekt i (neto povr{ina 3700 m 2 ) vo komleks zaedno so<br />
Veterinarnata bolnica. Vo neposredna blizina na Fakultetot e<br />
Studentskiot dom ”Stiv Naumov”<br />
adresa: ul. Lazar Pop - Trajkov 5-7, 1000 Skopje, R. Makedonija<br />
tel: ++ 389 2 3240 700<br />
faks: ++ 389 2 3114 619<br />
web site: http://www.fvm.ukim.edu.mk<br />
2. Uslovi i na~in na zapi{uvawe na integrirani studii<br />
Na integriranite studii na FVM-S mo`e da se zapi{e lice koe<br />
ima zavr{eno ~etirigodi{no sredno obrazovanie i koe gi ispolnuva<br />
uslovite<br />
i kriteriumite utvrdeni so Konkursot za zapi{uvawe na<br />
Univerzitetot ,,Sv. Kiril i Metodij,,.<br />
Pobliskite odredbi za uslovite i kriteriumite za zapi{uvawe<br />
na <strong>studiite</strong> se utvrdeni so Pravilnikot za uslovite, kriteriumite<br />
i pravilata za zapi{ uvawe i studirawe na prv i vtor ciklus<br />
univerzitetski studii, so Odlukata za srodnost na fakultetite,<br />
nau~nite oblasti i disciplini i so Konkursot {to go objavuva<br />
Rektorskata uprava.<br />
Dodiplomskite studii se orga<strong>niz</strong>iraat edinstveno kako<br />
redovni studii i traat 11 semestri.<br />
3. Status na student<br />
Status na student, a so toa i ~len na akademskata zaednica se<br />
steknuva so zapi{uvaweto na integrirani studii od prv i vtor<br />
cikl us i doktorski studii (tret ciklus) na Fakultetot. Statusot na<br />
student se doka`uva so indeks i so studentska legitimacija.<br />
Studentot ~ie obrazovanie go finansira dr`avata, go<br />
zadr`uva statusot student ~ie obrazovanie go finansia dr`avata<br />
najdolgo za vremeto koe e za dva pati podolgo od propi{anoto<br />
vreme na traewe na <strong>studiite</strong>, odnosno do krajot na akademskata<br />
godinavo koja toj rok istekuva. So istekot na toj rok studentot gi<br />
prodol`uva <strong>studiite</strong> so podnesuvawe na tro{ocite za studirawe<br />
(kofiansirawe).<br />
75
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prakti~ni informacii za studentite<br />
Studentot ~ie obrazovanie go finansira dr`avata mo`e ista<br />
studiska godina da ja povtoruva samo edna{. Ako vo narednata<br />
akademska godina ne go stekne pravoto za zapi{uvawe na povisoka<br />
godina na studii, go gubi statusot na student ~ie obrazovanie go<br />
finansira dr`avata, no ima pravo povtoro da ja zapi{e istata<br />
studiska godina vo status na student koj samostojno gi podnesuva<br />
tro{ocite za studirawe.<br />
Vo vremeto od stav 1 i 2 na ovoj ~len ne se smeta vremeto na<br />
miruvawe na studentskite obvrski.<br />
4. Prava i obvrski na studentot<br />
Студентот има право на:<br />
- квалитетни студии и образовен процес како што е предвидено со<br />
студискaтa програмa,<br />
- слободно искажување на мислење и ставови во текот нанаставата и<br />
другите активности на високо образовната установа,<br />
- право на изјаснување за квалитетот (оценување) на наставата и<br />
наставниците,<br />
- редовно студирање и статус на редовен студент,<br />
- редовно да напредува, да се образува и да го заврши студирањето под<br />
услови кои важеле при уписот,<br />
- запишување и образование под еднакви услови утврдени со<br />
закон, статут и студиска програма,<br />
- учество во управувањето со високообразовната установа согласно<br />
со овој закон и статутот на високообразовната установа,<br />
- заштита на своите права и должности пред органите на<br />
високообразовната установа и заштита на личноста на студентот од<br />
злоупотреба и на неговото достоинство.<br />
Студентот има право и да:<br />
- може да напредува и да ги заврши студиите за пократко време<br />
отколку што е предвидено со студиската програма,<br />
- студира истовремено на повеќе студиски програми од различни<br />
специјалности и да изучува дополнителни курсеви,<br />
- ги продолжи студиите на друга високообразовна установа ако<br />
високообразовната установа на која е запишан престане со работа,<br />
- ги користи библиотеката и базите на податоци, просторот, опремата<br />
(учебните помагала), софтверот и друга научна и стручна инфраструктура на<br />
универзитетот и неговите единици, односно на самостојната<br />
високообразовна установа,<br />
- учествува во научно-истражувачката и стручната дејност при што<br />
му се гарантираат авторски, пронаоѓачки и слични права и награди,<br />
76
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prakti~ni informacii za studentite<br />
- избира и да биде избиран како претставник на студентите во органите<br />
на високообразовните установи,<br />
- користи услуги на студентскиот стандард (сместување, исхрана,<br />
здравствена заштита и друго), градски и меѓуградски превоз според<br />
условите утврдени со закон од вршителите на соодветните дејности,<br />
- ги користи универзитетските објекти за спортска и културна<br />
дејност,<br />
- преминува од една на друга високообразовна установа, односно од<br />
едни на други студии и при тоа да ги користи погодностите на кредит<br />
системот,<br />
- учествува на работата на студентските организации,<br />
- учествува во формите на организирање на студентските организации<br />
утврдени со статутот на универзитетот.<br />
- ги продолжи студиите што ги прекинал под услови определени со<br />
статутот на високообразовната установа,<br />
- користи распуст не помалку од 60 дена во рамките на една<br />
календарска година,<br />
- добива државни или други стипендии<br />
кредит за издршка за време на школувањето,<br />
или да користи<br />
финансиски<br />
- остварува соработка со студентите во земјата и во странство и<br />
остварува и други права согласно со закон и со статутот на<br />
високообразовната установа.<br />
Студентот има обврска да:<br />
- ги исполнува задачите пропишани во студиските програми,<br />
- ги почитува одредбите од овој закон, статутот на високообразовната<br />
установа и другите правни акти на внатрешното уредување,<br />
- ги применува решенијата на органот на управување, ректорот,<br />
односно директорот на самостојната високообразовна установа и да<br />
- дејствува во согласност со студентскиот етички кодекс кој го<br />
подготвува и одобрува високообразовната установа во согласност со<br />
студентското претставување.<br />
Студентите на сите степени на високо образование кои се без родители,<br />
слепи, глуви, инвалиди од прва и втора група, мајки со деца до шест<br />
годишна возраст и хоспитализираните имаат право на посебни погодности<br />
утврдени со статутот на високообразовната установа.<br />
Правата од ставовите 1 и 2 и обврските од ставот 3 на овој член,<br />
студентот на високообразовната установа ги остварува во обем и според<br />
условите утврдени со закон и статутот на високообразовната установа.<br />
Заради заштита на правата на студентите на секој универзитет<br />
се формира студентски правобранител.<br />
Надлежноста, изборот и работата на студентскиот правобранител се<br />
утврдува со статутот на универзитетот.<br />
77
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prakti~ni informacii za studentite<br />
5. Miruvawe na obvrskite na studentot<br />
Na studentot, po negovo barawe, mu miruvaat obvrskite:<br />
‣ za vreme na bremenost<br />
‣ za student so dete do 1 godina staros;<br />
‣ za vreme na bolest podolgo od eden semestar;<br />
‣ po barawe na studentot<br />
‣ vo slu~aite za miruvawe na raboten odnos utvrdeni so zakon<br />
‣ vo drugi slu~ai utvrdeni so zakon i so akt na edinicata.<br />
Odluka donesuva dekanot na fakultetot.<br />
6. Prestanok na statusot na student<br />
Na studentot mu prestanuva statusot na student na Fakultetot<br />
spored uslovite i postapkata utvrdeni so op{tite akti na<br />
Univerzitetot.<br />
Statusot prestanuva a ko studentot:<br />
• diplomira<br />
• ne gi zavr{i <strong>studiite</strong> vo rokot utvrden so zakon i statutot<br />
• ne go ispolni uslovot za upis vo povisoka godina vo rokovite<br />
utvrdeni so statutot i pravilata<br />
• se ispi{e od Fakultetot<br />
• e isklu~en od Fakultetot<br />
Statusot mo`e da bide obnoven spored postapkata utvrdena so<br />
statutot na Univerzitetot i Statutot, osven a ko statusot<br />
ne<br />
prestanal so trajno isklu~uvawe. Tro{ocite za obnovuvawe na<br />
statusot gi podnesuva studentot.<br />
7. Disciplinski merki<br />
Za povreda na dol`nostite i neispolnuvawe na obvrskite, na<br />
studentot na dodiplomski studii mo`e da mu se izre~e edna od<br />
slednive disciplinski merki: opomena, javna opomena i<br />
isklu~uvawe.<br />
Isklu~uvawe se primenuva za u~ebnata godina vo ko ja e<br />
izre~ena. Disciplinskite merki gi izrekuva Komisijata za<br />
disciplinski merki na Fakultetot.<br />
Disciplinskata komisija e sostavena od trojca ~lenovi i od<br />
isto tolku zamenici od koi: eden nastavnik, eden sorabotnik i eden<br />
~len od studentite na Fakultetot. Di<br />
sciplinskata komisija ja<br />
izbira NNS so mandat od dve godini.<br />
78
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prakti~ni informacii za studentite<br />
Predlog za poveduvawe postapka za disciplinska odgovornost<br />
mo`e da podnesat dekanot i organite na studentskata orga<strong>niz</strong>acija.<br />
Po povod predlogot, disciplinskata komisija go soslu{uva<br />
studentot. Povikuvaweto na studentot na soslu{uvawe se v r{i so<br />
pismena pokana. Od denot na dobivawe na pokanata<br />
do<br />
soslu{uvaweto mora da pominat najmalku osum dena.<br />
Disciplinskata komisija mo`e da ja izre~e merkata opomena za:<br />
1. naru{uvawe na javniot red i mir vo tekot na nastavata<br />
2. nepristojno odnesuvaw e kon nastavnicite, sorabotnicite<br />
ili drugite vraboteni, kako i kon drugite studenti<br />
3. registrirawe prisustvo na drug student<br />
4. nebre`no odnesuvawe kon imotot na Fakuletot {to mo`e da<br />
dovede do o{tetuvawe od pomal obem<br />
Disciplinskata komisija mo`e da izre~e javna opomena ili<br />
isklu~uvawe za:<br />
1. poseduvawe i koristewe napravi za telefonska i<br />
elektronska komunikacija vo tekot na ispitit e;<br />
2. prepi{ uvawe ili davawe kakva bilo pomo{ na drug<br />
student vo tekot na ispitite;<br />
3. samovolno registrirawe zaradi dob<br />
ivawe bodovi od<br />
aktivnost;<br />
4. nedozvoleno nosewe oprema za audio i/ili<br />
videofiksirawe na avtorsko delo, vklu~uvaj} i i<br />
priklu~eni mobilni telefoni, od strana na studentite,<br />
pri izveduvaweto na predavawata, ve`bite i<br />
interaktivnsta nastava;<br />
5. plagijatorstvo vo forma na prenesuvawe na tu| semin<br />
arski<br />
trud ili akademski esej vo svoe ime;<br />
6. fizi~ki napad so nanesuvawe lesna telesna povreda;<br />
7. fizi~ki napad so nanesuvawe te{ka telesna povreda;<br />
8. verbalna ili realna navreda na nastavnik ili<br />
sorabotnik;<br />
9. davawe vistiniti podatoci na organite na Fakultetot;<br />
10. upad vo informati~kiot sistem na Univerzitetot, odnosno<br />
na fakultetot (veb stranica, elektronski dosijea i sl.)<br />
11. o{tetuvawe vo procenet iznos nad 100 evra vo denarska<br />
protiv vrednost poradi nepridr`uvawe kon propi{anite<br />
pravila ili bezobyiren odnos kon imotot na<br />
Univerzitetot, odnosno fakultetot, kako i prisvojuvawe<br />
predmeti {to se sopstvenost na Univerzitetot, odnono<br />
Fakultetot<br />
79
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Prakti~ni informacii za studentite<br />
12. falsifikuvawe na dokumenti voop{to, a osobeno<br />
falsifikuvawe potpisi na nastavnicite, sorabotnicite i<br />
drugi lica vo indeksot, ili vo nekoj drug slu`ben<br />
dokument, falsifikuvawe na ocenka ili drugo<br />
13. povtoreni lesni disciplinski povredi.<br />
Protiv re{enieto na Disciplinskata komisija, studentot vo rok<br />
od 8 dena ima pravo na prigovor do nastavno-nau~niot sovet, kako<br />
vtorostepen disciplinski organ. Odlukata na nastavno-nau~niot<br />
sovet e kone~na.<br />
8. U~estvo na studentite vo upravuvaweto<br />
Studentite u~estvuvaat vo upravuvaweto preku svoi<br />
pretstavnici koi gi izbiraat vo Studentskiot parlament na<br />
Univerzitetot i Fakultetot, spored uslovite utvrdeni so zakon i<br />
Statutot na Univerzitetot.<br />
80
XII<br />
PRAVILNIK ZA<br />
DIPLOMSKI TRUD
XII<br />
PRAVILNIK ZA DIPLOMSKI TRUD<br />
PRAVILNIK<br />
za postapkata na prijavuvawe, podgotovka i odbrana na<br />
diplomskiot trud na Fakultetot za veterinarna<br />
medicina - Skopje<br />
^len 1<br />
Diplomiraweto na studentite<br />
na studiskata programa na<br />
Fakultetot za veterinarna<br />
medicina (vo ponatamo{niot<br />
tekst Fakultetot) e uslovena<br />
so prijava, podgotovka i javna<br />
odbrana na dilomski trud.<br />
^len 2<br />
Pi{aniot diplomski trud<br />
pretstavuva samostojna rabota<br />
na studentot koja poka`uva<br />
deka toj metodolo{ki pravilno<br />
gi obrabotuva teoriskite<br />
i<br />
prakti~nite problemi, kako i<br />
deka vladee so osnovnite<br />
metodi na razvojnata<br />
i<br />
istra`uva~ka rabota, pri {to<br />
samostojno polzuva literatura.<br />
Javnata odbrana na<br />
diplomskiot trud se sostoi od<br />
javna prezentacija na trudot od<br />
strana na kandidatot, pri {to<br />
toj se koristi so najrazli~na<br />
oprema { to e vo funkcija na<br />
pojasno prezentirawe na<br />
trud ot, kako i so odgovarawe na<br />
pra{ awa postaveni od strana<br />
na komisijata vo vrska so<br />
problematikata {to e predmet<br />
na trudot.<br />
^len 3<br />
Diplomskiot trud se<br />
prijavuva od nastavno-nau~nata<br />
oblast {to se neguva na<br />
Fakultetot i se raboti pod<br />
nadzor na mentor.<br />
83<br />
Mentor od stav 1 na ovoj ~len<br />
e nastavnik koj ja predava<br />
predmetnata programa {to ja<br />
pokriva nastavno-nau~nata<br />
oblast od koja e zemen<br />
diplomskiot trud. Mentor mo`e<br />
da bide samo nastavnik izbran<br />
i vraboten na Fakultetot.<br />
^len 4<br />
Pravo za prijava na<br />
diplomski trud studentot<br />
steknuva otkako }e gi polo`i<br />
site predmetni<br />
programi<br />
predvideni so<br />
studiskata<br />
programa, odnosno otkako }e gi<br />
osvoi predvidenite 300<br />
kreditni poeni koi se uslov za<br />
upis na edinaesettiot<br />
semestar. Studentot mo`e da ja<br />
brani diplomska rabota po<br />
osvojuvaweto na vkupno 320<br />
kreditni poeni, a uspe{nata<br />
odbrana nosi 10 poeni.<br />
^len 5<br />
Studentot mo`e da izbere<br />
tema za diplomski trud od<br />
predlo`enata lista na<br />
naslovi, odnosno oblasti za<br />
izrabotka na diplomski trud.<br />
^len 6<br />
Listata na temi za izrabotka<br />
na diplomski trud ja usvojuva<br />
Nastavno-nau~niot sovet na<br />
Fakultetot pred po~etokot na<br />
u~ebnata godina i se odnesuva<br />
za studentite koi imaat pravo<br />
da go zapi{at edinaesetti<br />
semestar.
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravilnik za diplomski trud<br />
Listata na temi od stav 1 na<br />
ovoj ~len, po isklu~ok mo`e da<br />
se revidira vo tekot na<br />
posledniot semestar.<br />
^len 7<br />
Studentot prijavuva tema za<br />
izrabotka na diplomski trud od<br />
predlo`enite temi na poseben<br />
formular (prijava) koj se<br />
dostavuva do studentskata<br />
slu`ba.<br />
Vo prijavata na diplomskiot<br />
trud studentot go naveduva<br />
mentorot, predmetniot program,<br />
temata i nastavno-nau~nata oblast.<br />
Studentskata slu`ba ja<br />
prepra}a prijavata do<br />
katedrata (mentorot), koj pra}a<br />
"potvrda" za prijavenata<br />
diplomska tema do prodekanot<br />
za nastava za odobruvawe.<br />
Prodekanot za nastava vodi<br />
evidencija za izborot na<br />
temite za diplomski trud.<br />
Pri odobruvawe na temata,<br />
prodekanot za nastava na<br />
predlog od mentorot nazna~uva<br />
komisija za pregleduvawe i<br />
ocenuvawe na izraboteniot<br />
diplomski trud.<br />
Po eden primerok od<br />
odobrenata prijava se<br />
dostavuva do studentskata<br />
slu`ba, mentorot i kandidatot.<br />
Na obrazlo`eno barawe od<br />
studentot, a vo soglasnost so<br />
mentorot, prodekanot za<br />
nastava mo`e da odobri<br />
izrabotka i odbrana na diplomski<br />
trud ~ija tema e nadvor od<br />
predlo`eniot spisok na temi<br />
za izrabotka na diplomski<br />
trudovi.<br />
84<br />
^len 8<br />
Komisijata za pregleduvawe<br />
i ocenuvawe se sostoi od tri<br />
~lena. Mentorot e prv ~len na<br />
komisijata, a u{te eden nejzin<br />
~len e nastavnik ili<br />
sorabotnik od nastavnonau~nata<br />
oblast od koja e<br />
temata.<br />
Vo sostavot na komisijata mo`e<br />
da ima najmnogu 1 sorabotnik.<br />
Vo sostavot na komisijata od<br />
stav 1 na ovoj ~len mo`e da ima<br />
najmnogu eden afirmiran<br />
stru~wak od oblasta od koja se<br />
brani trudot, vo slu~aj koga toj<br />
e izraboten nadvor od<br />
Fakultetot.<br />
Za afirmiran stru~wak se<br />
smeta lice koe najmalku 3<br />
godini rabotelo na<br />
problematikata {to ja tretira<br />
diplomskiot trud.<br />
^len 9<br />
Diplomskiot trud se pi{uva<br />
i brani na makedonski jazik.<br />
Diplomskiot trud studentot<br />
mo`e da po~ne da go raboti po<br />
osvojuvawe na vkupno 320<br />
krediti, odnosno po osvojuvawe<br />
na kreditite od samostojnata<br />
praksa nadvor od ramkite na<br />
fakultetot.<br />
Izrabotkata na prijaveniot<br />
diplomski trud nemo`e da trae<br />
pokratko od 30 dena i ne<br />
podolgo od 90 dena od datumot<br />
na osvojuvawe na kreditite.<br />
Na obrazlo`eno barawe od<br />
studentot prodekanot za nastava<br />
mo`e da go prodol`i ovoj<br />
rok, no ne podolgo od {est<br />
meseci.
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
Pravilnik za diplomski trud<br />
Vo slu~aj koga studentot ne go<br />
predal diplomskiot trud vo<br />
rokovite utvrdeni so stav 2 od<br />
ovoj ~len, toj e dol`en da<br />
otpo~ne postapka za prijava na<br />
diplomski trud so nov naslov.<br />
^len 10<br />
Studentot go predava trudot<br />
vo tri primeroci otpe~ateni na<br />
hartija i eden primerok vo<br />
elektronska forma, preku<br />
arhivata na Fakultetot do<br />
~lenovite na komisijata.<br />
Elektronskiot primerok od<br />
diplomskiot trud se ~uva vo<br />
bibliotekata na fakultetot.<br />
Po isklu~ok, studentot mo`e<br />
da izraboti i da predade<br />
diplomski trud na angliski<br />
jazik. Dokolku trudot bide<br />
napi{an na angliski jazik,<br />
studentot e dol`en eden<br />
primerok od trudot da dostavi<br />
na makedonski jazik.<br />
Elektronskiot primerok od<br />
trudot zadol`itelno e na<br />
makedonski jazik.<br />
^len 11<br />
Elementite<br />
{to<br />
zadol`itelno gi sodr`i<br />
diplomskiot trud im se davaat<br />
na studentite, kako {ablon vo<br />
pi{ana ili elektronska forma,<br />
pri zemaweto na obrasci za<br />
prijavuvawe na diplomskiot<br />
trud od slu`bata za studentski<br />
pra{awa.<br />
^len 12<br />
Odbranata na diplomskiot<br />
trud e javna i e pred komisijata<br />
vo poln sostav. Vo slu~aj na<br />
spre~enost na ~len na<br />
komisijata da prisustvuva na<br />
zaka`anata<br />
odbrana,<br />
85<br />
prodekanot za nastava na<br />
predlog od mentorot odobruva<br />
zamena za otsutniot ~len.<br />
^len 13<br />
Izraboteniot<br />
diplomski<br />
trud se pregleduva od strana na<br />
~lenovite na komisijata i sekoj<br />
~len oddelno dostavuva<br />
pismena ocenka za napi{aniot<br />
diplomski trud do prodekanot<br />
za nastava. Sostaven del na<br />
ovoj Pravilnik e obrazecot na<br />
izve{taj za ocenka na<br />
napi{aniot diplomski trud.<br />
Po pravilo, odbranata na<br />
diplomskiot tr ud se vr{ i po<br />
istekot na sedum rabotni dena,<br />
smetano od denot na<br />
predavaweto na izraboteniot<br />
diplomski trud.<br />
Komisijata ima dol`nost vo<br />
rok do 5 rabotni dena po<br />
priemot na trudot da go<br />
pregleda i da go oceni, i<br />
obrazecot za ocenka na<br />
napi{aniot diplomski trud,<br />
popolnet da go predade na<br />
prodekanot za nastava.<br />
Dokolku site ocenki<br />
od<br />
~lenovite na komisijata se<br />
pozitivni, prodekanot za<br />
nastava odobruva i zaka`uva<br />
termin za javna odbrana na<br />
trudot.<br />
Negativnata ocenka za<br />
predadeniot izraboten trud,<br />
komisijata po pismen pat so<br />
obrazlo`enie ja dostavuva do<br />
studentot. Diplomskiot trud<br />
{to e negativno ocenet ne mo`e<br />
da se brani.
Vodi~ <strong>niz</strong> <strong>studiite</strong><br />
^len 14<br />
Diplomskiot trud se ocenuva<br />
so ocena od 5 do 10. Usnata<br />
prezentacija na kandidatot e<br />
predmet na<br />
ocenuvawe od<br />
strana na ~lenovite na<br />
komisijata, a zavr{nata ocenka<br />
na diplomskiot trud e prose~na<br />
ocenka od poedine~nite ocenki<br />
od pismeniot del i ocenkata od<br />
usnata prezentacija na trudot.<br />
Komisijata donesenata<br />
ocenka javno ja objavuva po<br />
zavr{enata odbrana.<br />
Ocenkata se vnesuva vo<br />
zapisnikot od odbranata, ~ij<br />
obrazec e sostav en del na ovoj<br />
Pravilnik.<br />
Zapisnikot go potpi{uvaat<br />
site ~lenovi na komisijata.<br />
^len 15<br />
Ocenkata od zavr{noto<br />
ocenuvawe na diplomskiot trud<br />
vleguva vo prosekot na<br />
studirawe na diplomiraniot<br />
student kako ocenka na eden<br />
ispit (zavr{en ispit).<br />
Pravilnik za diplomski trud<br />
Uspe{no odbranetiot diplomvo<br />
predvideniot rok<br />
ski trud nosi 10 krediti koi<br />
vleguvaat vo vkupniot broj na<br />
krediti potrebni da se zavr{i<br />
studiskata programa.<br />
^len 16<br />
Studentot koj dobil<br />
negativna ocenka na zavr{niot<br />
ispit ili<br />
ne predal izraboten diplomski<br />
trud ili dobil negativna<br />
ocenka pri pregledot, ima<br />
pravo da ja povtori postapkata<br />
za polagawe na zavr{niot<br />
ispit, no so nova tema i so nov<br />
mentor.<br />
^len 17<br />
Ovoj Pravilnik va`i za<br />
studentite zapi{ani vo prva<br />
godina vo u~ebnata 2009/2010<br />
godina.<br />
86
Izdava~:<br />
Fakultet za veterinarna medicina-Skopje<br />
Za izdava~ot:<br />
Prof. d-r Mi{o<br />
Hristovski<br />
Podgotovka<br />
Prof. d-r Romel Velev,<br />
na tekst:<br />
prodekan za nastava<br />
Kompjuterska obrabotka i korica:<br />
STV PRIZMA<br />
- Skopje<br />
Pe~ati:<br />
Tira`:<br />
100<br />
Skopje, septemvri 2009.<br />
CIP- Katalogizacija vo publikacija<br />
Nacionalna i univerzitetska biblioteka ”Sv. Kliment Ohridski”<br />
- Skopje<br />
VODI^ NIZ STUDIITE - Informacii za studiskata progra ma i<br />
uslovite za studirawe - u~ebna 2009/2010 / [podgotovka na tekst<br />
Romel Velev. - Skopje: Fakultet za veterinarna medicina, 2009. -<br />
87 str. ; 24 cm<br />
ISBN<br />
1. Velev, Romel<br />
a) Fakultet za veterinarna medicina (Skopje) - Vodi~i<br />
COBISS. MK-ID<br />
87
NASTAVNI SODR@INI<br />
NA<br />
ZADOL@ITELNI PREDMETI
Predmet ANATOMIJA NA @IVOTNITE 19.5 Kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM111<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Prv i Vtor (I i II)<br />
Vkupno<br />
~asovi<br />
270 (120+150)<br />
I semstar 4+5 (60+75)<br />
II semestar 4+5(60+75)<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
prof. d-r Vlatko Ilieski,<br />
ass.m-r Lazo Pendovski<br />
Izveduva<br />
Cel i<br />
zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
prof. d-r Vlatko Ilieski, ass.m-r Lazo Pendovski<br />
Teoretskata nastava od predmetot Anatomija na `ivotnite ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite za obemot i poleto na antomijata, pozicijata na doma{nite vidovi vo zoolo{kiot<br />
sistem, podelba na `ivotinskoto telo na organski sistemi, opisni termini i oblasti na<br />
teloto. Vo izu~uvaweto na predmetot sudentite detalno }e se zapoznaat so topografskata<br />
antomija na lokomotornot sistem i toa poodelno za topografskata antomija na predniot<br />
ekstremitet, zadniot ekstremitet i topografskata antomija na rbeten stolb kako i so<br />
anatomijata na yidot na gradniot ko{ i yidot na abdominalnata praznina.Topografskata<br />
anatomija na glava i vrtot preku izu~uvawe na koskite i muskulite na glava i vrat, nosnata<br />
praznina, paranazalnite sinusi, nazofariks, grklan, di{nik, usna praznina, zabi, jazik,<br />
plunkovni `lezdi, aparat za xvakawe, goltka, hranoprovod. Studentite }e se zdobijat so<br />
znaewe za topografijata na gradna praznina na graden ko{, pleura i medijastinum, anatomija<br />
na belite drobovi, pregled na sprovodnite vozdu{nite pati{ta vklu~uva}i ja traheata,<br />
glavnite bronhi intrapulmonarnite bronhi i bronhiolite. Vo tekot na ovoj semestar<br />
studentite }e se zapoznaat so topografskata anatomija na srce od razni cica~i izu~uvaj}i ja<br />
anatomska gradba i fukcionalna anatomija na srceto, venozen i arteriski krvotok od srceto i<br />
drenirawe na golemite veni, sistemski krvotok i pulmonaren mal krvotok, inervacija na<br />
srceto. Vo topografskata anatomija na abdomen (generalno i komparativno) studentite }e se<br />
zapoznaaat so telesni praznini, serozni membrani, anatomija na prost i slo`en `eludnik<br />
anatomija na tanki i debeli creva, anatomija i topografija na akcesorni `lezdi na<br />
digestivniot sistem (crn drob, pankreas). Topografskata antomija na karli~nata praznina<br />
preku opis na urogenitalnite organi i topografijata na bubrezite so anatomija na ma{ki<br />
reproduktiven sistem: (semenici, akcesorni polovi `ledi, penis i prepucium, muskuli na<br />
ma{kiot reproduktiven sistem), so anatomija na `enski reproduktiven sistem: (jajnici,<br />
jajcevodi, matka, vagina, predvorje na vagina i sramnica), so terminalni granki na aorta<br />
abdominalis i vime. Studentite }e bidat zapoznaeni so orga<strong>niz</strong>acija na centralen nerven<br />
sistem izu~uvaj}i ja ~erepna praznina, mozo~ni obvivki, anatomija i vaskularizacija na mozok<br />
i 'rbetniot mozok, nervi na glava cerebrospinalni nervi i ganglii, visceralen nerven<br />
sistem: simpati~en i parasimpati~en nerven sistem, intramuralen nerven sistem. Izu~uvaj}i<br />
gi setilni organi, ko`a i ko`ni tvorevini studentite }e se zdobijat so znaewa za so<br />
anatomija na okoto, uvoto( nadvore{no, sredno i vnatre{no uvo) so ko`a( generalno i<br />
komparativno) ko`ni `lezdi, nokti, kanxi, kopita i papci i rogovi. Anatomijata na egzoti~ni<br />
`ivotni }e }e im ovozmo`i na studentite da ja zapoznaat generalno anatomijata na riba,<br />
zelena iguana, glu{ec, zmija, `elka, lasica, koko{ki, noj, gulabi i na ptici peja~i.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot Anatomija na `ivotnite ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite so op{tite opisni termini koi se koristat vo anatomijata, za ramninite na teloto,<br />
za opisot na dvi`ewata na zglobovite i muskulite. So prakti~nata disekcija na kadaveri na<br />
studentite }e im ovozmo`i da se zapoznaat so topografskata anatomija na predniot<br />
ekstremitet, zadniot ekstermitet i topografskata anatomija na rbeten stolb, so anatomijata<br />
na yidot na gradniot ko{ i yidot na abdominalnata praznina, prakti~no izu~uvaj}i gi koskite,<br />
pravej}i disekcija na muskulite, zglobovite i ligamentite, kako i disekcija na krvnite<br />
sadovi i nervi.Preku prakti~nata disekcija da gi zapoznae studentite so topgrafska<br />
anatomija na glava i vrat preku prakti~no izu~uvawe na koski, zglobovi i ligamenti na glava<br />
na vrat (generalno i komparativno), krvni sadovi i limfni jazli na glava i vrat, nosna<br />
praznina i paranazalni sinusi, usna praznina i plunkovni `lezdi,grklan, di{nik, goltka,<br />
hranoprovod. Izu~uvaj}i ja topografskata antomija na graden ko{ i abdominalana praznina<br />
studentite prakti~no }e se zapoznaaat so organite, nervite, krvite sadovi i limfnite jazli<br />
vo gradnata praznina i abdominalna praznina.Isto taka preku prakti~na disekcija da gi<br />
zapoznae studentite so topografska anatomija na karli~na praznina i toa so organi, nervi,<br />
krvi sadovi i limfni jazli vo karli~nata praznina, topografska anatomija na ma{ki<br />
reproduktivni organi, topografska anatomija na `enski reproduktivni organi. Studentite<br />
prakti~no }e bidat zapoznaeni so anatomijata na mozo~nite obvivki, anatomija i<br />
vaskularizacija na mozok i 'rbetniot mozok, kranijalni nervi i ganglii so o~no jabolko,<br />
orbitalni fascii, muskuli na o~noto jabolko, o~ni kapaci i kowuktiva, solzen aparat,<br />
vaskularizacija i inrevacija na okoto.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
~asovi/ne<br />
deli<br />
1(1-4) OSNOVNI FAKTI I KONCEPTI<br />
NA ANATOMIJATA 1<br />
2(5-8) OSNOVNI FAKTI I KONCEPTI<br />
NA ANATOMIJATA 2<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Obemot i poleto na antomijata, pozicijata na<br />
doma{nite vidovi vo zoolo{kiot sistem, podelba na<br />
`ivotinskoto telo na organski sistemi, opisni termini,<br />
oblasti na teloto.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija i klasifikacija na koskite, periost i koskena<br />
srcevina. Spoevi pome|u koskite(zglobovi): sinartrozi,<br />
diartrozi, Orga<strong>niz</strong>acija i klasifikacija na muskulite,<br />
muskulni obvivki, tetivi, tetivni obvivki i sinovijalni<br />
burzi. Periferni krvni sadovi i limfni sadovi,<br />
periferni nervi. Metodi na vizuelno-dijagnosti~kata<br />
anatomija<br />
Nastaven materijal za modul 1: Video prezentacija: Funkcionalna anatomija na koski 15.27 min i zglobovi<br />
9.15 min. Slajd prezentacija za telesni ramnini (7 slajda), CLIVE Kompjuterska interaktivana programa: Pod<br />
ko`ata na kow - voved vo delovi od anatomijata na kow. Studentite }e rabotat samostojno so prethodna<br />
prezentacija na predavawa i ve`bi Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
3( 9-12) LOKOMOTOREN APARAT 1<br />
(preden ekstremitet- 1)<br />
4( 13-16) LOKOMOTOREN APARAT 2<br />
(preden ekstremitet 2 )<br />
5( 17-20) LOKOMOTOREN APARAT 3<br />
(preden ekstremitet 3)<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Anatomija na preden ekstremitet: koski na<br />
preden ekstermitet (komparativno) Topografska anatomija<br />
na graden region( muskuli i muskulni obvivki (origo,<br />
insercio, funkcija, topografija), inervacija,<br />
vaskularizacija, limfni jazli).<br />
Topografska anatomija na rameniot zglob( muskuli i<br />
muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija, topografija),<br />
inervacija, vaskularizacija, limfni jazli). Topografska<br />
anatomija na region lakoten zglob( muskuli i muskulni<br />
obvivki (origo, insercio, funkcija, topografija),<br />
inervacija, vaskularizacija, limfni jazli).<br />
Autopodium kaj kow i govedo, {epa kaj ku~e zglobovi i<br />
ligamenti na preden ekstremitet, Biomehanika na<br />
dvi`ewe, Klini~ka anatomija na preden ekstremitet,<br />
Vizuelno-dijagnosti~ka anatomija na preden ekstremitet.<br />
Periferen nerven sistem na ekstremiteti: klini~ki<br />
aspekti i topografija na nervi na preden ekstremitet<br />
Nastaven materijal: za modul 2Slajd perezentacii:- Funkcionalna anatomija na muskulaturata na predniot<br />
eklstremitet(35 slajda) Zglobovi na preden ekstremitet 1 (ramen zglob i lakoten zglob) (23 slajda),<br />
Zglobovi na preden ekstremitet 2 (karpalen zglob i zglobovi na prsti) (37 slajda), Inervacija na preden<br />
ekstremitet (20 slajda), Zglobovi na preden ekstremitet 3 (prsti) (25 slajda)<br />
Palpacija na koskeni ispaknatini na zaden ekstremiet kaj `ivo `ivotno. Prezentacii za disekcija: (30<br />
slajda)<br />
Video prezentacija: Povrzuvawe na preden ekstremitet 8.45min. Inervacija na noga 12.12min .<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi): Anatomija na preden ekstremitet kaj ku~e: preden<br />
ektremitet: region na ramo, region nadlaktica, region podlaktica, region {epa , inervacija. Preden<br />
ekstremitet kaj ku~e(kompletna anatomija) Preden ekstremitet na kow 1: Preden ekstremitet na kow 2 ,<br />
Preden ekstremitet na kow 3 Topografija na ekstremitet kaj kow , Preden ekstremitet na govedo Preden<br />
ekstremitet kaj ku~e 1 (rentgen anatomija), Preden ekstremitet kaj ma~ka (rentgen anatomija)<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
6( 21-24) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(zaden ekstremitet)<br />
1<br />
7( 25-28) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(zaden ekstremitet)<br />
2<br />
8( 29-32) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(zaden ekstremitet)<br />
3<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Anatomija na zaden ekstremitet: koski na<br />
zaden ekstremitet(komparativno) Topografska anatomija na<br />
region na kolk( muskuli i muskulni obvivki(origo, insercio,<br />
funkcija, topografija), inervacija, vaskularizacija,<br />
limfni jazli),<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Topografska anatomija na region na but(<br />
muskuli i muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija,<br />
topografija), inervacija, vaskularizacija, limfni jazli)<br />
Topografska anatomija na kolenov i podkolenov region<br />
(muskuli i muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija,<br />
topografija), inervacija, vaskularizacija, limfni jazli<br />
Zglobovi i ligamenti na zaden ekstremitet. Biomehanika na<br />
dvi`ewe Klini~ka anatomija na zaden ekstremitet
Vizuelno-dijagnosti~ka anatomija na zaden ekstremitet<br />
Klini~ki aspekti i topografija na nervi na zaden<br />
ekstremitet<br />
Nastaven materijal za modul 3: Video prezentacija: Povrzuvawe na zaden ekstremiet 5.49 min, Dvi`ewe<br />
na kow 29.26 min<br />
Slajd perezentacii:- Zglobovi na zaden ekstremitet 1 (kolk i koleno) 27 slajda Aparat za stoewe i<br />
inervacija na zaden ekstremitet 30 slajda Zglobovi na zaden ekstremitet 2 (tarzalen zglob) 29 slajda,<br />
Prezentacii za disekcija: (30 slajda)<br />
Anatomija na `ivo `ivotno: Palpacija na koskeni ispaknateni na zaden ekstremiet<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi) Anatomija na zaden ekstremitet kaj ku~e:region na<br />
karlica ,region na but, region na koleno ,region na podkoleno i sko~en zglob ,inervacija . Zaden ekstremitet<br />
kaj govedo 1 Zaden ekstremitet kaj govedo 2 Koski na zaden ekstremitet(ku~e,kow, govedo) Zglobovi: Zaden<br />
ekstremitet kaj ku~e 2 (roentgen anatomija) Satpalo kaj kow ,Zaden ekstremitet kaj ma~ka (rentgen<br />
anatomija)Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
9( 33-36) LOKOMOTOREN APARAT<br />
aksijalen skelet 1<br />
10( 37-40) LOKOMOTOREN APARAT<br />
anatomija na yidot na gradniot<br />
ko{ 2<br />
11( 41-44) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(anatomija na yidot na<br />
abdominalnata praznina) 3<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Anatomija na rbeten stolb: koski, muskuli i<br />
zglobovi na rbeten stolb(origo, insercio, funkcija,<br />
topografija, inervacija, vaskularizacija, limfni jazli)<br />
Klini~ka anatomija na rbeten stolb Vizuelnodijagnosti~ka<br />
anatomija na rbeten stolb<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa:Anatomija na graden ko{: koski, muskuli,<br />
zglobovi na torakalen yid (origo, insercio, funkcija,<br />
topografija, inervacija, vaskularizacija, limfni jazli)<br />
Anatomija na abdominalen yid: muskuli na abdominalen<br />
yid(origo, insercio, funkcija, topografija, inervacija,<br />
vaskularizacija, limfni jazli)<br />
Nastaven materijal za modul 4 Video prezentacija: Torakalen i abdominalen yid kaj krava 14.48 min.<br />
Prezentacija so disekcija (30 slajda)<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati.<br />
12( 45-48) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA I VRAT<br />
13(49-52) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA I VRAT<br />
14 (53- 56) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA I VRAT<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Koski na glava(origo, insercio, funkcija,<br />
topografija, inervacija, vaskularizacija, limfni jazli)<br />
Muskuli na glava i muskuli vrat origo, insercio, funkcija,<br />
topografija, inervacija, vaskularizacija, limfni jazli)<br />
(origo, insercio, funkcija, topografija, inervacija,<br />
vaskularizacija, limfni jazli)<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Nadvore{en nos, nosna praznina, paranazalni sinusi,<br />
nazofariks, grklan, di{nik(vaskularizacija, inervacija i<br />
limfni jazli),usna praznina,zabi, jazik, plunkovni `lezdi,<br />
aparat za xvakawe, goltka, hranoprovod( vaskularizacija i<br />
inervacija i limfni jazli<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa:Klini~ka anatomija na glava, vizuelnodijagnosti~ka<br />
anatomija na glava. Grklan,<br />
di{nik(topografija, vaskuklarizacija, inervacija) goltka,<br />
hranoprovod (topografija, vaskularizacija, inervacija<br />
Nastaven materijal: za modul 5 Video prezentacija Glava od govedo 21.30 min. Vrat od govedo 9.52 min.<br />
Vrat od kow7.40 min.<br />
Slajd perezentacii Usna praznina (23 slajda) Nosna praznina (18 slajda) Forma na glava i zabalo (34 slajda)<br />
Prezentacii za disekcija 30 slajda<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa (kvizovi) Klini~ka anatomija na nosna praznina ,<br />
Topografska anatomija na ku~e: glava (povr{insjka disekcija), glava (dlaboka disekcija), glava (sagitalni i<br />
transverzalni sekcii), vrat.<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
15 (57- 60) PREDISPITNA KOLOKVIUMSKA NEDELA<br />
16 (61 - 64) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GRADEN KO[ 1<br />
17 (65-68) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GRADEN KO[ 2<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Topografija na gradna praznina klini~ka<br />
anatomija na graden ko{ pleura i medijastinum anatomija na<br />
belite drobovi , pregled na sprovodnite vozdu{nite<br />
pati{ta vklu~uva}i ja traheata, glavnite bronhi<br />
intrapulmonarnite bronhi i bronhiolite<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Opis na anatomskite strukturi na<br />
komparativnata trahea. Belodrobni ligamenti, hilusot na<br />
belite drobovi i korenot na belite drobov Opi{i gi<br />
razlikite kaj belite drobovi kaj razli~nite vidovi
18 (69-72) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GRADEN KO[ 3<br />
`ivotni Anatomija na beli drobovi,(vaskularizacija,<br />
inervacija i limfni jazli) Vizuelno-dijagnosti~ka<br />
anatomija na graden ko{,<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Srce: Anatomska gradba i fukcionalna<br />
anatomija na srceto leva i desna predkomora, leva i desna<br />
komora, aurikla na predkomorata, zalistocite na srceto i<br />
skeletotopija pericardium, epicardium miocardium i<br />
endocardium aorta i truncus pulmonalis, leva i desna<br />
koronarna arteija venozen krvotok, od srceto i drenirawe<br />
na golemite veni, sistemski krvotok i pulmonaren mal<br />
krvotok inervacija na srceto nodus subsinusus, purkinievi<br />
vlakna Aorta thoracica radiografija i kardiografija na<br />
srce (, sprovoden sistem na srceto), perikard, krvni sadovi,<br />
arterio-venozni anastomozi<br />
Nastaven materijal: za modul 6 Video prezentacija 1.Graden ko{ kow 10.03 min. 2.Graden ko{ kow 17.52<br />
min.3. Graden ko{ govedo 20.44 min. 2.Graden ko{ govedo 8.25 min. 3.Graden ko{ kow 13.25 min.3.Graden ko{<br />
govedo (srce) 15..01 min.<br />
Slajd perezentacii Prezentacija za disekcija na graden ko{ (30 slajda)<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi)<br />
19 (73-76) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMEN 1<br />
20( 77- 80) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMEN 2<br />
21 (81-84) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMEN 3<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Abdomen (generalno i komparativno): telesni<br />
praznini, serozni membrani, anatomija na prost<br />
`eludnik(vaskularizacija, inervacija limfni jazli) Gradba<br />
i struktura na ednostaven `eludnik kaj ku~e, skeletotopija,<br />
cardia fundus, telo , pilorus kapacitet, golemata i<br />
malata krivina na `eludnikot parietalna i visceralna<br />
povr{ina. Vnatre{na gradba ne`lezden kratok<br />
proventrikulus, `lezden region na kardijalni `lezdi,<br />
vistinski `lezdi na `eludnikot svetli ( fundus i korpus)<br />
i temni ( korpus i pilorus) regii, pilorusni `lezdi kaj<br />
pilorusot. pilorusni duodenalni sfinkteri.<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Komparativna nadvore{na i vnatre{na gradba<br />
na ednostaven `eludnik kaj ma~ka, sviwa i kow. Fundusen<br />
divertikulum kaj sviwa. Saccus cecus i margo plicatus kaj<br />
kow. Anatomija na slo`en `eludnik (vaskularizacija,<br />
inervacija limfni jazli) burag, capura omasus abomasums,<br />
skeletotopija na pred`eludcite `lebot na hranoprovodot<br />
anatomija na tanki i debeli creva,<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Komparativna makroskopska anatomija<br />
duadenum, jejunum, i illeum mezenterium, Komparativna<br />
anatomija na debelite creva, Komparativna anatomija na<br />
colon, caecum, anus. komparativni razliki kaj doma{nite<br />
`ivotni. (vaskularizacija, inervacija limfni jazli)<br />
,anatomija i topografija na akcesorni `lezdi na<br />
digestivniot sistem ( crn drob, pankreas) (vaskularizacija,<br />
inervacija limfni jazli) Klini~ka anatomija na abdomen<br />
Vizuelno-dijagnosti~ka anatomija na abdomen.<br />
Nastaven materijal za modul 7Video prezentacija Abdomen kow 3 (topografija na abdominalni organi)8.51<br />
min. Abdomen kow 11.48 min. Abdomen govedo 16.10 min Abdomen govedo 8.13 min Abdomen kow (slepo crevo<br />
i kolon) 16.53 min. Abdomen govedo 19.21 min. Abdomen kow ( abdominalni oragani) 14.43 min<br />
Slajd perezentacii Prezentacija za disekcija na abdominalna praznina(30 slajda) CLIVE Kompjuterska<br />
interaktivana programa(kvizovi): Abdomen na ku~e - kviz Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani<br />
preparati<br />
22 (85-88) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA KARLICA 1<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Bubrezi Opis na urogenitalnite organi i<br />
topografijata na bubrezite fiksiraweto na bubrezite i<br />
nivniot soodnos so sosednite organi struktura na<br />
unipiramidalen bubreg, modificiran unipiramidalen i<br />
multipiramidalen bubreg vaskularizacijata <strong>niz</strong> bubregot<br />
komparativnata anatomija na bubrezite na razli~ni vidovi<br />
ma~ka, ku~e ovca, kow, sviwa i govedo. bubre`nata karlica,<br />
calices maiores, minores sobiren sistem na kanali ,<br />
nefron glomerul funkcionalna edinica na<br />
bubregotbubre`na karlica i ureter, mo~en meur i uretra,<br />
(vaskularizacija, inervacija i limfni jazli)
23 (89-92) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA KARLICA 2<br />
24 (93-96) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA KARLICA 3<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Anatomija na ma{ki reproduktiven sistem: semenici,<br />
akcesorni polovi `ledi, penis i prepucium, muskuli na<br />
ma{kiot reproduktiven sistem. (vaskularizacija,<br />
inervacija i limfni jazli) Klini~ka anatomija na ma{ki<br />
polovi organi Vizuelno-dijagnosti~ka anatomija na ma{ki<br />
polovi organi Anatomska gradba na testis, epididimidis<br />
testis i ductus deferences, ligamenti na opa{ot na<br />
epididimidisot, lig proprium testis, spu{tawe na<br />
testisite. Razliki vo polo`bata na testisite kaj razli~ni<br />
vidovi `ivotni. Anatomska gradba na skrotumot funiculus<br />
spermaticus, pomo{ni polovi `lezdi Gradba na penis kaj<br />
ku~e, ma~ka, ko`, bik, nerast. Sporedba na fibroelasti~en<br />
i muskulokavernozen tip na penis., prepucium, meha<strong>niz</strong>am na<br />
erekcija.<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Anatomija na `enski reproduktiven sistem: jajnici,<br />
jajcevodi, matka, vagina, predvorje na vagina i sramnica;<br />
(vaskularizacija, inervacija i limfni jazli) placenta<br />
mle~ni `lezdi. Klini~ka anatomija na `enski polovi<br />
organi Vizuelno-dijagnosti~ka anatomija na `enski polovi<br />
organi Terminalni granki n aorta abdominalis, vime<br />
Nastaven material za modul 8:<br />
Video prezentacija Karlica ku~e 22.25 min. Karlica kow (ma{ki) 23.32 min.Karlica govedo (ma{ki)18.38<br />
min. Urinaren sistem ku~e 18.24 min. Karlica ku~e 1 20.18 min. Karlica kow (`enski)23.36 min. Karlica<br />
govedo (`enski) 19.16 min Vime govedo 7.30 CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi):<br />
Anatomija na mokra~en sistem Anatomija na bubrezi: ku~e i ma~ka Anatomija na bubrezi: ovca, kow Anatomija<br />
na bubrezi: sviwa, govedo Vakularna anatomija na bubrezi Vaskularizacija na bubrezi kaj ku~e i kow<br />
Vaskularizacija na bubrezi kaj sviwa i govedo Komparativna anatomija na mokra~ni meuriRabota so sve`i ,<br />
fiksirani i plastinirani preparati<br />
25(97-100) ORGANIZACIJA NA<br />
CENTRALEN NERVEN SISTEM<br />
26 (101-104) ORGANIZACIJA NA<br />
CENTRALEN NERVEN SISTEM<br />
27 (105-108) ORGANIZACIJA NA<br />
CENTRALEN NERVEN SISTEM<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: ^erepna praznina, mozo~ni obvivki, anatomija<br />
i vaskularizacija na mozok i 'rbetniot mozok, nervi na<br />
glava cerebrospinalni nervi i ganglii, visceralen nerven<br />
sistem: simpati~en i parasimpati~en nerven sistem,<br />
intramuralen nerven sistem. Sreden mozok ,Preden mozok,<br />
Diencefalon, Telencefalon<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Jadra na kranijalnite nervi, Kranijalni<br />
nerviOlfaktoren nerv Opti~en nerv Okulomotoren nerv<br />
Trohlearen nerv Trigeminalen nerv Abducens Facijalen<br />
nerv Vestibulokohlearen nerv Glosofaringialen nerv<br />
Vaugs Akcesoren nerv Hipoglosealen nerv a<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa Spinalni nervi Dorzalni granki Ventralni<br />
granki, Vratni ventralni granki, Brahialen plete`<br />
,Torakalni ventralni granki Lumbalni ventralni garnki<br />
Lumbosacralen plete` Sakralni i kaudalni ventralni<br />
granki Periferen avtonomen nerven sstem, Parsimpati~en<br />
sistem Simpati~en sistem medulla spinalis, Hipotalamus,<br />
Hipofiza<br />
Nastaven material za modul 9: CLIVE Kompjuterska interaktivana programa: Voved vo<br />
mozok - ednostavna antomija na mozok, Istra`uvawe na mozok -anatomija - funkcija na mozokot<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi): Anatomija i fiziologija na mozok<br />
Slajd perezentacii Prezentacii za disekcija na mozok (30 slajda)<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
28 (109112) SETILNI ORGANI, KO@A I<br />
KO@NI TVOREVINI 1<br />
29 (113-116) SETILNI ORGANI, KO@A I<br />
KO@NI TVOREVINI 2<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Anatomija na oko: o~no jabolko, orbitalni<br />
fascii, muskuli na o~noto jabolko, o~ni kapaci i<br />
kowuktiva, solzen aparat, vaskularizacija i inrevacija na<br />
okoto.<br />
Anatomija na uvo: nadvore{no, sredno i vnatre{no uvo,<br />
vestibulokohlearen nerv, muskuli na uvoto<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa<br />
Ko`a( generalno i komparativno): ko`a, ko`ni `lezdi,<br />
(vaskularizacija i inervacija). nokti, kanxi, kopita i papci
i rogovi. Klini~ka anatomija na nokti, kanxi, kopita i<br />
papci i rogovi Vizuelno-dijagnosti~ka anatomija na nokti,<br />
kanxi, kopita i papci i rogovi<br />
Nastaven materijal za modul 10: Slajd perezentacii Anatomija na oko( 46 slajda) Anatomija na uvo (14<br />
slajda)<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa: Normalna ku~e{ka retina - ispituvawe na okoto so direkna<br />
i indirekna oftalmoskopija<br />
Rabota so sve`i i fiksirani preparati<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Video prezentacija: Kopito 12.15<br />
Slajd perezentacii: Prezentacii (30slajda)<br />
Rabota so sve`i i fiksirani preparati<br />
30 PREDISPITNA KOLOKVIUMSKA NEDELA<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
Reden<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1 (1-5) OSNOVNI FAKTI I KONCEPTI<br />
NA ANATOMIJATA 1<br />
2 (6-10) OSNOVNI FAKTI I KONCEPTI<br />
NA ANATOMIJATA 2<br />
Ve`bi:<br />
Opisni termini:<br />
dorzalno,ventralno,kranialno,kaudalno,rostralno,<br />
palmarno,plantarno,medialno,lateralno,proksimalno,dist<br />
alno,<br />
superficialno,aksialno,abaksialno,eksternalno,internal<br />
no.<br />
Ramnini na teloto: medijalna ,sagitalna,transverzalna<br />
ramnina. Sekcii: longitudinalna sekcija, transverzalna<br />
sekcija.<br />
Ve`bi:<br />
Koski op{ti termini: condil, epicondil, foramen, fisura,<br />
krista, fossa, fovea, sulcus, caput, collum, processus,<br />
tuberculum.Opis na dvi`ewata nza zglobovite- fleksija<br />
ekstenzija rotacija( supinacija pronacija) abdukcija,<br />
adukcija i circumdukcija,<br />
Demonstracija: Zapoznavawe gi svoite koski e neophodno za<br />
razbirawe na ortopedijata i dava osnova za razbirawe na<br />
teloto kaj `ivotnite. Vo sekoj slu~aj koskite se ramka na<br />
anatomijata.<br />
Nastaven materijal: Video prezentacija: Funkcionalna anatomija na koski 15.27 min i zglobovi 9.15 min.<br />
Slajd prezentacija za telesni ramnini (7 slajda), CLIVE Kompjuterska interaktivana programa: Pod ko`ata<br />
na kow - voved vo delovi od anatomijata na kow. Studentite }e rabotat samostojno so prethodna<br />
prezentacija na predavawa i ve`bi Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
3 (11-15)<br />
LOKOMOTOREN APARAT<br />
(preden ekstremitet)<br />
1<br />
4(16-20) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(preden ekstremitet)<br />
2<br />
5 (21-25) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(preden ekstremitet)<br />
3<br />
Ve`bi:<br />
Topografska anatomija na graden region: koski, muskuli i<br />
muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija, topografija),<br />
inervacija, vaskularizacija, limfni jazli, zglobovi i<br />
ligamenti.<br />
Topografska anatomija na region na rameniot zglob i na<br />
lakoten zglob: koski, muskuli i muskulni obvivki (origo,<br />
insercio, funkcija, topografija), inervacija,<br />
vaskularizacija, limfni jazli, zglobovi i ligamenti.<br />
Topografska anatomija na autopodium: koski, muskuli i<br />
muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija, topografija),<br />
inervacija, vaskularizacija, limfni jazli, zglobovi i<br />
ligamenti.<br />
Nastaven materijal: Slajd perezentacii:- Funkcionalna anatomija na muskulaturata na predniot<br />
eklstremitet(35 slajda) Zglobovi na preden ekstremitet 1 (ramen zglob i lakoten zglob) (23 slajda),<br />
Zglobovi na preden ekstremitet 2 (karpalen zglob i zglobovi na prsti) (37 slajda), Inervacija na preden<br />
ekstremitet (20 slajda), Zglobovi na preden ekstremitet 3 (prsti) (25 slajda)<br />
Palpacija na koskeni ispaknatini na zaden ekstremiet kaj `ivo `ivotno. Prezentacii za disekcija: (30<br />
slajda)<br />
Video prezentacija: Povrzuvawe na preden ekstremitet 8.45min. Inervacija na noga 12.12min .<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi): Anatomija na preden ekstremitet kaj ku~e: preden<br />
ektremitet: region na ramo, region nadlaktica, region podlaktica, region {epa , inervacija. Preden<br />
ekstremitet kaj ku~e(kompletna anatomija) Preden ekstremitet na kow 1: Preden ekstremitet na kow 2 ,<br />
Preden ekstremitet na kow 3 Topografija na ekstremitet kaj kow , Preden ekstremitet na govedo Preden<br />
ekstremitet kaj ku~e 1 (rentgen anatomija), Preden ekstremitet kaj ma~ka (rentgen anatomija)<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati
6(26-30) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(zaden ekstremitet) 1<br />
7 (31-35) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(zaden ekstremitet) 2<br />
8 (36-40) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(zaden ekstremitet) 3<br />
Topografska anatomija na region na kolk: koski, muskuli i<br />
muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija, topografija),<br />
inervacija, vaskularizacija, limfni jazli, zglobovi i<br />
ligamenti.<br />
Topografska anatomija na region na but: koski, muskuli i<br />
muskulni obvivki (origo, insercio, funkcija, topografija),<br />
inervacija, vaskularizacija, limfni jazli, zglobovi i<br />
ligamenti.<br />
Topografska anatomija na kolenov i podkolenov region:<br />
koski, muskuli i muskulni obvivki (origo, insercio,<br />
funkcija, topografija), inervacija, vaskularizacija,<br />
limfni jazli, zglobovi i ligamenti.<br />
Nastaven materijal: Video prezentacija: Povrzuvawe na zaden ekstremiet 5.49 min, Dvi`ewe na kow<br />
29.26 min<br />
Slajd perezentacii:- Zglobovi na zaden ekstremitet 1 (kolk i koleno) 27 slajda Aparat za stoewe i<br />
inervacija na zaden ekstremitet 30 slajda Zglobovi na zaden ekstremitet 2 (tarzalen zglob) 29 slajda,<br />
Prezentacii za disekcija: (30 slajda)<br />
Anatomija na `ivo `ivotno: Palpacija na koskeni ispaknateni na zaden ekstremiet<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi) Anatomija na zaden ekstremitet kaj ku~e:region<br />
na karlica ,region na but, region na koleno ,region na podkoleno i sko~en zglob ,inervacija . Zaden<br />
ekstremitet kaj govedo 1 Zaden ekstremitet kaj govedo 2 Koski na zaden ekstremitet(ku~e,kow, govedo)<br />
Zglobovi: Zaden ekstremitet kaj ku~e 2 (roentgen anatomija) Satpalo kaj kow ,Zaden ekstremitet kaj ma~ka<br />
(rentgen anatomija)Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
9 (41-45) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(aksijalen skelet)<br />
10 (46-50)<br />
LOKOMOTOREN APARAT<br />
(anatomija na yidot na gradniot<br />
ko{)<br />
11 (51-55) LOKOMOTOREN APARAT<br />
(yidot na abdominalnata<br />
praznina)<br />
Ve`bi: Topografska anatomija na rbeten stolb: koski na<br />
rbeten stolb muskuli i muskulni obvivki na rbeten<br />
stolb(origo, insercio, funkcija, topografija), inervacija,<br />
vaskularizacija, limfni jazli, zglobovi i ligamenti.<br />
Topografska anatomija na graden ko{: koski na graden ko{<br />
muskuli i muskulni obvivki na graden ko{(origo, insercio,<br />
funkcija, topografija), inervacija, vaskularizacija,<br />
limfni jazli, zglobovi i ligamenti.<br />
Topografska anatomija na abdominalen yid: muskuli i<br />
muskulni obvivki na abdominalen yid(origo, insercio,<br />
funkcija, topografija), inervacija, vaskularizacija,<br />
limfni jazli, zglobovi i ligamenti.<br />
Nastaven materijal: Video prezentacija: Torakalen i abdominalen yid kaj krava 14.48 min. Prezentacija<br />
so disekcija (30 slajda) Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati.<br />
12 (56-60) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA I VRAT<br />
13 (61-65) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA I VRAT<br />
14 (66-70) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA I VRAT<br />
Topgrafska anatomija na glava: koski, zglobovi i ligamenti<br />
na glava (generalno i komparativno), muskuli za xvakawe,<br />
muskuli na liceto,( origo, inserco, funkcija, topografija)<br />
inervacija, vaskularizacija i limfni jazli na glava.<br />
Nosna praznina i paranazalni sinusi, usna praznina i<br />
plunkovni `lezdi. grklan, goltka.<br />
Topografska anatomija na vrat muskuli i muskulni obvivki<br />
na vrat (origo, inserco, funkcija, topografija) inervacija,<br />
vaskularizacija i limfni jazli), Krvni sadovi na vrat<br />
nervi na vrat, di{nik(topografija, vaskuklarizacija,<br />
inervacija), hranoprovod(topografija, vaskularizacija,<br />
inervacija)<br />
Nastaven materijal: Video prezentacija Glava od govedo 21.30 min. Vrat od govedo 9.52 min. Vrat od<br />
kow7.40 min.<br />
Slajd perezentacii Usna praznina (23 slajda) Nosna praznina (18 slajda) Forma na glava i zabalo (34 slajda)<br />
Prezentacii za disekcija 30 slajda<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi) Klini~ka anatomija na nosna praznina ,<br />
Topografska anatomija na ku~e: glava (povr{insjka disekcija), glava (dlaboka disekcija), glava (sagitalni i<br />
transverzalni sekcii), vrat.<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
15(70-75) PREDISPITNA KOLOKVIUMSKA NEDELA<br />
16 (76-80) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GRADEN KO[ 1<br />
17 (81-85) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GRADEN KO[ 2<br />
18 (86-90) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA GRADEN KO[ 3<br />
Topografija na gradna praznina: pleura i medijastinum.<br />
Anatomija na belite drobovi. Komparativni osobenosti kaj<br />
belite drobovi kaj razli~nite vidovi `ivotni.<br />
Srce: Anatomska gradba i fukcionalna anatomija na srce,<br />
leva i desna predkomora, leva i desna komora, aurikla na<br />
predkomorata, zalistocite na srceto i skeletotopija<br />
pericardium, epicardium miocardium i endocardium aorta<br />
i truncus pulmonalis.
Nastaven materijal: Video prezentacija 1.Graden ko{ kow 10.03 min. 2.Graden ko{ kow 17.52 min.3. Graden<br />
ko{ govedo 20.44 min. 2.Graden ko{ govedo 8.25 min. 3.Graden ko{ kow 13.25 min.3.Graden ko{ govedo<br />
(srce) 15..01 min.<br />
Slajd perezentacii Prezentacija za disekcija na graden ko{ (30 slajda)<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi)<br />
19 (91-95) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMEN<br />
Abdominlna praznini, serozni membrani, peritoneum.<br />
20 (96-100) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMEN<br />
21 (101-105) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMEN<br />
Anatomija na prosti i slo`eni ednokomorni `eludci.<br />
Anatomija na slo`eni pove}ekomorni `eludci.<br />
Komparativna makroskopska anatomija na creva: duadenum,<br />
jejunum, i illeum mezenterium,<br />
Komparativna anatomija na debelite creva: colon, caecum,<br />
anus. komparativni razliki kaj doma{nite `ivotni<br />
Anatomija i topografija crn drob, pankreas i slezena.<br />
Nastaven materijal:<br />
Video prezentacija Abdomen kow 3 (topografija na abdominalni organi)8.51 min. Abdomen kow 11.48 min.<br />
Abdomen govedo 16.10 min Abdomen govedo 8.13 min Abdomen kow (slepo crevo i kolon) 16.53 min. Abdomen<br />
govedo 19.21 min. Abdomen kow ( abdominalni oragani) 14.43 min<br />
Slajd perezentacii Prezentacija za disekcija na abdominalna praznina(30 slajda) CLIVE Kompjuterska<br />
interaktivana programa(kvizovi): Abdomen na ku~e - kviz Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani<br />
preparati<br />
22 (106-110) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA KARLICA 1<br />
23 (111-115) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA KARLICA 2<br />
24 (116-120) TOPOGRAFSKA ANATOMIJA<br />
NA KARLICA 3<br />
Topografska anatomija na karli~na praznina:<br />
Anatomija i topografija na bubrezite. Unipiramidalen<br />
bubreg, modificiran unipiramidalen i multipiramidalen<br />
bubreg, komparativnata anatomija na bubrezite na razli~ni<br />
vidovi ma~ka, ku~e ovca, kow, sviwa i govedo. Ureter,<br />
mo~en meur i uretra<br />
Anatomija na ma{ki reproduktiven sistem: skrotum, funiculus<br />
spermaticus, semenici, akcesorni polovi `ledi, penis i<br />
prepucium, muskuli na ma{kiot reproduktiven<br />
sistem.Komparativna antomija na penis kaj ku~e, ma~ka, kow,<br />
bik, nerast.<br />
Anatomija na `enski reproduktiven sistem: jajnici,<br />
jajcevodi, matka, vagina, predvorje na vagina i sramnica;<br />
Vime<br />
Nastaven materijal: Video prezentacija Karlica ku~e 22.25 min. Karlica kow (ma{ki) 23.32 min.Karlica<br />
govedo (ma{ki)18.38 min. Urinaren sistem ku~e 18.24 min. Karlica ku~e 1 20.18 min. Karlica kow<br />
(`enski)23.36 min. Karlica govedo (`enski) 19.16 min Vime govedo 7.30 CLIVE Kompjuterska<br />
interaktivana programa(kvizovi): Anatomija na mokra~en sistem Anatomija na bubrezi: ku~e i ma~ka<br />
Anatomija na bubrezi: ovca, kow Anatomija na bubrezi: sviwa, govedo Vakularna anatomija na bubrezi<br />
Vaskularizacija na bubrezi kaj ku~e i kow Vaskularizacija na bubrezi kaj sviwa i govedo Komparativna<br />
anatomija na mokra~ni meuriRabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
25(121-125)<br />
ORGANIZACIJA NA<br />
CENTRALEN NERVEN<br />
SISTEM 1<br />
^erepna praznina, mozo~ni obvivki,<br />
Kompjuterska prezentacija na orga<strong>niz</strong>acija na medulla<br />
spinalis CNS (Sreden mozok ,Preden mozok, Diencefalon,<br />
Telencefalon)<br />
26 (126-130) ORGANIZACIJA NA<br />
CENTRALEN NERVEN<br />
SISTEM 2<br />
27 (131-135) ORGANIZACIJA NA<br />
CENTRALEN NERVEN<br />
SISTEM 3<br />
Jadra na kranijalnite nervi, Kranijalni nervi Olfaktoren<br />
nerv Opti~en nerv Okulomotoren nerv Trohlearen nerv<br />
Trigeminalen nerv Abducens Facijalen nerv<br />
Spinalni nervi: Vratni ventralni granki, Brahialen<br />
plete` ,Torakalni ventralni granki Lumbalni ventralni<br />
garnki Lumbosacralen plete` Sakralni i kaudalni<br />
ventralni granki<br />
Nastaven materijal: CLIVE Kompjuterska interaktivana programa: Voved vo mozok - ednostavna antomija<br />
na mozok, Istra`uvawe na mozok -anatomija - funkcija na mozokot<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi): Anatomija i fiziologija na mozok<br />
Slajd perezentacii Prezentacii za disekcija na mozok (30 slajda)<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
28 (136-140) SETILNI ORGANI, KO@A I<br />
KO@NI TVOREVINI 1<br />
29 (141-145) SETILNI ORGANI, KO@A I<br />
KO@NI TVOREVINI 2<br />
O~no jabolko, orbitalni fascii, muskuli na o~noto jabolko,<br />
o~ni kapaci i kowuktiva, solzen aparat, vaskularizacija i<br />
inrevacija na okoto.<br />
Ko`a, ko`ni `lezdi, nokti, kanxi, kopita i papci i rogovi.
Nastaven materijal: Slajd perezentacii Anatomija na oko( 46 slajda) Anatomija na uvo (14 slajda)<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa: Normalna ku~e{ka retina - ispituvawe na okoto so<br />
direkna i indirekna oftalmoskopija<br />
Rabota so sve`i i fiksirani preparati<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Demonstracija na kopita, gradba na kopito, papci i kanxi. klini~ka anatomija na kopita, papci i kanxi<br />
Nastaven materijal: Video prezentacija: Kopito 12.15<br />
Slajd perezentacii: Prezentacii (30slajda)<br />
Rabota so sve`i i fiksirani preparati<br />
15(146-150) PREDISPITNA KOLOKVIUMSKA NEDELA<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
I semestar:<br />
Teoretska nastava: 4 ~asa nedelno (120 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 5 ~asa nedelno (150~asa)<br />
II semestar:<br />
Teoretska nastava: 4 ~asa nedelno (120 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 5 ~asa nedelno (150~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota,<br />
]e se realizira preku prestoj vo disekciona sala i obrabotka na natomski modeli.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki 30 60<br />
Zavr{en ispit<br />
ima*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot pokraj<br />
prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani kontinuirani proverki na<br />
znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25% osvoeni bodovi po proverka.<br />
* Zavr{en e predviden. Studentot koj ne poka`al uspeh na edna od kontinuiranite proverki<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (posle sekoj zavr{en modul): pismeno<br />
Zavr{en ispit: e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. L Konig H.E., Liebich H.-G. Veterinary anatomy of domestic animals. Schattauer(Stuttgart -<br />
new York) textbook and Colour Atlas, 2004<br />
2. Sisson S., The anatomy of domestic animals. W.B. Saunders Company. Philadelphia and<br />
London, 1941<br />
3. Dyce K.M., Sack W.O., Wensing C.J.G. Textbook of veterinary naatomy. W.B. Saunders<br />
Company. Philadelphia- London-Toronto-Sydmey_Montreal-Tokyou.1996<br />
4. Simi~ V., Jankovi~ @. Anatomija doma~ih `ivotiwa sisara - Splanchnologia.<br />
Veterinarski fakultet-Beograd,1997<br />
5. Evans E., de Lahunta A. Guide to the dissection of dog. W.B Saunders Company<br />
Philadelphia-London-Toronto. 1971<br />
6. Evans E., Christensen G. Anatomy of the dog. W.B Saunders Company Philadelphia-London-<br />
Toronto. 1979<br />
7. Nomina Anatomica Vetreinaria. Internationa committee on veterinary Gross anatomical<br />
Nomenclature, Gent, Belgium,1992<br />
8. Petkov K. Anatomija na doma{nite `ivotni. Skopje 1993
Predmet BIOLOGIJA NA KLETKA 5.0 кредитни поени<br />
[ifra FVM112<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Prvi (I)<br />
Vkupno 60 (30+30)<br />
~asovi<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi -<br />
Avtor na Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
Celi i<br />
zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretska nastava. Celta na izu~uvaweto na Biologijata na kelta e studentite da se<br />
zapoznaat so vovedni i osnovni soznanija za osnovnata strukturna i fukncionalna edinica<br />
na `iviot orga<strong>niz</strong>am – kletkata. Studentite se zapoznavaat so subcelularnite kleto~ni<br />
strukturi, nivnata gradba i funkcija. Isto taka posebno e ob rabotena i strukturata i<br />
funkcijata na hromozomot kako voved vo genetikata.<br />
Site teoretski soznanija, studentite gi proveruvaat i utvrduvaat so prakti~na biohemiska<br />
rabota i ve`bi.<br />
Biologijata na kletka, kako bazi~en predmet im pomaga na studentie da steknata znaewa za<br />
strukturata i funkcijata na kletkata.<br />
Glavna zada~a na predmetot e studentite da se zapoznaat so strukturata i funkcijata na<br />
subcelularnite kleto~ni strukturi i nivnata me|usebna povrzanost vo funkcioniraweto na<br />
kletkata i `iviot orga<strong>niz</strong>am.<br />
Prakti~na nastava. Vo tekto na prakti~nata laboratoriska rabota studentite se steknuvaat<br />
so bazi~ni iskustva vo eksperimentalnata rabota so biolo{kite materijali. Tie se<br />
zapoznavaat so principite i na~inot na mikroskopirawe i analiza na materijalot.<br />
Studentite se obvrfzani da izrabotat po eden kratok proekt vo koj }e gi sublimiraat svoite<br />
znaewa od biologijata na kletka.<br />
Biologijata na kletka zaedno so biohemijata e bazi~en predmet koj ja dava osnovata za<br />
izu~uvawe na drugite predklini~ki i klini~ki predmeti kako {to se mikrobiologijata,<br />
imunologijata, farmakologijata, patofiziologijata i dr.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
br. na<br />
~asovi<br />
1 Metodi vo<br />
kleto~nata<br />
biologija<br />
2 Evolucija na<br />
kletkata<br />
3 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
kletkite<br />
4 Hemiski sostav na<br />
kletkata<br />
5 Eukariotska<br />
kletka i nejzinata<br />
orga<strong>niz</strong>acija<br />
6-7 Kleto~na<br />
membrana<br />
8-18 Subcelularna<br />
kleto~na<br />
orga<strong>niz</strong>acija<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
Svetlosna mikroskopija. Kultura na kletki. Mikrohirur{ki metodi. Metodi<br />
na fluorescentna mikroskopija. Fiksirawe na kletki. Citofotometrija.<br />
Morfometrija. Imunohemiski reakcii. Radioavtografija. Molekularna<br />
hibridizacija. Elektronska mikroskopija.<br />
Abiogena faza. Biogena faza. Oparinova teorija. Kleto~na teorija.<br />
Svojstva na `ivata materija. Osnovni odliki na kletkata. Virusi<br />
(acelularni formi na `ivot). Bakteriofagi. Reprodukcija na virusite.<br />
Nezavisno namno`uvawe na fagite. Zavisno namno`uvawe na fagite.<br />
Rikecii. Prokariota. Mikoplazmi. Modrozeleni algi. Bakterii. Eukariota.<br />
Neorganski soedinenija vo `ivite orga<strong>niz</strong>mi. Organski soedinenija vo<br />
`ivite orga<strong>niz</strong>mi.<br />
Rastewe na kletkite. Diferencirawe na kletkite. Stareewe i umirawe na<br />
kletkite. Nekroza. Apoptoza.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija na kleto~kata membrana. Lipiden dvosloj. Membranski<br />
proteini. Membranski jaglehidrati. Funkcija na kleto~nata membrana.<br />
Transport na mali molekuli <strong>niz</strong> memebranata. Membranski transportni<br />
proteini. Pasiven transport. Aktiven transport. Transport na<br />
makromolekuli i golemi ~esti~ki <strong>niz</strong> kleto~nata membrana. Membranski<br />
potencijal (stati~ki membranski potencijal, polarizirana membrana).<br />
Promeni na membranata pri nadraznuvawe. Diferencijacii na kleto~nata<br />
membrana (mikrovili, invaginacii). Me|ukleto~ki vrski.<br />
Endoplazmati~en retkulum. Ribozomi. Golxiev kompleks. Lizozomi.<br />
Mitohondrii. Peroksizomi. Citoskelet. Mikrofilamenti. Mikrotubuli.<br />
Centrioli. Trepki i kam{i~iwa. Sredi{ni mikrofilamenti. Inkluzii.<br />
Jadro.
19-27 Genetika Osnovni principi na nasleduvaweto (monohibridno i dihibridno<br />
vkrstuvawe). Genotip i fenotip. Geni. Svojstva na genite. Interakcija na<br />
geni (alelna interakcija, nealelna interakcija). Hromozomi na eukariotite<br />
(struktura, kariotip, kariogram, idiogram). Gigantski hromozomi. Politeni<br />
hromozomi. Чetkasti hromozomi.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija na DNA vo hromozomite. Funkcionalna orga<strong>niz</strong>acija na<br />
hromozomite. Prenos na informacii vo kletkite. Struktura na genite kaj<br />
prokariota. Struktura i ekspresija na genite kaj eukariota. Regulacija na<br />
genskata ekspresija kaj eukariota.<br />
Menlivost na genetskiot materijal. Krosingover. Transformacija.<br />
Konjugacija. Transdukcija.<br />
Hromozomski mutacii (aberacii na hromozomite). Numeri~ki hromozomski<br />
aberacii. Strukturni hromozomski aberacii (prekini, intrahromozomski<br />
aberacii, interhromozomski aberacii).<br />
Mutacii na genite. Tipovi na mutacii. Genska osnova na mutaciite.<br />
Inducijarni mutacii so hemiski mutagensi. Inducirani mutacii so fizi~ki<br />
mutagensi.<br />
Nasleduvawe. Determinacija na polot i negovo nasleduvawe. Genetska<br />
kontrola na imunolo{kite rekaci. Imunogenetika.<br />
28-30 Meha<strong>niz</strong>mi na<br />
kleto~na delba<br />
Razmno`uvawe. Bezpolovo razmno`uvawe. Polovo razmno`uvawe.<br />
Reprodukcija na kletki. Mitoza. Amitoza. Mejoza. Regulacija na kleto~niot<br />
ciklus.<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
br. na<br />
~asovi<br />
1 Voved vo mikroskopirawe<br />
2-3 Mikroskopirawe na prokariotski i eukariotski kletki<br />
4-7 Mikroskopirawe na subcelularna kleto~na orga<strong>niz</strong>acija<br />
8-11 Delba na kletka. Mitoza<br />
11-14 Mejoza<br />
15-16 Gametogeneza<br />
17-20 Struktura na molekulot na DNA<br />
21-26 Metodi vo citogenetikata i analiza na kariotip<br />
27-30 Osnovni principi na nasleduvaweto<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastavata<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud, prezentacija i diskusija na seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 6 10<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 6 10<br />
Aktivnost (znaewe) na prakti~na nastava 6 10<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 18 30<br />
Zavr{en ispit 18 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
Kriteriumi za polagawe:<br />
- Prisustvtoto na nastavata ne se boduva dokolku studentot otsustvuva na pove}e od 20% od<br />
~asovite;<br />
- Studentot so osvoeni minimum 6 bodovi od aktivnosta na prakti~nata nastava se<br />
osloboduva od polagawe prakti~en ispit;<br />
- Studentot mo`e da polaga zavr{en ispit samo so polo`en prakti~en ispit, izrabotena<br />
seminarska rabota i osvoeni minimum 42 bodovi po site osnovi;<br />
- Studentot se osloboduva od zavr{en ispit so polo`en prakti~en ispit, izrabotena<br />
seminarska rabota, poka`ani rezultati na trite kontinuirani proverki na znaeweto i
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Kletka, orga<strong>niz</strong>acija na kletkite i subcelularna kleto~na orga<strong>niz</strong>acija<br />
Vtora proverka: Genetika<br />
Zavr{en ispit: usen<br />
Kriteriumi za formirawe zavr{na ocenka:<br />
Bodovi:<br />
Ocenka:<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Berns, W.M. (1997): Cells. University of California, Irvine.<br />
2. Miteva, N. (1998): Op{ta biologija. Vest, Skopje.<br />
3. Andesirk, T, Andesirk, G. (1996): Biology. Life on Eart. Prentice Hall. Upper saddle River. New<br />
Jersey.<br />
4. Gould, J., Keetan W. (1996): Biological science. W.W. Norton Company. New York, London.<br />
5. Чencov, S. Ю. (2004): Vvedenie v kleto~nuю biologiю. IKC Akademkniga, Moskva
Predmet BIOFIZIKA 5.0 кредитни поени<br />
Kod<br />
Studiska<br />
godina<br />
Semestar<br />
Vkupno<br />
~asovi<br />
Vid na<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Cel i zada~i<br />
na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
FVM113<br />
Prva (I)<br />
Prv (I)<br />
60 (30+30)<br />
Zadol`itelen predmet<br />
Prof. d-r Nevenka Andonovska<br />
Prof. d-r Nevenka Andonovska<br />
Predmet i zada~i na biofizikata vo veterinarnata medicina. Me|unaroden sistem na<br />
merni edinici. Osnovi na biomehanikata. Kru`no dvi`ewe na materijalna to~ka.<br />
Inercijalni sili i nivna primena. Impuls, zakon za zapazuvawe na impulsot, fizi~ki osnovi<br />
na balistokardiografijata. Rabota. Mehani~ka energija. Kineti~ka i potencijalna energija.<br />
Rabota i mo}nost na srceto i muskulite. Potencijalna energija na elasti~na deformncija na<br />
koskata i nejzina fraktura. Dinamika na tvrdo telo vo rotacija. Moment na sila. Moment<br />
na impuls. Zakoni za zapazuvawe. Lost. Koskite kako sistem od lostovi. Harmoniski<br />
oscilacii Nepridu{eni, pridu{eni i prisileni oscilacii. Rezonancija. Priroda i<br />
fizi~ki karakteristiki na zvukot. Rezinancija na zvukot i primena. Doplerov efekt.<br />
Ultrazvuk, primena na ultrazukot.Biomehanika na fluidi. Arhimedov zakon i negova<br />
primena. Metodi za opredeluvawe na gustina. Hemodinamika. Zakon za kontinuitet.<br />
Bernulieva ravenka i nejzina primena vo veterinarnata. Wutnov zakon za viskoznost.<br />
Viskoznost i zna~ewe za biomedicinskite nauki. Metodi za opredeluvawe na viskoznost,<br />
viskozimetri. Laminarno i turbulentno struewe. Zakon na Hagen Puazel. Zakon na Stoks.<br />
Opredeluvawe brzina na sedimentacija. Molekularna fizika - Povr{inski napon i negovo<br />
zna~ewe za biomedicinskite nauki, primena. Kapilarni pojavi kaj te~nostite. Gasna<br />
embolija. Tranportni pojavi. Difuzija. Osmoza i nejzino zna~ewe za veterinarnata medicina.<br />
Osnovi na hemodijalizata. Zakoni na prava i naizmeni~na struja. Elektroforeza i nejzina<br />
primena za le~ewe i dijagnostika. Xulov zakon i negova primena. Osnovni zakoni na<br />
geometriskata optika. Totalna refleksija i primena kaj endoskopot. Opti~ki le}i i nivni<br />
nedostatoci. Okoto kako opti~ki sistem. Sposobnost na razlagawe i zgolemuvawe na lupa i<br />
opti~ki mrikroskop. Radijaciona biofizika Karakteristi~ni veli~ini na atomot.<br />
Rendgensko zra~ewe, dobivawe i negova primena. Laseri, vidovi i nivna primena.<br />
Strukrura na atomsko jadro. Pirodna i ve{ta~ka radioaktivnost. Svojstva na α , β i γ<br />
zracite. Zakon za radioaktivno raspa|awe. Aktivnost, edinici i primena. Nuklearni<br />
reakcii. Izvori na jo<strong>niz</strong>ira~ko zra~ewe. Radioaktivni izotopi koi se koristat vo<br />
medicinata, dobivawe i primena. Vlijanie na jo<strong>niz</strong>ira~kite zra~ewa vrz `ivata materija.<br />
Za{tita od nadvore{ni i vnatre{ni izvori na jo<strong>niz</strong>ira~ko zra~ewe. Dozometrija.<br />
Dozimetri. Dozimetarski veli~ini i edinici.<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30~asa)<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
Prisustvo na teoretska nastava<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota<br />
Kontinuirani proverki (dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
Vkupno:<br />
minimum<br />
maksimum<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da<br />
osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
nastava, pristapuva kon kompleten zavr{en ispit.
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve):<br />
Zavr{en ispit:<br />
Kompleten zavr{en ispit<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. N.Andinovska Biofizika, Univerzitet "Sv.Kiril i metodij" Skopje, (1995)<br />
2. V.Stefanovi}, D.Popovi}, Fizika sa osnovima biofizike, Univerzitet u Beogradu,<br />
Veterinaren fakultet (1989)<br />
3. D.Ristanovi}, J.Simonovi}, J.Vukovi}, R.Radovanovi}, Biofizika, Medicinska kwiga,<br />
Beograd-Zagreb (1984)
Predmet HEMIJA 5.0 кредитни поени<br />
Kod<br />
FVM114<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Prv (I)<br />
Vkupno ~asovi 60 (30+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi nema<br />
Avtor na Doc. d-r Zehra Hajrulai-Musliu<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Zehra Hajrulai-Musliu<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od predmetot hemija ima za cel da gi zapoznae studentite so<br />
glavnite principi na onaa materija, koja e neophodna za formirawe na sovremen<br />
veterinaren lekar, odnosno materija koja }e poslu`i kako osnova za srodnite disciplini<br />
biologijata, biohemijata, i dr.<br />
Vo op{tiot del, studentot }e se zapoznae so osnovnite hemiski poimi i zakoni,<br />
strukturata i elektronskata konfiguracija na atomot, hemiskite vrski i hemiskite<br />
reakcii, hemiskata ramnote`a, nivnite energetski promeni i nuklearnite reakcii. Potoa<br />
iznesuvaweto na svojstvata na pova`nite hemiski elementi i nivnite soedinenija vrz<br />
osnova na op{tite zakonitosti, elektronskata konfiguracija i goleminata na atomot.<br />
Vo vtoriot del od predmetot se prezentira sovremenata teorija na hemiskite vrski vo<br />
organskite soedinenija kako i zna~ajnite meha<strong>niz</strong>mi za nekoi organski reakcii.<br />
Klasifikacija na soedinenijata na acikli~ni ili alifati~ni i cikli~ki. Osobeno }e se<br />
opi{uvaat onie grupi na soedinenija, so koi studentot }e se sre}ava vo tekot na <strong>studiite</strong> i<br />
koi se od posebno zna~ewe za veterinarnata nauka. Vo poedinite grupi organski<br />
soedinenija, }e se prezentiraat pova`nite metodi za nivno dobivawe, nivnite fizi~ki i<br />
hemiski svojstva, pretstavnici i nivna primena.<br />
Imiwata na soedinenijata }e se davaat spored IUPAC nomenklaturata, no isto taka i<br />
nivnite trivialni imiwa koi sî u{te se vo potreba.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot hemija ima za cel da gi zapoznae studentite so:<br />
osnovite na op{ta, neorganska i organska hemija. Steknuvawe na znaewa za hemiskata<br />
struktura na supstanciite, promenite i reakciite koi se va`ni vo veterinarnata<br />
medicina. Kvalitativna hemiska analiza. Podelba na kationi. Karakteristi~ni reakcii<br />
za doka`uvawe na kationi i anioni. Kvantitativna analiti~ka hemija. Podelba.<br />
Volumetriski analizi. Acidimetrija. Alkalimetrija. Jodometrija. Permanganometrija.<br />
Argentometrija. Zada~i.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1 Voved Uloga na hemijata vo veterinarnata medicina<br />
2-3 Gradba na Elementi, soedinenija, smesi, gradba na atomi i molekuli, jonski i<br />
supstanciite<br />
kovalentni vrski, elektronegativnost na atomot i polarizacija<br />
4-6 Disperzni sistemi Suspenzii, koloidi, rastvori, vodeni rastvori<br />
vodorodni vrski, elektrolitna disocijacija, koloidni svojstva,<br />
osmoza i osmotski pritisok<br />
7-8 Kiselini i bazi Kiselini i bazi, pH, puferi, biolo{ki puferi<br />
9-10 Reaktivnost Energija na reakcija, energija na aktivacija, endotermni i egzotermni<br />
reakcii, katalizatori, biolo{ki katalizatori<br />
11-12 Voved vo neorganska Klasifikacija i rasprostranetost na elementite vo prirodata<br />
hemija<br />
13-15 Elementi od a- podgrupa Zastapenost, klasifikacija, dobivawe i nivni poznati soedinenija<br />
na sedmata, {estata,<br />
pettata, ~etvrtata i<br />
tretata grupa na<br />
periodniot sistem<br />
16-20 Alkalni zemnoalkalni Zastapenost, klasifikacija, dobivawe i nivni poznati soedinenija<br />
elementi<br />
21-22 Elementi od b-podgrupametali<br />
Zastapenost, klasifikacija, dobivawe i nivni poznati soedinenija<br />
23-24 Voved vo organska hemija Struktura na organski molekuli, funkcionalni grupi, izomerija i<br />
stereoizomeri<br />
25-26 Jaglevodorodi Alkani, alkeni, alkini, aromatski soedinenija<br />
27-28 Organski soedinenija Alkoholi, eteri, fenoli, aldehidi, ketoni karboksilni kiselini i<br />
koi sodr`at kislorod<br />
29-30 Organski soedinenija<br />
koi sodr`at azot<br />
nivni derivati<br />
Amini, heterocikli~ki soedinenija, alkaloidi
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1-14 Presmetkovni<br />
ve`bi<br />
(stehiometrija)<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Osnovi na hemisko presmetuvawe, sostav na rastvori-vidovi,<br />
koncentracija-presmetuvawe na goleminite za iska`uvawe na sostavot na<br />
rstvorite, neutralizacija, koligativni svojstva, konstanta na disocijacija,<br />
pH, redoks ravenki<br />
Jodometrija<br />
15-16 Volumetriska<br />
analiza<br />
17-20 Volumetriska Acidimetrija<br />
analiza<br />
21-24 Kvalitativna Odreduvawe na soli, doka`uvawe na katjoni i anjoni<br />
analiza<br />
25-28 Kvalitativna Odreduvawe na nepoznati organski primeroci<br />
analiza<br />
29-30 pH i puferi Eksperimentalno odreduvawe na pH na rastvorite i kapacitet na puferi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
24 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 9 25<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da<br />
osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
. PROVERKA NA ZNAEWA :<br />
Prakti~ni i<br />
teoretski ispit<br />
test<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
OSNOVNA<br />
1. Olga Bauer : Op{ta i neorganska Hemija : Zemjodelski Fakultet Skopje 2001<br />
2. Olga Bauer : Organska Hemija : Zemjodelski Fakultet Skopje 2001<br />
3. Vasilka Aleksi}, Blagoja Jordanoski: Hemija : Univerzitet „Kiril i Metodij“-Skopje<br />
1999<br />
4. I. Filipović, S. Lipanović: OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA, Školska knjiga,<br />
Zagreb, 1988.<br />
5. G. A. Taylor: ORGANSKA HEMIJA, Naučna knjiga, Beograd, 1971.<br />
DOPOLNITELNA<br />
1. R. T. Morrison, R. T. Boyd: ORGANSKA KEMIJA, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979<br />
2. M. Mladenović: ORGANSKA HEMIJA, Naučna knjiga, Beograd, 1972.<br />
3. N. Stojanović i saradnici: ORGANSKA HEMIJA, Građevinska knjiga, Beograd, 1979.<br />
4. P. Trpinac i sar.: OSNOVI ORGANSKE HEMIJE, Medicinska knjiga Beograd – Zagreb, 1983.
Predmet BIOSTATISTIKA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM115<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Prv (I)<br />
Vkupno ~asovi 45 (15+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Проф. д-р Жанета Попеска<br />
programata<br />
Izveduva Проф. д-р Жанета Полеска<br />
Соработник: демонстратор Сијче Печкова<br />
Cel i zada~i Теоретската настава<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Предметот лретставува вовед во статистички методи кои се користат во биолошките науки.<br />
Целта е да размислувате за биолошките и биомедицинските проблеми на квантитативен<br />
начин и да се здобиете со основни разбирања на принципите кои се оснава на статистиката.<br />
Светот во кој живееме и кој сакаме да го разбереме е исполнет со различности и<br />
неодредености. Во науката се изведуваат различни експериментални и набљудувачки студии<br />
при кои се мноштво на различни податоци. Статистикава ни дава методи за нивно<br />
организирање, прикажување и изведување на заклучоци врз основа на информациите кои се<br />
содржат во податоците. Биостатистиката се однесува на примена на статистиката во<br />
биолошките науки.<br />
Кратка програма-теоретска настава: Вовед, улога на статистиката во секојдневниот живот и<br />
научно истражувачката работа. Светот во кој живееме и работиме е исполнет со различности<br />
и неопределености. Основни поими и дефиниции. Популација, примерок, обележје.<br />
Дескриптивни статистики. Организација и прикажување на податоците. Табеларни и<br />
графички прикази. Сумарни нумерички карактеристики: мерки на цеитар и расејување на<br />
податоците. Веројатносни модели на набљудуваните податоци. Основни дискретни и<br />
непрекинати распределби. Индуктивни статистики ( статистики на заклучување).<br />
Проценка на параметрите на популацијата, интервали на доверба за просек и дисперзија,<br />
Тестирање на хипотези за една популација. Тестирање на хипотези за две популации.<br />
Дводимензионални податоци. Линеарна регресија. Независност на квалитативни<br />
обележја<br />
Вежби Решавање на задачи во врска со реализираните делови од теориската настава.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1. ВОВЕД ВО ПРЕДМЕТОТ Што е статистиката и нејзината улога во истражувачката<br />
работа и секојдневниотживот. Суштината на секое<br />
истражување е собирање на информации, Статистиката<br />
стапува на сцена секогаш кога информацијата е квантитативна<br />
и се однесува на колекција од индивидуи. Статистиката како<br />
наука за податоците. Вклучува собирање, анализирање и<br />
интерпретација на нумерички информации. Статистички<br />
прашања во науките за животот. Основни дефиниции,<br />
популација и примерок, начини на добивање на примерок.<br />
2. ОСНОВНИ КОНЦЕПТИ,<br />
ДЕФИНИЦИИ И ОЗНАКИ<br />
Популација, примерок, променлива (обележје). Начини на<br />
собирање на податоци за статистичка анализа. Видови на<br />
податоци, дискретни и интервални. Типови на променливи,<br />
квантитативни и квалитативни,<br />
мерни скали. Примери.<br />
3. ДЕСКРИПТИВНИ СТАTИСТИКИ Опис на нумерички и атрибутивни обележја на идивидуите.<br />
Распределба на честоти и релaтивни честоти на податоците.<br />
Графички прикази и табеларни описи. Правоаголни дијаграми,<br />
пити и хистограми. Ѕturge-ово прааило за број на класи.<br />
Кумулативна распределба на честоти и релативни честоти.<br />
4. БРОЈНИ<br />
КРАКТЕРИСТИКИ НА<br />
ПОДАТОЦИТЕ.<br />
5. ОСНОВНИ ЕЛЕМЕНТИ ОД<br />
ВЕРОЈАТНОСТА<br />
Мерки на центар или локација иа податоците: просекаритметичка<br />
средина, медијана, мода. Мерки на расејување на<br />
податоците: распон, минимум, максимум, квартали, дисперзија<br />
и стандардна девијација.<br />
Примери.<br />
Поим за експеримент и случаен настан. Взаемно исклучителни<br />
и независни настани. Операции со настани. Техники на<br />
броење, пресметување број на пермутации, комбинации и
6. ВЕРОЈАТНОСНИ<br />
МОДЕЛИ НА ДИСКРЕТНИ<br />
ПРДАТОЦИ<br />
7. ВЕРОЈАТНОСНИ<br />
МОДЕЛИ НА<br />
ИНТЕРВАЛНИ<br />
ПОДАТОЦИ<br />
8. РАСПРЕДЕЛБАНА ПАРАМЕТРИТЕ NA<br />
PRIMEROKOT<br />
9. СТАТИСТИКИ НА<br />
ЗАКЛУЧУВАЊЕ-ОЦЕНУВАЊЕ<br />
10. СТАТИСТИКИ НА<br />
ЗАКЛУЧУВАЊЕ -ТЕСТИРАЊЕ<br />
НА СТАТИСТИЧКИ ХИПОТЕЗИ<br />
11. ТЕСТИРАЊЕ НА СТИСТИЧКИ<br />
ХИПОТЕЗИ<br />
12. ВРСКИ МЕЃУ ДВЕ<br />
КВАНТИТАТИВНИ<br />
ПРОМЕНЛИВИ<br />
13. АНАЛИЗА НА ВАРИРАЊЕ НА<br />
ПОДАТОЦИТЕ<br />
14. ТЕСТIРАЊЕ НА<br />
НЕЗАВИСНОСТ НА<br />
КВАЛИТАТИВНИ ОБЕЛЕЖЈА<br />
15. СЛЕДЕЊЕ НА ПОДАТОЦИТЕ<br />
ВО ТЕКОТ НА ВРЕМЕТО<br />
варијации. Дефиниција на веројатност од случаен настан.<br />
Својства на веројатностите. Еколошки фактори и растителниот<br />
свет.<br />
Веројатносни модели на податоците од случаен примерок како<br />
мост за премин од опис на податоци до статистичко<br />
заклучување. Модели на дискретни податоци:. Рамномерна,<br />
Биномна и Поасонова распределба. Карактеристики и својства,<br />
Веројатносни модели на интервални податоци:. Рамномерна и<br />
Експоненцијална распределба. Нормална распределба:<br />
Карактеристики и својства. Правило на три сигми. Стандардна<br />
нормална распределба и користење на таблици за<br />
пресметување на веројатностите.<br />
Централна гранична теорема. Распределба на просекот на<br />
примерокот. Распределба на дисперзијата на примерокот,<br />
распределба пропорции. Стандардна грешка. Користење на<br />
таблици за t-распределба, Хи квадрат и F-распределба.<br />
Проценка на праметрите на популацијата. Интервали на<br />
доверба за просек на популација. Интервали на доверба за<br />
пропорции во популацијата. Дефиниции и примена. Примери.<br />
Тестирање на статистички хипотези. Тестови за просек на<br />
примерок-Тестирање на еднаквост на просеци од две<br />
полулации.<br />
Тестови за пропорции. Тестови за еднаквост на пропорции во<br />
две популации.<br />
Линеарна регресија, коефициент на корелација.<br />
Тестирање на еднаквост на просеци на повеќе популации.<br />
ANOVA.<br />
Табели на контингенција и Пирсонов Хи квадрат тест.<br />
Анализа на податоците во времето, индекси на раст и<br />
намалување.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit Нема* Нема<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Услов за добивање на потпис од предметниот наставник на крајот на семестарот покрај<br />
присуството на теоретската и практичната настава е и совладани континуирани проверки на<br />
знаењето во текот на семестарот со минимум 25% освоени бодови по проверка.<br />
* Завршен испит не е предвиден. Студентот кој не покажал успех на една од континуираните<br />
проверки на знаењето во текот на семестарот, треба да излезе на една од поправните<br />
Континуирана проверка на знаењето (две); писмено<br />
Прва проверка: - општ дел<br />
Втора проверка: - специјален дел<br />
Завршен испит: не е предвиден<br />
Комплетен завршен испит: не е предвиден<br />
Критериуми за формирање на завршна оценка:
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Литература: Ж. Попеска, Интерна скрипта по БИОСТАТИСТИКА, предавања и вежби се на<br />
web страната http://predmeti.fvm.ukim.edu.mk<br />
Било кој универзитетски учебник по биостатистика.
Predmet HISTOLOGIJA SO EMBRIOLOGIJA 7.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM116<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Prv i vtor (I i II)<br />
Vkupno ~asovi 105 (30+75)<br />
I semstar 1+1 (15+15)<br />
II semestar 2+3(30+45)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Ass. m-r Florina Popovska-Per~ini}<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Vlatko Ilieski<br />
Ass. m-r Florina Popovska-Per~ini}<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Vrz osnova na prethodno steknatite znaewa od ostanatite predklini~ki nastavni<br />
sodr`ini, kako {to se: hemija, biofizika, biologija na kletka, kako i na paralelnoto<br />
izu~uvaweto na nastavnite sodr`ini od molekularnata biologija, biohemijata,<br />
anatomijata i fiziologijata, ovoj predmet ima za cel da im ja objasni na studentite<br />
mikroskopskata struktura na tkivata i organite, povrzuvaj}i ja so nivnoto sozdavawe,<br />
razvoj i funkcija. Zatoa, predmetot histologija so embriologija ovozmo`uva podobro<br />
razbirawe i povrzuvawe so ostanatite sodr`ini vo ramkite na nau~nata oblast<br />
funkcionalna morfologija, no isto taka, pretstavuva solidna osnova za ponatamo{no<br />
izu~uvawe i podobro razbirawe na patolo{kite promeni koi se javuvaat pri razli~ni<br />
bolesti na `ivite orga<strong>niz</strong>mi.<br />
Osnovnata cel na izu~uvaweto na op{tata histologija so embriologija e studentite da<br />
se zapoznaat so op{tite zakonomernosti i procesi na rastewe, oformuvawe, kleto~na<br />
diferencijacija na orga<strong>niz</strong>mite za vreme na nivniot embrionalen razvoj (op{ta<br />
embriologija) i mikroskopskata gradba na poedini osnovni tkiva (op{ta histologija).<br />
Osnovnata cel na specijalnata histologija so embriologija e studentite da se<br />
zapoznaat so organogenezata (specijalna embriologija), i strukturnata orga<strong>niz</strong>acija vo<br />
poslo`enite strukturi-organi (specijalna histologija). So toa }e se postigne podobro<br />
razbirawe i povrzuvawe so ostanatite sodr`ini vo ramkite na nau~nata oblast<br />
funkcionalna morfologija, no isto taka, pretstavuva solidna osnova za ponatamo{no<br />
izu~uvawe i podobro razbirawe na patolo{kite promeni koi se javuvaat pri razli~ni<br />
bolesti na `ivite orga<strong>niz</strong>mi.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
I semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
I. OP[TA HISTOLOGIJA (9 ~asa)<br />
1-2 VOVED [to e histologijata i laboratoriski tehniki na priprema<br />
na preparati i boewa na istite<br />
3-9 OP[TA HISTOLOGIJA Izgled na epitelno, svrzno, ’rskavi~no, koskeno, muskulno,<br />
nervno i krvno tkivo.<br />
II. OP[TA EMBRIOLOGIJA (6 ~asa)<br />
10-12 OSNOVNI PRINCIPI NA<br />
EMBRIOLOGIJATA<br />
Indukcija, determinacija i diferencijacija,<br />
Gametogeneza, mejoza, folikulogeneza i ovulacija,<br />
Gradba na jajcekletkata i spermatozoidot; Vidovi na<br />
jajce kletki,<br />
Transport na gametite do mestoto na oploduvawe,<br />
Oploduvawe,<br />
13-15 RANI ETAPI OD<br />
EMBRIONALNIOT RAZVITOK<br />
Delba na oplodenata jajcekletka i vidovi delba,<br />
Gastrulacija, Razvitok na osovinskite organi i<br />
mezodermot, Primitivno telo na embrionot,<br />
Implantacija, Plodovi obvivki; Placentacija<br />
Razvitok na tkivata,
II semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
I. SPECIJALNA HISTOLOGIJA SO EMBRIOLOGIJA (30 ~asa)<br />
1 RAZVITOK NA GLAVATA Primitivno telo na embrionot, razvitok na glavata vratot i<br />
ekstremitetite<br />
2-3 GLAVA Tonzili, Usni, Jazik, Plunkovni `lezdi, Zabi,<br />
Hranoprovodnik.<br />
4-5 LIMFORETIKULARNI<br />
ORGANI<br />
Imunolo{ki sistem, Difuzno limfno tkivo, Limfni sadovi,<br />
Limfni jazli, Hemolimfo-noduli, Slezina, Timus, Bursa<br />
Fabricii<br />
6-7 ENDOKRIN SISTEM Razvitok na endokriniot sistem, Histolo{ki izgled na<br />
endokrinite `lezdi: Hipofiza, Tiroidna `l., Parotidna<br />
`lezda, Nadbubre`ni `l. i Epifiza<br />
8 GRADNA PRAZNINA Razvitok na gradnata i stoma~nata praznina, dijafragmata i<br />
epikardot<br />
9-10 RESPIRATOREN SISTEM Razvitok na respiratorniot sistem, Histolo{ki izgled na<br />
respiratorniot sistem<br />
11-12 KARDIOVASKULAREN<br />
SISTEM<br />
Razvitok na kardiovaskularniot sistem, Promeni vo<br />
krvotokot po ra|aweto, Histolo{ki izgled na srce,<br />
artiriski ivenski krvni sadovi, kapilari<br />
13-18 DIGESTIVEN SISTEM Razvitok na digestivniot sistem, Histolo{ki izgled na<br />
hranoprovodnik prost i slo`en `eludnik, creva, crn drob i<br />
pankreas<br />
19-21 NERVEN SISTEM Razvitok na nervniot sistem, Stukturna orga<strong>niz</strong>acija na<br />
CNS<br />
22-26 UROGENITALEN SISTEM<br />
Razvitok na urogenitalniot sistem, Histolo{ka gradba na<br />
bubrezi, mo~ovodi, mo~en meur, ma{ki i `enski polovi<br />
organi<br />
27-28 KO@A I NEJZINITE<br />
DERIVATI<br />
29-30 OKO<br />
UVO<br />
Razvitok na ko`ata i nejzinite derivati, Histolo{ka<br />
gradba na ko`ata, potnite, lojnite i mle~nata `lezda,<br />
rogovite, kopitata i kanxite<br />
Razvitok na okoto, gradba na o~no jabolko, le}a, beloo~nica,<br />
ro`nica, sadovnica, cilijarno telo, {arenica, mre`nica,<br />
pomo{en o~en aparat<br />
Razvitok na uvoto, gradba na nadvore{noto, srednoto i<br />
vnatre{noto uvo.<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
I semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
OP[TA HISTOLOGIJA SO EMBRIOLOGIJA (15 ~asa)<br />
1- 2 Mikroskopska gradba na tkivata:<br />
Epitelno tkivo<br />
3-5 Mikroskopska gradba na tkivata:<br />
Soedinitelno tkivo<br />
Rskavi~no i koskeno tkivo<br />
6-7 Mikroskopska gradba na tkivata:<br />
Muskulno tkivo<br />
Nervno tkivo<br />
8-10 Gametogeneza<br />
Oogeneza i folikulogeneza<br />
Zreewe na jajcekletkite<br />
Zreewe na ma{kite polovi kletki.<br />
11-12 Oploduvawe<br />
Delba na embrionot (segmentatio)<br />
13 Rani etapi na embrionalniot razvitok<br />
Gastrulacija – tipovi na gastruli<br />
14 In vitro poroizvodstvo na embrioni<br />
Aspiracija na oociti, maturacija na oociti, in vitro oploduvawe, in vitro kultivirawe<br />
15 Plodovi obvivki i placentacija, Placenta
II semestar<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
SPECIJALNA HISTOLOGIJA SO EMBRIOLOGIJA (45 ~asa)<br />
1-3 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Usni, Jazik, Nep~ena tonzila, Zab.<br />
4-6 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Limfen jazol, Timus, Slezina.<br />
7-9 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Parotidna `lezda. Tiroidna `l., Nadbubre`ni `l., Hipofiza.<br />
10-12 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Du{nik, Beli drobovi.<br />
13-15 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Kardiovaskularen sistem<br />
16-23 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Hranoprovodnik, Pred`eludnici, @eludnik, Tenko crevo, Debelo crevo. Crn drob, Pankreas,<br />
24-29 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Semenik, Nadsemenik, Semevod, Prostata, Semeni meur~iwa, Jajnik, Matka, Jajcevod.<br />
30-32 Plodovi obvivki i placentacija, Placenta, Papo~na vrvca.<br />
33-35 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Bubreg, Ureter,<br />
36-38 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Ko`a, mle~na `lezda<br />
39-41 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Golem mozok, Mal mozok, Rbeten mozok<br />
42-45 Mikroskopska gradba na vnatre{nite organi<br />
Oko, O~en kapak<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: prv semestar1 ~as/nedelno (15 ~asa) i vtor semestar 2 ~asa/nedelno<br />
(30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: prv semestar 1 ~as/nedelno (15 ~asa) i vtor semestar 3 ~asa/nedelno<br />
(45 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 8 10<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
prakti~nata nastava<br />
Kontinuirani proverki (pet) 40(5x8) 75(5x15)<br />
Zavr{en ispit<br />
nema<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Zavr{en ispit nema. Studentot e dol`en da gi polo`i site<br />
pet kontinuirani proverki (da osvoi poveke od 8 boda na sekoja proverka). Tie bodovi se<br />
dodavaat na bodovite osvoeni od prisustvoto i aktivnosta na teoretskata i<br />
prakti~nata nastava.<br />
Dokolku studentot ne polo`i edna ili poveke kontinuirani proverki (osvoi pomalku od<br />
8 boda/proverka) pristapuva kon prepolagawe na istata/istite, na krajot na sekoj<br />
semestar se dodeka ne osvoi 8 ili pove}e boda.<br />
Zabele{ka: Dokolku studentot saka da izraboti seminarska rabota, za istata mo`e da<br />
dobie najmnogu 5 poeni, koi ke mu bidat dodadeni na veke osvoenite poeni. Seminarska<br />
rabota mo`e da izrabotat samo onie studenti koi gi polo`ile site pet kontinuirani<br />
proverki.
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (pet): pismeno<br />
Prva proverka: Op{ta histologija<br />
Vtora proverka: Op{ta embriologija<br />
Treta proverka: organi na glavata, limforetikularen i endokrin sistem<br />
Чetvrta proverka: gradna praznina, respiratoren, kardiovaskularen i digestiven<br />
sistem<br />
Petta proverka: nerven sistem, urogenitalen sistem, ko`a i nejzini derivati i setilni<br />
organi<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala 1. K. Popovski, Q. Ko~oski (2004): Embriologija<br />
2. Latshaw W.K. (1987) Veterinary Developmental anatomy<br />
3. Sadler T. (1996) Medicinska embriologija<br />
4. V. Pantic (1995): Histologija<br />
5. A. Hraste (1991) Histologija domacih zivotinja<br />
6. Kozarić, Zvonimir (1997): Veterinarska histologija, Naklada Karolina, Zagreb<br />
7. Babić, K., A. Hraste (1997): Anatomija i histologija domaćih životinja, Školska knjiga<br />
Zagreb<br />
8. Elizabeth Aughey, Fredric L. Frye (2001): A Color Handbook of Comparative Veterinary<br />
Histology & Clinical Coorelates<br />
9. William J. Banks (1993): Applied Veterinary Histology<br />
10. Dellman's Textbook of Veterinary Histology (1998) ed. Joann Eurell<br />
Praktikumi i atlasi:<br />
1. Q. Ko~oski (2000): Embriologija<br />
2. Linda M. Bacha, William J. Bacha ed.(2000): Color Atlas of Veterinary Histology<br />
3. William J. Banks: Histology and comparative organology: a text-atlas<br />
4. Horst-Dieter Dellmann: Veterinary histology: an outline text-atlas
Predmet BIOHEMIJA 9.0 kreditni poeni<br />
[ifra FVM117<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Vtor (II)<br />
Vkupno 120 (60+60)<br />
~asovi<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi biologija na kletka, hemija<br />
Avtor na Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
Celi i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Teoretska nastava. Celta na izu~uvaweto na biohemijata e studentite da se zapoznaat so<br />
osnovnite zakoni na hemijata i fizikata, primeneti vo sistemite na `ivata kletka,<br />
dodnosno da se zapoznaat so hemiskite procesi vo `iviot orga<strong>niz</strong>am. Studentie se<br />
zapoznavaat so strukturata na biolo{kite makromolekuli kako osnoven gradben supstrat<br />
na `ivata materija, interakcijata na tie molekuli i procesite na oksidativna<br />
degradacija (katabolizam) i biosinteza (anabolizam) i nivnoto zna~ewe vo biohemijata.<br />
Isto taka, posebno e obrabotena transmisijata i ekspresijata na geneti~kata informacija<br />
kako voved vo deskripcijata na strukturata na nukleinskite kiselini i nivnata funkcija<br />
vo replikacijata, transkripcijata i translacijata.<br />
Glavna zada~a na predmetot e studentite da se zapoznaat so strukturata i funkcijata na<br />
makromoleklite vo `ivata kletka, a znaewata }e gi nadgraduvaat so biohemisko<br />
objasnuvawe na fiziolo{kite procesi. Isto taka obraboteni se i regulacijata i<br />
interakcijata na metaboliskite procesi.<br />
Biohemijata kako bazi~en predmet im pomaga na studentite da steknat znaewa za<br />
strukturata i funkcijata na biolo{kite makromolekuli i nivnite interakcii vo<br />
fiziolo{ki i patofiziolo{ki uslovi.<br />
Biohemijata zaedno so biologijata na kletka i genetikata ja dava osnovata za izu~uvawe<br />
na drugite predklini~ki i klini~ki predmeeti kako {to se mikrobiologijata,<br />
imunologijata, farmakologijata, patofiziologijata i dr.<br />
Site teoretski soznanija, studentite gi proveruvaat i gi utvrduvaat so prakti~na<br />
laboratoriska rabota i ve`bi.<br />
Prakti~na nastava. Vo tekot na prakti~nata laboratoriska rabota studentite se<br />
steknuvaat so bazi~ni iskustva vo eksperimentalnata rabota so biolo{kite materijali,<br />
pri {to e posebno obraboten osnovniot priod na bezbednost kon zemawe na materijal za<br />
anliza i za{tita na analiti~arot. Studentite se zapoznavaat so osnovnite analiti~ki<br />
biohemiski metodi va`ni vo veterinarnata medicina (titracija, kineti~ki metodi,<br />
razli~ni hromatografski tehniki, elektroforeza, spektrofotometrija, ekstrakcija,<br />
enzimsko-imunolo{ki tehniki, ELISA, PCR i dr.) i instrumentite koi se koristat vo<br />
laboratorijata. Studentite se obvrzani da izrabotat eden kratok proekt vo koj }e gi<br />
sublimiraat svoite znaewa (izolacija i identifikacija na biolo{kite makromolekuli<br />
od tkivo i telesna te~nost, kako na prmer: imunoglobulini, enzimi, glikogen, lipidi,<br />
nukleinski kiselini, i sl.). Svoite naodi studentite se dol`ni da gi prezentiraat i<br />
diskutiraat pred svoite kolegi.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna<br />
br. na edinica<br />
~asovi<br />
1-4 Op{ti poimi,<br />
metodi i<br />
tehniki vo<br />
biohemijata<br />
5-6 Voda i<br />
elektroliti<br />
7-10 Acidobazna<br />
ramnote`a<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
[to e biohemija, nejzinoto zna~ewe. Tehniki na merewe vo biohemijata:<br />
kolorimetrija, spektrofotometrija, spektrofluorimetrija, suva hemija,<br />
elektroforeza, hromatografija, PCR.<br />
Op{ti fizi~ko-hemiski osobini na vodata. Uloga na vodata vo orga<strong>niz</strong>mot.<br />
Promet, regulacija i metabolizam na vodata vo orga<strong>niz</strong>mot. Uloga i<br />
metabolizam na elektrolitite.<br />
Gasen transport i rN regulacija. Nosa~i na kislorodniot transport vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot. Hemoglobin i alosterizam: 2,3-bifosfoglicerat. Vidovi<br />
hemoglobin. Fizi~ki faktori koi vlijaat vrz kislorodnoto vrzuvawe i<br />
transport: temperatura, rN. Transport na jaglerod dioksid:<br />
karbaminohemoglobin, obrazuvawe na bikarbonati, transport, puferirawe,<br />
izohidri~en meha<strong>niz</strong>am. Regulacija na [H + ] dobien od CO 2 : transport,<br />
puferirawe, izohidri~en meha<strong>niz</strong>am. Distribucija na HCO - 3 me|u plazmata i<br />
eritrocitite. Relacii me|u hemoglobinot, kislorodot, jaglererod dioksidot,<br />
vodorodniot jon i 2,3-bifosfogliceratot. Puferski sistemi na plazmata,
11-12 Amino kiselini<br />
i peptidi<br />
intersticielnata te~nost na kletkite. Jaglerod dioksid – bikarbonaten<br />
puferski sistem. Acidobazna ramnote`a. Kompezatorni meha<strong>niz</strong>mi: principi<br />
na kompenzacijata. Specifi~ni kompenzatorni procesi (acidoza i alkaloza).<br />
Zna~eweto na Na + i Cl - vo acidobaznata ramnote`a. Pomestuvawe na<br />
hloridite.<br />
Sistematika na amino kiselinite. Op{ti osobini na aminokiselinite.<br />
Metabolizam na amino kiselinite: biosinteza i razlo`uvawe na amino<br />
kiselinite (deaminacija, transaminacija, dekarboksilacija). Ciklus na urea.<br />
Obrazuvawe na mo~na kiselina. Porfirini i nivniot metabolizam.<br />
13-16 Proteini Funkcionalna uloga na proteinite vo orga<strong>niz</strong>mot. Amino kiselinski sostav na<br />
proteinite. Struktura na proteinite: primarna, sekundarna, tercierna,<br />
kvaterna. Povisoki nivoa na proteinska orga<strong>niz</strong>acija. Drugi tipovi na<br />
proteini. Proteinska stabilnost. Dinami~ki aspekti na proteinskata<br />
struktura. Metodi na karakterizacija, purifikacija i ispituvawe na<br />
proteinskata struktura i orga<strong>niz</strong>acija. Struktura i orga<strong>niz</strong>acija na<br />
proteinskite familii i superfamilii. Metabolizam na proteinite.<br />
17-20 Enzimi Klasifikacija na enzimite. Kinetika. Koenzimi: struktura i funkcija.<br />
Inhibicija na enzimite. Alosteri~na kontrola na enzimskata aktivnost.<br />
Enzimska specifi~nost: aktivno mesto. Meha<strong>niz</strong>am na kataliza. Klini~ka<br />
primena na enzimite. Regulacija na enzimskata aktivnost. Enzimski klasi.<br />
21-28 Jaglehidrati Jaglehidrati i polisaharidi: monosaharidi, polisaharidi, glikoproteini.<br />
Anaeroben metabolizam na jaglehidratite. Glukogeneza, glukoza, glukoliza i<br />
glukoneogeneza. Metabolizam na pirogrozdovata kiselina. Ciklus na<br />
trikarbonskite kiselini. Energetski bilans na oksidacija na glukozata so<br />
glikoliza i Krebsov ciklus. Biolo{ka oksidacija i oksidativna<br />
fosforilacija. Pentozofosfaten ciklus. Metabolizam na drugite<br />
monosaharidi. Biosinteza na glikozidnite vrski. Biosinteza na<br />
kompleksnite jaglehidrati. Glikoproteini. Proteoglikani. Regulacija i<br />
kontrola na metabolizmot na jaglehidratite.<br />
29-34 Lipidi Hemiska priroda na lipidite: masni kiselini i acilgliceroli. Izvor na<br />
masnite kiselini. Digestija, apsorpcija, transport i deponirawe na masni<br />
kiselini i triacilgliceroli. Masnite kiselini vo energetskata produkcija.<br />
Fosfolipidi, holesterol, sfingolipidi, prostaglandini,<br />
glicerofosfolipidi. Metabolizam na masnite kiselini: -oksidacija, -<br />
oksidacija. Biosinteza na acetonski tela. Ciklus na glioksalna kiselina.<br />
35-38 Metaboli~ki<br />
interrelacii<br />
39-42 Nukleinski<br />
kiselini<br />
43-46 Rekombinantna<br />
DNA i<br />
biotehnologija<br />
Povrzanost na metabolizmite vo orga<strong>niz</strong>mot.<br />
DNA: struktura i funkcija. Obrazuvawe na fosfodiesterski vrski in vivo.<br />
Mutacija i reparacija na DNA. Replikacija. Rekombinacija. RNA: struktura i<br />
funkcija. Sinteza. RNA polimeraza. Meha<strong>niz</strong>mi na transkripcija.<br />
Posttranskripciska obrabotka. Translacija i posttranslaciona<br />
modifikacija na proteinskata sinteza.<br />
Osnovi na rekombinanta DNA tehnologija. Restriktivni endonukleazi. DNA<br />
sekvencionirawe. Rekombinantna DNA i klonirawe. Tehniki na detekcija i<br />
identifikacija na nikleinskite kiselini. Klonira~ki vektori.<br />
Identifikacija na DNA fragmenti. Hibridizacija. PCR. Ekspresija na<br />
kloniranite geni vo razli~ni orga<strong>niz</strong>mi. Regulacija na genskata ekspresija.<br />
47-50 Hormoni Op{ti osobini na hormonite. Struktura na hormonite (polipeptidni,<br />
steroidni). Hormonski kaskaden sistem. Fedd-back meha<strong>niz</strong>am na regulacija na<br />
hormonskata aktivnost. Sinteza na hormonite. Metaboli~ka intaktivacija i<br />
degradacija na hormonite. Kleto~na regulacija na hormonalnata sekrecija.<br />
Cikli~en hormonalen kaskaden sistem. Hormon-receptor interakcii.<br />
Struktura i funkcija na receptorite. Transport na hormonite vo krvta.<br />
51-56 Molekularna<br />
kleto~na<br />
biologija<br />
57-58 Porfirini i<br />
nivniot<br />
metabolizam<br />
59-60 Vitamini,<br />
mikroelementi,<br />
makroelementi i<br />
elementi vo<br />
tragovi<br />
Nervno tkivo: metabolizam. ATP, transmembranski potencijal. Nevron-nevron<br />
biohemiska interakcija. Sinteza, deponirawe i otpu{tase na<br />
nevrotgransmiterite (acetilholin, kateholamin, serotonin, nevropeptidi).<br />
Oko: metabolizam. Aeroben metabolizam. Anaerobna glikoliza. Bohemija na<br />
vizualnata trnsdukcija. Muskulna kontrakcija: Uloga na kalciumot, ATP<br />
hidroliza, aktin, tropomiozin i troponin. Koagulacija na krvta: Regulacija<br />
na vnatr{nite pati{ta. Regulacija na nadvore{nite pati{ta. Alosteri~na<br />
uloga na trombinot. Proteini vklu~eni vo koagulacijata.<br />
Metabolizam i intestinalna apsorpicja na `elezoto. Proteini koi sodr`at<br />
`elezo. Molekularna regulacija na iskoristuvawe na `elezoto. Distribucija<br />
i kinetika. Biosinteza na hemot. Katabolizam.<br />
Vitamini: hidrosolubilni i liposolubili vitamini. Struktura i uloga vo<br />
orag<strong>niz</strong>mot. Hipervitaminoza, hipovitaminozi i avitamnozi. Metabolizam i<br />
uloga na mineralite vo orga<strong>niz</strong>mot.
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
br. na<br />
~asovi<br />
1 Voved vo laboratoriska analiza<br />
2--5 Rastvori<br />
6-9 Mineralni soli<br />
10-17 Proteini<br />
18-25 Jaglehidrati<br />
26-29 Lipidi<br />
30-37 Enzimi<br />
38-45 Vitamini<br />
46-53 Hormoni<br />
54-60 Metabolizam<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastavata<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Teoretska nastava: 4 ~asa/nedelno (60 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 4 ~asa/nedelno (60 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud, prezentacija i diskusija na seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 6 10<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 6 10<br />
Aktivnost (znaewe) na prakti~na nastava 6 10<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (tri) 18 30<br />
Zavr{en ispit 18 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
Kriteriumi za polagawe:<br />
- Prisustvtoto na nastavata ne se boduva dokolku studentot otsustvuva na pove}e od 20%<br />
od ~asovite;<br />
- Studentot so osvoeni minimum 6 bodovi od aktivnosta na prakti~nata nastava se<br />
osloboduva od polagawe prakti~en ispit;<br />
- Studentot mo`e da polaga zavr{en ispit samo so polo`en prakti~en ispit, izrabotena<br />
seminarska rabota i osvoeni minimum 42 bodovi po site osnovi;<br />
- Studentot se osloboduva od zavr{en ispit so polo`en prakti~en ispit, izrabotena<br />
seminarska rabota, poka`ani rezultati na trite kontinuirani proverki na znaeweto i<br />
osovoeni minimum 61 bod po site osnovi.<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (tri): pismeno<br />
Prva proverka: Op{ti poimi, metodi i tehniki vo biohemijata. Voda i elektroliti.<br />
Acidobazna ramnote`a . Aminokiselini i peptidi. Proteini.<br />
Vtora proverka: Enzimi. Jaglehidrati. Lipidi. Metaboli~ki interrelacii.<br />
Treta proverka: Molekularna genetika. Hormoni. Molekularna kleto~na biologija.<br />
Porfirini i nivniot metabolizam. Vitamini, makroelementi,<br />
mikroelementi i elementi vo tragovi.<br />
Zavr{en ispit: usen<br />
Kriteriumi za formirawe zavr{na ocenka:<br />
Bodovi:<br />
Ocenka:<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Devlin, T. (1997): Textbook of biochemistry with clinical correlations, 4 th ed. John Wiley & Sons<br />
inc. pub.New York<br />
2. Stryer (1993): Biochemistry, 4 th ed. W.H. Freeman & co. New York.<br />
3. Lehninger, A.L., Nelson, D.L. and Cox, M.M. (2000) Principles of Biochemistry, 3 rd ed. Worth<br />
Publishers. New York, 2000.<br />
4. Xekova-Stojkova, S. (1999): Biohemija. Medicinski fakultet, Skopje.<br />
5. Stojkovski, V. (2001): Veterinarna klini~ka biohemija. Kiro Dandaro, Bitola.<br />
6. Stojkovski, V. (1994): Biohemiski metodi. Elnat, Kumanovo.
Predmet HRANLIVI, LEKOVITI I OTROVNI RASTENIJA 3.0 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM118<br />
Studiska Prva (I)<br />
godina<br />
Semestar Vtor (II)<br />
Vkupno 45 (15 + 30)<br />
~asovi<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi Biologija na kletka<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Risto Prodanov<br />
Prof. d-r Romel Velev<br />
Izveduva Op{t del nastavnici: prof. d-r Risto Prodanov; prof. d-r Romel Velev<br />
Krmni rastenija: prof. d-r Risto Prodanov<br />
Medonosni rastenija i p~elina pa{a: prof. d-r Mi{o Histovski<br />
Lekoviti i za~inski rastenija: prof. d-r Romel Velev<br />
Otrovni rastenija: prof. d-r Romel Velev<br />
Cel i zada~i<br />
na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Sorabotnik: pom. ass. Radmila ^r~eva Nikolovska<br />
Teoretskata nastava<br />
Celta na predmetot Hranlivi, lekoviti, otrovni i za~inski rastenija e da gi zapoznae<br />
studentite so ulogata i zna~eweto na rastitelniot svet za doma{nite `ivotni. Vo<br />
predmetot }e se izu~uva rastitelniot svet od pogled na veterinarnata nauka, odn.<br />
studentite da se zapoznaat so najva`nite hranlivi, lekoviti, otroni i za~inski rastenija.<br />
Da go zapoznaat rastitelniot svet ne po botani~kiot redosled i klasifikaciju, tuku po<br />
nivnoto prakti~no zna~ewe za doma{nite `ivotni.<br />
Kratka programa-teoretska nastava: Voved, vrska na predmetot hranlivo, lekovito i<br />
otrovno rastenie so predmetite ishrana na d.`., farmakologija so toksikologija, bolesti<br />
kaj `ivotnite i p~elina pa{a. Rastitelniot svet kako glavni energetski izvori na hrana<br />
vo prirodata. Hemiski sostav na hranata od rastitelno poteklo. Morfologija i<br />
fiziologija na rastitelinite organi. Ekolo{ki faktori i rastitelniot svet. Podelba i<br />
op{ta karakteristika na rastenijata koi se koristat za dobito~na hrana. Proizvodstvo na<br />
dobito~na hrana na livadi, pa{wacii obrabotlivi povr{ini<br />
Specijalen del: Zna~ewe na bakteriite, muvlite i algite; Trevi (Poaceae); Leguminozi<br />
(Fabaceae); Korewa, krtoli i drugi hranlivi rastenija; Lekoviti rastenija; Medonosni<br />
rastenija i p~elina pa{a; Toksi~no rastenie.<br />
Ve`bi Izu~uvawe i raspoznavawe na: slatkite trevi - `itaricite, livadskite i trevite<br />
na terenite za napasuvawe (od I, II i III klasa); leguminozite; korenasto krtolastite i<br />
drugite rastitelni kulturi zna~ajni za doma{nite `ivotni; otrovnite i lekovitite<br />
rastenija. Prakti~noto zna~ewe na hemiskiot sostav na rastenijata za doma{nite `ivotni.<br />
Rastitelno proizvodstvo na dobito~na hrana. Rastitelnoto proizvodstvo i ekolo{ki<br />
faktori. Rastitelniot svet i p~elinata pa{a.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
OP[T DEL (7 ~asa)<br />
1. VOVED VO PREDMETOT<br />
HRANLIVI, LEKOVITI,<br />
OTROVNI I ZA^INSKI<br />
RASTENIJA<br />
2. RASTITELEN SVET I<br />
NEGOVO ZNA^EWE<br />
3. SISTEMATIKA NA<br />
RASTENIJATA<br />
4. MORFOLOGIJA I<br />
FIZIOLOGIJA NA<br />
RASTITELNITE ORGANI<br />
5. RASTITELEN SVET I<br />
EKOLO[KI FAKTORI<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Rastitelniot svet, veterinarnata nauka i sto~arstvoto:<br />
povrzanosta na predmetot hranlivo, lekovito i otrovno rastenie<br />
so predmetite ishrana na d.`., farmakologija so toksikologija,<br />
bolesti kaj `ivotnite i p~elina pa{a.<br />
Rastitelniot svet kako glavni energetski izvori na hrana vo<br />
prirodata, pojam na flora, vegetacija, areal i taksonomija.<br />
Osnovi na rastitelnata filogenija.<br />
Morfologija i fiziologija na vegetativnite i generativnite<br />
rastitelini organi<br />
Ekolo{ki faktori i rastitelniot svet.
6. OP[TI KARAKTERISTIKI<br />
NA SOSTAVOT NA<br />
RASTENIJATA<br />
7. PODELBA I<br />
KARAKTERISTIKI NA<br />
RASTENIJATA ZA<br />
DOBITO^NA HRANA;<br />
PROIZVODSTVO NA<br />
DOBITO^NA HRANA<br />
SPECIJALEN DEL (8 ~asa)<br />
8. FAMILIJA POACEAE I–<br />
TREVI I<br />
Hemiski sostav na hranata od rastitelno poteklo:<br />
Podelba i op{ta karakteristika na rastenijata koi se koristat<br />
za dobito~na hrana:<br />
Proizvodstvo na dobito~na hrana na livadi, pa{wacii<br />
obrabotlivi povr{ini:<br />
Trevi (Poaceae). Op{ti morfolo{ki karakteristiki. Trevi na<br />
pasi{tata i livadite.<br />
9. FAMILIJA POACEAE II<br />
TREVI II<br />
Trevi (Poaceae). Trevi od obrabotlivi povr{ini : p~enka,<br />
p~enica, ja~men, r'`, sorgo, oves, proso, ....<br />
10. FAMILIJA FABACEAE –<br />
LEGUMINOZI<br />
11. KORENESTI, KRTOLI I<br />
DRUGI KRMNI RASTENIJA<br />
Leguminozi (Fabaceae). Op{ti morfolo{ki karakteristiki.<br />
Najva`ni rodovi na: detelinata, lucerkata, graoricata, sojata,<br />
dobito~niot gra{ok,...<br />
Korewa, krtoli i drugi hranlivi rastenija: dobito~na repka,<br />
dobito~no cveklo, kompir, maslodajna repka, ...<br />
12. MEDONOSNI RASTENIJA I<br />
P^ELINA PA[A<br />
Medonosni rastenija i nivno zna~ewe kako p~elina pa{a.<br />
najva`ni medonosni rastenija vo samoniknata vegetacija. Nektar,<br />
polen, vosok, propolis, medlika.<br />
13. ZA^INSKI RASTENIJA Za~insko rastenie koe se koristi vo tehnologijata na meso i<br />
mesni prerabotki.<br />
14. LEKOVITI I ZA^INSKI<br />
RASTENIJA<br />
Zna~aj na lekoviti rastenija za veterinarnata medicina: nane,<br />
maj~ina du{ica, kamilica, bel slez, ...<br />
15. OTROVNI RASTENIJA Programata gi opfa}a najva`nite otrovni rastenija vo<br />
prorodata. Zapoznavawe so aktivnite materii (alkaloidi,<br />
glikozidi, saponini i drugi toksi~ni materii koi se nao|aat vo<br />
oddelni organi na rastenijata.<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1-2 Plan na kleto~na gradba i osnovni orga<strong>niz</strong>acijski tipovi na kletki;<br />
Sporedba na prokariotska i eukariotska kletka<br />
3-4 Gradba na rastitelna kletka<br />
5-6 Sistematika na rastenijata<br />
7-8 Morfologija i fiziologija na<br />
koren (Radix)<br />
9-10 Morfologija i fiziologija na<br />
steblo (Caulis) i list (Folium)<br />
11-12 Morfologija i fiziologija na cvet (Flos)<br />
13-14 Morfologija i fiziologija na plod (Fructus) i seme (semen)<br />
15-16 Osobini na poedini vidovi trevi I: Fam. Poaceae: prva, vtora i treta klasa livadski i trevi za<br />
napasuvawe.<br />
17-18 Osobini na poedini vidovi trevi II: Fam. Poaceae: kultivirani trevi - cerealii.<br />
19-20 Osobini na poedini vidovi leguminozi: Fam. Fabaceae: Op{ta karakteristika i zna~ewe.<br />
21-22 Osobini na poedini vidovi korenesti rastenija i krtoli<br />
23-34 Osobini na poedini vidovi medonosni rastenija<br />
25-26 Osobini na poedini vidovi za~inski rastenija
27-28 Osobini na poedini vidovi lekoviti rastenija- op{ta karakteristika i zna~ewe.<br />
29-30 Osobini na poedini vidovi otrovni rastenija: Alkaloidno - toksi~ni rastenija: op{ta<br />
karakteristika i oddelna obrabotka. Glikozidni i saponinski toksi~ni rastenija: op{ta<br />
karakteristika i oddelna obrabotka na. Ostanati toksi~ni i mehani~ko-{tetni rastenija: op{ta<br />
karakteristika i oddelna obrabotka. Terensko zapoznavawe na obrabotenite rastitelni vidovi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot pokraj<br />
prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani kontinuirani proverki na<br />
znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25% osvoeni bodovi po proverka.<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden. Studentot koj ne poka`al uspeh na edna od kontinuiranite<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, treba da izleze na edna od popravnite<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:<br />
Danon. J. i @. Bla`en~i}, Hranlivo, lekovito, otrovno i za~insko rastenie, Beograd - 1989;<br />
Vu~kovi} S, Krmno biqe, Beograd - 1999;<br />
Xuki} D., Biqke za proizvodwu sto~ne hrane, Novi Sad - 2002;<br />
O`egovi} L., S. Pepeqwak: Mikotoksikoze, Zagreb - 1995;<br />
Forenbaher S., Otrovne biqke i biqna otrovawa `ivotiwa, Zagreb - 1998.
Predmet ODNESUVAWE I BLAGOSOSTOJBA NA @IVOTNITE 2.0 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM119<br />
Studiska godina Prva (I)<br />
Semestar<br />
Vtor ( II)<br />
Vkupno ~asovi 30 ( 15+15 )<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
prof. d-r Vlatko Ilieski<br />
programata<br />
Izveduva<br />
prof. d-r Vlatko Ilieski<br />
Cel i zada~i na Teoretskata i prakti~na nastava Programata e dizajnirana da gi educira<br />
nastavnata<br />
programa<br />
studentite na bazi~nite principi za odnesuvaweto i blagosostojbata na `ivotnite i<br />
procenkata na istata so cel nivna primena vo praksa .Se o~ekuva studentite da bidat<br />
obu~eni da izvr{at procenka na blagosostojbata na `ivotnite na razli~ni vidovi<br />
`ivotni vo produkcionite procesi, istra`uvawata, zolo{kite gradini i drugi<br />
situacii.<br />
Ovoj predmet im ovozmo`uva na studentite multidisciplinaren pristap na<br />
poznavawata za odnesuvaweto na `ivotnite i nivnata blagosostojba..Realiziraweto<br />
na ovaa programa vklu~uva programi od oblasta na funkcionalnata morfologija<br />
odnesuvaweto soodnosot pome|u lu|eto i `ivotnite, odgleduvaweto na `ivotnite,<br />
zdravjeto i bolkata na `ivotnite, procenka na standardiite za blagoasostojbata na<br />
`ivotnite i ekonomska implikacija na implementiraweto na tie standardi.<br />
Studentite }e dobijat osnovni poznavawa za definicijata na blagosostojbata na<br />
`ivotnite morfolo{kite parametric za blagosostojbata na `ivotnite do eti~kite i<br />
ekonomskite parametri koi se odnesuvaat na blagosostojbata na `ivotnite.<br />
Studentite prakti~ni }e gi proveruvaat procenkite za blagosostojbata na `ivotnite<br />
bazira}i se na parametrite koi se odnesuvaat za zdravje, ishrana veterinarna gri`a<br />
socijalni interakcii i mo`nosta da gi izrazat svoeto prirodno odnesuvawe. Vo<br />
prakti~niot del }e se ima prilika da preku prakti~ni primeri se vr{i procenka na<br />
odnesuvaweto na doma{nite milenici, farmskite `ivotni, laboratoriskite `ivotni<br />
i egzoti~nite `ivotni<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
1 Definicija na blagosostojbata na `ivotnite<br />
2 Indikatori na odnesuvaweto na `ivotnite<br />
3 Soodnosot pome|u lu|eto i `ivotnite i blagosostojbata na `ivotnite<br />
4 Morfolo{ki parametri za blagosostojbata na `ivotnite<br />
5 Fiziolo{ki indikatori za blagosostojbata na `ivotnite<br />
6 Produkcioni parametri vo soodnos na blagosostojbata na `ivotnite<br />
7 Nevrobiologijata i blagosostojbata na `ivotnite<br />
8 Bolkata kaj `ivotnite<br />
9 Blagosostojbata na `ivotnite i nivnoto stradawe<br />
10 Eti~ki odnos kon `ivotnite<br />
11 Blagosotojbata na `ivotnite na farma<br />
12 Blagosotojbata na `ivotnite pri kolewe<br />
13 Standardi na blagosostojbata na `ivotnite i nivna procenka<br />
14 Legislativa za blagosotojbata na `ivotnite<br />
15 Ekonomikata i blagosostojbata na `ivotnite<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Standardi na blagosostojbata na `ivotnite i nivna procenka<br />
2. Standardi na blagosostojbata na `ivotnite i nivna procenka<br />
3. Indikatori na odnesuvaweto na `ivotnite<br />
4. Procenka na bolkata kaj `ivotnite<br />
5. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na doma{nite milenici
6. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na kowite<br />
7. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na farmskite `ivotni<br />
8. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na `ivinata<br />
9. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na sviwite<br />
10. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na laboratoriskite `ivotni<br />
11. Prakti~na procnka na odnesuvaweto i blagosostojbata na egzoti~nite `ivotni<br />
12. Procenka na blagosotojbata na `ivotnite pri kolewe<br />
13. Procenka na blagosotojbata na `ivotnite pri kolewe<br />
14. Ispitna i kolokviumska nedela<br />
15. Ispitna i kolokviumska nedela<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot pokraj<br />
prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani kontinuirani proverki na<br />
znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25% osvoeni bodovi po proverka.<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden. Studentot koj ne poka`al uspeh na edna od kontinuiranite<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, treba da izleze na edna od popravnite<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:
Predmet FIZIOLOGIJA NA @IVOTNITE 14.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 211<br />
Studiska Vtora(II)<br />
godina<br />
Semestar Tret i ~etvrt ((III I IV)<br />
Vkupno ~asovi 195 (75+120)<br />
III semestar 3+2 (45+30)<br />
IV semestar 4+4 (60+60)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Vladimir Petkov<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Vladimir Petkov<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava Bazi~nata cel na predmetot fiziologija e izu~uvawe na<br />
normalnite funkcii na kletkata, organite, aparatite i sistemite vo zdravite<br />
orga<strong>niz</strong>mi. Fiziologijata gi prou~uva `ivotnite procesi i vrskata pome|u sostojbata na<br />
orga<strong>niz</strong>mot i uslovite vo okolinata.<br />
Predmetot ima va`no mesto vo veterinarnata nauka. Osnova za izu~uvawe na<br />
fiziologijata se predmetite: biohemija, biologija, anatomija, embriologija, histologija,<br />
a samiot predmet fiziologija dava osnova za izu~uvawe na patofiziologija,<br />
mikrobiologija i imunologija, farmakologija i toksikologija, patohistologija, interna<br />
medicina i drugite klini~ki predmeti.<br />
Prakti~nata nastava Se izu~uvat laboratoriski ispituvawa za dobivawe na plazma<br />
i serum, antikoagulansi na krvta, puferi na krvnata plazma, odreduvawe krvnite<br />
elementi, krvni grupi, dvi`ewa na `abe{ko srce, elektrokardiografija,; auskultacija<br />
na srcevite tonovi, merewe na krven pritisok i merewe puls,di{ewe i<br />
spirometrija,varewe na hranata vo digestivniot trakt, kvalitativni ispituvawa na<br />
urina, primena na radioizotopi vo fiziologijata, doka`uvawe na dejstvoto na<br />
endokrinite `lezdi i nivnite produkti, centralen nerven sistem-refleksi.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA-tret semestar<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1-3 fiziologija na kletkata funkcionalna gradba na kletkata<br />
membrana na kletkata<br />
me|ukleto~ni vrski<br />
organeli na kletkata<br />
4-6 fiziologija na krvta so<br />
izu~uvawe na oformenite<br />
kletki vo krvta i nivnata<br />
funkcija<br />
7-9 fiziologija na krvta so<br />
izu~uvawe na oformenite<br />
kletki vo krvta i nivnata<br />
funkcija<br />
10-12 fiziologija na krvta so<br />
izu~uvawe na oformenite<br />
kletki vo krvta i nivnata<br />
funkcija<br />
13-15 fiziologija na krvta so<br />
izu~uvawe na oformenite<br />
kletki vo krvta i nivnata<br />
funkcija<br />
16-18 kardiovaskularniot i<br />
limfniot sistem vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot<br />
19-21 kardiovaskularniot i<br />
limfniot sistem vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot<br />
22-24 kardiovaskularniot i<br />
limfniot sistem vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot<br />
25-27 kardiovaskularniot i<br />
limfniot sistem vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot<br />
28-30 kardiovaskularniot i<br />
limfniot sistem vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot<br />
31-33 kardiovaskularniot i<br />
limfniot sistem vo<br />
orga<strong>niz</strong>mot<br />
zada~a na krvta<br />
op{ti osobini na krvta<br />
puferski sistemi<br />
krvna plazma i serum<br />
sostav na krvnata plazma<br />
fiziolo{ko zna~ewe n belkovinite vo plazmata<br />
oformeni elementi<br />
eritrociti<br />
levkociti<br />
trombociti<br />
sosiruvawe na krvta<br />
antikoagulaten meha<strong>niz</strong>am<br />
biolo{ka odbrana na orga<strong>niz</strong>mot<br />
imunitet<br />
krvni grupi<br />
mal krvotok<br />
golem krvotok<br />
fiziologija na srceto<br />
sistolna i minutna zafatnina na srceto<br />
nervna regulacija na rabotata na srceto<br />
fiziologija na krvnite sadovi<br />
fiziologija na arteriite<br />
krven pritisok<br />
regulirawe na krvniot pritisok<br />
arteriski puls<br />
raspored na krvta vo organite<br />
preminuvawe na krvta <strong>niz</strong> kapilarite<br />
pominuvawe na krvta <strong>niz</strong> venite<br />
specifi~en krvotok po organi<br />
limfa i limfotek<br />
retikuloendotelen sistem<br />
34-36 di{ewe organi za di{ewe<br />
meha<strong>niz</strong>am na di{eweto<br />
tipovi na di{ewe<br />
vlijanie na razni pritisoci pri di{eweto<br />
37-39 di{ewe ventilacija na belite drobovi<br />
razmena na gasovi vo belite drobovi i tkiva<br />
prenesuvawe na gasovi vo belite dribovi<br />
40-42 di{ewe centri za di{ewe<br />
di{ewe kaj fetusi<br />
di{ewe kaj ptici<br />
di{ewe kaj ribi<br />
43-45 regulirawe na telesna<br />
temperatura<br />
termoregulacija
PRAKTI^NA NASTAVA-tret semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1- 2 Voved vo fiziologija; op{to za fiziolo{kite metodi; fiziolo{ki rastvori;<br />
3-4 Dobivawe plazma i serum; antikoagulansi; puferi na krvnata plazma<br />
5-6 Odreduvawe na koncentracija na hemoglobinot;<br />
7-8 Brzina na sedimentacija na eritrociti; hematokritska vrednost; osmotska rezistencija na<br />
eritrocitite<br />
9-10 Broewe na krvni kletki (op{to)<br />
11-12 Broewe eritrociti<br />
13-14 Broewe leukociti<br />
15-16 Odreduvawe leukocitarna formula<br />
17-18 Broewe na trombociti<br />
19-20 Koagulacija na krvta<br />
21-22 Krvni grupi<br />
23-24 Dvi`ewa na `abe{ko srce<br />
25-26 Elektrokardiografija; auskultacija na srcevite tonovi;<br />
27-28 Indirektno merewe na krven pritisok; merewe puls<br />
29-30 Di{ewe (teoretski + prakti~no spirometrija)
TEORETSKA NASTAVA-~etvrt semester<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1-4 -varewe na hranata i<br />
resorpcija kaj mesojadite,<br />
trevopasnite i sejedite<br />
5-8 -varewe na hranata i<br />
resorpcija kaj mesojadite,<br />
trevopasnite i sejedite<br />
9-12 -varewe na hranata i<br />
resorpcija kaj mesojadite,<br />
trevopasnite i sejedite<br />
13-16 -varewe na hranata i<br />
resorpcija kaj mesojadite,<br />
trevopasnite i sejedite<br />
aparat za varewe<br />
varewe vo usta<br />
la~ewe na plunka<br />
varewe vo `eludnik<br />
varewe vo `eludnik kaj monogastri~ni `ivotni<br />
la`ewe vo `eludnik<br />
regulacija na sekrecija na `eludo~niot sok<br />
hemiski fazi vo vareweto<br />
motorika na `eludnikot<br />
redosled na varewe vo `eludnikot<br />
specifi~nost na varewe vo `eludnik kaj kowite<br />
varewe vo `eludnik na pre`ivni `ivotni<br />
mehani~ki i hemiski procesi vo pred`eludnici<br />
mikropopulacija vo pred`eludnici<br />
varewe vo tenkite creva<br />
varewe vo debelite creva<br />
dvi`ewa na crevata<br />
varewe kaj ptici<br />
resorpcija na oddelni materii<br />
resorpcija na voda i mineralni materii<br />
17-20 -metabolizam metabolizam na jaglenite hidrati<br />
metabolizam na mastite<br />
metabolizam na belkovinite<br />
metabolizam na vodata<br />
metabolizam na energijata<br />
21-24 -vitamini vitamini rastvorlivi vo masti<br />
vitamini rastvorlivi vo voda<br />
vitaminoidi<br />
25-28 -metabolizam na mineralnite<br />
materii<br />
makroelementi<br />
mikroelementi<br />
29-32 -fiziologija na la~eweto fiziologija na bubrezite<br />
ekskreciona funkcija na bubrezite<br />
koncentracija i razreduvawe na bubrezite<br />
nervna i humoralna kontrola<br />
33-36 -fiziologija na la~eweto endokrina funkcija na bubrezite<br />
sobirawe i odstranuvawe na mo~kata<br />
bubrezi kaj pticite<br />
mle~na `lezda<br />
37-40 -fiziologija na muskulite fiziologija na skeletnite muskuli<br />
vidovi muskulna kontrakcija<br />
fiziologija na maznite muskuli<br />
prenesuvawe na impulsite <strong>niz</strong> sinapsite<br />
41-44 -humoralna regulacija na<br />
funkciite vo orga<strong>niz</strong>mot<br />
45-48 -humoralna regulacija na<br />
funkciite vo orga<strong>niz</strong>mot<br />
49-52 -humoralna regulacija na<br />
funkciite vo orga<strong>niz</strong>mot<br />
53-56 -fiziologija na nervniot<br />
sistem<br />
vidovi hormoni<br />
vidovi endokrini `lezdi<br />
hipotalamus - hipofiza<br />
hipotalamus<br />
hipofiza<br />
epifiza<br />
{titna `lezda<br />
nadbubre`ni `lezdi<br />
polovi `lezdi<br />
tkivni hormoni<br />
podelba na nervniot sistem<br />
periferen nerven sistem<br />
centralen nerven sistem<br />
somatski - telesni oseti<br />
refleksi<br />
'rbeten mozok<br />
prodol`en mozok<br />
57-60 -setilni organi - analizatori aparat za gledawe<br />
sluh i ramnote`a<br />
miris - olfaktoren sistem<br />
oset za vkus
PRAKTI^NA NASTAVA-~etvrt semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1-4 Varewe na hranata vo usnata praznina - Plunka<br />
5-8 Varewe vo pred`eludnici<br />
9-12 Varewe vo `eludnik<br />
13-16 Pankreasen sok<br />
17-20 @ol~ka<br />
21-24 Doka`uvawe belkovini<br />
25-28 Doka`uvawe jaglerodni hidrati<br />
29-32 Urina<br />
33-36 Primena na radioizotopi vo fiziologijata<br />
37-40 Endokrini `lezdi<br />
41-44 Endokrini `lezdi<br />
45-48 Endokrini `lezdi<br />
49-52 Nevrofiziologija<br />
53-56 Nevrofiziologija<br />
57-60 Nevrofiziologija<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
tret semestar - Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~as/nedelno (30 ~asa)<br />
~etvrt semestar - Teoretska nastava: 4 ~asa/nedelno (60 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 4 ~as/nedelno (60 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
12 15<br />
Prisustvo i aktivnost na teoretska<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
prakti~nata nastava<br />
Kontinuirani proverki 36 70<br />
*Zavr{en ispit<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 60 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki.<br />
*Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al rezultat<br />
na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na nastava,<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto : pismeno<br />
Kompleten zavr{en ispit: usmen + pismen (vklu~uva kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Berne, M.R. and Levy, N.M.: Phisiology, sec. Ed. 1988, prevod na hrvatski. Andreas, J. and<br />
Pokrajac, N., Medicinska knjiga, Zagreb, 1993<br />
Guyton, A.C.: Medicinska fiziologija. Izd. VIII, prevod, Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb, 1985<br />
Georgijevski, V.J.: Fiziologija selsko-hozjajstvenih zivotnih, Agroprom izdat, 1990<br />
ohnson, R.L. editor: Physiology of the gastrointestinal tract. Vol. 1, 2. Roven press, New York, 1981<br />
Jovanovic, M.: Fiziologija domacih zivotinja. Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb, 1986<br />
Petkov, K. Fiziologija na doma{nite `ivotni, Univerzitet "Sv. Kiril i Metodij" Skopje<br />
2000<br />
Strukii, P.: Osnovi fiziologii, prevod od angliski, Moskva, 1984<br />
Swenson, M.J.: Djuksova fiziologija domacih zivotinja. Prev. od angl., Svetlost, Sarajevo, 1975<br />
Tomov, T., Sedloev, N. i dr.: Veterinarnomedicinska fiziologija. Trakiski Universitet, Stara Zagora,<br />
1998
Predmet ISHRANA NA DOMA[NITE @IVOTNI 9.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 212<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Treti i ^etvrti (III i IV)<br />
Vkupno<br />
~asovi<br />
120 (60+60)<br />
III semestar 2+2 (30+30)<br />
IV semestar 2+2 (30+30)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi Hranlili, lekoviti i otrovni rastenija, Fiziologija, Mikrobiologija<br />
Avtor na Prof. d-r Risto Prodanov<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Risto Prodanov;<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
poml. ass. Radmila ^r~eva - Nikolovska<br />
Teoretskata nastava od predmetot Ishrana na doma{nite `ivotni ima za cel da<br />
gi zapoznae studentite so op{tata karakteristika na rastenijata i drugite hrani koi se<br />
koristat vo ishranata na `ivotnite, nivnata hranliva vrednost, svarlivosta, biolo{kata<br />
vrednost, .... Izu~uvawe na potrebite kaj `ivotnite vo hranlivi i biolo{ki aktivni<br />
sostojki, nivnoto dejstvo vrz procesite vo odr`uvaweto na osnovnite fiziolo{ki<br />
funkcii i produkcijata (proizvodstvo na meso, mleko, jajca, volna, za rabota), kako i<br />
mo`nosta za podmiruvawe na potrebite na {to poednostaven, racionalen, odn. ekonomski<br />
na~in.<br />
Za ostvaruvawe na ovie celi se koristat soznanijata na drugite nau~ni<br />
disciplini, kako {to se: hemijata, biohemijata, fizikata, fiziologijata,<br />
mikrobiologijata, botanikata, naukata za osobinite na po~vata, patologijata, ekonomijata,<br />
...<br />
Krajna cel na naukata za ishranata kaj `ivotni, so soodvetna ishrana na<br />
`ivotnite, e da se ovozmo`i vlijanie vrz kvantitativnoto i kvalitativnoto zgolemuvawe<br />
na bezbedna hranata za ~ovekot (meso, mleko, jajca), kako i dobivawe na proizvodi za<br />
ponatamo{na industriska prerabotka (volna, ko`a, ...)<br />
Prakti~nata nastava ima za cel da gi zapoznae studentite so: zemawe na mostri;<br />
opredeluvawe na hemiskiot sostav na hranata; skroben ekvivalent, merni edinici;<br />
zapoznavawe na hranite; higienska procenka na hranite; sostavuvawe na obrok za razni<br />
vidovi i kategorii na `ivotni; analiza i korekcija na obrokot. Terenski - poseta na<br />
me{alka za dobito~na hrana.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
I. Ishrana na doma{nite `ivotni - op{t del (30 ~asa)<br />
VOVED<br />
Predmet, uloga i zna~ewe na ishranata na doma{nite `ivotni. Op{ti<br />
karakteristiki na sostavot na `ivotnite i rastenijata.<br />
OSNOVNI<br />
MATERII<br />
HRANLIVI<br />
Jaglehidrati. Lipidi. Proteini - amino-kiselini. Vitamini-podelba.<br />
Antivitamini. Mineralni materii. Zna~ewe na vodata za ishranata na<br />
doma{nite `ivotni. Stimulativni, lekoviti i drugi materii vo dobito~nata<br />
hrana.<br />
VREDNOST NA<br />
HRANATA<br />
DOBITO^NI HRANA<br />
KONZERVIRAWE<br />
HRANA<br />
ZRNESTI HRANI<br />
SPOREDNI<br />
PROIZVODI<br />
ANIMALNI HRANI<br />
MINERALNI HRANI<br />
DODATOCI<br />
NA<br />
Hranliva vrednost na hranata. Svarlivost na hranata. Bilans na materijata.<br />
Bilans na energijata. Merni edinici za hranlivata vrednost na hranata.<br />
Dobito~na hrana. Faktori od koi zavisi sostavot i hranlivata vrednost na<br />
hranite. Podelba na dobito~nite hrani.<br />
Konzervirawe na zelenata hrana. Seno, vidovi na seno i hranliva vrednost.<br />
Sila`a. Sena`a.<br />
Zrnesti `itarki. Zrna od leguminozi (me{unki).<br />
Sporedni proizvodi od industrijata za: bra{no, skrob, alkohol i vriewe, pivo,<br />
{e}er, maslo.<br />
Hrani od `ivotinsko poteklo, vidovi i koi hrani se koristat vo ishranata na<br />
doma{nite `ivotni.<br />
Mineralni hrani (mikro i makroelementi).<br />
Dodatoci-aditivi vo dobito~nata hrana (hranlivi, lekoviti, stimulativni,<br />
probiotici, prebiotici, ...<br />
KRMNI SMESKI I<br />
PRIPREMA<br />
NA<br />
HRANITE<br />
ANTINUTRITIVNI<br />
MATERII<br />
OP[TI POTREBI KAJ<br />
@IVOTNITE<br />
Vidovi na krmni smeski i nivna namena. Podgotovka na hranite. Konzervirawe<br />
na hranite.<br />
Antinutritivni - {tetni materii vo dobito~nata hrana (zapoznavawe na<br />
osnovnite antinutritivni materii koi se nao|aat vo dobito~nite hrani<br />
Potrebi na `ivotnite vo hranlivi sostojki. Potrebi: za odr`uvawe, za<br />
reprodukcija, za gravidni `ivotni, za proizvodstvo na mleko, za rastewe, za<br />
goewe, za rabota, za jajca.<br />
II. Ishrana na doma{nite `ivotni - specijalen del (30 ~asa)<br />
ISHRANA<br />
NA GOVEDA<br />
Specifi~nosti vo ishranata na goveda. Izbor na hrani za ishrana na goveda.<br />
Ishrana na stelni kravi. Ishrana na kravi vo laktacija. Sostavuvawe na obrok za<br />
kravi vo laktacija. Vlijanie na hranata vrz sostavot i kvalitetot na mlekoto.<br />
Ishrana na teliwa. Ishrana na odbieni teliwa i junici. Ishrana na goveda za<br />
goewe. Goewe na teliwa. Goewe na juniwa. Goewe na odrasnati goveda. Ishrana na<br />
bikovi.<br />
ISHRANA NA<br />
OVCI I KOZI<br />
ISHRANA<br />
NA SVIWI<br />
Izbor na hrani za ishrana na ovci. Ishrana na priplodni ovci. Ishrana na<br />
podmladok. Goewe na jagniwa i ovci.Ishrana na kozi (za razni starosni grupi i<br />
kategorii).<br />
Izbor na hrani za ishrana na sviwi. Ishrana na priplodni sviwi, gravidni i<br />
sviwi vo laktacija. Ishrana na prasiwa. Ishrana na priplodni nazimki. Ishrana<br />
na sviwi za goewe
ISHRANA NA<br />
KOWI<br />
Izbor na hrani za ishrana na kowi. Ishrana na `drebni i kobili koi dojat.<br />
Ishrana na `drebiwa po odbivaweto. Ishrana na mladi kowi i pastuvi. Ishrana<br />
na kowi za rabota.<br />
ISHRANA NA @IVINA<br />
ISHRANA NA<br />
MESOJADI i<br />
ISHRANA NA<br />
LABORATORIJSKI<br />
@IVOTNI<br />
ISHRANA NA<br />
RIBI<br />
Izbor na hrani za ishrana na `ivina. Ishrana na koko{ki nosilki. Ishrana na<br />
piliwa za priplod. Goewe na mladi piliwa. Ishrana na misirki<br />
Ishrana na ku~iwa i ma~ki. Specifi~nosti vo ishranata na mesojadite.<br />
Specifi~nosti vo ishrana na laboratorijski `ivotni.<br />
Ishrana na krap i pastrmka.<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj na Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
~asovi<br />
1. - 6. Zemawe na mostri. Opredeluvawe na hemiskiot sostav na hranata.<br />
7. - 10. Skroben ekvivalent.<br />
11. - 20. Zapoznavawe na hranite.<br />
23. - 27. Higienska procenka na hranite.<br />
28. - 39. Sostavuvawe na obrok za razni vidovi i kategorii na `ivotni.<br />
40. - 49. Analiza i korekcija na obrokot.<br />
50.- 60. Poseta na me{alka za proizvodstvo na dobito~na hrana i poseta na objekti so<br />
prakti~no poka`uvawe na ishrana na goveda, sviwi i `ivina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~as/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite so seminarski temi)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 7.5 15<br />
Prisustvo i aktivnost na prakti~nata<br />
7.5 15<br />
nastava<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki (tri) 30 60<br />
Zavr{en ispit<br />
Vkupno: 50 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 50 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i trite kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
nastava, pristapuva kon kompleten zavr{en ispit.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (tri): pismeno<br />
Prva proverka: Ishrana na doma{nite `ivotni - op{t del<br />
Vtora i treta proverka: Ishrana na doma{nite `ivotni - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Prodanov R., Ishrana na doma{nite `ivotni-op{t del (skripta-materijal za interna<br />
upotreba); Katerina Blagoevska, Praktikum za ve`bi (materijal za interna upotreba);<br />
Kalivoda M., Krmiva, Zagreb -1990; Jovanovi} R. Ishrana doma}ih `ivotiwa, Novi Sad -<br />
1993; Desanka Kolarski, Osnovi ishrane doma}ih `ivotiwa, Beograd - 1995; Radovanovi}<br />
T. i sor., Ishrana doma}ih `ivotiwa, ^a~ak -1997; Jovanovi} R., Ishrana doma}ih<br />
`ivotiwa, Novi Sad - 2001; Xuki} D., Biqke za proizvodwu sto~ne hrane, Novi Sad - 2002;<br />
Jovanovi} R., Ishrana krava, Novi Sad -1998; Jovanovi} R., Ishrana ovaca, Novi Sad -<br />
1996; Steven leeson and John D. Summers, Commercial Poultry Nutrition –s econd edition,<br />
Ontario, 1997; N. J. Daghir, Poultry production in Hot Climates, CAB International 1998; Steven<br />
leeson and John D. Summers, Nutrition of the chikens, Ontario - 2001.
Predmet STO^ARSTVO 9.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 213<br />
Studiska<br />
godina<br />
Vtora (II)<br />
Semestar Treti i ^etvrti (III i IV)<br />
Vkupno ~asovi 120 (60+60)<br />
III semestar 2+2 (30+30)<br />
IV semestar 2+2 (30+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi Biologija na kletka, Biostatistika<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mihajlo Adamov<br />
Izveduva Prof. d-r Mihajlo Adamov,<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
poml. asistent Nikola Adamov<br />
Teoretskata nastava od predmetot Sto~arstvo ima za cel da gi zapoznae studentite<br />
so teoretskata osnova i glavnite principi i metodi za unapreduvawe na glavnite<br />
sto~arski granki: govedarstvo, ov~arstvo, kozarstvo, sviwarstvo, `ivinarstvo i<br />
kowarstvo. Vo ramkite na sekoja od ovie posebni sto~arski granki, studentite ke imaat<br />
mo`nost da se zapoznaat so osnovnite biolo{ki i proizvodstveni karakteristiki na<br />
razli~nite tipovi i rasi na doma{ni `ivotni, tehnologijata na nivno odgleduvawe,<br />
glavnite sto~arski proizvodi koi od niv se dobivaat, kako i postapkite za nivno<br />
prakti~no podobruvawe. Na ovoj na~in, na idnite doktori po veterinarna medicina }e im<br />
bide ovozmo`eno podobro da se zapoznaat so glavnite faktori od koi zavisi edno<br />
optimalno sto~arsko proizvodstvo, a koi se specifi~ni za sekoja granka pooddelno, taka<br />
{to tie vo idnina ke bidat sposobni za konkretna primena na steknatite znaewa vo<br />
prakti~ni uslovi.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot Sto~arstvo ima za cel da gi zapoznae studentite<br />
so: postapkite i metodite koi se upotrebuvaat za re{avawe na konkretni problemi od<br />
sto~arskoto proizvodstvo; glavnite rasi i tipovi na doma{ni `ivotni, nivnata namena,<br />
eksterieren izgled, genetska konstitucija, razli~nite na~ini na odgleduvawe, kako i<br />
merkite za unapreduvawe na proizvodstvoto na ovie `ivotinski vrsti. Terenskata<br />
nastava, koja ke opfati poseta na nekolku farmi vo dr`avata, ima za cel da im<br />
ovozmo`i podobro zapoznavawe na studentite so specifi~nostite vo tehnologijata na<br />
smestuvawe i odgleduvawe na pooddelnite vrsti i rasi na doma{ni `ivotni, koi pak<br />
kako glavni faktori za odr`uvawe na optimalna zdravstvena sostojba na odgleduvanata<br />
populacija, direktno ja uslovuvaat efikasnosta na sekoe sto~arsko proizvodstvo.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
Nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
Govedarstvo ( 11 ~asa)<br />
EKONOMSKO ZNA^EWE I<br />
1-2<br />
POTEKLO NA GOVEDATA<br />
3 SRODNICI NA GOVEDATA<br />
4-7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
Ov~arstvo (9 ~asa)<br />
RASI (GENOTIPOVI) NA<br />
GOVEDA<br />
RAZMNO@UVAWE NA<br />
GOVEDATA I ODGLEDUVAWE<br />
NA TELIWA<br />
PROIZVODSTVO NA MLEKO I<br />
MESO<br />
MO@NOSTI ZA GENETSKO<br />
PODOBRUVAWE NA GOVEDATA<br />
METODI NA ODGLEDUVAWE<br />
NA GOVEDATA<br />
EKONOMSKO ZNA^EWE I<br />
POTEKLO NA OVCITE<br />
13-15 RASI NA OVCI<br />
16-17 RAZMNO@UVAWE NA OVCI<br />
18<br />
19<br />
20<br />
SELEKCIJA I ODGLEDUVAWE<br />
NA OVCI<br />
METODI NA ODGLEDUVAWE<br />
NA OVCI<br />
PROIZVODSTVO NA MLEKO,<br />
MESO I VOLNA<br />
Kozarstvo (10 ~asa)<br />
EKONOMSKO ZNA^EWE I<br />
21<br />
POTEKLO NA KOZITE<br />
22-25 RASI NA KOZI<br />
26-27 RAZMNO@UVAWE NA KOZITE<br />
28-29<br />
30<br />
SELEKCIJA VO<br />
KOZARSTVOTO<br />
METODI NA ODGLEDUVAWE<br />
NA KOZITE<br />
Sviwarstvo (10 ~asa)<br />
EKONOMSKO ZNA^EWE I<br />
31<br />
POTEKLO NA SVIWITE<br />
32-35 RASI I TIPOVI NA SVIWI<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Ekonomsko zna~ewe na proizvodstvoto na mleko i meso,<br />
poteklo (rodona~alnici) na govedata<br />
Biolo{ki osobini na bivoli, bizoni, banteng, gaur, gajal, jak<br />
i zebu govedo<br />
Rasi za proizvodstvo na mleko, rasi za kombinirano<br />
proizvodstvo, rasi za proizvodstvo na meso<br />
Postignuvawe na pubertet, estrusen ciklus, oploduvawe i<br />
graviditet, reproduktivna efikasnost na kravi,<br />
reproduktivni karakteristiki na bikovi, telewe i<br />
postapki so teliwata vo prvite denovi od `ivotot<br />
Laktacija, faktori koi vlijaat na mle~nosta, zasu{uvawe,<br />
tovewe na teliwa, tovewe na juniwa, proizvodstvo na meso<br />
po sistemot krava-tele<br />
Selekcija vrz osnova na eksterierot, selekcija vrz osnova<br />
na proizvodnite svojstva, selekcija vrz osnova na potekloto,<br />
progeno testirawe, primena na genetski markeri vo<br />
selekcijata, lokusi na kvantitativni svojstva (QTL's),<br />
otkrivawe na letalni i semiletalni recesivni geni<br />
Odgleduvawe vo ~ista rasa, melioracisko vkrstuvawe,<br />
pretopuva~ko vkrstuvawe, kombinirano vkrstuvawe,<br />
industrisko vkrstuvawe, hibridizacija<br />
Ekonomsko zna~ewe na proizvodstvoto na ov~o mleko, meso i<br />
volna, poteklo (rodona~alnici) na ovcite, zna~ewe na<br />
za~uvuvawe na avtohtonite rasi na ovci<br />
Morfolo{ki i fiziolo{ki osobini na avtohtoni rasi i<br />
rasi na ovci za proizvodstvo na mleko, meso, volna,<br />
kombiniran tip i visoko-plodni rasi<br />
Sezonska polova aktivnost, postignuvawe na pubertet, polov<br />
ciklus, na~ini na pripust, laktacija, reproduktivna<br />
efikasnost, odgleduvawe na jagniwa<br />
Selekcija vrz osnova na eksterierot, selekcija vrz osnova<br />
na proizvodnite svojstva, selekcija vrz osnova na potekloto,<br />
progeno testirawe, primena na genetski markeri vo<br />
selekcijata, otkrivawe na letalni i semiletalni geni<br />
Odgleduvawe vo ~ista rasa, melioracisko vkrstuvawe,<br />
pretopuva~ko vkrstuvawe, kombinirano vkrstuvawe,<br />
industrisko vkrstuvawe, hibridizacija<br />
Kvalitet na ov~i i kozji trupovi, kvalitet i nutritivna<br />
vrednost na ov~o i kozjo meso, histolo{ka gradba i hemiski<br />
sostav na ov~o i kozjo vlakno<br />
Ekonomsko zna~ewe na proizvodstvoto na kozjo mleko, meso i<br />
kostret, poteklo (rodona~alnici) na kozite<br />
Avtohtoni rasi, rasi za proizvodstvo na mleko, rasi za<br />
proizvodstvo na meso, rasi za proizvodstvo na kozja volna<br />
Reproduktivni karakteristiki na jarci i kozi, postapka so<br />
gravidni kozi, laktacija, odgleduvawe na jariwa<br />
Selekcija vrz osnova na eksterierot, selekcija vrz osnova<br />
na proizvodnite svojstva, selekcija vrz osnova na potekloto,<br />
progeno testirawe, primena na genetski markeri vo<br />
selekcijata, otkrivawe na letalni i semiletalni geni<br />
Odgleduvawe vo ~ista rasa, vkrstuvawe i na~ini na<br />
vkrstuvawe<br />
Ekonomsko zna~ewe na proizvodstvoto na svinsko meso,<br />
poteklo (rodona~alnici) na sviwite<br />
Primitivni rasi, preodni ili kombinirani rasi, mesnati<br />
rasi, kineski visoko-plodni rasi
36-37<br />
RAZMNO@UVAWE NA<br />
SVIWITE<br />
Reproduktivni karakteristiki na nerezi i matorici, polova<br />
zrelost i polov ciklus, graviditet, prasewe i odgleduvawe<br />
na prasiwa, tehnolo{ki fazi vo sviwarskoto proizvodstvo<br />
38<br />
SELEKCIJA VO<br />
SVIWARSKOTO<br />
PROIZVODSTVO<br />
METODI NA ODGLEDUVAWE<br />
39<br />
NA SVIWITE<br />
TEHNOLO[KI FAZI VO<br />
40<br />
SVIWARSKOTO<br />
PROIZVODSTVO<br />
@ivinarstvo (10 ~asa)<br />
41<br />
42-44<br />
45<br />
46-47<br />
48-49<br />
50<br />
EKONOMSKO ZNA^EWE I<br />
POTEKLO NA @IVINATA<br />
RASI I HIBRIDI NA<br />
KOKO[KI<br />
RASI I HIBRIDI NA<br />
MISIRKI<br />
RASI NA BISERKI (MORKI),<br />
GUSKI I<br />
PATKI (PLOVKI)<br />
PROIZVODSTVO NA<br />
KONZUMNI JAJCA I<br />
BROJLERSKO MESO<br />
SELEKCIJA VO<br />
@IVINARSKOTO<br />
PROIZVODSTVO<br />
Kowarstvo (10 ~asa)<br />
POTEKLO I EVOLUCIJA NA<br />
51<br />
KOWOT<br />
52-54 RASI NA KOWI<br />
55-56 SRODNICI NA KOWITE<br />
57-58 OCENKA NA EKSTERIEROT<br />
Selekcija vrz osnova na eksterierot, selekcija vrz osnova<br />
na proizvodnite svojstva, selekcija vrz osnova na potekloto,<br />
progeno testirawe, performans test, primena na genetski<br />
markeri vo selekcijata na sviwite, stresna osetlivost na<br />
sviwite<br />
Odgleduvawe vo ~ista rasa, odgleduvawe so vkrstuvawe<br />
Prasili{te, odgleduvali{te za odbieni prasiwa,<br />
tovili{te, nazimarnik, pripustili{te, ~ekali{te<br />
Proizvodstvo na jajca i `ivinsko meso, zoolo{ka<br />
klasifikacija i poteklo na koko{ki, misirki, guski, patki<br />
(plovki) i biserki (morki)<br />
Rasi za proizvodstvo na jajca (lesen tip), rasi za meso<br />
(te`ok tip), kombinirani rasi, trpezni rasi, liniski<br />
hibridi (lesni i te{ki)<br />
Doma{na misirka, bronzena, bela holandska, {irokogradna<br />
bela misirka, beltsvilska mala bela, crna - norfol{ka<br />
misirka, hibridi (kanadski, ameri~ki, engleski)<br />
Doma{na biserka, rasi guski (doma{na, emdenska, tuluska,<br />
kineska, italijanska-bela, pomeranska),<br />
rasi na patki za jajca (nesilki), rasi patki za meso,<br />
kombinirani rasi, engleski hibrid - Cherry Valley<br />
Objekti i oprema za koko{ki nesilki, objekti i oprema za<br />
podmladok, objekti i oprema za brojlerski tov<br />
Selekcija vrz osnova na eksterierot, selekcija vrz osnova<br />
na proizvodnite svojstva, selekcija vrz osnova na potekloto,<br />
progeno testirawe, performans test, primena na genetski<br />
markeri vo selekcijata na `ivinata<br />
Poteklo i domestikacija na kowot<br />
Zoolo{ka klasifikacija na ekvidite, tipovi za javawe,<br />
trki, lov, paradni, sportski<br />
Morfolo{ki i biolo{ki osobini na magariwa,<br />
polumagariwa i zebri<br />
Ocenka na temperamentot i eksterierot, deformacii i<br />
nedostatoci na ekstremitetite, boja i oznaki na eksterierot<br />
59<br />
60<br />
METODI NA ODGLEDUVAWE<br />
NA KOWITE<br />
UPOTREBNA VREDNOST I<br />
SMESTUVAWE NA KOWITE<br />
Odgleduvawe vo ~ista rasa, odgleduvawe so vkrstuvawe na<br />
razli~ni rasi<br />
Pri~ini za odgleduvawe na kowite i nivna namena, objekti i<br />
oprema za smestuvawe na kowite
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
1-2 Ekonomsko zna~ewe i poteklo na govedata<br />
3 Srodnici na govedata<br />
4-7 Rasi na goveda<br />
8 Razmno`uvawe na govedata i odgleduvawe na teliwa<br />
9 Proizvodstvo na mleko i meso<br />
10 Mo`nosti za genetsko podobruvawe na govedata<br />
11 Metodi na odgleduvawe na govedata<br />
12 Ekonomsko zna~ewe i poteklo na ovcite<br />
13-15 Rasi na ovci<br />
16-17 Razmno`uvawe na ovcite<br />
18 Selekcija i odgleduvawe na ovci<br />
19 Metodi na odgleduvawe na ovci<br />
20 Proizvodstvo na ov~o mleko, meso i volna<br />
21 Ekonomsko zna~ewe i poteklo na kozite<br />
22-25 Rasi na kozi<br />
26-27 Razmno`uvawe na kozite<br />
28-29 Selekcija vo kozarstvoto<br />
30 Metodi na odgleduvawe na kozite<br />
31 Ekonomsko zna~ewe i poteklo na sviwite<br />
32-35 Rasi na sviwi<br />
36-37 Razmno`uvawe na sviwite<br />
38 Selekcija vo sviwarskoto proizvodstvo<br />
39 Metodi na odgleduvawe na sviwite<br />
40 Tehnolo{ki fazi vo sviwarskoto proizvodstvo<br />
41 Ekonomsko zna~ewe i poteklo na `ivinata<br />
42-44 Rasi i hibridi na koko{ki<br />
45 Rasi i hibridi na misirki<br />
46-47 Biserki (morki), guski, i patki (plovki)<br />
48-49 Proizvodstvo na konzumni jajca i brojlersko meso<br />
50 Selekcija vo `ivinarskoto proizvodstvo<br />
51 Poteklo i evolucija na kowot<br />
52-54 Rasi na kowi<br />
55-56 Srodnici na kowite<br />
57-58 Ocenka na eksterierot na kowite<br />
59 Metodi na odgleduvawe na kowite<br />
60 Upotrebna vrednost i smestuvawe na kowite
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Dopolnitelna<br />
literatura<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi, terenska nastava i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi od koi se formira finalnata ocenka.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost na<br />
prakti~na nastava<br />
12 15<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Prva kontinuirana proverka 5 10<br />
Vtora kontinuirana proverka 5 10<br />
Treta kontinuirana proverka 5 10<br />
^etvrta kontinuirana proverka 5 10<br />
Zavr{en ispit 11 20<br />
Kontinuirani proverki na znaeweto (~etiri): pismeno<br />
Prva proverka: Govedarstvo<br />
Vtora proverka: Ov~arstvo i kozarstvo<br />
Treta proverka: Sviwarstvo<br />
^etvrta proverka: @ivinarstvo i kowarstvo<br />
Zavr{en ispit: usmen<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot pokraj<br />
prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava se i sovladani kontinuirani proverki<br />
na znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25% osvoeni bodovi po proverka.<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
0-59 5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1) S. Jovanovi}, Mila Savi}, M. Vegara (2005): Sto~arstvo (farmske `ivotiwe).<br />
Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine.<br />
2) N. Miti}, J. Fer~ej, D. Zeremski, Q. Lazarevi} (1987): Govedarstvo (monografsko delo).<br />
Zavod za uxbenike i nastavna sredstva - Beograd.<br />
3) T. Trajkovski, \. Bunevski (2006): Govedarstvo. Fakultet za zemjodelski nauki i hrana -<br />
Skopje.<br />
4) M. Krajinovi}, S. Savi} (1992): Ov~arstvo i kozarstvo. Univerzitet u Novom Sadu,<br />
Poqoprivredni fakultet.<br />
5) M. Uremovi}, Z. Uremovi} (1997): Sviwogojstvo. Agronomski fakultet Sveu~ili{ta u<br />
Zagrebu.<br />
6) B. Supi}, N. Milo{evi}, T. ^obi} (2000): @ivinarstvo. Univerzitet u Novom Sadu,<br />
Poqoprivredni fakultet.<br />
7) N. Peji} (1996): Kow (Equus Caballus). Poqoprivredni fakultet, Novi Sad.<br />
1) R. Lazarevi} (2003): Savremeno govedarstvo. Univerzitet u Novom Sadu, Tehnolo{ki<br />
fakultet.<br />
2) P. Caput (1996): Govedarstvo. "Celeber" d.o.o. - Zagreb.<br />
3) N. Kozarovski (1998): Ov~arstvo i kozarstvo. Univerzitet "Sv. Kliment Ohridski"-<br />
Bitola, Vi{a zemjodelska {kola.<br />
4) M. Petrovi} (2000): Genetika i oplemewivawe ovaca. ITP Nau~na- Beograd.<br />
5) S. Mitrovi} (1996): Vrste, rase i hibridi `ivine. Univerzitet u Beogradu.
Predmet ANIMALNA HIGIENA 6.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 214<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Treti i ^etvrti (III i IV)<br />
Vkupno ~asovi 90 (60+30)<br />
III semestar 2+2 (30+30)<br />
IV semestar 1+1 (15+15)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi Fiziologija na `ivotnite 1<br />
Avtor na Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
programata<br />
Izveduva Nastavnik: prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden<br />
broj<br />
~asovi<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
Teoretska nastava Osnovna cel na nastavata po predmetot Animalna higiena e<br />
steknuvawe na znaewa za vlijanieto na okolinata i higienskite uslovi vrz zdravstvenite<br />
i proizvodnite kapaciteti na `ivotnite. So ovoj predmet studentite }e obezbedat<br />
soodveten priod pri analizata na padot na proizvodstvoto, abnormalnoto odnesuvawe i<br />
bolestite kaj `ivotnite vo nivnite kompleksni interakcii so okolinata (`ivotnata<br />
sredina) i istovremeno da sozdadat povolni higienski uslovi vo koi `ivotnite dobro }e<br />
se ~uvstvuvaat, odr`uvaj}i go zdravjeto na najvisoko nivo, a produkcijata i<br />
reprodukcijata na `ivotnite maksimalno mo`no nivo pri nivnoto odgleduvawe i<br />
eksploatacija. Vo ramkite na ovoj predmet “e se obrne vnimani in a sanitacijata i<br />
prevencijata od pojava na bolesti vo procesot na odgleduvawe na `ivotnite, so {to<br />
idnite doktori po veterinarna medicina }e bidat osposobeni za kompletna<br />
implementacija, nadzor i kontrola na biosigurnosnite, dezinfekcionite,<br />
dezinsekcionite i deratizacionite merki vo objektite za odgleduvawe na doma{nite<br />
`ivotni.<br />
Prakti~na nastava<br />
Zapoznavawe na studentite so prakti~nite aspekti na ispituvaweto i ocenuvaweto na<br />
mikorklimatskite uslovi vo objektite za doma{ni `ivotni. Me|usebnata interakcija na<br />
okolinata i `ivotnite, toplotniot bilans i ventilacionite kapaciteti vo objektite.<br />
Higienskata procenka na po~vata, vodata i tehni~ko-tehnolo{ki normativi za razli~ni<br />
vidovi doma{ni `ivotni. Vo vtoriot del od prakti~nata nastava osobeno vnimanie }e se<br />
posveti na merkite na Biosigurnost i HACCP standardite na farmite za doma{ni<br />
`ivotni, kako i prakti~na primena na merkite za higiena i sanitacija (dezinfekcija,<br />
dezinsekcija i deratizacija) pri odgleduvaweto na `ivotnite, animalnata industrija i<br />
prevencijata od bolesti.<br />
Nastavna edinica<br />
Razvoj, predmet i<br />
prakti~no zna~ewe na<br />
zoohigienata vo<br />
sto~arstvoto<br />
Osnovni poimi<br />
ekologija<br />
Zna~ewe na son~evata<br />
svetlina vo<br />
sto~arstvoto<br />
Higiena na vozdu{nata<br />
sredina<br />
5 Higiena na po~vata<br />
6<br />
7<br />
8<br />
Hidrolo{ko –<br />
pedolo{ki odnosi vo<br />
higienata<br />
Snabduvawe so voda i<br />
higiena na vodata<br />
Me|useben odnos na<br />
orga<strong>niz</strong>mot i okolinata<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
Istorija, predmet, podelba i metodi na zoohigienata<br />
Odnosi na `ivite orga<strong>niz</strong>mi i nadvore{nata sredina<br />
Svojstva na son~evata svetlina i nejzino dejstvo vrz orga<strong>niz</strong>mot<br />
Svojstva i primesi na vozduhot; Korpuskularni zagaduvawa na<br />
vozduhot; Preventiva od aerogeni infekcii; Fizi~ki svojstva na<br />
vozduhot i bu~ava<br />
Zna~ewe i svojstva na po~vata; Sanitarna ocenka na po~va i<br />
profilaksa od zagaduvawe<br />
Hidrolo{ko – pedolo{ki odnosi vo higienata<br />
Zna~ewe i izvori za snabduvawe so voda; Svojstva na vodata;<br />
Higienska ocenka na vodata; ^istiewe i podobruvawe na kvalitetot<br />
na vodata; Napojuvawe na `ivotnite i planirawe voda za potrebite na<br />
sto~arstvoto<br />
Termoregulacija kaj `ivotnite; Vlijanie na temperaturata i<br />
vla`nosta na vozduhot; Vrne`i; Vreme, adaptacija i aklimatizacija;<br />
Aerojoni i Aerojo<strong>niz</strong>acija vo sto~arstvoto
Reden<br />
broj<br />
~asovi<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
16<br />
17<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
Nastavna edinica<br />
Higiena na hranata i<br />
ishranata<br />
Higienska ocenka na<br />
krmivata<br />
Higiena na pasi{ta i<br />
napsuvaweto<br />
Op{ti higienskotehni~ki<br />
principi pri<br />
gradba na objekti vo<br />
sto~arstvoto<br />
Higiena na<br />
smestuvaweto,<br />
odgleduvaweto i<br />
eksploatacijata na<br />
govedata<br />
Higiena na<br />
smestuvaweto i<br />
odgleduvaweto na<br />
kowite<br />
Higiena na<br />
smestuvaweto i<br />
odgleduvaweto na<br />
sviwite<br />
Higiena na<br />
smestuvaweto i<br />
odgleduvaweto na ovci<br />
Higiena na<br />
smestuvaweto i<br />
odgleduvaweto na<br />
kozite<br />
Higiena na<br />
smestuvaweto i<br />
odgleduvaweto na<br />
`ivinata<br />
Higiena na<br />
odgleduvawe na zajaci<br />
Higiena na molzeweto i<br />
preventiva na<br />
bolestite na mle~nata<br />
`lezda<br />
Higiena na<br />
odgleduvawe na<br />
mladite `ivotni<br />
Higiena na rabotni<br />
`ivotni<br />
Higiena na transport na<br />
doma{nite `ivotni<br />
Higiena na teloto na<br />
`ivotnite<br />
Higieno - sanitarni i<br />
preventivni merki vo<br />
sto~arstvoto<br />
26 Dezinfekcija<br />
27 Dezinsekcija<br />
28 Deratizacija<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
Hranlivi materii vo krmivata; Deficit na poedini komponenti vo<br />
krmivata; Preventiva na nedostatoci na hranlivite komponenti;<br />
Aditivi vo hranata, dietetska i dieterapeutska hrana i ishrana;<br />
Otstapuvawe od kvalitetot i kontaminacija na hranata; Otrovni<br />
rastenija vo hranata na `ivotnite – Op{t i Specijalen del<br />
Voluminozni, zrnesti, krmiva vo bra{nesta forma, otpadni i drugi<br />
produkti od industrijata; animalni krmiva i krmni smeski<br />
Higiena na pasi{ta i napsuvaweto<br />
Op{ti na~ela; Gradewe na objekti za doma{nite `ivotni; Higienski<br />
principi pri gradeweto delovi na objekt za doma{nite `ivotni;<br />
Mikroklima i vnatre{no ureduvawe, oprema i meha<strong>niz</strong>acija vo<br />
objektite za doma{ni `ivotni<br />
Bioklimatolo{ki karakteristiki na govedata; Smestuvawe,<br />
odgleduvawe i eksploatacija na mle~ni kravi; Reprodukciski jazol;<br />
[tala za dr`ewe na mladi goveda za priplod, goeni goveda, bikovi,<br />
jasli, odelenie za bolni kravi; Ispusti; Sistem za dr`ewe na<br />
govedata<br />
[tali za kowi i dr`ewe na kowite; Higiena na odgleduvaweto i<br />
preventiva na bolestite<br />
Bioekolo{ki karkateristiki; Centar za reprodukcija i odgleduvawe<br />
na podmladok; Objekti za goeni sviwi; Potrebna podna povr{ina;<br />
Uslovi pri smestuvawe, klima i ventilacija; Otstapuvawe vo<br />
higienata i tehnolo{kiot re`im i zdravjeto na sviwite<br />
Tipovi objekti; Bioekolo{ki karakteristiki i higiena na dr`ewe na<br />
ovcite<br />
Bioekologija na kozi i pravci na odgleduvawe; Objekti za smestuvawe,<br />
higiena i preventiva na bolesti<br />
Bioekolo{ki karakteristiki i sistemi na smestuvawe; Smestuvawe i<br />
odgleduvawe na koko{ki, misirki, guski i patki; Higiena na<br />
inkubatorot i inkubacija<br />
Higiena na odgleduvawe na zajaci<br />
Higiena na molzewe; Gre{ki pri molzewe; Preventiva na mastitisi;<br />
Mleko so visok sanitaren kvalitet<br />
Zna~ewe na kolostralnoto mleko; Higiena na odgleduvawe na mladite<br />
`ivotni<br />
Higiena na rabotnite kowi i goveda<br />
Transport na `ivotnite so `eleznica, kamioni, brod, pe{; Transport<br />
na ednodnevni piliwa; Preventivno-tehni~ki zafati pri transport<br />
Nega na ko`a; Stri`ewe vlakna; Nega na nozete, kopitata i papcite<br />
Otstranuvawe i iskoristuvawe na |ubreto i urinata; ^istewe i<br />
otstranuvawe na otpadnite vodi od industrijata za animalni<br />
proizvodi i klanicite; Ne{tetno otstranuvawe i iskoristuvawe na<br />
mr{ite i otpadocite<br />
Vid na dezinfekcioni sredstva i postapki; Vid dezinfekcija spored<br />
na~inot na upotreba; Dezinfekcija na objektite, opremata, predmetite<br />
i materijalite<br />
Vidovi dezinsekcija; Metodi, na~ini i sredstva za uni{tuvawe na<br />
insekti; Naj~esti insekti i {tetnici i nivno uni{tuvawe;<br />
Dezinsekcija na objekti za doma{ni `ivotni, skladi{ta, magacini i<br />
objekti na industrijata za hrana; Aparatura i oprema za dezinsekcija<br />
Vidovi, metodi i postapki na deratizacijata; Uni{tuvawe na oddelni<br />
vidovi glodari<br />
29 Dezodoracija Dezodoracija
Reden<br />
broj<br />
~asovi<br />
30<br />
Nastavna edinica<br />
Upotreba na hemiskite<br />
sredstva za DDD i<br />
za{titata na<br />
`ivotnata sredina<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
Upotreba na hemiskite sredstva za DDD i za{titata na `ivotnata<br />
sredina<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Broj na<br />
ve`bata<br />
Naslov na ve`bata<br />
1 Me|usebni odnosi na `ivotnite i nadvore{nata sredina<br />
2 Vlijanie i odreduvawe na fizi~kite svojstva na vozduhot (temperatura, vla`nost)<br />
3<br />
Vlijanie i odreduvawe na fizi~kite svojstva na vozduhot (dvi`ewe na vozduhot, pritisok,<br />
bu~ava)<br />
4 Vlijanie i odreduvawe na hemiskiot sostav na vozduhot<br />
5 Vlijanie i odreduvawe na pra{ina vo vozduhot<br />
6 Vlijanie i odreduvawe na mikroorga<strong>niz</strong>mi vo vozduhot<br />
7 Vidovi, na~ini i principi na ventilacija<br />
8 Ventilacija kaj poedini vidovi na doma{ni `ivotni<br />
9 Odreduvawe na son~evata radijacija i osvetlenosta na objektite<br />
10 Toploten bilans na doma{nite `ivotni<br />
11 Toploten bilans na objektite za doma{ni `ivotni<br />
12 Vlijanie na po~vata vrz doma{nite `ivotni i `ivotnata sredina<br />
13<br />
14<br />
Odreduvawe na poedini svojstva na po~vata (zemawe probi, fizi~ki i hemiski svojstva na<br />
vodata)<br />
Odreduvawe na poedini svojstva na po~vata (bakteriolo{ko ispituvawe, higienska ocenka i<br />
hlorirawe na vodata)<br />
15 Vlijanie na vodata vrz doma{nite `ivotni i `ivotnata sredina<br />
16 Prakti~ni aspekti pri napojuvawe na doma{nite `ivotni<br />
17 Odreduvawe na poedini svojstva na vodata<br />
18 Prakti~ni higienski aspekti kaj pova`nite vidovi `ivotni<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
Principi na biosigurnost<br />
Merki na biosigurnost – prakti~ni primeri<br />
Dezinfekcija – meha<strong>niz</strong>am, vidovi i fazi<br />
Metodi na dezinfekcija<br />
Primeneta dezinfekcija<br />
Dezinsekcija -Pova`ni paraziti i {tetnici<br />
Dezinsekcija – vidovi i metodi
Broj na<br />
ve`bata<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
Naslov na ve`bata<br />
Integrirano spravuvawe so {tetnici - insekti<br />
Biolo{ko – morfolo{ki karakteristiki na glodarite<br />
Metodi na deratizacija<br />
Integrirano spravuvawe so {tetnici - glodari<br />
Oprema i za{tita pri DDD<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
III semestar<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
IV semestar<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivni predavawa vo golema grupa so diskusija,<br />
prezentaqcii na studenti i nivno dopolnitelno aktivirawe<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi, poseti na teren,<br />
doma{ni raboti i prezentacii<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na<br />
Bodovi<br />
aktivnost minimum maksimum<br />
Prisustvo na<br />
teoretska<br />
10 12<br />
nastava<br />
Prisustvo na<br />
prakti~na<br />
7 9<br />
nastava<br />
Aktivnost na<br />
teoretska<br />
0 3<br />
nastava<br />
Aktivnost na<br />
prakti~na<br />
2 6<br />
nastava<br />
Seminarska<br />
rabota<br />
6 10<br />
2(1+1)<br />
Kontinuirani<br />
proverki –<br />
2*6 (12) 2*10 (20)<br />
(teoretski del)<br />
2(1+1)<br />
Kontinuirani<br />
proverki<br />
– (prakti~en<br />
del) 2*6(12) 2*10 (20)<br />
Zavr{en ispit 11 20<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi:<br />
1. Studentot e dol`en da osvoi najmalku 6 bodovi (60%) od sekoja kontinuirana<br />
proverka za da se smeta deka istata ja polo`il i da se stekne so pravoto osvoenite<br />
bodovi da bidat sostaven del od vkupniot bodoven sistem za predmetot.<br />
2. Pravo na zavr{en ispit ima studentot koj se steknal so pravo na potpis i gi<br />
polo`il site kontinuirani proverki.<br />
3. Studentot koj vo tekot na u~ebniot semestar osvoil najmalku 60 bodovi po site<br />
osnovi i e zadovolen so postignatiot uspeh ima pravo da izbere da ne go polaga<br />
zavr{niot ispit, a dokolku ne e zadovolen so postignatiot uspeh so zavr{niot ispit
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka (teoretski del): op{to higiena i ekologija, mikroklimatski uslovi vo<br />
objekti za doma{ni `ivotni, higiensko-tehni~ki principi pri gradba na objekti vo<br />
sto~arstvoto<br />
Prva proverka(prakti~en del): mikroklimatski uslovi vo objetki za doma{ni `ivotni,<br />
regulacija na mikroklimatski uslovi, higienska ocenka na kvalietot na po~va i voda<br />
Vtora proverka (teoretski del): higiena i sanitacija vo sto~arstvoto<br />
Vtora proverka (prakti~en del): biosigurnost i prakti~ni askpekti na dezinfekcija,<br />
dezinsekcija i deratizacija<br />
Zavr{en ispit: pismen ili usmen<br />
Kompleten zavr{en ispit: pismen ili usmen (vklu~uva edna ili dve kontinuirani<br />
proverki)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Maxirov @.: Zoohigiena, Skopje, 1997<br />
2. Maxirov @.: Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija vo sto~arstvoto i<br />
veterinarnata medicina, Skopje, 1999<br />
3. Maxirov @.: Praktikum po zoohigiena, Skopje, 1997<br />
4. Radenkovi} B.: Praktikum iz Zoohigijene, Beograd, 1998<br />
5. Hristov S.: Zoohigijena, Beograd, 2002<br />
6. Asaj A.: Higijena na Farm i u okoli{u, Zagreb, 2003<br />
7. Necob N. i Todor S.: Veterinarna higiena, Sofija, 1999<br />
8. Asaj A.: Dezinfekcija, Zagreb, 2000<br />
9. Asaj A.: Deratizacija u praksi, Zagreb, 1999<br />
10. Asaj A.: Zdravstvena dezinsekcija u nastambama i okoli{u, Zagreb, 1999<br />
11. Izvadoci od stru~na literatura, internet
Predmet MIKROBIOLOGIJA 9.0 krediti<br />
Kod FVM 215<br />
Studiska godina Vtora (II)<br />
Semestar<br />
Tret i ~etvrt (III i IV)<br />
Vkupno ~asovi<br />
120 (60 + 60)<br />
III semestar 2+2 (30+30)<br />
IV semestar 2+2 (30+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi -<br />
Avtori na<br />
programata<br />
Prof. d-r Zdenko Marki}, Doc. d-r Slav~o Mreno{ki, Poml. Ass. Iskra Cvetkovi}<br />
Izveduva<br />
Doc. d-r Slav~o Mreno{ki,<br />
Poml. Ass. Iskra Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od ovoj predmet gi izu~uva osnovite na veterinarnata<br />
mikrobiologija kako i genetikata od mikrobiolo{ki aspekt. Predmetot se sostoi od<br />
nekolku tematski celini.<br />
Vo prvata (virusologija i prioni) koja se izu~uva vo tretiot semestar, studentite<br />
}e steknat op{ti znaewa za virusite od aspekt na nivnata gradba, replikacija,<br />
interakcija so kletkata-doma}in, virulencija itn. i }e gi izu~uvaat najzna~ajnite<br />
animalni virusi podeleni po soodvetni familii i bolestite koi tie gi<br />
predizvikuvaat. Tuka e opfatena i genetikata na mikroorga<strong>niz</strong>mite i prakti~nata<br />
primena na genetskiot in`inering, za na kraj da se izu~uvaat osnovite na prionskata<br />
biologija kako i najzna~ajnite prionski bolesti.<br />
Vo vtorata tematska celina (bakteriologija i mikologija), koja se izu~uva vo<br />
~etvrtiot semestar, studentite }e steknat op{ti znaewa za bakteriite od aspekt na<br />
nivnata gradba, razmno`uvawe, ishrana i metabolizam itn. a }e se izu~uvaat i<br />
najzna~ajnite vidovi bakterii od veterinarna i zoonozna gledna to~ka i<br />
zaboluvawata koi tie gi predizvikuvaat. Vo vtoriot del od predavawata vo ovoj<br />
semestar, studentite }e gi izu~uvaat op{tite karakteristiki na gabite zaedno so<br />
najzna~ajnite zaboluvawa za veterinarnata medicina koi tie gi predizvikuvaat.<br />
Na ovoj na~in, na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide ovozmo`eno<br />
da se zdobie so osnovnite znaewa za patogenite mikroorga<strong>niz</strong>mi, {to e neophoden<br />
preduslov za ponatamo{niot tek od negovoto studirawe kade istite }e se izu~uvaat<br />
od aspektot na bolestite koi tie gi predizvikuvaat kaj `ivotnite. Isto taka, so<br />
prezentirawe na mikrobnata genetika i osobeno genetskiot in`iwering, studentite<br />
}e se zapoznaat so koristeweto na mikroorga<strong>niz</strong>mite vo ovoj interesen i se pove}e<br />
koristen segment od naukata.<br />
Prakti~nata nastava e isto taka podelena vo dve celini, koi proizleguvaat od<br />
prethodno navedenata podelba.<br />
Ve`bite vo tretiot semestar, imaat za cel da gi zapoznaat studentite so osnovnite<br />
laboratoriski tehniki za detekcija i dijagnoza na virusite i prionite, kako i so<br />
principite na dijagnosticirawe na najva`nite prionski i virusni bolesti kaj<br />
poedenitite vidovi na doma{ni `ivotni od terenski i laboratoriski aspekt.<br />
Ve`bite vo ~etvrtiot semestar, ima za cel da gi zapoznae studentite so osnovnite<br />
laboratoriski tehniki za detekcija i dijagnoza na bakteriite i gabite, kako i so<br />
principite na dijagnosticirawe na najva`nite bakteriski i gabi~ni bolesti kaj<br />
poedenitite vidovi na doma{ni `ivotni od terenski i laboratoriski aspekt.<br />
SODR@INA<br />
P r e d a v a w a<br />
III SEMESTAR Tema Чasovi<br />
Op{ta virusologija,<br />
genetika i genetski<br />
in`iwering<br />
Struktura i sostav na virusite. Klasifikacija i nomenklatura. Replikacija na<br />
1<br />
virusite.<br />
2<br />
2 Genetika. 2<br />
3 Genetski in`iwering. 2<br />
4 Genetika i evolucija na virusite. 2<br />
5 Interakcija virus-kletka. 2<br />
Meha<strong>niz</strong>mi na infekcijata i {ireweto na virusite vo orga<strong>niz</strong>mot.<br />
6 Determinanti na virusnata virulencija i rezistencijata / osetlivosta na 2<br />
orga<strong>niz</strong>mot doma}in.<br />
Patogeneza na virusnite bolesti. Virusna onkogeneza (kratok prikaz na<br />
najva`nite onkogeni virusi). Prevencija i kontrola na virusnite bolesti,<br />
7<br />
vakcini i antivirusni lekovi.<br />
2
DNK virusi<br />
RNK virusi<br />
Prioni<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
POXVIRIDAE. Virusi na sipanici. Virusot na miksomatoza. Virusot na Orf<br />
(kontagiozna ektima). ASFAVIRIDAE i IRIDORIDAE. Virusot na afrikanska<br />
svinska ~uma. ADENOVIRIDAE. Virusot na infektiven ku~e{ki hepatit.<br />
Virusot na sindromot na padot na nesewe.<br />
HERPESVIRIDAE. Virusot na infektiven rinotraheit kaj govedata (IBR/IPV).<br />
Virusot na pseudorabies (Aujeckieva bolest). Virusot na Marekova bolest.<br />
Virusot na infektiven laringotraheit kaj `ivina. PAPILLOMAVIRIDAE.<br />
Virusot na papilomatoza kaj goveda. HEPADNAVIRIDAE.<br />
PARVOVIRIDAE. Virusot na panleukopenija kaj ma~ki. Virusot na parvoviroza<br />
kaj ku~iwa. Virusot na parvoviroza kaj sviwi. CIRCOVIRIDAE. Svinskiot<br />
cirkovirus tip 2.<br />
REOVIRIDAE. Virusot na sin jazik. Virusot na afrikanska ~uma kaj kowi.<br />
Virusot na dijarea kaj novorodeni teliwa. BIRNAVIRIDAE. Virusot na<br />
infektiven burzit kaj `ivina (Gumboro bolest).<br />
RETROVIRIDAE. Virusot na avijarna leukoza. Virusot na leukemija kaj ma~ki i<br />
virusot na sarkom kaj ma~ki. Virusot na leukoza kaj goveda. Virusot na<br />
infektivna anemija kaj kopitari. Virusot na imunodificiencija kaj ma~ki.<br />
Virusot na bolesta Maedi/Visna.<br />
PARAMYXOVIRIDAE. Govedski parainfluenca virus 3. Virusot na {tene~ak.<br />
Virusot na govedska ~uma (Rindrepest). Virusot na bolesta Newcastle.<br />
BORNAVIRIDAE. Virusot na bolesta Borna. FILOVIRIDAE. RHABDOVIRIDAE.<br />
Virusot na besnilo. Virusot na vezikularen stomatit. Virusot na hemoragi~na<br />
septikemija kaj pastrmki. Virusot na proletna viremija kaj krapovi.<br />
BUNYAVIRIDAE. ARENAVIRIDAE.<br />
ORTOMYXOVIRIDAE. Virusot na influenca kaj kowi. Virusot na influenca kaj<br />
sviwi. Virusot na avijarna influenca (~uma kaj `ivina). CORONAVIRIDAE.<br />
Virusot na transmisiven gastroenetrit kaj sviwi. Virusot na infektiven<br />
bronhit kaj `ivina. ARTERIVIRIDAE. Virusot na arteritis kaj kowi. Virusot na<br />
PRRS.<br />
PICORNAVIRIDAE. Virusot na ligavka i {ap. Virusot na vezikularna bolest kaj<br />
sviwi. Virusot na polioencefalomielitis kaj sviwi. CALICIVIRIDEA. Virusot<br />
na vezikularen egzantem kaj sviwi. Virusot na hemoragi~na bolest kaj zajaci.<br />
FLAVIVIRIDAE. Virusot na govedska virusna dijareja (BVD) – bolest na sluznici.<br />
Virusot na klasi~na svinska ~uma. ASTROVIRIDAE. TOGAVIRIDAE.<br />
VIRUSI KAJ PЧELITE. Virusot na me{inesto leglo. Virusot na akutna<br />
paraliza kaj p~elite. Virusot na hroni~na paraliza kaj p~elite.<br />
PRIONI. Definicija. Kleto~na biologija. Replikativen ciklus.<br />
SPONGIFORMNI ENCEFALOPATII. Scrapie. Spongiformna encefalopatija kaj<br />
govedata (BSE). Spongiformna encefalopatija kaj ma~kite (FSE).<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
IV<br />
SEMESTAR<br />
Tema<br />
Чaso<br />
vi<br />
1 Morfologija i klasifikacija na bakteriite. 2<br />
Op{ta<br />
bakteriologija<br />
2 Ishrana, rast, ekologija i metabolizam kaj bakteriite. 2<br />
3 Sterilizacija i dezinfekcija. 2<br />
4 Antimikrobna hemoterapija. 2<br />
5 Interakcija mikroorga<strong>niz</strong>am-`ivotno. Genetika kaj bakteriite. 2<br />
6 Borrelia. Treponema. Brachyspira. Leptospira. Helicobacter. 2<br />
Specijalna<br />
bakteriologija<br />
7 Campylobacter. Lawsonia. Bartonella. Brucella. Neisseria. 2<br />
Bordetella. Taylorella. Dichelobacter. Francisella. Moraxella. Pseudomonas. Burkholderia.<br />
8<br />
Aeromonas.<br />
2<br />
9 Salmonella. Proteus. Escherichia. 2<br />
Yersinia. Bacteroides. Fusobacterium. Pasteurella. Mannheimia. Haemophillus. Actinobacillus.<br />
10<br />
Riemerella.<br />
2<br />
11 Staphylococcus. Streptococcus. Micrococcus. Bacillus. Paenibacillus. Clostridium. 2
Mikologija<br />
12<br />
Lactobacillus. Listeria. Erysipelotrix. Actynomices. Actinobaculum. Arcanobacterium.<br />
Dermatophilus. Rhodococcus. Nocardia. Corynebacterium.<br />
13 Mycobacterium. Mycoplasma. Rickettsialles. Coxiella. Ordo Chlamydiales. 2<br />
14<br />
15<br />
OP[TA MIKOLOGIJA. Candida albicans. Cryptococcus neoformans. Malassezia<br />
pachydermatis.<br />
Aspergillus. Penicillium. Dermatofiti (Microsporum. Trichopyton). Coccidioides<br />
immitis/posadasii. Histoplasma capsulatum. Blastomyces dermatitidis. Sporothrix schenckii.<br />
Mikotoksini i mikotoksikozi.<br />
2<br />
2<br />
2<br />
V e ` b i<br />
III SEMESTAR Tema Чasovi<br />
Osnovni laboratoriski metodi vo<br />
virusologijata<br />
Dijagnoza na virusnite bolesti po<br />
`ivotinski vidovi i prionskite<br />
bolesti<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
Voved vo laboratoriskata dijagnostika na virusite. Merki na pretpazlivost i<br />
sigurnost vo laboratorijata. Zemawe, pakuvawe i transport na mostri za<br />
virusolo{ki ispituvawa. Priem na mostrite vo laboratorijata.<br />
Direktna identifikacija na virusite (elektronski mikroskop,<br />
imunoelektronski mikroskop).<br />
Direktna identifikacija na virusnite antigeni (imunofluorescencija,<br />
imunohistohemija-imunoperoksidaza, ELISA, imunodifuzija).<br />
Direktna identifikacija na virusnite nukleinski kiselini (metodi na<br />
hibridizacija - Dot Blot metodi, In Situ hibridizacija, Southern Blot metodi na<br />
hibridizacija; PCR).<br />
Izolacija na virusite (kultura na kletki, oplodeni koko{kini jajca,<br />
laboratoriski `ivotni).<br />
Kvantifikacija na virusot. Interpretacija na virusolo{kite laboratoriski<br />
rezultati.<br />
Detekcija na virusnite antitela - serolo{ka dijagnostika I (obrabotka na<br />
serumot za serolo{ko ispituvawe, ELISA, serum neutralizaciski test,<br />
imunobloting).<br />
Detekcija na virusnite antitela - serolo{ka dijagnostika II (indirektna<br />
imunofluorescencija, hemaglutinacija-inhibicija, imunodifuzija).<br />
Interpretacija na virusolo{kite laboratoriski rezultati.<br />
9 Dijagnoza na virusnite bolesti kaj govedata. 2<br />
10 Dijagnoza na virusnite bolesti kaj ovcite i kozite. 2<br />
11 Dijagnoza na virusnite bolesti kaj sviwite. 2<br />
12 Dijagnoza na virusnite bolesti kaj kowite. 2<br />
13 Dijagnoza na virusnite bolesti kaj ku~iwata i ma~kite. 2<br />
14 Dijagnoza na virusnite bolesti kaj `ivinata. 2<br />
15 Laboratoriska dijagnoza na prionskite bolesti. 2<br />
2<br />
1<br />
2<br />
2<br />
2<br />
1<br />
2<br />
2<br />
IV<br />
SEMESTAR<br />
Tema<br />
Чaso<br />
vi<br />
Osnovni<br />
laboratoriski metodi<br />
vo bakteriologijata<br />
1<br />
Voved vo laboratoriskata dijagnostika na bakteriite i gabite. Merki na<br />
pretpazlivost i sigurnost vo laboratorijata. Zemawe, pakuvawe i transport na mostri<br />
za bakteriolo{ko ispituvawa. Priem na mostrite vo laboratorijata. Prakti~ni<br />
aspekti na sterilizacijata.<br />
2 Mikroskopsko ispituvawe na bakteriite. 2<br />
3 Kulturelno ispituvawe na bakteriite. 2<br />
4 Biohemisko ispituvawe na bakteriite. Biolo{ki opit. 2<br />
2
5 Rezistotipizacija. Antibiogram. 2<br />
6<br />
Prakti~na aplikacija na serolo{kite i metodite za detekcija na DNK vo<br />
dijagnostikata na bakteriskite infekcii.<br />
2<br />
7 Mastitis. 2<br />
Dijagnoza na gabi~nite i bakteriskite<br />
bolesti po `ivotinski vidovi<br />
8 Dijagnoza na gabi~nite infekcii i mikotoksikozite. 2<br />
9 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj govedata. 2<br />
10 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj ovcite i kozite. 2<br />
11 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj sviwite. 2<br />
12 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj kowite. 2<br />
13 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj ku~iwata. 2<br />
14 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj ma~kite. 2<br />
15 Dijagnoza na bakteriski i gabi~ni bolesti kaj `ivinata. 2<br />
ORGANIZACIJA, OCENUVAWE I LITERATURA<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa po semestar, 60 vkupno)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa po semestar, 60 vkupno)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na prakti~nata nastava 12 15<br />
Seminarski raboti (2) 4 10<br />
Kontinuirani proverki - predavawa 11 20<br />
Kontinuirani proverki - ve`bi 11 20<br />
Zavr{en ispit 10 20<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi:<br />
* Za da se pristapi kon polagawe na zavr{niot ispit e potrebno studentot da osvoi<br />
minimum 51 bod od prisustvo na teoretskata nastava, prisustvo na prakti~nata<br />
nastava, seminarskata rabota i kontinuiranite proverki.<br />
Proverka na znaewa<br />
Kontinuirani proverki na znaeweto<br />
• Vkupno osum, po ~etiri vo semestar; se odgovaraat pismeno<br />
• Sekoja proverka sodr`i 20 pra{awa a sekoe od niv nosi po 0.25 poeni<br />
(maksimum 5 poeni po proverka)<br />
• Pra{awata se odgovaraat so zaokru`uvawe na to~niot odgovor od nekolku<br />
ponudeni i/ili so dopolnuvawe na eden ili pove}e zborovi vo re~enica<br />
Predavawa:<br />
• Prva proverka - Op{ta virusologija (III semestar, temi 1-7)<br />
• Vtora proverka - DNK virusi, RNK virusi i prioni (III semestar, temi 8-15)<br />
• Treta proverka – Cela op{ta i del od specijalnata bakteriologija (IV<br />
semestar, temi 1-8)
• Чetvrta proverka - Del od specijalnata bakteriologija i mikologija (IV<br />
semestar, temi 9-15)<br />
Ve`bi:<br />
• Prva proverka - Osnovni laboratoriski metodi vo virusologijata (III<br />
semestar, temi 1-8)<br />
• Vtora proverka - Dijagnoza na virusnite bolesti po `ivotinski vidovi i<br />
prionskite bolesti (III semestar, temi 9-15)<br />
• Treta proverka - Osnovni laboratoriski metodi vo bakteriologijata i<br />
mastitis (IV semestar, temi 1-7)<br />
• Чetvrta proverka - Dijagnoza na bakteriskite i gabi~nite bolesti po<br />
`ivotinski vidovi (IV semestar, temi 8-15)<br />
Studentot ima mo`nost i za popravna kontinuirana proverka koja se polaga na<br />
krajot od ~etvrtiot semestar, posle polagaweto na site redovni kontinuirani<br />
proverki a pred polagaweto zavr{en ispit. Se prepolaga edna od redovnite<br />
kontinuirani proverki koja studentot sam ja izbira (naj~esto onaa so najmal broj na<br />
poeni) so napomena deka brojot na poeni od prepolaganata kontinuirana proverka<br />
avtomatski se poni{tuva.<br />
Zavr{en ispit: Pismen.<br />
Vkupniot broj na bodovi na zavr{niot ispit e 20, koi bodovi mo`at da se osvojat so<br />
proverka na znaeweto koe na zavr{niot ispit go opfa}a materijalot od celiot<br />
ispit. Soglasno toa, dobivaweto na poeni e podeleno vo 4 tematski celini pri {to<br />
sekoja celina nosi maksimum 5 poeni. Tematskite celini se: I = Op{ta virusologija,<br />
genetika, genetski in`iwering i prioni (redni broevi od predavawata od III<br />
semestar: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i delumno 15); II = DNK i RNK virusi (redni broevi od<br />
predavawata od III semestar: 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i delumno 15); III = Op{ta<br />
bakteriologija i mikologija (redni broevi od predavawata od IV semestar: 1, 2, 3, 4,<br />
5, 14 i 15) i IV = Specijalna bakteriologija (redni broevi od predavawata od IV<br />
semestar: 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13).<br />
Studentot na zavr{en ispit dobiva poeni koi mu se dodavaat na prethodno<br />
osvoenite poeni vo tekot na nastavata, no so ograni~uvawe vo odnos na<br />
maksimalniot broj poeni koj mo`e da go dobie po tematska celina. Na pr., dokolku na<br />
zavr{niot ispit vo junskata sesija od prvata tematska celina osvoil 5 poeni, vo<br />
narednata (septemvriska) sesija toj ne mo`e da osvojuva pove}e poeni od taa<br />
tematska celina. Ili, dokolku na prviot zavr{en ispit od vtorata tematska celina<br />
osvoil 3 poeni, vo narednata sesija toj ne mo`e da osvoi pove}e od 2 poeni od taa<br />
tematska celina.<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59,75<br />
5 (F)<br />
60,00 – 66,75 6 (E)<br />
67,00 – 72,75 7 (D)<br />
73,00 - 79,75 8 (C)<br />
80,00 – 89,75 9 (B)<br />
90,00 - 100 10 (A)<br />
1. Predavawa vo forma na Power Point prezentacija (vo elektronska i/ili<br />
od{tampana forma)<br />
2. Prira~nici/skripti za ve`bi izgotveni od strana na katedrata<br />
3. Talaro, K. and Talaro, A. (1996). Foundations in Microbiology (2nd Ed.) Times Mirror<br />
Higher education Group, Inc.<br />
4. Murphy, A., Gibbs, E.P.J., Horzinek, M.C. and Studdert, M.J. (1999). Veterinary<br />
virology (3rd Ed.). Academic press.<br />
5. ICTVdB – The Universal Virus Database of the International Commitee on Taxonomy<br />
of Viruses (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/ICTVdb/)<br />
6. G.R. Carter, D.J. Wise and E.F. Flores (Eds.) - A Concise Review of Veterinary<br />
Virology (http://www.ivis.org/advances/Carter/toc.asp)<br />
7. Quinn P.J., Carter, M.E., Markey, B.K. and Carter, G.R.(1994). Clinical Veterinary<br />
Microbiology. Mosby-Year Book Europe Limited.<br />
8. Naglic, T., Hajsig, D., Madic, J. i Pinter, Lj. Veterinaska mikrobiologija, Specijalna<br />
bakteriologija i mikologija. Udzbenici sveucilista u zagrebu, 2005.
Predmet РURALNA EKONOMIJA 2.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 216<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Tret (III)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen<br />
Preduslovi Zapi{an tret semestar<br />
Avtor na Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
programata<br />
Izveduva Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
Teoretskata nastava.<br />
programa - Edno od pozna~ajnite barawa na evropskata asocijacija na veterinarni fakulteti e<br />
studentite po diplomiraweto da steknat odredeni znaewa od oblasta na ruralnata<br />
ekonomija i ekonomijata na zemjodelstvoto . So ogled na faktot {to diplomiranite<br />
veterinarni lekari so svojata rabota se vklu~eni vo rabotata na stopanstvoto, a i<br />
poradi zna~eweto koe go ima Zaedni~kata agrarna politika za EU, neophodni se<br />
odredeni znaewa od ovaa oblast. Studentot }e gi nau~i osnovnite ekonomski termini,<br />
kako i osnovnite zakonitosti na ekonomijata, so poseben osvrt na ruralnata ekonomija,<br />
kako i funkcioniraweto na malite selsko-stopanski pretprijatija i farmi koi<br />
predstavuvaat edna od osnovnite kletki na negovite idni aktivnosti.<br />
- Isto taka ovoj kurs }e mu ovozmo`i na studentot svesnost za svojata odgovornost kako<br />
del od nacionalnoto stopanstvo, kako i mestoto i ulogata na veterinarnata profesija vo<br />
vkupnata ekonomija.<br />
Prakti~nata nastava<br />
- da dade poddr{ka na teoretskata nastava i dopolnitelno da dorazraboti<br />
odredeni sodr`ini od aspekt na praksata preku razli~ni nastavni metodi kako<br />
dramatizacija na odredeni pretpostaveni situacii i re{avawe na slu~aj,<br />
razrabotka na razli~ni analizi na ekonomskata uspe{nost na pretprijatieto<br />
kako {to e analizata na rizik, cost-benefit analizata, diskusii za odredeni temi<br />
od interes za studentite i sli~no. Prakti~nata nastava }e ovozmo`i i poseta na<br />
edno pretprijatie vo ruralna sredina kade }e mo`e prakti~no da se poka`at del<br />
od principite na rabota obraboteni vo teoretskiot del.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden<br />
Nastavna edinica Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na Data<br />
~asovi<br />
1 Voved [to e ekonomija, Zo{to veterinarite imaat potreba od ovoj tip<br />
na obuka, Osnovni ekonomski principi<br />
2 Ruralna ekonomija [to e ruralna ekonomija, {to predstavuva ekonomijata na<br />
zemjodelstvoto, Zo{to taa e zna~ajna za veterinarite, Osnovni<br />
poimi na ruralnata ekonomija<br />
3-4 Faktori na<br />
Zemji{teto, rabotnata sila i kapitalot, nivni osobenosti vo<br />
proizvodstvo<br />
5-6 Zemjodelska<br />
politika<br />
7 Zemjodelsko<br />
pretprijatie<br />
8 Teorija na<br />
proizvodstvo<br />
9 Intenzivnost na<br />
proizvodstvoto<br />
10-11 Karakteristiki i<br />
razvoj na ruralnata<br />
ekonomija vo RM<br />
12 Ulogata na ruralnata<br />
ekonomija vo<br />
nacionalnoto<br />
stopanstvo<br />
13-14 Pazar na zemjodelski<br />
proizvodi<br />
15 Ruralnata ekonomija<br />
kako faktor na<br />
odr`liviot razvoj<br />
ruralnata ekonomija<br />
Poim za agrarna politika, Zaedni~ka agrarna politika na EU,<br />
merki na agrarnata politika, zna~ewe na agrarnata politika za<br />
veterinarnata slu`ba<br />
Poim i priroda na pretprijatieto, Karakteristiki na<br />
zemjodelskoto pretprijatie<br />
Teorija na zemjodelsko proizvodstvo i grani~en proizvod<br />
Golemi i mali proizvodstva – prednosti i nedostatoci<br />
Zemji{ni kapaciteti, orga<strong>niz</strong>aciona postavenost, tipovi na<br />
meha<strong>niz</strong>acija, rabotna sila i drugi karakteristiki zna{ajni za<br />
veterinarniot lekar<br />
Proizvodstvo na hrana, proizvodstvo na sirovini, pridones vo<br />
formiraweto na nacionalniot dohod<br />
Pazaren meha<strong>niz</strong>am, analiza na ponudata i pobaruva~kata, Poim<br />
i klasifikacija na pazarot<br />
Razvoj na ruralnata ekonomija, Poim za odr`livost, Pridones<br />
na ruralnata ekonomija kon vkupnata ekonomija na dr`avata
Reden<br />
Nastavna edinica Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na Data<br />
~asovi<br />
1-2 Ruralna ekonomija Studija na slu~aj<br />
3 -4 Faktori na<br />
Primeri i ve`bi potkrepeni so grafikoni<br />
proizvodstvo<br />
5-6 Teorija na opa|a~ki<br />
prinosi<br />
Ve`bi za objasnuvawe na edna od pova`nite teorii na ruralnata<br />
ekonomija<br />
7-8 Zemjodelska<br />
Studija na slu~aj i komparativna analiza na EU i RM<br />
politika<br />
9 Poseta na farma ili<br />
zemjodelsko<br />
pretprijatie<br />
10 Ekonomsko merewe na<br />
uspehot na<br />
pretprijatieto<br />
11-12 Instrumenti za<br />
regulirawe na<br />
ruralnata ekonomija<br />
od strana na<br />
dr`avata<br />
Prakti~no objasnuvawe na golem del od teoretskite predavawa<br />
za pretprijatie<br />
Ekonomi~nost, produktivnost, rentabilnost i ekonomska<br />
efikasnost<br />
Nacionalen dohod, agregatna pobaruva~ka, nevrabotenost,<br />
inflacija, fiskalna i monetarna politika<br />
13-14 Analiza na rizik i Ve`bi od osnovnite analizi za uspe{nost na predprijatie<br />
cost-benefit analiza<br />
15 Menaxment na farma Razrabotuvawe na osnovni pravila na menaxmentot so farmi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi preku dramatizacija na situacija, studija na slu~aj, obrabotka<br />
na odredeni poglavja od strana na studentite, diskusija za temi od interes i drugi<br />
oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 8 12<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 14<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 10 14<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
На барање на<br />
студент за повисока<br />
оцена<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot pokraj<br />
prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani kontinuirani proverki<br />
na znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25% osvoeni bodovi po proverka.<br />
* Zavr{en ispit e predviden na pismeno barawe na studentot ako saka da dobie povisoka<br />
ocena od onaa {to ja steknal so kontinuiranite aktivnosti. Studentot koj ne poka`al<br />
uspeh na edna od kontinuiranite proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, treba da<br />
izleze na edna od popravnite proverki na znaewe vo ispitnite sesii.
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. doc. d-r Blagica Sekovska: Avtorizirani predavawa za Ruralna ekonomija,<br />
izveduvani vo periodot od 2006 do denes na FVM-S<br />
2. Todor Todorov: Ekonomija, ekonomika, orga<strong>niz</strong>acija, Skopje, 2001<br />
3. Josip Deffilipis: Ekonomika poljoprivrede, Zagreb, 2002<br />
4. Slobodan Cerani}: Planiranje u agrobiznisu, Beograd, 2007<br />
5. Blagica Sekovska: Marketing menaxment na animalni proizvodi, Skopje 2008
Predmet IMUNOLOGIJA 2.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 217<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Чetvrti (IV)<br />
Vkupno ~asovi 30 (20 + 10)<br />
Vid na<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtori na<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Zadol`itelen predmet<br />
Prof. d-r Zdenko Marki}, ass. d-r Slav~o Mreno{ki, Poml. Ass. Iskra Cvetkovi}<br />
Doc. d-r Slav~o Mreno{ki,<br />
Poml. Ass. Iskra Cvetkovi}<br />
Teoretskata nastav. Ovoj predmet gi izu~uva osnovnite principi i meha<strong>niz</strong>mi vrz koi<br />
se bazira imunolo{kiot sistem kaj `ivotnite i lu|eto. Karakteristikite na<br />
imunolo{kiot odgovor }e bidat izu~uvani od strukturalnite i funkcionalnite aspekti<br />
na imunolo{kiot sistem. Osobena va`nost }e se dade na meha<strong>niz</strong>mite so koi vrodeniot i<br />
steknatiot odn. humoraniot i kleto~niot imunolo{ki odgovor na orga<strong>niz</strong>mot, reagira na<br />
infekcijata so patogenite mikroorga<strong>niz</strong>mi. Osven toa, }e se izu~uvaat i principite na<br />
vakcinacija, transplantacija, tumorska imunologija kako i imunopatologijata, koja gi<br />
vklu~uva alergiite, avtoimunite zaboluvawa i imunodificienciite.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot imunologija, ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so osnovnite imunolo{ki tehniki za detekcija i<br />
dijagnoza na infektivnite bolesti.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Red.br Tema Чasovi<br />
1 Tri linii na odbrana. U~esnici vo imunolo{kata reakcija. Osnovni obele`ja na 2<br />
imunolo{kata reakcija. Imunolo{ki sistem - razvoj i poredok. Krv i krvni elementi.<br />
2 Organi i tkiva na imunolo{kiot sistem. Limfni kletki i dvojnost na imunolo{kiot 2<br />
sistem. Antigeni.<br />
3 Antitela. 2<br />
4 T-limfociti. Antigeni na tkivno sovpa|awe. Odnos na majkata i plodot vo 2<br />
graviditetot. Imunotolerancija. Nadzor nad imunolo{kata reakcija.<br />
5 Komplement. Serolo{ki reakcii. Vroden imunitet. 2<br />
6 Steknat imunitet. 2<br />
7 Imunitet prema bakteriski infekcii. Imunitet prema virusni infekcii. Imunitet 2<br />
prema gabi~ni infekcii. Imunitet prema paraziti. Tumorska imunologija.<br />
8 Preosetlivost (alergija). 2<br />
9 Transplantaciska imunologija. Avtoimunitet. 2<br />
10 Imunodeficiencii. Imunomodulacija. 2
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Red.br Tema Чasovi<br />
1 Voved vo serolo{kite reakcii. Radioimunolo{ki probi. 1<br />
2 Imunofluorescentni testovi. 1<br />
3 Imunoenzimski testovi. 1<br />
4 Precipitacija. Titracija na antitela. 1<br />
5 Aglutinacija. 1<br />
6 Virusna hemaglutinacija i nejzina inhibicija. 1<br />
7 Reakcija na vrzuvawe na komplement (RVK). 1<br />
8 Testovi koi se izveduvaat vo `ivi sistem (neutralizaciski i za{titni testovi). 1<br />
9 Testovi za detekcija na kleto~niot imunolo{ki odgovor. 1<br />
10 Dijagnosti~ka aplikacija na imunolo{kite testovi. 1<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (20 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (10 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster).<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 16 20<br />
Prisustvo na prakti~nata nastava 8 10<br />
Seminarska rabota 4 10<br />
Kontinuirani proverki - predavawa (dve) 11 20<br />
Kontinuirani proverki - ve`bi (dve) 11 20<br />
Zavr{en ispit 10 20<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi:<br />
Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da osvoi minimum 51 bod od<br />
teoretskata nastava, prakti~nata nastava, seminarskata rabota i kontinuiranite<br />
proverki.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (~etiri): pismeno<br />
Predavawa:<br />
• Prva proverka - Temite so redni broevi od 1 do 5<br />
• Vtora proverka - Temite so redni broevi od 6 do 10<br />
Ve`bi:<br />
• Prva proverka - Temite so redni broevi od 1 do 5<br />
• Vtora proverka - Temite so redni broevi od 6 do 10<br />
Studentot ima mo`nost i za popravna kontinuirana proverka koja se polaga na krajot od<br />
semestarot – posle polagaweto na ~etirite redovni kontinuirani proverki a pred<br />
polagaweto zavr{en ispit. Se prepolaga edna od redovnite kontinuirani proverki koja<br />
studentot sam ja izbira (naj~esto onaa so najmal broj na poeni) so napomena deka brojot na<br />
poeni od prepolaganata kontinuirana proverka avtomatski se poni{tuva.<br />
Zavr{en ispit: Pismen.<br />
Vkupniot broj na bodovi na zavr{niot ispit e 20, koi bodovi mo`at da se osvojat so<br />
proverka na znaeweto koe na zavr{niot ispit go opfa}a materijalot od celiot ispit.<br />
Soglasno toa, dobivaweto na poeni e podeleno vo 3 tematski celini pri {to sekoja<br />
celina gi nosi maksimum slednite poeni:<br />
- Tematska celina I = 7 poeni (redni broevi od predavawata 1, 2, 3 i 4)<br />
- Tematska celina II = 7 poeni (redni broevi od predavawata 5, 6 i 7)
- Tematska celina III = 6 poeni (redni broevi od predavawata 8, 9 i 10)<br />
Studentot na zavr{en ispit dobiva poeni koi mu se dodavaat na ve}e prethodno<br />
osvoenite poeni no so ograni~uvawe vo odnos na maksimalniot broj poeni koj mo`e da go<br />
dobie po tematska celina. Na pr., dokolku na prviot zavr{en ispit (junska sesija) od<br />
prvata tematska celina osvoil 7 poeni, vo narednata (septemvriska) sesija toj ne mo`e da<br />
osvojuva pove}e poeni od taa tematska celina. Ili, dokolku na prviot zavr{en ispit od<br />
vtorata tematska celina osvoil 3 poeni, vo narednata sesija toj ne mo`e da osvoi pove}e<br />
od 4 poeni od taa tematska celina.<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59,5<br />
5 (F)<br />
60,0 – 66,5 6 (E)<br />
67,0 – 72,5 7 (D)<br />
73,0 - 79,5 8 (C)<br />
80,0 – 89,5 9 (B)<br />
90,5 - 100 10 (A)<br />
9. Predavawa vo Power Point (vo elektronska i/ili od{tampana verzija)<br />
10. Prira~nik/skripta za ve`bi izgotvena od strana na katedrata<br />
11. Naglic, T. i Hajsig, D. Veterinarska imunologija. Skolska knjiga, Zagreb, 1993.<br />
12. Talaro, K. and Talaro, A. Foundations in microbiology (2 nd Ed.). Times Mirror Higher<br />
education Group, Inc., 1996.<br />
13. Tizard, I.R., Veterinary Immunology, An Introduction (Fifth Edition). W.B. Saunders<br />
Company, 1996.
Predmet PATOFIZIOLOGIJA 9.5 krediti<br />
Kod 311<br />
Studiska godina Treta (III)<br />
Semestar<br />
Petti i [esti (V-VI)<br />
Vkupno ~asovi 120 (60+60)<br />
V semestar 2+2 (30+30)<br />
VI semestar 2+2 (30+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
doc. d-r Igor Ul~ar<br />
poml. as. Irena Celeska<br />
Izveduva<br />
teoretska nastava: doc. d-r Igor Ul~ar<br />
prakti~na nastava (ve`bi): poml. ass. Irena Celeska<br />
Cel i zada~i na Teoretskata nastava<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Patofiziologijata se nadovrzuva na steknatite znaewa od predklini~kite<br />
nastavni disciplini: hemija, biofizika, biologija na kletka, biohemija, anatomija,<br />
histologija, embriologija, ishrana, fiziologija, mikrobiologija i imunologija, i<br />
paralelno so izu~uvaweto na nastavnite disciplini od patologija, farmakologija<br />
i toksikologija i parazitologija. Predmet na patofiziologijata se meha<strong>niz</strong>mite i<br />
na~inite na nastanuvaweto na patolo{kite procesi (patogeneza), so {to studentite<br />
se voveduvaat vo izu~uvaweto na klini~kite predmeti koi se zna~ajni za<br />
sovladuvawe na <strong>studiite</strong> po veterinarna medicina.<br />
Kratka programa-teoretska nastava: Op{to za patofiziologijata i etiolo{ki<br />
faktori. Naru{uvawa na funkciite na kletkata. Patofiziologija na krvta i na<br />
krvnite elementi (eritrociti, leukociti, hemostaza). Naru{uvawa na funkcijata na<br />
poedini organski sistemi (srce i krvni sadovi; metabolizam; organi za varewe, crn<br />
drob i egzokrin pankreas; di{ni organi; urinaren sistem; endokrin sistem;<br />
imunolo{ki sistem; termoregulacija; nevromuskularen sistem; lokomotoren<br />
sistem). Reakcii na orga<strong>niz</strong>mot pri patolo{ki proces (biolo{ki medijatori, stressindrom,<br />
vospalenie, {ok). Patofiziologija na malignite procesi. Vrodeni<br />
anomalii kaj doma{nite `ivotni.<br />
Ve`bi Predmet na prakti~nata nastava se laboratoriskite metodi za utvrduvawe<br />
na prmenite {to nastanuvaat pri patofiziolo{kite procesi (klini~ka patologija):<br />
hematologija, promeni vo krvnata plazma odnosno serum (metaboli~ki profil),<br />
promeni vo kardiovaskularniot, gastrointestinalniot i respiratorniot sistem,<br />
klini~ka enzimatologija, testovi za odreduvawe na hepatocelularno o{tetuvawe i<br />
hepati~ka disfunkcija, na promeni na egzokrin pankreas, bubre`na disfunkcija,<br />
urinaliza, endokrinolo{ki testovi, Kompton test, imunologija na tumori,<br />
tipizirawe na krvni grupi, osnovi na klini~kata citologija.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
V semestar<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
1. Op{to za patolo{kata<br />
fiziologija. Etiolo{ki<br />
faktori<br />
2. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na kletkata<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Op{to za patolo{kata fiziologija. Odnosot pome|u zdravjeto i<br />
bolesta. Etiolo{ki faktori: nasledni (genetski), fizi~ki,<br />
hemiski, biolo{ki.<br />
Naru{uvawa vo funkcijata na kleto~nata membrana. Naru{uvawa<br />
vo gradbata i funkcijata na mitohondriite. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na lizozomite. Integralna reakcija na kletkata na<br />
povreda. Smrt na kletkata.<br />
3.-4. Patofiziologija na krvta Promeni vo volumenot na krvnata plazma. Naru{uvawa na nekoi<br />
fizikalno-hemiski osobini na krvta. Promeni vo sostavot na<br />
krvtnata plazma. Naru{uvawa na proteinemijata.<br />
5.-6. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata<br />
na<br />
eritrocitite<br />
7.-8. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata<br />
na<br />
leukocitite<br />
9.-10. Naru{uvawa vo<br />
hemostazata<br />
Anemii. Policitemii.<br />
Morfolo{ki i funkcionalni naru{uvawa na poedinite vidovi<br />
leukociti. Promeni vo brojot na vkupnite leukociti i na poedinite<br />
vidovi leukociti. Leukozi.<br />
Naru{uvawa na koagulacijata (koagulopatii). Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na trombocitite. Kvalitativni naru{uvawa na<br />
trombocitite. Kvantitativni naru{uvawa na trombocitite.
11.-13. Naru{uvawa vo rabotata<br />
na srceto<br />
14. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na krvnite<br />
sadovi<br />
15.-21. Naru{uvawa na<br />
metabolizmot<br />
23.-26. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na organite za<br />
varewe<br />
27.-30. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na crniot drob<br />
i na egzokriniot pankreas<br />
Naru{uvawa vo sprovodniot sistem na srceto. Zaboluvawa na<br />
miokardot kaj ku~iwa i kaj ma~ki. Zaboluvawa na miokardot kaj<br />
drugi `ivotni. Valvularni i endokardijalni zaboluvawa. Srcevi<br />
anomalii koi predizvikuvaat cijanoza. Abnormalnosti na krvnite<br />
sadovi. Bolesti na perikardot. Cirkulatorna slabost<br />
(insuficiencija). Metaboli~ki promeni vo ishemi~en miokard.<br />
Makromolekularni promeni pri srceva hipertrofija. Promeni pri<br />
optovaruvawe na zdravo i na zaboleno srce.<br />
Hemodinamika na arteriskiot pritisok. Sistemska arteriska<br />
hipertenzija. Anevrizmi. Ateroskleroza.<br />
Metaboli~ki naru{uvawa kaj farmskite `ivotni: Produkciski<br />
zaboluvawa; Nutritivni deficiti (energija, proteini, minerali,<br />
vitamini). Metaboli~ki zaboluvawa kaj ku~iwata i kaj ma~kite:<br />
Polifagija so gubewe te`ina; Zgoenost; Hiper- i hipoglikemija;<br />
Dijabet ({e}erna bolest); Dijabetska ketoacidoza;<br />
Hiperlipidemija; Naru{uvawa vo prometot na elektrolitite.<br />
Klini~ki manifestacii na gastrointestinalnite naru{uvawa.<br />
Naru{uvawa vo zemaweto hrana. Naru{uvawa vo xvakaweto na<br />
hranata. Naru{uvawa vo goltaweto na hranata. Opstrukcija na<br />
hranoprovodot. Sindrom na kolika kaj kowite. Dilatacija na<br />
`eludnik kaj kowi. Gastri~en (gastroduodenalen) ~ir kaj<br />
`drebiwa. Opstrukcija na crevata kaj kowi. Naduv na creva kaj<br />
kowi. Verminozen mezenteri~en arterit (tromboemboli~na<br />
kolika). Neproodnost na debelite creva kaj kowite. Gastrit /<br />
abomazit. @elude~en ~ir. Enterit (zaedno so malapsorpcija,<br />
enteropatija i dijarea). Nutritiven proliv. Indigestija na<br />
pred`eludnicite. Prepolnetost na {kembeto. Meteorizam na<br />
{kembeto (naduv). Traumatski retikuloperitonit i posledi~ni<br />
zaboluvawa. Levostrana dislokacija na siri{teto. Peritonit.<br />
Naru{uvawa vo funkcijata na crniot drob: Voved; Principi na<br />
hepati~kata disfunkcija; Klini~ki manifestacii na<br />
zaboluvawata na crniot drob i na `ol~nite pati{ta; Difuzni<br />
zaboluvawa na crniot drob kaj farmskite `ivotni; Fokalni<br />
zaboluvawa na crniot drob kaj farmskite `ivotni; Zaboluvawa na<br />
bilijarniot sistem kaj farmskite `ivotni; Zaboluvawa na crniot<br />
drob kaj ma~ki; Zaboluvawa na crniot drob kaj ku~iwa. Naru{uvawa<br />
vo funkcijata na egzokriniot pankreas: Akuten pankreatit;<br />
Zatajuvawe na egzokriniot pankreas.<br />
VI semestar<br />
31.-34. Naru{uvawa na<br />
funkciite na organite za<br />
di{ewe<br />
35.-39. Naru{uvawa na<br />
urinarniot sistem<br />
40.-42. Naru{uvawa na<br />
endokriniot sistem<br />
Naru{uvawa na gornite di{ni pati{ta: Rinit; Epistaksa i<br />
hemoptiza; Laringit, traheit i bronhit; Traumatski<br />
laringotraheit. Respiratorna insuficiencija. Opstruktivni<br />
naru{uvawa na belodrobnata ventilacija. Restriktivni<br />
naru{uvawa na belodrobnata ventilacija: Belodrobna kongestija i<br />
edem; Belodrobna hipertenzija; Atelektaza; Belodrobno krvarewe;<br />
Belodroben emfizem; Pnevmonija; Aspiraciska pnevmonija;<br />
Emboli~na pnevmonija kaj govedata. Naru{uvawa vo belodrobniot<br />
krvotok. Naru{uvawa vo frekvencijata, dlabo~inata i ritamot na<br />
di{eweto. Promeni vo traeweto na poedini fazi na di{eweto.<br />
Naru{uvawa vo ritamot na di{eweto. Vlijanie na namaleniot<br />
parcijalen pritisok na kislorodot vo vdi{aniot vozduh. Problemi<br />
so di{eweto kaj novoroden~iwata. Za{titni refleksi kaj<br />
di{eweto. Hidrotoraks i hemotoraks. Pnevmotoraks.<br />
Dijafragmatska hernija. Plevrit.<br />
Klini~ki manifestacii na urinarnite zaboluvawa.<br />
Glomerulonefropatii. Bubre`na slabost (insuficiencija).<br />
Uremija. Nefroza. Intersticiski nefrit. Emboli~en nefrit.<br />
Pielonefrit. Hidronefroza. Cistit. Paraliza na mo~niot meur.<br />
Ruptura na mo~niot meur. Urolitijaza kaj ku~iwa.<br />
Op{to za endokriniot sistem. Povrzanost me|u endokriniot i<br />
nervniot sistem. Naru{uvawa vo funkcijata na hipotalamusot i na<br />
hipofizata. Naru{uvawa vo funkcijata na paratiroidnite `lezdi.<br />
Naru{uvawa vo funkcijata na {titnata `lezda. Naru{uvawa vo<br />
funkcijata na endokriniot pankreas. Naru{uvawa vo funkcijata<br />
na nadbubre`nite `lezdi.<br />
43.46. Endogenite biolo{ki Biogeni amini. Plazmakininski sistem. Komplement.
aktivni soedinenija vo<br />
patofiziolo{kite<br />
procesi<br />
47.-48. Sindrom na op{ta<br />
adaptacija (Stressindrom).<br />
Vospalenie<br />
49.-50. [ok (kolaps).<br />
Patofiziologija na<br />
bolkata<br />
51.-52. Naru{uvawa na<br />
imunolo{kiot sistem<br />
53. Naru{uvawa vo<br />
termoregulacijata<br />
54.-55. Nevromuskularni<br />
naru{uvawa<br />
56. Naru{uvawa na koskite i<br />
zglobovite<br />
57.-58. Patofiziologija na<br />
malignite procesi<br />
59.-60. Vrodeni anomalii kaj<br />
doma{nite `ivotni<br />
Prostaglandini i leukotrieni. Sistem renin-angiotenzin.<br />
Faktori na rast. Citokini, limfokini i monokini.<br />
Gastrointestinalni hormoni i nevropeptidi. Atrijalen<br />
natriuretski peptid. Endotelini i azoten monoksid. Kislorodni i<br />
drugi slobodni radikali.<br />
Sindrom na op{ta adaptacija: Reaktivnost na orga<strong>niz</strong>mot;<br />
Somatski promeni pri stresot; Efektorni sistemi na stresniot<br />
odgovor; Naru{uvawa vo regulaciskite sistemi na stresniot<br />
odgovor. Vospalenie: Akutno vospalenie; Hroni~no vospalenie.<br />
[ok: Osnovni naru{uvawa pri cirkulaciski {ok; Patogeneza na<br />
kolapsnite sostojbi; Patofiziolo{ki tek na cirkulaciskiot<br />
kolaps; Ishod na cirkulaciskiot kolaps na nivo na orga<strong>niz</strong>am;<br />
Manifestirawe na cirkulaciskiot kolaps na poedini organi.<br />
Patofiziologija na bolkata: Receptori za bolka i pri~ini na<br />
bolkata; Kontrola vrz osetot za bolka; Nevropatska bolka.<br />
Reakcii na hipersenzitivnost. Avtoimuni zaboluvawa. Primarni<br />
imunodeficiencii.<br />
Odr`uvawe na temperaturnata homeostaza. Hipertermija.<br />
Hipotermija.<br />
Principi na nervnata disfunkcija. Manifestacii na nervnite<br />
zaboluvawa. Difuzni zaboluvawa na mozokot. Zaboluvawa na<br />
mozo~nite obvivki. Toksi~ni i metaboli~ki encefalopatii.<br />
Psihozi ili nevrozi. Epilepsija. Zaboluvawa na 'rbetniot mozok.<br />
Miopatija. Miozit.<br />
Osteodistrofija. Osteomielit. Artropatija. Artrit i sinovit.<br />
Karcinogeneza. Etiopatogenetski faktori na malignata preobrazba<br />
na kletkite. Maligni kletki. Odnosot me|u tumorot i doma}inot.<br />
Zaboluvawa predizvikani od hromozomski abnormalnosti. Vrodeni<br />
metaboli~ki zaboluvawa. Vrodeni defektni na digestivniot,<br />
cirkulatorniot, nervniot i muskuloskeletniot sistem.<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
V semestar<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Definicija i osnovni koncepti na veterinarnata klini~ka patologija. Faktori {to vlijaat vrz<br />
laboratoriskite rezultati: Biolo{ki i analiti~ki faktori (pred-instrumentalni,<br />
instrumentalni, post-instrumentalni).<br />
2. Klini~ka primena na rezultatite od testirawata. Referentni vrednosti. Merni edinici.<br />
Validacija na testovite.<br />
3. Zemawe na krv, pribor za zemawe na krv, antikoagulansi.<br />
4. Laboratoriski instrumenti i oprema.<br />
5.-6. Elektroliti i acido-bazna ramote`a: sostojki na telesnite te~nosti, abnormalnosti na<br />
natriumot, na kaliumot i na hloridite; osnovi na odreduvaweto na acido-baznata ramnote`a.<br />
7.-8. Testovi vo hematologijata - hemogram: hematokrit i vkupni proteini; broj na eritrociti,<br />
hemoglobin; vkupen broj na leukociti i diferencijalna bela krvna slika; broj na trombociti,<br />
morfologija i MPV; histogrami; procenka na krvnite razmaski.<br />
9. Naru{uvawa na eritrocitite: policitemii (eritrocitozi) i diferencirawe na tipovite na<br />
anemii.<br />
10.-11. Leukociti: tipovi na leukociti - funkcii i interpretacija na promenata na brojot vo krvta.<br />
12.-13. Hemostaza: normalna hemostaza; klini~ki znaci na hemostaznite naru{uvawa; zemawe mostri i<br />
~uvawe.<br />
14. Koskena srcevina - zemawe i interpretacija: indikacii i kontraindikacii; zemawe; procenka<br />
na kleto~nite linii; eritropoeza; megakariopoeza; mielopoeza<br />
15.-18. Kardiovaskularni naru{uvawa i nepravilna rasperedelba na telesni te~nosti.<br />
19. Glikoza: Fiziolo{ki karakteristiki i merewe; abnormalnosti.<br />
20. Lipidi: Fiziolo{ki karakteristiki i abnormalnosti. Ketonski tela: tipovi i pri~ini za<br />
zgolemuvaweto.<br />
21. Proteini: Fiziolo{ki karakteristiki. Merewe: serumski proteini i elektroforeza;<br />
abnormalnosti na serumskite proteini. Fibrinogen.<br />
22. Minerali: makroelementi; oligoelementi.<br />
23.-26. Gastrointestinalni naru{uvawa. Ispituvawe na ruminalna mikroflora.<br />
27. Klini~ka enzimatologija, enzimi na crn drob, hepatogram.<br />
28.-29. Crn drob: testovi za odreduvawe na hepatocelularno o{tetuvawe, holestaza i hepati~ka<br />
disfunkcija.<br />
30. Naru{uvawa na egzokrin pankreas.
VI semestar<br />
31.-34. Respiratorni naru{uvawa.<br />
35.-36. Klini~ko ispituvawe na bubre`nata funkcija.<br />
37.-39. Urinaliza, fizi~ki svojstva na urinata, fizi~ko-hemiski svojstva, hemiski svojstva,<br />
odreduvawe na glkozurija, proteinurija, pregled na orga<strong>niz</strong>iran i neorga<strong>niz</strong>iran sediment.<br />
40.-42. Endokrinolo{ki testovi: tiroidni hormoni; kortikosteroidi; drugi hormoni: paratiroiden<br />
hormon, insulin, hormon na rast.<br />
43.-44. Kompton test.<br />
45.-46. Imunologija na tumorite.<br />
47.-48. Vospalenie.<br />
49.-50. [ok.<br />
51.-52. Krvni grupi i transfuzija: sistemi na krvni grupi; tipizirawe na krvni grupi i vkrsteni<br />
reakcii; definicija, celi i indikacii za krvna transfuzija.<br />
53. Imunolo{ki naru{uvawa.<br />
54. Muskuli: testovi za detektirawe na miocitno o{tetuvawe i na miocitna aktivnost.<br />
55. Nevrolo{ki naru{uvawa<br />
56. Voved vo klini~ka citologija: mostri; rakuvawe so mostrite; prednosti i ograni~uvawa;<br />
osobenosti na nekoi benigni lezii (vospalenie, hematom, lipom, cisti, sialokele).<br />
57. Citologija na tkivni masi i na organi. Analiza na telesnite te~nosti: transudat, modificiran<br />
transudat, eksudat, neoplsti~ni efuzii, drugo (hemoperitoneum, uroperitoneum, hilozni<br />
efuzii).<br />
58. Citologija na neoplasti~ni masi: benigni neoplazmi; citolo{ki kriteriumi za malignosta.<br />
Citologija na limfnite jazli.<br />
59. Citologija na cerebrospinalnata te~nost (CSF), na sinovijalnata te~nost i na iscedocite.<br />
60. Proceduri za zemawe mostri.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija Teoretska nastava: V semestar 2 ~asa/nedelno (30 ~asa) i VI semestar 2<br />
~asa/nedelno (30 ~asa) = vkupno 60 ~asa<br />
Prakti~na nastava: V semestar 2 ~asa/nedelno (30 ~asa) i VI semestar 2<br />
~asa/nedelno (30 ~asa) = vkupno 60 ~asa<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud; prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska<br />
8 10<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost<br />
8 10<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Kontinuirana proverka 1 5 10<br />
Kontinuirana proverka 2 5 10<br />
Kontinuirana proverka 3 5 10<br />
Kontinuirana proverka 4 5 10<br />
Prakti~en test 10 15<br />
Zavr{en ispit 10 20<br />
Vkupno: 56 100<br />
Dokolku studentot ne osvoi 5 boda na nekoja od kontinuiranite proverki, se smeta<br />
deka taa kontinuirana proverka ne ja polo`il, i }e mu se dade mo`nost da polaga<br />
edna popravna kontinuirana proverka na krajot od semestarot. Za da se pristapi<br />
kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da osvoi minimum 51 bod od teoretskata,
Proverka na znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (4): pismeno<br />
Prva proverka: Op{to za patofiziologijata. Naru{uvawa na funkcijata na<br />
kletkata. Hematologija<br />
Vtora proverka: Kardiovaskularen sistem. Metabolizam. Organi za varewe. Crn<br />
drob i egzokrin pankreas.<br />
Treta proverka: Respiratoren sistem. Urinaren sistem. Endokrin sistem.<br />
Odbrambeni reakcii.<br />
^etvrta proverka: Imunolo{ki naru{uvawa. Termoregulacija. Nevromuskularni<br />
naru{uvawa. Lokomotoren sistem. Neoplazmi. Vrodeni anomalii<br />
Zavr{en ispit: cel materijal<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Literatura:<br />
- Patolo{ka fiziologija - predavawa (avtorizirana skripta), doc. d-r Igor<br />
Ul~ar, 2008;<br />
- Patolo{ka fiziologija - praktikum (avtorizirana skripta), poml. as.<br />
Irena Celeska, 2008;<br />
- Patolo{ka fiziologija na cica~i i ptici, prof. d-r Josif Tosevski,<br />
2005;<br />
- Enciklopediski re~nik po patofiziologija, prof. d-r Josif Tosevski, as.<br />
d-r Igor Ul~ar, 2005;
Predmet FARMAKOLOGIJA 11 kreditni poeni<br />
Kod FVM 312<br />
Studiska<br />
godina<br />
Treta (III)<br />
Semestar Petti i {esti (V i VI)<br />
Vkupno ~asovi 135 (75+60)<br />
V semstar 2+2 (30+30)<br />
VI semestar 3+2(45+30)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Romel Velev<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Romel Velev<br />
Cel i zada~i Teoretskata nastava od predmetot Farmakologija ima za cel da gi zapoznae<br />
na nastavnata studentite so strukturata, na~inot na dejstvuvawe i farmakokinetikata na poedinite<br />
programa grupi na veterinarni lekovi; nau~natata osnova za nivnata bezbedna i efikasna<br />
upotreba; eti~kite, ekolo{kite implikacii i implikaciite vrz ~ovekovoto zdravje od<br />
upotrebata na veterinarnite lekovi za studentot da mo`e da go demonstrira svoeto<br />
znaewe i razbirawe od farmakologijata kako osnova za prou~uvawe i praktikuvawe na<br />
klini~kata veterinarna medicina. Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna<br />
medicina }e mu bide ovozmo`eno da se zdobie so: znaewe za prepoznavawe na<br />
indikaciite za medicinska intervencija; sposobnost da go odbere najsoodvetniot lek<br />
(ili lekovi) indicirani za odredena bolest ili patolo{ka sostojba, sposobnost za<br />
primena na lekot vo optimalna doza i po propi{an re`im na dozirawe, sposobnost za<br />
davawe soveti i primena na soodvetno lekuvawe kaj poedini `ivoti ili grupa na<br />
`ivotni; sposobnost za davawe soveti za preventivna veterinarna medicina, vklu~uvaj}i<br />
i promovirawe na optimalno zdravje i proizvodstvo.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot Farmakologija ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite so to~noto prepi{uvawe, izdavawe, bezbedno skladirawe i bezbedno<br />
odstranuvawe na lekovite; da gi zapoznae studentite so razli~nite farmacevtski<br />
oblici na lekovi i nivnite karakteristiki; da gi zapoznae idnite doktori po<br />
veterinarna medicina za izvorite na podatoci za licenciranite lekvoi i da ilustrira<br />
nekoi apstraktni teoretski koncepti preku ednostavni laboratoriski eksperimenti.
TEORETSKA NASTAVA<br />
V semestar<br />
Reden Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
I. OP[TA FARMAKOLOGIJA (18 ~asa)<br />
1- 2 VOVED VO PREDMETOT Razvoj na farmakologijata <strong>niz</strong> istorijata.<br />
Poim obem i predmet na izu~uvawe na farmakologijata.<br />
3-4<br />
POTEKLO NA LEKOVITE i<br />
DEFINICIJA NA POIMOT LEK<br />
5-6 FARMAKOTERAPIJA, DOZI I<br />
DOZIRAWE NA LEKOVI<br />
7-12 FARMAKOKINETIKA<br />
13-16 FARMAKODINAMIKA<br />
17-18 REAKCII ME\U LEKOVITE I<br />
NESAKANI DEJSTVA NA LEKOVITE<br />
II. SPECIJALNA FARMAKOLOGIJA (12 ~asa)<br />
FARMAKOLOGIJA NA CNS<br />
(depresori i stimulatori na CNS,<br />
psihotropni lekovi)<br />
Poteklo i priroda na lekovite. Definicija na lek i<br />
otrov.<br />
Sovremeno pronao|awe na novi lekovi. Registracija na<br />
veterinarnite lekovi vo RM.<br />
Farmakoterapija i vidovi na farmakoterapija.<br />
Dozi, dozirawe na lekovi i faktori koi vlijaat na<br />
dozata.<br />
Transport na lekovite preku kleto~nite membrani.<br />
Aplikacija i resorpcija na lekovite Raspredelba na<br />
lekot.<br />
Eliminacija na lekovite: biotransformacija<br />
(metabolizam) na lekot; ekskrecija na lekovi;<br />
Op{ti karakteristiki i definicija na<br />
farmakodinamikata<br />
Receptori (makromolekulska gradba, regulacija,<br />
interakcija lek-receptor)<br />
Podelba na receptorite: membranski receptori<br />
(jonotropni, G-proteinski i enzimski receptori) i<br />
intracelularni receptori.<br />
Lekovi koi ne deluvaat preku receptori.<br />
Reakcii me|u lekovite.<br />
Nesakani i toksi~ni dejstva na lekovite.<br />
Osnovni karakteristiki na gradbata i funkcijata na<br />
CNS. Op{ti depresori na CNS (op{ti anestetici,<br />
sedativi)<br />
Selektivni depresori na CNS (antiepileptici,<br />
analgetici, antipireti~ki analgetici, NSAIL)<br />
19 - 24<br />
Stimulatori na CNS (kortikalni, medularni i<br />
stimulatori na ‘rbetniot mozok).<br />
Psihotropni lekovi (nevroleptici, benzodiazepini, α2-<br />
agonisti).<br />
25-26 FARMAKOLOGIJA NA PNS Lokalni anestetici.<br />
Relaksantni lekovi<br />
Adrenergi~ki lekovi, β-adrenolitici i blokatori na<br />
27-30 FARMAKOLOGIJA NA ANS<br />
adrenergi~nite nevroni.<br />
Holinergi~ki i antiholinergi~ki lekovi. Ganglijski<br />
blokatori.
VI semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
II. SPECIJALNA FARMAKOLOGIJA (45 ~asa)<br />
1-3 FARMAKOLOGIJA NA<br />
DIGESTIVNIOT SISTEM<br />
4-6 FARMAKOLOGIJA NA<br />
RESPIRATORNIOT SISTEM<br />
7-9 FARMAKOLOGIJA NA GENITALNIOT<br />
I URINARNIOT SISTEM SISTEM<br />
10-12 FARMAKOLOGIJA NA<br />
KARDIOVASKULARNIOT SISTEM I<br />
KRVTA<br />
13-15<br />
16-18<br />
FARMAKOLOGIJA NA HORMONITE<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
digestivi, antacidi, emetici, antiemetici,<br />
karminativi, antizimotici, laksantni lekovi,<br />
antidiaroici, lekovi koi deluvaat vrz crniot drob<br />
analeptici, ekspektoransi, antitusici,<br />
bronhodilatatori, nazalni dekongestivi<br />
diuretici, antidiureti~ni lekovi, urinarni<br />
antiseptici i dr.<br />
lekovi koi deluvaat na genitalniot sistem kaj `enkite<br />
i ma`jacite<br />
lekovi za lekuvawe na insuficiencija na srceto,<br />
antiaritmiski lekovi, antihipertenzivi i dr.<br />
antikoagulantni lekovi, inhibitori na agregacijata na<br />
trombocitite, antianemiski lekovi, voda i elektroliti<br />
hormoni na hipofiza, polovi hormoni,<br />
adrenokortikalni, tireoidni i dr.<br />
smiruva~ki sredstva, iritantni sredstva<br />
FARMAKOLOGIJA NA KO@ATA I<br />
SLUZOKO@ATA<br />
FARMAKOLOGIJA NA VITAMINITE<br />
I MINERALITE<br />
HEMOTERAPIJA NA MIKROBNITE BOLESTI (ANTIMIKROBNI LEKOVI)<br />
VOVED<br />
BETA LAKTAMSKI ANTIBIOTICI<br />
(Penam penicilini)<br />
19-21 BETA LAKTAMSKI ANTIBIOTICI<br />
(cefalosporini)<br />
22-24<br />
25-27<br />
AMINOGLIKOZIDI I<br />
AMINOCIKLITOLI<br />
TETRACIKLINI<br />
AMFENIKOLI<br />
MAKROLIDI, AZILIDI,<br />
LINKOZAMIDI, PLEUROMUTILINI<br />
PEPTIDNI ANTIBIOTICI<br />
(polimiksini, glikopeptidi,<br />
streptogramini, bacitracin),<br />
OSTANATI ANTIBIOTICI<br />
(jonoforni antibiotici, novobiocin,<br />
rifamicin, fuzidinska kiselina,<br />
izoniazid, mupirocin, metenamin)<br />
28-30 SINTETSKI ANTIMIKROBNI<br />
SUPSTANCII<br />
ANTIGABI^NI LEKOVI<br />
hidrosolubilni vitamini, liposolubilni vitamini,<br />
minerali<br />
Hemoterapevtski sredstva; Meha<strong>niz</strong>am na deluvawe na<br />
antimikrobnite lekovi; Interakcii, indikacii za<br />
primena i rizici povrzani so primena na<br />
antimikrobnite lekovi; Rezistencija na bakteriite;<br />
Op{ti principi na antiinfektivnata terapija.<br />
Hemiska gradba i podelba; Penicilini so tesen spektar;<br />
Penicilini so pro{iren spektar (aminobenzil<br />
penicilini); Penicilini aktivni protiv<br />
enterobakteriite; Antipseudomonasni penicilini;<br />
Penicilini rezistentni na β-laktamazi<br />
hemiska gradba i podelba; antibakteriski spektar;<br />
dozirawe i na~in na primena; terapevtski indikacii;<br />
rezistencija; nesakani dejstva;<br />
Inhibitori na betalaktamazite; Karbapenemi;<br />
Monobaktami; Tribaktami<br />
hemiska gradba i podelba; antibakteriski spektar;<br />
dozirawe i na~in na primena; terapevtski indikacii;<br />
rezistencija; nesakani dejstva<br />
hemiska gradba i podelba; antibakteriski spektar;<br />
dozirawe i na~in na primena; terapevtski indikacii;<br />
rezistencija; nesakani dejstva<br />
Sulfonamidi, diaminopirimidini i nivni kombinacii<br />
Hinoloni<br />
Nitrofurani, nitroimidazoli, kvinoksalinski<br />
derivati<br />
hemiska gradba i podelba; meha<strong>niz</strong>am na dejstvo,<br />
antimikoti~en spektar; dozirawe i na~in na primena;<br />
terapevtski indikacii; rezistencija; nesakani dejstva<br />
31-33 ANTIVIRUSNI LEKOVI specifi~nost na replikacijata na virusite, mesto i<br />
meha<strong>niz</strong>am na dejstvo; antivirusen spektar; dozirawe i<br />
na~in na primena; terapevtski indikacii; rezistencija;<br />
nesakani dejstva
34-36 ANTSEPTICI I DEZINFICIENSI<br />
Voved i definicija, meha<strong>niz</strong>am na dejstvo,<br />
klasifikacija.<br />
Halogeni i nivni soedinenija, povr{inski aktivni<br />
materii, oksidacijski i redukcijski sredstva,<br />
kiselini i bazi, alkoholi, fenoli i derivati na<br />
fenolot, te{ki metali i nivni soli, antisepti~ki boi<br />
HEMOTERAPIJA NA MALIGNITE BOLESTI (ANTINEOPLASTI^NI LEKOVI)<br />
37-39 ANTINEOPLASTI^NI LEKOVI<br />
IMUNOFARMAKOLOGIJA<br />
Citostatici: hemiski sostav i podelba; meha<strong>niz</strong>am na<br />
dejstvo, dozirawe i na~in na primena; terapevtski<br />
indikacii; nesakani dejstva<br />
Vakcini i serumi, imunomodulatori (imunosupresivi i<br />
imunostimulatori)<br />
HEMOTERAPIJA NA PARAZITSKITE BOLESTI (ANTIPARAZITNI LEKOVI)<br />
40-42 EKTOANTIPARAZITICI<br />
43-45 ENDOANTIPARAZITICI<br />
hemiski sostav i podelba; meha<strong>niz</strong>am na dejstvo,<br />
dozirawe i na~in na primena; terapevtski indikacii;<br />
rezistencija; nesakani dejstva<br />
Antinematodni lekovi: hemiska gradba i podelba;<br />
meha<strong>niz</strong>am na dejstvo, dozirawe i na~in na primena;<br />
terapevtski indikacii; rezistencija; nesakani dejstva<br />
Antitrematodni i anticestodni lekovi:<br />
hemiska gradba i podelba; meha<strong>niz</strong>am na dejstvo,<br />
dozirawe i na~in na primena; terapevtski indikacii;<br />
rezistencija; nesakani dejstva<br />
Antiprotozoarni lekovi: antikokcidijski,<br />
antitripanozomni, antibabezicidni, lekovi protiv<br />
histomonijazata (hemiska gradba i podelba; meha<strong>niz</strong>am<br />
na dejstvo, dozirawe i na~in na primena; terapevtski<br />
indikacii; rezistencija; nesakani dejstva)<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
V semestar<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1- 2 Vovedna ve`ba: Podelba na lekovite. Imiwa na lekovite. Kontrola, promet, evidencija,<br />
~uvawe, rok na upotreba,povleekuvawe na lekovite. Informacii za lekovite.<br />
3-4 ATC klasifikacija na lekovite.<br />
Meri vo farmacevtskata praksa. Dozirawe na lekovite. Na~in na aplikacija na lekovite.<br />
5-6 Prepi{uvawe na lekovi (Recept) I: [to e recept Sostavni delovi na receptot: Inskriptio,<br />
Invocatio, Ordinatio, Subscriptio (nalog za pripremawe i nalog za izdavawe), Signatura, Nomen medici,<br />
Nomen aegroti<br />
7-8 Prepi{uvawe na lekovi (Recept) II: Prepi{uvawe na magistralni, oficinalni i gotovi lekovi.<br />
Op{ti napomeni vo vreska so pi{uvaweto na receptot (Formulae officinales i Formulae magistrales).<br />
Prepi{uvawe na opojni drogi i psihotropni supstancii<br />
9-10 Cvrsti oblici na lekovi I: Pulveres . Pulveres non divisi et pulveres divisi.<br />
11-12 Cvrsti oblici na lekovi II: Capsulae medicinales. Prepi{uvawe na oficinalni i gotovi kapsuli.<br />
13-14 Cvrsti oblici na lekovi III: Tablettae. Variacii na tableti, prepi{uvawe na gotovi i<br />
oficinalni tableti<br />
15-16 Cvrsti oblici na lekovi IV: Solublettae. Vaginalettae. Suppositoria. Boli.<br />
17-18 Polucvrsti oblici na lekovi I: Unguenta. Podlogi za masti. Vo voda nerastvorlivi podlogi. Vo<br />
voda rastvorlivi podlogi.<br />
19-20 Polucvrsti oblici na lekovi II: Upotreba na masti (primena na ko`ata i ligavicite).<br />
Prepi{uvawe na gotovi, oficinalni i magistralni masti.<br />
21-22 Polucvrsti oblici na lekovi III: Oculenta. Pastae. Prepi{uvawe na gotovi, oficinalni i<br />
magistralni pasti. Electuaria.<br />
23-24 Te~ni oblici na lekovi I: Solutiones medicinales. Prepi{uvawe na gotovi, oficinalni i<br />
magistralni rastvori za vnatre{na i nadvore{na upotreba. Mixturae<br />
25-26 Te~ni oblici na lekovi II: Suspensiones medicinales. Prepi{uvawe na gotovi suspenzii,<br />
magistralno prepi{uvawe na suspenzii.<br />
27-28 Te~ni oblici na lekovi III: Emulsiones medicinales. Prepi{uvawe na emulzii.<br />
29-30 Te~ni oblici na lekovi IV: Injectiones. Prepi{uvawe na injekcii.
VI semestar<br />
1-4 Te~ni oblici na lekovi V: Guttae. Oculoguttae. Otoguttae. Rhinoguttae.<br />
5-8 Te~ni oblici na lekovi VI: Infundibilia. Inhalationes. Klysmata. Mucilagines.<br />
9-12 Te~ni oblici na lekovi VII: Macerata, Infuza, Decocta, Extracta, Tinctura, Mixtura<br />
13-20 Prepi{uvawe na ispitni recepti<br />
21-22 Aplikacija na lekovi kaj labaratoriski `ivotni p/o, s/c, i/m, i/v, i/perit.<br />
23-24 Zemawe na krv kaj labaratoriski `ivotni i odreduvawe na koncentracii na lekovi vo biolo{ki<br />
materijal.<br />
25-26 Merewe i dejstvo na lekovi vrz krven pritisok kaj staorec. Demonstracija na direktna i<br />
indirektna metoda.<br />
27-28 Dejstvo na lekovi vrz izolirano srce od zajak.<br />
29-30 Poseta na proizvoditel na lekovi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
V semestar:<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
VI semestar:<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava i seminari: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: auditoriski ve`bi, laboratoriski ve`bi i drugi oblici na rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
ve`bite<br />
Kontinuirani proverki (tri) 10(x3)=30 20(x3)=60<br />
*Zavr{en ispit 6 10<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum bodovi od prisustvo na teoretskata i prakti~nata nastava i minimum<br />
po 10 poeni za sekoja od trite kontinuirani proverki (kolokviumi). Ako studentot ne<br />
poka`e pozitiven rezultat (ne osvoi minimum 10 poeni) na nekoj od kolokviumite,<br />
potrebno e da izleze na eden od predvidenite popravni kolokviumi. Na zavr{en ispit<br />
treba da izlezat i onie studenti koi imaat osvoeno pove}e od 60 poeni so prisustvo na<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (tri): pismeno<br />
Prva proverka: Op{ta farmakologija<br />
Vtora proverka: Specialna farmakologija (organski sistemi)<br />
Treta proverka: Hemoterapevtici<br />
*Zavr{en ispit: pismen (prepi{uvawe recepti) i usmen<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Teoretska nastava<br />
1. V. ]upi}, M. Muminovi}, S. Kobal, R. Velev: Farmakologija za studentite po<br />
veterinarna medicina. Belgrad, Saraevo, Qubqana, Skopje. 2007<br />
2. Avtorizirana skripta so naslov: Op{ta farmakologija (avtor: R. Velev)<br />
Prakti~na nastava<br />
1. Hadzović S.: Veterinarska farmakografija sa osnovama farmakoterapije. Svjetlost,<br />
Sarajevo 1986.<br />
2. Živanov D.: Osnovi veterinarske recepture. Veterinarski fakultet Univerziteta u<br />
Beogradu, Beograd, 1996.
Prepora~ana<br />
literatura<br />
1. Adams H. R.: Veterinary Pharmacology and Therapeutics. 8-th edition. Iowa State University<br />
Press. Ames, 2001.<br />
2. Brander G. C., Pugh D.M.: Veterinary Applied Pharmacology and Therapeutics. 5-th<br />
edition. Bailliere Tindall. London, 1991.<br />
3. Prescott. J. F., Baggot J. D., Walker R. D.: Antimicrobial Therapy in Veterinary Medicine. 3-<br />
rd edition. Iowa State University Press. Ames, 2000.<br />
4. Sakar, D.: Antimikrobna kemoterapija. Vo: Srebočan, V. i Gomerčić, H.: Veterinarski<br />
priručnik. 4 izdanje, JUMENA, Zagreb 1989.<br />
5. Plumb.C D.: Veterinary Drug Handbook. 4-th edition. Iowa State University Press. Ames,<br />
2002.
Predmet PATOLO[KA MORFOLOGIJA 12.5 krediti<br />
Kod 313<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Peti i [esti (V i VI)<br />
Vkupno ~asovi 165 (75+90)<br />
V semstar 2+2 (30+30)<br />
VI semestar 3+4 (45+60)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Doc. d-r Trpe Ristoski<br />
programata<br />
Izveduva Nastavnik: Doc. d-r Trpe Ristoski<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava po predmetot Patolo{ka morfologija podelena e vo dva dela.<br />
Prviot del ja opfa}a Op{tata patologija koja se izu~uva vo V semestar i voedno gi<br />
zapoznava studentite so patolo{kite procesi i patolo{kite sostojbi vo orga<strong>niz</strong>amot,<br />
{to imaat za cel podobro da se razbere patogenezata na bolestite. Dodeka, vtoriot del<br />
od predmetot se odnesuva na Specijalnata patolo{ka morfologija koja se izu~uva vo VI<br />
semestar. Specijalnata patolo{ka morfologija ima za cel da gi zapoznae studentite so<br />
patolo{ko anatomskite promeni na site organski sistemi. So pravilnoto utvrduvawe na<br />
nastanatite patolo{ko anatomski promeni na studentite }e im se olesni postavuvaweto<br />
na kone~nata dijagnoza za smrtta na `ivotnite.<br />
Prakti~nata nastava isto taka podelena e vo dva dela. Prviot del (V semestar) ima za<br />
cel da gi zapoznae studentite so osnovnite karakteristiki na patohistolo{kata<br />
dijagnostika, odnosno so zemaweto i podgotovkata na materijalot za patohistolo{ka<br />
dijagnostika, boeweto na patohistolo{kite preparati, kako i postavuvawe na kone~na<br />
patohistolo{ka dijagnoza.<br />
Vtoriot del (VI semestar) ima za cel da gi zapoznae studentite so opremata i na~inot na<br />
izveduvawe na obdukcija na `ivotnite, Za vreme na nastava, sekoj student }e bide vo<br />
mo`nost da obducira razli~ni `ivotinski vrsti (pre`ivni, nepre`ivni `ivotni ili<br />
`ivina) i istovremeno samiot da gi uo~i nastanatite patolo{ko-anatomski promeni i<br />
pritoa da ja utvrdi pri~inata za smrtta na `ivotnoto.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
V semestar<br />
1-2 ~asa Uvod i istorijat na<br />
patologijata<br />
Vo uvodot }e bidat izneseni patolo{kiot proces odnosno bolest - {to<br />
e bolest i uslovite za nastanuvaweto na istata i patolo{kite<br />
sostojbi odnosno nastanatite patolo{ko anatomski promeni {to<br />
nastanuvaat kako posledica na bolesta. Heterotopijata,<br />
heterohronijata i heterometrijata vo nastanuvaweto na bolesta.<br />
Vo istorijatot na patologijata }e bide iznesen istoriskiot pat na<br />
razvojot na patologijata od Hipokrat do denes. Posebno vnimanie }e<br />
mu bide posveteno na humoralnata, solidarnata, celularnata i<br />
molekularnata patologija, kako i istorijatot i razvojot na<br />
obdukcijata.<br />
3-6 ~asa Etiologija Vo etiologijata }e bidat izneseni pri~inite i uslovoite za<br />
nastanuvawe na bolestite.<br />
Su{tinskite, pomo{nite i proksimalnite faktori za nastanuvaweto<br />
na bolesta. Posebno vnimanie }e im se posveti na pri~inite za<br />
nastanuvaweto na bolesta od aspekt na nadvore{ni i vnatre{ni<br />
faktori.<br />
7-10 ~asa Degeneracija i<br />
Nekroza<br />
Promenite nastanati kako posledica od poremetuvawe na prometot na<br />
materiite. Morfolo{kite promeni vo kletkite, tkivata ili organite<br />
nastanati kako posledica od poremeteniot metabolizam, poznati se<br />
pod imeto degeneracii, odnosno distrofii.<br />
Posebno vnimanie se posvetuva na: atrofiite, promenite nastanati<br />
kako posledica od poremeten promet na belkovinite, mastite, jagleno<br />
hidratite, solite, poremetenata pigmentacija, egzogeni i endogeni<br />
pigmenti.<br />
Nekrozta }e bide obrabotena od aspekt na pri~inite za nejzinoto<br />
nastanuvawe, vidovi na nekrozi, mikroskopski i makroskopski promeni<br />
so nivnite karakteristiki. Isto taka }e bide obrabotena i<br />
fiziolo{kata nekroza- apoptoza.
11-14~asa Poremetuvawa vo<br />
cirkulatorniot<br />
sistem<br />
Lokalno poremetuvawe vo cirkulatorniot sistem, so posebno vnimanie<br />
na: ishemijata, infarktite, hiperemijata, stazata, krvarewata,<br />
trombozata, embolijata i metastazata.<br />
15-16 ~asa TEST br. I<br />
17-22 ~asa Vospalenie Vospalenieto }e bide obrabotuvano vo 6 ~asa od aspekt na<br />
morfolo{kite i funkcionalnite promeni vo tkivoto i soodvetnite<br />
krvni sadovi nastanati kako posledica od reakcija na orga<strong>niz</strong>mot na<br />
dejstvoto na razni {tetni agensi. ]e bidat izneseni kardinalnite<br />
znaci na vospalenieto. Komponentite na vospalenieto: alterativnite,<br />
eksudativnite i proliferativnite promeni. Biohemiskite procesi vo<br />
vospalenieto. Tekot i ishodot, kako i vidovite na vospalenieto. Sekoe<br />
vospalenie detalno }e bide izneseno. Posebno vnimanie }e im bide<br />
posveteno na specifi~nite vospalenija: TBC, Sakagija i dr.<br />
23-24 ~asa Regeneracija Tipovite na regeneracijata, perfektna i imperfektna sanacija.<br />
Posebno vnimanie }e im bide posveteno na: Rekreacija, resorpcija,<br />
regeneracija, orga<strong>niz</strong>acija, akomodacija i dr.<br />
25-26 ~asa Tumori, Nakazi i<br />
Smrt<br />
Tumorite }e bidat obraboteni od aspekt na: nastanuvawe i atipijata na<br />
tumorite, sostavot na tumorite i nivnata nomenklatura. Poedine~no }e<br />
bidat makroskopski i mikroskopski opi{ani poedini tumori (benigni i<br />
maligni) na poedini tkiva i organi.<br />
Naukata koja {to gi prou~uva nakazite e Teratologijata. Formalnata i<br />
kauzalnata geneza za nastanuvawe na nakazite. Posebno }e bidat<br />
obraboteni poedine~nite i spoenite nakazi.<br />
[to prestavuva smrtta, vidovi na smrt (klini~ka i biolo{ka smrt).<br />
[to e agonija, subklini~ka smrt i egzitus .<br />
27-28 ~asa Imunopatologija ]e bidat izneseni najnovite soznanija od oblasta na<br />
imunopatologijata, so poseben akcent na avtoimunite zaboluvawa.<br />
29-30 ~asa TEST br. II<br />
VI semestar<br />
1-6 ~asa Digestiven sistem Usna {uplina, Zabi, Hranoprovod, Bapka, Pred`eludci, @eludnik i<br />
Creva<br />
7-9 ~asa Digestiven sistem Crn drob, @ol~ni pati{ta, Pankreas i Peritoneum<br />
10-12 ~asa Hematopoetski Kostna sr`, Limfni ~vorovi i Slezina<br />
organi<br />
13-15 ~asa Cirkulatoren Srce, Krvni i Limfni sadovi<br />
sistem<br />
16-18 ~asa Respiratoren Nos i sporedni nosni {uplini, Larings, Trahea, Beli drobovi i Pleura<br />
sistem<br />
19-21 ~asa TEST br. III<br />
22-24 ~asa Urinaren sistem Bubrezi, Bubre`na karlica, Ureteri, Mokra~na be{ika i Uretra<br />
25-27 ~asa Polovi organi Ma{ki polovi organi: Testesi, Penis i Prepucium<br />
@enski polovi organi: Jajnik, Jajovod, Matka, Vagina, Vulva i Vime<br />
28-30 ~asa Centralen nerven Centralen i Periferen nervan sistem<br />
sistem<br />
31-33 ~asa Endokrini `lezdi Tireoidna `lezda, Paratireoidna `lezda, Gradna `lezda, Hipofiza,<br />
Epifiza i Nadbubre`na `lezda<br />
34-36 ~asa Skeletno-muskulen Koski, Zglobovi, Muskuli, Tetivi i fascii, Ligamenti, Kopito i papci<br />
sistem<br />
37-39 ~asa Organi za vid i sluh Oko i Uvo<br />
40-42 ~asa Ko`a Promeni na ko`ata<br />
43-45 ~asa TEST br. IV<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
V semestar<br />
1-2 Pripremawe i boewe na patohistolo{kite preparati<br />
3-4 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Degeneratio parenchymatosa renis (H.e.)<br />
Infiltratio adiposa hepatis equi (H.e.)<br />
Degeneratio et infiltratio adiposa hepatis equi (Sudan III)<br />
Degeneratio cerea musculi equi (H.e.)<br />
Degeneratio parenchymatosa hepatis (H.e.)<br />
Dystrophia haemorrhagica acuta hepatis equi (H.e.)
5-6 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Necrosis centrolobularis hepatis vaccae (H.e.)<br />
Necroses miliares disseminatae hepatis galine (H.e.)<br />
Necrosis tubulorum renis vituli (H.e.)<br />
Amyloidosis lienis (H.e.)<br />
Icterus retentionis hepatis canis (H.e.)<br />
Melanuria renis equi (H.e.)<br />
7-8 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Antracosis pulmonis canis (H.e.)<br />
Hyperaemia passiva hepatis canis (H.e.)<br />
Amyloidosis renis (H.e.)<br />
Haemosidrosis hepatis equi (H.e.)<br />
Thrombosis ramorum arteriae pulmonis equi (H.e.)<br />
Endocarditis thrombotica septica suis (H.e.)<br />
9-10 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Infarctus haemorrhagicus lienis suis (H.e.)<br />
Amyloidosis hepatis (H.e.)<br />
Pharyngitis phlegmonosa abscedens equi (H.e)<br />
Tonsilitis necroticans suis (H.e.)<br />
Erosio chronica mucosae ventriculi suis (H.e.)<br />
Myocarditis embolica equi (H.e.)<br />
11-12 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Newcastle encephalitis (H.e.)<br />
Myositis sarcemphysematosa vacae (H.e.)<br />
Enteritis acuta catarrhalis canis (H.e.)<br />
Colitis dyphteroides paratyphosa suis (H.e.)<br />
Colitis dyphteroides circum scripta suis (H.e.)<br />
Trichinelosis musculi suis (H.e.)<br />
13-14 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Pneumonia enzootica suum (H.e.)<br />
Sarcosporidiosis myocardii suis (H.e.)<br />
Actinomycosis cutis suis (H.e.)<br />
Tuberculosis miliaris disseminata hepatis similae (H.e.)<br />
Pneumonia caseosa tuberculosa simile (H.e.)<br />
Pneumonia fibrinosa partim necroticans equi (H.e.)<br />
15-16 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Bronchopneumonia purulenta lobularis embolica equi (H.e.)<br />
Pneumonia interstitialis chronica equi (H.e.)<br />
Pneumonia chronica lobularis verminosa disseminata felis (H.e.)<br />
Mastitis parenchymatosa purulenta vaccae (H.e.)<br />
Distomatosis hepatis (H.e.)<br />
Lipoma mesenterii equi (H.e)<br />
17-18 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Sarcoma macrofusicellulare periostale canis (H.e.)<br />
Melanosarcoma caudae equi (H.e.)<br />
Carcinoma planocellulare penis equi (H.e.)<br />
Carcinoma planocellulare - cancroid perinei vaccae (H.e.)<br />
Cirrhosis postnecroticans hepatis suis (H.e.)<br />
"Cirrhosis" parasitaria hepatis vacae (H.e.)<br />
19-20 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Hepatitis interstitialis chronica parasitaria muliplex suis (H.e.)<br />
Nephritis interstitialis chronica et degeneratio cystica renis (H.e.)<br />
Nephritis interstitialis chronica scleroticans canis – ren cicatricosus (H.e.)<br />
Carcinoma medullare mammae canis (H.e.)<br />
Coccidiosis intestini gallinae (H.e.)<br />
Bronchopneumonia purulenta desquamativa suis (H.e.)<br />
21-22 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Polyomyelitis enzootica suum – Z.U.S. (H.e.)<br />
Meningoencephalitis purulenta abscedens (H.e.)<br />
Colaps glandule thyreoideae suis (H.e.)<br />
Hepatits contagiosa canis – HCC (H.e.)<br />
Epitheliosis contagiosa cutis galinae – variola avium (H.e.)<br />
Papilloma cutis canis (H.e.)<br />
23-24 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Psammoma (H.e.)<br />
Gastritis catarrhalis chronica hyperplastica suis (H.e.)<br />
Myocarditis aphtosa suis (H.e.)<br />
Bronchopneumonia catarrhalis purulenta canis (H.e.)
Aspergillosis pulmonis meleagridis (H.e.)<br />
Endometritis chronica cystica canis-pyometra (H.e.)<br />
25-26 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Myositis chronica maseteris equi (H.e.)<br />
Myositis haemorrhagica et necroticans equi (H.e.)<br />
Tuberculosis nodularis intralobularis mammae vaccae (H.e.)<br />
Pseudotuberculosis cavaiave cobaye (H.e.)<br />
Botryomycosis cerebri equi (H.e.)<br />
Abscesus malleosus lymphonoduli equi (H.e.)<br />
27-28 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Pneumonia acuta abscedens malleosa equi (H.e.)<br />
Degeneratio hyaloides lienis (H.e.)<br />
Hepatits paratyphosa disseminata suis (H.e.)<br />
Lymphadenitis haemorrhagica acuta suis (H.e.)<br />
Leucosis hepatis gallinae (H.e.)<br />
Hepatitis parasitaria traumatica acuta (H.e.)<br />
29-30 Mikroskopska dijagnostika na patohistolo{ki preparati:<br />
Fibroma durum subcutis canis (H.e.)<br />
Fibro-myoma uteri canis (V.G.)<br />
Hyperaemia et oedema pulmonis (H.e.)<br />
Tuberculosis milliaris pulmonum cuniculi (H.e.)<br />
Tuberculosis chronica nodularis productiva lymphonoduli vaccae (H.e.)<br />
Hyperaemia lymphadenoides lineis equi (H.e.)<br />
VI semestar<br />
1-4 Voved vo obdukcijata na doma{nite `ivotni (teoretski)<br />
5-8 Obdukcija na pre`ivni `ivotni (ovci i kozi)<br />
9-12 Obdukcija na pre`ivni `ivotni (ovci i kozi)<br />
13-16 Obdukcija na pre`ivni `ivotni (ovci i kozi)<br />
17-20 Obdukcija na nepre`ivni `ivotni (ku~iwa, ma~ki, sviwi)<br />
21-24 Obdukcija na nepre`ivni `ivotni (ku~iwa, ma~ki, sviwi)<br />
25-28 Obdukcija na nepre`ivni `ivotni (ku~iwa, ma~ki, sviwi)<br />
28-32 Obdukcija na nepre`ivni `ivotni (ku~iwa, ma~ki, sviwi)<br />
33-36 Obdukcija na `ivina<br />
37-40 Obdukcija na `ivina<br />
41-44 Obdukcija na `ivina<br />
45-48 Organska patologija<br />
49-52 Organska patologija<br />
53-56 Terenska obdukcija na krupni `ivotni<br />
57-60 Terenska obdukcija na krupni `ivotni<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
V semestar:<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
VI semestar:<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 4 ~asa/nedelno (60 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi (patohistolo{ka dijagnostika vo tekot na V semestar i<br />
obdukacija na `ivotnite vo VI semestar)<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e dol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 3 5<br />
Kontinuirani proverki (~etiri) 10 20<br />
Prakti~en ispit 13 20<br />
Zavr{en ispit 10 25
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon kompletno zavr{en ispit (usten i<br />
prakti~en del), studentot e potrebno da osvoi minimum 45 bodovi od teoretska nastava,<br />
prakti~na nastava, seminarska rabota i ~etirite kontinuirani proverki.<br />
Dokolku studentot osvoi minimum 50 bodovi od teoretska nastava, prakti~na nastava,<br />
seminarska rabota i ~etirite kontinuirani proverki, istiot e osloboden od usmeniot<br />
del od ispitot.<br />
Studentot obavezno gi polaga prakti~nite delovi od ispitot.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (~etiri): pismeno<br />
Prva proverka: Voved i istorijat na patologijata; Etiologija; Degeneracija; Nekroza;<br />
Poremetuvawa vo cirkulatorniot sistem.<br />
Vtora proverka: Vospalenie; Regeneracija; Tumori; Nakazi i smrt; Imunopatologija.<br />
Trete proverka: Digestiven sistem; Hematopoetski organi; Cirkulatoren sistem;<br />
Respiratoren sistem.<br />
^etvrta proverka: Urinaren sistem; Polovi organi; Centralen nerven sistem;<br />
Endokrini `lezdi; Skeletno-muskulen sistem; Organi za vid i sluh i Ko`a.<br />
Prakti~en ispit: Patohistologija i Obdukcija<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + prakti~en (patohistologija i obdukcija)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. C. Micevski i T. Ristoski: Patolo{ko histolo{ki praktikum. Vet.fakultet, Skopje,<br />
2003.<br />
2. Micevski C.: Obdukcija na doma{nite `ivotni. Vet. fak. Skopje, 1998.<br />
3. C. Micevski i T. Ristoski: [tene~ak - ~uma kaj ku~iwata, Vet. Fak., Skopje, 2003<br />
4. Norman Chevile: Ultrastructural pathology, 1994<br />
5. Kumar, Cotran, Robbins: Basic Pathology, 7th edition, 2003<br />
6. Milijana Kne`evi} i Milijan Jovanovi}: Op{ta patologija. Makarije, 1999.<br />
7. Culjak K. i sur. : Opsta veterinarska patologija. Horzetsky, Zagreb, 1993.<br />
9. Sofrenovi} \.: Op{ta patologija. Nau~na knjiga, Beograd- 1990.<br />
10. Jubb K., Kenedy P., Plamer N.: Pathology of domestic animals, 1992.<br />
11. ^uljak K., Sudari} F.: Specijalna patolo{ka morfologija `ivotia. Zag-Sar.1990
Predmet PARAZITOLOGIJA I PARAZITARNI ZABOLUVAWA 10.0kreditni poeni<br />
Kod 314<br />
Studiska godina<br />
Semestar<br />
Treta (III)<br />
Peti i {esti (V i VI)<br />
Vkupno ~asovi 135 (60+75)<br />
V semestar 2+2 (30+30)<br />
VI semestar 2+3 (30+45)<br />
Vid na predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na programata<br />
Izveduva<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata programa<br />
Zadol`itelen predmet<br />
Biologija na kletka, Hemija, Biohemija, Anatomija, Histologija so embriologija,<br />
Fiziologija Mikrobiologija,<br />
prof. d-r Dino ^r~ev<br />
ass. Jovana Stefanovska<br />
Nastavnik: prof. d-r Dino ^r~ev<br />
Sorabotnik: ass. Jovana Stefanovska<br />
Izu~uvaweto na predemetot Parazitologija i parazitarni zaboluvawa se sostoi od<br />
teoretski i prakti~en del.<br />
Vo teoretskiot del se izu~uvaat morfologijata, biolo{kite karakteristiki,<br />
razvojnite ciklusi, patogeneza i imunitet, klini~ka slika, dijagnostika, lekuvawe i<br />
profilaktika na pova`ni predstavnici na paraziti od 5 kolena (Protozoa,<br />
Plathelminthes, Nematoda, Acanthocephala i Arthropoda) dadeni po taksonomski<br />
red.<br />
Vo prakti~niot del se dava poseben akcent na morfologijata na adultite i<br />
morfologijata na razvojnite formi na parazitite, razvojnite cilusi i metodite na<br />
dijagnostika. Prakti~niot del se izveduva vo laboratorija so mikroskopski i<br />
makroskopski parazitolo{ki preparati, mikrometrija, zapoznavawe so metodite na<br />
determinacija na parazitite i op{tite metodi za dijagnostika na parazitarnite<br />
zaboluvawa.<br />
Celta na ovoj predmet e da gi educira studentite za parazitite i parazitarnite<br />
zaboluvawa koi imaat posebno zna~ewe vo veterinarnoto i javnoto zdravstvo. So<br />
znaeweto {to studentite }e go steknat od ovoj predmet }e mo`at samostalno da gi<br />
determinriaat, dijagnsticiraat, lekuvaat i preveniraat parazitarnite zaboluvawa<br />
kaj doma{nite `ivotni i parazitarnite zoonozi.<br />
NASTAVNA PROGRAMA<br />
TEORETSKA NASTAVA( Peti semstar (v))<br />
Rede Nastavna edinica<br />
n broj<br />
~asov<br />
i<br />
1-2 Predmet i sodr`ina na parazitologijata i<br />
parazitarnite bolesti kaj doma{nite<br />
`ivotni<br />
Op{ta parazitologija<br />
3-4 Op{ti na~ela za parazitarnite zaboluvawa<br />
1<br />
5-6 Op{ti na~ela za parazitarnite zaboluvawa<br />
2<br />
7-8 Koleno Protozoa<br />
Podkoleno Sarcomastigophora<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Predmet na parazitologijata, sodr`ina na<br />
veterinarnata parzitologija. Paraziti i<br />
parazitizam, vidovi i podelba na parazitite,<br />
evolucija na parazitite, morfologija, anatomija<br />
i fiziologija na parazitite, doma}ini na<br />
parazitite.<br />
Invazija so paraziti, epizootiologija na<br />
parazitnite bolesti, patogeno dejstvo na<br />
parazitite vrz domaќinot, patogeneza na<br />
parazitnite bolesti, priemлivost i<br />
nepriemлivost na paraziti, imunitet kaj<br />
parazitnite bolesti,<br />
Уslovi za pojava i {irewe na parazitnite<br />
bolesti, dijagnostika na parazitnite bolesti,<br />
osnova na borbata protiv parazitarnite bolesti,<br />
stopanski i zdravstveno zna~ewe na<br />
prazitarnite bolesti, podelba na parazitarnite<br />
bolesti, leкуваwe na `ivotnite infestirani so<br />
paraziti<br />
Morfolo{ko-biolo{ki i biohemiskofizioli{ki<br />
karakteristiki na protozoite,<br />
razmno`uvawe na protozoite, sistematika na<br />
protozoite. Podkoleno Sarcomastigophora, Klasa<br />
Zoomastigophorea, Red Kinetoplastida, semejstvo
9-10 Red Kinetoplastida<br />
Red Diplomonadidae<br />
Trypanosomatidae, rod Trypanosoma (durina,<br />
koitalna bolest, drugi patogeni tripanozomi)<br />
Red Kinetoplastida, rod Leishmania, laj{manioza<br />
Red Diplomonadidae, Semejstvo Hexamitidae, rod<br />
Hexamita (heksamitoza, infektiven kataralen<br />
enterit) rod Giardia,<br />
11-12 Red Trichomonadida Red Trichomonadida, familija Trichomonadidae, rod<br />
Trichomonas (trihomonijaza kaj goveda, koko{ki,<br />
guski, ~ovek i drugi doma{ni `ivotni), semejstvo<br />
Monocercomonadidae, rod Histomonas (<br />
histomonijaza kaj misirki, crna glava), Klasa<br />
Lobosea, Red Amoebida, familija Entamoeboidae ,<br />
rod Entamoeba<br />
13-14 Koleno Apicomplexa, Koleno Apicomplexa, Klasa Sporozoea, Red<br />
Eucoccididae, Semejstvo Eimeridae, rod Eimeria<br />
(kokcidioza kaj koko{ki, misirki, fazani,guski,<br />
patki, zajaci, goveda, ovci i kozi) rod Isospora<br />
(kokcidioza kaj mesojadnite `ivotni, ~ovekot i<br />
pticite)<br />
15-16 Semejstvo Cryptosporididae Familija Cryptosporididae, Rod Cryptosporidium<br />
(kriptosporidioza), rod Sarcosystis (sarkocistoza<br />
kaj pre`ivni `ivotni, sviwi, kowi i mesojadi), Rod<br />
Besnotia (besnotioza),<br />
17-18 Semejstvo Cryptosporididae Rod Toxoplasma (toksoplazmoza) rod Neospora<br />
19-20 Semejstvo Babesiidae<br />
Semejstvo Theileridae<br />
21-22 Semejstvo Trichostomatidae<br />
Klasa Microspora<br />
Semejstvo Analplasmidae<br />
23-24 Koleno Helminthes<br />
Koleno Plathelminthes (spleskani crvi),<br />
Klasa Trematoda,<br />
Semejstvo Babesiidae, Rod Babesia ( babezioza kaj<br />
goveda, ovci, kozi, ednokopitni `ivotni, ku~iwa,<br />
sviwi), Semejstvo Theileridae, Rod Theileria<br />
(tajlerioza kaj goveda, ovci, kozi).<br />
Semejstvo Trichostomatidae, Rod Balantidium<br />
(balantidioza kaj sviwi), Koleno Protophita,<br />
Semejstvo Analplasmidae, Rod Anaplasma<br />
(anaplazmoza kaj pre`ivni `ivotni), Rod Borelia<br />
(borelioza-spirohetoza kaj `ivinata)<br />
Helminti (Helminthes) sistematika , Koleno<br />
Plathelminthes (spleskani crvi), Klasa Trematoda,<br />
Semejstvo Fasciolidae, rod Fasciola(fasciolozametilavost,<br />
Semejstvo Dicrocoelidae, Rod<br />
Dicrocoelium (dikrocelioza), Semejstvo<br />
Paramphistomidae, Rod Paraphistomum (<br />
parafistomoza). Trematodi kaj `ivinata,<br />
Semejstvo Echinostomidae, Rod Echinostomum,<br />
Semejstvo Prostogonomidae, Rod Prostogonimus,<br />
Trematodoza kaj mesojadnite `ivotni, Semejstvo<br />
Opistorchiidae, Rod Opistorchus<br />
25-26 Klasa Cestoda Klasa Cestoda, Semejstvo Taenidae,<br />
27-28 Klasa Cestoda Semejstvo Dilepididae ; Semejstvo: Anoplocephalidae;<br />
red Pseudophyllidea; semejstvo Diphyllobotridae<br />
29-30 Klasa Nematoda<br />
Semejstvo Strongyloidae<br />
Semejstvo Strongylidae<br />
Klasa Nematoda, Semejstvo Strongyloidae, rod<br />
Strongyloides Semejstvo Strongylidae, rod Strongylus,<br />
TEORETSKA NASTAVA ({esti semestar (VI))<br />
1-2 Semejstvo Trichostrongylidae Semejstvo Trichostrongylidae, (rod Trichostrongylus,<br />
rod Haemonchus, rod Ostertagia, rod Cooperia, rod<br />
Nematodirus, rod Hyostrongylus<br />
3-4 Semejstvo Ancylostomatidae<br />
Semejstvo Trichonematidae,<br />
Semejstvo Ancylostomatidae rod Globocephalus, rod<br />
Bunostomum, rod Ancylostoma, rod Uncinaria<br />
Semejstvo Trichonematidae rod Trichonema, rod<br />
Oespophagostomum, rod Chabertia
5-6 Semejstvo Amydostomatidae,<br />
Semejstvo Syngamidae,<br />
Semejstvo Amydostomatidae ; rod Amidostomum,<br />
Semejstvo Syngamidae , rod Syngamus, rod<br />
Cyathostoma<br />
7-8 Semejstvo Trichuridae i Trichinellidae Semejstvo Trichuridae i Trichinellidae<br />
9-10 Semejstvo Dyctiocaulidae, Protostrongylidae, Semejstvo Dyctiocaulidae (rod Dictyocaulus),<br />
Metastrongylidae, Semejstvo Amydostomatidae, semejstvo Protostrongylidae (rod Prtostrongylus),<br />
Syngamidae,<br />
Metastrongylidae,<br />
11-12 Semejstvo Oxyuridae, Ascarididae, Heterakidae Semejstvo Oxyuridae, Ascarididae, Heterakidae<br />
13-14 SemejstvoThelazidae, Habronematidae,<br />
Semejstvo Thelazidae, Habronematidae,<br />
Spriocercidae,<br />
Klasa Acantoceohala<br />
Spriocercidae, , Klasa Acantoceohala, Semejstvo<br />
Oligacanthorhynchidae<br />
15-16 Semejstvo Acuariidae, Filariidae, Onchorceiidae, Semejstvo Acuariidae, Filariidae, Onchorceiidae<br />
17-18 Metodi na dijagnostika na helmintite (sedimentacija, flotacija, metod po Baerman)<br />
19-20 Koleno Arthtohropoda, sistematika, Klasa<br />
Arachnida (pajakovidni ~lenkono{ci), Red<br />
Metastigmata,<br />
21-22 Red Oribatei<br />
Red Astigmata<br />
23-24 Klasa Insecti,<br />
Red Dyptera,<br />
Podred Brachicera<br />
Koleno Arthtohropoda, sistematika, Klasa<br />
Arachnida (pajakovidni ~lenkono{ci),Red<br />
Metastigmata, Semejstvo Ixodidae ( tvrdi krle`i),<br />
Rodovi: Ixodes, Rhipicephalus, Dermacentor,<br />
Hyaloma, Haemophysalis, tik paraliza Semejstvo<br />
Argasidae (meki krle`i), Rod Argas, Red<br />
Mesostigamata, Semejstvo Dermanyssidae, Rod<br />
Dermanyssus, Red Prostigmata. Semejstvo<br />
Demodicidae, demodikoza kaj ku~iwata, ma~kite,<br />
sviwite, goveda, ovci, kozi, zajaci, kowi,<br />
Red Oribatei, Semejstvo Trombididae, Rod Trombicula<br />
Red Astigmata, Semejstvo Sarcoptidae, Rod Sarcoptes<br />
i Notoedres, Semejstvo Knemidocoptidae, Rod<br />
Knemidocoptes, Semejstvo Psoroptidae, Rod<br />
Psoroptes, Chorioptes i Otodectes (krasta kaj<br />
ovcite, kozite, sviwite, kozite, ku~iwata, govedata,<br />
`ivinata, zajacite i ma~kite<br />
Klasa Insecti, Red Dyptera, Podred Brachicera,<br />
Semejstvo Tabanidae, Rod Tabanus Semejstvo<br />
Muscidae, Rod Musca , Haematobia i Stomoxys,<br />
Semejstvo Glossinidae, Rod Glossina, Semejstvo<br />
Calliphoridae, Rod Calliphora, Semejstvo<br />
Sarcophagidae, Rod Sarcophaga<br />
25-26 Mijazi kaj doma{nite `ivotni Mijazi kaj doma{nite `ivotni: Semejstvo<br />
Gasterophilidae, Rod Gasterophilus (gastrfiloza kaj<br />
kopitarite), Semejstvo Hypodermatidae, Rod<br />
Hypoderma,( hipodermoza - {trkel kaj govedata),<br />
Semejstvo Oestridae, Rod Oestrus (estroza kaj<br />
doma{nite `ivotni- ov~i {trkel)<br />
27-28 Podred Nematocera , Semejstvo Culicidae, Rod Culex, Aedes, Anopheles,<br />
Semejstvo Simulidae, Rod Simulium, Semejstvo<br />
Psychodidae, Rod Phlebotmomus, Semejstvo<br />
Ceratopogonidae, Rod Culicoides Red Pupipara,<br />
Semejstvo Hyppoboscidae, Rod Hypobosca, ,<br />
Melophagus,<br />
29-30 Red Siphonaptera<br />
Koleno Pentastomida<br />
Red Siphonaptera, Semejstvo Pulicidae, Rod Pulex i<br />
Ctenocephalides, Red Mallophaga, Semejstvo<br />
Trichodectidae, rod Trichodectes, Felicola, Semejstvo<br />
Bovicolidae, Rod Bovicola, Red Anoplura, Semejstvo<br />
Haematopinidae, Rod Haematopinus, Semejstvo<br />
Linognathidae, Rod Linognathus, Red Hemiptera,<br />
Koleno Pentastomida, Semejstvo Linguatidae, Rod<br />
Linguatula
PRAKTI^NA NASTAVA ( Peti semstar (v))<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1- 2 Pravila na klasifikacija<br />
Oprema i aparati vo parazitolo{kata laboratorija. Mikroskopirawe i mikrometrija na<br />
paraziti i pseudoparaziti<br />
3-4 Dijagnosti~ki metodi za determinirawe na protozoi<br />
5-6 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
rod Trypanosoma , rod Leishmania<br />
7-8 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
rod Hexamita , rod Giardia,<br />
9-10 rod Trichomonas, rod Histomonas ,<br />
rod Entamoeba<br />
11-12 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi :<br />
rod Eimeria rod Isospora<br />
13-14 Mikroskopirawe i dijagnostika<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
Rod Cryptosporidium, rod Sarcosystis, ,rod Besnotia<br />
15-16 Mikroskopirawe i dijagnostika<br />
rod Toxoplasma , rod Neospora<br />
17-18 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi :<br />
rod Babesia ,rod Theileria<br />
19-20 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
rod Balantidium, rod Anaplasma (anaplazmoza kaj pre`ivni `ivotni), rod Borelia<br />
21-22 Koprolo{ki metodi za dijagnostika na helmintite<br />
23-24 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
rod Fasciola, rod Dicrodoelium, rod Parapystomum,<br />
25-26 rod Echinostomum, Rod Prostogonimus, Rod Opistorchus<br />
27-28 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi: rod Taenia (T. soleum, saginata, T hydatigena,T.<br />
pisiformis, T. multiceps) i larvenioblici na teniite<br />
29-30 rod. Echinococcus, rod Dipylidium , rod Moniezia,rod Anoplocephala<br />
PRAKTI^NA NASTAVA ({esti semestar (VI))<br />
1-2 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
rod Strongyloides, rod Strongylus vulgaris, S. edentatus, S.equinus<br />
3-4 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi: rod Trichostrongylus, rod Hoemonchus, rod Ostertagia,<br />
rod Cooperia, rod Nematodirus, Hyostrongylus<br />
5-6 rod Globocephalus, rod Bunostomum, rod Ancylostoma, rod Uncinaria, rod Trichonema, rod<br />
Oesophagostomum, rod Chabertia<br />
7-8 rod Amidostomum, rod Syngamus, rod Cyathostoma<br />
9-10 rod Trichuris, rod Capilaria rod Trichinella<br />
11-12 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi: rod Dictyocaulus, rod Potostrongylus, rod<br />
Metastrongylus,<br />
13-14 rod Ascaridia, rod Oxyuris, rod Heterakis<br />
15-16 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi: rod Thelazia, rod Habronema, rod Spirocerca, , rod<br />
Macracanthorhynchus<br />
17-18 rod Filariidae, rod Parafilaria, rod Onchocerca, rod Dirofilaria, rod Gnathostoma<br />
19-20 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi:<br />
Rod Ixodes, rod Argas, Rod Dermanyssus, rod Demodex<br />
21-22 Red Prostigmata. rod Trombicula Rod Sarcoptes i Notoedres, Rod Knemidocoptes, Rod Psoroptes,<br />
Chorioptes i Otodectes
23-24 Mikroskopirawe<br />
Mikroskopski preparati od slednite rodovi: Rod Tabanus rod Musca, Haematobia, Stomoxys,<br />
25-26 Metodi na dijagnostika i determinacija na ektoparaziti<br />
27-28 rod Glossina, rod Calliphora, rod Sarcophaga<br />
29-30 rod Gasterophilus, rod Hypoderma rod Oestrus<br />
31-32 Rod Culex, Aedes, Anopheles, rod Simulium,<br />
33-34 rod Phlebotmomus, rod Culicoides, rod Hypobosca, Melophagus,<br />
35-36 rod Pulex i Ctenocephalides, rod Trichodectes, Felicola, rod Bovicola,<br />
36-37 rod Haematopinus, rod Linognathus, rod Pediculus rod Linguatula<br />
38-39 Detalno zapoznavawe so jajcata i larvite na paraziti kaj site doma{ni `ivotni<br />
40-41 Koprolo{ki analizi na izmet od ku~iwa i ma~ki<br />
42-43 Koprolo{ki analizi na izmet od sviwi i kowi<br />
44-45 Koprolo{ki analizi na izmet od pre`ivari<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~as/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Prisustvo na teoretska<br />
nastava<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
10 13<br />
Prisustvo i aktivnost 14 min 17<br />
(znaewe) na<br />
prakti~nata nastava<br />
Za neznawe na ve`bite<br />
se odzemaat bodovite<br />
za prisustvo<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani<br />
7,5(X4)=30 15(X4)= 60<br />
proverki ve`bi i<br />
predavawa (4)<br />
Vkupno: 60 100<br />
Zavr{en ispit<br />
(dokolku ne se polo`at<br />
prethodnite testovi)<br />
30 60<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Na zavr{niot ispit pristapuvaat studentite koi ne gi<br />
polo`ile kolokviumite, ili sakaat da dobijat povisoka ocenka. Vo toj slu~aj se<br />
poni{tuvaat poenite od prethodnite kolokviumi. Dokolku studentot e zadovolen so<br />
postignatite poeni od edniot kolokvium, mo`e da go prepolaga samo kolkviumot so koj<br />
ne e zadovolen, pri {to mu se poni{tuvaat poenite od prethodniot kolkvium od taa<br />
oblast. Studentot ne smee da otsustvuva na pove}e od 3 ve`bi i predavawa.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto( dve): pismeno<br />
Proverkite se izveduvaat na krajot na semestarot.<br />
Prva proverka: Op{ta parazitologija , koleno Protozoa,<br />
Vtora proverka: klasa Trematoda, klasa Cestoda<br />
Treta proverka : klasa Nematoda,<br />
^etvrta proverka : koleno Arthropoda<br />
Proverkite }e sodr`at materijal od predavawata i ve`bite<br />
Zavr{en ispit: pismen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 60<br />
5 (F)<br />
61-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
1.Nikola Geru, @arko Maxirov: Veterinarna parazitologija i parazitni<br />
bolesti.Univerzitet Sv"Kilril i Metodij", Skopje, 2003<br />
2. Zoran B. Kuli{i}: Helmintologija. Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske<br />
medicine, Beograd 2000.<br />
3.Dwight D. Bowman: Parasitology for veterinarians.W.B. Saunders company. 2000.<br />
4.Norman D. Levine: Veterinary protozoology. Iowa State University Press.Ames, 1985
Predmet KLINI^KA ANATOMIJA NA @IVOTNITE 3.0 kreditni poeni<br />
Kod 315<br />
Studiska godina Treta (III)<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15 )<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
prof. d-r Vlatko Ilieski,<br />
ass.m-r Lazo Pendovski<br />
Izveduva prof. d-r Vlatko Ilieski,<br />
ass.m-r Lazo Pendovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata i prakti~nata nastava od predmetot Klini~ka anatomija na `ivotnite ima<br />
za cel da gi zapoznae so klini~ka anatomija na glava i vrat, klini~ka atomija na preden<br />
i zaden ekstremitet, so klini~ka anatomija na graden ko{, abdomen i karli~na praznina.<br />
Studentite }e se zapoznaat da gi identifikuvaat koskite i nadvore{ni koskeni<br />
ispaknatini na `ivo `ivotno, da gi prepoznaat prifatili{tata na sekoj muskul,<br />
hirur{ki pristap do prazninite na glavata, strukturite na vratot, organite i<br />
ostanatite anatomski strukturi vo gradnata i abdominalanata praznina, na<br />
ekstremitetite, poznavawe na imiwata i poziciite na otvorite koi asociraat so nervite<br />
na glavata identifikuvacija na pravecot na dvi`ewe i distribucijata na povr{inskite<br />
nervi i krvni sadovi na glavata vratot teloto i ekstremitetite.<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
~asovi/nedeli<br />
1 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA<br />
2 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA 1<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Predavawa: Identifikacija na koskite i nadvore{ni<br />
koskeni ispaknatini na ~erep kaj ku~e, kow i govedo, da<br />
gi identifikuva, opi{e i sporedi anatomijata na usnite,<br />
obrazite, podot na usnata praznina, jazikot, tvrdoto i<br />
mekoto nepce kaj ma~ka, ku~e, kow, govedo, sviwa i ovca<br />
i zapoznavawe so hirur{ki so pristap do prazninite na<br />
glavata. Identifikacija na povredlivite to~ki od<br />
trauma lokacija na paranazalnite sinusi, vozdu{nite<br />
meuri, foramen lacerum i mekoto nepce detalno<br />
poznavawe na senzornata inervacija na rogovite vo<br />
vrska so obezro`uvaweto kaj govedata poznavawe na<br />
imiwata i poziciite na otvorite koi asociraat so<br />
nervite na glavata identifikuvacija na pravecot na<br />
dvi`ewe i distribucijata na povr{inskite nervi na<br />
glavata, identifikacija na povr{inskite strukturi na<br />
glava, identifikacija na povr{inskite limfni jazli na<br />
glavata, identifikacija i procenka na pravecot na<br />
dvi`ewe i distribucija na golemite povr{inski krvni<br />
sadovi.<br />
Identifikacija na parotidnata , mandibularnata,<br />
podjazi~nata i zigomati~nata plunkovna `lezda I<br />
zapoznavawe so pravecot na dvi`ewe na nivnite<br />
plunkovnite kanali identifikacija na muskulite za<br />
xvakawe, prepoznavawe na prifatili{tata na sekoj<br />
muskul kako i negovata inervacja i funkcija<br />
objasnuvawe kako razlikite vo strukturata na sekoj vid<br />
e povrzana so ishranata i metodot na varewe<br />
oftalmolo{ko ispituvawe na okoto kaj ma~ka i ku~e:<br />
krvni sadovi na mre`nicata, tapetum, opti~ka papilla<br />
diskusija za ulogata na ispituvaweto na okoto vo<br />
klini~kata oftalmologija merewe na poleto na vizija i<br />
negovata zavisnost od bojata investigacija na anomalii<br />
demonstracija na slepi to~ki i druga evidencija na<br />
procesuirawe na periferna i centralna slika<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija): Glava 37.00 min<br />
3 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA VRAT<br />
Identifikacija na muskulite koi formiraat granici na<br />
visceralnite sodr`ini vo vratot i da go razberat<br />
nivniot soodno poznavawea na prifatili{tata na sekoj<br />
muskul so negovata inervacja i funkcij poznavawe n<br />
pozicijata na visceralnite strukturi vo kranijalnite i
kaudalnite delovi na vratot vklu~uvaj}i gi grklan<br />
goltka hranoprovodot i di{nikot, nadvore{nata i<br />
vnatre{na lokacija na ligamentum nuche, jugularniot<br />
`leb, jugularna vena, zaeni`kata karotidna arterija,<br />
povr{inskiot vraten limfen jazol vagosimpati~noto<br />
steblo i povrtanite laringialeni nervi.<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija): Vrat 24.09 min<br />
4 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA PREDEN<br />
EKSTREMITET<br />
(preden ekstremitet 1 ) ekstremitetot.<br />
5 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA PREDEN<br />
EKSTREMITET (preden<br />
ekstremitet 2 )<br />
Identifikacija na koskite na preden ekstremitet<br />
pozcija na kapsulite od zglobovite so poseben prokaz za<br />
niven pristap, i naglasok na distalniot del od<br />
Detalno poznavawe na perifernata nervna inervacija<br />
na distalniot del od ekstremitetot so poseben osvrt za<br />
blokada na nervite poznavawe na karpalniot zglob so<br />
naglasok na komunikacijata pome|u razli~nite negovi<br />
delovi da gi poznavaat prifatili{tata(origo,<br />
insertio) na sekoj muskul, kako i nivnata inervacija i<br />
funkcija pozicijata na tetivnite obvivki lokacija na<br />
navikularnata koska i nejzinite prifatili{ta.<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Preden ekstremitet (ramo i<br />
podramo) 18.08 min<br />
Preden ekstremitet(autopodium) 47.10 min<br />
6 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA ZADEN EKSTREMITET<br />
(zaden ekstremitet)<br />
1<br />
7 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA ZADEN EKSTREMITET<br />
(zaden ekstremitet)<br />
2<br />
Identifikacija na koskite na zadniot ekstremitet,<br />
identifikacija na muskulite na zadniot ekstremitet<br />
pozcija na kapsulite od zglobovite so poseben prokaz za<br />
niven pristap, i naglasok na distalniot del od<br />
ekstremitetot.<br />
Detalno poznavawe na perifernata nervna inervacija<br />
na distalniot del od ekstremitetot so poseben osvrt za<br />
blokada na nervite poznavawe na kolenoviot zglob so<br />
naglasok na komunikacijata pome|u razli~nite delovi<br />
pozicijata na tetivnite obvivki lokacija na<br />
navikularnata koska i nejzinite prifatili{ta.<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Zaden ekstremitet 48.08 min<br />
8 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GRADNA PRAZNINA 1<br />
Predavawa: lokacija i prifatili{ta na dijafragmata i<br />
soodnosot so rebrata procena na razli~nite sloevi na<br />
telesniot yi Identifikacija na muskulite na gradniot<br />
yid koi se odgovorni za dvi`eweto pri procesot na<br />
di{ewe razbirawe na parietalnata (kostalna,<br />
dijafrgamatska, medijastinalna) i visceralna pleura<br />
odnosno serozni membrani kako i<br />
kostodijafaragmatskiot recesus pozicijata na<br />
kostalniot lak, linijata na pleuralna refleksija i<br />
granicite na belite drobovi revizija na pozicijata na<br />
vlezot vo gradnata praznina i izdol`uvaweto na<br />
pleuralnata praznina vklu~uvaj}i ja kupolata nab elite<br />
drobovi.<br />
9 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GRADNA PRAZNINA 1<br />
lokacija na srceto i srcevite zalistoc razbirawe na<br />
osnovnata anatomija na beliot drob od cica~<br />
prepoznavawe na razlikite na belite drobovi kaj<br />
doma{nite `ivotni da bidat vo mo`nost da ja<br />
prepoznaat i opi{at fnkcionalnata anatomija na<br />
foramen ovale i ductus arteriosus na srce od fetus<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Graden ko{ 21.48 min.<br />
10 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMINALNA<br />
PRAZNINA 1<br />
11 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMINALNA<br />
PRAZNINA 2<br />
Identifikacija na topogrfskata anatomija na<br />
abdominalnata viscera vklu~uvaj}i gi mokra~niot meur,<br />
slezenata, crniot drob(razli~nite deovi), `ol~nata<br />
kesa, `eludnikot, tenkoto i debeloto crevo(razli~nite<br />
delovi), pankreasot, nadbubre`nite `lezdi, bubrezite,<br />
jaj~nicite, matkata i ureter.<br />
Pol`ba kaj sekoj vid pozicijata na organite koi se<br />
smesteni eden do drug razbirawe za podreduvaweto na<br />
pertoneumot koj ja nosi abdominalna viscera od<br />
telesniot yid kako i formiraweto na ligamentite<br />
pome|u razli~nite organi(golem i mal omentum,<br />
omentalna burza, mesoduodenum, mezenterum i
mezokolon, ligamentite na crniot drob, jaj~nicite i<br />
matkata) lokalizacija na ingvinalkniot kanal i tunica<br />
vaginalis kaj ma{ki i `enski individui da ja odredi<br />
polo`bata na cniot drob vnatre vo skeletot<br />
demonstrirawe na anatomijata na slo`eniot `eludnik<br />
od pre`ivar na sve` i fiksiran primerok. da go<br />
konsolidira razbiraweto na komparativnata anatomija<br />
i fiziologija na digestivniot sistem. Sve`i i<br />
fiksirani gastriintestinalni tkiva od cica~i }e bidat<br />
dostapni kako osnova za interaktivna diskusija na<br />
anatomskata struktura i povrzanata funkcija na<br />
razli~ni regioni od digestivniot system poznavawe na<br />
pozicijata i delovite na crevata karakteristiki na<br />
razli~nite delovi od tenkoto i debeloto crevo(haustra,<br />
tenia, krvosnabduvawe, limfni jazli)<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Abdomen 38 min<br />
12 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA KARLI^NA<br />
PRAZNINA 1<br />
13 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA KARLI^NA<br />
PRAZNINA 2<br />
14 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA KARLI^NA<br />
PRAZNINA 3<br />
Identifikacija na visceralnite organi vo karli~nata<br />
praznina: rektum, mokra~en meur, ureter, uretra,<br />
semevod kako i asocira~kite strukturi(analnite<br />
`lezdi, akcesornite genitalni `lezdi) identifikacija<br />
na razli~nite delovi od bubrezi kaj ku~e, ovca, kow i<br />
govedo observacija na komparetivni mokra~ni meuri:<br />
orientacija vo karli~niot kanal, pozicijata na ureterot<br />
i uretrata observacija na razlikite vo mo~nite meuri<br />
od razli~ni polovi<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo<br />
`ivotno(video prezentacija):Karlica i nadvore{ni<br />
polovi organi 41 min<br />
Anatomija na `enska reprodukcija razbirawe na<br />
gradbata na jajnikot vklu~uvaj}i ja vozmo`nosta za<br />
idetifikacija na folikuli i `olti tela kaj doma{nite<br />
vidovi. razbirawe na razlikite na anatomijata koi se<br />
pojavuvat na jaj~nicite kaj doma{nite vidovi.<br />
Razbirawe na pozicijata i soodnost na jaj~nicite vnatre<br />
vo abdomenot kaj doma{nite vidovi. razbirawe na<br />
anatomijata na jajcevodite, matkata, vaginata<br />
Iivestibulumot. razbirawe na razlikite pome|u<br />
vidovite vo anatomijata koi se pojavuvaat vo `enskiot<br />
reproduktiven trakt kaj doma{nite vodovi razbirawe za<br />
podredenosta na {irokite ligamenti i formiraweto na<br />
ovariajlnata burza. Placenta prepoznavawe i<br />
razberawe na anatomijata na fetalnite i matkinite<br />
komponenti na placentata kaj sviwa, kow, ovca, govedo,<br />
ma~ka i ku~e Mle~ni `lezdi prepoznavawe i<br />
razbirawe na generalnata orga<strong>niz</strong>acija na mle~nite<br />
`lezdi kaj doma{nite vidovi, vklu~uvaj}i go i<br />
podr`uva~koto tkivo, krvnite sadovi, venoznata<br />
drena`a, `lezedenoto tkivo i kanalikularniot sistem.<br />
strukturata na cickite i razlikite kaj vidovite vo<br />
brojot na kanalite vo cickata.pojavuvaeto na kleto~nite<br />
komponenti na nelakatcionite i laktacionite mle~ni<br />
`lezdi pozicija i razbirawe na anatomijata na<br />
ingvinalniot kanal i tunica vaginalis strukturi<br />
palpativni preku rektum<br />
Anatomina na ma{ki `ivotni razbrawe na anatomijata<br />
na testisite i spermalnoto ja`e kaj doma{nite vidovi<br />
razbirawe na anatomijata na penisot i akcesornite<br />
`lezdi kaj doma{nite vidovi<br />
Nastaven materijal: za modul 6 Video prezentacija 1.Graden ko{ kow 10.03 min. 2.Graden ko{ kow 17.52<br />
min.3. Graden ko{ govedo 20.44 min. 2.Graden ko{ govedo 8.25 min. 3.Graden ko{ kow 13.25 min.3.Graden<br />
ko{ govedo (srce) 15..01 min.<br />
Slajd perezentacii Prezentacija za disekcija na graden ko{ (30 slajda)<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi)<br />
15 PREDISPITNA KOLOKVIUMSKA NEDELA
Prakti~na nastava<br />
Reden broj<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA 1<br />
Ve`bi:Disekcija na nefiksirana glava od ovca, ku~e, svowa i<br />
kow za da se prka`at povr{inskite strukturi, disekcija na<br />
muskulite za xvakawe i plunkovnite `lezdi , disekcija na<br />
dlabokite strukturi na glavata vklu~uvaj}i gi i muskulite na<br />
jazikot i mekoto nepce da gi identifikacija na konhite i<br />
pati{tata vo nosnata praznina kaj ku~e.<br />
2 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GLAVA 2<br />
identifikacija so disekcija i demonstracija delovite,<br />
rskavicite, ligamentite, ventrikulite i muskulite na grklanot<br />
kaj doma{nite `ivotni komparacija na anatomijata na glava kaj<br />
tipi~nite trevojadi so ku~eto koe e tipi~en<br />
mesojad(disekciran vo prviot semester identifikacija ba<br />
nadvore{nite muskuli na jazikot da gi poznavawe na<br />
prifatili{tata, inervacijata i funkcijata na sekoj muskul<br />
identifikacija na muskulite na mekoto nepce i `dreloto<br />
identifikacija i klasificira dentalnite tkiva kaj site zabi<br />
identifikacija na permanentnite zabi kaj ku~e, ma~ka, govedo,<br />
sviwa, ovca i primeri od laboratoriski `ivotni, ocenka<br />
funkcionalnata implikacija na razlikite vo strukturata<br />
vnatre vo individuata i pome|u vidovi diferncijacija pome|u<br />
doligocefali~en tip i brahiocefali~en tip i pome|u<br />
decidualni i permanentni zab prepoznavawe i dobivawee na<br />
dodatno anatomsko poznavawe dobieno vo prvata godina vo<br />
kursot koristej}i video i anatomski disekcirani mozoci od<br />
razli~ni vidovi sporedba na mozoci od razli~ni vidovi<br />
prepoznavaj}i gi sli~nostite vo generalnata struktura na<br />
mozokot od cica~I opis na glavnite regioni na mozokot od celi<br />
i transverzalni sekcii opis na relativnata pozicija na<br />
vanaeste kranijalni nervi i nivnite jadra<br />
3 KLINI^KA ANATOMIJA I<br />
VRAT<br />
Identifikuvawe na delovi od htranoprovodot i da ja<br />
identifikuvawe povrzanosta so trukturite na grklanot<br />
izu~uvawe na krvosnabduvaweto na hranoprovodoy i<br />
`eldnikot(ku~e)<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Vrat 24.09 min<br />
4 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA PREDEN EKSTREMITET<br />
(preden ekstremitet)<br />
1<br />
Ve`bi: identifikacija na koskite na predniot ekstremitet da<br />
znaat kako i kade da gi palpiraat klu~nite anatomski obele`ja<br />
na predniot ekstremitet kaj ku~e poka`uvaj}i ja polo`bata na<br />
sekoja koska i zglob. poznavawe na prifatili{tata(origo,<br />
insertio) na sekoj muskul, kako i nivnata inervacija i funkcija<br />
a gi identifikuvaat muskulite koi deluvaat na rameniot i<br />
lakotniot zglob i da go razberat nivniot soodnos(nivnata<br />
povrzanost) poznavawe na prifatili{tata(origo, insertio) na<br />
sekoj muskul,kako i nivnata inervacija i funkcija poznavawe<br />
kako i kade da gi palpiraat m.suprspinatus, m.infraspinatus,<br />
m.deltoideus, mtriceps brachi i m.brachialis na predniot<br />
ekstremitet poznavawe na nadvore{nite strukturi na<br />
podlakotnite koski(radius, ulna razbirawe kako<br />
rengenogramite se proizveduvaat i kako se interpretiraat<br />
postignuvae na kompetentna interpretacija na radiogramite na<br />
rameniot i brahialniot region identifikacija na muskulite<br />
koi deluvaat na karpalniot zglob i na zglobovite na prstite i<br />
da go razberat nivniot soodnos i poznavaat<br />
prifatili{tata(origo, insertio) na sekoj muskul, nivnata<br />
inervacija i funkcija poznavawe na nadvore{nite strukturi na<br />
karpalnite koski, metakrapalnite koski i koskite na<br />
falangite postignuvae na kompompetentna interpretacija na<br />
radiogramite na antebrahiumot i {epat razbirawe na<br />
5 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA PREDEN EKSTREMITET<br />
(preden ekstremitet)<br />
2<br />
funkcionalnata anatomija na zglobovite i faktorite koi go<br />
ograni~uvaat dvi`eweto na sekoj zglob poznavawe kako i kade<br />
da gi palpiraat povr{inskiot vraten limfen jazol i<br />
v.cephalic poznavawe kako i kade da gi palpiraat karpalnoto<br />
i metakarpalnoto jastu~e kako i pet-te digitalni jastu~iwa
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Preden ekstremitet (ramo i<br />
podramo) 18.08 min<br />
Preden ekstremitet(autopodium) 47.10 min<br />
Video prezentacija: Povrzuvawe na preden ekstremitet 8.45min. Inervacija na noga 12.12min .<br />
CLIVE Kompjuterska interaktivana programa(kvizovi): Anatomija na preden ekstremitet kaj ku~e:<br />
preden ektremitet: region na ramo, region nadlaktica, region podlaktica, region {epa , inervacija. Preden<br />
ekstremitet kaj ku~e(kompletna anatomija) Preden ekstremitet na kow 1: Preden ekstremitet na kow 2 ,<br />
Preden ekstremitet na kow 3 Topografija na ekstremitet kaj kow , Preden ekstremitet na govedo Preden<br />
ekstremitet kaj ku~e 1 (rentgen anatomija), Preden ekstremitet kaj ma~ka (rentgen anatomija)<br />
Rabota so sve`i , fiksirani i plastinirani preparati<br />
6 KLINI^KA ANATOMIJA Ve`bi: Identifikacija na koskite na zadniot ekstremitet<br />
NA ZADEN EKSTREMITET prepoznavawe na nadvore{nite strukturi na koskite od<br />
(zaden ekstremitet) karlicata identifikacija na kaudalnite i medijalnite<br />
1<br />
muskuli na butot kako i lateralnite muskuli na kolkot i da go<br />
razberat nivniot soodnos poznavawe na prifatili{tata(origo,<br />
insertio) na sekoj muskul, kako i nivnata inervacija i funkcij<br />
poznavawe na nadvore{nite strukturi na butnata koska(femur)<br />
kompetentna interpretacija na radiogramite na karlicata<br />
identifikacija na kaudalnite muskuli na kolkot i lateralnite<br />
mskuli na kolkot i da go razberat nivniot soodnos poznavawe<br />
na prifatili{tata(origo, insertio) na sekoj muskul, kako i<br />
nivnata inervacija i funkcija poznavawe na nadvore{nite<br />
strukturi na podkolenovite koski(tibia, fibula kompetentna<br />
interpretacija na radiogramite na butot, kolenoviot zglob i<br />
podkolenoto identifikacija na kraniolaterlnite i<br />
kaudalnite muskuli na podkolenoto i da go razberat nivniot<br />
soodnos poznavawe na prifatili{tata(origo, insertio) na sekoj<br />
muskul, akko i nivnata inervacija i funkcija da gi poznavawe<br />
na nadvore{nite strukturi na tarzalnite, metatarzalnite<br />
koski kako i koskite na falangite da znaat kako i kade da gi<br />
palpiraat m.quadriceps femoris, m.biceps femoris,<br />
m.semitendinosus i m.gastricnemius na zadniot ekstremitet<br />
kompetentna<br />
7 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA ZADEN EKSTREMITET<br />
(zaden ekstremitet)<br />
2<br />
interpretacija na radiogramite na zadnata {ep poznavawe na<br />
pozicijata na glavnite nervi i krvni sadovi na karlicata,<br />
butot, podkilenoto i {epat da znaat kako i kade da gi<br />
palpiraat a.femoralis, lnn.poplitealis, v.saphena lateralis i a.dorsalis<br />
pedis.razbirawe na funkcionalnata anatomija na zglobovite i<br />
faktorite koi go ograni~uvaat dvi`eweto na sekoj zglo<br />
poznavawe kako i kade da gi palpiraat klu~nite anatomski<br />
obele`ja na zadniot ekstremitet kaj ku~e poka`uvaj}i ja<br />
polo`bata na sekoja koska i zglobpoznavawe na kako i kade da<br />
gi palpiraat metatarzalnoto jastu~e i ~etirite digitalni<br />
jstu~iwa na zadniot ekstremitet.<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Zaden ekstremitet 48.08 min<br />
8 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GRADNA PRAZNINA 1<br />
Ve`bi: identifikicaji na na pr{lenite, rebrata i gradnata<br />
koska kaj ku~e identifikacija na nadvore{nite strukturi na<br />
pr{lenite razbirawe na ograni~uvawata na veretebralnite<br />
zglobovi disekcija i identifikacija na muskulite na telesniot<br />
yid poznavawe na prifatili{tata funkcijata na sekoj muskul<br />
Razberaaw na strukturite na dijafragmata i poznavaat<br />
pozicijata i sodr`inata na otvorite razbirawe za obvivkata<br />
na rektus muskulot kaj ku~ disekcija na m.cremaster i da se<br />
sledi na negoviot po~etok razbirawe na podreduvaweto na<br />
9 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA GRADNA PRAZNINA 2<br />
pleurata<br />
identifikacija na glavnite strukturi od levata I desnata<br />
strana na gradnata praznin kompetentna interpretacija na<br />
radiogramite na gradniot ko{ razbirawe na funkcionalnata<br />
anatomija na slednive strukturi na srceto:leva i desna<br />
pretkomora, leva i desna komora, u{kite na pretkomorite<br />
zalistocite na srceto i “skeletot” na srceto; perikard;<br />
epikard, miokard i endokard aorta i pulmonalno steblo, leva i<br />
desna koronarna arterija, lig.arterioum venoznata drena`a od<br />
srceto i golemite veni koi dreniraat krv od sistemskata i<br />
pulmonalnata cirkulacija vo srceto inervacijata na srceto<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Graden ko{ 21.48 min.<br />
10 KLINI^KA ANATOMIJA Ve`bi: identifikacija na venite koi dreniraat krv od
NA ABDOMINALNA<br />
PRAZNINA<br />
11 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA ABDOMINALNA<br />
PRAZNINA<br />
gastrointestinalniot trakt kon portalnata ven identifikacija<br />
na arteriajlnite granki koi izleguvaat od aortata(parnite<br />
visceralni, parnite parietalni i neparnite visceralni<br />
arterii) i da se dovedat vo vrska so krvosnabduvaweto na<br />
organite so krv. Identifikuvacija na venite koi dreniraat<br />
krv vo v.cava caudalis ( parnite visceralni, parnite<br />
parietalni i hepati~nite veni) ispitauvawe na<br />
krvosnabduvaweto na testisite, jaj~nicite i matkata razbirawe<br />
na pankreasot i asocira~kite ligamenti(ku~e)<br />
identifikacija, komparira i oddeli anatomskite komponenti<br />
na ednostavnit `eludnik kaj ku~e(kardia, fundus, telo i<br />
pilorus), sviwa(divertrikulum) i kow(slepa vre}a)<br />
demonstracija na prifatili{tata na golemiot i maliot<br />
omentum izu~uvawe na vnatre{nata struktura na<br />
`eludnikot(pr. osteum cardiacum, sphinter pylori)<br />
identifikuvaj}i gi razli~nite regioni na `elude~nata<br />
ligavica kaj razli~ni vidovi(pr.proventrikulus kaj sviwa,<br />
margo plicatus kaj kow) idenifikacija na delovi od<br />
pankreasot(ku~e) in situ i da go izu~i negoviot soodnos so<br />
ostanatite organi identifikacija nagolem i mal omentum,<br />
omentalna burza i epiploti~en otvor prifatili{tata na<br />
viscerata edni za drugi preku ligamenti i duplikatur<br />
ideentifikacija na izolirani crni drobovi od ku~e, kow,<br />
govedo, sviwa i ovca : anatomski strukturi kaj sekoj vid:<br />
lobusite na crniot drob, stukturite na dijafragmatskata<br />
strana, strukturite na visceralnata strana<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Abdomen 38 min<br />
12 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA KARLI^NA PRAZNINA<br />
1<br />
13 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA KARLI^NA PRAZNINA<br />
2<br />
14 KLINI^KA ANATOMIJA<br />
NA KARLI^NA PRAZNINA<br />
3<br />
identifikacija na muskulite na karli~nata<br />
dijafragma(m.coccigeys ,m.levator ani) i sakroilia~niot<br />
ligament vklu~uvaj}i gi nivnite prifatili{ta,<br />
identifikacija na razli~nite peritonealni<br />
zavr{etoci(ekskavacii) kako i ligamentite kaj obata pola,<br />
ma{ki i `enski identifikacija na visceralnite organi<br />
vklu~uvaj}i gi rektum, mokra~en meur, ureter, uretra, semevod<br />
kako i asocira~kite strukturi(analnite `lezdi, akcesornite<br />
genitalni `lezdi) razli~nite delovi na bubrezi kaj ku~e, ovca,<br />
kow i govedo razlikuvawe na pome|u razli~nite tipovi na<br />
strukturi na urinarniot trakt: bubre`na karlica, bubre`en<br />
greben, terminalni recesusi i ~a{ki observacija na<br />
komparetivni mokra~ni meuri: orientacija vo karli~niot<br />
kanal, pozicijata na ureterot i uretrata i observacija na<br />
razlikite vo mo~nite meuri od razli~ni polovi Ingvinalena<br />
kanal, reproduktiven trakt, karlica prou~uvawe na<br />
ingvinalniot kanal, descensus testiculorum, anatomijata na<br />
kastracija, dispozicija na `enski reproduktiven trakt<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video<br />
prezentacija):Karlica i nadvore{ni polovi organi 41 min<br />
Dispozicija na `enski reproduktiven trakt<br />
Ingvinalena kanal, reproduktiven trakt, karlica<br />
prou~uvawe na ingvinalniot kanal, descensus testiculorum,<br />
anatomijata na kastracija, dispozicija na `enski<br />
reproduktiven trakt<br />
Nastaven materijal: Anatomija na `ivo `ivotno(video prezentacija):Karlica i nadvore{ni polovi<br />
organi 41 min<br />
15 PREDISPITNA KOLOKVIUMSKA NEDELA
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1+1~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1+1 ~as/nedelno (15~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi na teren<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota,<br />
]e se realizira preku prestoj vo disekciona sala i obrabotka na natomski modeli.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Zavr{en ispit<br />
ima<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik e prisustvoto na<br />
teoretskata i prakti~nata nastava.<br />
Proverka na znaewa<br />
Osnovni u~ebni pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto ne e predvidena<br />
Zavr{en ispit: e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
9. L Konig H.E., Liebich H.-G. Veterinary anatomy of domestic animals.<br />
Schattauer(Stuttgart - new York) textbook and Colour Atlas, 2004<br />
10. Sisson S., The anatomy of domestic animals. W.B. Saunders Company.<br />
Philadelphia and London, 1941<br />
11. Dyce K.M., Sack W.O., Wensing C.J.G. Textbook of veterinary naatomy. W.B.<br />
Saunders Company. Philadelphia- London-Toronto-Sydmey_Montreal-Tokyou.1996<br />
12. Simi~ V., Jankovi~ @. Anatomija doma~ih `ivotiwa sisara -<br />
Splanchnologia. Veterinarski fakultet-Beograd,1997<br />
13. Evans E., de Lahunta A. Guide to the dissection of dog. W.B Saunders Company<br />
Philadelphia-London-Toronto. 1971<br />
14. Evans E., Christensen G. Anatomy of the dog. W.B Saunders Company<br />
Philadelphia-London-Toronto. 1979<br />
15. Nomina Anatomica Vetreinaria. Internationa committee on veterinary Gross<br />
anatomical Nomenclature, Gent, Belgium,1992<br />
16. Petkov K. Anatomija na doma{nite `ivotni. Skopje 1993
Predmet OSNOVI NA KLINI^KA I<br />
4.0 kreditni poeni<br />
LABORATORISKA DIJAGNOSTIKA<br />
Kod FVM 316<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar [esti (VI)<br />
Vkupno ~asovi 60 (30 + 30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi Biohemija<br />
Avtor na Doc. d-r Dine Mitrov<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Dine Mitrov,<br />
pom. ass. Igor Xaxovski<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
Teoretskata nastava od predmetot Osnovi na klini~ka i laboratoriska dijagnostika<br />
ima za cel da gi zapoznae studentite so osnovnite principi na klini~kata i<br />
programa laboratoriskata dijagnostika. Klini~kata dijagnostika pretstavuva most pome|u<br />
pretklini~koto i klini~koto obrazovanie.<br />
Klini~kata dijagnostika e granka na klini~kata patologija koja gi koristi site nau~ni<br />
dostignuvawa, se so cel da se odredi bolesta. Vo klini~kata dijagnostika se izu~uvaat<br />
simptomite na bolesta na poedini organi ili organski sistemi i se uka`uva na na~inot<br />
kako tie treba da se sobiraat, sistematiziraat i analiziraat. Zada~a na dijagnostikata<br />
e da se otkrie bolesta i da se odredi nejzinata priroda.<br />
Vo tekot na predklini~kite studii studentot nema mo`nost na `ivi `ivotni da gi<br />
zapoznae nivnite osobini. Duri za vreme na klini~kata nastava, studentot steknuva<br />
slika kako izgleda zdravo `ivotno. Toj toga{ mora da nau~i da posmatra, da ose}a, da<br />
slu{a, ako saka se pravilno da proceni. Dokolku dobro se sovladani metodite na<br />
klini~kiot pregled i ako e nau~eno kako se pregleduva eden vid na `ivotno, se steknuva<br />
sposobnost da se odredi dali `ivotnoto e zdravo ili bolno.<br />
Za vreme na klini~kiot pregled studentot ne e vo mo`nost da ja doznae subjektivnata<br />
sostojbata na bolnoto `ivotnoto. Me|utoa, studentot e vo sostojba da izvr{i potpoln<br />
objektiven pregled i ne e vo opasnost kako humaniot lekar, da bide zaveden so nekoi<br />
nejasni motivi kako na primer kapric, sramota, voobrazenost itn.<br />
Ispituvaweto na biolo{kite materijali e va`na alatka pri postavuvaweto na sigurna<br />
dijagnoza i prognoza na bolesta. Dene{nata veterinarna nauka e vo golem obem bazirana<br />
na laboratoriskata dijagnostika. Samo verodostojni laboratoriski rezultati mo`at da<br />
doprinesat do postavuvaweto na dijagnozata. Celta na praksata e da gi nau~i studentite<br />
na najva`nite laboratoriski analizi za ispituvawe na krv, urina, mleko i drugi<br />
te~nosti od doma{nite `ivotni. Najva`nata cel na predmetot e da se nau~at metodite i<br />
procenata na rezultatite od analizite koi se neophodni za interpretacija na<br />
rezultatite kaj subklini~kite i klini~kite bolesti. Nadogradba na znaeweto {to<br />
studentite go steknale od pretklini~kite i klini~kite predmeti, koe najefektivno se<br />
koristi so prakti~na analiza na biolo{kite materijali. Op{tata cel na predmetot e<br />
unapreduvawe na sposobnostite na studentot da go upotrebat teoretskoto znaewe vo<br />
sekojdnevnata praksa. So teoretskite i prakti~nite informacii, studentite }e bidat vo<br />
mo`nost pravilno da gi interpretiraat laboratoriskite analizi.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
I<br />
Nastavna edinica<br />
OSNOVI NA KLINI^KA<br />
DIJAGNOSTIKA<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1 VOVED Voved, simptomi, dijagnoza, prognoza, postapka so<br />
`ivotnite pri pregled, istorija na bolesta, metodi za<br />
pregled.<br />
2-3 PRETHODNO ZAPOZNAVAWE SO<br />
BOLNO @IVOTNO<br />
4-5 OP[TO ISPITUVAWE NA<br />
@IVOTNITE<br />
6 SPECIJALNO ISPITUVAWE NA<br />
@IVOTNITE<br />
Prethodno zapoznavawe so bolno `ivotno:<br />
Anamneza,<br />
Nacional<br />
Ispituvawe na `ivotnite - status praesens: Op{to<br />
ispituvawe (habitus, trijas - telesna temperatura -<br />
puls - di{ewe - kontrakcii na buragot),<br />
Ispituvawe na `ivotnite - status praesens:<br />
Specijalno ispituvawe (ispituvawe na ko`ata i<br />
potko`noto vrzivno tkivo, ispituvawe na limfnite<br />
jazli i limnite sadovi, ispituvawe na ligavicite).
5 ISPITUVAWE NA ORGANITE ZA<br />
DI[EWE - GOREN<br />
RESPIRATOREN TRAKT<br />
6-7 ISPITUVAWE NA ORGANITE ZA<br />
DI[EWE - DOLEN<br />
RESPIRATOREN TRAKT<br />
8-9 ISPITUVAWE NA<br />
KARDIOVASKULARNIOT SISTEM<br />
10-11 ISPITUVAWE NA ORGANITE ZA<br />
VAREWE KAJ KOPITARI I<br />
MESOJADI GOREN DEL<br />
12-13 ISPITUVAWE NA ORGANITE ZA<br />
VAREWE KAJ KOPITARI I<br />
MESOJADI DOLEN DEL<br />
Ispituvawe na organite za di{ewe - goren<br />
respiratoren trakt: nosen iscedok, ekspiratoren<br />
vozduh, nosna ligavica, sinusi i vozdu{ni kesi, grklan<br />
i traheja, ka{lica, sputum.<br />
Ispituvawe na organite za di{ewe - dolen<br />
respiratoren trakt: perkusija na gradniot ko{,<br />
auskultacija na gradniot ko{, punkcija na gradnata<br />
praznina.<br />
Pregled na srce (srcev udar, perkusija na srce,<br />
auskultacija na srce - srcevi tonovi, srcevi {umovi,<br />
punkcija na perikardijalnata kesa), pregled na<br />
perifernite krvni sadovi (kvalitet na pulsot, EKG).<br />
Isispituvawe na funkcion. sostojba na srceto.<br />
Ispituvawe na digistivniot trakt - goren del<br />
Na~in na zemawe hrana i voda, apetit, poremeteno<br />
`vakawe, poremeteno goltawe, podrignuvawe,<br />
povra}awe.<br />
Ispituvawe na usnata {uplina, `dreloto i<br />
hranoprovodot<br />
Ispituvawe na digistivniot trakt - dolen del<br />
Ispituvawe na abdomenot i abdominalnite organi za<br />
varewe (`eludnik, creva), rektalna eksploracija,<br />
ispituvawe na aktot na defekacija i ekskrementi.<br />
II<br />
14-15 ISPITUVAWE NA ORGANITE ZA<br />
VAREWE KAJ PRE@IVNI<br />
@IVOTNI<br />
16 ISPITUVAWE NA CRNIOT DROB<br />
KAJ KOPITARI I MESOJADI<br />
17 ISPITUVAWE NA CRNIOT DROB<br />
KAJ PRE@IVARI<br />
18-19 ISPITUVAWE NA URINARNIOT<br />
SISTEM<br />
20-23 ISPITUVAWE NA NERVNIOT<br />
SISTEM<br />
Apetit, `ed i zemawe voda, pre`ivawe, podrignuvawe,<br />
povra}awe, defekacija. Pregled na ustata i `dreloto,<br />
pregled na hranoprovodot, pred`eludnici (pregled na<br />
buragot i negovata sodr`ina, pregled na reticulumot,<br />
pregled na omazusot-perkusija, palpacija,<br />
auskultacija, pregled na siri{teto-adspekcija,<br />
palpacija, perkusija, auskultacija, pregled na crevata<br />
- perkusija, palpacija, auskultacija, rektalen pregled,<br />
pregled na izmetot.<br />
Ispituvawe na crniot drob kaj kopitari, biopsija na<br />
crn drob, tehnika za punkcija.<br />
Ispituvawe na crniot drob kaj mesojadi.<br />
Ispituvawe na slezena kaj kopitari i mesojadi.<br />
Ispituvawe na crniot drob kaj pre`ivari: adspekcija,<br />
palpacija i perkusija. Specijalno ispituvawe na<br />
crniot drob.<br />
Ispituvawe na urinarniot sistem: urinirawe<br />
(mikcija), ispituvawe na bubrezite, zemawe na mo~ka<br />
(urina) za pregled - katetarizacija, procenuvawe na<br />
op{tite svojstva i fizi~kite osobini na urinata,<br />
hemisko ispituvawe na urinata, ispituvawe na<br />
sedimentot. Metodi za funkcionalno ispituvawe na<br />
bubrezite.<br />
Ispituvawe na nervniot sistem: ispituvawe na<br />
glavata i ’rbetniot stolb, ispituvawe na psihi~kata<br />
sostojba na `ivotnite, pupilaren i kornealen<br />
refleks, pregled na cerebrospinalna te~nost,<br />
ispituvawe na senzibilitetot, ispituvawe na<br />
motalitetot (aktivni dvi`ewa, koordinacija, tonus,<br />
ataksija, vrtoglavica, gr~evi i prisilni pokretiepilepsija),<br />
ispituvawe na vegetativniot nerven<br />
sistem<br />
LABORATORISKA<br />
DIJAGNOSTIKA<br />
24-30 Laboratorija i specijalni dijagnosti~ki metodi.
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
I<br />
Klini^ka dijagnostika<br />
1-2 Voved, prio|awe kon `ivotnite, fiksirawe i bezbedno rakuvawe.<br />
3-4 Anamneza, nacional, habitus, trijas i pre`ivawe (pre`ivari).<br />
5-6 Ko`a, ligavici, limfni jazli i limfni sadovi.<br />
7-8 Respiratoren trakt.<br />
9-10 Kardiovaskularen sistem.<br />
11-12 Digistiven sistem, sondirawe (nosna i usna sonda), rektalna eksploracija (kow, krava).<br />
13-14 Ispituvawe na abdomen kaj kravi.<br />
15-16 Ispituvawe na abdomen kaj kopitari.<br />
17-18 Urinaren sistem, katetarizacija.<br />
19-20 Lokomotoren sistem.<br />
21-22 Nerven sistem.<br />
II<br />
Laboratoriska dijagnostika<br />
23-24 Priprema na matrijal za laboratoriska analiza.<br />
Priprema na staklarija i oprema.<br />
25-26 Opis na celata postapka kako se zema materijal (krv, serum, plazma, mleko, tkiva, organi,<br />
organski sistemi ili cel le{) za analiza.<br />
27-30 Interpretacija na rezultati<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa).<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa).<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en, aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti preku koi osvojuva<br />
bodovi , kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
Minimum Maksimum<br />
Prisustvo na teoretska<br />
10 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost<br />
17 22<br />
(znaewe) na prakti~na nastava<br />
Seminarska rabota 0 8<br />
Kontinuirani proverki, (dve<br />
teoretski)<br />
5+5<br />
(10)<br />
10+10<br />
(20)<br />
Kontinuirani proverki<br />
(prakti~no)<br />
5+5<br />
(10)<br />
10+10<br />
(20)<br />
Zavr{en kolokvium 5 5<br />
Zavr{en ispit 0 10<br />
Vkupno 52 100<br />
Celosen zavr{en ispit<br />
Ocenka/Bodovi<br />
[est (6) / 20<br />
Sedum (7) / 25<br />
Osum (8) / 31<br />
Devet (9) / 38<br />
Dest (10) / 45
Uslovuva~ki kriteriumi:<br />
- Za da se zdobie pravo na polagawe na zavr{niot ispit, potrebno e studentot da osvoi<br />
minimum 40 boda od teoretskata i prakti~nata nastava, kontiduiranite proverki i<br />
zavr{niot kolokvium .<br />
- Doklolku studentot ne go osvoi potrebniot minimum od prvata kontrolna proverka, nema<br />
pravo na polagawe na vtorata.<br />
- Studentite koi nema da gi pominat kontrolnite proverki pristapuvaat (dokolku se<br />
steknat so pravo za toa) kon polagawe na celosen zavr{en ispit.<br />
- Celosniot zavr{en ispit se sostoi od pismen i usten del, a vo zavisnost od ocenkata so<br />
koja }e bide ocenet, studentot }e dobie soodveten broj na bodovi.<br />
- Zavr{niot ispit go polagaat studentite koi imaat osvoeno minimum 60 bodovi po osnov<br />
na teoretskata i prakti~nata nastava, kontiduiranite proverki i zavr{niot kolokvium,<br />
a sakaat povisoka ocenka od onaa koja e predvidena spored brojot na bodovite koi gi<br />
imaat osvoeno. Studentot }e dobie bodovi samo dokolku negoviot odgovor e soodveten na<br />
ocenkata za koja se zalaga studentot.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Zavr{niot kolokvium e zadol`itelen i se polaga prakti~no na farma.<br />
Kontinuirani proverki: pismeno<br />
Prva proverka: Do digestiven;<br />
Vtora proverka:od digestiven<br />
Zavr{en ispit: pismeno ili usno<br />
Kriteriumi za formirawe zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59 5<br />
60-67 6<br />
68-75 7<br />
76-85 8<br />
86-95 9<br />
96-100 10<br />
1. Aleksandar Cvetkovic, Vojislav Ciric, Miodrag Jovanovic, Vladimir Litricin, Zarko ljesevic,<br />
Desanka Marjanovic, Svetislav Punovic, Milorad Petrovic: Klinicka dijagnostika unutrasnjih<br />
bolest domacih zivotinja. Veterinarski fakultet Beograd, 1989.<br />
2. Sinjov, A.V.: Klinicka dijagnostika unutrasnjih bolesti domacih zivotinja. Naucna knjiga.<br />
Beograd, 1951.<br />
3. Slobodan Teodosic: Osnovi klinicke dijagnostike pasa. Prosveta. Nis, 1991.<br />
4. Ivan Jazbec: Klinicno laboratorijska dijagnostika. Tiskarna Plesko. Ljubljana, 1990.<br />
5. Peter Jackson and Peter Cockcroft: Clinical examonation of Farm Animals. University of<br />
Cambidge, UK, 2002.
Predmet VIZUELNI DIJAGNOSTI^KI METODI 3.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 317<br />
Studiska<br />
Treta (III)<br />
Godina<br />
Semestar<br />
[esti (VI)<br />
Vkupno ~asovi 45 (15+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Biofizika, Patologija<br />
Avtor na<br />
Doc. d-r Dine Mitrov<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Doc. d-r Dine Mitrov<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Vizuelno dijagnosti~kite metodi se nadovrzuvaat na steknatite znaewa od<br />
predklini~kite disciplini, kako i gi pottiknuva studentite na primena na<br />
steknatite znaewa od istite (biofizika, anatomija i topografska anatomija,<br />
histologija, embriologija, fiziolofija, patolo{ka fiziologija i patolo{ka<br />
morfologija). Predmet na Vizuelno dijagnosti~kite metodi e meha<strong>niz</strong>mot na<br />
nastanuvawe na h-zracite i nivnoto direktno vlijanie vrz orga<strong>niz</strong>mot, odnosno<br />
pacientot; analogno dobienite senki na rentgenogramite i nivno tolkuvawe, so {to<br />
studentite se voveduvaat vo izu~uvawe na gradivoto i tolkuvawe na promenite {to<br />
}e im pomogne vo izu~uvaweto na klini~kite predmeti vo ramkite na studiumot.<br />
Teoretskata nastava od predmetot Vizuelni dijagnosti~ki metodi ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so glavnite principi na veterinarnata op{tata i klini~ka<br />
rendgenologija, fizikalna terapija i ultrasonografija. Op{tata rendgenologija e<br />
dosta zna~ajna disciplina, koja vo veterinarnata medicina gi pru`a site soznanija<br />
za postanokot i fizikata na rendgenskite zraci, nivnata primena vo medicinata<br />
voop{to, izvorite na zra~ewe i nastanokot na rendgenskata slika kade e potrebno<br />
studentite da se zapoznaat so odredeni pravila na proekcii i geometrija na<br />
rendgenskata slika. Isto taka, studentite }e bidat educirani kako se razvivaat<br />
rendgenskite filmovi vo temna komora (ra~no) ili so pomo{ na aparat za<br />
avtomatsko razvivawe na filmovite. Posebno }e bidat elaborirani site organski<br />
sistemi i nivna analiza vo specijalniot del od predmetot -klini~ka rendgenologija<br />
(so primena na kontrasti). Klini~kata rendgenologija e mnogu va`en segment vo<br />
veterinarnata, dijagnosti~ka, problematika na razli~ni patomorfolo{ki problemi<br />
vo organite i organskite sistemi kaj doma{nite `ivotni. Uspehot na rendgenskata<br />
dijagnostika e tesno povrzan so poznavaweto na fizikata na rendgenskite zraci,<br />
postapkata pri rendgenografija i primenata na razli~ni kontrastni metodi na<br />
ispituvawe. No, pravilnata interpretacija na rendgenogramite bara detalno<br />
poznavawe na anatomijata, patomorfologijata, fiziologijata i patofiziologijata na<br />
organite i organskite sistemi kaj doma{nite `ivotni. Sekako, ovde ne smeeme da gi<br />
zaboravime ni pridobivkite do koj dova|ame od anamnesti~kite, klini~kite i<br />
laboratoriskite podatoci bez koi rendgenskata dijagnostika ne bi bila celosna.<br />
Posebno }e bide elaborirana i Fizikalnata terapija, odnosno osnovnite principi<br />
za dijagnostika i terapija, kako i razvojot i karakteristikite na fizikalnite<br />
metodi za terapija vo veterinarnata medicina. Fizikalnata terapija e edna od<br />
najstarite metodi na le~ewe vo istorijata na medicinata voop{to. Me|utoa, ona<br />
deneska se smeta za edna od najsovremenite metodi na le~ewe, koja gi koristi site<br />
novi dostignuvawa od oblasta na elektronikata, ultrazvukot, laserite,<br />
jo<strong>niz</strong>ira~kite zraci, akupunkturata i ve{ta~kite izvori na svetlina. Na studentite<br />
po veterinarna medicina i kolegite vklu~eni vo terenskata praksa vo ambulantite i<br />
klinikite, neophodno im se potrebni soznanija od podra~jeto na fizikalnata<br />
medicina za terapija i dijagnostika.<br />
Posebno }e se elaborira i primenata na Ultrazvukot vo dijagnosti~ki celi vo<br />
veterinarnata medicina. Momentalno, vo veterinarnata praksa nasekade vo svetot<br />
ultrazvukot {iroko se primenuva vo klini~kata dijagnostika. Metodite i tehnikite<br />
na primena na ultrazvukot postojano se usovr{uvaat. Dodeka vo terapiski celi<br />
prete`no se primenuva kontinuiran ultrazvuk, za dijagnostika vo obzir dova|a<br />
primena samo na impulsna tehnika. Studentite }e bidat zapoznaeni i so principite<br />
na rabota i dijagnosti~kata primena na komjuterskata tomografija (KT) i magnetnata<br />
rezonanca (MR).<br />
Na ovoj na~in, studentot posle uspe{noto polo`uvawe na ispitot }e bide educiran<br />
za primenata na vizuelnite dijagnosti~ki metodi vo dijagnosti~ki i terapiski celi<br />
vo veterinarnata medicina.
Prakti~nata nastava od predmetot Vizuelni dijagnosti~ki metodi ima za cel<br />
da gi zapoznae studentite so: osnovnite uslovi koi treba da gi ispolnuva eden<br />
rendgenski kabinet, rendgenski aparati i nivni delovi, kako rabotat rendgenskite<br />
aparati (grafija-skopija), objasnuvawe na osnovnite principi za analiza na<br />
rendgenskite snimki, tehnika na razvivawe na rendgenskite filmovi, analiza na<br />
organskite sistemi so primena na rendgenski tehniki, primena na kontrastni<br />
sredstva (pozitivni i negativni). Isto taka studentite }e bidat zapoznaeni i so<br />
osnovnite principi na rabota i primena na aparatite za fizikalna terapija i<br />
ultrasonografija vo terapiski i dijagnosti~ki celi. Studentite }e imaat mo`nost<br />
da rabotat i da analiziraat rendgenogrami, vo grupi, za sekoj organski sistem<br />
posebno.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Red. broj<br />
na<br />
~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
I OP[TA RENDGENOLOGIJA 4 ~asa<br />
1 VOVED Va`nost na rendgenologijata vo veterinarnata<br />
medicina. Istoriski razvoj na veterinarnata<br />
rendgenologija. Rendgenski kabinet, aparat i negovi<br />
delovi i na~in na rabota.<br />
2 RENDGENSKI ZRACI Priroda i nastanuvawe na rendgenskite zraci. Svojstva<br />
na rendgenskite zraci<br />
3 RENDGENSKA TEHNIKA Rentgenska tehnika. Osnovi na rendgenskata slika.<br />
Osnovi na rendgenskata dijagnostika.<br />
4 ELEMENTI NA RENDGENSKA<br />
PATOLOGIJA<br />
Rendgenski metodi na pregled. Priroden i ve{ta~ki<br />
kontrast vo rendgenskata dijagnostika.<br />
II SPECIJALNA RENDGENOLOGIJA 11 ~asa<br />
5 DIGESTIVEN TRAKT Metodika na pregled. Topografska anatomija i<br />
patologija na digestivniot trakt.<br />
6 RESPIRATOREN I<br />
KARDIOVASKULAREN SISTEM<br />
Rendgenska dijagnostika na respiratorniot i<br />
kardivaskularniot sistem.<br />
7 UROGENITALEN SISTEM Rendgenska dijagnostika na urogenitalniot sistem i<br />
dijagnostika na ran i docen graviditet.<br />
8 KOSKEN SISTEM Rendgenska dijagnostika na koskeniot sistem.<br />
9 FORENZI^NA RENDGENSKA<br />
DIJAGNOSTIKA<br />
Forenzi~na rendgenska dijagnostika i rendgenska<br />
dijagnostika na zaboluvawa kaj mladi `ivotni i<br />
zaboluvawa na stado.<br />
10 FIZIKALNA TERAPIJA Principi na fizikalnata dijagnostika i terapija. Razvoj<br />
i svojstva na fizikalnite metodi na le~ewe vo<br />
veterinarnata medicina.<br />
11 ELEKTROTERAPIJA I<br />
ELEKTRODIJAGNOSTIKA<br />
Principi i svojstva na terapevtskite metodi na<br />
elektroterapija i elektrodijagnostika.<br />
12 FOTOTERAPIJA Principi i svojstva na fototerapevtskite metodi.<br />
13 TERMOTERAPIJA Principi i svojstva na termoterapevtskite metodi.<br />
14 HIDRO, MASOTERAPIJA I Principi i svojstva na hidro-, masoterapevtskite<br />
metodi. Ultrasonoterapija i ultrazvu~na dijagnostika.<br />
15 ULTRAZVUK, KOMPJUTERSKA<br />
TOMOGRAFIJA I MAGNETNA<br />
REZONANCA<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Ultrasonoterapija i ultrazvu~na dijagnostika,<br />
dijagnosti~ka tomografija i promena na magnetnata<br />
rezonanca vo dijagnosti~ki celi.<br />
Reden<br />
broj na<br />
~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
1-2 Rentgenski ured i<br />
pomo{ni delovi<br />
3-4 Fizi~ki osobini na Rö -<br />
zraci, proekciski<br />
efekti, intenzitet na<br />
tkivni senki<br />
Koi se osnovnite uslovi za rabota i funkcionirawe na Rö -kabinet;<br />
Osnovni delovi na rentgenskiot ured (Rö -aparat i pomo{ni<br />
delovi).<br />
Koi se osnovnite fizi~ki osobini na h-zracite (prodornost,<br />
apsorpcija i disperzija); proekciski efekti vo rentgenskata<br />
dijagnostika i Intenzitet na senkite kaj razli~ni vidovi tkiva.
5-6 Skopija i Grafija, Rö -<br />
tehnika i Rö -film i<br />
kaseti<br />
7-8 Specijalna Rö -<br />
dijagnostika, pregled so<br />
BaSO 4 , pasa`a i<br />
evakuacija na kontrastot<br />
9-10 Dijagnosti~ka analiza na<br />
Rö -grami, principi za<br />
analiza i determinacija<br />
na simptomi i Spec.<br />
pregled na tu|i tela kaj<br />
pre`ivni `ivotni<br />
Rentgenoskopija (prosvetluvawe); Rentgenografija (radiografija);<br />
Fotohemiskoto dejstvo na h-zracite i sostav na Rö -film i Rö -<br />
kaseti.<br />
Nativen pregled (grafija, skopija) i upotreba na specijalen Rö<br />
pregled (upotreba na pozitivni i/ili negativni kontrastni<br />
sredstva); Specijalen pregled na digestivniot sistem so pozitivno<br />
kontrastno sredstvo i Morfolo{ko-funkcionalna analiza na<br />
sostojbata na poedini organi od digestivniot trakt, Pasa`a i<br />
Evakuacija na sodr`inata od digestivniot sistem.<br />
Dijagnosti~ka analiza (Rö -gram, negatoskop, evidencija na<br />
pregledot, Rö -naod i filmoteka) i principi na analiza i<br />
interpretacija na rentgenogramite kako i determinirawe na<br />
rentgenolo{kite simptomi, odnosno promeni; Metoda na specijalen<br />
pregled na strano telo kaj pre`ivnite `ivotni (podgotovka na<br />
pacientot i aplikacija na pnevmoperitoneum).<br />
11-12 Respiratoren trakt Osnovi na rentgenskata dijagnostika na organite za di{ewe<br />
(principi na dijagnostika, rentgenska topografija i fiziologija na<br />
organite za di{ewe); Rentgenska dijagnostika na zaboluvawata na<br />
respiratorniot aparat (Zaboluvawa na gornite di{ni pati{ta i<br />
respiratornite organi vo torakalnata praznina).<br />
13-14 Kardiovaskularen<br />
sistem<br />
Osnovi na rentgenskata dijagnostika na srceto i krvnite sadovi<br />
(incipi na dijagnostika, rentgenska topografija na srceto i krvnite<br />
sadovi); Rentgenska dijagnostika na zaboluvawata na sistemot<br />
(zaboluvaewe na srceto i golemite krvni sadovi, perikardot i<br />
periferniot krvotok).<br />
15-16 Urinaren sistem Osnovi na rentgenskata dijagnostika na urinarniot trakt (principi<br />
na dijagnostika, rentgenska topografija i fiziologija na<br />
urinarniot trakt); Rentgenska dijagnostika na zaboluvawata na<br />
urinarniot sistem.<br />
17-18 Genitalen sistem Osnovi na rentgenskata dijagnostika na genitalniot sistem<br />
(principi na dijagnostika, rentgenska topografija i fiziologija na<br />
genitalniot sistem, dijagnostika na graviditet); Rentgenska<br />
dijagnostika na zaboluvawata na genitalniot sistem.<br />
19-22 Digestiven trakt Osnovi na rentgenskata dijagnostika na digestivniot tubus<br />
(principi na dijagnostika, rentgenska topografija i fiziologija na<br />
digestivniot trakt); Rentgenska dijagnostika na digestivniot<br />
system (zaboluvawe na organite na glavata i vratot i zaboluvawe<br />
na abdominalnite organi).<br />
23-26 Uve`buvawe na<br />
interpretacija Rö -grami<br />
Ve`bawe na studentite, odnosno pravilno postavuvawe na<br />
rentgenogramite i tolkuvawe na tkivnite senki, kako i pi{uvawe<br />
rentgenski naod i postavuvawe dijagnoza za dadeniot/te<br />
rentgenogrami.<br />
27-30 Kosken sistem Osnovi na rentgenskata dijagnostika na koskeniot sistem (principi<br />
na dijagnostika, rentgenska simptomatologija na zaboluvawata na<br />
koskite); Rentgenska dijagnostika na osteoartropatii.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (24 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna, zapoznavawe na studentite so<br />
osnovite na vizuelnata dijagnostika preku teoretsko prezentirawe<br />
na gradivoto, diskusija so studentite okolu istata i semeinarski<br />
raboti so cel pro{iruvawe na znaewata i koristewe stranska<br />
literatura i internet;<br />
Prakti~na nastava: interaktivna, no vo grupi, kade {to studentite<br />
direktno se sre}avaat so su{tinata vo dijagnostikata, odnosno<br />
teorijata ja povrzuvaat so praksata, preku tolkuvaweto na<br />
promenite na pacientot (organite) koi se vidlivi na rentgenskiot<br />
film.
Specifi~ni preporaki za<br />
nastavata<br />
Studentot e zadol`en, aktivno da gi sledi site predvideni<br />
aktivnosti preku koi osvojuva bodovi , kako del od zavr{noto<br />
ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Uslovuva~ki kriteriumi<br />
Proverka na znaeweto<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
Minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska<br />
10 14<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost<br />
12 18<br />
(znaewe) na prakti~na<br />
nastava<br />
Seminarska rabota 0 8<br />
Kontinuirani proverki,<br />
(dve teoretski)<br />
8+10<br />
(18)<br />
10+12<br />
(22)<br />
Kontinuirana proverka<br />
10 14<br />
(prakti~na)<br />
Zavr{en kolokvium 10 10<br />
Zavr{en ispit 0 24<br />
Vkupno 60 100<br />
Boduvawe na celosen zavr{en ispit:<br />
6 - 20 boda<br />
7 - 25 boda<br />
8 - 30 boda<br />
9 - 35 boda<br />
10 - 40 boda<br />
- Za da se pristapi kon zavr{niot ispit, potrebno e studentot da<br />
osvoi minimum 40 boda od teoretskata i prakti~nata nastava, kako<br />
i kontiduiranite proverki i zavr{niot kolokvium.<br />
- Dokolku studentot ne osvoi minimum bodovi na prvata<br />
kontinuirana proverka, nema pravo na ponatamo{no u~estvo na<br />
drugite kontinurani proverki<br />
- Ako studentot ne gi polo`il kontinuiranite proverki, toga{ toj<br />
pristapuva kon zvr{en ispit.<br />
Kontinuirani proverki: pismeno<br />
Prva proverka: op{ta rentgenologija;<br />
Vtora proverka: specijalna rentgenologija (organski sistemi).<br />
Zavr{en kolokvium: dijagnostika na rentgenogrami.<br />
Zavr{en ispit: pismeno ili usno.<br />
Kriteriumi za formirawe zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59 5<br />
60-67 6<br />
68-73 7<br />
74-80 8<br />
81-90 9<br />
91-100 10<br />
Osnovni u~ebni pomagala 1. Branislav Petrovic, Anica Jankovic-Zagorcic: Veterinarska<br />
rentgenologija. Veterinarski fakultet Beograd, 1985.<br />
2. Mensur Sehic: Opca rendgenologija u veterinarskoj medicini. Janko,<br />
Zagreb, 1995.<br />
3. Mensur Sehic, Vladimir Butkovic, Damir Zubnic, Damir Stanin: Fizikalna<br />
medicina u terapiji i dijagnostici domacih zivotinja. Kratis, Zagreb, 1997.<br />
4. Mensur Sehic: Klinicka rentgenologija u veterinarskoj praksi.<br />
Intergrafika, Zagreb, 2002.<br />
5. Branislav Petrovic, Borislav Draganovic, Jovan Gligorijevic: Osnovi<br />
fizikalne medicine. Beograd, 1972.<br />
6. Mensur Sehic: Osteoartropatije u domacih zivotinja. Zagreb, 2000.<br />
7. Mensur Sehic: Bolesti organa i organskih sustava. Zagreb, 2004.<br />
8. Mensur Sehic: Bolesti kosti, zglobova, tetiva i zivcanog sustava u<br />
domacih zivotinja. Zagreb, 2004.
Predmet KLINIЧKA BIOHEMIJA 2.0 kreditni poeni<br />
[ifra FVM 318<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar [esti (VI)<br />
Vkupno 30 (15+15)<br />
~asovi<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi biohemija<br />
Avtor na Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Velimir Stojkovski<br />
Celi i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Teoretska nastava. Klinikata biohemija go pro~uva hemiskiot sostav na orga<strong>niz</strong>mite vo<br />
tekot na fiziolo{kite i patolo{kite procesi vo `iviot orga<strong>niz</strong>am so pomo{ na hemiski i<br />
fizi~ko-hemiski metodi. Taa kako disciplina so kompleksen i slo`en karakter gi<br />
prou~uva zakonomernostite me|u fiziolo{kite i patolo{kite sostojbi, od edna strana, i<br />
hemiskiot i kleto~niot sostav na te~nostite i tkivata, od druga. Isto taka vo klini~kata<br />
biohemija se razrabotuvaat metodi so visoka analiti~ka i dijagnosti~ka vrednost za<br />
objektivni ispituvawa na hemiskiot i kleto~niot sostav na biolo{kite te~nosti i tkiva.<br />
Glavna zada~a na predmetot e studentite da se zapoznaat so osnovnata klini~kobiohemiska<br />
dijagnostika vo veterinarnata medicina.<br />
Site teoretski soznanija, studentite gi proveruvaat i gi utvrduvaat so prakti~na<br />
laboratoriska rabota i ve`bi.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna<br />
br. na edinica<br />
~asovi<br />
1 Op{ti poimi,<br />
metodi i<br />
tehniki vo<br />
klini~kata<br />
biohemijata<br />
2 Zemawe<br />
materijal za<br />
analiza<br />
3 Osnovni metodi<br />
za podgotvuvawe<br />
na materijalot<br />
za analiza<br />
4 Voda,<br />
elektroliti i<br />
Prakti~na nastava. Vo tekot na prakti~nata laboratoriska rabota studentite se<br />
steknuvaat so iskustva vo zemawe materijal za analiza, analiza i interpretacija na<br />
rezultatite. Studentite se zapoznavaat so osnovnite analiti~ki klini~ko-biohemiski<br />
metodi va`ni vo veterinarnata medicina i instrumentite koi se koristat vo<br />
laboratorijata.<br />
Studentite se obvrzani da izrabotat eden kratok proekt vo koj }e gi sublimiraat svoite<br />
znaewa od klini~ko-biohemiskata dijagnostika i svoite naodi da gi prezentiraat i<br />
diskutiraat pred svoite kolegi.<br />
oligoelementi<br />
5 Acidobazna<br />
ramnote`a<br />
Sodr`ina na nastavnata edinica<br />
Predmet i zada~i na klini~kata biohemija vo veterinarnata medicina.<br />
Sigurnost na metodite vo klini~kata biohemija. Standardizacija vo<br />
klini~kata laboratorija. Brzi testovi. Avtomatizacija vo klini~kobiohemiskata<br />
laboratorija. Kontrola na kvalitetot vo klini~kobiohemiskata<br />
laboratorija. Referentni vrednosti<br />
Analiti~ki proceduri. Zemawe krv. Gre{ki koi nastanuvat pri nepravilno<br />
zemawe na materijalot. Чuvawe na materijalot za analiza. Zemawe i analiza<br />
na urina. Biohemiska analiza naurinata. Okultno krvarewe vo feces.<br />
Hemoliza na eritrociti. Deproteiniczacija. Specifi~nosti na biohemiskata<br />
analiza vo veterinarnata medicina. Skrining programi vo klini~kobiohemiskata<br />
dijagnostika.<br />
Elektroliti (natrium, kalium, kalcium, magnezium, hloridi, fosfati).<br />
Oligoelementi (`elezo, bakar, cink). Klini~ko-biohemiski korelacii.<br />
Metodi za opredeluvawe na elektrolitite.<br />
Puferski sistemi. Alkaloza. Acidoza. Kombinirani naru{uvawa na<br />
acidobaznata ramnote`a. Ispituvawe na parametrite na acidobaznata<br />
ramnote`a.<br />
6 Jaglehidrati Jaglehidrati. Specifi~nosti na jaglehidratniot metabolizam kaj<br />
pre`ivarite (Glukoza, glikogen i glukoneogeneza. Lipidi. Acetonemija).<br />
Klini~ko-biohemiski korelacii. Metodi za opredeluvawe na jaglehidratniot<br />
status.<br />
7 Lipidi Lipidi. Specifi~nosti na lipidniot metabolizam kaj pre`ivarite. Vkupni<br />
lipidi. Triacilgliceroli. Holesterol. Klini~ko-biohemiski korelacii.<br />
Metodi za opredeluvawe na lipidniot status.<br />
8 Proteini Proteini. Specifi~nosti na proteinskiot metabolizam kaj pre`ivarite.<br />
Vkupni proteini. Albumini. Fibrinogen. Dijagnosti~ko zna~ewe na<br />
elektroforezata na serumski proteini. Klini~ko-biohemiski korelacii.<br />
Metodi za opredeluvawe na proteinskiot metabolizam.
9 Neproteinski<br />
azotni<br />
soedinenija<br />
Urea. Mo~na kiselina. Kreatin i kreatinin. Klini~ko-biohemiski korelacii.<br />
Metodi za opredeluvawe.<br />
10 Hemoproteini Naru{uvawe vo sintezata na hemot. Opredeluvawe i doka`uvawe na na<br />
profirinite vo krvta, urinata i fecesot. Porfobilinogen. Hemoglobin.<br />
Derivati na hemoglobinot. Klini~ko-biohemiski korelacii. Metodi za<br />
opredeluvawe.<br />
11 Enzimi Enzimi zna~ajni vo dijagnostikata. Laktat-dehidrogenaza (LDH), sorbitoldehidrogenaza<br />
(SDH), glutamat-dehidrogenaza (GLDH), aspartataminotransferaza<br />
(AST), alanin-aminotransferaza (ALT), kreatinin-kinaza<br />
(CK), gama-glutamil tansferaza (γ-GT), alkalna-fosfataza (AP), holesterolesteraza<br />
(CHE), lipaza (LIPA), amilaza (AMYL). Klini~ko-biohemiski<br />
korelacii. Metodi za opredeluvawe na enzimskata aktivnost.<br />
12 Hormoni Principi na hormonalnata regulacija. Dejstvo na hormonite. Aktivacija na<br />
adenilat-ciklazniot sistem. Kontrola na genskata aktivnost. Podelba na<br />
hormonite. Hormoni na korata na nadbubre`nata `lezda. Hormoni na<br />
medulata na nadbubre`nata `lezda. Polovi hormoni. Hormoni na<br />
tireoidnata i paratireoidnata `lezda. Hormoni na pankreasot. Klini~kobiohemiski<br />
korelacii. Laboratoriska dijagnostika na hormonalnata<br />
sekrecija.<br />
13 Vitamini Vitamin A. Vitamin B1. Vitamin B2. Niacin. Vitamin B6. Vitamin B12.<br />
Vitamin C. Vitamin D. Vitamin E. Folna kiselina. Vitamin K. Pantotenska<br />
kiselina. Vitamin H. Klini~ko-biohemiski korelacii. Metodi za<br />
opredeluvawe na vitaminite.<br />
14 Funkcionalni<br />
testovi na<br />
crniot drob<br />
15 Vlijanieto na<br />
lekovite vrz<br />
rezultatite od<br />
laboratoriskite<br />
ispituvawa<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Bilirubin. @ol~ni kiselini. Klini~ko-biohemiski korelacii. Metodi za<br />
opredeluvawe.<br />
Biolo{ki efekti na lekovite. Analiti~ki interferencii na lekovite.<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
br. na<br />
~asovi<br />
1 Opredeluvawe na elektrolitite i oligoelementite<br />
2 Ispituvawe na parametrite na acidobaznata ramnote`a<br />
3 Opredeluvawe na glukozata.<br />
4-5 Opredeluvawe na vkupni lipidi, trigliceridi i holesterol.<br />
6-7 Opredeluvawe na vkupni proteini, albumini i fibrinogen.<br />
8-9 Opredeluvawe na urea, mo~na kiselina, kreatin i kreatinin.<br />
10 Opredeluvawe na hemoproteinite vo krvta<br />
11-13 Opredeluvawe na LDH, SDH, GLDH, AST, ALT, CK, γ-GT, AP, CHE, LIPA i AMYL.<br />
14 Opredeluvawe na hormonite i vitaminite.<br />
15 Funkcionalni testovi na crniot drob<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastavata<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud, prezentacija i diskusija na seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 6 10<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 6 10<br />
Aktivnost (znaewe) na prakti~na nastava 6 10<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 18 30<br />
Zavr{en ispit 18 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
Kriteriumi za polagawe:<br />
- Prisustvtoto na nastavata ne se boduva dokolku studentot otsustvuva na pove}e od 20%<br />
od ~asovite;<br />
- Studentot so osvoeni minimum 6 bodovi od aktivnosta na prakti~nata nastava se<br />
osloboduva od polagawe prakti~en ispit;<br />
- Studentot mo`e da polaga zavr{en ispit samo so polo`en prakti~en ispit, izrabotena<br />
seminarska rabota i osvoeni minimum 42 bodovi po site osnovi;<br />
- Studentot se osloboduva od zavr{en ispit so polo`en prakti~en ispit, izrabotena<br />
seminarska rabota, poka`ani rezultati na trite kontinuirani proverki na znaeweto i<br />
osovoeni minimum 61 bod po site osnovi.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Op{ti poimi, metodi i tehniki vo klini~kata biohemijata. Zemawe<br />
materijal za analiza. Osnovni metodi za podgotvuvawe na materijalot za<br />
analiza. Voda, elektroliti i oligoelementi. Acidobazna ramnote`a.<br />
Jaglehidrati. Lipidi.<br />
Vtora proverka: Proteini. Neproteinski azotni soedinenija. Hemoproteini. Enzimi.<br />
Hormoni. Vitamini. Funkcionalni testovi na crniot drob. Vlijanieto na<br />
lekovite vrz rezultatite od laboratoriskite ispituvawa<br />
Zavr{en ispit: usen<br />
Kriteriumi za formirawe zavr{na ocenka:<br />
Bodovi:<br />
Ocenka:<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Stojkovski, V. (2001): Veterinarna klini~ka biohemija. Kiro Dandaro, Bitola.<br />
2. J. Kaneko, J. Harvey, M. Bruss (2008): Clinical biochemistry of domestic animals.6 th ed.<br />
Academic press.<br />
3. Druga dostapna literatura od oblasta, internet i sl.
Predmet VNATRE[NI BOLESTI NA DOMA[NI MILENICI I KOPITARI 9.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 411<br />
Studiska Чetvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Sedmi i osmi ((VII iVIII)<br />
Vkupno<br />
~asovi<br />
150 (90+60)<br />
VII semstar 2+4 (30+60)<br />
VIII semestar 2+2 (30+30)<br />
Vid na Zadol`itelen<br />
predmet<br />
Preduslovi Patofiza, Patologija, Op{ta klini~ka i laboratoriska dijagnostika, Parazitologija<br />
Avtor na Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
programata<br />
Izveduva~i Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
Celi i<br />
zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Definicija na predmetot: studentot dobiva poznavawa od vnatre{nite zaboluvawa na<br />
organskite sistemi kaj kanidite, felidit i ekvidite, a se odnesuvaat na zaboluvawa na<br />
kardivaskularniot i respiratorniot sistem, zaboluvawa na gastrointestinalniot sistem i<br />
crniot drob, zaboluvawa na urinaren sistem i elektroliten disbalans, metaboli~ki i<br />
nevromuskularni zaboluvawa<br />
Pozicija na predmetot vo veterinarnata edukacija: preku ovoj predmet studentite se<br />
zapoznavaat so zaboluvawata kaj doma{nite milenici (ku~iwa, malki, ekvidi) za koe e<br />
potrebno {iroko veterinarno-meidicnsko poznavawe, primena na novi tehnologii vo<br />
dijagnostikata, kako i adekvaten priod vo terapiskite protokoli kaj razli~nite<br />
zaboluvawa.<br />
Vo teoriskiot del studentot se zapoznava so kategorizacijata na zaboluvawata na<br />
organskite sistemi, patogenezata na zaboluvawata, opisot i metodolo{kiot priod na<br />
klini~kite znaci, dijagnosti~kite proceduri i diferencijalno dijagnosti~kite postapki,<br />
primenata na terapiskite protokoli, prognozata i prevencijata na zaboluvawata, odnosno<br />
iskorenuvaweto.<br />
Vo prakti~niot del studentot se zapoznava so klini~kite slu~ai prisutni vo ambulantata a<br />
povrzani so materijalot od teoriskiot del, sistematizacijata na informite dobieni preku<br />
pregledot, dijagnosti~kite postapki i sledeweto na terapiite. Isto taka studentot<br />
aktivno }e u~estvuva vo lekuvaweto na pacientite.<br />
Povrzanost na predmetot so prethodnata i idnata edukacija: predmetot e povrzan so<br />
drugite oblasti od veterinarnata edukacija i toa: patofizata, patolo{kata morfologija,<br />
ishranata, mikorbiologijata, parazitologijata imunologijata epizootiologijata.<br />
Op{ti celi na predmetot: op{tata cel na predmetot se bazira na zapoznavawe na<br />
studentot so bazi~noto poznavawe i prakti~noto iskustvo {to }e im pritreba za prevencija<br />
na pojavuvawe, lekuvawe i re{avawe na problemite povrzani so zdravstvenata sostojba na<br />
`ivotnite, a osobeno so zaboluvawata kaj milenicite (ku~iwata, ma~kite, ekvidite).<br />
Teoriski del- VII semestar<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Reden broj<br />
~asovi<br />
1-2 Vrodeni srcevi zaboluvawa, bolesti na<br />
valvulite Mitralna displazija<br />
3-4 Trikuspidalna displazija, steknati srcevi<br />
zaboluvawa, bakteriski endocarditis<br />
5-6 Endocarditis -hroni~na valvularno zaboluvawe<br />
Miokardijalni zaboluvawa dilatirana<br />
kardiomiopatija kaj ku~iwa<br />
7-8 dilatirana kardiomiopatija kaj ma~ki,<br />
kardiomiopatija kaj ma~ki, Perikardijalen<br />
izliv.<br />
9-10 Respiratorni zaboluvawa, zaboluvawa na<br />
gorni di{ni pati{ta, rhinitis-i, neoplazii<br />
11-12 Zaboluvawe na dolni di{ni pati{ta,<br />
Ka{lawe Bronhopneumonia. Hroni~en<br />
bronchitis. Astma kaj ma~ki<br />
13-14 Belodrobna infiltracija so eozinofili,<br />
bronhiektazija. Vdi{uvawe na strani tela vo<br />
trahea i bronhii<br />
15-16 Belodrobni tumori. Kolaps na trahea.<br />
Sostojbi koi predizvikuvaat namaluvawe na<br />
belodroben kapacitet-izlivi<br />
Opis na za~estenost, klini~ka ocenka,<br />
PDA, aortna i belodrobna stenoza<br />
Za~estenost, klini~ka procena, definicii<br />
na zaboluvawata<br />
Definicija na zaboluvawa, razliki vo<br />
klini~ka slika i prognoza na<br />
kardiomiopatijata kaj ku~iwa i ma~ki,<br />
stepenuvawe na srcevi {umovi i lekuvawe<br />
Opis na naj~esti znaci na respiratorni<br />
zaboluvawe i klini~ki priod<br />
Sindrom na ka{lawe, klini~ki zna~aj na<br />
ka{laweto<br />
Alergiski osnovi na zaboluvawata, nivno<br />
re{avawe.<br />
Klini~ko opi{uvawe na dyspnea i tachypnea i<br />
zaboluvawata koi se prisutni kaj ovie<br />
promeni
17-18 Pyotorax, torakalni neoplazii, Pneumothorax<br />
belodroben edem i emfizem, hroni~en<br />
alveolaren emfizem<br />
19-20 Zaboluvawa na usna praznina zabi i plunkovi<br />
`lezdi od razli~na etiologija.<br />
Zaboluvawa na hranoprovod-oesophagitis,<br />
21-22 promeni vo proodnost. Zaboluvawa na<br />
`eludnik: gastritis acuta, strani tela i<br />
volvulus-Akutna dilatacija na `eludnik..<br />
Gastritis chr.. Promeni vo podvi`nost.<br />
Pepti~en ulcer, Opstrukcija na `eludo~no<br />
23-24 isfrlawe. Zaboluvawa na tenki creva.<br />
Enteropatii pottiknati od hrana, ku~e{ki<br />
hemoragi~en gastroenteritis, crevna<br />
opstrukcija, vospalitelno zaboluvawe na<br />
crevata<br />
Prebrzo razmno`uvawe na bakteriite vo<br />
tenkite creva. Zaboluvawa na debeli creva,<br />
25-26 akuten nespecifi~en colitis, plazmocitnolimfociten<br />
colitis, neinflamatorni koli~ni<br />
zaboluvawa so dijarea, za~ep na kolon,<br />
idiopatski megacolon, sinusitis paraanalis, tumor na<br />
Promeni vo usna praznina od rali~na<br />
etiologija, promeni na tonsillitis<br />
Dijarea od razli~na etiologija, prevencija<br />
na razli~ni etiolo{ki pri~ini za pojava<br />
na prolivi, re{avawe na dehidracija<br />
Diferencijalno-dijagnosti~ki priod kaj<br />
zaboluvawata na tenkite i debelite creva<br />
colon i rectum<br />
27-28 Sindrom na kolika Priod na pacienti so koli~ni zaboluvawa<br />
29-30 Zaboluvawa na egzokrin pankreas. Princip na dijagnostika na pankreati~nite<br />
zaboluvawa<br />
Teoriski del- VIII semestar<br />
Reden broj<br />
~asovi<br />
31-32<br />
33-44<br />
Nastavna edinica<br />
Vospalitelni hepatobilijarni zaboluvawa.<br />
Gnoen i negnoen cholangitis/cholangiohepatitis.<br />
Limfociten portalen hepatitis. Opstrukcija na<br />
ekstrahepatelen `ol~en kanal.<br />
Vrodeni portosistemski skr{nuvawa vo<br />
tekot. Hroni~en i idiopatski hroni~en<br />
hepatitis. Vrodeni portovaskularni anomalii.<br />
Poremetuvawa na `ol~en trakt<br />
35-36 Urinarni zaboluvawa, akutna i hroni~na<br />
bubre`na slabost<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Priod vo dijagnostikata na zaboluvawata,<br />
opis na klini~ki znaci<br />
Metodologija na dijagnosticiraweto,<br />
komparacija na klini~kite znaci i ishodot<br />
na zaboluvaweto.<br />
37-38 Glomerulonefropatii, cisti~ni zaboluvawa,<br />
bubre`ni tumori<br />
39-40 Infekcija na urinarni pati{ta, urolitijaza Zapoznavawe so pacienti so promeni na<br />
urinarni pati{ta, priod kon klini~ki<br />
slu~ai<br />
41-42 Promeni vo dolniot urinaren trakt kaj ma~ki<br />
43-44 Neoplazii kaj mo~en meur, Prostatis, benigna<br />
prostati~na hiperplazija<br />
45-46 Endokrini poremetuvawa, promeni vo<br />
hipofiza, D. insipidus. Poremetuvawe vo<br />
tireoidea Hypothyroidism<br />
47-48 Hyperthyroidism. Poremetuvawe na<br />
paratireoidea<br />
Hyperparathyroidism.<br />
Hyperparathyroidism.<br />
Adrenalni `lezdi. Hypoadrenocorticisam-Addisonova<br />
bolest. Hiperadrenokorticizam-Cushing-<br />
49-50<br />
ova bolest<br />
51-52 Diabetes mellitus Nevrolo{ki zaboluvawa<br />
53-54 Zaboluvawa na mozok-Hydrocephalus. Ku~e{ki<br />
granulomatozen<br />
meningoencephalomyelitis.<br />
Ishemi~na encephalopathy Povredi na glava.<br />
Kranijalni nervi.<br />
55-56 Paraliza na facialis, trigeminus, Horner-sindrom.<br />
Rbeten mozok, lumbosakralna stenoza,<br />
intervertebralni<br />
Degenerativna myelopathia dyscospondilitis<br />
57-58 Epilepsija, Idiopatska epilepsija<br />
59-60 Myasthenia gravis<br />
zaboluvawa.
Prakti~na nastava VII -semestar<br />
Reden broj na<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
~asovi<br />
1-4 Priod na pacienti so srcevi zaboluvawa, osnovni postapki za dijagnostika<br />
5-8 Sistematizacija na klini~kite znaci kaj srcevite zaboluvawa i srcevite {umovi<br />
9-12 EKG-postapki, VHS- merewa (vertebral heart score) sledewa na terapii kaj srcevi zaboluvawa<br />
13-16 Seminarski raboti na studenti povrzani so srcevi zaboluvawa-case report<br />
17-20 Respiratorni porem, priod kon pacienti so respiratorni zaboluvawa, osnovni postapki za<br />
dijagnostika<br />
21-24 Auskultacija i raspoznavawe na respiratornite {umovi<br />
25-28 Tolkuvawe na dijagnosti~kite postapki kaj respiratornite zaboluvawa<br />
29-32 Seminarski raboti na studenti povrzani so respiratorni zaboluvawa-case report<br />
33-36 Priod kon pacienti so gastro-intestinalni poremetuvawa, postapki za dijagnostika<br />
37-40 Sistematizacija na klini~kite znaci na zaboluvawata, odreduvawe na stepen na promeni<br />
na organite<br />
41-44 Terapija so fluidi sledewe na pacienti so dijarea<br />
45-48 Seminarski raboti na studenti povrzani so gastro-intestinalni zaboluvawa-case report<br />
49-52 Koli~ni zaboluvawa kaj kowi, sitematizacija na klini~ki znaci<br />
53-56 Koli~ni zaboluvawa kaj kowi, sondirawe na `eludnik, rektalna eksploaracija<br />
57-60 Seminarski raboti povrzani so koli~ni zaboluvawa kaj kowi<br />
Prakti~na nastava VIII -semestar<br />
Reden broj na<br />
Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
~asovi<br />
1-2 Pacienti so promeni na crn drob, sitematizacija i dijagnostika<br />
3-4 Pristap pri lekuvawe na pacienti so promeni na crn drob<br />
5-6 Promeni na egzokrin pankreas i na~in na ishrana<br />
7-8 Pacienti so bubre`ni zaboluvawa, odreduvawe na op{ta sostojba priod kon dijagnostika<br />
9-10 Terapija na bubre`nite zaboluvawa, sledewe na pacienti<br />
11-12 Analiza na podatoci vo tekot na terapija kaj bubre`nite zaboluvawa<br />
13-14 Promeni na mo~ni pati{ta kateterizacija na `ivotni, punkcija na mo~en meur<br />
15-16 Seminarski raboti na studenti povrzani so bubre`nite zaboluvawa- case report<br />
17-18 Pacienti so endokrini zaboluvawa, sledewe na laboratoriski protokoli<br />
19-20 Karakteristiki na terapii kaj endokrini zaboluvawa<br />
21-22 Nervni poremetuvawa, priod kon pacienti so nevrolo{ki zaboluvawa<br />
23-24 Ispituvawe na refleksi povrzani so kranijalni nervi<br />
25-26 Ispituvawe na refleksi povrzani so ekstremiteti<br />
27-28 Priod kon pacienti so napadi-epilepsija, sledewe na terapiski protokoli<br />
29-30 Seminarski raboti povrzani so nevrolo{ki poremetuvawa-case report<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: VII semestar 4 ~asa/nedelno (60 ~asa) VIII semestar 2 ~asa/nedelno<br />
(30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: predavawa na zapi{ani studenti razvivawe na diskusija i<br />
anga`irawe na studentite so podgotovka na odredeni predavawa.<br />
Prakti~na nastava: ve`bi vo grupi od 8-10 studenti, rabotewe na slu~ai, podgotovki<br />
na case-report za slu~ai za koi se zadol`eni studentite<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 10 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 17 22<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 0 8<br />
Kontinuirani proverki 10+10=20 20+20=40<br />
(dve)<br />
Zavr{en kolokvium 5 5<br />
Zavr{en ispit 0 10<br />
Vkupno: 52 100<br />
Ocenka / bodovi<br />
[est 6 / 20<br />
Celosen zavr{en ispit<br />
Sedum 7/ 25<br />
Osum 8 / 31<br />
Devet/ 38<br />
Deset / 45<br />
Uslovuva~ki<br />
kriteriumi<br />
- Studentot da dobie pravo na polagawe na zavr{niot ispit, potrebno e da osvoi<br />
minimum 40 boda od teoretskata i prakti~nata nastava, kontinuiranite proverki i<br />
zavr{niot kolokvium .<br />
- Dokolku studentot ne go osvoi potrebniot minimum od prvata kontrolna kontinuirana<br />
proverka, nema pravo na polagawe na vtorata.<br />
- Studentite koi nema da gi pominat kontrolnite kontinuirani proverki pristapuvaat<br />
(dokolku se steknat so pravo za toa) kon polagawe na celosen zavr{en ispit.<br />
- Celosniot zavr{en ispit se sostoi od pismen i usmen del, a vo zavisnost od ocenkata<br />
so koja }e bide ocenet, studentot }e dobie soodveten broj na bodovi.<br />
- Zavr{niot ispit go polagaat studentite koi imaat osvoeno minimum 60 bodovi po<br />
osnov na teoretskata i prakti~nata nastava, kontinuiranite proverki i zavr{niot<br />
kolokvium, a sakaat povisoka ocenka od onaa koja e predvidena spored brojot na<br />
bodovite koi gi imaat osvoeno. Studentot }e dobie bodovi samo dokolku negoviot<br />
odgovor e soodveten na ocenkata za koja se zalaga studentot.<br />
- Zavr{niot kolokvium e zadol`itelen i se polaga prakti~no vo ambulanta.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve)<br />
Zavr{en ispit: pismen ili usmen<br />
Celosen zavr{en ispit: pismen i usmen del<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-67 6 (E)<br />
68-75 7 (D)<br />
76-85 8 (C)<br />
86-95 9 (B)<br />
95-100 10 (A)<br />
Literatura: M. Schaer Clinical medicine of the dog and cat; Manson publishing 2003<br />
R.W. Nelson, C.G. Couto, Small animal internal medicine, second edition Mosby Publishing
Predmet REPRODUKCIJA 16.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 412<br />
Studiska godina Чetvrta (IV)<br />
Semestar<br />
Sedmi i Osmi (VII i VIII)<br />
Vkupno ~asovi 240 (105+135)<br />
VII semestar 3+4 (45+60)<br />
VIII semestar 4+5 (60+75)<br />
Vid na predmet<br />
Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Prof. d-r Toni Dovenski<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Prof. d-r Georgi Mickovski<br />
Prof. d-r Toni Dovenski<br />
Ass. m-r Qup~o Mickov<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
Teoretskata nastava od predmetot Reprodukcija ima za cel da gi vovede<br />
studentite vo glavnite teoretski principi na reprodukcijata na doma{nite<br />
programa<br />
`ivotni i toa: ginekologija, aku{erstvo (porodilstvoto), sterilitetot,<br />
ve{ta~koto osemenuvawe, fiziologijata i patologiite koi se javuvaat vo tekot<br />
na gestaciskiot i postpartalniot period kaj rodilkata i kaj plodot, glavnite<br />
endokrinolo{ki procesi koi ja reguliraat reprodukcijata, i na~inite na<br />
manipulacija so istite, sovremenite biotehnologii na asistirana reprodukcija,<br />
andrologijata, zaboluvawata na mle~nata `lezda i neonatalnite zaboluvawa.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide<br />
ovozmo`eno da se zdobie so: znaewe za prepoznavawe na indikaciite za<br />
medicinska intervencija pri porodilni problemi, sterilitet, patolo{kia<br />
pojavi koi se javuvaat vo tekot na gestacijata; sposobnost za davawe soveti i<br />
primena na soodvetno lekuvawe pri pojava na sterilitet; sposobnost za<br />
prevzemawe merki i intervencii so cel da se unapredi produktivniot i<br />
reproduktivniot status na poedine~no `ivotno, kako i na stada farmski<br />
`ivotni.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot Reprodukcija ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite so: prakti~nite ve{tini na dijagnosticirawe na reproduktivnite<br />
sostojbi na doma{nite `ivotni, najbitnite intervencii potrebni za uspe{na<br />
rabota na teren od oblasta na reprodukcijata, porodilstvoto i sterilitetot kaj<br />
`ivotnite, aplikacija na soodvetna terapija koja e neophodna za podobruvawe na<br />
reproduktivnite performansi kako kaj proizvodnite, taka i kaj pridru`nite<br />
`ivotni, ve{ta~koto osemenuvawe i ostanatite biotehologii na asistiranata<br />
reprodukcija vo praktikata.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1. VOVED Predmet na izu~uvawe na reprodukcijata<br />
2-3. ANATOMIJA NA<br />
jajnik, jajcevod, matka, rodnica i sramnica<br />
@ENSKITE POLOVI<br />
ORGANI<br />
4-8. FIZIOLOGIJA NA<br />
@ENSKITE POLOVI<br />
ORGANI<br />
polova zrelost, polov ciklus, jajni~ki polov ciklus,<br />
sluzni~en polov ciklus, jajcevoden ciklus, uteralen<br />
ciklus, promeni na cerviksot, vaginalen ciklus,<br />
nadvore{en ciklus, znaci na estrus kaj kobilite,<br />
kravite, ovcite, kozite, matoricite, ku~kite i<br />
ma~kite, prestanok na pojavata na estrusot, parewe,<br />
oploduvawe, podelba na jajce kletkata, embriogeneza<br />
9. ANATOMIJA NA<br />
MA[KITE POLOVI<br />
ORGANI<br />
10-11. FIZIOLOGIJA NA<br />
MA[KITE POLOVI<br />
ORGANI<br />
12-18. FIZIOLOGIJA NA<br />
GRAVIDITETOT<br />
19-22. FIZIOLOGIJA NA<br />
PORODUVAWETO<br />
i plodnost kaj doma{nite `ivotni<br />
Ma{ki semeni `lezdi, semevod, semeno ja`e, meuresti<br />
`lezdi, prostata, bulbouretralni `lezdi, ma{ka<br />
mo~nica, ma{ki kopulatoren organ<br />
pubertet kaj ma{kite `ivotni, seksualen ciklus,<br />
funkcija na testisite, spermatogeneza, endokrina<br />
funkcija na semenicite ,<br />
Plod i plodovi obvivki: plodovi obvivki, plodovi<br />
te~nosti i fetalen krvotok.<br />
Rast na plodot i odreduvawe na negovata starost.<br />
Smestuvawe i polo`ba na plodot vo matkata:<br />
intrauterina polo`ba na plodot, porodna zrelost na<br />
plodot.<br />
Majkata vo graviditetot: promeni na genitalnite<br />
organi, promeni na jajnicite, promeni na jajcevodite,<br />
promeni na matkata, promeni na cerviksot, promeni na<br />
vaginata, traewe na graviditetot.<br />
Dijagnostika na graviditetot: op{to za znacite na<br />
graviditet, dijagnostika na graviditet so rekatalen<br />
pregled, pomo{ni metodi za utvrduvawe na<br />
graviditet, primena na ultrasonografijata vo<br />
veterinarnata ginekologija, dijagnostika na<br />
graviditet kaj kobili, laboratoriski metodi za<br />
utvrduvawe na graviditet, dijagnostika na graviditet<br />
kaj ostanatite `ivotni.<br />
Predznaci na poroduvaweto<br />
Porodilen kanal<br />
Poroduvawe, stadium na otvorawe, stadium na<br />
istisnuvawe na plodot, stadium posle poroduvawe<br />
Nega i dietetika na `ivotnite pred i po<br />
poroduvaweto<br />
23-25. FIZIOLOGIJA NA<br />
fiziolo{ki puerperium, involucija na matkata<br />
PUERPERIUM<br />
ENDOKRINOLOGIJA I KONTROLA NA RAZMNO@UVAWE<br />
26. VOVED Sega{na sostojba so aplikacijata na biotehni~kite<br />
metodi. Faktori koi vlijaat vrz plodnosta kaj<br />
ma{kite i `enskite rasplodnici. Zgolemuvawe na<br />
plodnosta kaj `enskite farmski `ivotni<br />
27. KONTROLIRAWE NA<br />
POЧETOKOT NA<br />
PUBERTETOT<br />
28-30. KONTROLIRAN ESTRUS<br />
I OVULACIJA<br />
31.<br />
KONTROLA NA SEZONSKOTO<br />
RAZMNO@UVAWE<br />
32. VE[TAЧKO<br />
OSEMENUVAWE<br />
Endokrina kontrola na pubertetot. Prakti~na<br />
implikacija na raniot pubertet. Razvoj na<br />
biotehni`kite metodi za kontrola na pubertetot i<br />
nivna primena<br />
Estrus i negova detekcija. Estrusen ciklus. Endokrina<br />
kontrola na estrusniot ciklus. Prednosti od<br />
kontrolata na estrusot. Biotehni~ki metodi i nivna<br />
primena vo kontrolata na estrusot<br />
Sezonsko razmno`uvawe i endokrina kontrola. Razvoj<br />
i primena na metodite za kontrola na sezonskoto<br />
razmno`uvawe<br />
Prednosti od primenata na VO. Rast i razvoj na<br />
tehnikite i tehnologijata na VO. Odreduvawe na<br />
nositelot na polot na spermatozoidite. Endokrina<br />
kontrola na spermatogenezata
33. KONTROLA NA<br />
MULTIPNITE RA\AWA<br />
I GOLEMINATA NA<br />
LEGLOTO<br />
34. KONTROLA NA<br />
GRAVIDITETOT<br />
35. KONTROLA NA<br />
PARTUSOT<br />
36. KONTROLA NA POST-<br />
PARTUM PERIODOT<br />
Prednosti i merki za kontrola. Razvoj na<br />
biotehni~kite metodi<br />
Endokrina kontrola na graviditetot. Prednosti na<br />
merkite za kontrola. Faktori koi vlijaat vrz<br />
zabremenuvaweto. Metodi za testirawe na<br />
graviditetot<br />
Endokrina kontrola na partusot. Prednosti na<br />
merkite za kontrola. Razvoj i primena na merki za<br />
kontrola na graviditetot<br />
Endokrina kontrola na post-partum periodot. Faktori<br />
koi vlijaat vrz post-partalnata ovarijalna aktivnost.<br />
Razvoj i primena na metodi za kontrola na post-partum<br />
periodot<br />
37-38. EMBRIOTRANSFER Prednosti od primenata na embriotransferot. Razvoj<br />
na tehnikata na embriotransfer. Prakti~na primena<br />
na embriotransferot<br />
39. DOBIVAWE NA<br />
EMBRIONI IN VITRO<br />
Prednosti vo dobivaweto na embrioni in vitro.<br />
Razvitok na tehnologijata. Embrioni dobieni in vitro vo<br />
nau~no istra`uva~ki celi i za komercijalna namena.<br />
Idni nasoki kon razvojot na tehnologijata<br />
40. TEHNOLOGIJA NA<br />
KLONIRAWE<br />
Prakti~ni implikacii na tehnologijata. Razvitok i<br />
primena na tehnologijata na klonirawe<br />
41. DOBIVAWE NA<br />
TRANSGENI @IVOTNI<br />
Primena i implikacii na tehnologijata. Dobivawe na<br />
transgeni `ivotni<br />
42. SUPRIMIRAWE NA<br />
REPRODUKTIVNATA<br />
Prednosti na tehnologijata. Razvoj i primena na<br />
tehnologijata<br />
AKTIVNOST<br />
43. STRES I<br />
Endokrina kontrola na stresot<br />
REPRODUKCIJA<br />
44-45. LAKTACIJA Endokrina kontrola na laktacijata. Promena na<br />
metodi za kontrola na laktacijata<br />
Osmi (VIII) semestar<br />
Sedmi (VII) semestar<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Sedmi (VII) semestar<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1-6 Anatomija na `enskite i ma{kite polovi organi<br />
7-18 Ginekolo{ki pregled na kravi<br />
19-20 Ginekolo{ki pregled na kobili<br />
21-22 Ginekolo{ki pregled na mesojadci<br />
23-24 Ginekolo{ki pregled na mali pre`ivari<br />
25-30 Ginekolo{ki pregled so pomo{ na ultrazvuk kaj golemi `ivotni<br />
31-32 Ginekolo{ki pregled so pomo{ na ultrazvuk kaj mali `ivotni<br />
33-38 Dijagnostika na graviditet kaj kravi<br />
39-40 Dijagnostika na graviditet kaj kobili<br />
41-42 Dijagnostika na graviditet kaj mali `ivotni<br />
43-44 Laboratoriski metodi za dijagnostika na graviditetot<br />
45-48 Podgotovka na rodilkata za poroduvawe<br />
49-50 Prifa}awe, postapka i nega na novoroden~eto<br />
51-52 Osnovni ginekolo{ki opreracii<br />
53-56 Primena na biotehni~ki metodi vo kontrolata na estrusot i ovulacijata<br />
57-58 Primena na biotehni~ki metodi vo kontrolata na partusot i laktacijata<br />
59-60 Metodi za predizvikuvawe na superovulacija, primena na ET i IVF
Osmi (VIII)<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1-3 Podgotovka na rodilkata za poroduvawe<br />
4-7 Aku{erski instrumenti i porgotovka na aku{erot<br />
8-11 Repozicija na nepravilni polo`bi, asistencija pri poroduvawe<br />
12-15 Krvavi operacii na rodilkata<br />
16-19 Metodi na pomagawe, pribor i postapki pri izvrtuvawe na matkata<br />
20-23 Klini~ka obrabotka na rodilkata vo puerperiumot<br />
24-27 Zemawe seme od doma{nite raspodnici:<br />
podgotovka na ve{ta~ka vagina, elektroejakulacija i dr. metodi<br />
28-30 Pregled i ocenka na spermata: makro i mikroskopski<br />
Odreduvawe na koncentracija na spermatozoidite<br />
31-33 Metodi za utvrduvawe na morfolo{kite osobini na spermatozoidite; supravitalno boewe<br />
na spermata<br />
34-36 Rakuvawe so dlaboko zamrznata sperma i instrumentite za V.O. na kravi<br />
37-40 V.O. na kravi<br />
41-42 V.O. mali pre`ivari<br />
43-44 V.O. na sviwi<br />
45-46 V.O. na mesojadci<br />
47-48 V.O. kaj ostanati vidovi<br />
49-52 Pregled na mle~nata `lezda, Dg. na klini~ki i subklini~ki mastitisi<br />
53-60 Dijagnostika, terapija i preventiva na neplodnost kaj kravite<br />
61-62 Otkrivawe i suzbivawe na formite na ekstragenitalniot sterilitet<br />
63-64 Dijagnostika i lekuvawe na neplodnosta kaj ovcite i kozite<br />
65-66 Dijagnostika i lekuvawe na neplodnosta kaj sviwite<br />
67-68 Dijagnostika i lekuvawe na neplodnosta kaj ma{kite `ivotni<br />
69-72 Dijagnostika i lekuvawe na neplodnosta кобилите<br />
73-75 Dijagnostika i lekuvawe na neplodnosta кај месојадците<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Sedmi (VII)<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 4 ~asa/nedelno (60 ~asa)<br />
Osmi (VIII)<br />
Teoretska nastava: 4 ~asa/nedelno (60 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 5 ~asa/nedelno (75 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: terenski i laboratoriski ve`bi i drugi formi na rabota i<br />
anga`irawe vo pomali grupi (5-8 studenti)<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 5 10<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
10 20<br />
prakti~nata nastava<br />
Kontinuirani proverki na znaewe 10 20<br />
Zavr{en ispit 26 50<br />
Vkupno: 51 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 40 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Fiziologija na reprodukcija<br />
Vtora proverka: Endokrinologija i kontrola na razmno`uvawe<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Mickovski G.: Fiziologija i patologija na reprodukcijata. Veterinaren Institut-<br />
Veterinaren fakultet, 2000, Skopje<br />
Popovski K., K’n~ev Q.: Endokrinologija na reprodukcijata. Veterinaren Institut-<br />
Veterinaren fakultet, 1998, Skopje
Predmet OP[TA HIRURGIJA SO ANESTEZIOLOGIJA 6.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 413<br />
Studiska ^etvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Sedmi (VII)<br />
Vkupno ~asovi 90 (45+45)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. D-r. Plamen Troja~anec<br />
programata<br />
Izveduva Prof. D-r. Plamen Troja~anec,<br />
poml. ass. Ksenija Ilievska<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Mesto koe predmetot go zazema vo veterinarskoto obrazovanie: Predmetot treba da gi<br />
pottikne studentite na primena na steknatite znaewe od primeneta anatomija, patologija,<br />
patolo{ka fiziologija i farmakologija, za dijagnostika na hirur{kite zaboluvawa na<br />
`ivotnite, osnovna obrabotka na hirur{ki pacienti kako i primena na metodite za<br />
anestezijata i obezbeduvawe intenzivna nega na kriti~nite pacienti.<br />
Cel na predmetot: Studentot da se osposobi za samostojna rabota pri sekojdnevnata<br />
prakti~na rabota so `ivotnite. Pri toa, studentot pregleduva `ivotni, vospostavuva<br />
dijagnoza i vr{i konzervativno i operativno le~ewe na hirur{ki i ortopedski<br />
zaboluvawa na `ivotnite. Posevno vnimanie se posvetuva na prekti~nite aspekti na<br />
anesteziologijata i intenzivnata nega.<br />
Povrzanost na predmetot so prethodnata i idnata edukacija: Predmetot e tesno<br />
povrzan so site predklini~ki predmeti, osobeno so anatomijata, patolo{kata anatomija i<br />
mikrobiologijata i pretstavuva uslov za rabota so klini~ki pacienti.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
I. Op{ta Hirurgija (29 ~asa)<br />
1 Voved vo hirurgijata i Poim i zna~ewe na hirurgijata so osnovnata hirur{ka<br />
hirur{ka nomenklatura nomenklatura<br />
2 Trauma, meha<strong>niz</strong>mi i efekti Poim za trauma, pri~ini za pojava na trauma i vlijanie na<br />
tkivata<br />
3 Lokalen tkiven odgovor na Patofiziolo{ki proces na reakcija na tkivata i organite<br />
trauma ili operativen zafat pri traumatski i hirur{ki povredi<br />
4-5 Rana i obrabotka na Tehniki na intervencii i obrabotka na traumatski<br />
traumatski povredi<br />
povredi i komplikacii na istite<br />
6-7 Zarasnuvawe na rani Fiziologija na procesite na zarasnuvawe na ranite i<br />
nivna obrabotka<br />
8-9 Osnovni operativni tehniki Osnovni tehiki na manipulacija so tkivata i<br />
instrumentite<br />
10-11 Principi na asepti~na Poim za asepsa i antisepsa<br />
hirurgija<br />
12-13 Celiotomija Indikacii i metodi za izveduvawe na celiotomijata<br />
14 Krvarewe i hemostaza Poim, uloga i hirur{ki metodi na henostaza<br />
15-16 Preoperativni podgotovki na Kompleten fizi~ki pregled na pacientot i zna~ewe na<br />
hirur{ki pacienti i monitoringot<br />
monitoring na pacientot za<br />
vreme na operativniot zafat<br />
17-18 Postoperativna nega,<br />
infekcija na rani i<br />
antimikrobijalna profilaksa<br />
19 Nutritiven menaxment na<br />
pacientot<br />
20-21 Zaboluvawa na ko`ata,<br />
potko`jeto i uvoto<br />
22-24 Metodi za rekonstrukcija na<br />
ko`ata i potko`jeto<br />
Reden broj Osnovi na anesteziologija (17 ~asa)<br />
na ~asovi<br />
1 Op{ti anetsteski principi<br />
2-3 Analgezija<br />
4 Anestetski menaxment<br />
5 Monitoring na anestezija<br />
6 Premedikacija<br />
7-8 Op{ta anestezija<br />
9 Inhalaciona anestezija<br />
10 Anestetski ma{ini i sistemi<br />
11 Perioperativni anestetski komplikacii i urgentni sostojbi<br />
12 Specifi~ni anestetski protokoli<br />
13-14 Lokalna anestezija<br />
15 Fluidna terapija<br />
16 CPR<br />
17 Evtanazija<br />
Rutinski postoperativne monitoring i sledewe na<br />
osnovnite fiziolo{ki funkcii i postoperativni<br />
komplikacii<br />
Prevencija, tretman i metodi na postavuvawe na tubusi<br />
Menaxment na specifi~ni zaboluvawa na ko`ata, osnovni<br />
principi i tehniki na sanirawe na otitisi<br />
Osnovni pravila i tehniki za rekonstrukcija na ko`a,<br />
postavuvawe na {evovi i zatvorawe na razli~ni formi na<br />
defekti na ko`ata<br />
25 Hernii Poim za hernii, klasifikacija i osnovni tehniki na<br />
sanirawe<br />
26 Peritonitis Patofiziologija i tretman na peritonitis<br />
27-29 Osnovni principi na<br />
onkolo{ka hirurgija<br />
Onkolo{ka hirurgija, principi i tehniki na izveduvawe
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1-2 Fizi~ko i hemisko skrotuvawe na pacienti<br />
3-6 Osnovni klini~ki metodi<br />
7-9 Primena na asepsa i antisepsa vo hirurgijata<br />
10-11 Predoperativen pregled i evaluacija na pacientot<br />
12-15 Dezmiurgija<br />
16-19 Zapoznavawe i rakuvawe so hirur{ki instrumenti<br />
20-21 Materijali za suturi<br />
22-31 [evovi<br />
32-38 Obrabotka na hirur{ki pacienti<br />
39-40 Kontrola na bolka<br />
41-44 Prakti~ni ve`bi po anesteziologija<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi<br />
u~ewe<br />
na<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Teoretska nastava: 3~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 3 ~as/nedelno (45 ~asa)<br />
Metodologija na predmetot: Zapoznavawe so osnovite na veterinarnata hirurgija i<br />
anesteziologija preku interaktivna nastava bazirana na teoretsko interaktivno<br />
izlo`uvawe na materijalot, diskusii i izrabotka na seminari so koi se pottiknuva<br />
samostojnata rabota na studentite poedni~no ili vo grupi. Prakti~nata nastava se sostoi<br />
od rabota vo pomali grupi preku izlo`uvawe na osnovite na hirur{koto le~ekuvawe na<br />
pacinti kako i osnovite na anesteziologijata, rabota vo pomali grupi pri steknuvawe na<br />
prakti~nite znaewa za osnovnite hirur{ki metodi i tehniki<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 0 5<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na 0 10<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Test po op{ta hirurgija 24 40<br />
Test po Anesteziologija 9 15<br />
Prakti~en ispit 18 30<br />
Zavr{en ispit 33 55<br />
Vkupno:<br />
Testot po op{ta hirurgija u~estvuva so 40% vo formirawe na ocenkata. (po pravilo }e<br />
se odr`i edna nedela po zavr{uvawe na predavawata). Testot so pomalku od 50% to~ni<br />
odgovori nema da se zeme vo obzir za kalkulacija.<br />
Testot po Anesteziologija u~estvuva so 15% od vkupnite bodovi. (po pravilo }e se<br />
odr`i edna nedela po zavr{uvawe na blokot Anesteziologija). Testot so pomalku od 50%<br />
to~ni odgovori nema da se zeme vo obzir za kalkulacija.<br />
Prakti~niot ispit u~estvuva so 30% od vkupnite bodovi i pretstavuva uslov za<br />
steknuvawe na kone~nata ocenka.<br />
Prisutnosta na nastavata u~estvuva so 15%. Studentite koi prisustvuvale na pomalku<br />
od 30% od teoretskata nastava ne dobivaat bodovi za prisutnost; prisustvo na 30-60%<br />
od nastavata nosi 2.5 boda, dodeka prisustvoto na pove}e od 60% od nastavata nosi 5<br />
boda. Studentite koi prisustvuvale na pomalku od 40% od prakti~nata nastava ne<br />
dobivaat bodovi za prisutnost; prisustvoto na 40-70% od nastavata nosi 5 boda, dodeka<br />
prisustvotot na pove}e od 70% od nastavata nosi 10 boda.<br />
Studentite imaat pravo da izrabotat eden seminarski trud, koj mo`e da donese do 5 boda.<br />
Za sekoj od delovite od ispitot se dobiva ocenka, spored kriteriumite koi }e bidat<br />
navedeni na testovite i na prakti~niot ispit. Za kalkulacija na bodovite, ocenkata se<br />
mno`i so procentot na u~estvo vo kone~nata ocenka i u{te so 10, so {to se dobiva iznos<br />
na bodovite od poedinite delovi od ispitot. Kone~nata ocenkata se formira kako zbir<br />
na bodovite od testovite, prakti~niot ispit, kon koi se dodavaat osvoenite bodovi od<br />
prisutnosta na nastavata.<br />
Studentite koi ne dobile pozitivna ocenka od dvata testa ili ne se zadovolni od<br />
uspehot na testovite, mo`at da polagaat zavr{en ispit. Vo toj slu~aj, bodovite od<br />
testovite ne vleguva vo kalkulacija. Polagaweto na testovite se izveduva vo to~no<br />
zadaden termin i e zadol`itelno za site studenti. Testovite mo`at da se polagaat u{te<br />
najmnogu tri pati, po {to predmetot se prezapi{uva. Ponatamo{nite termini za polagawe<br />
se istaknuvaa na po~etok na ispitnite sesii.
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi Ocenka EKTS<br />
do 59 5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura<br />
Zadol`itelna: Troja~anec P., Prira~nik po op{ta hirurgija, 2005, Fakultet za<br />
Veterinarna medicina Skopje; Troja~anec P., Osnovi na veterinarna hirurgija, Fakultet<br />
za Veterinarna medicina Skopje;<br />
Prepora~ana: Slatter Douglas, Textbook of small animal surgery 2nd edtition, 2002 Sounders;<br />
Fossum Theresa W., Small animal surgery 2nd ed., 2002 Mocby; Thurmon J.C., Tranquilli W.J.,<br />
Benson G.J.Lumb & Jones Veterinary Anesthesia 3rd edition. 1996, Williams &Wilkins; Perimatei<br />
D., Flo G., DeCamp C. Small animal orthopedics and fracture repair 2006 Saunders; Harari J. Small<br />
animal surgery 1996 Williams & Wilkins; Swaim S., Henderson R. Small animal wound<br />
management 1990 Williams & Wilkins; Vasić J., Osnovi veterinarske hirurgije 1996, Budić Z.,<br />
Cvetković Z., Petković B. Anestezija malih životinja 1997 Prosveta; Veterinarski fakultet Beograd;<br />
Vjekoslav Srebočan, Hrvoje Gomerčić Veterinarski priručnik, četvrto dopunjeno izdanje, Zagreb
Predmet Zarazni zaboluvawa kaj doma{nite `ivotni 10.0 krediti<br />
Kod FVM 414<br />
Studiska Чetvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Sedmi i osmi<br />
Vkupno ~asovi 135 (75+60)<br />
VII semstar (45+30)<br />
VIII semestar (30+30)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
Pom. Ass. Kiril Krstevski<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Studentite da se zapoznaat so karakteristikite na infektivnite<br />
zaboluvawa, metodite za nivna dijagnostika i kontrola.<br />
Reden<br />
Broj<br />
1<br />
2<br />
3<br />
METODSKA EDINICA<br />
Ligavka i {ap, Vezikularna bolest kaj sviwite, Vezikularen stomatitis,<br />
Vezikularen egzantem kaj sviwite, Papulozen stomatitis kaj govedata<br />
Goverdska ~uma, Kowska ~uma, Bolest na plaviot jazik, Zarazna korica kaj<br />
govedata<br />
Sipanici kaj site vrsti, La`ni sipanici kaj govedata, Bolest na ~vorastata<br />
ko`a, Zarazen ektim kaj ovcite i kozite, Ulcerativen mamilitis kaj<br />
govedata<br />
ЧASOVI<br />
4<br />
4<br />
4<br />
4 Svinska ~uma, Afri~ka Svinska ~uma 4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
Kju treska, Treska na dolinata Rift (Rift Valley Fever), Eksudativen<br />
perikarditis (Heartwater)<br />
Petehijalna treska kaj govedata, Efemerna treska kaj govedata, Zarazen<br />
keratokowuktivitis kaj govedata, ovcite i kozite<br />
Transmisiven gastroenteritis kaj sviwite, Epizootski virusen proliv kaj<br />
sviwite, Zarazen (Treponema) gastroenteritis kaj sviwite<br />
Zarazen virusen proliv i bolest na ligavicite kaj govedata, Zarazna<br />
pleuropneumonija kaj govedata, ovci, kozi i kowi<br />
4<br />
4<br />
4<br />
4<br />
9 Aktinobacilarna i mikoplazmatska pleuropneumonija kaj sviwite 4<br />
10<br />
11<br />
Influenca kaj kowite, Parainfluenca kaj govedata, Influenca kaj<br />
sviwite, Respiratorni infekcii so adeno virusi, Rinovirusni infekcii,<br />
Reovirusni infekcii, Pneumokokozi<br />
Polen osip i zarazen rinotraheitis kaj govedata (IBR/IPV), Polen osip kaj<br />
kowite, Zarazen katar na vulvata kaj govedata<br />
4<br />
4<br />
12 Aujeszki-eva bolest, Zarazna odzemenost kaj sviwite 4<br />
13 Spongiformna encefalopatija kaj govedata, Scrapie, Looping ill kaj ovci 4<br />
14<br />
Antraks (Crn pri{t), Pastereloza, Atrofi~en rinitis kaj sviwite,<br />
Leptospiroza, Salmoneloza, Listerioza<br />
4<br />
15 Crven vetar (Erysipelas suum), Glasserova bolest kaj sviwite 4<br />
16<br />
E. coli infekcija kaj teliwa i prasiwata, Koli enterotoksemija, Edemska<br />
bolest kaj sviwite<br />
2
17<br />
18<br />
Gasni edemi: [u{tavec, maligni edem, bradsot, Enterotoksemii, Tetanus,<br />
Botulizam<br />
Maleus, Afri~ka sakagija, Melioidoza, Ulcerozen limfangitis kaj kowite,<br />
Ulcerozen limfangitis kaj govedata<br />
2<br />
2<br />
19 Tuberkuloza, Paratuberkuloza, Pseudotuberkuloza 2<br />
20 Aktinomikoza, Botriomikoza 2<br />
21 Bruceloza kaj goveda, ovci/kozi, sviwi, kowi, mesojadci, `ivina, ~ovek 2<br />
22 Zarazna krivotnica kaj ovcite, Nekrobaciloza 2<br />
23<br />
24<br />
25<br />
Mastitisi, Zarazna agalakcija kaj ovcite i kozite, Gangrenozen mastitis kaj<br />
ovcite i kozite<br />
Respiratoren / Reproduktiven sindrom kaj sviwite, parvovirusna infekcija<br />
kaj sviwite<br />
Zarazen (Campilobacter) abortus kaj ovcite i govedata, Virusen (chlamidia)<br />
abortus kaj ovcite<br />
2<br />
2<br />
2<br />
26 Mikoplazmozi kaj goveda, sviwi, ovci/kozi, kowi, mesojadci, drugi `ivotni 2<br />
27 Maedi visna i Smaedi infekcija kaj ovcite i kozite 2<br />
28 Leukozi (goveda, ovci, kowi, sviwi, ma~ki, ku~iwa, drugi vrsti) 2<br />
29<br />
30<br />
Papilomatoza kaj govedata, kozi, kuni}i, kowi, sviwi, ku~iwa, ~ovek, Polen<br />
tumor kaj ku~iwata<br />
Mikozi: Aspergiloza, Kandidijaza, Kokcidiomikoza, Ko`ni mikozi<br />
(dermatomikozi),<br />
2<br />
2<br />
VKUPNO: 90<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
VII semestar: teoretska nastava - 4 ~asa nedelno; Prakti~na nastava - 2 ~asa nedelno<br />
VIII semestar: teoretska nastava - 2 ~asa nedelno; Prakti~na nastava - 2 ~asa nedelno<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
23 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 15 30<br />
Kompleten zavr{en ispit*<br />
Ocenka Bodovi<br />
[est (6) 20<br />
Sedum (7) 25<br />
Osum (8) 30<br />
Devet (9) 35<br />
Deset (10) 43
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 40 bodovi od teoretskata i prakti~nata nastava.<br />
*Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al rezultat<br />
na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na nastava,<br />
pristapuva kon kompleten zavr{en ispit.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Zavr{en ispit: pismen-usmen<br />
Kompleten zavr{en ispit: usmen + pismen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-69 6 (E)<br />
70-77 7 (D)<br />
78-86 8 (C)<br />
87-93 9 (B)<br />
94-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Djordje Panjevic: Zarazne bolesti zivotinja – virusne etiologije. Veterinarski fakultet Beograd, 1989.<br />
2. Djordje Panjevic: Zarazne bolesti zivotinja – bakterijske etiologije. Veterinarski fakultet Beograd, 1989.<br />
3. Djordje Panjevic: Zaraze domacih zivotinja – opsti deo. Naucna knjiga, Beograd, 1986.<br />
4. Slavko Cvetnic: Virusne bolesti zivotinja, Stvarnost - JAZU, Zagreb, 1983.
Predmet VNATRE[NI BOLESTI NA FARMSKI @IVOTNI 11.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 415<br />
Studiska ^etvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Sedmi i Osmi (VII i VIII)<br />
Vkupno ~asovi 165 (90+75)<br />
VII semstar 3+3(45+45)<br />
VIII semestar 2+3(30+45)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi Ishrana , Sto~arstvo,<br />
Avtori na<br />
programata<br />
Doc. dr Dine Mitrov,<br />
Pom. ass. Igor Xaxovski<br />
Izveduva~i Prof. dr. Dino ^r~ev, Doc. d-r Dine Mitrov,<br />
pom. ass. Igor Xaxovski, pom. ass. Sloboden ^okrevski<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata i prakti~nata nastava od predmetot Vnatre{ni bolesti na farmski `ivotni<br />
opfa}a nastavni disciplini od pove}e oblasti koi preku teoriskata i prakti~nata<br />
nastava }e bidat pretstaveni na studentite.<br />
Vnatre{ni bolesti na goveda, ovci i kozi (75 ~asa):<br />
Red.broj Metodska edinica ~asovi<br />
1. Voved, bolesti na ustata, jazikot, plunkovite `lezdi,<br />
6<br />
`dreloto, zabite i hranoprovodot<br />
Bolesti na pred`eludnicite: Voved, klasifikacija.<br />
Ednostavna indigestija. Kisela indigestija. Parakeratoza.<br />
Bazna indigestija. Gniewe na sodr`inata na buragot.<br />
2. Traumatska indigestija. Meteorizam na buragot. Pareza na<br />
6<br />
listavecot.<br />
Indigestija kako rezultat na o{tetuvawe na n.vagus. Ostanati<br />
zaboluvawa na pred`eludnicite. Bolesti na siri{teto<br />
3. Vospaluvawe na crevata. Zimska dizenterija. Proliv kaj<br />
6<br />
novorodeni teliwa. Alimentaren proliv kaj teliwa.<br />
Promena na polo`bata na siri{teto. Invaginacija na crevata.<br />
Inkarceracija i strangulacija na crevata. Volvulus na crevata.<br />
Dilatacija i torzija na cekumot. Peritonitis<br />
4. Bolesti na crniot drob,<br />
2<br />
Bolesti na pankreasot<br />
5. Bolesti na organite za di{ewe: Nos, sinusi, larings. Kongestija<br />
4<br />
i edem na belite drobovi<br />
Pnevmonija (bronhopnevmonija, gangrenozna, gnojna, emboli~na i<br />
mikoti~na pnevmonija)<br />
6. Enzootska pnevmonija kaj teliwa. Virusna pnevmonija kaj<br />
2<br />
teliwa i junci<br />
Bolesti na kardiovaskularniot sistem kaj pre`ivni `ivotni<br />
7. Bolesti na urinarniot sistem - nefroza, amiloidoza na<br />
4<br />
bubrezite, nefritisi (akuten, hroni~en, gnoen), bakteriski<br />
pielonefritis<br />
Cistitisi, paraliza na mo~niot meur, hroni~na vezikularna<br />
hematurija, urolitijaza<br />
8. Bolesti na krvta i na hematopoeznite organi<br />
2<br />
Hemoragi~na dijateza. Bolesti na slezenata<br />
9. Bolesti na CNS 4<br />
10. Poremetuvawa na metabolizmot (metaboli~ka osteopatija ,<br />
4<br />
rahitis i osteomalacija)<br />
Ketoza<br />
11. Puerperalna pareza. Atipi~na puerperalna pareza. Tetanija.<br />
4<br />
Deficit na mikroelementi, Rahitis, Osteomalacija.<br />
Alotriofagija.<br />
12. Hipovitaminozi i avitaminozi. Poremetuvawe na energetskiot<br />
2<br />
metabolizam<br />
13. Bolesti na organite za dvi`ewe,<br />
2<br />
Bolesti na ko`ata<br />
14. Op{to za truewata. Truewe so bakar, cink, `iva, olovo i<br />
2<br />
molibden<br />
Truewe so arsen, selen, kausti~ni bazi, gotvarska sol<br />
Truewe so urea, fosfor, sulfur, hlor, hlorni jaglenvodorodi<br />
15. Truewe so rastitelni otrovi. Mikotoksikozi<br />
Botulizam. Truewe so `ivotinski otrovi<br />
5
Vnatre{ni bolesti kaj sviwite (20 ~asa):<br />
16. Bolesti na organite za varewe. Bolesti na ustata, `dreloto. Zatnuvawe<br />
na hranoprovodot. @eludni~no-crevni katari. ^ir na `eludnikot.<br />
Kolibaciloza kaj prasiwa. Edemska bolest. Zarazen gastroenteritis.<br />
Dizenterija. Promena na polo`bata na crevata. Bolesti na crniot drob.<br />
17. Bolesti na organite za di{ewe: Rinitis, atrofi~en rinitis. Bronhitis.<br />
Pnevmonii i pnevmomikozi.<br />
18. Bolesti na organite za cirkulacija: Srcevi gre{ki, srcev udar (srceva<br />
kapka).<br />
19. Bolesti na organite za mokrewe: Nefritis, Pielonefritis, Cistitis,<br />
Urolitijaza.<br />
20. Bolesti na krvta i hematopoeznite organi: Anemija, Hemoglobinemija,<br />
Hemoglobinurija.<br />
21. Bolesti na CNS: Son~anica i toploten udar. Meningitisi.<br />
Encefalitisi. Pareza i Paralizi. Otitis interna.<br />
22. Poremetuvawa na metabolizmot na makro i mikroelementite. Hipo i<br />
avitaminoza. Ketoza. Hipoglikemija.<br />
23. Bolesti na organite za dvi`ewe: Revmatizam, Miopatii. Vospaluvawe<br />
na zglobovite i serozite.<br />
Bolesti na ko`ata: ekcemi, dermatitisi. Egzantem. Dermatomikoza.<br />
6<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
2<br />
Ve`bi (90 ~asa):<br />
Prakti~nata nastava }e se izveduva na teren. Na teren }e se vr{i klini~ki pregled, }e se razgleduvaat<br />
naodite, se postavuva dijagnozata i se vr{i terapija.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa nedelno (VII semestar) i 2 ~asa nedelno (VIII semestar), odnosno<br />
vkupno 5 ~asa nedelno vo dvata semestra.<br />
Prakti~na nastava: 3 ~asa nedelno (VII semestar) i 2 ~asa nedelno (VIII semestar), odnosno<br />
vkupno 5 ~asa nedelno vo dvata semestra.<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
Minimum Maksimum<br />
Prisustvo na teoretska<br />
nastava<br />
10 15<br />
Prisustvo i aktivnost<br />
(znaewe) na prakti~na nastava<br />
17 22<br />
Seminarska rabota 0 8<br />
Kontinuirani proverki,<br />
10+10<br />
20+20<br />
(20)<br />
(40)<br />
Zavr{en kolokvium 5 5<br />
Zavr{en ispit 0 10<br />
Vkupno 52 100<br />
Celosen zavr{en ispit<br />
Ocenka/Bodovi<br />
[est (6) / 20<br />
Sedum (7) / 25<br />
Osum (8) / 31<br />
Devet (9) / 38<br />
Dest (10) / 45
Uslovuva~ki kriteriumi:<br />
- Za da se zdobie pravo na polagawe na zavr{niot ispit, potrebno e studentot da osvoi<br />
minimum 40 boda od teoretskata i prakti~nata nastava, kontiduiranite proverki i<br />
zavr{niot kolokvium .<br />
- Doklolku studentot ne go osvoi potrebniot minimum od prvata kontrolna proverka, nema<br />
pravo na polagawe na vtorata.<br />
- Studentite koi nema da gi pominat kontrolnite proverki pristapuvaat (dokolku go<br />
imaat osvoeno potrebniot minimum) kon polagawe na celosen zavr{en ispit.<br />
- Celosniot zavr{en ispit se sostoi od pismen i usten del, a vo zavisnost od ocenkata so<br />
koja }e bide ocenet, studentot }e dobie soodveten broj na bodovi.<br />
- Zavr{niot ispit go polagaat studentite koi imaat osvoeno minimum 60 bodovi po osnov<br />
na teoretskata i prakti~nata nastava, kontiduiranite proverki i zavr{niot kolokvium,<br />
a sakaat povisoka ocenka od onaa koja e predvidena spored brojot na bodovite koi gi<br />
imaat osvoeno. Studentot }e dobie bodovi samo dokolku negoviot odgovor e soodveten na<br />
ocenkata za koja se zalaga studentot.<br />
- Zavr{niot kolokvium e zadol`itelen i se polaga prakti~no na farma.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Zavr{en ispit: pismen-usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + pismen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-67 6 (E)<br />
68-75 7 (D)<br />
76-85 8 (C)<br />
86-95 9 (B)<br />
96-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
5. Srbislav M. Stamatovic, Miodrag J. Jovanovic: Bolesti papkara I Bolesti goveda. Veterinarski<br />
fakultet Beograd, 1988.<br />
6. Srbislav M. Stamatovic, Miodrag J. Jovanovic: Bolesti papkara II Bolesti ovaca i koza.<br />
Veterinarski fakultet Beograd, 1988.<br />
7. Srbislav M. Stamatovic: Bolesti svinja. VKS, Beograd, 1993.<br />
8. Forenbacher, S: Klinicka patologija probave i mijene vari domacih zivotinja. Svezak I/1-<br />
Klinicka patologija probave i resospcije. JAZU, Zagreb 1975.<br />
9. Forenbacher, S: Klinicka patologija probave i mijene vari domacih zivotinja. Svezak I/2<br />
Klinicka patologija probave i resorpcije JAZU, Zagreb 1983.<br />
10. Merck Veterinary Manual.<br />
11. Bradford P. Smith: Large Animal Internal Medicine. 2008
Predmet SPECIJALNA HIRURGIJA SO ORTOPEDIJA 5.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM416<br />
Studiska<br />
^etvrta i petta (IV i V)<br />
godina<br />
Semestar Osmi i deveti (VIII i XI)<br />
Vkupno ~asovi 150 (90+60)<br />
VIII semstar 2+4 (30+60)<br />
IX semestar 2+2( 30+30)<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. D-r. Plamen Troja~anec<br />
programata<br />
Izveduva Prof. D-r. Plamen Troja~anec,<br />
poml. ass. Ksenija Ilievska<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Mesto koe predmetot go zazema vo veterinarskoto obrazovanie: Predmetot treba da<br />
obezbedi primena na steknatite znaewa na studentite od predhodnite disciplini za<br />
dijagnostika i terapija na hirur{kite i ortopedskite zaboluvawa na farmskite `ivotni,<br />
doma{nite milenici i kopitari.<br />
Cel na predmetot: Studentot da se osposobi za samostoen pregled, dijagnoza i<br />
izveduvawe na naj~estite hirur{ki intervencii kaj farmskite `ivotni, doma{nite<br />
milenici i kopitari. Pri toa, studentot }e se obu~i da izveduva hirur{ki pregled na<br />
pacienti, vrz osnova na anamnezata, klini~kiot naod i laboratoriskite ispituvawa da<br />
postavuva dijagnoza, da izveduva konzervativno i operativno le~ewe na hirur{ki i<br />
ortopedski problemi kaj farmskite `ivotni, doma{nite milenici i kopitarite, kako i<br />
da sprovede soodvetna postoperativna nega i prognoza za kone~niot ishod. Obukata treba<br />
da gi razvie i sposobnostite za humano i odgovorno odnesuvawe so pacientite vo tekot na<br />
manipulacijata i skrotuvaweto, pravilen odnos i komunikacija so sopstvenicite i<br />
kolegite.<br />
Povrzanost na predmetot so prethodnata i idnata edukacija: Predmetot e tesno<br />
povrzan so site predklini~ki predmeti, osobeno so anatomijata, patolo{kata anatomija i<br />
mikrobiologijata i pretstavuva uslov za izveduvawe na klini~kata praksa.<br />
Reden Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
I. Osmi semestar (40 ~asa) Hirurgija na doma{ni milenici i kopitari<br />
2 Hirurgija na respiratoren<br />
sistem<br />
- hirur{ki priod do nosnite proodi<br />
- hirur{ki priod do larinksot<br />
- dijafragmatski hernii,<br />
- pnevmotoraks<br />
- hirur{ki priod do dolnite delovi na respiratorniot<br />
sistem<br />
9 Gastrointestinalna hirurgija - bolesti na zabite i usnata praznina<br />
- bolesti na orofarinks<br />
- bolesti na hranoprovodot (ezofagotomija, ezofagealni<br />
strikturi i divertikulum)<br />
- gastrotomija,<br />
- gastri~en dilataciski volvulus<br />
- pilorusna stenoza<br />
- etiologija,<br />
- enterotomija<br />
- resekcija i anastomoza<br />
- hirur{ki metodi,<br />
- postoperativna nega<br />
2 Hirur{ki tretman na koliki<br />
kaj kowi<br />
2 Hirurgija na perineumot,<br />
rektumot i anusot<br />
2 Hirur{ki zaboluvawa na<br />
endokrinite i<br />
hematopoetskite organi<br />
- hirur{ki principi na laparotomija, postoperativna<br />
nega i komplikacii<br />
- perianalna fistula,<br />
- prolapsus na rektumot,<br />
- perinealna hernija<br />
- op{ti principi i tehniki<br />
- hirur{ki intervencii na crn drob, slezina, pankreas
4 Op{ti ortopedski principi - klasifikacija na frakturi<br />
- dijagnoza<br />
- zarasnuvawe<br />
- rtopedski pregled<br />
- sistemi za redukcija na frakturi<br />
-<br />
11 Hirur{ki zaboluvawa na<br />
lokomotorniot sistem<br />
(milenici i kopitari)<br />
- zaboluvawa na koski i zglobovi<br />
- zaboluvawa na muskuli, tetivi i adneksa<br />
- zaboluvawa na kopitata i distalnite falangi<br />
8 Urogenitalna hirurgija - renalni, uretralni i cisti~ni kalkuli<br />
- cistotomija<br />
- uretrotomija/stomija<br />
- nefrotomija<br />
- ovariohisterektomija<br />
- carski rez, piometra, torzija na matka<br />
- prolapsus na vagina i matka, neoplazii<br />
- puerperalni povredi na perineum,<br />
- vestibuloplastika,<br />
- mle~na `lezda (tumori, apcesi, mastektomija)<br />
- prostata (cisti, neoplazmi, abscesi)<br />
- penis i prepucium (trauma, neoplazmi)<br />
- fimoza i parafimoza<br />
- kastracii, kriptorhizam (indikacii, tehniki na<br />
izvedba, nega i komplikacii)<br />
Reden Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
II. Devetti semestar (30 ~asa) Hirurgija na farmski `ivotni<br />
1 Osnovni principi na hirurgija na<br />
farmski `ivotni<br />
- Instrumentacija<br />
- Preoperativna podgotovka<br />
- Skrotuvawe<br />
- Sedacija i anestezija<br />
2-4 Hirurgija na glava i vrat - Dekornuacija<br />
- Trepanacija na frontalen sinus<br />
- Operativni proceduri na okoto i orbitata<br />
- Traheotomija<br />
- Ezofagotomija<br />
5-10 Abdominalna hirurgija - Eksplorativna laparotomija (leva, desna)<br />
- Ruminotomija<br />
- Hirur{ki zaboluvawa na abomazus<br />
- Intestinalni obstrukcii<br />
- Hernii i menaxment na umbilikalni masi<br />
- Abdominocenteza i biopsija n ahepar<br />
11-15 Urogenitalna hirurgija (`enski<br />
`ivotni)<br />
16-18 Urogenitalna hirurgija (ma{ki<br />
`ivotni)<br />
- Carski rez<br />
- Vaginalen prolapsus<br />
- Uterin prolapsus<br />
- Perinealni laceracii<br />
- Prepucijalen prolapsus<br />
- Hematom na penisot<br />
- Urolitijaza<br />
- Prevencija na intromisija<br />
- Vazektomija<br />
- Kongenitalni anomalii<br />
- Kastracii<br />
19-20 Hirurgija na mle~na `lezda - Stenozi na orificium<br />
- Membranski obstrukcii<br />
- Traumatski laceracii<br />
- Amputacii na papilata<br />
21-11 Hirurgija na lokomotoren sistem - Pojava i ekonomski implikacii<br />
- Terminologija<br />
- Interdigitalna nekrobaciloza<br />
- Interdigitalna hiperplazija<br />
- Solearni ulkusi<br />
- Bolest na bela linija<br />
- Laminitis<br />
- Ostanati patolo{ki sostojbi na ~apunkata<br />
- Digitalna amputacija<br />
- Korektivna obrabotka
- Prevencija<br />
- Patoolo{ki sostojbi na proksimalnite delovi<br />
od ekstremitetite<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
I. Osmi semestar (60 ~asa) Doma{ni milenici i kopitari<br />
1-10 Pregled i tehniki na izvedba na operativni zafati na glava<br />
- hirur{ki priod do nazalnite turbinati, stenoza<br />
- na~ini na hirur{ki priod na larinksot<br />
- Traheotomija<br />
- tehniki na intubacija i anestezija kaj doma{ni milenici<br />
- obele`uvawe (tetovirawe) i aplikacija na implanti<br />
- hirur{ki priod do plunkovnite `lezdi<br />
- hirur{ki priod do tvrdoto i mekoto nepce<br />
- mandibulektomija i maksilektomija<br />
- tonzilektomija<br />
- hirur{ki priod na orofarinksot (fistuli)<br />
- anestezija na okoto i o~nata orbita, enukleacija i egzenteracija<br />
11-25 Pregled i tehniki na izvedba na operativni zafati na G.I sistem<br />
- celiotomija (indikacii, tehniki i na~ini na izveduvawe, celi)<br />
- ezofagotomija<br />
- gastrotomija<br />
- enterotomija<br />
- megakolon<br />
- prolapsus na rektum, perianalni fistuli<br />
- otstranuvawe na perianalni `lezdi<br />
- hernii<br />
26-41 Hirur{ki zafati na lokomotoren sistem<br />
- dijagnostika na krivewe so terapija<br />
- potkovuvawe<br />
- frakturi - pregled i reparacija<br />
- luksacija na zglobovi i reparacija<br />
- amputacija<br />
42-46 Hirur{ki zafati na urinaren sistem<br />
- hirur{ki priod do ureterite i uretrata (kalkuli)<br />
- cistotomija<br />
- nefrotomija<br />
47-60 Hirur{ki zafati na reproduktivniot sistem<br />
- ovariohisterektomija<br />
- carski rez<br />
- kastracii<br />
- hirur{ki zafati na nadvore{nite polovi organi<br />
- hirur{ki zafati na perineum<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
II. Devetti semestar (30 ~asa) Farmski `ivotni<br />
1-2 Priod i fiksacija na `ivotni<br />
3-7 Operativni zafati na glava<br />
- Dekornuacija<br />
- Trepanacija na frontalen sinus<br />
- Operativni proceduri na okoto i orbitata<br />
- Traheotomija<br />
- Ezofagotomija<br />
8-16 Operativni zafati na G.I. sistem<br />
- Eksplorativna laparotomija (leva, desna)<br />
- Ruminotomija<br />
- Hirur{ki zaboluvawa na abomazus<br />
- Intestinalni obstrukcii<br />
- Hernii i menaxment na umbilikalni masi<br />
- Abdominocenteza i biopsija n ahepar
17-20 Operativni zafati na urogenitalen sistem<br />
22-27 Operativni zafati na lokomotoren sistem<br />
28-30 Operativni zafati na mle~na `lezda<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (40 ~asa) 8. semestar<br />
Prakti~na nastava: 4 ~asa/nedelno (50 ~asa)<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa) 9. semestar<br />
Prakti~na nastava: 2 ~as/nedelno (30 ~asa)<br />
Metodologija na predmetot: Zapoznavawe so tehnikite za izveduvawe hirur{ki zafati<br />
na poedini organski sistemi preku interaktivna nastava bazirana na teoretsko<br />
izlo`uvawe na materijalot, diskusii i izrabotka na seminari so koi se pottiknuva<br />
samostojnata rabota na studentite poedine~no ili vo grupi. Prakti~nata nastava se<br />
sostoi od prakti~na rabota vo pomali grupi na hirur{ki pacienti, pri {to }e se<br />
ovozmo`i sovladuvawe na tehnikite na hirur{ko le~ewe so postoperativna nega,<br />
anestezija i analgezija na hirur{ki pacienti, pru`awe intenzivna nega i monitoring na<br />
kriti~ni pacienti.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Proverka<br />
znaewa<br />
na<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 3 5<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na 5 10<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Usten/pismen ispit – doma{ni milenici 15 30<br />
i kopitari<br />
Usten/pismen ispit – farmski `ivotni 15 30<br />
Prakti~en ispit 13 25<br />
Zavr{en ispit 30 60<br />
Vkupno: 51 100<br />
Ustniot/pismeniot ispit – doma{ni milenici i kopitari u~estvuva so 30% vo<br />
formirawe na ocenkata. (po pravilo }e se odr`i edna nedela po zavr{uvawe na<br />
predavawata). Ustniot/pismeniot ispit – farmski `ivotni u~estvuva so 30% od<br />
vkupnite bodovi. (po pravilo }e se odr`i edna nedela po zavr{uvawe na predavawata).<br />
Prakti~niot ispit u~estvuva so 25% od vkupnite bodovi i pretstavuva uslov za<br />
steknuvawe na kone~nata ocenka.<br />
Prisutnosta na nastavata u~estvuva so 15%. Studentite koi prisustvuvale na pomalku<br />
od 30% od teoretskata nastava ne dobivaat bodovi za prisutnost; prisustvo na 30-60%<br />
od nastavata nosi 3 boda, dodeka prisustvoto na pove}e od 60% od nastavata nosi 5 boda.<br />
Studentite koi prisustvuvale na pomalku od 40% od prakti~nata nastava ne dobivaat<br />
bodovi za prisutnost; prisustvoto na 40-70% od nastavata nosi 5 boda, dodeka<br />
prisustvotot na pove}e od 70% od nastavata nosi 10 boda.<br />
Studentite imaat pravo da izrabotat eden seminarski trud, koj mo`e da donese do 5<br />
boda.<br />
Za sekoj od delovite od ispitot se dobiva ocenka, spored kriteriumite koi }e bidat<br />
navedeni na testovite i na prakti~niot ispit. Za kalkulacija na bodovite, ocenkata se<br />
mno`i so procentot na u~estvo vo kone~nata ocenka i u{te so 10, so {to se dobiva iznos<br />
na bodovite od poedinite delovi od ispitot. Kone~nata ocenkata se formira kako zbir<br />
na bodovite od testovite, prakti~niot ispit, kon koi se dodavaat osvoenite bodovi od<br />
prisutnosta na nastavata.<br />
Studentite koi ne dobile pozitivna ocenka od dvata testa ili ne se zadovolni od<br />
uspehot na testovite, mo`at da polagaat zavr{en ispit. Vo toj slu~aj, bodovite od<br />
testovite ne vleguva vo kalkulacija. Polagaweto na testovite se izveduva vo to~no<br />
zadaden termin i e zadol`itelno za site studenti. Testovite mo`at da se polagaat u{te<br />
najmnogu tri pati, po {to predmetot se prezapi{uva. Ponatamo{nite termini za polagawe<br />
se istaknuvaa na po~etok na ispitnite sesii.
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi Ocenka EKTS<br />
do 59 5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura<br />
Zadol`itelna: Troja~anec P., Prira~nik po op{ta hirurgija, 2005, Fakultet za<br />
Veterinarna medicina Skopje; Troja~anec P., Osnovi na veterinarna hirurgija, Fakultet<br />
za Veterinarna medicina Skopje;<br />
Prepora~ana: Slatter Douglas, Textbook of small animal surgery 2nd edtition, 2002 Sounders;<br />
Fossum Theresa W., Small animal surgery 2nd ed., 2002 Mocby; Thurmon J.C., Tranquilli W.J.,<br />
Benson G.J.Lumb & Jones Veterinary Anesthesia 3rd edition. 1996, Williams &Wilkins; Perimatei<br />
D., Flo G., DeCamp C. Small animal orthopedics and fracture repair 2006 Saunders; Harari J. Small<br />
animal surgery 1996 Williams & Wilkins; Swaim S., Henderson R. Small animal wound<br />
management 1990 Williams & Wilkins; Vasić J., Osnovi veterinarske hirurgije 1996, Budić Z.,<br />
Cvetković Z., Petković B. Anestezija malih životinja 1997 Prosveta; Veterinarski fakultet Beograd;<br />
Vjekoslav Srebočan, Hrvoje Gomerčić Veterinarski priručnik, četvrto dopunjeno izdanje, Zagreb
Predmet HIGIENA I TEHNOLOGIJA NA MESO, RIBI, JAJCA I MED 7.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 511<br />
Studiska godina Peta (V)<br />
Semestar<br />
Deveti i Desetti (IX+X)<br />
Vkupno ~asovi 105 (45+60)<br />
IX semstar 2+1(30+15)<br />
X semestar 2+2(30+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Nastavnik: Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
Sorabotnik: Ass. M-r Dean Jankulovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretska nastava. So predmetot se opfateni higienata i nadzorot na proizvodstvo<br />
na meso od site vidovi dobitok za kolewe. Isto taka se dava osvrt i na<br />
veterinarno-sanitarniot nadzor na drugite proizvodi od animalno poteklo kako<br />
ribi, jajca i med. Studentite se zapoznavaat so principite za blagosostojbata na<br />
`ivotnite pri transpotrot, priemot vo klanicata i prestojot vo dobito~noto depo,<br />
na~inite na humano kolewe. Vo celost se prezentiraat karakteristikite koi treba<br />
da gi ispolnuvaat klanicite za razli~ni `ivotinski vidovi, kako i pogonite za<br />
prerabotka na mesoto, ribite, jajcata i medot. Se opfa}aat site aspekti na<br />
premortalniot pregled na dobitokot i post-mortalniot pregled na trupovite na<br />
zaklanite `ivotni. Se opi{uvaat procesite koi vodat kon konverzija na muskulot vo<br />
meso, kako i preocesite na konzervirawe na mesoto. Se dava osvrt na postapkata i<br />
tretmanot na otpadnite materii od klanicite i industirjata za aminalni provodi.<br />
Isto taka se prezentira tehnologijata na proizvodite od meso, ribi, jajca i med.<br />
Teoretska nastava<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
1. VOVED VO PREDMETOT<br />
2. @IVOTNI I PTICI KAKO<br />
IZVORI NA MESO<br />
3. POGONI ZA KOLEWE NA<br />
@IVOTNI I<br />
PROIZVODSTVO NA MESO<br />
4. OD FARMA DO KLANICA<br />
(preklani~na faza)<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
@ivotni za kolewe, dobrobit na `ivotnite<br />
Klanici, zna~ewe, vidovi i tipovi, op{ti higienski i tehni~ki<br />
uslovi pri proektiraweto i izgradbata, prostorii za<br />
proizvodstvo i prerabotka na mesoto, tehnolo{ki obele`ja na<br />
klanicite<br />
Tovarewe, transport i rastovaruvawe; posledici od transportot;<br />
postapka so `ivotnite vo dobito~noto depo, zabrana za kolewe,<br />
Premortalen pregled<br />
5. KOLEWE I OBRABOTKA Humano kolewe<br />
Higiena na kolewe - Goveda<br />
Higiena na kolewe - Ovci i kozi<br />
Higiena na kolewe - Sviwi<br />
Higiena na kolewe na `ivina<br />
Higiena na kolewe na pitomi zajaci<br />
Higiena na kolewe na noevi<br />
Kolewe od nu`da i prinudno kolewe<br />
6. POSTMORTALNA<br />
INSPEKCIJA<br />
Prakti~na nastava. Prakti~nata nastava e podelena vo laboratoriska i terenska.<br />
Laboratoriskata nastava vklu~uva zapoznavawe so metodite za opredeluvawe na<br />
kvalitetot na mesoto, ribite, jajcata, medot i nivnite proizvodi i prakti~no<br />
izveduvawe na analizite. Terenskata nastava ima za cel direktno da gi zapoznae<br />
studentite so klanicite, koleweto na dobitokot i klani~ka obrabotka na trupovite,<br />
klasirawe na trupovite i kategorizacija na mesoto. Studentite imaat mo`nost da<br />
vr{at pregled na dobitokot pred i po kolewe. Pri post-mortalniot pregled na<br />
linija za kolewe, studentite se steknuvaat so znaewa za procenka na bezbednosta na<br />
mesoto i organite. Osven toa terenskata nastava vklu~uva i poseta na objekti za<br />
prerabotka na meso pri {to studentite imaat uvid vo tehnologijata i procesite pri<br />
prerabotkata na mesoto. Vklu~ena e i poseta na objekti za prerabotka na pol`avi i<br />
med.<br />
Post mortalna inspekcija po vidovi na `ivotni<br />
Ocenka na bezbednosta na mesoto i organite:<br />
• Pri odredeni fiziolo{ki sostojbi<br />
• Pri patolo{ki promeni na organite i organiskite sistemi<br />
• Pri sindromi na neidentifikuvani ili neinfektivni<br />
etiologii
7. ANATOMIJA, SOSTAV NA<br />
MESO I KVALITET<br />
8. KONVERZIJA NA<br />
MUSKULATURA VO MESO<br />
9. SPOREDNI PROIZVODI<br />
OD MESNATA<br />
INDUSTRIJA<br />
10. OSNOVI NA<br />
KONZERVIRAWE I<br />
PRERABOTKA NA MESO<br />
11. ISITNETI I<br />
OBLIKUVANI TERMIЧKI<br />
NEOBRABOTENI<br />
PROIZVODI OD MESO<br />
12. SOLENI I SALAMURENI<br />
PROIZVODI OD MESO<br />
13. TERMIЧKI OBRABOTENI<br />
PROIZVODI OD MESO<br />
14. TERMIЧKI OBRABOTENI<br />
I SALAMURENI<br />
PROIZVODI OD MESO<br />
15. FERMENTIRANI<br />
KOLBASI<br />
• Pri alimentarni truewa so osvrt na rezidui i kontaminenti<br />
• Pri zarazni i parazitski bolesti kaj goveda<br />
Obele`uvawe na mesoto pred i po inspekcijata<br />
Anatomija na `ivotnite za kolewe i deskriptivni termini.<br />
Hemiski i biohemiski sostav na mesoto i organite. Kvalitet na<br />
mesoto<br />
Postmortalni procesi vo mesoto. Rigor mortis. Zreewe na meso.<br />
Tipovi i kategorii na meso od zaklani `ivotni, elementi za<br />
procenka na kvalitetot na mesoto od razli~ni vidovi na zaklani<br />
`ivotni. Skladirawe i rok na traewe. kontrola vo tekot na<br />
transportot<br />
Vidovi na sporedni proizvodi na klani~nata i mesna industrija<br />
Termi~ka obrabotka. Ladewe i smrznuvawe. Hemiski sredstva.<br />
Solewe i salamurewe. Ozra~uvawe<br />
Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
16. KONZERVI OD MESO Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
17. SU[ENI, ЧADENI I<br />
SREDNO VLA@NI<br />
PROIZVODI OD MESO I<br />
MESNI EKSTRAKTI<br />
18. HIGIENA NA MESO OD<br />
@IVINA<br />
19. HIGIENA NA MESO OD<br />
DIVEЧ I ZAJCI<br />
20. HIGIENA NA RIBI I<br />
PROIZVODI OD RIBI<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
Voved, tehnologija, hemija, mikrobiologija, defekti, rasipuvawe,<br />
falsifikuvawe. Kontrola vo proizvodstvoto<br />
Bezbednost i kvalitet na mesoto od `ivina. Meleno odkoskeno<br />
meso<br />
Bezbednost i kvalitet na mesoto od dive~ i zajci. Kontrola vo<br />
tekot na transportot<br />
Vidovi na riba, kriteriumi za higiena i kvalitet, prerabotka na<br />
ribite; vidovi na proizvodi od ribi; defekti, procenka na<br />
promenite na bezbednost i kvalitet na proizvodite od riba;<br />
kontrola na ribareweto, pogonite za prerabotka na ribite i<br />
transpotrtot<br />
21. HIGIENA NA RAKOVI, Rakovi, mekoteli, `abi i pol`avi; vidovi na bolesti,<br />
MEKOTELI, @ABI I postmortalni procesi; bezbednost i kvalitet. Kontrola vo tekot<br />
POL@AVI<br />
na transportot. Sporedni proizvodi vo industrijata za riba<br />
22. HIGIENA NA JAJCA I Jajca i proizvodi od jajca: sostav i svijstva na jajcata; promeni vo<br />
PROIZVODI OD JAJCA tekot na skladiraweto, nedostatoci, razgraduvawe; prezervacija;<br />
proizvodi od jajca; kriteriumi za bezbednost i kvalitet;<br />
kontrola vo tekot na proizvodstvoto, transportot<br />
23. HIGIENA NA MED I DRUGI Med: tipovi, falsifikuvani proizvodi, razgraduvawe;<br />
PROIZVODI OD PЧELI kriteriumi za bezbednost i kvalitet<br />
24. BLAGOSOSTOJBA NA Osnovi na blagosostojbata na `ivotnite pri utovar, transport,<br />
@IVOTNITE istovar, prestoj vo {talite vo klanicite, pri koleweto.<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Poseta na klanica za sviwi i goveda i zapoznavawe so karakteristikite na objektite i<br />
na~inot na rabotewe od priem na dobitokot do gotov proizvod i tretmanot so otpadnite<br />
materii.<br />
2. Pregled pred kolewe na goveda, kolewe i klani~ka obrabotka<br />
3. Pregled pred kolewe na sviwi, kolewe i klani~ka obrabotka<br />
4. Klanica za `ivina, priem na `ivinata, kolewe, obrabotka, tretman na otpadnite materii<br />
5. Veterinarno sanitaren pregled na trupot i organite<br />
6. Procenka na upotreblivost na mesoto i organite i specifi~ni rizici po zdravjeto na lu|eto i
dobitokot<br />
7. Klasirawe na trupovi i kategorizacija na meso<br />
8. Procenka na kvalitetot na mesoto<br />
- Stepen na iskrvaruvawe i vodenikavost (vrzanost na vodata, iskrvarenost, miris, vkus,)<br />
- Fizikalni analizi na mesoto (pH, boja, red-ox potencijal)<br />
- Odr`livost i doka`uvawe na rasipuvawe na mesoto ( doka`uvawe na sloboden i vrzan NH 3 ,<br />
H 2 S, pH, miris i vkus)<br />
- Pregled na mast<br />
9. Poseta na objekt za prerabotka na meso i zapoznavawe so karakteristikite na pogonot i<br />
tehnologija na procesite.<br />
10. Poseta na objekt za prerabotka na pol`avi i zapoznavawe so karakteristikite na pogonot i<br />
tehnologija na procesite.<br />
Poseta na objekt za prerabotka na med<br />
11. Pregled na proizvodi od meso<br />
12. Pregled na ribi i nivni proizvodi<br />
13. Pregled na jajca i nivni proizvodi<br />
14. Pregled na med i nivni proizvodi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 24 30<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki 10 20<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit 9 25<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: za da se pristapi kon zavr{niot ispit, studentot treba<br />
da osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i kontinuiranata<br />
proverka. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata provrka na znaewa ne<br />
poka`al zadovolitelni rezultati a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten i pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:<br />
Bun~i}, S. (2006) Integrated Food Safety and Veterinary Public Health<br />
Gracey,J., Collins, D.S., Huey, R. (1999) Meat Hygiene<br />
Varnam, A. H., Sutherland J. P. (1995) Meat and Meat Products<br />
Herenda, D.C., Franco, D.A. (1991) Food animal Pathology and Meat Hygiene<br />
Bremner, A., Johnston, M. (1996) Poultry Meat Hygiene and Inspection<br />
Wilson W. G. (1997) Wilson’s practical meat inspection<br />
Fidel T. (2007) Handbook of fermented meat and poultry<br />
Danev, M. (1999) Higiena i tehnologija na meso, ribi, jajca i nivni proizvodi
Предмет ХИГИЕНА И ТЕХНОЛОГИЈА НА МЛЕКО 4.kreditni poeni<br />
Код FVM 512<br />
Студиска година Пета (V)<br />
Семестар<br />
Девети (IX)<br />
Вкупно часови 60 ( 30 + 30)<br />
Вид на предмет Задолжителен предмет<br />
Предуслови<br />
Автор на<br />
Доц. д-р Павле Секуловски<br />
програмата<br />
Изведува<br />
Наставник: Доц. д-р Павле Секуловски<br />
Соработник: poml. aсс.Сандра Костова<br />
Цел и задачи на Кратка програма-теоретска настава: Да ги оспособи студентите за самостојно<br />
наставната<br />
програма<br />
извршување на стручните работи во рамките на ветеринарно-здравствениот надзор во<br />
производството, обработката, преработката и продажбата на млекото и млечните<br />
производи со примена на стручно и научно проверени процесни методи (технологија) и<br />
производство на хигиенски исправни квалитетни производи (хигиена) во контекст на<br />
ветеринарното јавно здравство.<br />
Вежби<br />
Лабораториските вежби опфаќаат оценување на физичко-хемиски методи на<br />
испитување на квалитет на млеко и млечни производи. Студентите се оспособуваат да<br />
можат самостојно да ги обавуваат анализите и оценката на хигиенската исправност на<br />
млекото и млечните производи. Во теренскиот дел студентите посетуваат млекарници и<br />
на лице место практично се обучуваат за технолошките процеси на производство и<br />
контрола на безбедноста на производите од млеко.<br />
ТЕОРЕТСКА НАСТАВА<br />
Реден Наставна единица<br />
број<br />
часови<br />
1. МЛЕКО ВО ИСХРАНА НА<br />
ЛУЃЕТО<br />
2. МОРФОЛОГИЈА НА<br />
МЛЕЧНАТА ЖЛЕЗДА И<br />
ЛАКТАЦИЈА<br />
3. МЛЕКО, СОСТАВ И<br />
ОСОБИНИ<br />
4. ОЦЕНКА НА<br />
БЕЗБЕДНОСТА НА<br />
МЛЕКОТО<br />
5. МИКРОБИОЛОГИЈА НА<br />
МЛЕКО<br />
6. ХИГИЕНА НА<br />
ПРОИЗВОДСТВОТО НА<br />
МЛЕКО<br />
Содржина на наставна единица<br />
Производство на млеко и млечни производи во светот и кај нас<br />
Потрошувачка на млеко имлечни производи во светот и кај нас<br />
Морфологија на млечната жлезда. Физиолошки основи на<br />
лактацијата. Патологија на лактацијата<br />
Хемиски состав на млекото од крави, овци и кози; колострум;<br />
органолептички особини на млекото; Физички својства на млекото<br />
Проценка на безбедноста и квалитетот на млекото при маститис,<br />
зоонози и други инфективни болести и пореметувања<br />
Микробиолошка контаминација на сировото млеко, термички<br />
третираното млеко и млечните производи; влијанието на<br />
микроорганизмите на хигиенскиот и техничкиот квалитет на млекото<br />
Хигиена на производство на млеко, машини за молзење; процедури<br />
со сировото млеко на фармерот-производител, транспорт до<br />
млекарата, ветеринарна контрола на производство на млекото<br />
7. МЛЕКАРНИЦИ Техничко - технолошки услови за изградба на млекарници<br />
Санитација во млекарството<br />
8. СЕКУНДАРНА ОБРАБОТКА<br />
НА МЛЕКО<br />
Третман со млекото во млекарниците, транспорт и продажба;<br />
ветеринарна контрола во млекарниците и прометот; расипување,<br />
проценка во врска со здравствената исправност и квалитетот<br />
9. ПАСТЕРИЗИРАНО И<br />
СТЕРИЛИЗИРАНО МЛЕКО<br />
Вовед, технологија, хемија, микробиологија, дефекти, расипување,<br />
фалсификување. Контрола во производството<br />
10. ФЕРМЕНТИРАНИ МЛЕЧНИ Вовед, видови, технологија, хемија, микробиологија, дефекти,<br />
ПРОИЗВОДИ расипување, фалсификување. Контрола во производството<br />
11. СИРЕЊА Вовед, класификација, видови, технологија, хемија, микробиологија,<br />
дефекти, расипување, фалсификување. Контрола во<br />
производството<br />
12. ПУТЕР Вовед, технологија, хемија, микробиологија, дефекти, расипување,<br />
фалсификување. Контрола во производството<br />
13. МЛЕЧНИ КОНЗЕРВИ Вовед, видови (млеко во прав, згуснато млеко, кондензирано млеко)<br />
технологија, хемија, микробиологија, дефекти, расипување,<br />
фалсификување. Контрола во производството<br />
14. СЛАДОЛЕД И ДРУГИ<br />
ПРОИЗВОДИ ОД МЛЕКО<br />
Вовед, технологија, хемија, микробиологија, дефекти, расипување,<br />
фалсификување. Контрола во производството
ПРАКТИЧНА НАСТАВА<br />
Реден<br />
Наставна единица и содржина на наставна единица<br />
број на<br />
часови<br />
1. Земање на примероци (мостри за анализа) млеко, органолептички преглед на млеко<br />
2. Испитување на физичките особини на млекото<br />
3. Докажување на фалсификување на млекото и одредување на свежината на млекото<br />
4. Одредување на содржината на мастите во млекото<br />
5. Одредување на содржината на протеините во млекото и сува материја без масти и сува материја<br />
со масти<br />
6. Докажување на пастеризација на млекото<br />
7. Докажување на присуство на резидуи во млекото и млечните производи<br />
8. Микробилошка анализа на млеко и млечни производи<br />
9. Одредување на бројот на соматски клетки и дијагностика на маститис<br />
10. Докажување на присуство на причинители на бруцелоза и тубекулоза<br />
11. Докажување на хигиенска исправност на млекарски уреди<br />
12. Земање на мостри, органолептички преглед и хемиска анализа на производи од млеко<br />
13. Конструкција и концепт на млекара (објекти и опрема) – теренска настава<br />
14. Производство и преработка на млеко во објектите за прием, обработка , преработка и складирање<br />
на млечните производи-теренска настава<br />
15. Технологија на производство на традиционални македонски производи преку посета на бачило<br />
- тереска настава<br />
Организација<br />
Методи на учење<br />
Специфични<br />
препораки за<br />
настава<br />
Теоретска настава: 2 часа/неделно (30 часа)<br />
Практична настава: 2 часa/неделно (30 часа)<br />
Теоретска настава: интерактивна (предавања во голема група со дискусија и<br />
ангажирање на студентите)<br />
Практична настава: вежби и други облици на работа во помали групи<br />
Семинарска работа: учење со користење стручна литература и интернет, изготвување<br />
семинарски труд (есеј/постер); презентација и дискусија за семинарската работа<br />
Студентот е задолжен активно да ги следи сите предвидени активности со коишто<br />
освојува бодови како дел од завршното оценување.<br />
Бодување на активностите на студентот:<br />
Вид на активност<br />
Бодови<br />
минимум максимум<br />
Присуство на теоретска 12 15<br />
настава<br />
Присуство и активност 24 30<br />
(знаење) на вежбите<br />
Семинарска работа 5 10<br />
Континуирани проверки 10 20<br />
(две)<br />
Завршен испит 9 25<br />
Вкупно: 60 100<br />
Условувачки критериуми: за да се пристапи кон завршниот испит, студентот треба да<br />
освои минимум 45 бодови од теоретската, практичната настава и континуираната<br />
проверка. Во случај кога студентот низ континуираната проврка на знаења не покажал<br />
задоволителни резултати а освоил бодови само за теоретска и практична настава<br />
пристапува кон комплетен завршен испит.<br />
Проверка на знаења<br />
Континуирана проверка на знаењето (две): писмено<br />
Прва проверка: - општ дел<br />
Втора проверка: - специјален дел<br />
Завршен испит: устен<br />
Комплетен завршен испит: устен и писмен (вклучува една континуирана проверка)<br />
Критериуми за формирање на завршна оценка:
Основни учебни<br />
помагала<br />
Бодови<br />
Оценка<br />
до 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Стојановиќ, Л., Катиќ, В. (1998) Хигиејена млека<br />
Мијачевиќ, З. (1992) Технологија млека-ферментисана млека и сиреви<br />
Миљковиќ, В., Катиќ, В. (1989) Приручник лабораториских анализа млека и производа<br />
од млека
Predmet BIOLOGIJA I PATOLOGIJA NA RIBI 4.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 513<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 60 (30+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od predmetot biologija i patologija na ribi ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so: zna~eweto na ribarstvoto i akvakulturata vo Republika<br />
Makedonija, osnovite na ekologijata vo vodnite ekosistemi, osnovite na akvakulturata i<br />
odgleduvawe na komercijalno najva`nite vidovi ribi, op{tite karakteristiki na<br />
bolestite na ribite, virusnite, bakteriskite, gabi~nite, parazitskite, egzoti~nite i<br />
bolestite so neinfektivna etiologija kaj ribite, bolestite na ikrata, larvite i<br />
akvariumskite ribi, biolo{kite neprijateli i {tetnici na ribite, preventivata na<br />
bolestite i za{tita na zdravjeto na lu|eto od zoonozi, merkite za kontrola i<br />
eliminirawe na bolestite i zakonskata regulativa za suzbivawe na najva`nite bolesti<br />
kaj ribite.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide ovozmo`eno da se<br />
zdobie so: znaewe za prepoznavawe na glavnite klini~ki i patomorfolo{i promeni na<br />
bolestite kaj ribite, sposobnost za davawe soveti i primena na soodvetno lekuvawe na<br />
bolestite kaj ribite, sposobnost za davawe soveti za prevzemawe na preventivni merki<br />
vklu~uvaj}i i promovirawe na optimalno zdravje i akvakulturno proizvodstvo.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot biologija i patologija na ribi ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so: sistematikata na ribite, vidovite na ribi koi se odgleduvaat vo<br />
Republika Makedonija, anatomijata i fiziologijata na ribite, prakti~nite aspekti na<br />
intenzivnata akvakultura, dijagnostika na bolestite na ribite i primena na sredstvata<br />
za preventiva, kontrola, lekuvawe i iskorenuvawe na bolestite kaj ribite.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1 - 2 RIBARSTVO I AKVAKULTURA Istoriski razvoj na ribarstvoto, razvoj na<br />
akvakulturata, proizvodstvo na riba, akvakulturata vo<br />
Republika Makedonija, poim i zna~ewe na<br />
ihtiopatologijata.<br />
3 - 4 OSNOVI NA EKOLOGIJATA VO<br />
VODNITE EKOSISTEMI<br />
Vodata kako `ivotna sredina, tipovi vodni ekosistemi,<br />
ekolo{ki faktori vo vodnata sredina, raspored i<br />
sostav na `ivotnata sredina vo vodata, metabolizam na<br />
ekosistemot, zagaduvawe na vodnata sredina i kvalitet<br />
na vodite<br />
5 - 8 AKVAKULTURA Op{ti poimi od akvakulturata, vidovi ribi koi se<br />
odgleduvaat, vidovi akvakultura, elementi pri izborot<br />
na lokacijata i izgradbata na ribnikot, tipovi ribnici,<br />
toplovodni ribnici, ladnovodni ribnici, kalendar na<br />
tehnolo{kite procesi<br />
9 - 10 OP[TI KARAKTERISTIKI NA<br />
BOLESTITE KAJ RIBITE<br />
Etiologija i epidemiologija na infektivnite i<br />
parazitskite bolesti kaj ribite<br />
11 - 12 VIRUSNI BOLESTI KAJ RIBITE Zarazna nekroza na pankreas, virusna hemoragi~na<br />
septikemija, zarazna hematopoetska nekroza i spie~ka<br />
bolest kaj pastrmkata; proletna viremija, sipanici i<br />
nekroza na `abrite kaj krapot i limfocistoza<br />
13 - 14 BAKTERISKI BOLESTI KAJ<br />
RIBITE 1<br />
15 - 16 BAKTERISKI BOLESTI KAJ<br />
RIBITE 2 I<br />
GABI^NI BOLESTI KAJ RIBITE<br />
17 - 20 PARAZITSKI BOLESTI KAJ<br />
RIBITE<br />
21 - 22 BOLESTI SO NEINFEKTIVNA<br />
ETIOLOGIJA<br />
Eritrodermatit, furunkuloza, drugi septikemii od G-<br />
bakterii, vibrioza, jersinioza, edvardsieloza,<br />
septikemija na som, ~iravost na pastrmka, bakteriski<br />
nefritis<br />
Kolumnaris, citofaga bolest, bakteriska bolest na<br />
`abrite, mikobakterioza, nokardioza, bakterii kaj<br />
ribite patogeni za toplokrvnite `ivotni i ~ovekot;<br />
Branhiomikoza, ihtiosporidioza, saprolegnioza i ~uma<br />
na rakovi<br />
Tripanosomijaza i tripanoplazmoza, ihtiobodoza,<br />
kriptobioza, heksamitijaza, kokcidioza, miksosomijaza,<br />
vospalenie na riben meur kaj krap, proliferativno<br />
vospalenie na bubregot, hilodoneloza, ihtioftirioza,<br />
daktilogiroza, girodaktiloza, postodiplostomatoza,<br />
diplostomatoza, sangvinikoloza, kariofilidoza,<br />
botriocefaloza, trienoforoza, liguloza,<br />
angvilikoloza, akantocefalozi, helmintozoonozi kaj<br />
ribite, hirudinozi i bolesti predizvikani od rak~iwa<br />
Stres, bolesti so nutritivna etiologija, neoplazmi,<br />
bolesti i truewa poradi nepovolni uslovi na sredinata<br />
23 - 24 EGZOTI^NI BOLESTI KAJ<br />
RIBITE I<br />
BOLESTI NA IKRATA I<br />
LARVITE<br />
25 - 26 BIOLO[KI NEPRIJATELI I<br />
[TETNICI NA RIBITE I<br />
BOLESTI NA AKVARIUMSKI<br />
RIBI<br />
27 - 30 ZDRAVSTVENA ZA[TITA NA<br />
RIBITE I<br />
ZAKONSKA REGULATIVA<br />
Epizootska hematopoetska nekroza, virusna bolest na<br />
kaliforniska pastrmka, virusna bolest na kanalso<br />
som~e, infektivna anemija na lososot, epizootski<br />
ulcerativen sindrom Saprolegnioza na ikrata, vodna<br />
bolest na podmladokot na pastrmkata, zaboluvawa na<br />
larvite od `elezo bakterii<br />
Neprijateli od klasite cica~i, ptici, vle~ugi,<br />
vodozemci, ribi, ~lenkonogi i mekoteli. Virusni,<br />
bakteriski, gabi~ni, parazitski i zaboluvawa poradi<br />
nepovolen hemiski sostav na vodata<br />
Preventiva na bolestite kaj ribite, ihtiotehni~ki,<br />
ihtiohigienski i ihtiosanitarni merki, karantin,<br />
dezinfekcija, merki za kontrola i eliminirawe na<br />
bolestite, Me|unarodna regulativa, zakonski propisi vo<br />
R. Makedonija, zakonska terminologija i ihtiosanitarna<br />
evidencija
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na<br />
~asovi<br />
1-2 Sistematika na ribite i vidovi ribi koi se odgleduvaat vo Republika Makedonija<br />
3-4 Anatomija na ribite<br />
5-6 Fiziologija na ribite<br />
7-8 Prakti~ni aspekti na intenzivnata akvakultura<br />
9-10 Osnovi na dijagnostika na bolesti kaj ribite<br />
11-12 Dijagnostika na virusni bolesti kaj ribite<br />
13-14 Dijagnostika na bakteriski bolesti kaj ribite<br />
15-16 Dijagnostika na gabi~ni bolesti kaj ribite<br />
17-20 Dijagnostika na parazitski bolesti kaj ribite<br />
21-22 Primena na lekovi kaj ribite<br />
23-24 Vakcinacija na ribite<br />
25-26 Poseta na zemjen ribnik za odgleduvawe na krap<br />
27-28 Poseta na kafezen ribnik za odgleduvawe na krap/pastrmka<br />
29-30 Poseta na pastrmski ribnik<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata i<br />
prakti~nata nastava, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na<br />
ocenka bez polagawe na kompleten zavr{en ispit.<br />
* Kompletniot zavr{en ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna<br />
od dvete proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60<br />
boda.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: ribarstvo i akvakultura, osnovi na ekologijata vo vodnite ekosistemi,<br />
akvakultura, op{ti karakteristiki na bolestite kaj ribite, virusni i bakteriski<br />
bolesti kaj ribite, sistematika na ribite i vidovi ribi koi se odgleduvaat vo<br />
Republika Makedonija, anatomija i fiziologija na ribite, prakti~ni aspekti na<br />
intenzivnata akvakultura, osnovi na dijagnostika na bolestite kaj ribite, dijagnostika<br />
na virusnite i bakteriskite bolesti kaj ribite.<br />
Vtora proverka: gabi~ni i parazitski bolesti kaj ribite, bolesti so neinfektivna<br />
etiologija, egzoti~ni bolesti kaj ribite, bolesti na ikrata i larvite, biolo{ki<br />
neprijateli i {tetnici na ribite, bolesti na akvariumski ribi, zdravstvena za{tita na<br />
ribite i zakonska regulativa, dijagnostika na gabi~nite i parazitskite bolesti kaj<br />
ribite, primena na lekovi kaj ribite, vakcinacija na ribite.
Kompleten zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se sostoi od prakti~en ispit i zavr{en<br />
ispit. Prakti~niot ispit se ocenuva opisno (polo`il/ne polo`il), a zavr{niot ispit so<br />
ocenka od 5 do 10. Bodovnite ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Hristovski M., Stojanovski S.: Biologija, odgleduvawe i bolesti na ribite.<br />
Nacionalen forum za za{tita na `ivotnite na Makedonija, Skopje, 2005.<br />
2. Hristovski M., Ko`uharov S.: Marketing menaxment vo akvakulturata. Nacionalen<br />
forum za za{tita na `ivotnite na Makedonija, Skopje, 2004.
Predmet SUDSKO VETERINARSTVO I VETERINARNA ETIKA 3.5 krediti<br />
Kod FVM 514<br />
Studiska Peta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 45 (30+15)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Doc. d-r Trpe Ristoski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Trpe Ristoski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj na<br />
~asovi<br />
Teoretskata nastava od predmetot Sudska veterinarna medicina i veterinarna etika<br />
pravi siteza od site predhodno apsolvirani predmeti od veterinarniot studium.<br />
Posebno vnimanie se posvetuva na bolestite od sudski aspekt, pred se na skrienosta,<br />
znatnosta i traeweto na bolesta. Etikata vo ovoj predmet se obrabotuva od aspekt na<br />
moralot i eti~koto odnesuvawe na veterinarnite doktori pri izvr{uvawe na svojata<br />
profesionalna dejnost.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot Sudska veterinarna medicina i veterinarna etika<br />
gi zapoznava studentite so prakti~na primena na zakonite vo vr{eweto na sekojdnevnata<br />
veterinarna praksa i voedno gi zapoznava so kodeksite na veterinarno-medicinskata<br />
etika.<br />
Nastavna edinica<br />
1-2 Voved i istorijat na sudskata<br />
veterinarna medicina<br />
3-4 Sudovi (funkcija i<br />
nadle`nost)<br />
5-6 Ve{ta~ewe, op{ti i<br />
specijalni metodi<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
[to izu~uva sudskata veterinarna medicina i nejziniot<br />
istorijat. Zakon za obligacioni odnosi i drugi zakoni.<br />
Funkcija i ulogata na sudovite.<br />
Ve{ta~ewe, naod, mislewe, ve{tak, uslovi, jemstvo,<br />
dogovori, tu`bi. Formi i metodi na ve{ta~ewe,<br />
mislewe, znatnost, skrienost, traewe na procesot i dr.<br />
7-8 Stru~ni gre{ki Odgovornost za stru~nite gre{ki. Pravna odgovornost.<br />
Odgovornost na rabotni orga<strong>niz</strong>acii ili poedinci.<br />
Stru~ni gre{ki pri klini~ki pregled na `ivotnite, pri<br />
le~ewe na `ivotnite, pri izborot na lekot i dr.<br />
9-10 Op{ti patomorfolo{ki<br />
promeni<br />
11-12 Zaedni~ki bolesti<br />
predizvikani od bakterii i<br />
virusi<br />
Atrofja, distrofija, nekroza, poremetena cirkulacija,<br />
poremeten metabolizam, tumorite i dr.<br />
Antraks, bruceloza, anaerobi, tetanus,TBC, besnilo i<br />
dr.<br />
13-14 Zaedni~ki bolesti<br />
Askaridoza, Ehinokokoza, Fascioloza, Kokcidioza,<br />
predizvikani od paraziti Piroplazmoza, [uga i dr.<br />
15-16 TEST BR I<br />
17-18 Bolesti i mani kaj kowi Astma, Kolika, Karaku{, @ura, Zlo~udnost, Mani na<br />
o~ite i dr.<br />
19-20 Bolesti i mani kaj goveda,<br />
ovci i kozi<br />
21-22 Bolesti i mani kaj sviwi i<br />
ku~iwa<br />
23-24 Bolesti i mani kaj `ivina,<br />
p~eli i ostanati `ivotni<br />
25-26 Op{ti pojmovi vo etikata,<br />
Deontologija, Poteklo i<br />
istoriski razvoj na<br />
medicinskata etika. Eti~ki i<br />
deontolo{ki principi na<br />
rabota na veterinarite vo<br />
oblasta na veterinarnata<br />
medicina<br />
TBC, Paratuberkuloza, Aktinomikoza, Ketoza,<br />
Traumatski retikulo-perikarditi, Mle~na `lezda,<br />
Retencii, Parezi, Indigestii, Zlo}udnost i dr.<br />
Ektima, Zarazna krivotnica, Cenuroza, Zarazna<br />
agalakcija, Skrepi, Belodrobna adenomatoza i dr.<br />
Salmoneloza, Crven veter, Dizenterija, Atrofi~en<br />
rinitis. TGE, Cisticerkoza, Trihineloza, kriptorhizam<br />
i dr.<br />
[tene~ak, Prvoviroza, Zarazen hepatit, Demodikoza<br />
Mani na organite za vid, sluh, miris, Displazija na<br />
kolkovite i dr.<br />
Atip~na ~uma kaj `ivinata, Paratifus, Marekova<br />
bolest.<br />
^uma kaj p~elite, Nozemoza i dr.<br />
[to e etikata, {to e moral i {to vo celina opfa}a i<br />
izu~uva. [to opfa}a i izu~uva naukata za dol`nostite i<br />
koi se nejzinite osnovni postulati. Deontolo{ko<br />
odnesuvawe i moralniot lik na veterinarot. Sovest i<br />
sovesnost, moralni ~uvstva, moralen akt i sl.
27-28 Za{tita na pravta i dobrobit<br />
na `ivotnite. Kodeksi na<br />
veterinarno-medicinskata<br />
etika<br />
29-30 TEST br. II<br />
Za{titata na `ivotnite i `ivotnata sredina.<br />
Veterinarno-medicinska etika<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
1. Zakon za obligacioni odnosi<br />
2. Zakon za sudska i parni~na postapka<br />
3. Kazneni dela (krivi~ni dela, stopanski prestapi i prekr{oci)<br />
4. Obdukcijata na doma{nite `ivtni (teoretski)<br />
5. Obdukcija na doma{nite `ivtni (prakti~no)<br />
6. Stru~ni gre{ki<br />
7. Stru~ni gre{ki<br />
8. Stru~ni gre{ki<br />
9. Forenzi~ka procena na bolesti so zaedni~ka bakteriska i virusna etiologija<br />
10. Forenzi~ka procena na bolesti so zaedni~ka bakteriska i virusna etiologija<br />
11. Forenzi~ka procena na bolesti kaj govedata, ovci i kozi<br />
12. Forenzi~ka procena na bolesti kaj kowite i sviwite<br />
13. Forenzi~ka procena na bolesti kaj `ivinata<br />
14. Forenzi~ka procena na bolesti kaj p~eli i ostanati `ivotni<br />
15. Obdukcija na `ivotni so forenzi~ko procenuvawe na materijalni nedostatoci na le{evi i<br />
organi od uginati i zakoleni `ivotni<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e dol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
24 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 9 25<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Voved i istorijat na sudskata veterinarna medicina; Sudovi (funkcija i<br />
nadle`nost); Ve{ta~ewe, op{ti i specijalni metodi; Stru~ni gre{ki; Op{ti<br />
patomorfolo{ki promeni; Zaedni~ki bolesti predizvikani od bakterii i virusi i<br />
Zaedni~ki bolesti predizvikani paraziti.<br />
Vtora proverka: Bolesti i mani kaj kowite; Bolesti i mani kaj goveda; Bolesti i mani<br />
kaj ovci i kozi; Bolesti i mani kaj sviwi; Bolesti i mani kaj ku~iwa, Bolesti i mani kaj<br />
`ivina, p~eli i ostanati `ivotni; Veterinarno medicinska etika.
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + prakti~en<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Prof. dr. Branislava \uki}: Sudska veterinarna medicina, Veterinarski fakultet -<br />
Beograd, 1991;<br />
2. Prof dr. Zoran Aleksi} i Prof. dr. Branislava \uki}: Sudska veterinarna medicina<br />
(op{ti deo), Veterinarski fakultet - Beograd, 1999;<br />
3. Mr. Sa{a Petri~evi} i Prof dr. Branislava \uki}: Forenzi~ka procena bolesti i<br />
mane `ivine, 2002g.;<br />
4. Prof dr. Branislava \uki}: Veterinarno-medicinska etika, Veterinarski fakultet -<br />
Beograd, 1996;<br />
5. Zakon za obligacioni odnosi na RM;<br />
6. Micevski C.: Obdukcija na doma{nite `ivotni. Vet. fak. Skopje-1998; 7. C. Micevski i<br />
T. Ristoski: [tene~ak - ^uma kaj ku~iwata, Fakultet za veterinarna medicina - Skopje,<br />
2000;<br />
8. Micevski C.: Bolesti kaj p~elite. Medivet, Skopje, 1996.;<br />
9. Sofrenovi} \., Kne`evi} N.: Patomorfologija va`nih infektivnih obolenja doma}ih<br />
`ivotinja. Beograd-Novi Sad- 1994.
Predmet Основи на менаџмент со менаџмент на 3.5 kreditni poeni<br />
ветеринарна пракса<br />
Kod FVM 515<br />
Studiska Petta<br />
godina<br />
Semestar Dessetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 45 (30+15)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen<br />
predmet<br />
Preduslovi Zapi{an desetti semesttar, polo`en ispit od Ruralna ekonomija<br />
Avtor na Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
programata<br />
Izveduva Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
ass. M-r Jovana Stefanovska - Srbinovska<br />
Cel i zada~i Teoretskata nastava.<br />
na nastavnata<br />
programa - Edno od osnovnite barawa na evropskata asocijacija na veterinarni fakulteti e<br />
studentite po diplomiraweto da steknat odredeni znaewa od oblasta na menaxmentot .<br />
Kako neophodni barawa navedeni se sposobnost za efektivno komunicirawe so<br />
klientite, kolegite i avtoriteti od javniot `ivot. Toa podrazbira odredeni<br />
komunikolo{ki sposobnosti za aktivno slu{awe, kako i koristewe na soodvetni<br />
komunikolo{ki formi. Neophodno e postoewe na svesnost za iterskcijata koja<br />
diplomiraniot doktor po veterinarna medicina ja ima so svojata okolina i socijalnata<br />
sredina vo koja `ivee. Isto taka mnogu visok prioritet predstavuva i sposobnosta za<br />
rabota vo tim, so osoben akcent na multidisciplinaren tim (vidi Aneks 4 od preporakite<br />
na EAVE, str.85, 86).<br />
- Isto taka ovoj kurs }e mu ovozmo`i na studentot svesnost za svojata odgovornost kako<br />
vraboten kon klientite, kolegite i javnosta, sposobnost za timska rabota, sposobnost za<br />
osnovni kalkulacii na tro{ocite, sposobnost za biznis planirawe i orga<strong>niz</strong>irawe, }e go<br />
znae zna~eweto na motivacijata za vrabotenite, vrednuvaweto i kompenzacijata na<br />
rabota, kako i va`nosta na zdravjeto i bezbednosta na vrabotenite i sli~no.<br />
Prakti~nata nastava<br />
- da dade poddr{ka na teoretskata nastava i dopolnitelno da dorazraboti<br />
odredeni sodr`ini od aspekt na praksata preku razli~ni nastavni metodi kako<br />
dramatizacija na odredeni pretpostaveni situacii i re{avawe na slu~aj,<br />
razrabotka na razli~ni tehniki na strate{ko planirawe vo veterinarnata praksa<br />
kako {to e SWOT analiza, PEST analiza i drugi vidovi na strate{ko planirawe,<br />
izrabotka na biznis plan za veterinarna praksa, ve`bi za komunikacija so<br />
klienti i sli~no.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden<br />
Nastavna edinica Sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na Data<br />
~asovi<br />
1-3 Voved [to e menaxment, Zo{to veterinarite imaat potreba od ovoj tip<br />
na obuka, Osnovni principi na menaxmentot, Istoriski razvoj na<br />
4-6 Planirawe i<br />
strate{ko<br />
planirawe<br />
7-9 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
rabotata kako<br />
menaxment proces<br />
10-12 Komunikacija vo<br />
veterinata<br />
menaxmentot<br />
[to e planirawe i strategija, Definirawe na misija i vizija,<br />
Strate{ki menaxment i sproveduvawe na strategija vo<br />
veterinarnata medicina<br />
Podelba na trudot, orga<strong>niz</strong>aciona struktura i kordinacija na<br />
rabotata, upravuvawe, rakovodewe, komunikacija i proektirawe<br />
na aktivnostite vo veterinarnata praksa<br />
Poim, struktura i tipovi na komunikacija, verbalna i neverbalna<br />
komunikacija, motivacija i konflikti, kako da izlezete na kraj<br />
so te`ok klient vo va{ata veterinarna praksa<br />
13-15 Izgradba i rabota vo<br />
tim<br />
Vidovi na lideri, vidovi na timski igra~i, razvoj na timot i<br />
pravila za uspe{na timska rabota vo veterinarnata praksa<br />
16-18 Чove~ki resursi Izbor na vistinskiot vraboten, motivacija, kreativnost i<br />
inovativnost, disciplinski trening, pravila za obuka i<br />
nadgradba vo veterinarnata praksa<br />
19 -21 Vodewe na<br />
veterinarna praksa<br />
22--24 Usluga na<br />
klient/mu{terija vo<br />
veterinarnata<br />
praksa<br />
26-28 Pravila za efikasno<br />
rabotewe na<br />
veterinarnata<br />
praksa<br />
29-30 Veterinarskata<br />
praksa kako<br />
ekonomska paradigma<br />
Na~ini na vodewe, motivacija, Odlu~uvawe i kontrola<br />
Klient versus mu{terija, zna~ewe na cenite, perspektivi na<br />
praksata od aspekt na marketing (lokacija, buxet, opremuvawe)<br />
Efikasnost, Efektivnost, Ostvaruvawe na uspe{en biznis<br />
balans vo raboteweto na veterinarnata praksa<br />
Utvrduvawe na bilans na uspeh, Utvrduvawe na pari~niot tek,<br />
Pokazateli na finansiskata analiza
Reden<br />
Nastavna edinica<br />
broj na Data<br />
~asovi<br />
1-2 Izrabotka na SWOT<br />
analiza<br />
3 -4 Strate{ko<br />
planirawe<br />
5-6 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
veterinarska praksa<br />
7-8 Komunikacija so<br />
klient<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Ve`ba za analiza na opkru`uvaweto vo veterinarstvoto<br />
Primena na strate{ki tehniki i metodi vo planiraweto na<br />
veterinarnata praksa<br />
Orga<strong>niz</strong>aciona struktura i tehni~ka opremenost na praksata<br />
Dramatizacija na zamislena situacija so pozitivni i negativni<br />
mo`nosti<br />
9 Tim-bilding Vavilonska kula, ve`ba za tim bilding vo veterinata<br />
10 Чove~ki resursi Pravila za uspe{en izbor na kadri<br />
11-12 Osnovni aspekti na<br />
marketing na<br />
veterinarna praksa<br />
Izgotvuvawe na cenovnik, plan za promocija<br />
13-14 Podgotovka na biznis Izgotvuvawe na realen biznis plan za pretpostavena<br />
plan<br />
veterinarna praksa<br />
15 Vodewe Na~ini na vodewe i komunikacija vo veterinarna praksa<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi preku dramatizacija na situacija, studija na slu~aj,<br />
diskusija na odredena tema i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 8 12<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 14<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 10 14<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
На барање на<br />
студент за повисока<br />
оцена<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot<br />
pokraj prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani kontinuirani<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25% osvoeni bodovi po<br />
proverka.<br />
* Zavr{en ispit e predviden na pismeno barawe na studentot ako saka da dobie<br />
povisoka ocena od onaa {to ja steknal so kontinuiranite aktivnosti. Studentot koj ne<br />
poka`al uspeh na edna od kontinuiranite proverki na znaeweto vo tekot na<br />
semestarot, treba da izleze na edna od popravnite proverki na znaewe vo ispitnite<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
5. doc. d-r Blagica Sekovska: Avtorizirani predavawa za menaxment vo<br />
veterinarstvoto, izveduvani vo periodot od 2006 do denes na FVM-S<br />
6. prof. D-r Milan Tesi}: Menaxment veterinarske prakse, Beograd, 2007<br />
7. Tomas E. Catanzaro, Philip Seibert: Veterinary practice management secrets,<br />
Philadelphia, 2000<br />
8. Franjo Jozic: Sustav uspelog poduzetnistva, Zagreb, 2004<br />
9. Blagica Sekovska: Marketing menaxment na animalni proizvodi, Skopje 2008
Predmet VETERINARNA EPIDEMIOLOGIJA 2.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 516<br />
Studiska Чetvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Sedmi (VII)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na<br />
Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi Nema<br />
Avtor na Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Nastavata ima za cel studentite da svatat koe e zna~eweto i va`nosta na<br />
kvantitativnoto izu~uvawe na edna bolest vo populacijata pri dopolnuvawe na znaeweto<br />
za nejzinata etiologijata, dijagnostika i kontrola, bilo da se raboti za poedine~ni<br />
`ivotni ili stada.<br />
Studentite da se steknat so elementarni poznavawa za glavnite principi i analiti~ki<br />
tehniki koi se koristat vo epidemiolo{kite studii.<br />
Reden<br />
Broj<br />
METODSKA EDINICA<br />
Reden broj na<br />
~asovi<br />
1 Voved 1<br />
2 Razvoj na veterinarnata medicina 2<br />
3 Cel na veterinarnata epidemiologija 3<br />
4 Koncepti i principi vo veterinarnata epidemiologija 4<br />
5 Opis na pojavuvaweto na bolestite 5<br />
6 Terenski ispituvawa 6<br />
7 Nabquduva~ki studii 7<br />
8 Dijagnosti~ki testirawa 8-9<br />
9 Klini~ki ispituvawa 10<br />
10 Sporedbena epidemiologija 11<br />
11 Ekonomika na bolestite 12<br />
12 Zdravstveni {emi 13<br />
13 Kontrola i eradikacija na bolestite 14-15<br />
VKUPNO: 15
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava – 1 ~as nedelno<br />
Prakti~na nastava - 1 ~as nedelno<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota.<br />
Izvedba na kompjuterska simulacija, odnosno re{avawe zada~i od prakti~na veterinarna<br />
epidemiologija. Zada~ite se zadavaat pismeno, a re{enijata se baraat kopmjuterski, so<br />
koristewe na programot WIN EPISCOPE 2.0.<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
23 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 15 30<br />
Kompleten zavr{en ispit*<br />
Ocenka Bodovi<br />
[est (6) 20<br />
Sedum (7) 25<br />
Osum (8) 30<br />
Devet (9) 35<br />
Deset (10) 43<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 40 bodovi od teoretskata i prakti~nata nastava.<br />
*Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al rezultat<br />
na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na nastava,<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Zavr{en ispit: pismen-usmen<br />
Kompleten zavr{en ispit: usmen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-69 6 (E)<br />
70-77 7 (D)<br />
78-86 8 (C)<br />
87-93 9 (B)<br />
94-100 10 (A)<br />
12. Dirk U. Pfeifer: Uvod u veterinarsku epidemiologiju, Sarajevo, 2000<br />
13. Marc Stevenson: An Introduction to Veterinary Medicine, EpiCentre, IVABS, Massey<br />
University, New Zeland, 2005
Predmet VETERINARNA TOKSIKOLOGIJA 2 kreditni poeni<br />
Kod FVM 517<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi Farmakologija<br />
Avtor na Prof. d-r Romel Velev<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Romel Velev<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od predmetot toksikologija ima za cel da gi zapoznae studentite<br />
so glavnite principi na veterinarnata toksikologija: strukturata, na~inot na<br />
dejstvuvawe i farmakokinetikata na otrovnite materii; patogenezata, klini~kata<br />
dijagnostika i lekuvaweto na otruenite `ivotni; eti~kite, ekolo{kite implikacii i<br />
implikaciite vrz ~ovekovoto zdravje od upotrebata na potencialnite otrovni materii;<br />
procenuvaweto na produktite od `ivotinsko poteklo kontaminirani so otrovite i dr. za<br />
studentot da mo`e da go demonstriraat svoeto znaewe i razbirawe od veterinarnata<br />
toksikologija kako osnova za prou~uvawe i praktikuvawe na klini~kata veterinarna<br />
medicina.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide ovozmo`eno da se<br />
zdobie so: znaewe za prepoznavawe na indikaciite za medicinska intervencija pri<br />
truewata; sposobnost za davawe soveti i primena na soodvetno lekuvawe na truewata kaj<br />
poedini `ivoti ili grupa na `ivotni; sposobnost za davawe soveti za preventivna<br />
veterinarna medicina, vklu~uvaj}i i promovirawe na optimalno zdravje i proizvodstvo.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot toksikologija ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite so: razli~nite grupi na otrovi i nivnite karakteristiki; mo`nite izvori na<br />
truewa; postapkata so otruenite `ivotni i antidotite; zemaweto i pra}aweto na<br />
materijalot za hemijsko-toksikolo{ka analiza; na~inot na bezbedno skladirawe i<br />
bezbedno odstranuvawe na otrovite, kako i da ilustrira nekoi apstraktni teoretski<br />
koncepti preku ednostavni laboratoriski eksperimenti.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
I. OP[TA TOKSIKOLOGIJA (6 ~asa)<br />
1. VOVED Poim, obem i predmet na izu~uvawe na toksikologijata;<br />
vrska na toksikologijata so drugite nauki; kratka istorija<br />
na toksikologijata<br />
2. DEFINICIJA ZA OTROV I<br />
TERMINOLOGIJA<br />
toksin, toksikoza, intoksikacija, toksi-infekcija,<br />
intoksinacija, toksi~nost i toksicitet, hazard<br />
3. KLASIFIKACIJA NA<br />
OTROVITE<br />
klasifikacija na truewata, klasifikacija na otrovite i<br />
izvori na truewata<br />
4. TOKSOKINETIKA NA<br />
Resorpcija, distribucija, biotransformacija, eliminacija<br />
OTROVITE<br />
5. TOKSODINAMIKA NA<br />
OTROVITE<br />
Na~in na deluvawe na otrovite (interakcija so enzimite,<br />
blokirawe na prenosot na kislorod, interakcija so<br />
kleto~nata funkcija); faktori koi vlijaat vrz<br />
toksicitetot (doza, fizi~ka sostojba, hemiski svojstva i<br />
struktura, vid i sorta na `ivotno, telesna te`ina, pol,<br />
6. OP[TO ZA TRUEWATA I<br />
TERAPIJATA KAJ<br />
DOMA[NITE @IVOTNI<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
vozrast,<br />
klini~ka slika; postavuvawe na dijagnoza (anamneza,<br />
klini~ka slika, pato -anatomski naod, toksikolo{kohemiska<br />
analiza, test na laboratoriski `ivotni);<br />
terapija: antidotna terapija (op{ti principi,<br />
nespecifi~na i specifi~na antidotna terapija) i<br />
simptomatska<br />
II. SPECIJALNA TOKSIKOLOGIJA (9 ~asa)<br />
7. PESTICIDI I - Insekticidi hlorirani jaglevodorodi, organofosforni soedinenija,<br />
karbamati, piretrini i sintetski piretroidi,<br />
dinitrofenoli<br />
8. PESTICIDI II -Rodenticidi antikoagulansi, cink fosfid, organski soedinenija na<br />
fluorot, alfa-naftiltiourea (ANTU), morski luk<br />
9. PESTICIDI III –Fungicidi pentahlorfenol, ditiokarbamati, kaptan, folpet,<br />
kaptafol, heksahlorbenzen<br />
10. PESTICIDI IV -Herbicidi i<br />
Limacidi<br />
triazini, derivati na fenilureata, hlorirani fenoksikiselini,<br />
dipiridili; metaldehid<br />
11. METALI arsen, bakar cink, selen, `elezo, kadmium, olovo, `iva<br />
12. INDUSTRIJSKI ZAGADUVA^I Polihlorirani bifenili (PCB); Fluoridi; Cijanidi i<br />
cijanogeni rastenija<br />
13. AZOTNI SOEDINENIJA Nitrati, nitriti i nitrozo-soedinenija; Urea, amonievi<br />
soli i amowak<br />
14. BIOTOKSINI (mikotoksini) Mikotoksikozi; Hepatotoksini (aflatoksin, rubratoksin,<br />
sterigmatocistin); Nefrotoksini (ohratoksin, citrinin)<br />
Estrogeni (zearalenon); Citotoksini (trihoteceni);<br />
Toksini od gabite (ergotalkaloidi<br />
15. OTROVNI RASTENIJA Paprat (Pteridium aquilinum); Kowski opa{ (Equisetum<br />
arvense); Mrazovec (Colchicum autumnale); Divokozjak<br />
(Doronicum acaucasicum)<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1- 2 Postapka so otruenite `ivotni<br />
3-4 Zemawe i pra}awe material na hemisko-toksikolo{ko ispituvawe<br />
5-6 Procenka na bezbednosta na animalnite namirnici od otruenite `ivotni<br />
7-8 Antidoti vo veterinarnata toksikologija<br />
9-10 Presmetki vo toksikologijata<br />
11-12 Analiti~ki i instrumentalni metodi vo veterinarnata toksikologija<br />
13-15 Poseta na laboratorijata za kontrola i ispituvawe na lekovite i zapoznavawe so<br />
aparaturata koja se koristi vo veterinarnata farmakologija i toksikologija
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
24 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 9 25<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
nastava, pristapuva kon kompleten zavr{en ispit.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Op{ta toksikologija<br />
Vtora proverka: Specialna toksikologija<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten + pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Srebočan, V.: Otrovanja. Vo: Srebočan, V. i Gomerčić, H.: Veterinarski priručnik. 4 izdanje,<br />
JUMENA, Zagreb 1989.<br />
2. Srebočan, V.: Veterinarska toksikologija. Medicinska naklada, Zagreb 1993.<br />
3. Dilov, P., Georgiev, B., Borissova, L., Stoyanov, K., Vrbcheva, V., Lazarova, S., Kostadinov, J.,<br />
Kirov, K., Alexandrov, M., Angelov: Veterinary medical toxicology. Sofia., 2005.<br />
4. Čupić, V.: Najčešća trovanja u veterinarskoj medicini. Univerzitet u Beogradu, Fakultet<br />
veterinarske medicine, Beograd 1999.
Predmet OFTALMOLOGIJA 2.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 518<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Devetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15 + 15)<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. D-r. Plamen Troja~anec<br />
programata<br />
Izveduva Prof. D-r. Plamen Troja~anec, poml. ass. Ksenija Ilievska<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Mesto koe predmetot go zazema vo veterinarskoto obrazovanie: Predmetot treba da gi<br />
pottikne studentite na primena na steknatite znaewe od primeneta anatomija, patologija,<br />
patolo{ka fiziologija i farmakologija, za dijagnostika i tretman na oftalmolo{kite<br />
zaboluvawa na `ivotnite i osnovna obrabotka na oftalmolo{kite pacienti.<br />
Cel na predmetot: Studentot da se osposobi za samostojnost pri sekojdnevnata prakti~na<br />
rabota so `ivotnite. Pri toa, studentot za samostoen pregled na `ivotnite, posatvuvawe<br />
na dijagnoza i vr{i konzervativno i operativno le~ewe na oftalmolo{kite zaboluvawa.<br />
Povrzanost na predmetot so prethodnata i idnata edukacija: Predmetot e tesno<br />
povrzan so predklini~kite predmeti, osobeno so anatomijata, patolo{kata anatomija,<br />
fiziologija kako i so op{tata hirurgija.<br />
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1 Anatomija na organot za vid Anatomska I histolo{ka gradba na okoto<br />
2 Osnovni prinicpi na Dijagnostika i tretman na oftalmolo{kite zaboluvawa<br />
oftalmolo{kite zaboluvawa<br />
3-4 Zaboluvawa na o~nite kapaci, Osnovni principi i tehniki na sanirawe na zaboluvawata<br />
konjuktivata i solzniot aparat<br />
5 Zaboluvawa na o~niot bulbus i Zaboluvawa i promeni vo polo`bata na o~noto jabolko<br />
orbitata<br />
6-7 Zaboluvawa na rp`nicata Bolesti na ro`nicata so i bez vospalitelni simptomi i<br />
specifi~ni bolesti na ro`nicata<br />
8 Zaboluvawa na uveata<br />
9 Zaboluvawa na o~nata le}a i<br />
staklestoto telo<br />
Prirodni i steknatai zaboluvawa na le}ata, staklestoto<br />
telo i hirur{ka sanacija<br />
10 Zaboluvawa na mre`nicata i Prirodni i steknatai zaboluvawa na mre`nicata i hirur{ka<br />
vidniot nerv<br />
11 Promeni usloveni od<br />
intraokularniot pritisok<br />
12-13 Specifi~ni oftalmolo{ki<br />
zaboluvawa<br />
14-15 Proceduri na klini~ki<br />
pregled i obrabotka na<br />
oftalmolo{ki pacienti<br />
sanacija<br />
Pojava na glaukom, klini~ka manifestacija i metodi na<br />
pregled i sanirawe<br />
Op{ti i specijalni metodi na klini~ki pregled
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava:<br />
Metodologija na predmetot: Zapoznavawe so osnovite na veterinarnata oftalmologija<br />
preku interaktivna nastava bazirana na teoretsko izlo`uvawe na materijalot, diskusii<br />
i izrabotka na seminari so koi se pottiknuva samostojnata rabota na studentite<br />
poedine~no ili vo pomali grupi.<br />
Prakti~nata nastava se sostoi od rabota vo pomali grupi za steknuvawe na prakti~nite<br />
znaewa za osnovnite metodi i tehniki vo oftalmologijata.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Proverka<br />
znaewa<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
na<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 0 10<br />
Prisustvo i aktivnost na prakti~nata 0 5<br />
nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Test 50 85<br />
Vkupno:<br />
Testot po oftalmologija u~estvuva so 85% vo formirawe na ocenkata. (po pravilo }e se<br />
odr`i edna nedela po zavr{uvawe na predavawata). Testot so pomalku od 50% to~ni<br />
odgovori nema da se zeme vo obzir za kalkulacija.<br />
Prisutnosta na nastavata u~estvuva so 15%. Studentite koi prisustvuvale na pomalku<br />
od 30% od teoretskata nastava ne dobivaat bodovi za prisutnost; prisustvo na 30-60%<br />
od nastavata nosi 5 boda, dodeka prisustvoto na pove}e od 60% od nastavata nosi 10<br />
boda. Studentite koi prisustvuvale na prakti~nite ve`bi osvjuvaat 5 boda.<br />
Studentite imaat pravo da izrabotat eden seminarski trud, koj mo`e da donese do 5<br />
boda.<br />
Polagaweto na testot se izveduva vo to~no zadaden termin i e zadol`itelno za site<br />
studenti. Testot mo`e da se polaga u{te najmnogu tri pati, po {to predmetot se<br />
prezapi{uva. Ponatamo{nite termini za polagawe se istaknuvaat na po~etok na<br />
ispitnite sesii.<br />
Ocenkata se formira kako zbir od bodovite od testot, prisutnosta na nastavata.<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
Do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura<br />
Zadol`itelna: Maticic Z., Capak D. Oftalmologija domacih zivotinja, 1999 Veterinarski fakultet<br />
Zagreb, Veterinarski prirucnik, Vetrinarski fakultet Zagreb<br />
Prepora~ana: Koi~ev K., Hubenov H., Veterinarno medicinska oftalmologija, 1998, NIS<br />
Trakiski univerzitet; Kirk N. Gelatt Essentials of Veterinary Ophtalmology, 2005, Blackwell;<br />
Simon M. Peteresen-Jones and Sheila M. Crispin Manual of Small animal ophthalmology, 2000<br />
BSAVA
Predmet MENAXMENT SO ZDRAVJETO NA STADOTO 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 519<br />
Studiska godina Петта (V)<br />
Semestar<br />
Девети (IX)<br />
Vkupno ~asovi 45 (15+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na programata Prof d-r Toni Dovenski<br />
Izveduva prof. d-r Toni Dovenski, prof. d-r Plamen Troja~anec, doc. d-r Dine Mitrov, doc. d-<br />
r Ivan~o Naletoski,<br />
Cel i zada~i na Teoretskata nastava od predmetot Menaxment na zdravjeto na stadoto (MZS) ima<br />
nastavnata programa za cel da gi zapoznae studentite so osnovnite principi na menaxiraweto so<br />
zdravjeto na stadoto i proizvodstvoto na sto~arskite farmi, kako posebna<br />
veterinarska slu`ba koja e naso~ena kon maksimalnata ekspresija na genetskiot<br />
potencijal na individualnoto `ivotno, kako i na stadoto kako celina, preku<br />
optimizirawe na farmskiot menaxment i sevkupnata polo`ba na farmata,<br />
sledstveno na toa i farmskite prihodi. Studentot }e treba da bide svesen za<br />
na~elata na MZS, na~inot na postavuvaweto na celite i sistematski strategii,<br />
vodeweto evidencija, orga<strong>niz</strong>iraweto na poseta na farmite po utvrden protokol,<br />
da bide blizok so epidemiolo{ki i ekonomski aspekti na MZS; potoa da gi poznava<br />
principite na monitoring i upravuvawe so presu{niot period, proizvodstvoto na<br />
mleko i metaboli~ki bolesti, reproduktivnite performansi, zdravjeto na vimeto,<br />
zdravjeto na ~apunkite; kontrola na infektivnite bolesti.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide ovozmo`eno da<br />
se zdobie so znaewe od menaxmentot na zdravjeto na stadoto so cel da mu pomogne<br />
na farmerot vo optimiziraweto na zdravjeto, proizvodstvoto i blagosotojbata na<br />
`ivotnite vo stadoto.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot ima za zada~a da go obu~i idniot DVM<br />
samostojno da go menaxira zdravjeto na stadoto i proizvodstvoto na edna farma,<br />
vodej}e smetka za poedinite segmenti od ovoj proces kako {to se: menaxmentot na<br />
reprodukcijata, mlekoproizvodstvoto, zdravjeto na ~apunkite i vimeto,<br />
metaboli~kite i infektivnite bolesti, menaxmentot na zasu{niot period i<br />
remontot na stadoto. Seto toa treba da go ostvari preku prakti~ni ve`bi za<br />
postavuvawe na celite na farmata, obuka za pravilnoto vodewe na evidencijata i<br />
orga<strong>niz</strong>irawe na poseta na farmite, izvr{uvawe na potrebnite klini~ki i<br />
laboratoriski ispituvawa, analiza i donesuvawe odluki vrz osnova na sobranite<br />
informacii i na kraj sledewe na efektite od prepora~anata intervencija.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1-2 Osnovni principi, celi i<br />
sistematski strategii<br />
3-4 Monitoring na remont na<br />
stadoto<br />
5-6 Monitoring na upravuvaweto vo<br />
presu{niot period<br />
7-8 Monitoring na proizvodstvoto<br />
na mleko<br />
9-10 Monitoring na reproduktivnite<br />
performansi<br />
11-12 Monitoring na zdravjeto na<br />
vimeto<br />
13-14 Monitoring na zdravjeto na<br />
~apunkite<br />
15 Kontrola na infektivnite<br />
bolesti<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Vodewe evidencija, poseta na farmite, epidemiolo{ki i<br />
ekonomski aspekti na MZS<br />
Menaxment na podmladokot, protokol i predzadadeni<br />
celi<br />
Strategija pred i za vreme na presu{uvaweto i vo<br />
presu{niot period. Fiziolo{ki promeni, bolesti i<br />
preventiva vo (zasu{eniot} suviot period<br />
optimizirawe na vareweto vo buragot, metaboli~ki<br />
bolesti svrzani so buragot. Definirawe na<br />
predzadadenite celi, nivna realizacija i sledewe.<br />
celi, reproduktivni parametri, relizacija i odlu~uvawe<br />
i sledewe.<br />
cel, patobiologija, protokol. Izvr{uvawe, odlu~uvawe,<br />
analiza, lekuvawe i sledewe.<br />
Celi, protokol, zvr{uvawe, odlu~uvawe, analiza,<br />
lekuvawe i sledewe.<br />
Monitoring i kontrola na BVDV, IBR/IPV, BRSV,<br />
leptospiroza, paratuberkuloza, salmoneloza, bruceloza,<br />
leukoza, ...
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1 Osnovni principi, celi i<br />
sistematski strategii<br />
2-5 Monitoring na remont na<br />
stadoto<br />
6-9 Monitoring na upravuvaweto vo<br />
presu{niot period<br />
10-13 Monitoring na proizvodstvoto<br />
na mleko<br />
14-17 Monitoring na reproduktivnite<br />
performansi<br />
18-21 Monitoring na zdravjeto na<br />
vimeto<br />
22-25 Monitoring na zdravjeto na<br />
~apunkite<br />
26-30 Kontrola na infektivnite<br />
bolesti<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Vodewe evidencija, poseta na farmite, epidemiolo{ki i<br />
ekonomski aspekti na MZS<br />
Menaxment na podmladokot, protokol i predzadadeni<br />
celi<br />
Strategija pred i za vreme na presu{uvaweto i vo<br />
presu{niot period. Fiziolo{ki promeni, bolesti i<br />
preventiva vo suviot period<br />
optimizirawe na vareweto vo buragot, metaboli~ki<br />
bolesti svrzani so buragot. Definirawe na<br />
predzadadenite celi, nivna realizacija i sledewe.<br />
celi, reproduktivni parametri, relizacija i odlu~uvawe<br />
i sledewe.<br />
cel, patobiologija, protokol. Izvr{uvawe, odlu~uvawe,<br />
analiza, lekuvawe i sledewe.<br />
Celi, protokol, zvr{uvawe, odlu~uvawe, analiza,<br />
lekuvawe i sledewe.<br />
Monitoring i kontrola na BVDV, IBR/IPV, BRSV,<br />
leptospiroza, paratuberkuloza, salmoneloza, bruceloza,<br />
leukoza,<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na znaewa<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: практична rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so<br />
koi{to osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na<br />
10 15<br />
teoretska nastava<br />
Prisustvo i<br />
25 30<br />
aktivnost (znaewe) na<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
(izve{taj)<br />
Kontinuirana<br />
20 45<br />
proverka<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da стекне право за завршна оценка,<br />
studentot треба da osvoi minimum 35 bodovi od присуството на teoretskata<br />
и prakti~nata nastava, да изработи еден семинарски труд и да покаже соодветна<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto: усмено, во текот на практичната<br />
работа.<br />
Семинарска работа: изработка на извештај за одредена состојба на стадото,<br />
со препорака за корективни активности.<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)
Osnovni u~ebni pomagala<br />
1. Brand A., J.P.T.M. Noordhuizen, Y.H, Schukken, 1997, Herd Health and<br />
Production management in daity practice, Wageningen Pers, The<br />
Netherland<br />
2. Dovenski T. i sor., Menadzment zdravlja stada i proizvodnje u farmskom<br />
uzgoju mlecnih goveda, 6. Savetovanje iz klinicke patologije i terapije zivotinja<br />
"Clinica veterinaria" Zbornik radova, 204-210, Budva, SCG, 2004<br />
3. Radostits O.M., Leslie K.E., Fetrow J., Herd Health - Food Animal Production<br />
Medicine , 2. edition., W.B. Saunders Company.
Predmet UPRAVNO VETERINARSTVO 2.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 520<br />
Studiska godina Petta<br />
Semestar<br />
Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 45 ( 30+ 15)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Prof. d-r Risto Prodanov<br />
programata<br />
pom.ass. Sloboden ^okrevski<br />
Izveduva<br />
Nastavnik: prof. d-r Risto Prodanov;<br />
Sorabotnik: pom. ass. Sloboden ^okrevski<br />
Cel i zada~i na Дефиниција на предметот: Predmetot Upravno veterinarstvo go izu~uva<br />
nastavnata<br />
veterinarnoto zakonodavstvo i se {to e povrzano orga<strong>niz</strong>acijata i aktivnostite na<br />
programa<br />
veterinarnata profesija.<br />
Позиција на предметот во ветеринарната едукација: Veterinarnata profesija e<br />
zakonski regulirana profesija na me. Za site segmenti na nejzinoto dejstvuvawe<br />
postojat nacionalni i me|unarodni sistemi, zakoni i standardi. Preku predmetot<br />
Upravno veterinarstvo studentite se zapoznavaat so niv, za da bidat osposobeni<br />
uspe{no da se vklu~at vo rabotata na sistemite i razli~nite oblasti koi gi<br />
pokriva veterinarnata medicina.<br />
Поврзаност на предметот со претходната и идната едукација: Predmetot Upravno<br />
veterinarstvo gi obedinuva znaewata koi studentot prethodno gi steknal vo<br />
drugite predmeti od oblastite na zdavstvenata za{tita na `ivotnite, bezbednosta<br />
na hranata, veterinarno medicinskite preparati, dobito~na hrana i dr. Pedmetot e<br />
osnoven preduslov ponatamo{na edukacija i steknuvawe na status na oficijalen i<br />
ovlasten veterinar.<br />
Општи цели на предметот:<br />
Celta na predmetot Upravno veterinarstvo e da gi vovede studentitite, kako idni<br />
oficijalni i ovlasteni doktori po veterinarna medicina, so pravnoto ureduvawe<br />
na dr`avata, so principite na veterinarnata me|unarodna i nacionalna<br />
legislativa, orga<strong>niz</strong>acijata na veterinarnata slu`ba vo svetski ramki, vo EU i vo<br />
Republika Makedonija.<br />
Kratka programa-teoretska nastava: Voved, Ustav na RM, primarno i sekundarno<br />
zakonodavstvo, Zakoni koi go ureduvaat raboteweto na organite na uprava, Zakon za<br />
op{ta upravna postapka.<br />
Me|unarodni standardi vo veterinarnata medicina i orga<strong>niz</strong>acija na<br />
veterinarnata slu`ba na me|unarodno nivo: OIE, STO SPS dogovor, Codex<br />
alimentarius.<br />
Veterinarno zakonodavstvo na EU (Acquis comunitaire veterinaire), institucii i<br />
orga<strong>niz</strong>acija na veterinarnata slu`ba vo EU i proces na harmo<strong>niz</strong>acija na<br />
makedonskoto nacionalno zakonodavstvo so ona na EU.<br />
Makedonsko nacionalno zakonodavstvo vo oblasta na veterinarstvoto:<br />
Zakon za identifikacija i registracija na `ivotnite i prate~ki podzakonski akti,<br />
Zakon za veterinarno zdravstvo i prate~ki podzakonski akti, Zakon za javno<br />
veterinarno zdravstvo i prate~ki podzakonski akti, Zakon za blagosostojba na<br />
`ivotnite i prate~ki podzakonski akti, Zakon za otpadoci i nus-proizvodi od<br />
`ivotinsko poteklo i prate~ki podzakonski akti, Godi{na programa za zdravstvena<br />
za{tita na `ivotnite, Pove}egodi{ni programi za suzbivawe na rali~ni bolesti<br />
na teritorijata na RM.<br />
Ve`bi<br />
Zakonski akti vo EU: Direktivi, regulativi i odluki<br />
Akti i dokumenti koi se nosat od strana na oficijalnite i ovlastenite<br />
veterinari:<br />
Dokumenti za identifikacija i registracija na `ivotnite, zdravstveni uverenija,<br />
zapisnici, dokumeti vo klanici, mlekari, objekti za prerabotka i dr.<br />
Me|unarodni veterinarni sertifikati.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
~asovi<br />
1,23,4. VOVED Voved vo upravnoto veterinarstvo, Ustav na RM, primarno i<br />
sekundarno zakonodavstvo na Republika Makedonija,<br />
4,5 HORIZONTALNO<br />
ZAKONODAVSTVO<br />
Zakoni koi go ureduvaat raboteweto na organite na uprava -<br />
Zakon za orga<strong>niz</strong>acija na organite na dr`avna uprava, Zakon za<br />
5,6,7,8. ME\UNARODNI<br />
VETERINARNI<br />
ORGANIZACII I<br />
STANDARDI<br />
9,10,11,12. ORGANIZACIJA I<br />
ZAKONODAVSTVO NA<br />
EU I HARMONIZACIJA<br />
NA MAKEDONSKOTO<br />
ZAKONODAVSTVO<br />
13,14, MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
15,16,17,18 MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
19,20 MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
21,22 MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
23,24 MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
op{ta upravna postapka.<br />
Me|unarodni standardi vo veterinarnata medicina i<br />
orga<strong>niz</strong>acija na veterinarnata slu`ba na me|unarodno nivo:<br />
OIE, STO SPS dogovor, Codex alimentarius.<br />
Veterinarno zakonodavstvo na EU (Acquis comunitaire veterinaire),<br />
institucii i orga<strong>niz</strong>acija na veterinarnata slu`ba vo EU i<br />
proces na harmo<strong>niz</strong>acija na makedonskoto nacionalno<br />
zakonodavstvo so ona na EU.<br />
Veterinarna kontrola na me|unarodnata trgovija so `ivotni i<br />
proizvodi od `ivotinsko poteklo<br />
Zakon za identifikacija i registracija na `ivotnite i<br />
prate~ki podzakonski akti. Zapoznavawe so sistemot za<br />
identifikacija iregistracija na `ivotnite, Pravilnik za za<br />
identifikacija iregistracija na govedata, Pravilnik za za<br />
identifikacija iregistracija na ovcite i kozite<br />
Zakon za veterinarno zdravstvo i prate~ki podzakonski akti.<br />
Odga<strong>niz</strong>acija na veterinarnata slu`ba, prava i dol`nosti na<br />
Ministerot za zemjodelstvo, Direktorot na Upravata za<br />
veterinarstvo, Fakultetot za veterinarna medicina,<br />
Veterinarnata komora, oficijalnite (dr`avnite veterinarni<br />
inspektori) i ovlastenite veterinari.<br />
Sertifikacija, ovlastuvawa i uslovi.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija na zdravstvenata za{tita na `ivotnite vo<br />
Republika Makedonija:<br />
а) особено опасни болести кои се предмет на планирање на итни<br />
мерки<br />
б) болести од особена важност и приоритет за државата а се<br />
предмет на посебни програми за надзор и контрола<br />
в) болети кои се појавуваат на територијата на РМ а се последица<br />
од начинот на чување, одгледување и размножување<br />
Uслови за ставање во промет на животни, производи и жив. нуспроизводи:<br />
преглед на животни производи и нус-производи на<br />
место на потекло i на место на деsтинација, мрежи на надзор,<br />
издавање на одобренија.<br />
Uвоз, транзит, повторен извоз на животни, производи и нуспроизводи<br />
Zakon za blagosostojba i za{tita na `ivotnite i prate~ki<br />
podzakonski akti.<br />
Sistem i koncept na blagosostojba na `ivotnite spored OIE i<br />
EU.<br />
Blagosostojba na `ivotnite na farma, za vreme na transport, za<br />
vreme na kolewe i povrzanost so sistemot na bezbednost na<br />
hrana.<br />
Blagosostojba na `ivotnite vo zoolo{ki gradini i<br />
laboratoriski `ivotni.<br />
Za{tita na `ivotnite<br />
Zakon za javno veterinarno zdravstvo i prate~ki podzakonski<br />
akti<br />
Koncept na sledlivost i kontrola na hranata od `ivotinsko<br />
poteklo od farma do trpeza. HACCP sistemi i nivno<br />
primenuvawe.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija i sproveduvawe na veterinarnata kontrola vo<br />
razli~ni objekti za proizvodstvo i prerabotka na prizvodi od<br />
od `ivotinsko poteklo.<br />
Zakon za otpadoci i nus-proizvodi od `ivotinsko poteklo i<br />
prate~ki podzakonski akti.<br />
Veterinarna za{tita i unapreduvawe na `ivotnata sredina.<br />
Klasifikacija i kategorizacija na otpadocite i nus-proizvodi<br />
od `ivotinsko poteklo i sistemi za sobirawe, prerabotka<br />
i/ili nivno ne{tetno uni{tuvawe.
25,26 MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
27,28,29,30. MAKEDONSKO<br />
NACIONALNO<br />
ZAKONODAVSTVO VO<br />
OBLASTA NA<br />
VETERINARSTVOTO<br />
Godi{na programa za zdravstvena za{tita na `ivotnite na<br />
teritorijata na Republika Makedonija.<br />
Merki od javen interes (vakcinacii, laboratoriski<br />
ispituvawa) koi gi opfa}a Godi{nata programa za zdravstvena<br />
za{tita na `ivotnite, u~esnici obvrski i sproveduvawe<br />
Pove}egodi{ni programi za suzbivawe na razli~ni bolesti na<br />
teritorijata na RM:<br />
Programa za suzbivawe i iskorenuvawe na osobeno opasni<br />
bolesti kaj `ivotnite, Programa za suzbivawe i iskorenuvawe<br />
na transmisivnite spongioformni encefalopatii, Programa za<br />
suzbivawe i iskorenuvawe na tubekulozata kaj govedata,<br />
Programa za suzbivawe i iskorenuvawe na brucelozata,<br />
Programa za suzbivawe i iskorenuvawe na bolesta sin jazik,<br />
Programa za suzbivawe i iskorenuvawe na avijarnata<br />
influenca<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Primeri na viodewe na op{ta upravna postapka<br />
2. Me|unaroden kodeks na suvozemnite i kodeks na vodenite `ivotni na OIE, Prira~nik za<br />
standardi laboratorisko dijagnosti~ki metodi i vakcini<br />
3. Notifikacija na bolesti spored OIE, WAHIS Informaciski sistem za zdravstvenata sostojba<br />
na `ivotnite vo svetot<br />
4. Primeri na direktivi, regulativi i odluki vo EU koi se odnesuvaat na oblasta na<br />
veterinarstvoto<br />
5. Dokumenti i sredstva za identifikacija i registracija na `ivotnite<br />
6. Zdravstveni uverenija i dokumenti za dvi`ewe na `ivotnite<br />
7. Me|unarodni veterinarni sertifikati<br />
8. 9 Veterinarni dokumeti i akti vo klanici, mlekari, objekti za prerabotka i site mesta koi se<br />
predmet na veterinarna kontrola<br />
10. Transport na `ivotni.<br />
11,12 Orga<strong>niz</strong>acija i dokumentacija na merkite koi gi opfa}a Godi{na programa za zdravstvena<br />
za{tita na `ivotnite<br />
13 Orga<strong>niz</strong>acija, obvrski i dol`nosti za sproveduvawe na pove}egodi{nite programi za<br />
suzbivawe na razli~ni bolesti<br />
14,15. Vizuelni nastavni metodi, proekcija na filmovi koristewe na informacii od internet<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot<br />
pokraj prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani<br />
kontinuirani proverki na znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25%
* Zavr{en ispit ne e predviden. Studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, treba da izleze na<br />
edna od popravnite proverki na znaewe vo ispitnite sesii.<br />
Proverka na znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:<br />
Materijali od predavawa i ve`bi R. Prodanov i S.^okrevski<br />
Zbirka zakoni od oblasta na veterinarnoto zdravstvo Uprava za veterinarsvo<br />
MZ[V<br />
Terrestrial animal health code OIE 2008<br />
Osnovi na veterinarnomedicinskoto zakonodatelsvo i menad`ment I. Bo`kov,<br />
A.Stojanov, K.Vasilev Fakultet za veterinarna medicina- Trakijski Univerzitet,<br />
Stara Zagora, Bugarija<br />
www.oie.int<br />
www.pravo.org.mk<br />
http://vetlex.taiex.be/
Predmet<br />
BEZBEDNOST NA HRANA I VETERINARNO JAVNO<br />
4.0 kreditni poeni<br />
ZDRAVSTVO<br />
Kod FVM 521<br />
Studiska godina Peta (V)<br />
Semestar<br />
Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 60 ( 30+ 30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Nastavnik: Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
Sorabotnik: Ass. M-r Dean Jankulovski, poml. ass. Sandra Kostova<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
Kratka programa-teoretska nastava: Cel na programata e da gi vovede studentite<br />
vo ulogata i zna~eweto na veterinarnata profesija za bezbednosta na hranata i<br />
programa<br />
veterinarnoto javno zdravstvo. Studentite se zapoznavaat so osnovite na<br />
mikrobiologijata na hranata, truewata so hrana, rasipuvawa na hranata kako i<br />
evropskoto i doma{noto zakonodavstvo od ovaa oblast. Posebna celina pretstavuva<br />
analizata na rizikot kako i procesnata kontrola vo proizvodstvoto na hranata so<br />
postoe~kite sovremeni kontrolni sistemi. Uloga i zada~i na oficijalniot veterinar<br />
vo kontrolata na bolestite koi zadol`itelno se prijavuvaat, higiena na `ivotnite<br />
za kolewe, prerabotkata na hranata i manipulacijata vo vrska so bezbednosta na<br />
hranata. Longitudinalen i integriran pristap na proizvodstvoto na bezbedna hrana<br />
vo odnos na blagosostojbata na `ivotnite, higienata, bezbednosta i vlijanieto na<br />
hranata vrz zdravjeto na lu|eto.<br />
Ve`bi higiena i bezbednost na hrana<br />
Celta na ve`bite e da gi osposobi studentite za rabota kako Oficijalni veterinari.<br />
Prakti~nata nastava vklu~uva zapoznavawe so obrascite koi se upotrebuvaat od<br />
oficijalniot veterinar, na~ini na zemawe i pakuvawe na primerocite i nivna<br />
dostava do laboratorija za testirawe. Studentite }e se zapoznaat so na~ini na<br />
zemawe na primeroci za sproveduvawe na nacionalnata monitoring programa za<br />
Salmonella, rezidui i kontaminenti vo hranata. Vo ve`bite se vklu~eni i<br />
zapoznavawe so metodite i prakti~na rabota so metodi koi se primenuvaat vo<br />
laboratorisko testirawe na hranata vo odnos na kriteriumite za nejzinata<br />
bezbednost. Isto taka opfateni se i metodite za testirawe na bezbednost na vodata.<br />
Steknatite poznavawa na prakti~anata i teoretskata na stava, studentite }e gi<br />
primenuvaat pri izrabotka i prezentacija na HACCP sistemite za kontrola na<br />
bezbednosta na hranata vo razli~nite prehranbeni industii.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
1. VOVED VO BEZBEDNOSTA<br />
NA HRANA I<br />
VETERINARNOTO JAVNO<br />
ZDRAVSTVO<br />
2. OSNOVI NA<br />
MIKROBIOLOGIJA NA<br />
HRANA<br />
3. MIKROBIOLO[KI<br />
RASIPUVAWA NA HRANA<br />
4. ALIMENTARNI<br />
INFEKCII I<br />
INTOKSIKACII<br />
5. ISTRA@UVAWE NA<br />
PRIЧINITELITE I<br />
IZVORITE PRI MASOVNI<br />
TRUEWA SO HRANA<br />
6. EVROPSKO I<br />
NACIONALMO<br />
ZAKONODAVSTVO<br />
7. ZADAЧI NA<br />
VETERINARNATA<br />
INSPEKCIJA<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Definicii. Zna~ewe i uloga na veterinarnoto javno zdravstvo vo<br />
za{titata na zdravjeto na `ivotnite i lu|eto. Bezbednost na<br />
hrana. Osnovni postulati.<br />
Op{ti principi na mikrobialen rast i pre`ivuvawe. Dinami~ki<br />
faktori za rast na mikroorga<strong>niz</strong>mite. Dinamika na uginuvawe na<br />
mikroorga<strong>niz</strong>mite. Interakcija pome|u faktorite koi vlijaat vrz<br />
pre`ivuvaweto na mikroorga<strong>niz</strong>mite<br />
Principi na rasipuvawe na hrana. Vidovi na rasipuvawa.<br />
Determinanti na sostavot na mikroflorata koja vr{i<br />
rasipuvawe. Meha<strong>niz</strong>mi i principi na kontrola.<br />
Patofiziologija na diareja, vomitus i abdominalen bol.<br />
Alimentarni infekcii – pri~initeli i simptomi. Alimentarni<br />
intoksikacii – pri~initeli i simptomi.<br />
Definirawe na masovno truewe. Celi na istra`uvaweto.<br />
Tehni~ki postapki pri istra`uvaweto. Globalni aspekti od<br />
bakteriski truewa so hrana.<br />
Evropsko zakonodavstvo za hrana. Zakon za hrana. Higienski paket<br />
od 2006. Nacionalni zakoni<br />
Struktura na sistemot za kontrola na hrana. Nadle`ni organi i<br />
komptencii. Uloga i zada~i na oficijalniot veterinar.
8. PREHRANBEN SINXIR I<br />
OPASNOSTI PO ZDRAVJE<br />
9. OPASNOSTI PO ZDRAVJE<br />
KOI POTEKNUVAAT OD<br />
FARMITE<br />
10. HIGIENA NA HRANATA I<br />
BEZBEDNOST NA NIVO NA<br />
MALOPRODA@BA-<br />
POTRO[UVAЧI<br />
Karakteristiki na prehranbeniot sinxir i pridru`nite<br />
opasnosti<br />
Epidemiolo{ki principi primeneti na veterinarno javno<br />
zdravstvo.<br />
Zoonotski bolesti kaj farmski `ivotni. Faktori na farmata.<br />
Nus- proizvodi.<br />
Maloproda`ba – prodavnici i supermarketi. Rok na traewe na<br />
proizvodite. Deklarirawe na proizvodite. Izlo`uvawe na<br />
proizvodite. Pogoni za katering. Bezbednost na nivo na<br />
potro{uva~i. Nesoodvetno ~uvawe. Nesoodveten termi~ki<br />
tretman. Kroskontaminacija<br />
LISA koncept i negovite glavni elementi<br />
11. KONCEPT OD [TALA DO<br />
TRPEZA<br />
12. PRP, SSOP, GHP, GMP Preduslovni programi, Standardna sanitaciona operativna<br />
procedura, Principi na dobra proizvodna praksa, Principi na<br />
dobra higienska praksa.<br />
13. HACCP SISTEM Principi na HACCP sistemot. Razvivawe na sistemot,<br />
implementacija i validacija<br />
14. ANALIZA NA RIZIK Procenka na rizik. Identifikacija na opasnostite.<br />
Karakterizacija na opasnostite. Procenka na ekspozicija.<br />
Karakterizacija na rizikot. Analiza na rizikot. Upravuvawe so<br />
rizikot. Komunikacija so rizikot.<br />
15. OSTATOCI NA<br />
BIOLO[KI AKTIVNI<br />
SUBSTANCI I<br />
KONTAMINENTI VO<br />
HRANATA<br />
16. PROCESNA KONTROLA:<br />
BRISEVI, VODA,<br />
ЧISTEWE I<br />
DEZINFEKCIJA<br />
17. PROIZVODSTVO NA<br />
HRANA I ZA[TITA NA<br />
@IVOTNATA SREDINA<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA<br />
Osnovi. Evropska direktiva 96/23. Metodi na detekcija i<br />
kvantifikacija. Kriteriumi. Monitoring i nadzor<br />
Kontrola na proces vo prehranbenata industrija. Zemawe na<br />
brisevi i otisoci, tolkuvawe na reultatite od istite. Kontrola<br />
na voda. Zemawe na primeroci voda za analiza. Чistewe i<br />
dezinfekcija vo pogonite. Kontrola na efikasnosta na ~isteweto<br />
i dezinfekcijata.<br />
Nusproizvodi, otpadni vodi. Sistemi i na~ini na pre~istuvawe<br />
na otpadnite vodi. Za{tita na `ivotnata sredina<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Dokumentacia koja se koristi od Oficijalniot veterinar<br />
2. Zemawe i isporaka na primeroci za laboratoriski ispituvawa za:<br />
- kontrola na higiena na procesot-brisevi od povr{ini<br />
- bezbednost na surovini i gotovi proizvodi<br />
- bezbednost na voda<br />
- sproveduvawe na nacionalna monitoring programa<br />
- antimikrobni substanci<br />
3. - brisevi-opredeluvawe na enterobacteriaceae, aerobic plate count<br />
4. - hrana i surovini-mikrobiolo{ki metodi za detekcija na salmonella, listeria monocytogenes,<br />
campylobacter spp. yersinia enterocolitica, staph. aureus, e. coli<br />
5. -voda-metod na membranska filtracija, Ps. aeruginosa, E. coli, Coliforms, Intestinal enterococci,<br />
total viable count 22 0 C, i 37 0 C, prisustvo na organska materija, doka`uvawe na NO 2 , NO 3, NH 3 ,<br />
6. - obrabotka na mostri za detekcija na Salmonella spp., mikotoksini, toksi~ni elementi (As, Pb,<br />
Cd, Hg), pesticidi, hormoni, radionukleidi<br />
7. - antimikrobni substancii-skrining metodi, Delvo test, Copan test, Four Plate Test i<br />
kvantitativno opredeluvawe so HPLC<br />
8. Izrabotka na HACCP plan za<br />
- klanici za cica~i<br />
- klanici za `ivina<br />
- mlekarnici<br />
- industrija za prerabotka na meso
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 24 30<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki 10 20<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit 9 25<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: za da se pristapi kon zavr{niot ispit, studentot treba<br />
da osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i kontinuiranata<br />
proverka. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata provrka na znaewa ne<br />
poka`al zadovolitelni rezultati a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na<br />
Proverka na znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: usten<br />
Kompleten zavr{en ispit: usten i pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:<br />
Bun~i}, S. (2006) Integrated Food Safety and Veterinary Public Health<br />
Eley, A. R. (1996) Microbial Food Poisoning<br />
Garbutt, J. (1997) Essentials of Food Microbiology<br />
Doyle, M.P., Beuchat, L.R., Montville, T.J.(2007) Food Microbiology: Fundamentals and<br />
Frontiers<br />
Virginia N. Scott, Stevenson, K. E. (2006) HAACP A systematic approach to food safety
Predmet BIOLOGIJA I PATOLOGIJA NA DIVE^ 2.0 krediti<br />
Kod FVM 522<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od predmetot biologija i patologija na dive~ ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so: poimot i zna~eweto na lovstvoto, Zakonot za lovstvo na R.<br />
Makedonija, orga<strong>niz</strong>acijata na lovstvoto vo Makedonija, mestoto i ulogata na<br />
veterinarnata slu`ba vo lovstvoto, vidovite i karakteristikite na lovi{tata,<br />
na~inite na odgleduvawe na dive~ot, biolo{kite karakteristiki i bolestite na<br />
lovniot dive~, {tetite koi gi predizvikuva dive~ot, {tetite na dive~ot i osnovite na<br />
lovnata kinologija.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide<br />
ovozmo`eno da se zdobie so: znaewe za prepoznavawe na specifikite vo<br />
manifestacijata na klini~kite i patomorfolo{ite promeni kaj<br />
bolestite na dive~ot, sposobnost za davawe soveti i primena na<br />
soodvetno lekuvawe na bolestite kaj odgleduvaniot dive~, sposobnost za<br />
davawe soveti za prevzemawe na preventivni merki vklu~uvaj}i i<br />
promovirawe na optimalno zdravje na dive~ot i sovremeno lovstvo.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot ima za cel da gi zapoznae studentite so:<br />
sistematikata i podelbata na lovniot dive~, ishranata i na~inite na prihranuvawe na<br />
dive~ot, uni{tuvawe na {tetniot dive~ i ne{tetno otstranuvawe na mr{ite od dive~,<br />
lovnoto oru`je i prva pomo{ pri lov, lovnite trofei, utvrduvaweto na bolestite kaj<br />
dive~ot, postapka so zastrelaniot dive~ i za{titata na dive~ot.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1. POIM I ZNA^EWE NA<br />
LOVSTVOTO<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Istoriski razvoj na lovstvoto, Zakon za lovstvo na<br />
R.Makedonija, orga<strong>niz</strong>acija na lovstvoto vo Makedonija,<br />
mesto i uloga na veterinarnata slu`ba vo lovstvoto<br />
2-3. LOVI[TA Ureduvawe na lovi{ta, bonitirawe na lovi{ta,<br />
planirawe na godi{en otstrel, utvrduvawe na fakti~kata<br />
sostojba na dive~ot vo lovi{tata, tehni~ko ureduvawe na<br />
lovi{teto<br />
4-5. ODGLEDUVAWE NA DIVE^ Faktori od koi zavisi odgleduvaweto na dive~ot, osnovni<br />
na~ini na odgleduvawe na dive~, osnovni merki pri<br />
odgleduvaweto na dive~ vo slobodna priroda, ve{ta~ko<br />
odgleduvawe na loven dive~<br />
6. KARAKTERISTIKI NA<br />
BOLESTITE NA DIVE^OT<br />
7. BIOLO[KI<br />
KARAKTERISTIKI NA<br />
PERJEST DIVE^<br />
8. BOLESTI KAJ PERJEST<br />
DIVE^<br />
9. BIOLO[KI<br />
KARAKTERISTIKI I<br />
BOLESTI NA DIVI<br />
LEPORIDI I GRIZA^I<br />
10. BIOLO[KI<br />
KARAKTERISTIKI NA DIVI<br />
PRE@IVARI<br />
11. BOLESTI NA DIVI<br />
PRE@IVARI<br />
12. BIOLO[KI<br />
KARAKTERISTIKI I<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
BOLESTI NA DIVA SVIWA<br />
13. BIOLO[KI<br />
KARAKTERISTIKI I<br />
BOLESTI NA DIVI<br />
MESOJADI<br />
Bolesti na lovniot dive~ kako prirodna pojava, pri~ini za<br />
pojava na bolesti kaj dive~ot, spre~uvawe na {irewe na<br />
bolestite kaj dive~ot merki za zgolemuvawe na fondot na<br />
dive~ot po prestanuvawe na bolestite, sanitaren odstrel<br />
Dropla, tetreb, sne`nica, le{tarka, fazan, erebica,<br />
potpolo{ka, gulab, gugutka, {quka, guska, pajka, worka,<br />
lebed, liska, sokol, jastreb, luwa, orel, mr{ojadec, utka,<br />
gavran, ~avka, stra~ka, sojka<br />
Zaboluvawa od neinfektivna, infektivna i parazitska<br />
etiologija<br />
Zajak, kuni~, veverica, tekunica, obi~en polv; Zaboluvawa<br />
od neinfektivna, infektivna i parazitska etiologija<br />
Elen, srna, divokoza, muflon, kozorog<br />
Zaboluvawa od neinfektivna, infektivna i parazitska<br />
etiologija<br />
Zaboluvawa od neinfektivna, infektivna i parazitska<br />
etiologija<br />
Volk, lisica, ~akal, ris, diva ma~ka, me~ka, kuna, mala<br />
lasica, tvor, jazovec, vidra<br />
Zaboluvawa od neinfektivna, infektivna i parazitska<br />
etiologija<br />
14. [TETI NA I OD DIVE^OT [teti na dive~ot od primena na pesticidi i hemizacija,<br />
{teti predizvikani od dive~ i nivno regulirawe<br />
15. LOVNA KINOLOGIJA Rasi na love~ki ku~iwa po FCI<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1. Sistematika i podelba na lovniot dive~<br />
2. Ishrana na dive~ot<br />
3. Uni{tuvawe na {teten dive~ i ne{tetno otstranuvawe na mr{i od dive~<br />
4. Love~ko oru`je i prva pomo{ pri lov<br />
5. Lovni trofei<br />
6. Utvrduvawe na bolestite kaj dive~ot<br />
7. Postapka so zastrelaniot dive~<br />
10. Za{tita na dive~ot<br />
11. Poseta na Zoolo{kata gradina vo Skopje<br />
12. Poseta na Prirodo-nau~niot muzej vo Skopje<br />
13. Poseta na fazanerija<br />
14. Poseta na odgleduvali{te na divi pre`ivari<br />
15. Poseta na lovi{te i Nacionalen park
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata i<br />
prakti~nata nastava, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na<br />
ocenka bez polagawe na kompleten zavr{en ispit.<br />
* Kompletniot zavr{en ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna<br />
od dvete proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60<br />
boda.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: poim i zna~ewe na lovstvoto, lovi{ta, odgleduvawe na dive~,<br />
karakteristiki na bolestite na dive~ot, biolo{ki karakteristiki na perjest dive~,<br />
bolesti kaj perjest dive~, sistematika i kratok pregled na biologijata na lovniot dive~,<br />
ishrana na dive~, uni{tuvawe na {teten dive~ i ne{tetno otstranuvawe na mr{i od<br />
dive~, love~ko oru`je i prva pomo{ pri lov, lovni trofei.<br />
Vtora proverka: biolo{ki karakteristiki i bolesti na divi leporidi i griza~i,<br />
biolo{ki karakteristiki na divi pre`ivari, bolesti na divi pre`ivari, biolo{ki<br />
karakteristiki i bolesti na diva sviwa, biolo{ki karakteristiki i bolesti na divi<br />
mesojadi, {teti na i od dive~ot, lovna kinologija, utvrduvawe na bolestite kaj dive~ot,<br />
postapka so zastrelaniot dive~, za{tita na dive~ot.<br />
Kompleten zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se sostoi od prakti~en ispit i zavr{en<br />
ispit. Prakti~niot ispit se ocenuva opisno (polo`il/ne polo`il), a zavr{niot ispit so<br />
ocenka od 5 do 10. Bodovnite ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 60<br />
5 (F)<br />
61-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Zakon za lovstvo na R.Makedonija. Slu`ben vesnik na RM br. 26 od 24.02.2009 god.<br />
2. Lap~evi} E., Jak{i} B.: Bolesti divlja~i, krzna{ica i kuni~a. Izdava~ko-<br />
Informativni centar studenata Beograd, Beograd, 1976.<br />
3. Trpkov B., Don~ev I., Drozdovski I.: Love~ki prira~nik. Sojuz na love~ki<br />
orga<strong>niz</strong>acii na Makedonija, Skopje, 1978.<br />
4. Trpkov B.: Lovstvo. [umarski fakultet Skopje, Skopje, 1989.
Predmet BIOLOGIJA I PATOLOGIJA NA P^ELI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 523<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 45 (15+30)<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od predmetot biologija i patologija na p~eli ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so: p~elarstvoto i negovoto zna~ewe, razvojot na apidologijata i<br />
apitehnikata, proizvodstvoto na p~elni proizvodi, sostojbata so p~elarstvoto vo<br />
Republika Makedonija, poimot i zna~eweto na apipatologijata, sistematikata na<br />
p~elite, vidovite i rasite na p~eli koi se odgleduvaat vo svetot i kaj nas, sostavot na<br />
p~elnoto semejstvo, `ivotot na p~elnoto semejstvo vo tekot na godinata,<br />
razmno`uvaweto na p~elnite zaednici, nepo`elnite pojavi vo p~elnoto semejstvo,<br />
dobivaweto na p~elnite proizvodi, karakteristikite na organskoto p~elarsko<br />
proizvodstvo, bolestite na p~elite i p~elnoto leglo, {tetnicite i neprijatelite na<br />
p~elite, truewata na p~elite, primenata na sovremeni lekovi vo p~elarstvoto i<br />
merkite za preventiva, kontrola i suzbivawe na bolestite, {tetnicite i truewata kaj<br />
p~elite.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide ovozmo`eno da se<br />
zdobie so: znaewe za osnovnite poimi vo p~elarstvoto i odgleduvaweto na p~elite,<br />
prepoznavaweto na glavnite klini~ki i patomorfolo{i promeni na bolestite kaj<br />
p~elite i p~elnoto leglo, sposobnost za davawe soveti i primena na soodvetno<br />
lekuvawe na bolestite kaj p~elite i p~elnoto leglo, sposobnost za davawe soveti za<br />
prezemawe na preventivni merki vklu~uvaj}i i promovirawe na optimalno zdravje i<br />
apikulturno proizvodstvo.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot biologija i patologija na p~eli ima za cel da gi<br />
zapoznae studentite so: razvojot i funkcijata na poedinite ~lenovi na p~elnoto<br />
semejstvo, anatomskite i fiziolo{kite karakteristiki na p~elite, prednostite i<br />
nedostatocite na raznite vidovi p~elni `iveali{ta, prakti~nata upotreba na<br />
p~elarskiot alat i pribor, formiraweto na p~elarnici, redosledot na rabotite vo<br />
p~elarnikot vo tekot na godinata, zna~eweto i tekot na pregledot na p~elnoto semejstvo,<br />
klini~kata i laboratoriskata dijagnostika na bolestite kaj p~elite i prakti~nata<br />
primena na sredstvata za preventiva i kontrola na bolestite kaj p~elite i p~elnoto<br />
leglo.
Sodr`ina<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1. P^ELARSTVOTO I NEGOVOTO<br />
ZNA^EWE<br />
2. SISTEMATSKA PRIPADNOST<br />
NA P^ELATA; VIDOVI I RASI<br />
P^ELI<br />
3. SOSTAV NA P^ELNOTO<br />
SEMEJSTVO<br />
4. @IVOTOT NA P^ELNOTO<br />
SEMEJSTVO VO TEKOT NA<br />
GODINATA<br />
5. RAZMNO@UVAWE NA<br />
P^ELNITE ZAEDNICI<br />
6. NEPO@ELNI POJAVI VO<br />
P^ELNOTO SEMEJSTVO<br />
Istoriski razvoj na p~elarstvoto, razvoj na apidologijata<br />
i apitehnikata, proizvodstvo na p~elni proizvodi,<br />
p~elarstvoto vo Republika Makedonija, poim i zna~ewe na<br />
apipatologijata<br />
Sistematika na p~elite, golema medonosna p~ela, mala<br />
medonosna p~ela, evropsko-afrikanska medonosna p~ela,<br />
evropski rasi na medonosnata p~ela<br />
Matica, trut, p~ela rabotni~ka<br />
Period na esenta i zimuvawe na p~elite, period na pojava<br />
na leglo, period na glavna p~elna pa{a, period na<br />
prirodno roewe na p~elnite semejstva, period po roeweto<br />
i po glavnata p~elna pa{a<br />
Op{to za roeweto i pri~ini za roewe na p~elite,<br />
podgotovka i tek na roeweto, prirodno roewe, ve{ta~ko<br />
roewe<br />
Obezmati~enost i la`ni matici, tivka zamena na<br />
maticite, roevi begalci od uli{tata, grabe` (kra`ba) kaj<br />
p~elite<br />
7. P^ELNI PROIZVODI Med, p~elen vosok, polen (cveten prav), propolis, mati~en<br />
mle~ i p~elen otrov<br />
8. ORGANSKO P^ELAREWE Karakteristiki na organskoto proizvodstvo na p~elnite<br />
proizvodi i na~inite na nivno dobivawe<br />
9. VIRUSNI BOLESTI NA<br />
P^ELITE<br />
10. BAKTERISKI BOLESTI NA<br />
P^ELITE<br />
11. GABI^NI BOLESTI NA<br />
P^ELITE<br />
12. PARAZITSKI BOLESTI NA<br />
P^ELITE<br />
13. BOLESTI SO NEINFEKTIVNA<br />
ETIOLOGIJA; BOLESTI I<br />
ANOMALII NA MATICATA;<br />
ANOMALII NA P^ELITE<br />
14. [TETNICI I NEPRIJATELI<br />
NA P^ELITE<br />
Hroni~na paraliza, satelit na virusot na hroni~nata<br />
paraliza, akutna paraliza, me{inesto leglo, bolest na<br />
crni mati~nici, virus X, bolest na deformirani krila,<br />
bolest na obla~ni krila, Ka{mir virus, apis iridescenten<br />
virus, virus na spora paraliza, Arkanzas virus, Egipet<br />
virus<br />
Amerikanska ~uma, Evropska ~uma, spiroplazmoza,<br />
mikoplazmoza, septikemija, infekcii so Serratia<br />
marcescens, Bacillus pulvifaciens, Bacillus paraalvei,<br />
Pseudomonas fluorescens, Yersinia pseudotuberculosis,<br />
Hafnia alvei<br />
Varno leglo, kameno leglo, aspergiloza, nozemoza<br />
senoteniaza, ameboza, akaroza, varooza,<br />
tropilaelapsidoza,<br />
Dizenterija, majska bolest;<br />
Melanoza, nesewe na nedozreani jajca (nemi, prazni jajca),<br />
nesewe na neoplodeni jajca, opstrukcija na oviduktot so<br />
semeni kletki, opstrukcija na genitalnite kanali so<br />
ekskrementi, katalepsija, zakr`lavena matica,<br />
deformirani krila, hipoplazija na ovarium, nerazvieni<br />
ovidukti, degenerativni promeni kaj starite matici;<br />
Dvopolovost, kiklopija, albi<strong>niz</strong>am<br />
Voso~en molec, p~elna vo{ka, slaninar, p~elna buba~ka,<br />
peperutka mrtove~ka glava, mravki, pajaci, gluvci, osi,<br />
str{leni, ptici, me~ka, `abi, gu{teri, zmii, p~elen volk,<br />
uholazi<br />
15. TRUEWA NA P^ELITE Truewa na p~elite so hemiski sredstva, truewa na p~elite<br />
na pa{a (rastitelni otrovi)
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1-2 ^lenovi na p~elnoto semejstvo, razvitok (metamorfoza) na p~elite<br />
3-4 Anatomija i fiziologija na p~elite<br />
5-6 P~elni `iveali{ta i p~elarski alat i pribor<br />
7-8 P~elarnici<br />
9-10 Pregledi na p~elnite semejstva<br />
11-12 Raboti vo p~elarnikot vo tekot na godinata<br />
13-14 Terenski ve`bi na p~elarnik<br />
15-16 Terenski ve`bi na p~elarnik<br />
17-18 Dijagnostika na virusnite bolesti na p~elite<br />
19-20 Dijagnostika na bakteriskite bolesti na p~elite<br />
21-22 Dijagnostika na gabi~nite bolesti na p~elite<br />
23-24 Dijagnostika na parazitskite bolesti na p~elite<br />
25-26 Primena na lekovi kaj p~elite<br />
27-28 Terenski ve`bi na p~elarnik<br />
29-30 Terenski ve`bi na p~elarnik
Predmet BOLESTI NA PTICITE 6.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 524<br />
Studiska Peta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno 90 (45+45)<br />
~asovi<br />
Vid na Zadol`itelen predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Metodija Dodovski,<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Izveduva Nastavnik: Doc. d-r Ivan~o Naletoski<br />
Sorabotnik: ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Cel i<br />
zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretska nastava Osnovna cel na predmetot e da im obezbedi na studentite po<br />
veterinarna medicina potreben kvantum na znaewe za zdravjeto i bolestite kaj doma{nata<br />
`ivina i drugi ptici koi mo`at ekonomski da se iskoristuvaat. Poseben akcent e staven na<br />
zapoznavawe i sovladuvawe na osnovnite principi na industriskoto `ivinarsko<br />
proizvodstvo, kako i dijagnostikata, preventivata i suzbivaweto na bolestite kaj<br />
`ivinata.<br />
Sodr`ina<br />
Prakti~nata nastava Celta na prakti~nata nastava e studentite da se zapoznaat so<br />
pravilniot na~in na odgleduvawe na `ivinata i so osnovite na klini~koto i<br />
laboratoriskoto ispituawe so cel postignuvawe na pravilna dijagnoza.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
na ~asovi<br />
1-3 Voved Zna~eweto na `ivinarstvoto vo sto~arskoto<br />
proizvodstvo. Sostojbata na `ivinarskoto proizvodstvo<br />
kaj nas i vo svetot. Ekonomski vidovi na `ivina. Podelba<br />
na rasite. Zna~eweto i primenata na hibridite vo<br />
`ivinarstvoto. Fiziolo{ki i anatomski osobenosti kaj<br />
`ivinata. Ulogata i zna~eweto na veterinarot vo<br />
`ivinarskoto proizvodstvo. Zna~eweto na bolestite vo<br />
ekonomikata na `ivinarskoto proizvodstvo.<br />
4-6 Odgleduvawe i tehnologija Sistemi na inkubacija. Sanitarni merki vo inkubatorska<br />
stanica.<br />
Intenzivno odgleduvawe na piliwata. Odgleduvawe na<br />
roditelski parovi te{ki i lesni hibridni linii.<br />
Tehnologija na intenzivnoto brojlersko proizvodstvo i<br />
proizvodsvto na konzumni jajca.<br />
7-9 Higienski i ekonomski<br />
Higienski parametri za objektite i opremata.<br />
parametri<br />
Orga<strong>niz</strong>acija na farmata so osnovni ekonomski<br />
pokazateli. Proizvodni kalkulacii za jajca, meso,<br />
10-12 Osnovni principi vo<br />
preventivata<br />
tro{oci na proizvodstvoto.<br />
Preventiva vo po{irok smisol. Vlijanie na genetskite<br />
faktori, ishranata, tehnologijata na proizvodstvo i<br />
uslovite na ~uvawe na `ivinata.<br />
Preventiva vo potesen smisol. Imunoprofilaksa,<br />
medikamentura, dijagnostika na bolestite i veterinarno -<br />
sanitarni merki.<br />
13-15 Ishrana na `ivinata Ishrana na `ivinata. Fiziolo{ki i hranitelni<br />
karakteristiki na `ivinata. Rentabilnost na ishranata<br />
vrz baza na presmetki na cenata na hranata. Stepen na<br />
iskoristuvawe na poedini krmi. Linearno programirawe.<br />
16-18 Bolesti poradi nekvalitetna i<br />
nedovolna ishrana<br />
Bolesti predizvikani od poremetena ishrana. Promena na<br />
koli~ina na hrana i voda. Nedostatok na hranitelni<br />
materii. Energetski aktivni jaglehidrati, masti i<br />
proteini.Bolesti poradi nedostatok na vitamini i<br />
minerali i gre{ki vo ishranata, hemoragi~en sindrom,<br />
peroza, sindrom na masen crn drob i bubreg, urikoza, ,<br />
kafezna paraliza, eksudativna dijateza, muskulna<br />
distrofija, alimentarna encefalomalacija, erozija na<br />
muskulniot `eludnik, okruglo srce, monocitoza i dr.
19-21 Truewa<br />
22-30 Virusni bolesti Avijaren encefalomielitis, Zarazen bronhitis, Zarazen<br />
laringotraheitis, Leukoza, Marekova paraliza, ^uma kaj<br />
`ivinata (klasi~na i atipi~na), ^uma kaj pajkite,<br />
Difterija i sipanici, Hepatitis kaj pajkite i misirkite,<br />
Influenca kaj koko{kite, pajkite, misirkite i guskite,<br />
Zarazen keratokowuktivitis, Gamborska bolest,<br />
Infektivna anemija.<br />
31-39 Bakteriski bolesti Vibriozen hepatitis kaj nesilkite, kolibaciloza,<br />
salmoneloza, pastereloza, korica, streptokokoza,<br />
stafilokokoza, mikoplazmoza, CRD kompleks, nekroti~en<br />
i ulcerozen enteritis.<br />
40-42 Bolesti predizvikan od gabi Aspergiloza, monilijaza, favus.<br />
43-45 Parazitski bolesti Endoparaziti: kokcidioza, askaridoza, histomonijaza,<br />
singamoza, toksoplazmoza, helmintoza i dr<br />
Ektoparaziti: malofagoza, derma<strong>niz</strong>ioza, {uga.<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1-12 Tehnologija na odgleduvawe na roditelski jata, tehnologija vo inkubatorska stanica,<br />
tehnologija na odgleduvawe na nesilki, tehnologija na odgleduvawe na brojleri<br />
13-15 Merki na biosigurnost na `ivinarska farma<br />
16-18 Vakcinacija vo `ivinarsko proizvodstvo<br />
19-21 Klini~ko i laboratorisko ispituvawe na `ivinata<br />
22-33 Laboratoriski metodi za dijagnosticirawe na poedini bolesti<br />
34-36 Pile{ki embrioni vo dijagnostika<br />
37-45 Zapoznavawe so poedini bolesti od OIE listata<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 3 ~as/nedelno (45 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 9 10,5<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 9 10,5<br />
(znaewe) na prakti~nata<br />
nastava<br />
Seminarska rabota 7 9<br />
Kontinuirani proverki 2x10 = 20 2x20 = 40<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik<br />
na krajot na semestarot pokraj prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e<br />
i sovladani kontinuirani proverki na znaeweto vo tekot na semestarot so<br />
minimum 25% osvoeni bodovi po proverka.<br />
Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da osvoi minimum 45<br />
bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava, seminarskata rabota i dvete<br />
kontinuirani proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na<br />
znaeweto ne poka`al rezultat na edna ili dve proverki, a osvoil bodovi za<br />
teoretska i prakti~na nastava, pristapuva kon kompleten zavr{en ispit.
Proverka na znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: voved, odgleduvawe i tehnologija, higienski i ekonomski<br />
parametri, osnovni principi vo preventivata, ishrana na `ivinata, bolesti<br />
poradi nekvalitetna i nedovolna ishrana, truewa (teoretski del)<br />
Vtora proverka: virusni bolesti, bakteriski bolesti, bolesti predizvikan od<br />
gabi, parazitski bolesti (teoretski del)<br />
Prva proverka: tehnologii vo razli~ni fazi na `ivinarsko proizvodstvo, merki na<br />
biosigurnost, vakcinacija, klini~ko i laboratorisko ispituvawe na `ivinata<br />
(prakti~en del)<br />
Vtora proverka: laboratoriski metodi za dijagnosticirawe na poedini bolesti,<br />
pile{ki embrioni vo dijagnostika, zapoznavawe so poedini bolesti od OIE listata<br />
(prakti~en del)<br />
Zavr{en ispit: pismen ili usmen<br />
Kompleten zavr{en ispit: pismen (vklu~uva edna ili dve kontinuirani proverki)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Peradarstvo - Jo`e Nema`i}, @eqko Beri}, Zagreb, 1995<br />
2. @ivinarstvo - Borina Supi}, Niko Milo{evi}, Timotej ^obi}, Novi Sad,<br />
1998<br />
3. Disaeases of Poultry, 10th Edition, B.W. Calnek, Iowa, 1997<br />
4. Virusne bolesti `ivotinja - Slavko Cvetini}, Zagreb, 1997<br />
5. Virusne bolesti `ivine 1 - ^edomir Rusov, Beograd, 1998<br />
6. Bolesti `ivine - Ljubomir Kozi}, Beograd, 1978<br />
7. Bolesti `ivine - poreme}aji ishrane, Todor Pali}, Isidor Raji}, Zora<br />
Nikoli}, Beograd, 1994<br />
8. Bolesti na `ivinata - Metodija dodovski, Tihomir Lukarev, vo pe~at<br />
9. Anatomija i fiziologija na `ivinata - Metodija Dodovski, Tihomir Lukarev,<br />
vo pe~at<br />
10. Odgleduvawe i ishrana `ivinata - Metodija Dodovski, Tihomir Lukarev, vo<br />
pe~at
Predmet Ambulantna klinika 3.0 кредитни поени<br />
Kod FVM 613<br />
Studiska<br />
[esta (VI)<br />
godina<br />
Semestar<br />
Edinaeseti (XI)<br />
Vkupno ~asovi Prakti~na (terenska) nastava 75<br />
Vid na predmet Zadol`itelen predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Prof. d-r Toni Dovenski<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Prof. dr Toni Dovenski, Prof. dr Plamen Troja~anec, Doc. d-r Dine Mitrov,<br />
Doc. dr Ivan~o Naletoski, ass.m-r Jovana Stefanovska, ass. m-r Goran<br />
Nikolovski, pom. ass. Sloboden ^okrevski, ass. m-r Qup~o Mickov, pom. ass.<br />
Ksenija Ilievska, pom. Ass. Igor Xaxovski, pom. ass. Kiril Krstevski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Ambulantna klinika e predmet koj se izveduva na specifi~en oblik: preku<br />
prakti~na nastava vo uslovi na terenska praksa i farmsko proizvodstvo.<br />
Predmetot gi opfa}a slednite disciplini: Reprodukcija, hirurgija<br />
ortopedija i oftalmologija, vnatre{ni bolesti, zarazni i parazitarni<br />
zaboluvawa.<br />
Nastavata od ovie klini~ki predmeti ja vodat nastavnicite, vo forma na<br />
rabota so klini~ki pacienti i toa vo mali grupi od 5 do 8 studenati.<br />
Terenskata nastava se izveduva vo ramkite na aktivnostite na veterinarnite<br />
slu`bi na sto~arski farmi, vo veterinarsni kliniki, stanica, ambulanti.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Prakti~na nastava: 5 ~asa/nedelno (75 ~asa)vo grupi od 5-8 studenti<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
25 50<br />
terenskata klini~ka praksa<br />
Kontinuirani proverka 25 50<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto od strana na nastavnicite,<br />
dokumentirano so popolnuvawe na protokol za klini~ki pregled na<br />
pacientot<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura koristena po poedini klini~ki disciplini vklu~eni vo<br />
predmetot
Predmet<br />
Samostojna praksa nadvor od ramkite na 7.0 кредитни поени<br />
fakultetot<br />
Kod FVM 614<br />
Studiska<br />
[esta (VI)<br />
godina<br />
Semestar<br />
Edinaeseti (XI)<br />
Vkupno ~asovi 210<br />
Vid na predmet Zadol`itelen<br />
Preduslovi<br />
Polo`eni site klini~ki predmeti zaklu~no so 9. semestar<br />
Avtor na<br />
Prof. D-r Plamen Troja~anec,<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Koordinator: Prof. D-r Plamen Troja~anec<br />
Cel i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Cel na eksternata praksa e, studentite da steknat prakti~ni iskustva<br />
direktno od veterinarnite prakti~ari i da se zapoznaat so nivnata rabota t.e.<br />
sekojdnevnite obvrski koi gi imaat vo svoeto rabotewe. Voedno, studentite se<br />
obvrzani da prika`at soodvetno nivo na znaewa i ve{tini koi }e gi primenat<br />
vo tekot na praksata.<br />
Rabotata, za vreme na praksata e glavno poedine~na na razli~ni vidovi<br />
pacienti, vo pridru`ba na ovlasteniot veterinar prakti~ar.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Praksata se izveduva bez nadzor od strana na FVM, vo prisustvo na<br />
veterinaren prakti~ar, koj e ovlasten od fakultetot.<br />
Studentot vo tekot na svojata rabota gi zabele`uva site aktivnosti vo<br />
tetratka, koja ja dava na uvid na koordinatorot. Prakti~arot popolnuva<br />
formular za aktivnosta na sekoj kandidat i go dostavuva do koordinatorot.<br />
Praksata mo`e da se izvede po otslu{uvawe na 10. semestar a pretstavuva<br />
uslov za diplomirawe.<br />
Prakti~na rabota vo terenski uslovi pod kontrola na veterinaren prakti~ar.<br />
Koordinatorot ja zaveruva uspe{no izvedenata praksa preku proverka na<br />
rabotnata tetratka i popolnetiot formular od strana na ovlasteniot<br />
veterinaren prakti~ar.<br />
Literatura koristena po poedini klini~ki disciplini vklu~eni vo predmetot
NASTAVNI SODR@INI<br />
NA<br />
IZBORNI PREDMETI
Predmet ZA[TITA NA @IVOTNATA SREDINA 1.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 003<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Treti (III)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Celta na kursot e studentite poblisku da se zapoznaat so vidovite i na;inite na<br />
zagaduvawa na `ivotnata sredina pri praktikuvaweto na sekojdnevnta veterinarna<br />
dejnost; Oslobodenite kontamineti pri odgleduvaweto na `ivotnite i animalnata<br />
industrija so kratko zapoznavawe na osnovnite poimi na ekologijata.<br />
Naslovi na predavawata:<br />
- Ekologija — predmet na izu~uvawe i osnovni poimi<br />
- Orga<strong>niz</strong>acii i institucii od oblasta na za{tita na `ivotnata sredina<br />
- Zagaduvawe i za{tita na atmosferskiot vozduh<br />
- Zagaduvawe i za{tita na vodata<br />
- Degradacija i za{tita na po~vata<br />
- Cvrsti otpadoci<br />
- Radioaktivnite materii i `ivotnata sredina<br />
- Hemizacija i `ivotna sredina<br />
- Bu~avata i `ivotnata sredina<br />
- Monitoring na `ivotnata sredina<br />
- Odgleduvawe `ivotni i za{tita na `ivotnata sredina<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminarska rabota<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite) i prezentacii na studenti<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Ekologija - osnovni poimi, Zagaduvawe i za{tita na atmosferskiot<br />
vozduh, vodata i po~vata<br />
Vtora proverka: Cvrsti otpadoci, Vlijanie na radioaktivnite materii, hemizacijata i<br />
bu~avata vrz `ivotnata sredina, Monitoring na `ivotnata sredina i odgleduvawe na<br />
`ivotnite i `ivotnata sredina
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Mulev M.: Za{tita na `ivotnata sredina, Vorldbuk - Skopje, 1997<br />
Izvadoci od stru~na literatura, Internet
Predmet ANIMALNA EKOLOGIJA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM004<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Treti (III)<br />
Vkupno 30<br />
~asovi<br />
Vid na Izboren predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Cel i zada~i<br />
na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Zapoznavawe so osnovnite terminologii od oblasta na ekologijata, so poseben osvrt na<br />
animalnata ekologija. Prou~uvaweto na me|usebnite odnosi na `ivotnite i biotskite i<br />
abiotskite faktori vo ekosistemite. Preku ovoj predmet studentite ’e se zapoznaat so<br />
osnovnite meha<strong>niz</strong>mi na ekofiziologijata (biolo{ki ritam, dijapauza, zimski son i sl.),<br />
kako i definiraweto na poimite populacija i biocenoza i nivnite vzaemni odnosi,<br />
finaliziraj}i so ekolo{kite karakteristiki na razli~nite `ivotni sredini i nivno<br />
antropogeno zagaduvawe.<br />
TEORETSKA NASTAVA:<br />
Nastavna edinica<br />
Ekologija - definicija i podelba<br />
@ivotna sredina<br />
Bioti~ki sistemi<br />
@ivotni uslovi i poim na<br />
ekolo{kite faktori<br />
@ivotni uslovi i poim na<br />
ekolo{kite faktori<br />
Ekofiziologija<br />
Osnovni bioti~ki sistemi i nivni<br />
funkcionalni karakteristiki<br />
Biodiverzitet<br />
@ivotna sredina na orga<strong>niz</strong>mite<br />
@ivotna sredina na orga<strong>niz</strong>mite<br />
@ivotna sredina na orga<strong>niz</strong>mite<br />
Antropogeno vlijanie vrz `ivotnata<br />
sredina<br />
Antropogeno vlijanie vrz `ivotnata<br />
sredina<br />
Antropogeno vlijanie vrz `ivotnata<br />
sredina<br />
Radioaktivna kontaminacija<br />
Sodr`ina<br />
Istoriski razvoj, definicija i podelba na<br />
ekologijata, Odnos na ekologijata kon ostanatite<br />
disciplini<br />
Biotop - osnovni poimi<br />
Rasprostranetost na `iviot svet vo biosferata,<br />
Orga<strong>niz</strong>acija na biosferata i biogeohemiski<br />
ciklusi<br />
Op{ti zakonitosti na dejstvo na ekolo{kite<br />
faktori vrz `ivite orga<strong>niz</strong>mi; Abiotski faktori<br />
(svetlina, temperatura, vozduh); Biotski faktori<br />
Fenolo{ki pojavi, Biolo{ki ritam i negova<br />
klasifikacija, Dijapauza, Zimski i leten son<br />
Populacija, biocenoza, ekosistem<br />
Osnovni poimi<br />
Vodata kako `ivotna sredina<br />
Vozduhot kako `ivotna sredina<br />
Po~vata kako `ivotna sredina<br />
Zagaduvawe i za{tita na atmosferata<br />
Zagaduvawe i za{tita na vodata<br />
Zagaduvawe i za{tita na po~va i hrana<br />
Radioaktivno zra~ewe i negovo vlijanie vrz<br />
`ivite orga<strong>niz</strong>mi; Izvori i vidovi na radijacija<br />
PRAKTIЧNA NASTAVA:<br />
Naslov na ve`bata<br />
Poim i zada~i na ekologijata<br />
@ivotna sredina - prakti~ni primeri<br />
Biogeohemiski ciklusi<br />
Op{ti zakonitosti na dejstvoto na ekolo{kite faktori vrz `ivite orga<strong>niz</strong>mi<br />
Abiotski faktori - ispituvawe i vlijanie<br />
Biotski faktori - ispituvawe i vlijanie<br />
Meha<strong>niz</strong>am na dejstvo na ekofiziolo{kite pojavi<br />
Populacija, biocenoza, ekosistem<br />
Evoluciskite procesi kako faktori vo biodiverzitetot (Prirodna selekcija, adaptacija,<br />
mutacija i izumirawe na vidovite kako priroden proces)<br />
Fizi~ko - hemiski svojstva i kvalitet na vodata i po~vata kako `ivotni sredini<br />
Fizi~ko - hemiski svojstva i kvalitet na vozduhot i svetlinata kako `ivotni sredini
Rasprostranetost na poedini biomi vo svetot<br />
Ispituvawe na stepen na zagaduvawe i za{tita na atmosferata<br />
Ispituvawe na stepen na zagaduvawe i za{tita na vodata i po~vata<br />
Odreduvawe na stepen na radioaktivna kontaminacija vo prirodata<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite) i prezentacii na studenti<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i rabota vo pomali grupi, poseta na orga<strong>niz</strong>acii i institucii<br />
tesno povrzani so oblastite na ovoj kurs.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Ekologija, `ivotna sredina i bioti~ki sistemi, `ivotni uslovi i ekolo{ki<br />
faktori i ekofiziologija<br />
Vtora proverka: Funkcionalni karakteristiki na bioti~kite sistemi, ekolo{ki<br />
karakteristiki na `ivotnite sredini i antropogeni zagaduvawa na `ivotnata sredina<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Papovi} R., [apkarev J.: Animalna Ekologija, Belgrad 1985<br />
2. Izvadoci od stru~na literatura, Internet
Predmet EKOTOKSIKOLOGIJA 2.5 kreditni poei<br />
Kod FVM 005<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar Treti (III)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Zapoznavawe so osnovnite poimi, predmetot na izu~uvawe, problemite i pristapot<br />
kon ekotoksikologijata, koi se pojavuvaat kako posledica na osloboduvawe na hemiski<br />
{tetni materii vo `ivotnata sredinaod strana na ~ovekot. Analiziraj}i gi promenite<br />
vo ekosistemite koi nastanuvaat kako posledica na toksinite oslobodeni vo prirodata<br />
preku prakti~ni primeri i modeli. Finaliziraj}i so ekolo{kiot pristap pri procenka<br />
na rizicite i nivno menaxirawe za prevencija od toksikolo{ki zagaduvawa.<br />
Naslovi na predavawata:<br />
- Ekotoksikologija - problemi i predlozi<br />
- Odgovor na ekosistemite na hemiskiot stres<br />
- Efektite na hemiskiot stres vrz akvati~nite vidovi<br />
- Efekti na hemikaliite vrz strukturata na terestrijalnite ekosistemi<br />
- Metodi i modeli vo ekotoksikologijata (metodolo{ki aspekti, biostatisti~ki modeli)<br />
- Bioakumulacija na hidrofobni organski polutantni soedinenija<br />
- Hemiski stres na `ivotnata sredina so jaglerodniot i fosforniot biogeohemiski<br />
ciklusi<br />
- Biomonitoring<br />
- Ekotoksikolo{ka legislativa i menaxirawe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite) i prezentacii na studenti<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Osnovni poimi na ekotoksikologijata, hemiski stres i reakcija na<br />
ekosistemite, Vlijanie na hemiskiot stres vrz akvati~nite i terestrijalnite<br />
ekosistemi<br />
Vtora proverka: Metodi i modeli vo ekotoksikologijata,Bioakumulacija na<br />
hidrofobnite organski polutanti, Hemiskiot stres i biogeohemskite ciklusi,<br />
Biomonitoring i ekotkoskolo{ka legislativa.
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
ekotkoskolo{ka legislativa.<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
3. Levin A. S., Harwell A. M., Kelly R. J., Kimball D. K.: Ecotoxicology: Problems and<br />
Approaches. Springer – Verlag New York Inc, 1989<br />
4. Izvadoci od stru~na literatura, Internet
Predmet HEMIJA NA PRIRODNI SOEDINENIJA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 006<br />
Studiska godina II godina<br />
Semestar<br />
Treti (III)<br />
Vkupno ~asovi 30 ( 1 + 1)<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. Dr. Zehra Hajrulai-Musliu<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava: Kako eden od najgolemite delovi od naukata za hrana, heijata<br />
na hrana ima za cel da gi zapoznae studentite so ulogata i zna~eweto<br />
na sostavot i svojstvata na hranlivite komponenti, hemiskite promeni koi vlijaat<br />
za vreme na skladiraweto i procesot na podgotovka; zapoznavawe so nutricionite<br />
vrednosti, kvalitetot i bezbednosta na namirnicite sé so cel razbirawe deka<br />
kvalitetot i bezbednosta na hranata zavisi od hemiskite i fizi~kite procesi.<br />
Kratka programa-teoretska nastava Kratok osvrt na prirodnite organski<br />
soedinenija. Poteklo i raznovidnost na prirodnite organski soedinenija. Op{to za<br />
metodite za nivna izolacija: kristalizacija, hromatografski metodi, metodi na<br />
ekstrakcija, destilacija so vodena parea itn. Glikozidi. Sozdavawe i hidroliza na<br />
glikozidi. Aktivirawe i spojuvawe-sinteza na peptidi na cvrsta faza. Nekoi<br />
specifi~ni linearni i cikli~ni peptidi i proteini. Terpenoidi. Op{ti pati{ta<br />
na biogeneza. Odreduvawe na strukturata na terpenoidite. Monoterpenoidi.<br />
Seskviterpenoidi. Diterpenoidi. Triterpenoidi. Tetraterpenoidi.<br />
Poliizoprenoidi. Saponini. Fitosteroli. Stereohemija, biosinteza, hemiski<br />
sintezi i transformacii. Lipidi. Struktura na masni kiselini. Biosinteza.<br />
Hemiski sintezi. Prostaglandini. Strukturi, biosinteza i sintezi. Tromboksani i<br />
leukotrieni. Polifenoli. Strukturni vidovi. Prisustvo vo prirodata. Izolacija i<br />
odreduvawe na strukturata. Biosinteza. Laboratoriska sinteza. Alkaloidi.<br />
Strukturni karakteristiki. Prisustvo vo prirodata. Izolacija i odreduvawe na<br />
strukturata. Biosinteza. Alkaloidi od ornitin i lizin. Alkaloidi od<br />
fenilaalanin i tirozin. Alkaloidi od triptofan. Sinteza na alkaloidi.<br />
Rastitelni pigmenti.<br />
Ve`bi: Homatografski tehniki. Kontinuirana ekstrakcija na priroden materijal.<br />
Izolacija na laktoza od mleko. Izolacija na glikozidi od priroden materijal.<br />
Peroksidacija na `ivotinski masti. Ekstrakcija na eteri~ni masla. Izolacija na<br />
fenolni soedinenija od grozjeto. Ekstrakcija na alkaloidi: piperin od piperka.<br />
Nikotin od tutun, kofein od kafe. Rastitelni pigmenti: izolacija na β-karoten od<br />
morkov.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
1. VOVED VO PREDMETOT<br />
HEMIJA NA PRIRODNI<br />
SOEDINEIJA<br />
2.<br />
METODI ZA IZOLACIJA<br />
NA PRIRODNI<br />
SOEDINEIJA<br />
3. PRIRODNI IZVORI I<br />
FUNKCIJA NA<br />
GLIKOZIDI I PEPTIDI<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Kratok osvrt na prirodnite organski soedinenija. Poteklo i<br />
raznovidnost na prirodnite organski soedinenija.<br />
Op{to za metodite za nivna izolacija: kristalizacija,<br />
hromatografski metodi, metodi na ekstrakcija, destilacija so<br />
vodena parea itn.<br />
Glikozidi. Sozdavawe i hidroliza na glikozidi. Saponini.<br />
Aktivirawe i spojuvawe-sinteza na peptidi na cvrsta faza. Nekoi<br />
specifi~ni linearni i cikli~ni peptidi i proteini.<br />
4. PRIRODNI IZVORI I<br />
FUNKCIJA NA<br />
TERPENOIDI<br />
Terpenoidi. Op{ti pati{ta na biogeneza. Odreduvawe na<br />
strukturata na terpenoidite. Monoterpenoidi. Seskviterpenoidi.<br />
Diterpenoidi. Triterpenoidi. Tetraterpenoidi. Poliizoprenoidi.<br />
hemiska u`egnatost.<br />
5. RASTITELNI STEROLI Fitosteroli. Stereohemija, biosinteza, hemiski sintezi i<br />
transformacii. Lipidi. Struktura na masni kiselini. Biosinteza.<br />
Hemiski sintezi.
6. PROSTAGLANDINI,<br />
LEUKOTRIENI I<br />
TROMBOKSANI<br />
7. POLIFENOLI<br />
.<br />
8. ALKALOIDI I<br />
PIGMENTI<br />
Prostaglandini. Strukturi, biosinteza i sintezi. Tromboksani i<br />
leukotrieni<br />
Polifenoli. Strukturni vidovi. Prisustvo vo prirodata.<br />
Izolacija i odreduvawe na strukturata. Biosinteza. Laboratoriska<br />
sinteza.<br />
Alkaloidi. Strukturni karakteristiki. Prisustvo vo prirodata.<br />
Izolacija i odreduvawe na strukturata. Biosinteza. Alkaloidi od<br />
ornitin i lizin. Alkaloidi od fenilaalanin i tirozin. Alkaloidi<br />
od triptofan. Sinteza na alkaloidi. Rastitelni pigmenti.<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Vidovi ekstrakcija na priroden materijal.<br />
2. Izolacija na laktoza od mleko.<br />
3. Izolacija na glikozidi od priroden materijal.<br />
4. Peroksidacija na `ivotinski masti.<br />
5. Ekstrakcija na eteri~ni masla.<br />
6. Izolacija na fenolni soedinenija od grozjeto.<br />
7. Ekstrakcija na alkaloidi: piperin od piperka. Nikotin od tutun, kofein od kafe.<br />
8. Rastitelni pigmenti: izolacija na β-karoten od morkov.<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot<br />
pokraj prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani<br />
kontinuirani proverki na znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25%<br />
osvoeni bodovi po proverka.<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden. Studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, treba da izleze na<br />
edna od popravnite proverki na znaewe vo ispitnite sesii.
Proverka na znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:<br />
J. Mann, R.S. Davidson, J.B. Hobbs, D.V. Banthorp, J.B. Harborne: Natural products - their<br />
chemistry and biological significance, Longman, London, 1994;<br />
M. Miloš, P.M. Dewick, Medicinal natural products - a biosynthetic approach, John Wiley &<br />
Sons, New York, 1997;<br />
Prirodni organski spojevi, interna skripta, KTF Split, u tisku;<br />
V. Rapić, Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Predmet ANATOMIJA NA EGZOTI^NI LABORATORISKI @IVOTNI 4.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 007<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar treti(III)<br />
Vkupno ~asovi 45<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Anatomija na `ivotnite<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof dr vlatko Ilieski<br />
Asis m-r Lazo Pendovski<br />
Izveduva Prof dr vlatko Ilieski<br />
Asis m-r Lazo Pendovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Izu~uvawe na gradbata strukturata i funkcionalnata anatomija na egzoti~nite i<br />
laboratoriskite `ivotni. Programata gi opfa}a site aspekti na anatomijata na<br />
`ivotnite kako preduslov za nivno odgleduvawe i ishrana. Ovaa programa sodejstvuva so<br />
potrebite na idnite doktori po veterinarna medicina za nivno educirawe koi }e go<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
primenata vo implementacijata na zakonot za blagosostojba na `ivotnite.<br />
Nastavna programa: Celi<br />
Ve`bi:<br />
Anatomija na egzoti~ni `ivotni<br />
Aplikacija na rendgenski sliki vo dijagnostikata na bolestite kaj<br />
egzoti~ni `ivotni<br />
Anatomija na riba<br />
Anatomija na zelena iguana<br />
Anatomija na glu{ec<br />
Anatomija na zmija<br />
Anatomija na `elka<br />
Anatomija na lasica<br />
Anatomija na koko{ki(2 prezentacii)<br />
Anatomija na noj<br />
Anatomija na gulab<br />
Anatomija na ptici peja~i<br />
Nastaven materijal: Prezentacii, CLIVE Kompjuterska interaktivana<br />
programa(kvizovi): Anatomija na vodozemci i zmii, Rabota so sve`i fiksirani i<br />
plastinirani preparati<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Upotreba na plastinirani modeli i edukativni video materijali<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: bazi~na farmakologija<br />
Vtora proverka: slu~ai od klini~kata praksa
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)
Predmet<br />
ZA[TITA I UPRAVUVAWE SO ZAGROZENI VIDOVI<br />
@IVOTNI<br />
2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 008<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar ^etvrti (IV)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Zapoznavawe na studentite so metodite i na~inite na za{tita na zagrozenite vidovi<br />
`ivotni i zna~eweto na biodiverzitetot. Ovoj kurs ovozmo`uva informacii za<br />
zagrozenite vidovi `ivvotni vo Republika Makedonija i vklu~enost na studentite vo<br />
podgotovka na proekti koi ~e obezbedat postojana za{titna na konkreten zagrozen vid.<br />
Preku vklu~uvaweto vo ovoj tip na proekti, studentite }e imaat mo`nost da poblisku da<br />
se zapoznaat so biolo{kite karakteristiki na odreden vid `ivotno dizajniraj}i<br />
soodvetni merki za za{tita. Izgotvenite proekti }e pretstavuvaat osnova za<br />
ponatamo{na realizacija na istite vo ramkite na Fakultetot so vklu~enost na<br />
studentite koi go izgotvile soodvetniot proekt.<br />
Teoretska Nastava:<br />
- Svetska strategija za za~uvuvawe na biodiverzitetot<br />
- Osnovni na~ela za za{tita na zagrozenite vidovi `ivotni (genetski banki,<br />
rezervati, odgleduvawe vo zarobeni{tvo, reintrodukcija i sl.)<br />
- Zagrozeni vidovi `ivotni vo Republika Makedonija — biolo{ki karakteristiki i<br />
aktuelna brojna sostojba<br />
Prakti~na Nastava:<br />
Rabota vo grupi (6-8 studenti) i podgotovka na proekt za za{tita na zagrozen vid<br />
`ivotno vo Republika Makedonija<br />
- Definirawe na proektot i izbor na tema<br />
- Nau~no - istra`uva~ka rabota - biolo{ki karakteristiki na celniot vid `ivotno<br />
- Nau~no - istra`uva~ka rabota - prakti~ni metodi i merki za za{tita na celnoto<br />
`ivotno<br />
- Poseta i izbor na soodvetna lokacija za sproveduvawe na predvideniot proekt<br />
- Podgotovka na akcionen i vremenski plan za implementacija na proektot<br />
- Finansiska konstrukcija na proektot<br />
- Izrabotka na finalen proekt<br />
- Izrabotka na finalna prezentacija na proektot i sledni ~ekori<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 6 ~asa<br />
Prakti~na nastava (podgotovka na proekt): 24 ~asa<br />
Vkupno: 2~asa /nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Izrabotka na proekt vo grupi od 6-7 studenti<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava i<br />
12 15<br />
predvidenite aktivnosti<br />
Izrabotka na proekt 48 85<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden i boduvaweto se temeli na aktivnosta koja }e ja poka`e<br />
studentot vo tekot na izrabotkata na proektot.
Proverka na<br />
znaewa i Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
ocenuvawe<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala 1. Dokumenti i literatura od soodvetni Institucii vo RM<br />
2. Izvadoci od stru~na literatura, Internet
Predmet PROIZVODSTVO NA KABASTA DOBITO^NA HRANA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 009<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar ^etvrti(IV)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Hranlili, lekoviti i otrovni rastenija, Hemija, Mikrobiologija<br />
Avtor na Prof. d-r Risto Prodanov<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Risto Prodanov;<br />
poml. ass. Radmila ^r~eva - Nikolovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Predmetot Proizvodstvo na kabasta dobito~na hrana ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite i idnite veterinarni stru~naci (na koi glavna preokupacija ke im bide<br />
intenzivnoto st~arsko proizvodstvo), so op{tata karakteristika na rastenijata koi se<br />
koristat vo ishranata na `ivotnite, nivnata hranliva vrednost, svarlivosta i<br />
biolo{kata vrednost, kako i na na~inot na pripremaweto na kabastata dobito~na hrana,<br />
za celishodno i racionalno podmiruvawe na potrebi kaj doma{nite `ivotni<br />
Doprinos vo toj pravec bi bil zapoznavaweto so najnovite sorti i hibridi na<br />
krmni rastenija, nivnite potrebi vo odgleduvaweto, osnovnata tehnologija vo<br />
proizvodstvoto-novite tehnolo{ki re{enija, kako {to se plodoredot, me|uposevot,<br />
vidot i obrabotkata na zemjata, upotrebata na razni gubriva, semiwa, seewe,<br />
odgleduvawe, za{tita...,<br />
Krajna cel na predmetot Proizvodstvo na kabasta dobito~na hrana, so<br />
soodvetna ishrana na `ivotnite, e da se ovozmo`i vlijanie vrz kvantitativnoto i<br />
kvalitativnoto zgolemuvawe na bezbedna dobito~na hrana, odn. hrana za ~ovekot (meso,<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
mleko, jajca).<br />
- Vovedno predavawe za krmnata baza<br />
- Hemiski sostav na rastenijata (esencijalnosta na oddelni materii koi se bitni vo<br />
ishranata na doma{nite `ivotni)<br />
- Vlijanieto na sostavot na po~vata za proizvodstvo na krmni rastenija<br />
- Vlijanieto na agrotehni~kite merki za proizvodstvo na krmni rastenija<br />
- Odgleduvawe i celta vo odgleduvaweto na krmnite rastenija vo plodored<br />
- Ulogata i zna~eweto na zeleniot krmni konveer<br />
- Krmni rastenija od obrabotlivi povr{ini<br />
- @itarki-kako krmni rastenija<br />
- Ednogodi{ni me{unki<br />
- Pove}egodi{ni me{unki<br />
- Korenasto-krtolesti rastenija<br />
- Ostanati krmni rastenija<br />
- Krmni rastenija od livadi i pasi{ta<br />
- Pripremawe, konzervirawe i ~uvawe na dobito~nata hrana<br />
- Pripremawe na seno<br />
- Pripremawe na sena`a<br />
- Pripremawe na sila`a<br />
- Konzervirawe na dobito~nata hrana po pat na dehidrirawe (bra{no, briketi,<br />
peleti)<br />
- ocenuvawe na kvalitetot na dobito~nata hrana<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite).<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: vidovi, kvalitet i primena na kabasta dobito~na hrana<br />
Vtora proverka: konzervirawe i koristewe na dobito~na hrana<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Ivnovski P., Fura`no proizvodstvo, Skopje 2000; Bla`evi} @ i Grdovi} S, Krmno biqe,<br />
Beograd-2003; Bu~kovi} S., Krmno biqe, Beograd-1999;<br />
Prodanov R., Ishrana na doma{nite `ivotni-op{t del (skripta-materijal za interna<br />
upotreba); Kalivoda M., Krmiva, Zagreb -1990; Xuki} D., Biqke za proizvodwu sto~ne<br />
hrane, Novi Sad - 2002;
Predmet ZOOLOGIJA NA DIVE^ 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 010<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar ^etvrti (IV)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za biolo{kite karakteristiki na<br />
dive~ot vo Republika Makedonija.<br />
Predavawata gi opfa}aat ulogata na divite `ivotni vo ekosistemot, sistematikata,<br />
biolo{kite karakteristiki i merkite za konzervacija na dive~ot.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat razrabotuvani vidovite dive~ vo Republika<br />
Makedonija.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Uloga na divite `ivotni vo ekosistemot<br />
• Sistematika i podelba na dive~ot<br />
• Biolo{ki karakteristiki na dive~ot vo R.Makedonija:<br />
- divi ptici<br />
- divi leporidi i griza~i<br />
- divi papkari<br />
- divi mesojadi<br />
• Zagrozeni vidovi dive~<br />
• Merki za za{tita na dive~ot<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Uloga na divite `ivotni vo ekosistemot, Sistematika i podelba na<br />
dive~ot, Biolo{ki karakteristiki na divi ptici, leporidi i griza~i.
Vtora proverka: Biolo{ki karakteristiki na divi papkari i mesojadi, Zagrozeni<br />
vidovi dive~, Merki za za{tita na dive~ot.<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Zakon za lovstvo na R.Makedonija. Slu`ben vesnik na RM br. 26 od 24.02.2009 god.<br />
2. Trpkov B., Don~ev I., Drozdovski I.: Love~ki prira~nik. Sojuz na love~ki<br />
orga<strong>niz</strong>acii na Makedonija, Skopje, 1978.<br />
3. Trpkov B.: Lovstvo. [umarski fakultet Skopje, Skopje, 1989.<br />
4. Hawksworth L.D. and Bull T.A.: Biodiversity and Conservation in Europe. Springer, 2008.<br />
5. Hawksworth L.D. and Bull T.A.: Vertebrate Conservation and Biodiversity. Springer, 2007.<br />
6. Grzimek's Animal Life Encyclopedia – Birds. Thomson-Gale, 2003.<br />
7. Grzimek's Animal Life Encyclopedia – Mammals. Thomson-Gale, 2004.
Predmet BLAGOSOSTOJBA NA RIBI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 011<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar ^etvrti (IV)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za blagosostojbata na<br />
ribite vo intenzivnoto proizvodstvo.<br />
Predavawata gi opfa}aat op{tite aspekti na blagosostojbata na `ivotnite i ribite,<br />
vlijanieto i reakcijata na stresot, vlijanieto na abiotskite i biotskite faktori na<br />
`ivotnata sredina, akvakulturnoto proizvodstvo i bolestite vrz blagosostojbata na<br />
ribite.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat re{avani razni problemi od sovremenoto<br />
akvakulturno proizvodstvo od aspekt na blagosostojbata na ribite.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Blagosostojba na `ivotnite<br />
• Blagosostojbata i ribite<br />
• Odgovor na stres kaj ribite<br />
• Bolka i strav kaj ribite<br />
• Stradawe na ribite<br />
• Legislativa za blagosostojbata na ribite<br />
• Odgleduva~ka praksa i blagosostojba na ribite<br />
• Gustina na nasad i blagosostojba na ribite<br />
• O{tetuvawa na perkite kaj odgleduvanite ribi<br />
• Kvalitetot na vodata i blagosostojbata na ribite<br />
• Transport i blagosostojba na ribite<br />
• Implikacii na bolestite i lekovite na blagosostojbata na ribite<br />
• Deformiteti na ribite i blagosostojba<br />
• Ribolov i blagosostojba na ribite<br />
• Blagosostojba na ornamentalnite vidovi ribi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Blagosostojba na `ivotnite, Blagosostojbata i ribite, Odgovor na stres<br />
kaj ribite, Bolka i strav kaj ribite, Stradawe na ribite, Legislativa za<br />
blagosostojbata na ribite, Odgleduva~ka praksa i blagosostojba na ribite, Gustina na<br />
nasad i blagosostojba na ribite.<br />
Vtora proverka: O{tetuvawa na perkite kaj odgleduvanite ribi, Kvalitetot na vodata<br />
i blagosostojbata na ribite, Transport i blagosostojba na ribite, Implikacii na<br />
bolestite i lekovite na blagosostojbata na ribite, Deformiteti na ribite i<br />
blagosostojba, Ribolov i blagosostojba na ribite, Blagosostojba na ornamentalnite<br />
vidovi ribi.<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Branson J.E.: Fish Welfare. Blackwell Publishing Ltd, 2008.
Predmet P^ELARSTVO 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 012<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar ^etvrti (IV)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za tehnologijata na sovremenoto<br />
proizvodstvo na p~elni proizvodi.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na p~elarstvoto i osnovnite sistematski i<br />
biolo{ki karakteristiki na medonosnata p~ela, p~elarncite, p~lnite `iveali{ta i<br />
potrebniot p~elarski alat i pribor, tehnolo{kite postapki koi treba da bidat<br />
primeneti so cel proizvodstvo na organski sertificirani p~elni proizvodi i<br />
zdravstvenata za{tita na p~elite.<br />
Za vreme na seminarite, prakti~no }e bidat obrabotuvani apitehni~kite postapki za<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
sovremeno proizvodstvo na p~elni proizvodi.<br />
• Zna~ewe na p~elarstvoto<br />
• Sistematika i vidovi i rasi na p~eli<br />
• ^lenovi na p~elnoto semejstvo<br />
• Biolo{ki karakteristiki na medonosnata p~ela<br />
• Zapo~nuvawe so odgleduvawe medonosni p~eli<br />
• P~elarnici, p~elni `iveali{ta i p~elarski alat i pribor<br />
• Tehnologija na p~elarewe<br />
• Medonosni rastenija<br />
• P~elni proizvodi<br />
• Zdravstvena za{tita na p~elite<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Zna~ewe na p~elarstvoto, Sistematika i vidovi i rasi na p~eli,<br />
^lenovi na p~elnoto semejstvo, Biolo{ki karakteristiki na medonosnata p~ela,<br />
Zapo~nuvawe so odgleduvawe medonosni p~eli<br />
Vtora proverka: P~elarnici, p~elni `iveali{ta i p~elarski alat i pribor,<br />
Tehnologija na p~elarewe, Medonosni rastenija, P~elni proizvodi, Zdravstvena<br />
za{tita na p~elite<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Hristovski M. i Cvetkovi} A.: Sovremena kontrola na varoozata. Fakultet za<br />
veterinarna medicina vo Skopje, Skopje, 2009.<br />
2. Hristovski M.: P~elarstvoto vo 21 vek. Nacionalen forum za za{tita na `ivotnite<br />
na Makedonija, Skopje, 2004.<br />
3. Kiprijanovska Hrisula, Naumovski M.: P~elarstvo. Skopje, 2002.
Predmet EKONOMIKA I ORGANIZACIJA NA STO^ARSKO proizvodstvo 4.0kreditni poeni<br />
Kod FVM 013<br />
Studiska Vtora (II)<br />
godina<br />
Semestar ^etvrti (IV)<br />
Vkupno ~asovi 2+1<br />
Vid na predmet Izboren<br />
Preduslovi Zapi{an ~etvrt semestar<br />
Avtor na<br />
Prof. D-r Mihajlo Adamov<br />
programata Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
Izveduva Prof. D-r Mihajlo Adamov<br />
Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
prakti~na nastava: poml. ass. Nikola Adamov<br />
Cel i zada~i na Teoretskata nastava.<br />
nastavnata<br />
programa - So ogled na faktot {to vo tekot na vtora godina od studiumot na veterinarna<br />
medicina se izu~uvaat kako zadol`itelni predmetite Sto~arstvo i Ruralna ekonomija,<br />
smetavme deka Ekonomikata i orga<strong>niz</strong>acijata na sto~arsko proizvodstvo kako zaedni~ka<br />
nadgradba na dvta predmeti }e bide logi~no prodol`uvawe na znaewata, a osobeno za<br />
studenti koi }e rabotat so farmsko proizvodstvo. Zatoa ovoj predmet }e gi obrabotuva<br />
podetalno karakteristikite na sto~arskoto pretprijatie, karakteristikite na farmsko<br />
~uvawe i odgleduvawe na razli{ni vidovi na `ivotni i toa govedarstvo, ov~arstvo i<br />
kozarstvo, sviwarstvo i `ivinarstvo. Pri toa }e bidat obraboteni site poedine~ni<br />
karakteristiki na poedini proizvodstva kako od orga<strong>niz</strong>aciono-tehni~ki, taka i od<br />
ekonomski aspekt.<br />
- Isto taka ovoj kurs }e mu ovozmo`i na studentot svesnost za svojata odgovornost kako<br />
del od nacionalnoto stopanstvo, kako i mestoto i ulogata na veterinarnata profesija<br />
vo vkupnata ekonomija.<br />
Prakti~nata nastava<br />
- da dade poddr{ka na teoretskata nastava i dopolnitelno da dorazraboti odredeni<br />
sodr`ini od aspekt na praksata preku razli~ni nastavni metodi kako dramatizacija na<br />
odredeni pretpostaveni situacii i re{avawe na slu~aj, razrabotka na razli~ni analizi<br />
na ekonomskata uspe{nost na pretprijatieto kako {to e analizata na rizik, cost-benefit<br />
analizata i sli~no na poedine~ni proizvodstveni sistemi. Prakti~nata nastava }e<br />
ovozmo`i i poseta na farmi i sto~arski pretprjatija vo ruralnite sredini kade }e<br />
mo`e prakti~no da se poka`at del od principite na rabota obraboteni vo teoretskiot<br />
del.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Data Nastavna edinica Sodr`ina na nastavna edinica<br />
br. na<br />
~asovi<br />
1-2 Voved [to e ekonomika i orga<strong>niz</strong>acija na sto~arsko proizvodstvo, Zo{to<br />
veterinarite imaat potreba od ovoj tip na obuka, Osnovni<br />
3-5 Ekonomsko zna~ewe<br />
na sto~arstvoto<br />
6-8 Proizvodstvo na<br />
dobitok i dobito~ni<br />
proizvodi<br />
9-11 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
govedarsko<br />
proizvodstvo<br />
12-14 Ekonomika na<br />
govedarsko<br />
proizvodstvo<br />
15-16 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
ov~arsko i kozarsko<br />
proizvodstvo<br />
17-18 Ekonomika na<br />
ov~arsko i kozarsko<br />
proizvodstvo<br />
19-20 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
sviwarsko<br />
proizvodstvo<br />
21-22 Ekonomika na<br />
sviwarsko<br />
proizvodstvo<br />
23-24 Orga<strong>niz</strong>acija na<br />
`ivinarsko<br />
proizvodstvo<br />
25-26 Ekonomika na<br />
`ivinarsko<br />
proizvodstvo<br />
27-30 Promet so animalni<br />
proizvodi<br />
ekonomski principi<br />
[to e ekonomia, {to predstavuva ekonomikata na sto~arstvoto,<br />
Zo{to taa e zna~ajna za veterinarite, Osnovni poimi na ekonomika<br />
i orga<strong>niz</strong>acija na sto~arstvoto<br />
Sto`arskite proizvodi kako hrana na naselenieto i sirovina za<br />
industrijata, metodi za izbor na sto~arski granki od aspekt na<br />
ekonomi~nost, Bilansen metod<br />
Sistemi na govedarstvo, Nasoki vo govedarstvoto, orga<strong>niz</strong>acija na<br />
reprodukcija vo govedarstvoto,orga<strong>niz</strong>acija na proizvodstveni<br />
procesi i iskoristuvawe na dobito~na hrana vo govedarstvoto<br />
Ekonomsko zna~ewe na govedarstvoto, Obrt na stado, usloven broj<br />
na grla, Planirawe na proizvodstvo i proizvodni procesi vo<br />
govedarstvoto, ekonomika na tro{oci na dobito~na hrana<br />
Sistemi na ov~arstvo i kozarstvo, Nasoki vo ov~arstvoto i<br />
kozarstvoto, orga<strong>niz</strong>acija na reprodukcija vo ov~arstvo i<br />
kozarstvo, orga<strong>niz</strong>acija na proizvodstveni procesi i<br />
iskoristuvawe na dobito~na hrana vo ov~arstvo i kozarstvo<br />
Ekonomsko zna~ewe na ov~arstvo i kozarstvo , Obrt na stado,<br />
usloven broj na grla, Planirawe na proizvodstvo i proizvodni<br />
procesi vo ov~arstvo i kozarstvo , ekonomika na tro{oci na<br />
dobito~na hrana vo ov{arstoto i kozarstvoto<br />
Sistemi na sviwarstvo, Nasoki vo sviwarstvoto, orga<strong>niz</strong>acija na<br />
reprodukcija vo sviwarstvoto, orga<strong>niz</strong>acija na proizvodstveni<br />
procesi i iskoristuvawe na dobito~na hrana vo sviwarstvoto<br />
Ekonomsko zna~ewe na sviwarstvo , Obrt na stado, usloven broj na<br />
grla, Planirawe na proizvodstvo i proizvodni procesi vo<br />
sviwarstvo , ekonomika na tro{oci na dobito~na hrana vo<br />
sviwarstvo<br />
Sistemi na `ivinarstvoto, Nasoki vo `ivinarstvoto ,<br />
orga<strong>niz</strong>acija na reprodukcija vo `ivinarstvoto , orga<strong>niz</strong>acija na<br />
proizvodstveni procesi i iskoristuvawe na dobito~na hrana vo<br />
`ivinarstvoto<br />
Ekonomsko zna~ewe na `ivinarstvoto , Obrt na jato, Planirawe<br />
na proizvodstvo i proizvodni procesi vo s `ivinarstvoto ,<br />
ekonomika na tro{oci na dobito~na hrana vo `ivinarstvoto<br />
Ceni, Transport, Pazarni ustanovi, Merki za regulacija na<br />
sovremeniot promet na animalni proivodi<br />
Reden<br />
Nastavna edinica<br />
broj na Data<br />
~asovi<br />
1-2 Ekonomsko zna~ewe<br />
na sto~arstvoto<br />
3 -5 Poseta na govedarska<br />
farma<br />
6-8 Poseta na ov~arska<br />
farma<br />
9-11 Poseta na sviwarska<br />
farma<br />
12-13 Poseta na<br />
`ivinarska farma<br />
14-15 Hronometrija i<br />
hronografija<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Sostavuvawe i re{avawe na matemati~ki model i simpleks metod<br />
na linearno programirawe<br />
Primeri i kade }e se vidat site teoretski aspekti na ekonomikata<br />
i ora<strong>niz</strong>acijata na govedarstvoto vo praksa<br />
Primeri i kade }e se vidat site teoretski aspekti na ekonomikata<br />
i ora<strong>niz</strong>acijata na ov~arstvoto vo praksa<br />
Primeri i kade }e se vidat site teoretski aspekti na ekonomikata<br />
i ora<strong>niz</strong>acijata na sviwarstvoto vo praksa<br />
Primeri i kade }e se vidat site teoretski aspekti na ekonomikata<br />
i ora<strong>niz</strong>acijata na govedarstvoto vo praksa<br />
Na~ini za odreduvawe na norma vo sto~arskoto proizvodstvo
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi preku poseta na farmi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 8 12<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 14<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 10 14<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit /<br />
Vkupno: 60 100<br />
*Ednata proverka ja ocenuva edniot nastavnik, a drugata drugiot. Krajnata ocena e<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - Ekonomski aspekti<br />
Vtora proverka: - Orga<strong>niz</strong>acioni aspekti<br />
Zavr{en ispit: na barawe na student<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Todor Todorov: Ekonomija, ekonomika, orga<strong>niz</strong>acija, Skopje, 2001<br />
2. Svetislav Anti}: Ekonomika i orga<strong>niz</strong>acija sto~arske proizvodwe, Beograd
Predmet DIVERZITET I ZA[TITA NA DIVI MESOJADI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 014<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za na~inite na za{tita na divite<br />
karnivori.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na divite karnivori, sistematikata, biolo{kite<br />
karakteristiki i merkite za konzervacija na divite karnivori.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat razrabotuvani razni programi za za{tita na<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
divite karnivori.<br />
• Zna~ewe na divite karnivori za ekosistemot<br />
• Sistematika na divite karnivori<br />
• Biolo{ki karakteristiki na divite karnivori<br />
• Zagrozeni vidovi divi karnivori<br />
• Merki za za{tita na divite karnivori od familiite:<br />
- Felidae<br />
- Canidae<br />
- Ursuidae<br />
- Mustelidae<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Zna~ewe na divite karnivori za ekosistemot, Sistematika na divite<br />
karnivori, Biolo{ki karakteristiki na divite karnivori, Zagrozeni vidovi divi<br />
karnivori<br />
Vtora proverka: Merki za za{tita na divite karnivori<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Zakon za lovstvo na R.Makedonija. Slu`ben vesnik na RM br. 26 od 24.02.2009 god.<br />
2. Trpkov B., Don~ev I., Drozdovski I.: Love~ki prira~nik. Sojuz na love~ki orga<strong>niz</strong>acii<br />
na Makedonija, Skopje, 1978.<br />
3. Trpkov B.: Lovstvo. [umarski fakultet Skopje, Skopje, 1989.<br />
4. Hawksworth L.D. and Bull T.A.: Biodiversity and Conservation in Europe. Springer, 2008.<br />
5. Hawksworth L.D. and Bull T.A.: Vertebrate Conservation and Biodiversity. Springer, 2007.<br />
6. Macdonald W.D. and Sillero-Zubiri C.: Biology and Conservation of Wild Canids. Oxford<br />
University Press, 2004.<br />
7. Grzimek's Animal Life Encyclopedia – Mammals. Thomson-Gale, 2004.
Predmet DIVERZITET I ZA[TITA NA GRABLIVI PTICI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 015<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za na~inite na za{tita na<br />
grablivite ptici.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na grablivite ptici, sistematikata, biolo{kite<br />
karakteristiki i merkite za konzervacija na grablivite ptici.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat razrabotuvani razni programi za za{tita na<br />
grablivite ptici.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Zna~ewe na grablivite ptici za ekosistemot<br />
• Sistematika na grablivite ptici<br />
• Biolo{ki karakteristiki na grablivite ptici<br />
• Zagrozeni vidovi grablivi ptici<br />
• Merki za za{tita na:<br />
- sokoli<br />
- orli<br />
- jastrebi<br />
- mr{ojadci<br />
- luwi<br />
- eji<br />
- buvovi<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Zna~ewe na grablivite ptici za ekosistemot, Sistematika na grablivite<br />
ptici, Biolo{ki karakteristiki na grablivite ptici, Zagrozeni vidovi grablivi ptici
Vtora proverka: Merki za za{tita na grablivite ptici<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Zakon za lovstvo na R.Makedonija. Slu`ben vesnik na RM br. 26 od 24.02.2009 god.<br />
2. Trpkov B., Don~ev I., Drozdovski I.: Love~ki prira~nik. Sojuz na love~ki orga<strong>niz</strong>acii<br />
na Makedonija, Skopje, 1978.<br />
3. Trpkov B.: Lovstvo. [umarski fakultet Skopje, Skopje, 1989.<br />
4. Hawksworth L.D. and Bull T.A.: Biodiversity and Conservation in Europe. Springer, 2008.<br />
5. Hawksworth L.D. and Bull T.A.: Vertebrate Conservation and Biodiversity. Springer, 2007.<br />
6. Grzimek's Animal Life Encyclopedia – Birds. Thomson-Gale, 2003.
Predmet DIVERZITET I ZA[TITA NA RIBI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 016<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za diverzitetot na ribite i<br />
na~inite za nivna konzervacija.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na ribarstvoto i akvakulturata, sistematikata<br />
na ribite i zagrozenite vidovi ribi, pri~inite za namaluvawe na populacijata na<br />
zagrozenite vidovi ribi kako i mo`nostite za nivna repopulacija.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat obrabotuvani na~inite na za{tita na<br />
zagrozenite vidovi ribi.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Zna~ewe na ribarstvoto i akvakulturata<br />
• Sistematika na ribite<br />
• Zagrozeni vidovi ribi<br />
• Modifikacija na prirodnite `iveali{ta<br />
• Brani i drugi hidrolo{ki objekti<br />
• Kvalitet na vodata<br />
• Introducirani vidovi<br />
• Prekumeren ribolov<br />
• Trgovija<br />
• Akvakultura<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Zna~ewe na ribarstvoto i akvakulturata, Sistematika na ribite,<br />
Zagrozeni vidovi ribi, Modifikacija na prirodnite `iveali{ta, Brani i drugi<br />
hidrolo{ki objekti<br />
Vtora proverka: Kvalitet na vodata, Introducirani vidovi, Prekumeren ribolov,<br />
Trgovija, Akvakultura<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Helfman S.G.: Fish Conservation. Island Press, Washington, USA, 2007.<br />
2. Nelson S.J.: Fishes of the World. John Wiley & Sons, Inc., 2006.<br />
3. Hickman P.C., Roberts S.L. Larson A.: Animal Diversity. The McGraw-Hill Companies,<br />
2002.<br />
4. Levin A.S.: Encyclopedia of Biodiversity Vol. 2. Academic Press, 2001.
Predmet ORNAMENTALNA AKVAKULTURA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 017<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za na~inite na odgleduvawe na<br />
ornamentalnite slatkovodni vidovi ribi.<br />
Predavawata gi opfa}aat op{tite karakteristiki na ornamentalnata akvakultura,<br />
vidovite ribi koi se odgleduvaat i na~inite na odgleduvawe, karakteristikite na<br />
vodata, zdravstvenata sostojba na odgleduvanite ribi i marketingot na odgledanite<br />
ribi.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat obrabotuvani na~inite na odgleduvawe na<br />
ornamentalnite slatkovodni ribi.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Istoriski razvoj na ornamentalnata akvakultura<br />
• Vidovi na ornamentalni slatkovodni ribi<br />
• Kvalitet na vodata<br />
• Kvantitet na vodata<br />
• Menaxment na vodata<br />
• Razmno`uvawe na ornamentalnite ribi<br />
• Rast i razvoj na ornamentalnite ribi<br />
• Odgleduvawe<br />
• Menaxment na zdravjeto na odgleduvanite ribi<br />
• Marketing<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Istoriski razvoj na ornamentalnata akvakultura, Vidovi na<br />
ornamentalni slatkovodni ribi, Kvalitet na vodata, Kvantitet na vodata, Menaxment na<br />
vodata.<br />
Vtora proverka: Razmno`uvawe na ornamentalnite ribi, Rast i razvoj na<br />
ornamentalnite ribi, Odgleduvawe, Menaxment na zdravjeto na odgleduvanite ribi,<br />
Marketing.<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Stickney R.R.: Encyclopedia of aquaculture. John Wiley & Sons, Inc. New York, USA, 2000.
Predmet SPORTSKI I REKREATIVEN RIBOLOV 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 018<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za pravilata i tehnikite na<br />
sportskiot i rekreativniot ribolov.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na sportskiot i rekreativniot ribolov,<br />
zna~ajnite vidovi ribi, potrebniot alat i pribor, na~inite na ribolov, poribuvaweto i<br />
za{titata na ribniot fond.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat obrabotuvani tehnikite na ribolov na razni<br />
vidovi ribi.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Sportskiot i rekreativniot ribolov vo svetot i kaj nas<br />
• Vidovi ribi od zna~ewe za sportskiot i rekreativniot ribolov<br />
• Riboloven alat i pribor<br />
• Hrana i mamci za ribolov<br />
• Tehniki na ribolov<br />
• Riboloven Bon-Ton<br />
• Orga<strong>niz</strong>acija na natprevari<br />
• Poribuvawe na otvorenite vodi<br />
• Za{tita na ribniot fond<br />
• Zakon za ribarstvo i akvakultura<br />
• Nacionalna federacija na Makedonija vo sportski ribolov<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Sportskiot i rekreativniot ribolov vo svetot i kaj nas, Vidovi ribi od<br />
zna~ewe za sportskiot i rekreativniot ribolov , Riboloven alat i pribor, Hrana i<br />
mamci za ribolov, Tehniki na ribolov, Riboloven Bon-Ton
Vtora proverka: Orga<strong>niz</strong>acija na natprevari, Poribuvawe na otvorenite vodi, Za{tita<br />
na ribniot fond, Zakon za ribarstvo i akvakultura, Nacionalna federacija na<br />
Makedonija vo sportski ribolov<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
5. Hristovski M. i Stoimenovski Z.: Sportsko riboloven Sojuz na Makedonija.<br />
Nacionalen forum za za{tita na `ivotnite na Makedonija, Skopje, 1999.<br />
6. Naumovski M.: Ribite vo Makedonija. @aki-Skopje, Skopje, 1995.<br />
7. Toth, M.: Fishing Basics. Penguin publisher, 1997.<br />
8. Young C.D.: Fly Fishing – The lifetime sport. Honeybear Press LLC, USA, 2005
Predmet OSNOVI NA CITOLO[KATA DIJAGNOSTIKA 4.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 019<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 45<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Fiziologija, Patofiziologija<br />
Avtor na doc. D-r Igor Ul~ar<br />
programata<br />
Izveduva doc. D-r Igor Ul~ar<br />
poml. ass. Irena Celeska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celata e podobro i polesno zapoznavawe so osnovnite principi na citologijata koi se<br />
koristat vo rutinskata dijagnostika na bolestite. Kako nau~na disciplina nao|a {iroka<br />
primena vo klini~kata dijagnostika.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Voved vo citolo{ka interpretacija<br />
- 1. Princip na citolo{ka evaluacija<br />
- 2. Citopatolo{ki tehniki<br />
- 3. Infektivni agensi<br />
- 4. Ko`a i potko`ni lezii<br />
- 5. Limfen sistem - limfni ~vorovi, slezena i timus<br />
- 6. Cerebrospinalna te~nost<br />
- 7. Glava i vrat - orofarings, tonzili, plunkovi `lezdi, tireoidea i paratireoidea<br />
- 8. Respiratoren trakt - nos, trahea, bronhii i beli drobovi<br />
- 9. Plevralna i peritoanealna te~nost<br />
- 10. Gastrointestinalen trakt - Creva, crn drob, pankreas<br />
- 11. Muskulo skeleten sistem<br />
- 12. Sinovijalna te~nost<br />
- 13. Urinaren trakt - bubrezi, uretra i mo~en meur<br />
- 14. Reproduktiven trakt - vagina, uterus, prostata, testis i mle~na `lezda<br />
- 15. Oko i uvo<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 8 10<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na 8 10<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Kontinuirani proverki teoretska (tri) 5 10<br />
Kontinuirani proverki prakti~na (tri) 5 10<br />
Zavr{en ispit 10 15<br />
Vkupno: 56 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Dokolku studentot ne osvoi 5 boda na nekoja od<br />
kontinuiranite proverki, se smeta deka taa kontinuirana proverka ne ja polo`il, i }e mu<br />
se dade mo`nost da polaga edna popravna kontinuirana proverka na krajot od semestarot.<br />
Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da osvoi minimum 51 bod od<br />
teoretskata, prakti~nata nastava i trite kontinuirani proverki.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (tri): pismeno<br />
Prva proverka: metodska edinica 1.-5.<br />
Vtora proverka: metodska edinica 6.-11.<br />
Treta proverka: metodska edinica 12.-15.<br />
Zavr{en ispit: usmen ili pismen
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Paul Canfield, Patricia Martin, Veterinary Cytology, A postgraduate foundation<br />
publication, University of Sydney, 1998<br />
2. Rebecca Baker, John H. Lumsden, Color atlas of citology of dog and cat, Mosby,<br />
2000
Predmet VETERINARNA HEMATOLOGIJA 4.0 kreditni poei<br />
Kod FVM 020<br />
Studiska Treta (III)<br />
godina<br />
Semestar Petti (V)<br />
Vkupno ~asovi 45<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Fiziologija, Patofiziologija<br />
Avtor na doc. d-r Igor Ul~ar<br />
programata<br />
Izveduva doc. d-r Igor Ul~ar<br />
poml. ass. Irena Celeska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta e podrobno zapoznavawe so fiziologijata i patologijata na hematopoetskiot<br />
sistem i na krvnite elementi, odnosno zastapeni se onie detali koi ne gi opfa}a<br />
predmetot Patofiziologija.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
- 1. Ispituvawe na krvta i na koskenata srcevina<br />
- 2. Komparativna hematologija kaj doma{nite cica~i<br />
- 3. Komparativna hematologija kaj `ivinata i kaj nekoi drugi vidovi cica~i<br />
- 4. Hematopoeza<br />
- 5. Koagulacija i nejzini naru{uvawa<br />
- 6. Trombociti<br />
- 7. Fiziologija na eritrocitite i nivni promeni pri zaboluvawe<br />
- 8. Anemii i policitemii<br />
- 9. Hemoliti~ki anemii povrzani so infektivni agensi<br />
- 10. Hemoliti~ki anemii neinfektivno poteklo<br />
- 11. Depresivni ili hipoproliferativni anemii<br />
- 12. Neutrofili<br />
- 13. Eozinofili<br />
- 14. Bazofili i mastociti<br />
- 15. Monociti i makrofagi<br />
- 16. Limfociti i plazma-kletki<br />
- 17. Interpretacija na leukocitnite parametri<br />
- 18. Leukozi kaj doma{nite `ivotni<br />
- 19. Plazmatski proteini i disproteinemii<br />
- 20. Imunohematologija<br />
Teoretska nastava: 3 ~asa/nedelno (45 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na klini~ki slu~ai; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na<br />
mislewa, idei, diskusija); oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 8 10<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na 8 10<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Kontinuirani proverki teoretska (tri) 5 10<br />
Kontinuirani proverki prakti~na (tri) 5 10<br />
Zavr{en ispit 10 15<br />
Vkupno: 56 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Dokolku studentot ne osvoi 5 boda na nekoja od<br />
kontinuiranite proverki, se smeta deka taa kontinuirana proverka ne ja polo`il, i }e mu<br />
se dade mo`nost da polaga edna popravna kontinuirana proverka na krajot od semestarot.<br />
Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno da osvoi minimum 51 bod od<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (tri): pismeno<br />
Prva proverka: metodska edinica 1.-6.<br />
Vtora proverka: metodska edinica 7.-11.<br />
Treta proverka: metodska edinica 12-20.
Zavr{en ispit: usmen ili pismen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. N.C. Jain, Essentials of Veterinary Hematology, Lea & Febiger, Philadelphia, 1993.<br />
2. A.H. Rebar, P.S. MacWilliams, B.F. Feldman, F.L. Metzger, R.V.H. Pollock, and J.<br />
Roche (Eds.), A Guide to Hematology in Dogs and Cats, IVIS, 2005.
Predmet TROPSKI PARAZITARNI BOLESTI 1.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 021<br />
Studiska ^etvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Osmi (VIII)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Parazitologija i parazitarni zaboluvawa<br />
Avtor na<br />
programata<br />
prof.d-r Dino ^r~ev<br />
ass. m-r Jovana Stefanovska<br />
Izveduva prof.d-r Dino ^r~ev<br />
ass. m-r Jovana Stefanovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na ovoj predmet e da gi zapoznae studentite na veterinarna medicina so<br />
morfologijata i biologijata na parazitite od tropskite i subtropskite oblasti i so<br />
nivnata epizootiologija (epidemiologija), patogeneza, klini~ka slika, kako i metodite<br />
na nivnata dijagnostika, le~ewe i suzbivawe na bolestite {to gi predizvikuvaat.<br />
Studentite }e bidat zapoznati i so klini~kiot pristap na parazitskite bolesti va`ni<br />
vo javnoto zdravstvo i so nivnata laboratoriska diagnostika. Preku ovoj predmet<br />
studentite }e se osposobat samostalno da re{avaat za principot na sovladuvawe i<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
suzbivawe na parazitolo{kite problemi vo tropskite i subtropskite podra~a.<br />
Isto~no-obalna groznica i maligna ov~a tajlerioza -1,5 ~asa<br />
Tripanosmoza (nagana, surra, goufar, murrina, derrengadera, mal de caderas i {agasova<br />
bolest) - 4 ~asa<br />
Fascioloza, fasciolopsoza, klonorhoza, paragonimoza i shistosomoza - 3,5 ~asa<br />
Eaozonofilen meningoencefalitis, gnatostomoza, i drakunkuloza - 1,5 ~asa<br />
Dirofilarioza, elefantijaza, onhocerkoza, loaijaza, stefanofilarioza - 2,5 ~asa<br />
Pulikoza (Tunga penetrans), мијази (Dermatobia hominis, Cordylobia anthropophaga,<br />
Cochliomyia hominivorax, Lucilia spp., Calliphora spp., Phormia spp., Chrysomyia spp..<br />
Auchmero- myia luteola – parazitizam - 2 ~asa<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (edna) 42 75<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit pretstavuva pismenata proverka.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (edna): pismeno<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
G.D. Schmidt & L.S. Roberts: FOUNDATION OF PARASITOLOGY, Times Mirror/Mosby, 3 rd -5<br />
th edition St. Louis - Santa Clara, 1985 - Singapoor, 2000
Predmet RACIONALNA PRIMENA NA ANTIMIKROBNITE LEKOVI 1.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM022<br />
Studiska ^etvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Osmi (VIII)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Farmakologija<br />
Avtor na<br />
Prof. d-r Romel Velev<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Romel Velev<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na ovoj kurs e da se zapoznae studentot za potrebata od zgolemena svest pri<br />
prepi{uvaweto na antimikrobnite lekovi, da gi zapoznae so problemot na antibiotska<br />
rezistencija i so osnovnite principi na pravilnata upotreba na antimikrobnite lekovi<br />
kako integrlen del na dobrata veterinarna praksa.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
- zapoznavawe so Evropskata platforma za odgovorna primena na lekovite kaj<br />
`ivotnite<br />
- pravna regulativa za pu{tawe na antimikrobnite lekovi vo promet<br />
- obezbeduvawe na zdravje za `ivotnite<br />
- principi na pravilnoto koristewe na antimikrobnite lekovi<br />
- izbor na vistinskiot antibiotik<br />
- primena na vistinskiot antibiotik<br />
- monitoring na koristeweto na antibioticite<br />
- antibiotska rezistencija<br />
- alternativa za antibioticite i integriranite programi za kontrola na bolestite<br />
Seminari: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: interaktivna nastava vo grupa so diskusija za zadadena tema; aktivno u~estvo<br />
na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija); oralna prezentacija na poglavje<br />
po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi predvidenite aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
24 30<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirana proverka (edna) 30 60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (edna): pismeno<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden osven ako ne e poka`an uspeh na kontinuiranata<br />
proverka<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. FVE: Antibiotic Resistance & Prudent use of Antibiotics in Veterinary Medicine.<br />
2. EPRUMA: Best Practice Framework for the use of Antimicrobials in Food-Producing Animals in the<br />
EU.
Predmet KINOLOGIJA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 023<br />
Studiska Чetvrta (IV)<br />
godina<br />
Semestar Osmi (VIII)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Klini~ka dijagnostika<br />
Avtor na Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Definicija za predmetot: preku ovoj predmet studentot dobiva poznavawa od oblasta na<br />
konologijata povrzani so istorijatot na kinolo{koto orga<strong>niz</strong>irano rabotewe vo svetot i<br />
kaj nas, kinolo{kite dru{tva, podelba na rasite, odgleduvawe na ku~iwata, higiena na<br />
vlaknoto, na~in na ishrana, smestuvawe.<br />
Pozicija na predmetot vo veterinarnata edukacija: so ovoj predmet se pro{iruvaat<br />
znaewata kaj studentot koj se odnesuvaat na rasite ku~iwa. Osobeno detalno se<br />
opi{uvaat postoeweto na razli~nite grupi na ku~iwa spored nivnata me|unarodna<br />
klasifikacija, specifi~nosta po grupi, kako i specifi~nosta na sekoja rasa<br />
poedine~no. Vakviot priod mu ovozmo`uva na studentot podobro da gi zapoznae i<br />
diferencira zaboluvawata povrzani so rasovite karakteristiki.<br />
Povrzanost na predmetot so kurikulumot: temite koi se predmet na zapoznavawe gi<br />
opfa}aat karateristikite na gradbata kaj odredenite rasi na ku~iwa. Isto taka, se<br />
opi{ani i standardite koi treba da gi ispolnat rasite vo odnos na gradbata, ko`ata,<br />
vlaknoto, bojata i drugite znaci povrzani so rasata. Zatoa, preporaka e da ovoj predmet<br />
se izu~uva zaedno so vnatre{nite bolesti kaj doma{nite milenici ili vedna{ posle<br />
otslu{uvaweto na ovoj predmet.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Predavawa:<br />
Voved vo kinologijata, orga<strong>niz</strong>aciona postavenost 1~as<br />
Podelba na rasi soglasno FCI-klasifikacijata 3 ~asa<br />
[arplaninec-poteklo i osobini 1 ~as<br />
Odgleduvawe na ku~iwata (polovo sozrevawe, potomstvo, parewe, graviditet,<br />
poroduvawe, nega na leglo-kriti~ni periodi, obele`uvawe na legloto) 2 ~asa<br />
Odgleduvawe i dresura na ku~iwata 1 ~as<br />
Higiena na vlaknoto i posebnosti vo ishranata 1 ~as<br />
Ishrana na leglo i mali ku~enca 1 ~as<br />
Smestuvawe na ku~iwata 1 ~as<br />
Ve`bi:<br />
Sekoj student }e bide zadol`en za podgotovka na seminarski trud koj se odnesuva na<br />
grupite na `ivotni po FCI- klasifikacijata ili podgotovka na karakteristiki za<br />
odredeni rasi poedine~no- 10 ~asa<br />
Prakti~na nastava-Posetuvawe i aktivno u~estvo na kinolo{ki izlo`bi 9 ~asa<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (11 ~asa teoretska nastava)<br />
Ve`bi i seminari: 1 ~as nedelno (10 ~asa) kiniolo{ki izlo`bi (9 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (razvivawe na diskusii za odlgeduvawe, opis na rasi,<br />
koristewe na video materijali)<br />
Ve`bi: sekoj student }e podgotvuvaseminarski za grupite na `ivotni ili za odredenite<br />
rasi; oralna prezentacija na studentot.<br />
Aktivno u~estvo i prezentacija na nivnoto u~estvo na kinolo{ki izlo`bi.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 8 11<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
6 10<br />
seminarite<br />
Prakti~na nastava 5 9<br />
Zavr{en ispit<br />
ima<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit e predviden. Kriterium za polagawe na zavr{en ispit pretstavuva<br />
osvojuvawe na 50% od bodovite predvideni so teoretskata nastava, seminarskite i<br />
prakti~nata nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
*Zavr{en ispit: studentot zadol`itelno go polaga zavr{niot ispit usno ili<br />
pismeno. Kriterium za polagawe na zavr{en ispit pretstavuva osvojuvawe na 50% od<br />
bodovite predvideni so teoretskata nastava, seminarskite i prakti~nata nastava<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Prof. dr. sc. Mario Bauer Kinologija, [kolska kniga Zagreb, 1996<br />
2. The Kennel Club’s Illustrated Breed Standards The official guide to registered breeds Ebury Press, London<br />
2003
Predmet МАРКЕТИНГ НА ВЕТЕРИНАРНА ПРАКСА 1.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 024<br />
Studiska<br />
godina<br />
Petta (V)<br />
Semestar Devetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 1+0<br />
Vid na predmet Izboren<br />
Preduslovi Zapi{an devetti semestar<br />
Avtor na Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
programata<br />
Izveduva Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
Cel i zada~i na Teoretskata nastava.<br />
nastavnata<br />
programa<br />
- Ima za cel da gi zapoznae studentite so osnovite na marketingot na veterinarnata<br />
praksa. Toa zna~i deka studentite treba da steknat osnovni znaewa za nivnoto idno<br />
vklu~uvawe vo stopanstvoto preku otvarawe na privatna veterinarna praksa. Ovoj<br />
predmet osobeno se nadopolnuva i e kompatibilen so predmetot Osnovi na<br />
menaxment i menaxment na veterinarna praksakata koj e zadol`itelen predmet.<br />
Ovie dva predmeti zaedno }e im ovozmo`at na studentite da privle~at {to e mo`no<br />
pove}e klienti, kako i da gi zadr`at istite. Idniot doktor po veterinarna<br />
medicina treba da dobie osnovni znaewa za toa {to o~ekuvaat negovite klienti,<br />
kako da ja unapredi svojata praksa i da efektuira {to e mo`no povisok dohod. Za taa<br />
cel neophodni mu se osnovni soznanija za odnesvaweto na klientite, za prirodata i<br />
karakterot na uslugata {to ja nudi, za na~inite na koi mo`e i treba da gi formira<br />
cenite na svoite uslgi, za kanalite po koi }e ja distribuira porakata do klientot,<br />
so eden zbor kako uspe{no da gi koristi instrumentite na marketingot vo<br />
upravuvaweto so praksata.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden<br />
broj na<br />
~asovi<br />
Data<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1 -2 Voved Poim, obem i predmet na izu~uvawe na marketingot, zna~ewe na<br />
marketngot vo uspe{nosta na veterinarnata praksa, definicii na<br />
marketingot<br />
3-4 Marketing okolina<br />
na veterinarnata<br />
praksa<br />
5-6 Poznavawe na<br />
klientite na<br />
veterinarnata<br />
praksa<br />
7-8 Marketing<br />
instrumentite vo {to<br />
pouspe{no<br />
plasirawe na<br />
pazarot<br />
9-10 Pazar na veterinarni<br />
uslugi<br />
11-12 Zna~ewe i razvoj na<br />
marketing<br />
strategiite<br />
Vlijanie na ekonomskite, tehni~kite, socijalnite i drugite<br />
nadvore{ni faktori vrz uspe{nosta na veterinarnata praksa<br />
Kakvo e odnesuvaweto na klientite, Kakvi se nivnite motivi i<br />
potrebi, Kako da se osvojat i zadr`at klientite<br />
Zapoznavawe so sekoj od instrumentite na marketingot poedine~no<br />
i negovo stvawe vo funkcija, Usluga, Cena, Promocija, Distribucija<br />
Karakteristiki na pazarot na uslugi, osobenosti na pazarot na<br />
uslugi<br />
[to se strategii vo marketingot, kakvi vidovi na strategii<br />
postojat, nivnoto zna~ewe za zgolemena uspe{nost vo rabotata<br />
13 Vidovi na marketing<br />
strategii pogodni za<br />
veterinarna praksa<br />
14 Kako da go istra`ite<br />
pazarot na uslugi<br />
15 Orga<strong>niz</strong>acija i<br />
kontrola na<br />
marketing aktivnosti<br />
Cenovni strategii, promotivni strategii, Strategii na<br />
distribucija, Kvalitativni strategii<br />
Osnovni pravila i primeri na mali pazarni istra`uvawa<br />
Kako uspe{no da orga<strong>niz</strong>irate marketing aktivnosti vo<br />
veterinarnata praksa, Kako da se izvr{i kontrola na nivnata<br />
uspe{nost<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 8 12<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 14<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 10 14<br />
Kontinuirani proverki / 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit -<br />
Vkupno: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (edna): pismena<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. doc. d-r Blagica Sekovska: Marketing menaxment na animalni proizvodi, 2008,<br />
Skopje<br />
2. Filip Kotler: Marketing na uslugi<br />
3. Shawn P. Messonier: Marketing Your Veterinary Practice, Misury, 2000
Predmet SOVREMENI SISTEMI ZA BEZBEDNOST NA HRANA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 025<br />
Studiska Petta (V)<br />
programa<br />
Semestar Devetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren Predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. D-r Pavle Sekulovski<br />
programi<br />
Izveduva Doc. D-r Pavle Sekulovski<br />
Ass. M-r Dean Jankulovski, pom.ass.Sandra Kostova, pom. ass.Sloboden Чokrevski<br />
Celi i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e studentite da se zdobijat so prodlabo~eni znaewa za sovremenite<br />
sistemi za bezbednost na hrana. Vo tekot na predavawata studentite }e se zapoznaat so<br />
site sovremeni sistemi za bezbednost na hrana kako: GMP, GHP, GAP, HACCP, TQM, LISA.<br />
So prakti~ni primeri }e se prika`e implementacijata na ovie sistemi vo razli~nite<br />
granki na prehranbenata industrija a i samite }e imaat prilika da izrabotat poedini<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~noi<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
HACCP planovi preku seminarski raboti.<br />
• Sovremeni sistemi za bezbednost na hrana<br />
• Dobra proizvodna praksa<br />
• Dobra higienska praksa<br />
• Dobra zemjodelska praksa<br />
• Poteklo na HACCP sistemot<br />
• Celi na HACCP sistemot<br />
• Sedumte principi na HACCP<br />
• Generi~ki HACCP planovi<br />
• Implementacija na HACCP sistemot na farmi<br />
• Implementacija na HACCP sistemot na klanici<br />
• Implementacija na HACCP sistemot vo proizvodstvo na mesni proizvodi<br />
• Implementacija na HACCP sistemot vo mlekarnici<br />
• Implementacija na HACCP sistemot vo industrija za ribi i morski proizvodi<br />
• Vrskata pome|u HACCP i TQM<br />
• HACCP - TQM za maloproda`ba i katering<br />
• HACCP i potro{uva~ite<br />
• Prediktivna mikrobiologija i HACCP<br />
• Analiza na rizikot, HACCP i mikrobiolo{ki kriteriumi vo proizvodstvoto na hrana<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: Diskusija na temi spomenati na predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralni prezentacii na odredeni poglavja po izbor na studentot a vo dogovor so<br />
nastavnikot<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe na stru~na literatura i internet; izgotvuvawe<br />
na seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
Minimum Maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
Nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto
Proverka na<br />
znaewe i<br />
icenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka:<br />
Vtora proverka:<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
Do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Corlett, D. A. (1998) HACCP Users Manual<br />
Danev, M., Sekulovski, P. (2003) Vodi~ za HACCP sistem<br />
Forsythe, S. J., Hayes, P.R. (1998) Food Hygiene, Microbiology and HACCP<br />
Morrtimore, S., Wallace, C. (1998) HACCP A practical Approach<br />
Pearson, A.M., Dutson, T.R. (1999) HACCP in Meat, Poultry and Fish Processing: Advances in<br />
Meat Research Series Vol.10
Predmet Управување со каналите за набавка на анимални производи 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 026<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 2+0<br />
Vid na predmet Izboren<br />
Preduslovi Zapi{an devetti semestar<br />
Avtor na Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
programata<br />
Izveduva Doc. D-r Blagica Sekovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
- Kanalite za nabavka ili (supply chain) se mnogu aktuelna tema vo EU. Edna od<br />
osnovnite zada~i na veterinata kako profesija e da gi sledi animalnite proizvodi<br />
po ovie kanali po~nuvaj}i od samoto proizvodstvo, pa se do samata konsumacija na<br />
proizvodot. Zatoa e neophodno da se znaat site pravila i ekonomskite aspekti na<br />
ovie kanali. Cel na ovoj predmet }e bide da detalno go zapoznae idniot veterinar so<br />
kanalite na nabavka, nivnata va`nost, zna~ewe, ekonomski aspekti, orga<strong>niz</strong>acioni<br />
pravila i regulacija. Osobeno e interesno ovoj kurs da go posettuvaat veterinarite<br />
koi }e imaat mo`nost da rabotat vo domenot na veterinarnata inspekcija i/ili<br />
veterinarnata uprava.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
- Poim za kanali za nabavka na animalni proizvodi<br />
- Vidovi na kanali za nabavka na animalni proizvodi<br />
- Merki za podobruvawe na kanalite nabavka na animalni proizvodi<br />
- Distribucija na animalni proizvodi<br />
- Vidovi na distribucija<br />
- Transport i logistika<br />
- Planirawe na kanalite za nabavka na animalni proizvodi<br />
- Donesuvawe na odluki za kanalite za nabavka na animalni proizvodi (finansiski<br />
odluki, odluki za bezbednosta, strate{ki odluki i sli~no)<br />
- Orga<strong>niz</strong>acija na kanalite za nabavka na animalni proizvodi<br />
- Kontrola na kanalite za nabavka na animalni proizvodi<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Op{to za kanalite za nabavka na animalni proizvodi<br />
Vtora proverka: strate{ki odluki za kanalite za nabavka na animalni proizvodi<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Y. Narahari and S. Biswas: Supply Chain Management: Modeling and Decision Making,<br />
Indian Institute of Science, Bangalore<br />
2. Blagica Sekovska Marketing menaxment na animalni proizvodi, Skopje 2008
Predmet MIKROBIOLOGIJA NA HRANA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 027<br />
Studiska Petta (V)<br />
programa<br />
Semestar Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 15+15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
programi<br />
Izveduva Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
Ass. m-r Dean Jankulovski, poml. ass. Sandra Kostova<br />
Celi i zada~i<br />
na nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e studentite da se zdobijat so prodlabo~ni teoretski i prakti~ni<br />
znaewa za mikrobiologijata na hranata.<br />
Predavawata vklu~uvaat prikaz na fundamentite na mikrobiologijata na hrana,<br />
metabolizmot na mikroorga<strong>niz</strong>mite, meha<strong>niz</strong>mite na nivniot rast, razmno`uvawee i<br />
uginuvawe, kako i faktorite koi vlijaat vrz istite.<br />
Studentite detalno se zapoznavaat so vidovite mikroorga<strong>niz</strong>mi i nivnite<br />
karakteristiki i opasnostite koi tie gi pretstavuvaat po ~ove~koto zdravje.<br />
Vo prakti~nata nastava studentite se zapoznavaat so rutinskite i naprednite metodi<br />
za detekcija na mikroorga<strong>niz</strong>mite kako i so brzite i avtomatizirani metodi vo<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~noi<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
mikrobiologijata na hrana.<br />
• Razvoj i evolucija na mikrobiologijata na hrana<br />
• Op{ti principi na rastot i razvojot na mikroorga<strong>niz</strong>mite<br />
• Dinami~ki faktori na rastot na mikroorga<strong>niz</strong>mite<br />
• Dinamika na uginuvawe na mikroorga<strong>niz</strong>mite<br />
• Interakcija pome|u faktorite koi vlijaat vrz pre`ivuvaweto na mikroorga<strong>niz</strong>mite<br />
• Mikroorga<strong>niz</strong>mi rasipuva~i na hrana<br />
• Truewa so hrana<br />
• Patogeni bakterii vo hranata<br />
• Mikotoksinogeni muvli<br />
• Virusi<br />
• Paraziti vo hranata i vodata<br />
• Indikator mikroorga<strong>niz</strong>mi<br />
• Fermentacija na hrana<br />
• Kontrola na mikrobiolo{kiot kvalitet i bezbednost na hranata<br />
• Mikrobiolo{ki kriteriumi<br />
• Rutinski metodi vo mikrobiologijata na hrana<br />
• Brzi metodi i avtomatizacija<br />
• Napredni metodi vo mikrobiologijata na hrana<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Prakti~na nastava: Laboratoriski ve`bi po mikrobiologija na hrana; Aktivno u~estvo<br />
na studentite vo laboratoriskata rabota na izolacija i identifikacija na<br />
mikroorga<strong>niz</strong>mite.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i prakti~na nastava 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.
Proverka na<br />
znaewe i<br />
icenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: osnovi na mikrobiologijata na hrana<br />
Vtora proverka: napredna mikrobiologija na hrana<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Eley, A. R. (1996) Microbial Food Poisoning<br />
Garbutt, J. (1997) Essentials of Food Microbiology<br />
Doyle, M.P., Beuchat, L.R., Montville, T.J.(2007) Food Microbiology: Fundamentals and Frontiers
Predmet TEHNOLO[KI PROCESI NA @IVINARSKA FARMA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 028<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Doc. d-r Ivan~o Naletovski<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Izveduva Doc. d-r Ivan~o Naletovski<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za prakti~niot na~in na<br />
vodewe na `ivinarska i zapoznavawe so tehnolo{kite procesi vo site fazi na<br />
odgleduvawe kaj razli~ni ekonomski kategorii.<br />
Predavawata vklu~uvaat prikaz na osnovnite tehnolo{ki procesi vo razli~ni vidovi<br />
farmi po~nuvaj}i od roditelsko jato, preku inkubatorska stanica i ednodnevni piliwa<br />
pa se do komercijalni farmi za odgelduvawe i eksploatacija na brojleri i nesilki za<br />
proizvodstvo na konzumni jajca.<br />
Za vreme na kursot grupno }e bidat re{avani klini~ki problemi, izlo`eni vo oblik<br />
na primeri od sekojdnevnata veterinarna praksa. Isto taka studentot }e ima i oralno<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
izlagawe na poglavje koj samiot }e go izbere.<br />
Tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na roditelsko jato<br />
- te{ka linija<br />
- lesna linija<br />
Tehnolo{ki procesi vo inkubatorska stanica<br />
Tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na podmladok<br />
Tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na nesilki<br />
Tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na brojleri<br />
Vodewe na evidencija na `ivinarska farma<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na roditelsko jato, tehnolo{ki<br />
procesi vo inkubatorska stanica<br />
Vtora proverka: tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na podmladok, tehnolo{ki procesi<br />
pri odgleduvawe na nesilki, tehnolo{ki procesi pri odgleduvawe na brojleri, vodewe<br />
na evidencija na `ivinarska farma<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Prira~nici za odgleduvawe od razli~ni proizvoditeli na hibridi<br />
2. @ivinarstvo - prof. d-r Bori{a Supi}, prof. d-r Niko Milo{evi}, prof. d-r<br />
Timotej ^obi}, Univerzitet vo Novi Sad, 2000
Predmet AKVAKULTURA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 029<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deveti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski,<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava od predmetot akvakultura ima za cel da gi zapoznae studentite<br />
so zna~eweto na akvakulturata kaj nas i vo svetot, osnovite na ekologijata vo vodnite<br />
ekosistemi, op{tite poimi od akvakulturata, odgleduvaweto na komercijalno najva`nite<br />
vidovi toplovodni i ladnovodni ribi, zdravstvenata za{tita na ribite vo<br />
akvakulturnoto proizvodstvo i odgleduvaweto na rakovi i `abi.<br />
Na ovoj na~in na idniot doktor po veterinarna medicina }e mu bide ovozmo`eno da se<br />
zdobie so znaewe za odgleduvaweto na najzna~ajnite vidovi toplovodni i ladnovovodni<br />
vidovi na ribi, osnovnite principi na zdravstvena za{tita na ribite i na~inite na<br />
odgleduvawe na rakovi i `abi, kako i so sposobnost za davawe na soveti so cel<br />
promovirawe na optimalno akvakulturno proizvodstvo i zdravje na odgleduvanite<br />
`ivotni.<br />
Prakti~nata nastava od predmetot akvakultura ima za cel da gi zapoznae<br />
studentite so vidovite na ribi koi se odgleduvaat vo Republika Makedonija, osnovnite<br />
anatomski i fiziolo{ki karakteristiki na ribite, izborot na lokacija za ribnik,<br />
kvalitetot i kvantitet na vodata za akvakultura, dimenzionirawe na ribnikot,<br />
planirawe na proizvodstvoto na riba, ishranata na ribite i transportot na ribi i<br />
repromaterijal.
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden broj<br />
na ~asovi<br />
Nastavna edinica<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
1 POIM I ZNA^EWE NA<br />
AKVAKULTURATA<br />
Istoriski razvoj na akvakulturata, proizvodstvo na<br />
riba, akvakulturata vo Republika Makedonija<br />
2 OSNOVI NA EKOLOGIJATA VO<br />
VODNITE EKOSISTEMI<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden broj Nastavna edinica i sodr`ina na nastavnata edinica<br />
na ~asovi<br />
1 Vidovi ribi koi se odgleduvaat vo Republika Makedonija<br />
2 Osnovni anatomski i fiziolo{ki karakteristiki na ribite<br />
3 Izbor na lokacija za ribnik<br />
4 Kvalitet na vodata za akvakultura<br />
5 Kvantitet na vodata za akvakultura<br />
6 Dimenzionirawe na ribnik<br />
7 Planirawe na proizvodstvoto na riba<br />
8 Ishrana na ribi<br />
9 Transport na ribi i repromaterijal<br />
10-11 Poseta na zemjen ribnik za odgleduvawe na krap<br />
12-13 Poseta na kafezen ribnik za odgleduvawe na krap/pastrmka<br />
14-15 Poseta na pastrmski ribnik<br />
Vodata kako `ivotna sredina, tipovi vodni ekosistemi,<br />
ekolo{ki faktori vo vodnata sredina, raspored i<br />
sostav na `ivotnata sredina vo vodata, metabolizam na<br />
ekosistemot, zagaduvawe na vodnata sredina i kvalitet<br />
na vodite<br />
Vidovi ribi koi se odgleduvaat, vidovi akvakultura,<br />
tipovi akvakulturno odgleduvawe<br />
Odgleduvawe na krap, amur, tolstolobik, liwak, zlaten<br />
karas, som, jagula, {tuka, smu|, tilapija<br />
Odgleduvawe na kaliforniska pastrmka, poto~na<br />
3 OP[TI POIMI OD<br />
AKVAKULTURATA<br />
4 - 8 ODGLEDUVAWE NA<br />
TOPLOVODNI VIDOVI RIBI<br />
9 - 12 ODGLEDUVAWE NA<br />
LADNOVODNI VIDOVI RIBI pastrmka, poto~na zlatov~ica, ohridska pastrmka<br />
13 ZDRAVSTVENA ZA[TITA NA Naj~esti bolesti kaj odgleduvanite ribi vo<br />
RIBITE VO AKVAKULTURNOTO R.Makedonija, merki za kontrola na bolestite kaj<br />
PROIZVODSTVO<br />
ribite<br />
14 ODGLEDUVAWE NA RAKOVI Odgleduvawe na re~en rak<br />
15 ODGLEDUVAWE NA @ABI Rana ridibunda, Rana esculenta, Rana dalmatina, Rana<br />
lessonae, Rana temporaria, Rana graeca<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata i<br />
prakti~nata nastava, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na<br />
ocenka bez polagawe na kompleten zavr{en ispit.<br />
* Kompletniot zavr{en ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna<br />
od dvete proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60<br />
boda.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Poim i zna~ewe na akvakulturata, osnovi na ekologijata vo vodnite<br />
ekosistemi, op{ti poimi od akvakulturata, odgleduvawe na toplovodni vidovi ribi,<br />
vidovi ribi koi se odgleduvaat vo Republika Makedonija, osnovni anatomski i<br />
fiziolo{ki karakteristiki na ribite, izbor na lokacija za ribnik, kvalitet i<br />
kvantitet na vodata za akvakultura.<br />
Vtora proverka: Odgleduvawe na ladnovodni vidovi ribi, zdravstvena za{tita na<br />
ribite vo akvakulturnoto proizvodstvo, odgleduvawe na rakovi, odgleduvawe na `abi,<br />
dimenzionirawe na ribnik, planirawe na proizvodstvoto na riba, ishrana na ribi,<br />
transport na ribi i repromaterijal.<br />
Kompleten zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se sostoi od prakti~en ispit i zavr{en<br />
ispit. Prakti~niot ispit se ocenuva opisno (polo`il/ne polo`il), a zavr{niot ispit so<br />
ocenka od 5 do 10. Bodovnite ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Hristovski M., Stojanovski S.: Biologija, odgleduvawe i bolesti na ribite.<br />
Nacionalen forum za za{tita na `ivotnite na Makedonija, Skopje, 2005.<br />
2. Hristovski M., Ko`uharov S.: Marketing menaxment vo akvakulturata. Nacionalen<br />
forum za za{tita na `ivotnite na Makedonija ,Skopje, 2004.<br />
3. Markovi} Z. i Mitrovi}-Tutunxi} V.: Gajewe riba. Zadu`bina Andrejevi} Beograd,<br />
Beograd, 2003.<br />
4. Bogut I., Horvath L., Adamek Z i Katavi} I.: Ribogojstvo. Poljoprivredni fakultet u<br />
Osijeku, Osijek, 2006.<br />
5. Pillay T.V.R.: Aquaculture: Principles and Practices. Fishing News Books, Osney Mead,<br />
Oxford OX2 0EL, England, 1993.<br />
6. Stickney R.R.: Encyclopedia of aquaculture. John Wiley & Sons, Inc. New York, USA, 2000.
Predmet KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 4.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 030<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Devetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 45<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Farmakologija<br />
Avtor na Prof. d-r Romel Velev<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Romel Velev<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za prakti~nata<br />
klini~ka farmakologija.<br />
programa<br />
Predavawata vklu~uvaat prikaz na fundamentite na farmakokinetikata,<br />
metabolizmot na lekovite, meha<strong>niz</strong>mot na receptornoto deluvawe na lekovite,<br />
interakcijata me|u lekovite, kako i prezentacija na izbrani lekovi koi naj~esto se<br />
upotrebuvaat vo veterinarnata klini~ka praksa. Na ovoj na~in na studentite im se<br />
ovozmo`uva da dobijat pretstava za razli~nite grupi na veterinarni lekovi.<br />
Za vreme na kursot grupno }e bidat re{avani klini~ki problemi, izlo`eni vo oblik<br />
na primeri od sekojdnevanata veterinarna praksa. Isto taka studentot }e ima i oralno<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
izlagawe na poglavje koj samiot }e go izbere.<br />
Predavawa od bazi~na farmakologija<br />
- farmakokinetika i dozirawe na lekovite<br />
- farmakokinetski osnovi na speciesnite variacii vo dispozicija na<br />
lekovite<br />
- koncept na bioraspolo`ivost i aplikacija na veterinarnite doza`ni<br />
formi<br />
- interpretacija na promenite vo dispozicijata na lekoviet i<br />
interspeciesni odnosi<br />
- dozirawe, klini~ka selektivnost i stereoizomerizam<br />
- preminuvawe na lekoviet preku ko`ata i preparati za topikalna<br />
primena<br />
- dispozicija, selekcija, primena i dozirawe na antimikrobnite<br />
lekovi<br />
- bioraspolo`ivost i dispozicija na antimikrobnite sredstva kaj<br />
neonatalnite `ivotni<br />
- zakonski barawa za klini~ko ispituvawe na novi veterinarni lekovi<br />
- rezidui na lekovite i odreduvawe na karenca za lekovite<br />
Predavawa bazirani na slu~ai od klini~kata praksa<br />
- lekovi koi deluvaat na digestivniot sistem i metabolizmot<br />
- terapija na te~nosti i elektroliti<br />
- lekovi koi deluvaat na srceto i cirkulacijata<br />
- antibiotici i hemoterapevtici<br />
- antiinflamatorni lekovi<br />
- hipnotici, sedativi i anestetici<br />
- anthelmintici i ektoparaziticidi<br />
- seksualni hormoni<br />
- dermatolo{ki lekovi<br />
- oftalmi~ki lekovi<br />
- analgetici<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa nedelno (30 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: bazi~na farmakologija<br />
Vtora proverka: slu~ai od klini~kata praksa<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Baggot, D. J.: The Physiological Basis of Veterinary Clinical Pharmacology. Blackwell<br />
Science Ltd, 2001.<br />
2. Plavšić F., Stavljenić A., Vrhovac B.: Osnove kliničke farmakokinetike. Školska knjiga,<br />
Zagreb 1992.
Predmet HEMIJA NA HRANA 4.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 031<br />
Studiska godina Petta (V)<br />
Semestar<br />
Devetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 45 (30 + 15)<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. Dr. Zehra Hajrulai-Musliu<br />
programata<br />
Izveduva<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Teoretskata nastava: Celta na predmetot Kako eden od najgolemite delovi od<br />
naukata za hrana, heijata na hrana ima za cel da gi zapoznae studentite so ulogata i<br />
zna~eweto<br />
na sostavot i svojstvata na hranlivite komponenti, hemiskite promeni koi vlijaat<br />
za vreme na skladiraweto i procesot na podgotovka; zapoznavawe so nutricionite<br />
vrednosti, kvalitetot i bezbednosta na namirnicite sé so cel razbirawe deka<br />
kvalitetot i bezbednosta na hranata zavisi od hemiskite i fizi~kite procesi.<br />
TEORETSKA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica<br />
broj<br />
~asovi<br />
1. VOVED VO PREDMETOT<br />
HEMIJA NA HRANATA<br />
2.<br />
Kratka programa-teoretska nastava Voved vo hemija na hranata. Jaglehidrati:<br />
najva`ni oligosaharidi i polisaharidi vo hranata. Proteini: karakteristi~ni<br />
pretstavnici, nutritivna vrednost, priprema na hidrolizat, Maillard-ova<br />
reakcija. Lipidi: Zasiteni i nezasiteni masni kiselini, esencijalni masni<br />
kiselini, zastapenost vo hranata, oksidacija na masni kiselini, holesterol.<br />
Vitamini: struktura, zastapenost vo hranata, uloga, osobini, stabilnost. Ostanati<br />
nutritivni i biotehnolo{ki supstrati: terpenoidi, steroidi, karotenoidi, lignani,<br />
antocijani, glikozidi, alkaloidi. Funkcionalni komponenti na hranata:<br />
flavonoidi, polifenoli i drugi prirodni antioksidansi. Sozdavawe i za{tita od<br />
slobodni radikali. Joni vo hranata: zastapenost, transport, fiziolo{ko dejstvo,<br />
va`nost vo tehnolo{kite procesi. Voda: struktura, osobini, interakcii vo hranata.<br />
Nutricini - dodatoci vo hranata: sladila, konzervansi, boja, aroma, antioksidansi,<br />
emulgatori. Enzimi vo transformacija na komponentite na hranata: proteazi,<br />
lipazi, glikozidazi, nukleazi, polifenol - oksidazi. Hemija na osnovnite<br />
namirnici.<br />
Ve`bi: Opredeluvawe na hranlivite sostojki, hrana, poim i prou~uvawe. Osnovni<br />
sostojki na hranata, biohemiski procesi, makronutrienti (energetski, gradivni),<br />
mikronutrienti (za{titni). Odreduvawe na rezidui i kontaminenti (pesticidi,<br />
te{ki metali). Kvalitet i bezbednost na vodata za piewe i nejzino zna~ewe za<br />
zdravjeto.<br />
ENERGETSKATA<br />
VREDNOST NA HRANATA<br />
Sodr`ina na nastavna edinica<br />
Va`nost na hemijata na hrana vo edukacija na veterinarite.<br />
Pravila za bezbednost na hranata. Zakonski regulativi za<br />
kvalitet i bezbednost na prehrambenite proizvodi.<br />
Energetski potrebi na razli~ni grupi. Definicija i<br />
klasifikiacija na hranlivite materii vo zavisnost od nivnata<br />
uloga vo orga<strong>niz</strong>mot. Energetska vrednost na hranlivite materii.<br />
Odreduvawe na energetskata vrednost na hranlivite materii vo<br />
prehrambenite proizvodi i vo gotovata hrana. Principi na<br />
racionalna hrana: Vkupni energetski potrebi na ~ovekot,<br />
specifi~nite potrebi i odnosot na hranlivite materii vo<br />
hranata.<br />
3. HRANLIVI MATERII Jaglehidrati. Monosaharadi: pentozi i heksozi, amini i deoksi<br />
{ekeri. Oligosaharidi: maltoza, laktoza, saharoza, celobioza,<br />
rafinoza. Polisaharidi: skrob, celuloza, hemiceluloza,<br />
dekstrini, inulin. Azotni polisaharidi. Struktura i svojstva.<br />
Asimilirani i neasimilirani jaglehidrati. Promena na<br />
jaglehidratite vo odredeni proizvodi vo tekot na nivnata<br />
prerabotka. Potrebi na orga<strong>niz</strong>mot od jaglehidrati vo zavisnot od<br />
vozrasta i intezitetot na fizi~ka rabota. Potro{enost na<br />
jaglehidratite i nivno zna~ewe za zdravjeto. Zna~ajnost na<br />
rastitelnite vlakna vo orga<strong>niz</strong>mot. Glikemiski i insulinski<br />
indeks na hranata.
4. HRANLIVI MATERII Lipidi. Op{ti svojstva na zasitenite i nezasiteni masni kielini.<br />
Esencijalni masni kiselni. Gliceridi: sostav, fizi~ki i hemiski<br />
svojstva, izomerija, polimorfizmam. Ceridi. Zoosteroli i<br />
fitosteroli. Fosfolipidi. Struktura i svojstva na mastite vo<br />
hranata. Sostav na masnite materii vo prehranbenite proizvodi<br />
Energetskata vrednost na mastite vo zavisnost od sinxirot kako i<br />
od razli~nite izomerni formi na masni kiselini. Potrebi na<br />
orga<strong>niz</strong>mot od masti vo zavisnost od vozrasta i intezitetot na<br />
fizi~ka rabota. U`egnatost na mastite i maslata: Biolo{ka i<br />
hemiska u`egnatost.<br />
5. HRANLIVI MATERII Proteini.Op{ti osobini: rastvorlivost, amfoternost, talo`ewe,<br />
koagulacija i denaturacija na proteinite. Klasifikacija na<br />
proteinite spored hranlivata vrednost. Fiziolo{ka uloga na<br />
proteinite. Potreba za proteini vo zavisnost od vozrasata i<br />
sostojbata na orga<strong>niz</strong>mot. Pojava na nepodnoslivost na proteini vo<br />
ishranata.<br />
6. MIKRO I<br />
MAKROELEMENTI VO<br />
PREHRAMBENITE<br />
PROIZVODI<br />
7. VITAMINI<br />
8. HEMISKA<br />
KONTAMINACIJA NA<br />
HRANATA<br />
9. ADITIVI NA<br />
PREHRAMBENI<br />
PROIZVODI<br />
.<br />
Klasifikacja i funkcija. Makroelementi. Mikroelementi. Dnevni<br />
potrebi.<br />
Klasifikacija. Liposolubilni. Hidrosolubilni vitamini.<br />
Prisutnost vo prehrambenite proizvodi. Promeni vo tekot na<br />
prerabotkata na prehrambenite proizvodi. Me|useben soodnos na<br />
vitaminite i soodnos na vitaminite so drugite hranlivi materii.<br />
Toksi~nost<br />
Policikli~ni aromati~ni jaglehidrati. Polihlorirani bifenili.<br />
Rezidui na pesticidi i toksi~ni elemenati (Cd, As, Pb, Zn, Cu,<br />
Cr, Hg, Sn i dr. ) vo hranata. Dozvoleni koli~ini vo<br />
prehranbenite proizvodi i vodata za piewe. Nitrati- nitritinitozamini.<br />
Rezidualni koli~ini na antibioticite i hormonite vo<br />
hranata.<br />
Zdravstveni rizici od koristewe na aditivi. Antioksidansi i<br />
sinergisti. Sredstva za konzervirawe. Boi za bojewe na<br />
prehrambeni proizvodi. Za~ini. Ve{ta~ki sredstva za<br />
zasladuvawe. Ve{ta~ki i prirodni aromi. Emulgatori. Sredstva za<br />
babrewe.<br />
10. DIETETSKI NAMIRNICI Dietetski proizvodi nameneti za ishrana na deca, dijabeti~ari,<br />
stari lica i lica so problemi vo te`inata. Sostav i ocenuvawe na<br />
hranlivata vrednost. Zdravstvena ispravnost na dietetskite<br />
proizvodi.<br />
11. BIOTEHNOLOGIJA NA<br />
HRANATA<br />
.<br />
12. VODA ZA PIEWE<br />
.<br />
13. INTERAKCIJATA NA<br />
PREHRAMBENITE<br />
SOSTOJKI I LEKOVITE<br />
14. PREDMETI OD OP[TA<br />
UPOTREBA<br />
Funkcionalna hrana. Organska hrana . Genetski modificirani<br />
orga<strong>niz</strong>mi (GMO) vo proizvodstvo na hranata<br />
Sostav i kvalitet. Higienska kontrola i bezbednosta na vodata za<br />
piewe<br />
Interakcijata na prehrambenite sostojki i lekovite<br />
Zdravstvena bezbednost i ispravnost<br />
PRAKTI^NA NASTAVA<br />
Reden Nastavna edinica i sodr`ina na nastavna edinica<br />
broj na<br />
~asovi<br />
1. Odreduvawe na vkupnite proteini vo prehrambenite proizvodi po Kjeldahl<br />
2. Identifikuvawe i odreduvawe na aminokiselinite na amino-analizator.<br />
3. Odreduvawe na masti vo prehrambenite proizvodi po Soxhlet.<br />
4. Identifikuvawe i odreduvawe na masni kiselini so gasna hromatografija<br />
5. Odreduvawe na mono i oligosaharidi so Fehling-ova proba<br />
6. Polarimetrisko odreduvawe na saharozata.<br />
7. Odreduvawe na vitaminot C.
8. Doka`uvawe na organohlorni pesticidi<br />
9. Priprema na primeroci na namirinici za odreduvawe na rezidui na metali i metaloidi<br />
spored metodot na "suvo spaluvawe"<br />
10. Aditivi. Doka`uvawe na ve{ta~ki boi.<br />
11. Doka`uvawe na konzervansi: (nitrati, nitriti, sulfiti, borna kiselina, formaldehid,<br />
sorbinska kiselina i benzoat).<br />
12. Doka`uvawe na antioksidansi, ve{ta~ki sladila.<br />
13. Voda za piewe. Odreduvawe na pH. Odreduvawe na rezidualen hlor. Odreduvawe na hloridi.<br />
Odreduvawe na redukciona mo} na vodata. Odreduvawe na azotni soedinenija vo voda -<br />
amonijak, nitriti, nitrati. Odreduvawe na alkalitet i tvrdina na vodata. Potro{uva~ka na<br />
kalium permanganat.<br />
14. Analiza na sostavot na dietetskite proizvodi vo funkcija na procenka na energetskata i<br />
biolo{kata vrednost. Predmeti za op{ta upotreba<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 2 ~as/nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i<br />
anga`irawe na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet,<br />
izgotvuvawe seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za<br />
seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska 12 15<br />
nastava<br />
Prisustvo i aktivnost 12 15<br />
(znaewe) na ve`bite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
(dve)<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Uslov za dobivawe na potpis od predmetniot nastavnik na krajot na semestarot<br />
pokraj prisustvoto na teoretskata i prakti~nata nastava e i sovladani<br />
kontinuirani proverki na znaeweto vo tekot na semestarot so minimum 25%<br />
osvoeni bodovi po proverka.<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden. Studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, treba da izleze na<br />
Proverka na znaewa<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura:<br />
Hrana, S. Tojagi}, M. Mirilov, 1998;<br />
Analiza `ivotnih namirnica, J. Trajkovi}, M. Miri}, J. Baras, S. [iler 1983;<br />
Foood Analysis Theory and practice Third edition Yeshajahu Pomeranz Clifton E. Meloan<br />
New York –London 1994<br />
Applications in Medicinal Nutrition Therapy, Frances J. Zeman, Denise M. Ney, 1996.
Predmet HIRURGIJA NA KO@A 1.5 kretitni poeni<br />
Kod FVM 032<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. D-r. Plamen Troja~anec<br />
programata<br />
Izveduva Prof. D-r. Plamen Troja~anec, poml. ass. Ksenija Ilievska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za prakti~nata primena na<br />
specifi~nite hirur{ki tehniki za tretman na problemi na ko`ata.<br />
Predmetot ima za cel da im ovozmo`i na studentite da gi pro{irat prethodno<br />
steknatite poznavawa od anatomija i op{ta hirurgija. Studentite }e imaat mo`nost za<br />
izveduvawe na samostoen pregled kako i prakti~na rabota na selektirani klini~ki<br />
problemi.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
1. Principi na plasti~na i rekonstruktivna hirurgija<br />
2. Hirur{ki menaxment na specifi~ni problemi na ko`ata<br />
3. Hirurgija na distalniot del na ekstremitetite ({epa i prsti)<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Seminari i prakti~na rabota: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Samostojno izveduvawe na hirur{ki intervencii pod stru~en nadzor i izgotvuvawe na<br />
seminarski trud so koristewe stru~na literatura i interne, so cel studentot da se<br />
pottikne na samostojna rabota i istra`uvawe.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
8 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 52 85<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura<br />
Slatter Douglas, Textbook of small animal surgery 2nd edtition, 2002 Sounders; Fossum Theresa<br />
W., Small animal surgery 2nd ed., 2002 Mocby; Harari J. Small animal surgery 1996 Williams &<br />
Wilkins; Binnington A.G., Decision making ina small animal soft tissue surgery 1988, Newton.,<br />
Swaim S. F. Henderson R. A. Small animal wound management 1997 Williams & Wilkins;
Predmet Odbrani hirur{ki tehniki vo oftalmologijata 1.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 033<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. D-r. Plamen Troja~anec<br />
programata<br />
Izveduva Prof. D-r. Plamen Troja~anec, poml. ass. Ksenija Ilievska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za prakti~nata primena na<br />
specifi~nite hirur{ki tehniki vo oftalmologijata.<br />
Predmetot ima za cel da im ovozmo`i na studentite da gi pro{irat prethodno<br />
steknatite poznavawa od anatomija, patolo{ka anatomija i fiziologija, op{ta hirurgija,<br />
kako i osnovite na veterinarnata oftalmologija so cel za pravilno dijagnosticirawe i<br />
terapija na oftalmolo{kite zaboluvawa.<br />
Studentite }e imaat mo`nost za izveduvawe na samostoen pregled kako i prakti~na<br />
rabota na selektirani klini~Ki problemi.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
1. Specifi~ni hirur{ki tehniki na sanirawe na problemi na o~nite kapaci<br />
2. Specifi~ni hirur{ki tehniki na sanirawe na tret o~en kapak<br />
3. Hirur{ki tretman na katarakta<br />
4. Specifi~ni hirur{ki tehniki na o~noto jabolko<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Seminari i prakti~na rabota: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Samostojno izveduvawe na hirur{ki intervencii pod stru~en nadzor i izgotvuvawe na<br />
seminarski trud so koristewe stru~na literatura i interne, so cel studentot da se<br />
pottikne na samostojna rabota i istra`uvawe.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
8 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 52 85<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Mati~i} Z., Capak D. Oftalmologija domacih zivotinja, 1999, Veterinarski fakultet Zagreb<br />
Koi~ev K., Hubenov H. Veterinarsko medicinska oftalmologija, 1998, NIS, Trakiiski<br />
univerzitet<br />
Simon M., Petersen-Jones., Sheila M. Crispin. Manual of small animal ophtalmology, 1997, BSAVA<br />
Kirk N. Gelatt, Essentials of veterinary ophtalmology, 2005, Blackwell Publishing<br />
Douglas Slatter., Fundamentals of Veterinary ophhtalmology, 2001, third edition, W.B. Saunders
Predmet Odbrani tehniki za hirur{ka redukcija na<br />
1.5 kreditni poeni<br />
frakturi<br />
Kod FVM 034<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. D-r. Plamen Troja~anec<br />
programata<br />
Izveduva Prof. D-r. Plamen Troja~anec, poml. ass. Ksenija Ilievska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im ovozmo`i na studentite da gi pro{irat i primenat prethodno<br />
steknatite poznavawa od anatomija, op{ta hirurgija i ortopedija. Studentite }e imaat<br />
mo`nost da se zdobijat so potrebnoto znaewe za pravilnoto dijagnosticirawe i<br />
terapijata na povredi na lokomotorniot aparat, kako i prakti~na rabota na selektirani<br />
klini~ki problemi.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Hirur{ki tehniki za redukcija na frakturi na poedini koski<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Seminari i prakti~na rabota: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Samostojno izveduvawe na hirur{ki intervencii pod stru~en nadzor i izgotvuvawe na<br />
seminarski trud so koristewe stru~na literatura i interne, so cel studentot da se<br />
pottikne na samostojna rabota i istra`uvawe.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
8 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 52 85<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Literatura<br />
Slatter Douglas, Textbook of small animal surgery 2nd edtition, 2002 Sounders; Fossum Theresa<br />
W., Small animal surgery 2nd ed., 2002 Mosby;, Perimatei D., Flo G., DeCamp C. Small animal<br />
orthopedics and fracture repair 2006 Saunders; Harari J. Small animal surgery 1996 Williams &<br />
Wilkins; Bojrab Joseph M, Current techmiques in small animal surgery 2 nd edition, 1983<br />
Lea&Febiger, Newton C. D. Nunamaker D. M. Textbook of small animal orthopedics<br />
http://cal.nbc.upenn.edu/saortho/index/html
Predmet NAPREDNA REPRODUKTIVNA<br />
2.5 kreditni poeni<br />
ENDOKRINOLOGIJA<br />
Kod<br />
FVM035<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Изборен предмет<br />
Preduslovi Репродукција<br />
Avtor na Prof. d-r Toni Dovenski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Toni Dovenski<br />
Ass. d-r Qup~o Mickov<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Целта на курсот е да им даде на студентите основа за можностите за практичната примена на<br />
репродуктивната ендокринологија. Предметот има за цел да им овозможи на студентите да ги<br />
прошират претходно стекнатите познавања од преметот репродукциј. Студентите ќе имаат можност<br />
за осамостојат во изведување на самостони третмани за синхронизација на еструсот и овулација,<br />
синхронизација на партусот, индукција на лактација, суперовулацијски третмани и сл.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
4. Методи на синхронизација на еструс и овулација<br />
5. Методи за синхронизација на партус<br />
6. Методи за предизвикување на суперовација<br />
Семинари и практична работа: 2 часа/неделно (30 часа)<br />
Самостојно изведување на третмани под стручен надзор и изготвување на семинарски труд со<br />
користење стручна литература и интернет, со цел студентот да се поттикне на самостојна работа и<br />
истражување.<br />
Студентот е задолжен активно да ги следи сите предвидени активности со коишто освојува бодови<br />
како дел од завршното оценување<br />
Бодување на активностите на студентот:<br />
Вид на активност<br />
Бодови<br />
минимум максимум<br />
Присуство и активност (знаење) на<br />
8 15<br />
семинарите<br />
Семинарска работа 52 85<br />
Завршен испит<br />
нема*<br />
Вкупно: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Критериуми за формирање на завршна оценка:<br />
Бодови<br />
Оценка<br />
до 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Литература<br />
- Поповски К., К’нчев Љ.: Ендокринологија на репродукцијата.<br />
Ветеринарен Институт-Ветеринарен факултет, 1998, Скопје<br />
- Laboratory Production of Cattle Embryos: I. Gordon, Published by CABI Publishing, 2003; ISBN<br />
0851996663, 9780851996660 ;<br />
- Интернет страници по избор
Predmet KLINI^KA ISHRANA NA KU^IWA I MA^KI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 036<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 15+15<br />
Vid na predmet Izboren<br />
Preduslovi polo`eni Klini~ka Dijagnostika<br />
Avtor na Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Definicija za predmetot: vo tekot na mnogu godini se razviva{e i razjasnuva{e<br />
osnovniot princip na klini~kata ishrana kaj ku~iwata i ma~kite. So sega{nite<br />
informacii za klini~kata ishrana kaj milenicite, se otvoraat potrebite za izu~uvawe<br />
na razli~nite indiviudalni nutriciski pobaruvawa i du{evniot sklop vo odnos na<br />
potrebite na metabolizmot i specifi~niot nutriciski element. Disciplinite i nau~nite<br />
istra`uvawa koi se primenuvaat na osnovnite metodi na ishrani kaj ku~iwata i ma~kite<br />
zapo~naa da se primenuvaat od neodamna, a se primenuvaat od klini~ki aspekt na ishrana<br />
kako rezultat na nau~nite informacii.<br />
Pozicija na predmetot vo veterinarnata edukacija: so ogled na naprednite informacii<br />
vo odnos na povrzanosta na klini~kata ishrana i metaboli~kite potrebi kaj zabolenite<br />
ku~iwa i ma~ki, se nametna potrebata da izu~uvaweto na ovoj predmet se sproveduva<br />
posle sovladuvaweto na odredenite predmeti so koi se izu~uvaat zaboluvawata kaj ovie<br />
vidovi `ivotni. Sekako deka temite koi se izu~uvaat }e mu pomognat na studentot da gi<br />
razbere osnovnite principi na nutricio<strong>niz</strong>mot vo odnos na patolo{kata sostojba koja e<br />
prisutna kaj zabolenoto `ivotno, na~inot na primenuvawe kako i vremetraeweto na<br />
posebniot tip na ishrana.<br />
Povrzanost na predmetot so kurikulumot: temite na izu~uvawe vo ovoj predmet gi<br />
nadopolnuvaat znaewata dobieni so izu~uvawe na klini~kite predmeti. Zatoa, potrebno<br />
e ovoj predmet da se izu~uva posle sovladuvawe na internite, parazitolo{kite i<br />
infektivnite zaboluvawa. Isto taka se prepora~uva ovoj predmet da se slu{a posle<br />
sovladuvawe i na hirur{kite zaboluvawa.<br />
Materijalite vo ovoj predmet se podeleni na dva dela: prviot del se odnesuva na<br />
razjasnuvaweto na osnovnite principi na klini~kiot nutricio<strong>niz</strong>am koj }e se sovladuva<br />
vo predavawata; vtoriot del se odnesuva na prakti~niot del od klini~kiot<br />
nutricio<strong>niz</strong>am koj }e se sovladuva vo tekot na ve`bite za koi }e bidat zadol`eni samite<br />
studenti preku zajaknata aktivnost.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Predavawa: vo tekot na predavawata }e se izu~uvaat osnovnite principi na klini~kata<br />
ishrana i toa:<br />
Nebalansirana ishrana: va`nost na balansirana ishrana 2 ~asa<br />
Ishrana na hospitalizirani ku~iwa i ma~ki 2 ~asa<br />
Ishrana vo intenzivna nega 2 ~asa<br />
Tehniki za enteralni hranlivi podr`uvawa 2 ~asa<br />
Ishrana i kancerogeni zaboluvawa 1 ~as<br />
Odnesuvawe kon hranite 2 ~asa<br />
Gojaznost 2 ~asa<br />
Ishrana kaj alergii 2 ~asa<br />
Ve`bi: vo tekot na ve`bite studentite }e bidat aktivni u~esnici vo podgotvuvaweto na<br />
temite koi se povrzani so prakti~nite podgotovki za klini~kata ishrana, a se odnesuvaat<br />
na:<br />
• Ishrana na ku~iwa i ma~ki so gastro-intestinalni zaboluvawa 4 ~asa<br />
• Ishrana kaj hepatalni zaboluvawa 1 ~as<br />
• Ishrana na ku~iwa i ma~ki so bubre`ni zaboluvawa 4 ~asa<br />
• Ishrana na ku~iwa i ma~ki so promeni vo dolni urinarni pati{ta 2 ~asa<br />
• Ishrana kaj kardiovaskularni zaboluvawa 2 ~asa<br />
• Ishrana kaj ko`ni zaboluvawa 2 ~asa
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa teoretska nastava)<br />
Ve`bi: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (razvivawe na diskusii za odlgeduvawe, opis na rasi,<br />
koristewe na video materijali)<br />
Ve`bi: vo tekot na ve`bite studentite }e bidat aktivni u~esnici vo podgotvuvaweto na<br />
temite koi se povrzani so prakti~nite podgotovki za klini~kata ishrana , aktivno<br />
u~estvo i podgotovka na preporaki za ishrana kaj klini~ki slu~ai<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 10 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
6 10<br />
seminarite<br />
Prakti~na nastava 10 15<br />
Zavr{en ispit<br />
ima<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit e predviden. Kriterium za polagawe na zavr{en ispit pretstavuva<br />
osvojuvawe na 50% od bodovite predvideni so teoretskata nastava, seminarskite i<br />
prakti~nata nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
*Zavr{en ispit: studentot zadol`itelno go polaga zavr{niot ispit usno ili<br />
pismeno.<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. The Waltham book of Clinical nutrition of the dog and cat by Josephine M. Wills & Kenneth<br />
W. Simpson, Butler&Turner ltd 1994<br />
2. Applied clinical nutrition of the dog an cat Third edition P.J. Markwell &K Hurley 2001
Predmet TROPSKI ZARAZNI BOLESTI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 037<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 15+15<br />
Vid na<br />
Izboren predmet<br />
predmet<br />
Preduslovi Zarazni bolesti, Veterinarna epidemiologija<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Doc. d-r Ivan~o Naletoski<br />
Doc. d-r Slav~o Mreno{ki<br />
Izveduva Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
Doc. d-r Slav~o Mreno{ki<br />
Cel i zada~i Studentite da se zapoznaat so specifi~nite karakteristiki na tropskite<br />
na nastavnata zaboluvawa, nivnata rasprostranetost , kako i zna~eweto i na~inite na<br />
programa<br />
regionalna i globalna kontrola na ovie bolesti.<br />
Reden METODSKA EDINICA<br />
ЧASOVI<br />
Broj<br />
1 Afri~ka kowska ~uma 1<br />
2 Afri~ka svinska ~uma 1<br />
3 Bolest na ~voresta ko`a 1<br />
4 Sin jazik 1<br />
5 Govedska ~uma 1<br />
6 Rift Valley groznica 1<br />
7 Чuma kaj malite pre`ivari 1<br />
8 Najrobi bolest kaj ovcite 1<br />
9 Dermatofiloza 1<br />
10 Q – treska 1<br />
11 Zarazen keratokowuktivitis kaj govedata 1<br />
12 Anaplazmoza 1<br />
13 Bolest na vodeno srce 1<br />
14 Afri~ka sakagija 1<br />
15 Zarazna pleuropneumonija kaj govedata 1<br />
VKUPNO: 15
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Teoretska nastava – 1 ~as nedelno<br />
Prakti~na nastava - 1 ~as nedelno<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite).<br />
Prakti~na nastava: ve`bi i drugi oblici na rabota vo pomali grupi<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud (esej/poster); prezentacija i diskusija za seminarskata rabota.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
23 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 0 5<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 15 30<br />
Kompleten zavr{en ispit*<br />
Ocenka Bodovi<br />
[est (6) 20<br />
Sedum (7) 25<br />
Osum (8) 30<br />
Devet (9) 35<br />
Deset (10) 43<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 40 bodovi od teoretskata i prakti~nata nastava.<br />
*Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al rezultat<br />
na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na nastava,<br />
pristapuva kon kompleten zavr{en ispit.<br />
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Zavr{en ispit: pismen-usmen<br />
Kompleten zavr{en ispit: usmen + pismen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-69 6 (E)<br />
70-77 7 (D)<br />
78-86 8 (C)<br />
87-93 9 (B)<br />
94-100 10 (A)<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
14. Berislav Jukic: Tropske zarazne bolesti zivotinja. Veterinarski fakultet Sveucilista u<br />
Zagrebu, 2003.<br />
15. W.A. Geering, A.J. Forman and M.J. Nunn: Exotic diseases of animals. Australian<br />
Government Publishing Service Beograd, Canberra, 1995.
Predmet ODGLEDUVAWE I BOLESTI NA NOEVI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 038<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Izveduva Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za na~inot na<br />
odgleduvawe i bolestite koi se sre}avaat kaj noevite.<br />
Predavawata vklu~uvaat prikaz na osnovite na gradbata i funkcijata na organskite<br />
sistemi kaj noevite, na~ini na odgleduvawe na noevite, spre~uvawe na vnesuvawe na<br />
zarazni zaboluvawa vo odgleduvali{te, specifi~na imunoprofilaksa i zapoznavawe so<br />
bolestite od razli~na etiolo{ka priroda i nivno eventualno le~ewe.<br />
Za vreme na kursot grupno }e bidat re{avani klini~ki problemi, izlo`eni vo oblik<br />
na primeri od sekojdnevnata veterinarna praksa. Isto taka studentot }e ima i oralno<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
izlagawe na poglavje koj samiot }e go izbere.<br />
Osnovi na anatomija i fiziologija na noevite<br />
Odgleduvawe na noevite<br />
Odgleduvawe na rasplodni noevi<br />
Postapki pri inkubacija na jajca<br />
Odgleduvawe na podmladok<br />
Biosigurnosni merki pri odgleduvawe na noevi<br />
Bakteriski bolesti<br />
Virusni bolesti<br />
Gabi~ni bolesti<br />
Parazitski bolesti<br />
Avitaminozi<br />
Metaboli~ki poremetuvawa<br />
Truewa<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
• Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: osnovi na anatomija i fiziologija na noevite, odgleduvawe na noevite,<br />
biosigurnosni merki pri odgleduvawe na noevi<br />
Vtora proverka: bakteriski bolesti, virusni bolesti, gabi~ni bolesti, parazitski<br />
bolesti, avitaminozi, metaboli~ki poremetuvawa, truewa<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala 1. Ostrich Diseases - F. W. Huchzermeyer, Onderstepoort Veterinary Institute, 1994
Predmet ODGLEDUVAWE I BOLESTI NA GULABI 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 039<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Izveduva Doc. dr. Ivan~o Naletoski<br />
ass. m-r Aleksandar Dodovski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite teoretska osnova za na~inot na<br />
odgleduvawe i bolestite koi se sre}avaat kaj gulabite.<br />
Predavawata vklu~uvaat prikaz na osnovite na gradbata i funkcijata na organskite<br />
sistemi kaj gulabite, sogleduvawe na pravilni primeri na odgleduvawe na gulabite,<br />
spre~uvawe na vnesuvawe na zarazni zaboluvawa vo odgleduvali{te, specifi~na<br />
imunoprofilaksa i zapoznavawe so bolestite od razli~na etiolo{ka priroda i nivno<br />
eventualno le~ewe.<br />
Za vreme na kursot grupno }e bidat re{avani klini~ki problemi, izlo`eni vo oblik<br />
na primeri od sekojdnevnata veterinarna praksa. Isto taka studentot }e ima i oralno<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
izlagawe na poglavje koj samiot }e go izbere.<br />
Osnovi na anatomija i fiziologija na gulabite<br />
Na~ini na odgleduvawe na gulabi<br />
Biosigurnosni merki pri odgleduvawe na gulabi<br />
Bakteriski bolesti<br />
Virusni bolesti<br />
Gabi~ni bolesti<br />
Parazitski bolesti<br />
Avitaminozi<br />
Metaboli~ki poremetuvawa<br />
Truewa<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: osnovi na anatomija i fiziologija, na~ini na odgleduvawe, biosigurnosni<br />
merki, bakteriski bolesti, virusni bolesti<br />
Vtora proverka: gabi~ni bolesti, parazitski bolesti, avitaminozi, metaboli~ki<br />
poremetuvawa, truewa
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Bolesti golubova - Marko Seferovic<br />
2. Bolesti golubova - Dimitrije Pali}<br />
3. Aktuelni izvadoci od internet
Predmet ORGANSKO P^ELAREWE 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 040<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za organskoto proivodstvo na<br />
p~elnite proizvodi.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na p~elarstvoto i osnovnite poimi od organskoto<br />
proizvodstvo na hrana, osnovnite principi na organskoto p~elarewe i neophodnite<br />
postapki koi treba da bidat primeneti so cel proizvodstvo na organski sertificirani<br />
p~elni proizvodi.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat obrabotuvani apitehni~kite postapki za<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
organsko proizvodstvo na p~elni proizvodi.<br />
• Zna~ewe na p~elarstvoto<br />
• Poim za organsko proizvodstvo na hrana<br />
• Osnovni principi vo organskoto p~elarewe<br />
• Period na konverzija<br />
• Poteklo na p~elite<br />
• Lokacija na p~elarnikot<br />
• P~elni `iveali{ta<br />
• Vosok i sa}e<br />
• Ishrana na p~elite<br />
• Odgleduva~ka praksa<br />
• Nabavka na matici, nukleusi i p~elni semejstva<br />
• Zdravstvena za{tita na p~elite<br />
• Ekstrakcija i ~uvawe na medot<br />
• Kontrola na kvalitetot na organskiot med<br />
• Etiketirawe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Zna~ewe na p~elarstvoto, Poim za organsko proizvodstvo na hrana,<br />
Osnovni principi vo organskoto p~elarewe, Period na konverzija, Poteklo na p~elite,<br />
Lokacija na p~elarnikot, P~elni `iveali{ta, Vosok i sa}e<br />
Vtora proverka: Ishrana na p~elite, Odgleduva~ka praksa, Nabavka na matici, nukleusi<br />
i p~elni semejstva, Zdravstvena za{tita na p~elite, Ekstrakcija i ~uvawe na medot,<br />
Kontrola na kvalitetot na organskiot med, Etiketirawe<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
9. Naturland Standards for Organic Beekeeping, 2008.<br />
10. Demeter standards for beekeeping and hive products, 2008.
Predmet EKOLO[KA KONTROLA NA BOLESTITE KAJ P^ELITE 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 041<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
programata Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da gi zapoznae studentite so ekolo{kite na~ini na kontrola na<br />
bolestite, {tetnicite i neprijatelite na p~elite.<br />
Predavawata gi opfa}aat zna~eweto na apipatologijata, naj~estite bolesti kaj<br />
p~elite i p~elnoto leglo i ekolo{kite na~ini na kontrola na bolestite, {tetnicite i<br />
neprijatelite na p~elite so cel proizvodstvo na zdravstveno bezbedni p~elni<br />
proizvodi.<br />
Za vreme na seminarite, prakti~no }e bidat obrabotuvani ekolo{kite na~ini na<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi<br />
u~ewe<br />
na<br />
kontrola na bolestite, {tetnicite i neprijatelite na p~elite.<br />
• Zna~ewe na apipatologijata<br />
• Naj~esti bolesti kaj vozrasnite p~eli<br />
• Naj~esti bolesti na p~elnoto leglo<br />
• Ekolo{ka kontrola na virusnite bolesti kaj p~elite<br />
• Ekolo{ka kontrola na bakteriskite bolesti kaj p~elite<br />
• Ekolo{ka kontrola na gabi~nite bolesti kaj p~elite<br />
• Ekolo{ka kontrola na parazitskite bolesti kaj p~elite<br />
• Ekolo{ka kontrola na nezaraznite bolesti kaj p~elite<br />
• Ekolo{ka kontrola na {tetnicite na p~elite<br />
• Ekolo{ka kontrola na neprijatelite na p~elite<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki<br />
nastava<br />
za<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete<br />
proverki na znaeweto vo tekot na semestarot, ili ne gi osvoil minimalnite 60 boda.
Proverka<br />
znaewa<br />
ocenuvawe<br />
na<br />
i<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Zna~ewe na apipatologijata, Naj~esti bolesti kaj vozrasnite p~eli,<br />
Naj~esti bolesti na p~elnoto leglo, Ekolo{ka kontrola na virusnite i bakteriskite<br />
bolesti kaj p~elite<br />
Vtora proverka: Ekolo{ka kontrola na gabi~nite, parazitskite i nezaraznite bolesti<br />
kaj p~elite, Ekolo{ka kontrola na {tetnicite i neprijatelite na p~elite<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
4. Hristovski M. i Cvetkovi} A.: Sovremena kontrola na varoozata. Fakultet za<br />
veterinarna medicina vo Skopje, Skopje, 2009.<br />
5. Hristovski M.: P~elarstvoto vo 21 vek. Nacionalen forum za za{tita na `ivotnite<br />
na Makedonija, Skopje, 2004.<br />
6. Morse A. R. and Flottum K.: Honey bee pests, predators & diseases. 3 rd ed. A.I. Root<br />
Company, Medina, Ohio, USA, 1997.<br />
7. Dobri} \., Vickovi} D., Kuli{i} Z.: Bolesti p~ela. Fakultet veterinarske medicine<br />
Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2000.
Predmet MENAXMENT NA BOLESTITE KAJ DIVE^OT 2.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 042<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Izveduva Prof. d-r Mi{o Hristovski<br />
Ass. m-r Aleksandar Cvetkovi}<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na kursot e da im dade na studentite osnova za na~inite na upravuvawe i<br />
kontrola na bolestite kaj divite `ivotni.<br />
Predavawata gi opfa}aat op{tite karakteristiki na bolestite kaj dive~ot,<br />
istra`uvawe na celnata populacija i ekolo{kite faktori, formiraweto na baza na<br />
podatoci i na~inite na menaxment so bolestite kaj dive~ot.<br />
Za vreme na seminarite, grupno }e bidat razrabotuvani razni programi za menaxment<br />
na bolestite kaj dive~ot.<br />
Kratka<br />
sodr`ina • Osnovni karakteristiki na bolestite kaj dive~ot<br />
• Problemi pri raboteweto so `ivotnite vo slobodnata priroda<br />
• Identifikacija i definirawe na bolesta<br />
• Sobirawe na podatoci za populacijata<br />
• Definirawe na ekolo{kite faktori<br />
• Zemawe i ispra}awe na materijal za ispituvawe<br />
• Istra`uvawe za pojava na novi, hroni~ni i inaparentni bolesti<br />
• Baza na podatoci<br />
• Osnovni principi na menaxmentot na bolestite kaj dive~ot<br />
• Menaxment na pri~initelot ili na negoviot vektor<br />
• Menaxment preku manipulacija so populacijata na doma}inot<br />
• Menaxment so lekovit tretman i imu<strong>niz</strong>acija<br />
• Menaxment preku modifikacija na `ivotnata sredina<br />
• Menaxment preku antropogenite aktivnosti<br />
• Programi za urgenten i integriran menaxment na bolestite<br />
• Procenka na efikasnosta na programata za menaxment na bolestite<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na seminari 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Prva proverka 15 30<br />
Vtora proverka 15 30<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Studentot so osvojuvawe na min. 60 bodovi od prisustvoto na teoretskata nastava i<br />
seminarite, seminarskata rabota i dvete proverki se steknuva so pravo na ocenka bez<br />
polagawe na zavr{en ispit.<br />
* Zavr{niot ispit e zadol`itelen za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od dvete
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Osnovni karakteristiki na bolestite kaj dive~ot, Problemi pri<br />
raboteweto so `ivotnite vo slobodnata priroda, Identifikacija i definirawe na<br />
bolesta, Sobirawe na podatoci za populacijata, Definirawe na ekolo{kite faktori,<br />
Zemawe i ispra}awe na materijal za ispituvawe, Istra`uvawe za pojava na novi,<br />
hroni~ni i inaparentni bolesti, Baza na podatoci<br />
Vtora proverka: Osnovni principi na menaxmentot na bolestite kaj dive~ot, Menaxment<br />
na pri~initelot ili na negoviot vektor, Menaxment preku manipulacija so populacijata<br />
na doma}inot, Menaxment so lekovit tretman i imu<strong>niz</strong>acija, Menaxment preku<br />
modifikacija na `ivotnata sredina, Menaxment preku antropogenite aktivnosti,<br />
Programi za urgenten i integriran menaxment na bolestite, Procenka na efikasnosta na<br />
programata za menaxment na bolestite<br />
Zavr{en ispit: Usmen ili pismen i se ocenuva so ocenka od 5 do 10. Bodovnite<br />
ekvivalenti na ocenkite od zavr{niot ispit se:<br />
Ocenka<br />
Bodovi<br />
5 do 59<br />
6 60-68<br />
7 69-76<br />
8 77-84<br />
9 85-92<br />
10 93-100<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Wobeser A.G.: Diseases in Wild Animals: Investigation and Management. Springer,<br />
2007.<br />
2. Delahay R.J., Smith G.C., Hutchings M.R.: Management of Disease in Wild Mammals.<br />
Springer, 2009.
Predmet PARAZITOLOGIJA VO JAVNO ZDRAVSTVO 2.5 kreditni poeni<br />
Kod FVM 043<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Paraztologija i parazitarni zaboluvawa, Хигиена и технологија на месо,<br />
риби, јајца и мед,<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Dino ^r~ev<br />
Ass. Jovana Stefanovska<br />
Izveduva Prof. d-r Dino ^r~ev<br />
Ass. Jovana Stefanovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Preku ovoj predmet studentite }e se zapoznaat so klin~kiot pristap i laboratoriskata<br />
dijagnostika na parazitarnite bolesti koi kako zna~ajni zoonozi se od golemo zna~ewe<br />
vo javnoto zdravstvo.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Вовед: Појамот зоонози. Улога на паразитарните зоонози во светското здравство.<br />
Епидемиологија и распространетост на паразитарните зоонози<br />
PROTOZOA:<br />
Giardioza, balantidioza, entameboza,<br />
Токсоплазмоза<br />
Криптоспоридија и пнеумоцистоза<br />
Случајни инвазии на протозои кај луѓе<br />
TREMATODA : Fascioloza i dikrocelioza<br />
CESTODA : Tenijaza i cisticerkoza<br />
Hidatidoza i cenuroza<br />
Difilobotrioza, himenolepidoza i slu~ajni invazii so cestodi kaj ~ovekot<br />
NEMATODA:Trihineloza<br />
Sindrom na visceralna i kutana larva migrans<br />
Strongiloidoza -1<br />
Anisakidoza i slu~ajni invazii so nematodi kaj ~ovek<br />
ARTHROPODA :<br />
Invazija so krle`i vo nastambite i šgrmu{kite, vo{kite i esenskoto griwe<br />
Slu~ajni invazii so ostanatite ektoparaziti od `ivotni i alergiski reakcii kaj<br />
~ovekot<br />
Mijazi<br />
Teoretska nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava : 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Prakti~na nastava: izveduvawe na dijagnosti~ki metodi vo laboratorija<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na ve`bi 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) (2x15) 30 (2x30) 60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit pretstavuvaat pismenite proverki od dvte kontinuirani proverki.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
- G.D. Schmidt, L.S. Roberts: FOUNDATION OF PARASITOLOGY, Times Mirror/Mosby, 3th<br />
edition, St. Louis - Toronto - Santa Clara 1985.
Predmet [TETNI-ANTINUTRITIVNI MATERII VO 2.5 kreditni poeni<br />
DOBITO^NATA HRANA<br />
Kod FVM 044<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Hranlivi, lekoviti i otrovni rastenija, Hemija, Ishrana na d.`., Farmakologija<br />
Avtor na Prof. d-r Risto Prodanov<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Risto Prodanov;<br />
poml. ass. Radmila ^r~eva - Nikolovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na predmetot e studentite da se zdobijat i prodlabo~at so teoretski i<br />
prakti~ni znaewa za antinutritivnite-{tetnite materii vo dobito~nata hrana. Materii<br />
koi vo dobito~nata hrana se naogaat zatoa sto gi ima vo niv (prirodni metaboliti), ili<br />
vo dobito~nata hrana se dojdeni po pat na kontaminacija.<br />
Predavawata vklu~uvaat prikaz na poodelni grupi na hrani koi pokraj<br />
hranlivite materii se nositeli i na razni {tetni materii, kako i na<br />
faktorite koi imaat vlijanie vrz koli~estvoto na nivnata zastapenost.<br />
Preku programata studentite ke se zapoznaat so vidovite na oddelnite<br />
hrani koi se nositeli na {tetni materii-antinutritivni sostojki koi kaj<br />
`ivotnite predizvikuvaat soodvetni zdravstveni i imunosupresivni<br />
problemi, a preku proizvodite od `ivotinsko proizvodstvo, vo vid na<br />
rezidui mo`at da go zagrozat i zdravjeto na lugeto.<br />
Za vreme na predavawata }e bidat apsolvirani koi antinutritivnite<br />
materii se srekavaat i vo koja dobito~na hrana. Na~inot od nivnoto<br />
prevenirawe, izlo`eni vo oblik na primeri od sekojdnevanata<br />
veterinarna praksa. Isto taka studentot }e ima i oralno izlagawe na<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
poglavje koj samiot }e go izbere.<br />
- Poim i vidovi na {tetni materii<br />
- Faktori koi imaat vlijanie za pojava na {tetni materii<br />
- Faktori koi doprinesuvaat za negativnoto deluvawe na {tetnite materii<br />
- [tetni materii vrzani za odredeni vidovi na dobito~ni hrani<br />
- [tetni materii koi nastanuvaat pri rasipuvawe na dobito~nata hrana<br />
- [tetni materii koi vo dobito~nata hrana doagaat po pat na kontaminacija<br />
- [tetni materii od biolo{ka priroda<br />
- Muvli i mikotoksini vo dobito~nata hrana<br />
- Bakteriii i nivni metaboliti vo dobito~nata hrana<br />
- Te{ki metali, radionukleotidi i toksi~ni elementi vo dobito~nata hrana<br />
- Prevenirawe i namaluvawe na {tetnoto deluvawe na antinutritivnite materii<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot. U~ewe so koristewe stru~na<br />
literatura i internet; izgotvuvawe na seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: vidovi na antinutritivni materii i vo koi hrani se zastapeni.<br />
Vtora proverka: faktori koi vlijaat vrz {tetnite materii, i pevencija od istite.<br />
faktori koi vlijaat vrz {tetnite materii<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Forenbacher S.: Otrovne Biljke i Biljna otrovanja zivotinja, Zagreb-1998; Sinovec Z., Resanovic R.,<br />
Sinovec Snezana: Mikotoksini-Pojava, efekti i prevencija, Beograd-2006., Prodanov R.: Ishrana<br />
na doma{nite `ivotni-op{t del (skripta-materijal za interna upotreba); Kalivoda M.:<br />
Krmiva, Zagreb -1990; Radovanovi} T. i sor.: Ishrana doma}ih `ivotiwa, ^a~ak -1997;<br />
Jovanovi} R.: Ishrana doma}ih `ivotiwa, Novi Sad - 2001; Xuki} D.: Biqke za<br />
proizvodwu sto~ne hrane, Novi Sad - 2002.
Predmet ADITIVI VO DOBITO^NATA HRANA -<br />
2.5 kreditni poeni<br />
MODULATORI NA ZDRAVJETO<br />
Kod FVM 045<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (IX)<br />
Vkupno ~asovi 30 (15+15)<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Prof. d-r Risto Prodanov<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Risto Prodanov;<br />
poml. ass. Radmila ^r~eva - Nikolovska<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Predmetot Dodatoci vo dobito~nata hrana-modulatori na zdravjeto ima za cel da<br />
gi zapoznae studentite i idnite stru~naci po veterinarna medicina so primenata na<br />
razni dodatoci koi se dodavaat vo dobito~nata hrana, so cel za zgolemuvawe i<br />
podobruvawe na proizvodstvoto kaj doma{nite `ivotni.<br />
Sekojdnevno na pazarot se pojavuvaat novi komercijalni preparati so razli~en<br />
sostav i primena. Ovoj izboren predmet zna~itelno ke im olesni na idnite veterinari<br />
prakti~ari, kako i idnite veterinari nutricionisti, vo snaodlivosta so brojnata paleta<br />
na raznite esencijalni i neesencijalni dodatoci, dietetski preparati, dodatoci vo<br />
hranata za lu|eto i `ivotnite<br />
Krajna cel na predmetot Dodatoci vo dobito~nata hrana-modulatori na<br />
zdravjeto, e da so soodvetna i bezbedna ishrana na doma{nite `ivotni, da se ovozmo`i<br />
vlijanie vrz kvantitativnoto i kvalitativnoto zgolemuvawe na bezbedna hrana koja ja<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
koristi ~ovekot (meso, mleko, jajca).<br />
- Vovedno predavawe<br />
- Hemiski sostav na dobito~nata hrana (esencijalnosta na oddelni materii)<br />
- Poim i vidovi na dodatoci-aditivi<br />
- Zna~ewe i podelba na dodatocite za dobito~na hrana<br />
- Vitamini i nivno zna~ewe vo dobito~nata hrana<br />
- Sintetski aminokiselini<br />
- Mikroelementi (halati<strong>niz</strong>irani)<br />
- Probiotici<br />
- Prebiotici<br />
- Simbiotici<br />
- Enzimi<br />
- Antioksidanti<br />
- Emulgatori<br />
- Pigmenti-boi<br />
- Aromati~ni materii<br />
- Organski kiselini<br />
- Tanini<br />
- antibiotici (nivna primena nekoga{ i denes)<br />
Teoretska nastava: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: zna~ewe i primena na odelnite aditivite<br />
Vtora proverka: vidovi i meha<strong>niz</strong>am na deluvawe na aditivite<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Prodanov R., Ishrana na doma{nite `ivotni-op{t del (skripta-materijal za interna<br />
upotreba); Kalivoda M., Krmiva, Zagreb -1990; Sinovec Z., Stimulatori rasta u ishrani<br />
nepre`ivara, Beograd-2000;<br />
Pond, W. G., Church D. C., Pond K. R. (1995): Basic Animal Nutrition and Feeding (Fourth<br />
Edition). John Wiley and Sons Inc.; Adams, C. A. (1999): Nutricines. Food components in health<br />
and nutrition. Nottingham University Press, Nottingham; Adams, C. A. (2002): Total Nutrition.<br />
Feeding animals for health and growth. Nottingham University Press, Nottingham.
Predmet OSTATOCI I KONTAMINENTI VO HRANATA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM046<br />
Studiska Petta (V)<br />
programa<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren Predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
Doc. D-r Pavle Sekulovski<br />
programi<br />
Izveduva Prof. d-r Romel Velev; Doc. D-r Pavle Sekulovski; Doc. D-r Zehra Hajrulai Musliu;<br />
Ass. M-r Elizabeta Stojkovi} Dimitrievska, Ass. M-r. Biqana Dimzovska-Stojanovska<br />
Celi i zada~i Celta na kursot e studentite da se zdobijat so prodlabo~eni znaewa za<br />
na nastavnata monitoringot na ostatoci i kontaminenti vo hranata za lu|e. Tie }e se<br />
programa<br />
zapoznaat so evropskata i doma{nata pravna ramka koja se odnesuva na<br />
prisastvoto na ovie substanci vo hranata, kako i kontrolata na nivnata<br />
upotreba i kaznenite odredbi vo slu~aj na pre~ekoruvawe na zakonskite<br />
odredbi. Vo prakti~niot del studentite }e prisustvuvat i zemaat aktivno<br />
u~estvo vo laboratoriskite analizi za doka`uvawe na odredeni rezidui<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~noi<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
i kontaminenti vo hranata.<br />
• Pravna ramka za kontrola na rezidui i kontaminenti vo hranata od `ivotinsko<br />
poteklo<br />
• Podelba na reziduite i kontaminentite spored evropskoto zakonodavstvo<br />
• Stilbeni<br />
• Tireostatici<br />
• Steroidi<br />
• Laktoni na rezorcilna kiselina<br />
• Beta agonisti<br />
• Drugi substanci - Grupa A6<br />
• Antimikrobni substanci<br />
• Veterinarni lekovi (antihelmintici, kokcidiostatici, karbamati i piretroidi,<br />
sedativi, NSAID, drugi farmakolo{ki aktivni substanci)<br />
• Organohlorni pesticidi i PCB<br />
• Organofosforni pesticidi<br />
• Toksi~ni elementi<br />
• Mikotoksini<br />
• Boi<br />
• MRL, ADI<br />
• Specifi~ni merki na kontrola<br />
• Monitoring i kontrolni planovi za rezidui<br />
• Metodi za detekcija i kvantifikacija<br />
• Laboratoriska mre`a, me|ulaboratoriski testirawa, akreditacija<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Prakti~na nastava: Laboratoriski ve`bi za doka`uvawe na odredeni ostatoci i<br />
kontaminenti vo hranata<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe na stru~na literatura i internet; izgotvuvawe<br />
na seminarski trud<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi {to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
Minimum Maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo na prakti~na nastava 12 15<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
Nema*<br />
Vkupno: 60 100
kontinuiranite proverki na znaeweto<br />
Proverka na<br />
znaewe i<br />
icenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka:<br />
Vtora proverka:<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
Do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
http://ec.europa.eu/food/index_en.htm<br />
http://www.efsa.europa.eu/
Predmet TOKSIKOLOGIJA NA OTROVNITE RASTENIJA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM047<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Deseti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Hranlivi, lekoviti i otrovni rastenija<br />
Avtor na<br />
Prof. d-r Romel Velev<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Romel Velev<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Celta na ovoj kurs e da se zapoznae studentot so sistematskite i morfolo{kite<br />
osobenosti na rastenijata ~ie dejstvo vo `ivotinskiot orga<strong>niz</strong>am e {tetno ili toksi~no,<br />
so nivnata rasprostranetost vo prirodata, aktivnite materii koi gi sodr`at i koi<br />
doveduvaat do intoksikacija, dejstvoto i simptomite koi tie go manifestiraat kaj<br />
poedinite vidovi `ivotni, so patomorfolo{kite promeni i prakti~noto zna~ewe na<br />
truewata so vakvite rastenija.<br />
So kursot }e bidat obraboteni truewa kaj doma}nite `ivotni<br />
predizvikani od poedini algi, gabi, paprati, golosemenici i<br />
skrienosemenici so {to na studentot }e mu se ovozmo`i da dobie<br />
pretstava za razli~nite vidovi na otrovni rastenija. Razli~nite vidovi<br />
na otrovni rastenija i rastiteli otrovi }e bidat izlo`eni vo oblik na<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
primeri od sekojdnevanata veterinarna praksa.<br />
Op{t del<br />
- Faktori koi vlijaat vrz toksi~nosta na rastenieto<br />
- Znaci na truewe so rastenija<br />
- Dijagnoza pri truewe so rastenija<br />
- Prakti~no zna~ewe na trueweto so rastenija<br />
- Suzbivawe na truewa so rastenija<br />
- Lekuvawe na `ivotnite pri truewe so rastenija<br />
Specialen del<br />
- Truewa na `ivotnite predizvikani od poedini vidovi algi<br />
- Truewa na `ivotnite predizvikani od poedini vidovi gabi<br />
- Truewa na `ivotnite predizvikani od poedini vidovi paprati<br />
- Truewa na `ivotnite predizvikani od poedini vidovi golosemenici<br />
- Truewa na `ivotnite predizvikani od poedini vidovi skrienosemenici<br />
(monokotiledoni i dikotiledoni)<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava i seminari: 2 ~asa nedelno (30 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot.<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na<br />
seminarski trud.<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi predvidenite aktivnosti so koi{to osvojuva<br />
bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: - op{t del<br />
Vtora proverka: - specijalen del<br />
Zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kompleten zavr{en ispit: ne e predviden<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
1. Forenbacher S.: Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja. Škloska knjiga d.d., Zagreb, 1998.<br />
2. Dilov P. i dr.: Veterinarnomedicinska toksikologiÔ. Lesotehni~eski Universitet -<br />
SofiÔ, Fakultet po veterinarna medicina, SofiÔ, 2005.<br />
3. Srebočan V., Gomerčić: Veterinarski priručnik (Otrovanja: Otrovno bilje). 4 izdanje, JUMENA, Zagreb,<br />
1989.
Predmet ONKOLOGIJA 4.0 kreditni poeni<br />
Kod FVM 048<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 45<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi Op{ta i Specijalna patologija<br />
Avtor na Doc. d-r Trpe Ristoski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Trpe Ristoski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Imaj}i go vo predvid se pogolemoto zna~ewe na tumorite vo sekojdnevnata<br />
veterinarna praksa, kako i brojnite komplikacii koi nastanuvaat pri nivnoto<br />
pojavuvawe, kako neophodna se nametnuva potrebata studentite podetalno da se<br />
zapoznaat so patogenezata, dijagnostikata i tretmanot na tumorite.<br />
Pokraj teoretkite predavawa, vo tekot na nastavata studentite }e imaat prilika<br />
i od prakti~en aspekt da se zapoznaat so patologijata na tumorite. Primenivaj}i ja<br />
najnovata klasifikacija na tumorite, so ovoj kurs }e bidat opfateni tumorite na site<br />
organski sistemi, so poseben osvrt na tumorite na ko`ata i tumorite na mle~nata<br />
`lezda kaj ku~kite.<br />
Isto taka, tumorite kaj doma{nite `ivotni pretstavuvaat mnogu zna~aen del od<br />
veterinarnata patologija i od aspekt na komparativnata onkologija so ogled na golemata<br />
sli~nost so tumorite kaj ~ovekot.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
- Nomenklatura na tumorite<br />
- Karakteristiki na benignite i malignite tumori<br />
- Kancerogeneza: molekularna osnova na tumorite<br />
- Etiologija na tumorite<br />
- Klasifikacija na tumorite<br />
- tumori na mezenhimsko tkivo<br />
- tumori na epitelno tkivo<br />
- Klini~ki karakteristiki na tumorite<br />
- Laboratoriska dijagnostika na tumorite<br />
- Tretman na tumorite<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Prakti~na nastava: 1 ~asa/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo golema grupa so diskusija i anga`irawe<br />
na studentite)<br />
Prakti~na nastava: ve`bi (klini~ki slu~aevi, morfolo{ki karakteristiki na tumorite;<br />
laboratoriska dijagnostika na tumorite; dijagnoza i tretman na tumorite)<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Seminarska rabota: u~ewe so koristewe stru~na literatura i internet, izgotvuvawe<br />
seminarski trud; prezentacija i diskusija za seminarskata rabota<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
24 30<br />
prakti~nata nastava<br />
Seminarska rabota 5 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 10 20<br />
Zavr{en ispit 9 25<br />
Vkupno: 60 100<br />
Uslovuva~ki kriteriumi: Za da se pristapi kon zavr{niot ispit studentot e potrebno<br />
da osvoi minimum 45 bodovi od teoretskata, prakti~nata nastava i dvete kontinuirani<br />
proverki. Vo slu~aj koga studentot <strong>niz</strong> kontinuiranata proverka na znaeweto ne poka`al<br />
rezultat na edna proverka na znaeweto, a osvoil bodovi samo za teoretska i prakti~na
Proverka na<br />
znaewa<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka: Nomenklatura na tumorite; Karakteristiki na benignite i malignite<br />
tumori; Kancerogeneza: molekularna osnova na tumorite i Etiologija na tumorite<br />
Vtora proverka: Klasifikacija na tumorite; Klini~ki karakteristiki na tumorite;<br />
Dijagnostika i Tretman na tumorite<br />
Zavr{en ispit: usmen<br />
Kompleten zavr{en ispit: usmen + prakti~en<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni<br />
u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Micevski C. i Ristoski T.: Patolo{ko histolo{ki praktikum. Vet.fakultet, Skopje-<br />
2003.<br />
6. Kumar, Cotran, Robbins: Basic Pathology. 7 edition, 2003.<br />
9. Jubb K., Kenedy P., Plamer N.: Pathology of domestic animals. 4-1992.<br />
11. Milijana Kne`evi}- Milijan Jovanovi}: Op{ta patologija. Makarije, 1999.
Predmet TEHNIKI NA ANESTEZIJA I ANALGEZIJA NA 1.5 kreditni poeni<br />
POEDINI VIDOVI DOMA[NI MILENICI<br />
Kod<br />
FVM049<br />
Studiska Петта (V)<br />
godina<br />
Semestar Десетти (X)<br />
Vkupno ~asovi 15<br />
Vid na predmet Изборен предмет<br />
Preduslovi<br />
Avtor na Проф. Д-р. Пламен Тројачанец<br />
programata<br />
Izveduva Проф. Д-р. Пламен Тројачанец, помл. асс. Ксенија Илиевска<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Целта на курсот е да им овозможи на студентите да ги прошират и применат претходно стекнатите<br />
познавања од анатомија, патологија, фармакологија, општа хирургија и основи на анестезиологијата.<br />
Студентите ќе имаат можност за изведување на самостоен преглед, примена на методите на<br />
анестезиологија и водење на анестетски протокол на миленици и егзотични животни, како и<br />
практична работа на селектирани клинички проблеми.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
1. Специфични техники на анестезија и имобилизација на миленици<br />
2. Специфични техники на анестезија и имобилизација на егзотични миленици<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Семинари и практична работа: 1 час/неделно (15 часа)<br />
Самостојно изведување на хируршки интервенции под стручен надзор и изготвување на семинарски<br />
труд со користење стручна литература и интернет, со цел студентот да се поттикне на самостојна<br />
работа и истражување.<br />
Студентот е задолжен активно да ги следи сите предвидени активности со кои што освојува бодови<br />
како дел од завршното оценување<br />
Бодување на активностите на студентот:<br />
Вид на активност<br />
Бодови<br />
минимум максимум<br />
Присуство и активност (знаење) на семинарите 8 15<br />
Семинарска работа 52 85<br />
Завршен испит<br />
нема*<br />
Вкупно: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Критериуми за формирање на завршна оценка:<br />
Бодови<br />
Оценка<br />
до 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Литература<br />
1. Тројачанец П., Основи на Ветеринарна анестезиологија, 2009, Факултет за Ветеринарна<br />
медицина Скопје;<br />
2. Thurmon J.C., Tranquilli W.J., Benson G.J.Lumb & Jones Veterinary Anesthesia 3rd edition. 1996,<br />
Williams &Wilkins
Predmet VETERINARNA INSPEKCIJA 4.0 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM050<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 45 ( 2 + 1)<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi<br />
Avtor na<br />
programata<br />
Prof. d-r Risto Prodanov; Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
pom. ass. Sloboden ^okrevski<br />
Izveduva Nastavnik: prof. d-r Risto Prodanov; Doc. d-r Pavle Sekulovski<br />
Sorabotnik: pom. ass. Sloboden ^okrevski<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Zapoznavawe na studentite so sovremenite na~ela, postavenost i funkcionirawe na<br />
veterinarno-sanitarnata kontrola soglasno makedonskoto nacionalno zakonodavsvo od<br />
oblasta na veterinarnoto javno zdravstvo, bezbednosta na hranata i legislativata na<br />
EU.<br />
Celta e da se razrabotat poedini poglavija od Zakonot za veterinarno zdravstvo,<br />
Zakonot za javno veterinarno zdravstvo, Zakonot za bezbednost na hranata, Zakonot za<br />
za{tita na potro{uva~ite i prate~kite podzakonski akti, vrzani so nadle`nostite na<br />
veterinarnata inspekcija i studentite da se vovedat vo nivnata prakti~na primena.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Teoretska nastava:<br />
• Orga<strong>niz</strong>acija na veterinarnata inspekcija (organi na dr`avnata uprava nadle`ni<br />
za veterinarna inspekcija), struktura i orga<strong>niz</strong>acija na Upravata za veterinarstvo.<br />
• Orga<strong>niz</strong>acija i zakonski nadle`nosti vo veterinarno-sanitarniot nadzor,<br />
kontrola i pregledi na veterinarnata inspekcija vo EU (DG SANCO, Food and<br />
Veterinary Office FVO).<br />
• Sproveduvawe na veterinata inspekcija vo proizvodstvoto i prometot na<br />
proizvodi od `ivotinsko poteklo i propisi koi se odnesuvaat na bezbednosta na<br />
hranata spored Zakonot za javno veterinarno zdravstvo i Zakonot za bezbednost na<br />
hranata.<br />
• Analiza, spravuvawe i komunikacija so rizici vo veterinarnata inspekcija.<br />
• Prakti~na primena na ovlastuvawata, dol`nostite i odgovornosta na<br />
oficijalniot i ovlasteniot veterinar vo vr{eweto na inspekciski raboti:<br />
• sodr`ina na inspekciskiot nadzor,<br />
• zemawe na mostri za poedini laboratoriski ispituvawa.<br />
• izgotvuvawe na dokumentacija i akti (zapisnici, propratni pisma, naodi i<br />
re{enija).<br />
• Sertifikacija i propisi za identifikaciaja i deklarirawe na prehrambenite<br />
animalni proizvodi (oznaki, kvalitet i poteklo).<br />
• Rabota na dr`avnata veterinarna inspekcija na granica, pregled na dokumenti,<br />
identifikacija i fizi~ki pregled na pratki `ivotni i proizvodi od `ivotinsko<br />
poteklo.<br />
• Zakon za za{tita na potro{uva~ite, uloga na Direkcijata za hrana.<br />
Prakti~na nastava: Prakti~no zapoznavawe so rabotata na veterinarnata inspekcija vo<br />
proizvodstvoto i prometot na proizvodi od `ivotinsko poteklo ( praksa na klanica,<br />
mlekara, prerabotuva~ki kapaciteti, na terminal i vo promet).<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Teoretska nastava: 2 ~asa/nedelno (30 ~asa)<br />
Seminari: 1 ~as/nedelno (15 ~asa)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (predavawa vo grupa so diskusija i anga`irawe na<br />
studentite)<br />
Seminari: diskusija na temi spomenati od predavawata ili pro~itani vo stru~nata<br />
literatura; aktivno u~estvo na studentite (iska`uvawe na mislewa, idei, diskusija);<br />
oralna prezentacija na poglavje po izbor na studentot. Seminarska rabota: u~ewe so<br />
koristewe stru~na literatura i internet; izgotvuvawe na seminarski trud<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 12 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 15<br />
seminarite<br />
Seminarska rabota 6 10<br />
Kontinuirani proverki (dve) 15(x2)=30 30(x2)=60<br />
Zavr{en ispit<br />
nema*<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit ne e predviden, osven za studentot koj ne poka`al uspeh na edna od<br />
kontinuiranite proverki na znaeweto.<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Kontinuirana proverka na znaeweto (dve): pismeno<br />
Prva proverka:<br />
Vtora proverka:<br />
*Zavr{en ispit: usmen ili pismen (vklu~uva edna kontinuirana proverka)<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
-Zbirka zakoni od oblasta na veterinarnoto zdravstvo Uprava za veterinarstvo MZ[V<br />
-Zakonot za bezbednost na hranata,<br />
-Zakonot za za{tita na potro{uva~ite<br />
- Бунчиќ, С. (2006) Integrated Food Safety and Veterinary Public Health<br />
-Wilson W. G. (1997) Wilson’s practical meat inspection<br />
-Bremner, A., Johnston, M. (1996) Poultry Meat Hygiene and Inspection<br />
www.pravo.org.mk<br />
http://vetlex.taiex.be/
Predmet<br />
PROMENI VO LABORATORISKI PROFIL KAJ<br />
2.5 kreditni poeni<br />
ZABOLUVAWA NA DOMA[NITE MILENICI<br />
Kod<br />
FVM051<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 15+15<br />
Vid na predmet Izboren predmet<br />
Preduslovi polo`eni Klini~ka i laboratoriska dijagnostika, Patolo{ka fiziologija, Osnovi na<br />
vizuelni dijagnosti~ki metodi<br />
Avtor na<br />
Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
programata<br />
Izveduva Doc. d-r Goran Nikolovski<br />
Cel i zada~i na Definicija za predmetot: Vo vreme koga mnogu skapite specifi~ni testovi, kako {to se<br />
nastavnata ultrazvu~nata dijagnostika, Dopler-ultrazvukot, kompjuterskata tomografija, magnetnata<br />
programa rezonanca se prisutni vo ambulantite i klinikite so razli~en stepen na razvoj,<br />
klini~kata dijagnostika seu{te ostanuva najdobro sredstvo za nadzor na zaboluvawata<br />
kaj `ivotnite. Gi otkriva zadskrienite patolo{ki promeni koi ~esto ne se otkirvaat so<br />
osnovnite vizuelni sredstva ( endoskopija, rentgen, ultrazvuk i fizi~kite ispituvawa).<br />
Pozicija na predmetot vo veterinarnata edukacija: so ovoj predmet }e im se dade<br />
osnova na idnite prakti~ari da gi integriraat klini~kite znaci i laboratoriskite<br />
naodi so cel da se dobie seopfatna dijagnoza. Isto taka se ovozmo`uva sistemski priod<br />
za integrirawe na laboratoriskite poremetuvawa vo tekot na otkirvaweto na<br />
verojatnata dijagnoza.<br />
Eden od najbitnite elementi so koi }e se zapoznavaat idnite prakti~ari pretstavuva<br />
razlikata pome|u stati~koto i dinami~koto testirawe.<br />
‣ Stati~koto laboratorisko testirawe- pretstavuva standarden priod kon<br />
dijagnozata na zaboluvawata. Laboratoriskite vrednosti na pacientot se<br />
sporeduvaat so set od normalni vrednosti dobieni od op{ta zdrava populacija.<br />
Vakviot priod e dostapen vo site u~ebnici so koi se opi{uvaat testirawata na<br />
poremetuvaweto kaj razli~nite organi. Sepak, kaj ovoj vid testirawe postojat<br />
ograni~uva~ki faktori kako {to se vozrasta, rasata ili faktorite povrzani so<br />
okolinata.<br />
‣ Dinami~ko laboratorisko testirawe- pretstavuva metod na ocenuvawe baziran<br />
na promenite koi se javuvaat vo tekot na vremeto na zaboluvawe kaj odredenite<br />
laboratoriski profili na poedine~nite pacienti. Pretstavuva dobar metod za<br />
otkrivawe na zaboluvawata, posmatrawe na raniot odgovor na terapijata i<br />
otkrivawe na promenite bazirani na vozrasta. So ovoj priod, laboratoriskite<br />
testirawa se povtoruvaat so cel otkrivawe na promenite na vrednostite, pred<br />
testiranite vrednosti da se promenuvaat kaj vkupnata populacija. Dokolku kaj<br />
`ivotnite se vospostaveni normalni vrednosti, malite promeni vo vrednostite<br />
se isklu~itelno va`ni.<br />
Povrzanost na predmetot so kurikulumot: Iako kako izboren predmet, potrebni se<br />
odredeni poznavawa dobieni od zadol`itelnite predmeti koi studentot gi slu{a vo<br />
tekot na studiraweto. Najdobro e predmetot da se slu{a vedna{ posle otslu{uvaweto na<br />
predmetot Vnatre{ni bolesti kaj nepre`ivni `ivotni. Za slu{awe na ovoj predmet se<br />
prepora~uva studentot da go ima polo`eno predmetot Klini~ka patologija, Klini~ka i<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
laboratoriska dijagnostika, kako i Osnovi na vizuelni dijagnosti~ki metodi.<br />
Predavawata po tematskite edinici }e bidat so razli~en fond na ~asovi i toa:<br />
• Serumski naodi: alkalna fosfataza, amino:kiselinski odnos, amowak, amilaza,<br />
anjonska praznina, aspartat transferaza, bikarbonati, `ol~ni kiselini,<br />
bilirubin, blood urea nitrogen BUN, odnos na BUN:creatinine, kalcium, jo<strong>niz</strong>iran kalcium,<br />
podesuvawe na kalcium:albumin, hloridi, odnos na hloridi: fosfati,<br />
holesterol, kreatin fosfokinaza/kreatin kinaza, kreatinin, gama glutamil<br />
transpeptidaza, globulin, test na tolerancija na glukagon, glukoza, test na<br />
tolerancija na glukoza, lipaza, magnezium, osmolaritet, fosfor, kalium, indeks<br />
na bubre`na slabost, natrium, odnos na natrium:kalium, trigliceridi. 3 ~asa<br />
• Digestivni naodi: tripsin vo feces, proteoliti~ka aktivnost vo feces,<br />
apsorpciski test za masti, citologija vo feces, 1 ~as<br />
• Urinarni naodi: bilirubin, cilindri~ni proteini, kateterizacija, analiza na<br />
kristali so smrznuvawe na urina, obojuvawe, odnos na kortizol:kreatinin,<br />
kristali, cistocenteza, citolo{ko ispituvawe, frakcionalna ekskrecija na<br />
kalium, frakcionalna ekskrecija na magnezium, frakcionalna ekskrecija na<br />
natrium, frakcionalna ekskrecija na fosfati, ketonski tela, pH-vrednost,<br />
proteini (albumin), odnos protein:kreatinin, ne-albuminska proteinurija,<br />
eritrociti, sediment, specifi~na te`ina, Tamm-Horsfall proteini, urinoanaliza,<br />
urobilinogen, leukociti. 4 ~asa
• Specijalni serolo{ki testovi: antitela za acetilholinski receptori, test na<br />
antinuklearni antitela, kateholamini, proto~na citometrija, test na lupus<br />
erzthematosus, reumatoiden faktor, tumor nekroti~en faktor 2 ~asa<br />
• Dijagnozi po laboratoriski naodi: hipo/hiperkalcemija, hiperholesterolemija,<br />
namaluvawe na bikarbonati, hipo/hiperglikemija, hiponatremija,<br />
hipo/hiperfosfatemija, hipo/hiperproteinemija, zgolemuvawe na `ol~ni<br />
kiselini i amowak, zgolemuvawe na BUN i kreatinin, zgolemuvawe na<br />
lipaza/amilaza i tripsin sli~na imunoreaktivnost, zgolemuvawe na enzimi na<br />
crn drob, hipo/hiperkaliemija. 5 ~asa<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Ve`bite }e gi nadopolnuvaat predavawata i }e bidat povrzani so dinami~kite promeni<br />
vo laboratoriskite naodi kaj razli~ni zaboluvawa na ku~iwata i ma~kite. Temite na<br />
ve`bite se odnesuvaat na:<br />
• Dijagnoza bazirani na klini~ka slika: slabost, povra}awa, napadi,<br />
poliurija/polidipsija, `oltica, zgolemena telesna temperatura, edemi,<br />
abdominalni izlivi, dijarea od tenki i debeli creva,abnormalni krvarewa,<br />
hematurija, lipemija, splenomegalija, limfadenopatija, namaluvawe na koskenata<br />
gustina. 5 ~asa<br />
• Dinami~ki testovi kaj zaboluvawa na bubrezi, crn drob, zdravstvena sostojba i<br />
hormoni 5 ~asa<br />
• Laboratoriski profili na razli~ni zaboluvawa kaj ku~iwa i ma~ki-povrzanost<br />
so samostojna seminarska rabota 5 ~asa.<br />
Teoretska nastava: 1 ~as nedelno (15 ~asa teoretska nastava)<br />
Ve`bi i seminari: 1 ~as nedelno (15 ~asa prakit~na nastava)<br />
Teoretska nastava: interaktivna (razvivawe na diskusii za odlgeduvawe, opis na rasi,<br />
koristewe na video materijali)<br />
Ve`bi: sekoj student }e podgotvuva seminarski za grupite na `ivotni ili za odredenite<br />
rasi; oralna prezentacija na studentot.<br />
Aktivno u~estvo i prezentacija na nivnoto u~estvo na kinolo{ki izlo`bi.<br />
Studentot e zadol`en aktivno da gi sledi site predvideni aktivnosti so koi{to<br />
osvojuva bodovi kako del od zavr{noto ocenuvawe.<br />
Boduvawe na aktivnostite na studentot:<br />
Vid na aktivnost<br />
Bodovi<br />
minimum maksimum<br />
Prisustvo na teoretska nastava 10 15<br />
Prisustvo i aktivnost (znaewe) na<br />
12 20<br />
seminarite<br />
Prakti~na nastava 10 15<br />
Zavr{en ispit<br />
ima<br />
Vkupno: 60 100<br />
* Zavr{en ispit e predviden. Kriterium za polagawe na zavr{en ispit pretstavuva<br />
osvojuvawe na 50% od bodovite predvideni so teoretskata nastava, seminarskite i<br />
prakti~nata nastava<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
*Zavr{en ispit: studentot zadol`itelno go polaga zavr{niot ispit usno ili<br />
pismeno. Kriterium za polagawe na zavr{en ispit pretstavuva osvojuvawe na 50% od<br />
bodovite predvideni so teoretskata nastava, seminarskite i prakti~nata nastava<br />
Kriteriumi za formirawe na zavr{na ocenka:<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Bodovi<br />
Ocenka<br />
do 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
1. Laboratory profiles of small animal diseases, A guide to laboratory diagnosis-third edition<br />
Charles H. Sodikoff, Mosby publ. 2001
Predmet ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA NA<br />
2.5 kreditni poeni<br />
REPRODUKTIVNI NARU[UVAWA KAJ KRAVI<br />
Kod<br />
FVM052<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Изборен предмет<br />
Preduslovi Репродукција<br />
Avtor na Prof. d-r Toni Dovenski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Toni Dovenski<br />
Ass. d-r Qup~o Mickov<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
Целта на курсот е да им даде на студентите основа за можностите за практичната примена на<br />
ултразвучната дијагностика на причините и формите на репродуктивната патологија кај кравите.<br />
programa Предметот има за цел да им овозможи на студентите да ги прошират претходно стекнатите<br />
познавања од преметот репродукција. Студентите ќе имаат можност за осамостојат во изведување<br />
на дијагностиката и терапијата на најчестите репродуктивни пореметувања кај кравите.<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
1. Основни принципи на ултразучната дијагностика на репродуктивните пореметувања кај<br />
кравите<br />
2. Дијагностика на нарушувањата на функционалност на јајниците<br />
3. Дијагностика на патологијата на матката<br />
4. Методи за третман на репродуктивните нарушувања<br />
Семинари и практична работа: 2 часа/неделно (30 часа)<br />
Самостојно изведување на третмани под стручен надзор и изготвување на семинарски труд со<br />
користење стручна литература и интернет, со цел студентот да се поттикне на самостојна работа и<br />
истражување.<br />
Студентот е задолжен активно да ги следи сите предвидени активности со коишто освојува бодови<br />
како дел од завршното оценување<br />
Бодување на активностите на студентот:<br />
Вид на активност<br />
Бодови<br />
минимум максимум<br />
Присуство и активност (знаење) на<br />
8 15<br />
семинарите<br />
Семинарска работа 52 85<br />
Завршен испит<br />
нема<br />
Вкупно: 60 100<br />
Proverka na<br />
znaewa i<br />
ocenuvawe<br />
Osnovni u~ebni<br />
pomagala<br />
Критериуми за формирање на завршна оценка:<br />
Бодови<br />
Оценка<br />
до 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Литература<br />
Мицковски Г.: Физиологија и патологија на репродукцијата. Ветеринарен Институт-<br />
Ветеринарен факултет, 2000, Скопје.<br />
Arthur's veterinary reproduction and obstetrics<br />
By David E. Noakes, Geoffrey H. Arthur, Timothy J. Parkinson, Gary C. W. England Contributor David E.<br />
Noakes, Geoffrey H. Arthur, Timothy J. Parkinson, Gary C. W. England Edition: 8, illustrated<br />
Published by Elsevier Health Sciences, 2001 ISBN 0702025569, 9780702025563<br />
Довенски Т. Usporedba ehograma jajnika s razinom progesterona i estradiola u krvi krava tijekom spolnog<br />
ciklusa u puerperiju i u jalovih krava, Disertacija, Zagreb 1997.
Predmet NAPREDNA ANDROLOGIJA I KRIOBIOLOGIJA 2.5 kreditni poeni<br />
Kod<br />
FVM053<br />
Studiska Petta (V)<br />
godina<br />
Semestar Desetti (X)<br />
Vkupno ~asovi 30<br />
Vid na predmet Изборен предмет<br />
Preduslovi Репродукција<br />
Avtor na Prof. d-r Toni Dovenski<br />
programata<br />
Izveduva Prof. d-r Toni Dovenski<br />
Ass. d-r Qup~o Mickov<br />
Cel i zada~i na<br />
nastavnata<br />
programa<br />
Целта на курсот е да им овозможи на слушателите да се запознаат со модерните достигнувања од<br />
областа на андрологијата и криобиологијата, како и да им се прикажат основните параметри кои може да се<br />
испитаат кај генетскиот материјал по пат на софистицирани лабораториски методи.<br />
Предавањата вклучуваат приказ и демонстрација на користењето на модерните методи за испитување на<br />
квалитетот на генетскиот материјал подготвен за апликација кај реципиентите, најновите процедури и<br />
протоколи за негова подготовка и криоконзервација, детално запознавање со медиумите кои се користат за<br />
таа цел и на крај дава осврт на нарионалната и европската легислатива која го регулира ова поле од<br />
ветеринарната медицина.<br />
За време на курсот, ќе бидат теоретски презентирани најновите методи за испитување на квалитетот на<br />
генетскиот материјал, методите за производство и криоконзервација на длабоко замрзната сперма од<br />
различни видови фармски животни и придружни животни, а слушателите исто така, ќе добијат практичен увид<br />
Kratka<br />
sodr`ina<br />
Orga<strong>niz</strong>acija<br />
во предвидената наставна материја, преку лабораториски вежби.<br />
1. Напредна андрологија<br />
- биохемиски и физички својства на ејакулатите<br />
- микроскопска и ултрамикроскопска градба на сперматозоидите<br />
- проценка на основните квантитативни параметри на ејакулатите<br />
- начини на движење на сперматозоидите<br />
- техники за мерење на подвижноста на сперматозоидите<br />
- фотоелектрични и електронски методи за испитување на квалитативните параметри на ејакултатите<br />
(САЅА системи)<br />
- методи за испитување на фертилизирачката способност на сперматозоидите (хамстер-тест, хипо-осмотски<br />
тест, индукција на акрозоксма реакција, индуцирана аглутинација на сперматозоидите)<br />
- запознавање до локалната и ЕУ легислативата кои го регулираат квалитетот на генетскиот материјал<br />
2. Предавања и практична настава од криобиологија<br />
- типови медиуми за одржување на ејакулатите<br />
- основи на биофизиката на криобиологијата<br />
- методи за криопрезервација на ејакултатите (осврт врз развитокот на оваа дисциплина)<br />
- криопрезервација на ејакулати од преживари, нерези, патуви, месојадци<br />
- краток остврт кон методите за криопрезервација на ејкакулати од останатите видови животни за<br />
комерцијална намена<br />
Семинари и практична работа: 2 часа/неделно (30 часа)<br />
Metodi na<br />
u~ewe<br />
Specifi~ni<br />
preporaki za<br />
nastava<br />
Самостојно изведување на третмани под стручен надзор и изготвување на семинарски труд со<br />
користење стручна литература и интернет, со цел студентот да се поттикне на самостојна работа и<br />
истражување.<br />
Студентот е задолжен активно да ги следи сите предвидени активности со коишто освојува бодови<br />
како дел од завршното оценување<br />
Бодување на активностите на студентот:<br />
Вид на активност<br />
Бодови<br />
минимум максимум<br />
Присуство и активност (знаење) на<br />
8 15<br />
семинарите<br />
Семинарска работа 52 85<br />
Завршен испит<br />
нема<br />
Вкупно: 60 100
Проверка на<br />
знаења и<br />
оценување<br />
Основни учебни<br />
помагала<br />
Критериуми за формирање на завршна оценка:<br />
Бодови<br />
Оценка<br />
до 59<br />
5 (F)<br />
60-68 6 (E)<br />
69-76 7 (D)<br />
77-84 8 (C)<br />
85-92 9 (B)<br />
93-100 10 (A)<br />
Литература<br />
1. Hafez E.S.E. Reproduction in Farm Animals, 6th Edition, Lea & Febiger, Philadelphia, 1993<br />
2. Ian R. Gordon Reproductive technologies in farm animals Published by CABI, 2004 ISBN<br />
0851998623, 9780851998626