You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Jadranka Žderić<br />
GOVORIMO, ČITAMO,<br />
PIŠEMO HRVATSKI 3<br />
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika<br />
za treći razred osnovne škole
Jadranka Žderić<br />
GOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 3<br />
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za treći razred<br />
Sretna knjiga,<br />
Zagreb, Vlaška ulica 102<br />
Za izdavača<br />
urednica Jadranka Žderić, prof.<br />
Recenzentice<br />
Dr. sc. Vlatka Štanger Velički<br />
Olieta Horvat Kardoš, prof.<br />
Lektura<br />
Jasenka Ružić, prof.<br />
Korektura<br />
Maja Matković<br />
Ilustrirali<br />
Ivana Guljašević<br />
Gordana Vučilovski<br />
Dubravka Kolanović<br />
Marsela Hajdinjak Kreč<br />
Tomislav Zlatić<br />
Likovno-grafički oblikovala<br />
Karmena Šipek
Jadranka Žderić<br />
GOVORIMO, ČITAMO,<br />
PIŠEMO HRVATSKI 3<br />
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika<br />
za treći razred osnovne škole
SADRŽAJ<br />
LEGENDA O ZNATIŽELJI 7<br />
Stjepan Jakševac: Učili... učili... 8<br />
Nina Vadić: Pogledaj 9<br />
Nada Horvat: Slikar 10<br />
Grigor Vitez: Jedna breza mala 11<br />
Sanja Pilić: Tko malo jede – visoko leti 12<br />
Krešimir Rožman: Što je to sreća 13<br />
Mirjana Mrkela: Ime rijeke 14<br />
VELIKO SLOVO U IMENIMA VODA I GORA 15<br />
Ivica Jembrih: Jesen sanja 16<br />
Mirjana Mrkela: Jesen 17<br />
Vladimir Nazor: Progonjeno jelenče 18<br />
PRIPOVIJEDANJE 19<br />
Palma Katalinić: Rješavanje križaljke 20<br />
IMENICE 21<br />
Ivica Jembrih: Ana je već spavala 22<br />
Jadranka Škrobar: Tajna 23<br />
Nada Iveljić: Šestinski kišobran 24<br />
PISANJE IMENA MJESTA 25<br />
Igor Novosel: Ja sam samo vjetar 26<br />
Mladen Bjažić: Prozor 27<br />
Luko Paljetak: Jedna se mačka samo smijala 28<br />
Mladen Kušec: Legenda o znatiželji 30<br />
GLAGOLI 31<br />
Zlatko Bastašić: Dosadno mi je, što da radim 32<br />
STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE PREMA POTICAJU 33<br />
DA MI JE BOŽIĆ BRAT 35<br />
Ivan Novački: Zeko 36<br />
Slavka Škobić: Lisica i divlja svinja 37<br />
Božidar Prosenjak: Novi dječak 38<br />
Silvija Šesto: Brod 39<br />
RUŽIČASTA SANJARICA 39<br />
Mato Lovrak: Tuča 40<br />
RASPRAVA 41<br />
Ivica Jembrih: Zimska večer nad ravnicom 42<br />
Ivica Jembrih: Mala breza u prvom snijegu 43<br />
Jasna Popović-Poje: Da mi je Božić brat 44<br />
Tin Kolumbić: Isus će nas pohoditi 45<br />
Jadranka Škrobar: Kako je nastao ponos 46<br />
Denis Mazur: Lažljiva djevojčica 47<br />
L. F. Baum: Leteća kuća 48<br />
PRIDJEVI 50<br />
Vesna Krmpotić: Stari kineski car 51<br />
Ivana Brlić-Mažuranić: Noć u zapećku 52<br />
SPORAZUMIJEVANJE HRVATSKIM JEZIKOM 53
Hrvatska narodna bajka: Mala vila 54<br />
Pravi mali vodenjak 56<br />
UMANJENICE I UVEĆANICE 57<br />
Ulomak iz Pripovijesti o doktoru Dolittleu Hugha Loftinga: Životinjski raj 58<br />
Mirjana Mrkela: Otok dragulja 59<br />
BUBAMARE U KUTIJI ŠIBICA 61<br />
Marela Mimica: Proljetnice 62<br />
Vjekoslav Majer: Visibaba 63<br />
Irina Korschunow: Bila sam podla 64<br />
Učenica Maja: Bila sam ružno pače 65<br />
Stjepan Jakševac: Travanj 66<br />
Dragutin Horkić: Moljci, Mrav, Bumbar 67<br />
Salih Isaac: Pupuljak 68<br />
IZRAŽAJNO ČITANJE 69<br />
Jadranka Škrobar: Dosadna priča 70<br />
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA 71<br />
Ivica Jembrih: Poslije rata ...72Gustav Krklec: Tereza iz Brezja 73<br />
Dragutin Horkić: Sudar s gusjenicama 74<br />
Mirjana Mrkela: Ehkolozi 76<br />
IZVJEŠĆIVANJE O OBAVLJENOM ZADATKU 77<br />
Mirna Grbec: Ozonske rupe 78<br />
PISANJE IMENA NEBESKIH TIJELA 79<br />
Jadranka Gegić: Bubamare u kutiji šibica 80<br />
Dragutin Horkić: Moja prva koliba 81<br />
Matija Babić: Nogometna momčad 82<br />
OBAVIJEST 83<br />
Svebor Vidmar: Šljapkov strah 84<br />
MONOLOG JEDNOG SLONA 87<br />
Jasna Popović: Kad naljutim mamu 88<br />
Grigor Vitez: Kako živi Antuntun 89<br />
Palma Katalinić: Priča o lastavici i lastavićima 90<br />
DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU 91<br />
Jadranka Čunčić-Bandov: Monolog jednog slona 92<br />
Jadranka Čunčić-Bandov: Điđipal i Điđilija 93<br />
Natalija Šugar: Frka u svemiru 94<br />
J. M. Barrie: Voda do grla 95<br />
Palma Katalinić: Dva broda 96<br />
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA 97<br />
Rikard Katalinić Jeretov: Hrvatski mornar 98<br />
Tin Kolumbić: Hrvatski zvonici 99<br />
Gianni Rodari: Čipolone nagazio na nogu kraljeviću Limunu 100<br />
Bruno Kuman: Bo-Juov bubanj 102<br />
Mirjana Mrkela: Sladoledarska kolica 103<br />
Učenici: Bura 104<br />
Stanislav Femenić: Suton na žalu 105<br />
Igor Novosel: Molio bih... 106<br />
KRATICE 107
Legenda o znatiželji
Otkrij čudesni svijet<br />
Svako živo biće nešto treba naučiti da bi opstao u svijetu.<br />
Učili... učili...<br />
Učile krave<br />
travologiju<br />
učile trave<br />
kravologiju,<br />
učile ptice<br />
muhologiju,<br />
učile muhe<br />
kljunologiju,<br />
učile rode<br />
žabologiju,<br />
učile žabe<br />
skokologiju,<br />
učili lovci<br />
puškologiju,<br />
učila zvjerad<br />
bježologiju!<br />
Učili tako,<br />
učili<br />
redom svi –<br />
kako bi<br />
dulje,<br />
Kako bi<br />
ljepše<br />
poživjeli!<br />
Stjepan Jakševac<br />
Izrazi doživljaj<br />
O kojim se učenicima pjeva u pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Tko je učio koji predmet Zašto muha kljunologiju<br />
• Zašto trave kravologiju...<br />
• Zašto svi oni uče<br />
• U čemu će tebi pomoći koji predmet<br />
• Zašto je važno učiti, otkrivati mnoštvo raznovrsna znanja<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Pročitaj pismo dječaka. Što bi mu ti odgovorio/odgovorila<br />
Zašto mi ljudi moramo učiti<br />
Dragi moj «Y»!<br />
Evo kratka odgovora: ništa se ne mora, može se ostati i<br />
glup. Neki učenici čvrsta karaktera tvrdoglavo ustraju u tom<br />
nastojanju, pa izdrže sve pritiske roditelja i nastavnika. Na<br />
žalost, tek kasnije shvate koliko su bili glupi kad nisu barem<br />
malo pazili dok su sjedili u klupi. Među ostalim, problem je i<br />
to što mnogi učenici misle da moraju učiti samo zato što je to<br />
važno njihovim roditeljima.<br />
dr. Zlatko<br />
8
Otkrij čudesni svijet<br />
Promotri neki prizor u školi, dvorištu... vrlo, vrlo pozorno.<br />
Tko je to uočio<br />
Pogledaj<br />
Pogledaj ovu jabuku crvenu<br />
Pogledaj staru stolicu drvenu<br />
Pogledaj ovaj ormar sivi<br />
U svima njima crvić živi<br />
Pogledaj iznad dvorišnih vrata<br />
Pogledaj iznad zidnog sata<br />
Tko se to sakrio u podu<br />
Maleni pauk sa osam nogu<br />
Vidi, pod listom gusjenica navlači bijelu čahuricu<br />
u velikom cvijetu bubamara oblači novu košuljicu<br />
pronađi malu gusjenicu ako se sjećaš gdje se skrila<br />
pogledaj! rodio se leptir prekrasnih svjetloplavih krila.<br />
Nina Vadić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je neobično u pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Na koga pjesnikinja upućuje u prvoj, drugoj i trećoj strofi<br />
• Gdje se sve nalaze male životinje<br />
• Bojiš li se nekih od njih<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Promatraj i malene i velike životinje s jednakom<br />
pažnjom.<br />
Većina se životinja kloni ljudi. Zato pazi da ih ne<br />
preplašiš svojim kretanjem.<br />
9
Otkrij čudesni svijet<br />
Što misliš, zašto slikari slikaju A ti<br />
Slikar<br />
Da sam ja slikar,<br />
ne bih bojao dugu<br />
prugu po prugu.<br />
S bojama zaplesao bih<br />
na sve strane sivog svoda.<br />
A ljudi bi pomislili:<br />
- To je neka nova moda.<br />
Valjda se duga<br />
zasitila pruga.<br />
I kad bi htjeli javit’<br />
gradskom meteorologu,<br />
pljusak bi sprao s neba<br />
plesače lakih nogu<br />
i sve mrlje s nebeskog plesališta<br />
pa se dokazati ne bi moglo ništa.<br />
Nada Horvat<br />
Izrazi doživljaj<br />
Ovaj slikar je: razigran rastužen<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kako bi slikar prikazao dugu<br />
• Što bi ljudi pomislili da vide neobičnu dugu na nebu<br />
• Tko bi pomogao da opet duga počne nalikovati na dugu<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Saznaj u tekstu ponešto o ružičastim dupinima.<br />
Ružičasti dupini koji žive u rijeci Amazoni su, kada se<br />
rode, gotovo crni, ubrzo promijene boju u sivu, da bi onda<br />
iz bijele postali ružičasti.<br />
Pretpostavlja se da su ‘obojeni’ zbog načina prehrane:<br />
hrane se, među ostalim, i rakovima i školjkama u kojima<br />
se nalazi crveni pigment.<br />
10
Otkrij čudesni svijet<br />
Sjećaš li se vremena kada si bio/bila puno manji/manja Pričaj o tome.<br />
Jedna breza mala<br />
Jedna breza mala<br />
Htjela je da bude velika,<br />
Pa je svaki dan rasla, rasla, rasla...<br />
Jednom je kraj nje mlada srna pasla,<br />
A breza tiho vjetru prišaptala:<br />
– Više nisam mala!<br />
Čak sam i jednoj srni<br />
Hlada dala.<br />
I doleti ptica.<br />
Na grančici se njenoj zanjihala.<br />
A breza opet vjetru prišaptala:<br />
– Više nisam mala!<br />
Na moje grane<br />
Već i ptica stane.<br />
Došao oblak.<br />
I spustila se kiša.<br />
A breza se dizala na prste<br />
Da bude što viša.<br />
Grigor Vitez<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je breza silno željela<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koji stihovi opisuju trajanje brezina rasta<br />
• Zbog čega je breza silno ponosna u drugoj strofi A u trećoj<br />
• Imaš li i ti snažnu potrebu da odrasteš, budeš veći/veća<br />
• Na koji način ti želiš, poput breze, komu pomoći, učiniti uslugu...<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Zamisli na trenutak da si<br />
neka odrasla osoba koja ti je<br />
uzor. Što ona sve mora činiti<br />
tijekom jednoga dana<br />
11
Otkrij čudesni svijet<br />
Imaš li neku lošu naviku koje se svakako treba riješiti<br />
Tko malo jede – visoko leti<br />
Jasna je najviše voljela žvakati žvakaće gume.<br />
Jasna najviše nije voljela jesti. Nije voljela ni<br />
juhu, ni meso, ni med, ni voće, ni povrće, ni<br />
kekse, niti mlijeko.<br />
Jasna je samo žvakala žvakaću gumu, rastezala<br />
je i napuhavala balone.<br />
Njezini baloni bili su najveći.<br />
Jasna je sve više žvakala, a baloni<br />
su sve više rasli. I jednoga dana<br />
dogodilo se nešto STRAAAŠNO...<br />
Jasna se probudila kao i obično oko<br />
sedam sati. Otišla je u kupaonicu.<br />
Oprala je lice, ruke i zub, a onda se sjetila i<br />
uzela žvakaću gumu umjesto doručka. Mlijeko<br />
je prolila u zahod, kekse je razmrvila pticama... Sjedila je u<br />
kuhinji i žvakala. Onda je počela napuhavati balone. Željela je napraviti<br />
posebno veliki balon pa je uzela nekoliko žvakaćih guma i tako se<br />
zabavljala. Usta su joj bila puna, kao da je u njih stavila veliku jabuku. Žvak, žvak – čulo se. I Jasna je napravila<br />
jedan balon, pa drugi... No, kad je treći put napuhavala balon, počeo je on sve više rasti. Prestala je puhati,<br />
ali je balon svejedno bivao sve veći i veći, sve okrugliji i okrugliji. Pokušala je odvojiti usnice od njeg, ali nije<br />
uspjela. Balon je postao tako velik da ju je na kraju podigao sa zemlje. Jasna je mahala rukama i nogama, ali se<br />
nije uspjela odvojiti od balona. Izletio je kroz kuhinjski prozor uzevši i nju sa sobom. Jasna je plakala, ali balon<br />
je letio sve dalje i sve više i uskoro su zajedno plovili između oblaka. Dugo su tako putovali i Jasna se već malo<br />
smirila, kad je odjednom iz nekog svijetlosivog oblaka iznenada izletjela golema ptica dugačkog, zašiljenog<br />
kljuna. Približila se i naglo PŠŠŠŠŠŠšššš kljunom probušila balon. Jasna je počela padati, padati i padati i bup<br />
– pala je s kreveta! Na sreću, sve je to bio samo san. Ah, kako je bila vesela! Otrčala je u kuhinju i brže-bolje<br />
popila čašu mlijeka. I kekse je pojela. I žličicu meda. Mama ju je začuđeno promatrala. Bila je sretna. Napokon<br />
joj kći jede. A i Jasna je bila sretna i mislila kako je zaista sve dobro što se dobro svrši.<br />
tema priče<br />
Sanja Pilić<br />
12<br />
Izrazi doživljaj<br />
Zašto je sve<br />
dobro završilo<br />
Uroni u priču<br />
• Što je Jasna voljela, a što nije voljela<br />
• Kada je njezin problem postao velik<br />
• Na koji ju je način ponio ne dopuštajući da iskaže svoju volju<br />
• Što je u tom nemilom događaju bilo korisno<br />
• Ima li štogod smiješno u Jasninu snu<br />
• Što je tema priče<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Napiši slogan za oglas<br />
koja potiče zdrav odnos<br />
prema nekoj vrsti<br />
namirnica ili hrani.
Otkrij čudesni svijet<br />
Prisjeti se trenutka koji je bio izuzetno sretan u tvome životu<br />
Po čemu se vidjela tvoja sreća<br />
Što je to sreća<br />
Kažu da nije sreća<br />
Kad ti je novaca puna vreća.<br />
Kažu isto da sreća nije<br />
Kad se veseliš i kad ti se smije.<br />
Nije sreća ni kad si svima dragi i mili<br />
Ni kad su tvoji skupi automobili.<br />
Isto tako nije sreća niti tada<br />
Kad živiš skromno od svojega rada.<br />
Niti je sreća kada si bogat jako<br />
Kada sve ti je dostupno lako.<br />
Nije sreća čak ni tad<br />
Kada si lijep i mlad<br />
A sreća nije niti to<br />
Kada imaš godina sto.<br />
Pa je li sreća uopće išta<br />
Ili je sreća jednostavno ništa<br />
O sreći kažu mudri Kinezi,<br />
Koji o tome znaju više nego Englezi:<br />
Nije sreća imat iz bajke zlatnu gusku<br />
Ni dobiti skupu bundu rusku,<br />
Prava je sreća izuti cipelu usku!<br />
Krešimir Rožman<br />
Izrazi doživljaj<br />
Slažeš li se s<br />
pjesnikom<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što je sve pjesnik nabrojio kao primjer ne baš osobite<br />
sreće<br />
• Objasni primjere s kojima se slažeš.<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Budi novinar. Pitaj svoje ukućane,<br />
susjede ili neke članove rodbine što je<br />
za njih sreća. Zamoli ih da ti odgovore<br />
sažeto.<br />
13
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesu li sve rijeke koje znaš bistre i čiste<br />
Ime rijeke<br />
Došli ljudi na obalu neke rijeke. Bila je bezimena, a bistra i puna riba.<br />
Svađali se ljudi oko njezinog imena. Napokon je nazvali Bistrica.<br />
Sazidali ljudi zgrade, ulice i trgove. Bistrica im počne smetati.<br />
Jednom čak nabuja i poplavi grad. Zato joj dadu novo ime:<br />
Povodnja.<br />
Imali ti ljudi sve više otpada. Što s njim Najlakše im je<br />
bacati sve u Povodnju.<br />
Rijeka postade prljava i smrdljiva. Nazovu je Smrdaja.<br />
Ne žele ljudi više trpjeti tu vodu! Ni za što im ne koristi.<br />
Zasipaju je i izbetoniraju.<br />
A ime joj zaborave.<br />
Mirjana Mrkela<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što misliš o postupku<br />
ljudi iz priče<br />
Koje osjećaje u tebi budi<br />
njezin kraj<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Zašto je ljudima rijeka Bistrica počela smetati<br />
• Kojom su joj prigodom prvi put promijenili ime<br />
• A drugi put<br />
• Kakva je postala rijeka<br />
• Zašto je prestala teći<br />
• Je li dobro što su je ljudi zaboravili<br />
• Pronađi u kojim su prilikama ljudi iskazali svoju:<br />
bezobzirnost<br />
svadljivost<br />
nepromišljenost<br />
glupost<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Pročitaj u časopisima za<br />
djecu jednu dobru i jednu<br />
lošu vijest koja pokazuje<br />
ljudsku glupost i ljudsku<br />
mudrost u odnosu s<br />
prirodom.<br />
14
Otkrij hrvatski jezik<br />
VELIKO SLOVO U IMENIMA VODA I GORA<br />
Kakvim je početnim slovom<br />
napisano ime rijeke iz priče.<br />
Bistrica<br />
Povodnja<br />
Smrdaja<br />
Kakvim su početnim slovima napisana imena rijeka s više riječi<br />
Kupa<br />
Plitvička jezera<br />
Drava<br />
Slapovi Krke<br />
Korana Jezero Bajer<br />
Sava<br />
Pročitaj razgovor.<br />
Možeš li po imenima ovih rijeka pretpostaviti<br />
neke njihove osobitosti<br />
Dobra<br />
Mrežnica<br />
Vidim. Kakav si ti ribar!<br />
More ne podnosi<br />
nestrpljive.<br />
Zapetljala mi se<br />
mreža.<br />
Naše će me<br />
Jadransko more<br />
čekati.<br />
Zašto je u jednoj rečenici naziv mora napisan velikim početnim slovom, a u drugoj malim<br />
Prvo slovo u imenima rijeka piše se velikim početnim slovom.<br />
Ostale se riječi pišu malim početnim slovom osim ako druga riječ nije ime.<br />
Pišu li se nazivi gora na isti način<br />
Papuk<br />
Bilogora<br />
Risnjak<br />
Zagrebačka gora<br />
Vaganski vrh<br />
Velika Kapela<br />
Prvo slovo u imenima gora piše se velikim početnim slovom.<br />
Ostale se riječi pišu malim početnim slovom osim ako druga riječ nije ime.<br />
15
Otkrij čudesni svijet<br />
Da je jesen živo biće, o čemu bi mogla sanjati<br />
Jesen sanja<br />
Jesen sanja med, mirisno voće<br />
i sunce, i tople dječje ruke,<br />
da doseći mogu svaku granu<br />
bez veranje i kuke.<br />
Jesen sanja vreće oraha,<br />
jabuke u žitu<br />
i kestene vruće<br />
u bakinu koritu.<br />
Jesen sanja, sanja...<br />
a sinoć vidjeh užas zloće:<br />
u kontejnere za smeće<br />
bacali su skupo, trulo voće...<br />
Ivica Jembrih<br />
Bogatimo rječnik<br />
kontejnere/kontejneri - spremnici za otpatke<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koji je jesenji san tebi<br />
najprivlačniji<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Čemu se jesen veseli u prvoj strofi<br />
• O kojim plodovima mašta u drugoj strofi<br />
• Koji je od njih tebi najdraži<br />
• Što se pjesniku nije svidjelo<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
O čemu sanjaju djeca u<br />
jesen, a o čemu odrasli<br />
Pitajte odrasle kao novinari.<br />
Složite plakat s<br />
najzanimljivijim izjavama.<br />
16
Otkrij čudesni svijet<br />
Što voliš u godišnjem dobu jeseni A što ne voliš<br />
Jesen<br />
Pitam se zašto ljudi ne vole jesen. Te im je sivo, mokro, pa onda mutno,<br />
tmurno, vlažno, tužno, nesnosno i ružno.<br />
A meni se sviđaju te rumene boje, crvena i narančasta, žuta i svijetlosmeđa.<br />
Sviđa mi se miris tek pokisle trave, ali i miris nadolazećega snijega.<br />
Sviđa mi se i skakanje u lokve, a, moram, moram priznati, ne marim ni za<br />
čarape mokre.<br />
No, još je nešto neizmjerno važno: obožavam kad me topli čaj zagrije snažno!<br />
Mirjana Mrkela<br />
Izrazi doživljaj<br />
Slažeš li se sa<br />
spisateljicom<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Smeta li i tebi isto ono što se nabraja u priči u prvoj rečenici<br />
• Čime je spisateljica oduševljena A ti<br />
• Navedi jesenske zgode i nezgode koje te mogu razveseliti.<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Dopisuj se s nekim djetetom<br />
iz udaljene škole izvan tvoga<br />
zavičaja.<br />
Usporedite obilježja jeseni u<br />
tvome i njegovu zavičaju.<br />
17
Otkrij čudesni svijet<br />
Postoje li trenutci kada životinja traži pomoć čovjeka U kojim trenutcima od njega osjeća opasnost<br />
Progonjeno jelenče<br />
Sunce je naginjalo na zapad, kada guščarica ču<br />
lajanje pasa i viku lovaca. Lovci su za nekim<br />
trčali kroz šumu prema potoku. Anka je<br />
htjela izaći iz grma i potjerati guske na<br />
suho, kad netko skoči preda nju. Bila je to<br />
izranjena košuta, koju su lovci pogodili.<br />
Ona se šćućuri pokraj guščarice i<br />
pogleda ju svojim krupnim očima. Kao<br />
da je molila djevojčicu, da je obrani i<br />
sakrije. Anka je pogladi po glavi, ustupi<br />
joj svoje mjesto, pokrije ju granama i<br />
suhim lišćem te izađe iz grma.<br />
S druge strane potoka vidje kneza Boda,<br />
lovce i mnogo pasa. Bodo se ljutio, što je<br />
potok tako nabujao, da ne može preko vode.<br />
On viknu: „Ej ti, guščarice, kamo je pobjegla<br />
košuta, što je tamo skočila“<br />
Anka nije htjela lagati, ali ne htjede ni izdati jadnu<br />
životinju.<br />
Ona ne odgovori.<br />
Knez se Bodo naljuti: „Čuješ, odrpanice jedna! Što je s košutom“ Anka šuti.<br />
Onda se knez zacrveni od ljutine kao rak. „Da si mi blizu, sve bi ti kosti pucale. Gagarilova seko, hoćeš li<br />
progovoriti“<br />
Anka je i sada šutjela. Onda se Bodo uzvrpolji kao da će iz kože iskočiti. Digne kamen i baci ga na djevojčicu.<br />
Pogodi je u golo koljeno. Kamen razdere kožu, i krv poteče.<br />
U taj čas zalajaše psi negdje drugdje. „Možda je košuta tamo!“ vikne netko, i svi lovci udariše niz potok.<br />
Ulomak iz pripovijetke Bijeli jelen Vladimira Nazora<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koji je najneizvjesniji<br />
trenutak u priči<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Tko je potražio utočište u grmu do guščarice Anke<br />
• Je li guščarica najprije vidjela lovce ili ih je čula<br />
• Što su od nje htjeli doznati<br />
• Zašto nisu mogli doći do nje<br />
• Što ih je razljutilo u Ankinu ponašanju<br />
• Čime su joj prijetili<br />
• Kada su napokon otišli od nje<br />
• Lovci su iskazali svoju:<br />
hrabrost okrutnost<br />
grubost radoznalost samoživost<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Osmisli plakat kojim<br />
izražavaš svoj stav prema<br />
lovu i krivolovu životinja.<br />
18
Otkrij hrvatski jezik<br />
PRIPOVIJEDANJE<br />
Pročitaj kako je Ana ispripovijedala ulomak iz priče.<br />
Jelenče je bilo jako uplašeno, ali se nadalo da će naći spas od<br />
lovaca pored guščarice. Zato se kod nje skrilo u grmlju.<br />
Uskoro su dojurili lovci. Tražili su od djevojčice da im kaže kamo<br />
je protrčalo jelenče. Djevojčica nije htjela lagati da ne zna, ali<br />
nije htjela odati ni ranjenu životinju. Lovce je to razljutilo, pa ju je<br />
jedan pogodio kamenom u nogu.<br />
Sva sreća da ih je razdvajao potok pa im se nije dalo trčati preko<br />
njega.<br />
Slaže li se njezino prepričavanje s onim što piše u priči<br />
Je li uspjela prepričati događaje redoslijedom kojim su se dogodili<br />
Pokušaj ti prepričati ulomak iz priče. Prisjeti se svih događaja i doživljaja likova. Također, unesi svoj<br />
doživljaj pročitanoga.<br />
O kakvom je događaju pričao Tibor<br />
U mojoj ulici mačka je rodila pet<br />
mačića. Njihova je majka stradala u<br />
prometu. Srećom svi su osim jednoga<br />
našli vlasnika. Sivi mačić dugo je lutao<br />
ulicom. Tresao se od zime. Padala je<br />
kiša pa se i zablatio. Ipak, došao je do<br />
mojih vrata.<br />
I postao je moj kućni ljubimac. Sada<br />
zadovoljno prede pored mojih nogu.<br />
Možemo pripovijedati o vlastitim događajima ili o onima o kojima smo doznali od<br />
drugih ljudi, pročitali u knjigama, novinama... Važno je prenijeti istinite događaje.<br />
Može se opisati i svoj doživljaj vezan uza sadržaj onog što smo vidjeli i čuli.<br />
19
Otkrij čudesni svijet<br />
Voliš li rješavati križaljke Pomaže li ti tko pritom<br />
Rješavanje križaljke<br />
Posebna mi je radost rješavanje križaljke.<br />
Od kvadratića do kvadratića upisujem slova i nižem riječi...<br />
Najradije rješavam kad su mama i tata kod kuće. Od<br />
vremena do vremena izbacim pitanje u našu<br />
kućnu tišinu:<br />
– Kako glasi auto-oznaka za Čakovec<br />
– Drugi naziv za oporuku<br />
– Otok na Jadranu s tri slova<br />
Na ta moja križaljska pitanja mama i tata<br />
strpljivo odgovaraju. Lijepo i bez naprezanja<br />
upisujem u prazna polja. Kad je križaljka<br />
ispunjena, sretno kličem:<br />
– Riješio sam!<br />
Mama i tata smiju se takvom rješavanju križaljke. Vele da<br />
sam izgubljeni slučaj za tu vrstu naprezanja mozga.<br />
Jednoga dana bijah sam kod kuće i počeh rješavati veliku<br />
križaljku od tisuću kvadratića.<br />
Rješavao sam i rješavao... Gore i dolje, vodoravno i okomito! A prazna polja nikako da popunim. Tada sam<br />
u pomoć uzeo tatine enciklopedije, maminu kuharicu, tetine antologije, svoje atlase, susjedine rječnike... Ali<br />
bilo je takvih riječi koje nisam mogao uza sva ta pomagala riješiti. Sjetio sam se telefonskog broja za razne<br />
obavijesti. Pitao sam za riječi koje ne mogoh pronaći u knjigama. Molio sam stričeka s onu stranu telefonske<br />
žice da mi kaže dio ruke s četiri slova<br />
– Nos! – kriknuo je i zaklopio telefon.<br />
Uvidjeh da je on veća neznalica od mene. Naprezao sam se da bih sam dokučio odgonetku nekim riječima.<br />
I tako mi je izašlo da je domaća životinja – kašalj, ljekovita biljka – spomenik, muzička nota – krik, sportski<br />
čamac – krevet, lična zamjenica – novac, egipatsko božanstvo – telefon!<br />
Palma Katalinić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Je li dječakovo<br />
rješavanje križaljke<br />
uspješno<br />
Uroni u priču<br />
• Što dječak iznimno jako želi naučiti<br />
• Koga moli za pomoć<br />
• Gdje je tražio pomoć kad nije bilo roditelja<br />
• Je li dobio točan odgovor<br />
• Što je zaključio o sugovorniku<br />
• On mu se htio:<br />
narugati pomoći mu.<br />
• Koju osobinu iskazuje dječak<br />
Upornost. Radoznalost. Lijenost.<br />
• U čemu nas križaljke poučavaju<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Pronađi u rječniku<br />
značenje ovih riječi:<br />
paprenjak,<br />
lopoč,<br />
hrbat.<br />
20
Otkrij hrvatski jezik<br />
IMENICE<br />
Dječak je križaljku popunjavao imenima za različite predmete, biljke, osjećaje...<br />
Pročitaj pa odgovori za što još.<br />
________________________<br />
spomenik<br />
Marko<br />
biljka<br />
kuharica<br />
atlas<br />
nos<br />
ruka<br />
novac<br />
mama<br />
teta<br />
telefon<br />
Vis<br />
Jadran<br />
tata<br />
križaljka<br />
Čakovec<br />
________________________<br />
________________________<br />
________________________<br />
________________________<br />
________________________<br />
Imenice su vrsta riječi kojima se imenuju bića, stvari i pojave. Ako imenuju vlastita<br />
imena, nazivaju se vlastitim imenicama i pišu se velikim početnim slovom.<br />
Usporedi pisanje imena i naziva u sljedećim primjerima.<br />
ime učiteljice<br />
Marta Ivić<br />
Ana Grgić<br />
naziv ustanove<br />
OŠ Ivane Brlić-Mažuranić<br />
Zavičajni muzej<br />
Pomorski muzej<br />
ime najboljega prijatelja/prijateljice<br />
Petar Marić<br />
Tina Lovrić<br />
Riješi dopunjaljku.<br />
21
Otkrij čudesni svijet<br />
Kakve osjećaje budi u tebi jesen<br />
Ana je već spavala<br />
Trudna jesen je bila,<br />
Poput bakice umorne,<br />
Kada sam odletio iz krila<br />
Rujanske večeri sumorne.<br />
Obraz mi podragala grana:<br />
One jabuke drage<br />
Za me je ubrala Ana.<br />
Mati, u sumrak,<br />
Bijelim rupcem je mahala...<br />
Iz torbe jabuke mirišu –<br />
Ana je već spavala...<br />
Ivica Jembrih<br />
Bogatimo rječnik<br />
trudna – umorna<br />
sumorne – turobne, mračne<br />
Izrazi doživljaj<br />
Doima li se<br />
jesen i tebi<br />
trudnom<br />
Uroni u pjesmu<br />
• S kime je pjesnik usporedio jesen<br />
• Tko je pjesnika darovao jabukama<br />
• Koji stih govori da je putovao<br />
• Ugođaj pjesme je:<br />
tugaljiv<br />
sanjiv<br />
razigran<br />
• Pokušaj pronaći stih koji potvrđuje odabrane tvrdnje.<br />
• Kako je pjesnik doživio ljuljanje grane<br />
Svuda oko nas<br />
– mediji<br />
Opiši ugođaj<br />
prikazan na<br />
slici.<br />
22
Otkrij čudesni svijet<br />
Imaš li neku svoju tajnu Imaš li potrebu povjeriti je nekomu Što očekuješ od onoga komu<br />
bi povjerio/povjerila tajnu<br />
Tajna<br />
Ne znam je li to dobro ili nije<br />
za moje godine. Imam tajnu.<br />
Razmišljam o tome da je nekom<br />
otkrijem, ali ne znam komu.<br />
Tata misli da sam vrlo neozbiljan<br />
i zato s njim neću voditi<br />
ozbiljne razgovore. On kaže da<br />
ću u školi možda biti najbolji<br />
nogometaš jer stalno trčim i jer<br />
sam najbrži u ulici, ali da nikad<br />
neću biti najbolji matematičar<br />
zato jer sam brzoplet. A ja još<br />
nisam u školu ni pošao. On me<br />
nimalo ne razumije i stalno me<br />
škaklja, a ja to mrzim. Ni mami<br />
ne mogu povjeriti svoju tajnu. Ona<br />
se veoma ljuti kad tata samo spomene svoju<br />
tajnicu. Što bi tek rekla da tata ima tajnu<br />
veliku poput moje<br />
Ali ja imam i tebe. Ti si mi prijatelj, a prijatelji<br />
zato i postoje da ih ne odaš nikom. Moram ti<br />
nešto reći. Moja je tajna nerazumljiva. To je<br />
osobitost svake velike tajne, razumjet ćeš je tek jednom kada narasteš. Sada slušaj dobro: Una milov,<br />
una milov. Rekao sam ti da nećeš ništa razumjeti. Sada barem znaš moju tajnu. Voli te Luka.<br />
Jadranka Škrobar<br />
Izrazi doživljaj<br />
Možeš li odgonetnuti Lukinu tajnu<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Smatra li dječak tatu dovoljno ozbiljnim da mu povjeri svoju tajnu<br />
• Komu će povjeriti tajnu Komu bi ti povjerio/povjerila tajnu<br />
• Zašto želiš nekomu povjeriti tajnu<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Neka svatko na plakat napiše svoju tajnu tako<br />
da bude zagonetna ostalima.<br />
23
24<br />
Otkrij čudesni svijet<br />
Promotri šestinski kišobran. Opiši njegove šare. Po čemu je dobio ime<br />
Šestinski kišobran<br />
Selo Šestine smjestilo se između grada Zagreba i gore Medvednice. Najviši vrh te gore zove se Sljeme. Eto, to<br />
je valjalo reći zbog čitatelja koji možda ne znaju gdje se nalazi ovo živopisno selo.<br />
Nad njime se jednog ljetnog jutra prolomio pljusak. Bio je toliko snažan da je za sobom povukao patke koje<br />
su brćkale po potoku i bijelo oprano rublje što se sušilo na grmlju i plotovima. Razbjegle se koke s pilićima,<br />
zamukale u stajama krave, zaroktali praščići, a psi se zavukli u svoje kućice. Jao, kako je padalo! Kao da nikad<br />
neće prestati. Sve se živo sklonilo u kuće ili pod nadstrešnice; samo su stabla kisnula, pod udarcima vjetra<br />
otkidale se jabuke s grana i kotrljale po raskvašenu tlu. Ako vam kažem da su pobjegle i patke i guske koje<br />
vole vodu, možete zamisliti da je toga pljuska ipak bilo previše.<br />
Svima je smetao, samo ne malom Šestinčaninu Iveku. Ivek još nije išao u školu, ali je zato rado išao svakamo<br />
kamo nije trebalo. Upravo za proloma oblaka pojavio se bos na pragu, pogleda pljusak i – učinilo mu se<br />
zgodnim da baš tada malko prošeće! Vratio se po tatine gumene čizme, uzeo veliki crveni kišobran, te – Žljap!<br />
– Žljap! – pošao od kuće. – Vidi ga-ga! – zagakale guske. – Kamo ideš sada-da kada-da kiša pada-da!<br />
– Ide put grada! Pa-da, pa-da! – odgovarale su guske iz drugog dvorišta.<br />
– Pi-pi-pi-pi! Alaj će se smočiti! – pijukali su pilići, a koke pitale: – Tko to Ko-ko<br />
– Naš Ivek, vek-vek – lajao je Garo. – Smočit će se sav, av-av!<br />
Briga Iveka! On čvrsto stišće u ruci drvenu dršku crvenog kišobrana i gleda nad sobom njegov šareni obrub<br />
što nalikuje na dugin luk. Čizme klopoću, potoci klokoću, a Ivek ide i ide da vidi kamo teče ta silna voda.<br />
Misli kako negdje mora postojati golemi mlin, kad je tolika voda tamo navalila.<br />
A ono pljušti bez prestanka, voda preplavljuje putiće. Nakon što se nekoliko puta pokliznuo i pao, Ivek je sjeo<br />
u izvrnuti kišobran kao u barku, pa u njemu zaplovio. Čizme skinuo, nataknuo ih na ruke i njima vesla. Smije<br />
se, baš mu je lijepo. Sav je mokar, kiša mu pada u usta, a on zijeva i zubima hvata kapljice.<br />
Kišobran se nekoliko puta pokušavao vratiti u prijašnji položaj, činilo mu se nekako nedoličnim da hoda<br />
naopačke, ali Ivek ne da, nasjeo u njeg svom težinom, kormilari i pjeva. Izgubio je jednu čizmu, izgubio i<br />
drugu. Zatim je kiša naglo prestala padati, kao što i biva za ljetnih pljuskova. Zasjalo sunce, pojavila se duga.<br />
– Vidi, vidi! – primijeti Ivek. – Sunce također ima šestinski kišobran s raznobojnim obrubom. Samo je njegov<br />
veći od mojega.<br />
I taj, što ga je imao, bio je prevelik za Iveka. Stalo bi u nj nekoliko takvih dječačića. Lako mu je bilo ploviti<br />
poput lađice kad je Ivek lagan kao perce. Držao se za dugačku ručku kao za jarbol i pjevao da se sve orilo.<br />
– Ma što je ono – čudili se ljudi koji su nakon pljuska pootvarali prozore.<br />
– To je neki mali Šestinčanin doplovio do Zagreba – smijali se drugi.<br />
Na prilazu u grad kišobran je zapeo; čim je potekla voda, i plovidba je prestala. Ivek uspravi kišobran da se<br />
osuši, a taj, sretan što više nije izvrnut naglavačke kao šišmiš ili cirkusant na trapezu, stane pjevušiti:<br />
Kišan je bio dan.<br />
Radovao se kišobran.<br />
Sad se suši, gradom šeta<br />
I nikomu baš ne smeta.<br />
Ne samo da ljudima nije smetao, njima se, štoviše, svidio seljački kišobran s golemom, drvenom drškom.<br />
Veselo se on i Ivek guraju između prolaznika.<br />
Umorivši se, Ivek sjedne na klupu u parku, a kišobran stavi pokraj klupe. Suši se kišobran, suše se Ivekova<br />
kosa i košuljica. Samo mama kod kuće suze lije, jer je nedaleko kuće našla čizme, a Iveka nije. Nije našla ni<br />
kišobran.<br />
Dječaka, koji je zaspao na klupi, probudi vjetar.<br />
– Zar nije bilo dosta kiše i vjetra! – trljajući sneno oči naljuti se Ivek.<br />
– Uhu-u-što ćeš, mali, tu-ću – hukao je vjetar.<br />
Dok se Ivek razbudio, on je njegov lijepi kišobran kroz drvored otkotrljao na ulicu, gdje mu je u prometnoj<br />
stisci nestao svaki trag.<br />
– Heej, vrati mi moj kišobran! – molio je dječak, ali vjetar je bio brži od njegovih bosih nogu.<br />
Nada Iveljić
Izrazi doživljaj<br />
Sviđa li ti se Ivekov postupak<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Gdje se nalaze Šestine<br />
• Što se dogodilo kao posljedica padanja jakoga pljuska<br />
• Čemu se Ivek domislio<br />
• Što su o tome mislili prolaznici<br />
• S čime je Ivek usporedio sunce kada se pojavilo<br />
nakon kiše<br />
• Zašto je mama bila zabrinuta<br />
• Je li vožnja do kraja bila uspješna<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Doznaj ponešto iz knjiga, računala o mjestu koje je najbliže<br />
ovom u kojem živiš.<br />
Otkrij hrvatski jezik<br />
PISANJE IMENA MJESTA<br />
Kojim je početnim slovom napisano ime mjesta iz priče<br />
Šestine<br />
U okolici Zagreba ima<br />
puno drugih naziva<br />
mjesta:<br />
Podsused<br />
Čučerje<br />
Vugrovec<br />
I oko drugih hrvatskih gradova ima<br />
mnogo zanimljivih manjih mjesta.<br />
U blizini Karlovca je Duga Resa.<br />
U blizini Dubrovnika je Cavtat.<br />
U blizini Osijeka je Bilje.<br />
U blizini Šibenika su Vodice.<br />
U blizini Zaboka je Donja Stubica.<br />
Kakvim se početnim slovom pišu nazivi mjesta Kako se piše početno slovo prve, a kako početno<br />
slovo druge riječi<br />
Karlovac<br />
Duga Resa<br />
Dubrovnik<br />
Donja Stubica<br />
Cavtat<br />
Slavonski Brod<br />
Šibenik<br />
Nova Gradiška<br />
Vodice<br />
Imena mjesta pišu se velikim početnim slovom.<br />
25
Otkrij čudesni svijet<br />
Zamisli da si vjetar. Što bi u tome bilo zanimljivo<br />
Ja sam samo vjetar<br />
Lijepo je biti vjetar<br />
I puhati kada se sjetiš.<br />
Raznosiš li novine,<br />
list po list niz glavnu ulicu,<br />
nećeš biti raznosač novina.<br />
Zamrsiš li kosu dječurliji sa sladoledom,<br />
nećeš biti frizer.<br />
Prestrašiš li papagaja zaspaloj bakici na terasi,<br />
nećeš biti mačak.<br />
Zalupiš li vrata kao zločesto dijete<br />
Svi će s olakšanjem odmahnuti rukom:<br />
– To je samo vjetar!<br />
A ti niz mene pustit ćeš zmaja<br />
i uprijeti čvršćim korakom.<br />
Shvatit ćeš da ja<br />
ne mogu natjerati slonove u let<br />
ma kako raširili ušesa,<br />
ma koliko čaja za mršavljenje iskapili,<br />
ma koliko krugova<br />
optrčali oko uglova<br />
tvoje zgrade.<br />
Igor Novosel<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je privlačno u životu<br />
vjetra<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što sve vjetar može,<br />
a da se na njega ne možemo naljutiti<br />
• Što ljudi ipak ne mogu shvatiti, a dijete može<br />
• Što vjetar uopće ne može<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Naslikaj vjetar koji čini brojne<br />
nepodopštine.<br />
26
Otkrij čudesni svijet<br />
Prisjeti se što vidiš kroz prozor tijekom četiri godišnja doba.<br />
Razlikuje li se prizor<br />
Prozor<br />
S proljeća moj prozor<br />
Pupa i cvjeta<br />
Kao slika<br />
Krajolika<br />
Sa stare razglednice.<br />
Ljeti se danomice<br />
U snu kupa<br />
I cvrkut ptica<br />
U sobu nosi.<br />
U jesen počne da se rosi,<br />
Da sluša žubor<br />
Uvela lišća<br />
I topot kestenja<br />
Na putu.<br />
Zimi,<br />
U bijelom kaputu,<br />
Pun mrvica čeka<br />
Da ptice slete<br />
I okite ga,<br />
Umjesto cvijeća,<br />
Do proljeća.<br />
Mladen Bjažić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koji ti se prizor najviše sviđa<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što u proljeće pupa na prozoru<br />
• Što se ljeti čuje s prozora<br />
• Koji se zvuk čuje u jesen Od čega se u jesen prozor može rositi<br />
Od hladnoće.<br />
Od kiše.<br />
Od topline.<br />
• Zašto se čuje topot kestenja<br />
• Tko u bjelini prozora skuplja mrvice<br />
• Izgled prirode, živih bića, izgled prozora tijekom godišnjih se doba:<br />
izrazito mijenja<br />
Svuda oko nas<br />
– mediji<br />
Promotri različite<br />
načine na koje ljudi<br />
ukrašavaju svoje<br />
prozore i vrata.<br />
Razgovarajte o<br />
tome što ti se sviđa.<br />
27
Otkrij čudesni svijet<br />
Zamisli da se životinje mogu smijati ili plakati. Kojima bi to najbolje uspijevalo Oponašaj ih.<br />
Jedna se mačka samo smijala<br />
Jedna se mačka samo smijala<br />
i samo masne šale zbijala,<br />
samo se kesila<br />
samo se mijesila<br />
samo je vrištala<br />
samo je njištala.<br />
Od smijeha je samo pucala,<br />
od smijeha je samo štucala,<br />
ključala poput čajnika<br />
od repa pa do krajnika.<br />
Toliko je uspjeha imala<br />
da je i ploče snimala<br />
za tmurne noćne barove,<br />
za tužne bračne parove.<br />
Te ploče bile su pravi hit<br />
jer smijala se kao kit;<br />
tako bi razvukla vilice<br />
da bi joj nabrekle žilice.<br />
Ta mačka tresla se od smijeha,<br />
ta mačka je od smijeha prela<br />
i jednog dana ispod streha<br />
jednog je malog miša srela.<br />
Taj miš je uvijek tužan bio<br />
i cijeli dan je suze lio,<br />
samo je šmrcao<br />
samo je grcao<br />
samo je kišio<br />
samo je mišio<br />
samo je suze cijedio<br />
i sve je više blijedio.<br />
Taj miš je putem klecao<br />
taj miš je stalno jecao<br />
stalno je cmoljio, šmrkao,<br />
stalno je suze srkao,<br />
stalno je suze točio,<br />
stalno je rubac močio.<br />
I nosio je crni dres<br />
i čitao “Bonjour tristesse”<br />
i nije išao na ples;<br />
samo je tužne snove snivao<br />
u suzama je samo plivao.<br />
Kad je ta mačka tog miša srela<br />
i kada ga je pojesti htjela,<br />
tako se smijati stala<br />
da skočit nije znala,<br />
da je na leđa pala,<br />
da je na pod ko kvaka tresla,<br />
toliko se od smijeha stresla.<br />
A miš bi bio skočio<br />
i miš bi bio strugnuo<br />
da nije suze točio;<br />
ovako, sav se ugnuo<br />
i posve se ukočio.<br />
Samo je tako stajao,<br />
samo je tako zdvajao:<br />
i tako nije bilo ništa.<br />
28
Mačka je vidjela da dobro nije<br />
što se toliko puno smije,<br />
pa je odlučila da više ne njišti<br />
pa je odlučila da više ne vrišti<br />
da ne kesi se poput lude<br />
da ozbiljna u svemu bude.<br />
I obukla je crni dres<br />
i kupila “Bonjour tristesse”.<br />
Od smijeha više nije pucala<br />
od smijeha više nije štucala.<br />
Otad je samo šmrcala<br />
otad je samo grcala<br />
otad je samo plačkala<br />
otad je samo mačkala<br />
otad se samo kmezila<br />
i rep je u čvor svezala;<br />
tako je bila tužna<br />
tako je bila južna.<br />
i tražit samo vedru družinu,<br />
i ujutro je jeo užinu,<br />
i nije više klecao<br />
i nije više jecao.<br />
I čitao mini-top humor<br />
i nije znao što je umor,<br />
samo se kesio,<br />
samo se mijesio<br />
samo je ištao<br />
samo je vrištao;<br />
tako je bio jedar<br />
tako je bio vedar.<br />
Miša je opet ta mačka srela<br />
i opet ga je smazati htjela,<br />
ali ovako cmoljkava<br />
ali ovako oljkava<br />
vidjela nije rep pred okom,<br />
a kamoli da jednim skokom<br />
smaže ga kako spada.<br />
i samo suze cijedila<br />
i samo suze točila:<br />
i samog miša smočila.<br />
Kad je miš vidio kako je nujna<br />
kad je miš vidio kako je bujna<br />
nije se mogao pomaći,<br />
kamoli rupe domaći.<br />
Od smijeha sve mu se ljuljalo<br />
od smijeha sve mu je kuljalo,<br />
sve ga je štreckalo<br />
sve ga je peckalo<br />
sve ga je štipkalo<br />
sve ga je pipkalo<br />
sve ga je rackalo<br />
sve ga je žackalo<br />
sve ga je lickalo<br />
sve ga je grickalo<br />
sve mu je nešto bilo vickasto<br />
sve mu je nešto bilo mickasto:<br />
I miš je vidio da dobro nije<br />
da cmizdri i da suze lije,<br />
pa je počeo čitati stripove<br />
i neozbiljne skupljati tipove,<br />
Pala je kao klada!<br />
i samo tako sjedila<br />
i samo tako gledila<br />
i tako nije bilo ništa.<br />
Luko Paljetak<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti je bilo šaljivo<br />
u ovoj pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kakva je bila mačka opjevana u prve četiri strofe<br />
• Što znači da se od smijeha mijesila<br />
Presavila se u tijelu od smijeha.<br />
Mijesila tijesto.<br />
• Od smijeha se kesila, što znači da je imala:<br />
širom rastvorena usta u osmijeh<br />
da je imala skupljena usta.<br />
• Koji stihovi opisuju silinu njezina smijeha<br />
• Po čemu se vidi da su i drugi primijetili njezin smijeh<br />
• Kakav je bio miš kojega je srela mačka<br />
• Pokušaj oponašati glasanjem, izrazima lica, pokretima tijela svaki<br />
glagol koji se odnosi na njegovo plakanje<br />
• Što se dogodilo kada su se sreli tužni miš i nasmijana mačka<br />
• Što je istinito<br />
Tuga je s miša prešla na mačku.<br />
Tuga je s mačke prešla na miša.<br />
Smijeh je s mačke prešao na miša.<br />
Smijeh je s miša prešao na mačku.<br />
• Pročitaj ovu pjesmu naglašavajući glagole.<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Uvježbajte izražajno čitanje ove<br />
pjesme u parovima.<br />
Organizirajte natjecanje<br />
u razredu. Neka pobijede<br />
najuvjerljivija mačka i miš.<br />
29
Otkrij čudesni svijet<br />
Bojiš li se mraka Na koji se način može boriti protiv straha od mraka<br />
Legenda o znatiželji<br />
Iza sedam gora,<br />
Preko sedam mora,<br />
K’o što žive mak i slak,<br />
Živjeli su mirno<br />
Jedan čvak i kvak.<br />
Oduvijek su čvakovi<br />
Pa bili makakovi,<br />
Poštovali znan im trag<br />
Da se kreću unatrag.<br />
Oduvijek su i kvakovi,<br />
Dobri i nikakovi,<br />
Poštovali stari znak:<br />
Skakanje i glasni kvak.<br />
A onda su odjednom<br />
Ne znajući razlog tom,<br />
Taj crveni natrag čvak<br />
I zeleni hopla kvak<br />
Odlučili zaviriti<br />
U najcrnji crni mrak.<br />
Na večer,<br />
Kad nitko ih nije gledao,<br />
I kad je dan<br />
Već otišao u hotel<br />
Gdje je po noći odsjedao,<br />
Crveni čvak<br />
I zeleni kvak<br />
Duboko su udahnuli zrak<br />
I skočili u mrak.<br />
U prvi mah<br />
Bilo ih je strah,<br />
Ali onda<br />
Odlučili su poći<br />
Do sredine noći.<br />
Da vrijeme ne bi zavlačili,<br />
Hrabro su zakoračili,<br />
Za nešto su se zakvačili,<br />
U nešto su se uvlačili,<br />
Iz nečeg su se izvlačili,<br />
Kroz nešto se provlačili,<br />
S nečim se navlačili,<br />
Dva puta se oblačili,<br />
Tri puta presvlačili,<br />
Sedam znakova označili,<br />
Pola noći straćili<br />
I sami se tako smračili<br />
Da su se s tamom izjednačili.<br />
I da dan nije bio jak,<br />
Progutao bi ih mrak<br />
Kad su to shvatili,<br />
Crveni čvak<br />
I zeleni kvak<br />
Natrag su se vratili,<br />
I sad mirno čvakaju<br />
I zadovoljno kvakaju,<br />
Jer bila im tek je želja<br />
Ispunjena znatiželja!<br />
Mladen Kušec<br />
30<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što su jedne noći odlučili čvak i kvak<br />
• Kako su se suočili s mrakom:<br />
naglo, hrabro, bojažljivo<br />
• Što su sve činili u mraku<br />
• Kako zovemo riječi kojima se izražava njihovo kretanje<br />
• Jesu li bili zadovoljni svojim pothvatom Koji stih to potvrđuje<br />
• Što je tema pjesme<br />
Strah. Veselje.<br />
Izrazi doživljaj<br />
Jesu li neobični likovi udovoljili svojoj znatiželji<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Preboji crnom kredom bijeli papir.<br />
Tada drvcem, čačkalicom iscrtaj nešto lijepo, nešto što voliš.<br />
Taj će ti crtež pomoć da prebrodiš crni mrak.
Otkrij hrvatski jezik<br />
GLAGOLI<br />
Što su Kvak i Čvak radili Što se događalo<br />
uvlačili<br />
izvlačili<br />
provlačili<br />
presvlačili<br />
označili<br />
smračili<br />
straćili<br />
shvatili<br />
Što Ana radi, a što joj se događa<br />
Pleše.<br />
Crta.<br />
Spava.<br />
Smije se.<br />
Odijevai se.<br />
Što izriču ove riječi<br />
pleše<br />
crta<br />
zalijeva<br />
jede<br />
smije se<br />
Zalijeva.<br />
spava<br />
oblači se<br />
Jede.<br />
Glagoli su riječi koje izriču što tko radi ili što se događa.<br />
31
Otkrij čudesni svijet<br />
Pročitaj naslov. Jesi li kada sebi postavio/postavila to pitanje Što tada obično činiš<br />
Dosadno mi je, što da radim<br />
Filip i Domagoj jadaju mi se da im roditelji ne dopuštaju predugo gledati televizor. Vjerojatno niste znali, ali<br />
postoji i ovisnost o televiziji: kao i svaku drogu moraš je gutati sve više, sve više serija, sve više crtića – i na<br />
kraju jednostavno ne možeš bez ekrana. Dečki, ne očajavajte, i radio je dobar izum. Zašto E, neka vam to<br />
objasni moj prijatelj, koji mi je ispričao ovo:<br />
Danas mi je očajno dosadno. Nedjelja je, kiša pada, sve je nekako sivo, buljim kroz prozor – što da radim<br />
Cijela obitelj zuri u ekran, u nekakvu dosadnu trakavicu. Mogao bih možda čitati, ali ne da mi se. Moja “bad”<br />
razmišljanja prekida zvonce. Ha, bit će to Snoopy, moj prijatelj s trećega kata, s kojim idem u isti razred.<br />
Odlazimo u moju sobu i slažemo legiće, ali i to nam je pomalo dosadno, ne znamo što bismo novoga još mogli<br />
sagraditi. Iznenada Snoopy uzima moj novi kazić. Zabavljamo se snimajući svoje glasove, oponašamo ukućane,<br />
susjede, nastavnike. Snoopy je pravi majstor u oponašanju. Tada mi iznenada sijevne: – Hej, zašto ne bismo<br />
napravili radiopriču<br />
– Ali ... kako<br />
– Pa, možemo priču najprije smisliti, a onda se dogovoriti što će tko glumiti.<br />
Priča je polako nastajala, a kad smo je završili, podijelili smo uloge i dogovorili se što će tko govoriti.<br />
Nedostajala nam je samo glumica za ženske likove – tu nam je u pomoć priskočila moja sestra. Najviše smo se<br />
zabavljali s tzv. zvučnim efektima – nikad nam ih nije bilo dosta. Moj ormar jezivo škripi kada ga se otvara i<br />
taj nam je zvuk dobro došao za Drakulin dvorac. Kad<br />
smo oponašali čudovišta, ispuštali smo stravične<br />
krikove. Malo-pomalo i priča je bila gotova.<br />
Nismo vjerovali da je već prošlo deset<br />
sati kad je zabrinuta Snoopyjeva<br />
mama pozvonila na<br />
naša vrata. Ipak, iako<br />
je bilo kasno, ukućani<br />
su saslušali našu priču, a<br />
Snoopy i ja odlučili smo<br />
napraviti cijelu seriju o<br />
dogodovštinama naših<br />
junaka.<br />
Zlatko Bastašić<br />
Bogatimo rječnik<br />
trakavica - naziv za serijske filmove s puno epizoda<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što misliš o Zlatkovu<br />
prijedlogu za rješavanje<br />
dosade<br />
32<br />
Uroni u priču<br />
• Na koje opasnosti upozorava Zlatko<br />
• Na koji je način predložio prijatelju Snoopyju<br />
da se riješe dosade<br />
• Kako su proizveli različite zvukove za<br />
radiodramu<br />
• Što je na kraju nastalo<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
U svakom od nas mnogo toga čeka da se<br />
ostvari, samo to moramo probuditi. Nitko to<br />
ne može učiniti umjesto nas. Snoopy i njegov<br />
prijatelj uspjeli su. Na redu ste vi. Napišite<br />
kako pobjeđujete dosadu.
Otkrij hrvatski jezik<br />
STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE PREMA POTICAJU<br />
Stvorite zajedničku priču služeći se nekim dijelovima priče.<br />
________ je padala kiša. (dugo, kratko)<br />
Žabe su _________ kreketale. (glasno, tiho)<br />
Najprije smo _________ čekali. (strpljivo, nestrpljivo)<br />
Potom smo počeli _________. (šetati, spavati)<br />
Odjenom je zvaladao tajac. Što se dogodilo<br />
Pokušaj nastaviti priču.<br />
Od skupina riječi sastavi nekoliko rečenica.<br />
vjetrokaz zrakoplov ribar<br />
vjetar vjetar mreža<br />
puše tresti sirena<br />
okretati ptica zaspati<br />
zalutali pilot oluja<br />
Promotri crtež. Opiši prikazanu<br />
situaciju. Što je u njoj neobično<br />
Opiši prikazane likove. Zamisli njihov<br />
razgovor.<br />
33
Da mi je Božić brat<br />
35
Otkrij čudesni svijet<br />
Koja ti je životinja najdraža, a često se o njoj piše i u pjesmama i u pričama<br />
Zeko<br />
Jutros je<br />
Zeko jedan<br />
Do kreveta moga<br />
Doskakutao<br />
Tko zna<br />
Iz koje<br />
Je priče<br />
Dolutao<br />
Ivan Novački<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti se<br />
svidjelo u<br />
pjesmici<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Je li ovo stvaran doživljaj<br />
• Po čemu bi mogao biti stvaran, a po čemu nestvaran<br />
• Iz kojih bi pjesama i priča mogao dolutati zeko<br />
• Kada kažeš riječ zeko, koje ti još riječi padaju na<br />
pamet<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Pročitaj savjet Udruge Prijatelja životinja o<br />
tome što zeko voli. Ostalo istražite sami.<br />
Volimo kad nam se obraćate tiho, nježno<br />
s mnogo osjećaja i ljubavi. Tada nam se<br />
srce topi od miline. A jeste li znali da kunići<br />
mogu razumjeti neke riječi Na primjer:<br />
za sve što ne smiju naglašavajte riječ i<br />
ponavljajte ‘NE’ ili ‘FUJ’. Ja znam što to<br />
znači. Ali isto tako kad je nešto umirujuće<br />
i dobro, stalno ponavljajte blago i nježno<br />
‘Dooobroo, dooobro.’ Ima još riječi koje<br />
možemo naučiti. Otkrijte sami.<br />
36
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li čitao/čitala neku priču u kojoj su glavni likovi životinje<br />
Lisica i divlja svinja<br />
Vidjela lisica kako se jedan praščić odvojio od svoje majke, divlje svinje, i braće pa<br />
odluči pojesti ga. Da mati ne bi čula njegovo skvičanje dok ga kolje, trebala ga je odvući<br />
što dalje od nje. Stoga ona reče praščiću:<br />
– Pođi sa mnom, maleni. Dat ću ti nešto lijepo.<br />
– Tko si ti – upita je praščić. – I što ćeš mi dati<br />
– Ja sam jedna dobra teta – odgovori lisica. – Odvest ću te u hrastovu šumu na čijem<br />
tlu ima mnogo žirova. Kakva gozba za tebe!<br />
– Samo da se javim mami – reče praščić.<br />
v Pusti je – dočeka lisica. – Izgubit ćemo vrijeme jer će ostale divlje svinje sve pojesti. Samo pođi za mnom.<br />
Praščić joj povjeruje i lisica ga povede duboko u šumu.<br />
No, divlja je svinja primijetila da nema jednog praščića pa ga ode potražiti. Nađe ga s lisicom koja se upravo<br />
pripremala da ga pojede. Divlja se svinja ustoboči pred njom pokazujući joj svoje kljove.<br />
– Ej, lijo – reče joj prijeteći. – Što si nakanila s mojim sinom<br />
– Htjela sam ga odvesti u hrastovu šumu da se najede žirova – umilno će lisica. – Tako je dražestan. Šumi na<br />
diku po ponašanju i liku. Samo je jadan gladan.<br />
– Pa hrastova šuma je na drugoj strani – priklopi divlja svinja. – Ovo je borova šuma.<br />
– Ma da! – tobože se iznenadi lisica. – Gle, a ja sam se čudila kako su to<br />
hrastovi smotali svoje lišće u iglice. Sigurno sam zalutala. Kako ću se<br />
sada vratiti kući Dobro si naišla da odvedeš sina.<br />
– Odvest ću i tebe, lijo – reče sumnjičavo divlja svinja. – Samo<br />
pođi ispred mene.<br />
– Kako ću ja ići ispred tebe kad ne znam put – na to će<br />
lisica koja se bojala kazne.<br />
– Dobro, onda idi iza mene i ja ću te odvesti kući – kaza<br />
joj divlja svinja.<br />
Pođoše tako divlja svinja i praščić sprijeda, a lisica straga.<br />
Kad malo odmakoše, strugne lisica i izgubi se u šumi. Vrlo dobro je znala<br />
gdje je njezina kuća.<br />
Slavka Škobić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Tko je koga nadmudrio<br />
Uroni u priču<br />
• Kamo je lisica pozvala malenoga praščića divlje svinje<br />
• Koji je bio njezin pravi cilj<br />
• Praščić je pristao i time pokazao:<br />
naivnost<br />
neopreznost<br />
hrabrost.<br />
• Njegova je mama uočila da nema praščića:<br />
na vrijeme<br />
zakasnila je s pomoći<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Razgovarajte u parovima<br />
o vašim dobrim<br />
osobinama i onima što ih<br />
treba u određenoj mjeri<br />
mijenjati. Prikažite na<br />
šaljiv način glumom neku<br />
svoju manu.<br />
37
Otkrij čudesni svijet<br />
Što misliš: kako je biti nova djevojčica/ nov dječak u ulici, školi...<br />
Novi dječak<br />
Novi je dječak doselio u ulicu. Gledao je tužno kroz prozor<br />
svoje kuće. Sve mu je bilo tuđe, a djeca nepoznata. Spustio<br />
je glavu na prsa i sjećao se svojih prijatelja iz staroga<br />
naselja. Bilo ih je mnogo, a njihove igre bile su žive i vesele.<br />
Imali su svoje tajno skrovište. Kad je bilo lijepo vrijeme,<br />
odlazili su na igralište, a za kišovita vremena u nečijem bi<br />
stanu igrali šah ili monopol.<br />
Razmjenjivali su sličice nogometaša, poštanske marke i<br />
stari novac. Odlazili su zajedno biciklom na izlete. Zvali<br />
su se međusobno telefonom, prepričavali događaje i slavili<br />
rođendane. Bio je to lijep život, kao u raju.<br />
A u novoj je kući, istina, bilo puno više prostora. Dječak je<br />
dobio čak i vlastitu sobu, a u dvorištu mu je tata postavio<br />
košarkaški koš. Ali što je sve to vrijedilo kada nije imao<br />
prijatelja. Virio je kroz prozor i gledao dječake kako<br />
poskakuju, dodaju jedan drugomu loptu, šale se i smiju.<br />
Već ih je znao i po imenu. Pa, ipak, on nije bio s njima.<br />
A htio bi biti! I on bi se rado igrao. Srce mu je odjednom<br />
življe zakucalo. Donio je odluku. Poskočio je, obuo svoje<br />
najljepše tenisice i otrčao pred kuću. Ponio je sa sobom i<br />
veliku čokoladu da je podijeli s novim društvom. Pun nade,<br />
upitao je:<br />
– Dečki, mogu se igrati s vama<br />
Ali oni ga nisu ni pogledali. Samo su rekli:<br />
– Gubi se!<br />
Božidar Prosenjak<br />
Izrazi doživljaj<br />
Je li ovo priča sa sretnim<br />
svršetkom<br />
Koje osjećaje u tebi budi kraj priče<br />
Uroni u priču<br />
• Kakav je bio dječakov život u starom naselju<br />
• Što je sve dječak radio s prijateljima<br />
odlazili su na igralište<br />
igrali šah ili monopol<br />
razmjenjivali su sličice nogometaša, poštanske marke i stari novac<br />
odlazili su zajedno biciklom na izlete<br />
zvali su se međusobno telefonom<br />
prepričavali događaje<br />
slavili rođendane<br />
• Što je bilo bolje u novom naselju<br />
• Je li to dječaka učinilo sretnim<br />
• Što mu je nedostajalo<br />
• Što misliš o postupku dječaka u novom naselju kada je novom<br />
društvu predložio da se zajedno igraju<br />
• Što bi poručio/poručila dječacima<br />
• Kojih se ti igara igraš sa svojim prijateljima<br />
• Možeš li zamisliti život bez prijatelja<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Lijepo je stjecati nove<br />
prijatelje. Pročitaj u<br />
dječjim časopisima ili na<br />
internetskim stranicama<br />
za djecu adrese onih koji<br />
se žele dopisivati. Napiši<br />
poruku novomu prijatelju.<br />
Napiši nešto zanimljivo o<br />
sebi.<br />
38
Otkrij čudesni svijet<br />
Koji je tvoj načešći san<br />
Brod<br />
Sanjam da sam kapetan broda koji<br />
plovi velikim morima. Pravim<br />
se važan i mučim svoje mornare,<br />
no – kad naiđe oluja – toliko<br />
se prestrašim da cijelo vrijeme<br />
provedem u brodskom zahodu. Onda<br />
iz te prostorije slušam kako mi se<br />
smiju iza leđa. Kad sam izišao, misleći<br />
da se oluja smirila, uvidio sam da je<br />
brod oštećen i da tonemo. Prvi sam<br />
se ubacio, onako strogo kukavički, u<br />
čamac za spašavanje i ostavio svoje<br />
ljude na cjedilu, pardon – brodu.<br />
Na obali me čekala mama, koja mi<br />
je rekla: - Ja ti više neću opravdavati<br />
prve sate. Ovu bi budilicu čuo i slon.<br />
Danas ideš ranije spavati.<br />
Poslije ovoga sna osjećao sam se<br />
prilično budalasto.<br />
Silvija Šesto<br />
Šifra: Kapetan kukavica<br />
RUŽIČASTA SANJARICA<br />
Ima nešto istine u tom tvom snu. Neki ljudi zbilja smatraju da je beskorisna ona životinja od koje nemamo<br />
koristi, koja ne daje mlijeko, krzno i slično. I takve ljude treba shvatiti i pokušati svoje “beskorisne” ljubimce<br />
držati daleko od njihovih očiju i njihovih ruku. Ne mogu tvrditi da su se oni, dok si ti spavao, riješili tvoje<br />
mačke, ali teško bi mačka samo tako nestala: kad ona jednom pojede hranu u kući, drži se te kuće ko pijana<br />
plota. No, dobro, ne moramo ih odmah kriviti, no san te upozorava da ne trebaš sve shvaćati zdravo za gotovo.<br />
I ispod smijeha se katkad kriju opasni zubi, dolazili oni i od tvoje najbliže obitelji. A to što si sanjao mačku,<br />
bez obzira na tužan nastavak priče, znači da ćeš uskoro upoznati jednu prekrasnu djevojčicu, te, također, da u<br />
životu nikada nećeš imati problema s lovom. Možda je upravo ta prekrasna djevojčica neka mala bogatašica.<br />
Onda ćeš moći otvoriti i hotel za mačke.<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kako bi ti protumačio/protumačila dječakov san<br />
Svuda oko nas<br />
– mediji<br />
Promotri ovaj<br />
prizor iz nekog<br />
sna.<br />
Opiši ga.<br />
Silvija Šesto<br />
Uroni u priču<br />
• Kako se u snu ponašao dječak prema mornarima<br />
• A u trenutku dok je brod tonuo<br />
• Što dječaku nije bilo po volji da se dogodilo u snu<br />
• Sjećaš li se nekog sna koji je tebe mučio<br />
• Koji te problem najviše muči i htio/htjela bi ga riješiti<br />
39
Otkrij čudesni svijet<br />
Ispričaj zbog čega je zadnji puta došlo do nekog sukoba u tvome razredu<br />
Tuča<br />
Draga se opet u dvorištu stalno nešto dogovarala s djevojčicama. Onda su sve druge otrčale u razred, a Draga<br />
je ostala na bunaru da se napije vode. Ljuban je skočio po drva u štagalj, kad nabasa na Dragu kako se muči i<br />
ne može izvući težak drveni čabar s vodom.<br />
“Pusti! Ja ću ti izvući!” veli on Dragi i uhvati za kotač. Kotač se okretao brzo, a kad je čabar skočio gore, opazi<br />
Ljuban da Drage nema. Zamisli se začas. Onda pljucne u<br />
stranu. Skoči po naramak drva. Zagrabi lončić svježe<br />
vode i odnese u razred. Najprije stavi vodu na klupu<br />
pred Dragu, a onda odnese drva k peći.<br />
“Hihihi, gle ti Ljubana kako je uslužan momčić!”<br />
nasmijaše se djevojčice. A Draga gurnu lončić pun<br />
vode. Nastade čitava bara na podu.<br />
“Tužit ću učitelju! skoči Pero.<br />
“Koga Dragu”<br />
“Ne. Ljubana!”<br />
“Pa nije on prolio!”<br />
“Ipak je on kriv!”<br />
“On Nije istina!”<br />
“Jest! Nije! Jest! Nije! Bum! Pljus! Jao! Uh! Udri! Ne<br />
daj se! K meni! U pomoć! Bum! Bum!!!”<br />
Sav se razred zaratio, i ne znaš tko koga udara. Koliko<br />
đaka, toliko stranaka! Tresu se prozori. Vika i plač drmaju<br />
razredom.<br />
Zvono se utiša. Kad se smiriše na svojim mjestima, ala su<br />
lijepo izgledali dječaci! Crveni, izbijeni, izgrebeni do krvi, poderana odijela, prorijeđene<br />
kose, istegnutih ušesa! A Ljuban On je već našao neku krpu i briše vodu s poda.<br />
Ulomak iz romana Vlak u snijegu Mate Lovraka<br />
Izgled i ponašanje lika<br />
40<br />
Izrazi doživljaj<br />
Je li se ovaj<br />
sukob trebao<br />
dogoditi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kako se ponašao Ljuban prema Dragi:<br />
susretljivo,<br />
svadljivo<br />
• Je li Pero s pravom optužio Ljubana zbog prolivene vode<br />
• Što misliš: zašto je Draga prolila lončić s vodom<br />
• Koje riječi prikazuju svađu djece Kako su izgledali nakon svađe<br />
• Tko je bio najprisebniji<br />
• Pročitaj ulomak po ulogama.<br />
• Koje je osobine iskazao Ljuban<br />
Ljuban je skočio po drva u štagalj.<br />
Želi pomoći.<br />
Ljuban je pomogao Dragi iznijeti čabar vode.<br />
Želi popraviti što je loše.<br />
Ljuban je obrisao krpom prolivenu vodu.<br />
Vrijedan.<br />
• O kojim se osobinama može zaključiti po ponašanju likova<br />
Hihotanje djevojčica.<br />
Tučnjava djece.<br />
Vika i plač djece.<br />
Djeca su se maloprije potukla.<br />
Razbarušen izgled djece.<br />
Zadirkivanje dječaka.<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Prisjetite se nekoga sukoba<br />
u svome razredu. Pokušajte<br />
se dogovoriti koji bi bio<br />
najbolji način rješavanja toga<br />
problema.
Otkrij hrvatski jezik<br />
RASPRAVA<br />
O čemu je preporučljivo raspravljati u skupinama, a o čemu ne<br />
odnos s roditeljima<br />
uspjeh u školi<br />
boji očiju<br />
neki događaj u školi<br />
načinu odlaganja otpada<br />
odnosu prema sestri, braći, prijateljima<br />
prehrambenim navikama<br />
skupoći odjeće<br />
načinu proslave rođendana<br />
urednosti razreda<br />
Smatram da<br />
rođendane trebamo<br />
u svom razredu<br />
slaviti na isti način.<br />
Također, obvezno<br />
moramo izraditi<br />
čestitku i sastaviti<br />
poruku svakome<br />
drukčiju.<br />
Ja ne bih tako.<br />
Obvezno treba<br />
donijeti tortu...<br />
Predlažem<br />
da se kupuje<br />
zajednički dar<br />
ili se izradi.<br />
Slavljenik nek’ donese<br />
malo slatkiša. I to je to.<br />
Raspravljati treba pristojno. Valja saslušati sugovornika pa iznijeti svoje mišljenje.<br />
Može se dogoditi da te netko uvjeri u ispravnost svojih misli.<br />
41
Otkrij čudesni svijet<br />
Po čemu se vidi da priroda zimi miruje<br />
Zimska večer nad ravnicom<br />
Ravnica počiva<br />
U snježnoj posteljini.<br />
Korijenje sniva:<br />
Leti izdaleka<br />
Žarka ptica<br />
Povrh zaleđenih rijeka.<br />
Taj san i grlicu prene.<br />
Ganut gugut ravnicu obleti,<br />
Takne uho srne snene,<br />
Cvijeća, laneta je sjeti...<br />
Leti izdaleka<br />
Žarka ptica<br />
Povrh zaleđenih rijeka.<br />
Ravnica počiva<br />
U snježnoj posteljini...<br />
Bogatimo rječnik<br />
ganut/ganuti – potresti, dirnuti (koga)<br />
gugut – ono što se čuje kad se glasa ptica gu-gu<br />
Ivica Jembrih<br />
Izrazi doživljaj<br />
Ima li što neobično u<br />
pjesmi<br />
42<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koji se stihovi u pjesmi ponavljaju<br />
• Čije se kretanje u pjesmi ponavlja<br />
• Ponavljanjem stihova prikazuje se:<br />
letenje ptica<br />
padanje snijega<br />
kretanje sunca<br />
• Što je žarka ptica zapravo<br />
• Kad ona dotakne uho srni, grlicu... čega se one sjete<br />
• Može li se žarka ptica boriti pored hladne zime<br />
• Koji stihovi govore o nepomičnosti snježna pokrivača<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Promotri sliku zime. Kakav dojam<br />
ostavlja na tebe<br />
Bruegel Pieter, Zima
Otkrij čudesni svijet<br />
S kojim se nedaćama suočava drvo zimi<br />
Mala breza<br />
u prvom snijegu<br />
- Kao da sam zalutala<br />
u ovu pustinju bijelu –<br />
vjetru je šaputala,<br />
a on bi je zagrlio cijelu.<br />
- Ne saginji me,<br />
i tako sam blijeda od zime,<br />
ove pustinje nijeme<br />
željela bih čuti ime.<br />
- Snijeeeeggg,<br />
već jedan metaarrr,<br />
a ja sam, brezo,<br />
vjetaarrr!<br />
Ivica Jembrih<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koje osjećaje budi kraj pjesme<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što breza moli vjetar<br />
• Kakav je vjetrov zagrljaj za brezu<br />
• Želi li breza vjetrov zagrljaj<br />
• Kako se doima breza, a kako vjetar<br />
brz krhka snažan nježna hladan<br />
• U kojoj strofi riječi zvuče poput zavijanja vjetra Zašto<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Promotri fotografiju breze zimi i usporedi je s<br />
prikazom breze u pjesmi.<br />
43
Otkrij čudesni svijet<br />
Kako se pripremaš u mislima za božićne blagdane<br />
Da mi je Božić brat<br />
Da mi je Božić brat,<br />
Iz štalice bih ga preselio.<br />
Kraj tople peći<br />
S njim bih se igrao i veselio.<br />
Da mi je Božić brat,<br />
Dobro bih ga pokrio<br />
Da mi se ne bi od studeni<br />
Onako malen prehladio.<br />
Da mi je Božić brat,<br />
Na sanjke bih ga stavio<br />
I cijeli dan<br />
Selom vozio.<br />
Jasna Popović-Poje<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti se sviđa u pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Na koji bi se način dječak malenomu Božiću pokazao<br />
svoju brigu i ljubav<br />
• Na koji bi način ti brinuo/brinula o božjem djetešcu<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pročitaj u časopisima za djecu što piše o tome<br />
kako ljudi svake godine slave Isusovo rođenje.<br />
S jedne je strane Božić otkrio da je Bog<br />
kršćanstva okrenut prema čovjeku: želi ga, voli<br />
ga, ljubi ga. S druge strane daje na znanje da je<br />
time, što je Sin Božji postao čovjekom, njegovo<br />
učovječenje postalo put našeg očovječenja.<br />
Tako je u kršćanstvu bogoljublje nerazdvojivo od<br />
čovjekoljublja. Jer: Tko ne ljubi svoga brata kojega<br />
vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti (1 Iv<br />
4,20).<br />
44
Otkrij čudesni svijet<br />
Na koji se način u svojim mislima pripremaš za predstojeće blagdane<br />
Isus će nas pohoditi<br />
Večeri<br />
čine riječi<br />
pune svjetlosti.<br />
U njezinu pogledu<br />
sjala je zvijezda<br />
ruke su joj bile<br />
topla gnijezda.<br />
Zvijezde, mjesec<br />
nad kućom su cvali,.<br />
prijateljski se javio<br />
naš konj u štali.<br />
Božjim mirom<br />
kuća nam je disala,<br />
a moja je soba<br />
kao ljubav mirisala.<br />
Zadivljen ljepotom<br />
pitao sam majku<br />
što će se dogoditi<br />
– Budi dobar – reče<br />
– naš dom će noćas<br />
Isus pohoditi.<br />
Tin Kolumbić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Usporedi svoju pripremu<br />
s pjesnikovom.<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Pronađi za sljedeće osjećaje stihove što ih izriču:<br />
toplina<br />
svjetlost<br />
nada<br />
blagost<br />
dom<br />
mir<br />
očekivanje<br />
vjera.<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Oslikaj najdojmljiviju<br />
strofu.<br />
45
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li kada žarko željela/želio neku igračku Je li se tvoja želja<br />
ostvarila<br />
Kako je nastao ponos<br />
Marko je prolazio ulicom i odjednom mu je pogled<br />
pao na prekrasan autić u izlogu. Kako mu je<br />
pogled pao, tako mu se i nos zalijepio za staklo u<br />
izlogu. Niti je mogao podići pogled s autića, niti<br />
je mogao nos odlijepiti od stakla. I što sad<br />
Neka netko zove vatrogasce da odlijepe<br />
nos, neka netko zove padobrance da<br />
nauče Marka kako padati polako i<br />
pažljivo, osobito kad je riječ o pogledu,<br />
policajce, staklorezače... Ali ne...S Markom je<br />
i mama koja je čekala samo pet minuta i ni<br />
minute više svoga sina čiji se nos zalijepio za<br />
izlog. Svojim najdužim prstom kvrcnula je<br />
Marka po nosu i – gle čuda – nos se odlijepio<br />
jer je mama rekla: – Kad ispraviš onu jedinicu<br />
iz matematike, možemo razgovarati o crvenom<br />
autiću.<br />
Danas je Marko koji je tada dobio po nosu<br />
ponosan jer je ispravio svoju jedinicu i<br />
dobio četvorku – eto kako je nastao ponos!<br />
Ne znamo je li i mama održala obećanje i<br />
razgovarala s Markom o crvenom autiću i još<br />
ne znamo što je bilo dalje, ali o tome drugom<br />
zgodom.<br />
Jadranka Škrobar<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je šaljivo u<br />
ovoj pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koja rečenica izriče da se automobil igračka veoma svidio<br />
Marku<br />
• Je li se njegov nos doista zalijepio<br />
• Zašto nije trebalo zvati vatrogasce, staklorezače...<br />
• Kada je Marko dobio po nosu, a kada ponos<br />
• Kada si ti zadnji put osjećao/osjećala ponos<br />
• Ima li situacija kada si osjećao/osjećala sram<br />
• Koji je osjećaj bolji<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Koje su tvoje najomiljenije<br />
igračke Trebaju li ti za sve<br />
igre igračke<br />
46
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li kada nešto slagao/slagala Imaš li za to opravdanje<br />
Lažljiva djevojčica<br />
Svi su u našoj školi poznavali Ivu. Išla je u treći razred i, osim što je bila najbolja učenica, bila je i najveća lažljivica u<br />
razredu. Svi su njezini prijatelji znali koliko voli izmišljati i lagati te joj nikada nisu previše vjerovali.<br />
Upravo je zbog toga Iva bila vrlo nesretna. Na njezine doživljaje uglavnom bi svi odmahivali rukom i odlazili smijući<br />
joj se. Ostajala bi sama i kajala se što je uopće ikada nešto slagala, iako su joj namjere uvijek bile dobre. I njezini<br />
roditelji znali su dobro kakva je...<br />
Prve večeri zimskih praznika Ivini su roditelji bili pozvani na rođendansko slavlje njezina strica. Budući da je Iva<br />
već bila dovoljno odrasla, roditelji su odlučili da će posljednji put, prije negoli nešto drastično poduzmu, pokloniti<br />
povjerenje svojoj djevojčici.<br />
– Sigurno nećeš sama izlaziti – pitala ju je mama.<br />
– Ne, ako ti tako kažeš – odgovorila je Iva.<br />
– Strogo ti zabranjujemo da sama noću lutaš ulicom. Jasno – još jednom ju je upitala mama.<br />
– Da – rekla je Iva i roditelji su otišli svojim putem.<br />
Najprije je Iva pogledala svoj omiljeni film s videokasete, a potom prišla prozoru. U dvorištu su roditelji ostavili<br />
upaljeno svjetlo, tako da je jasno mogla vidjeti mačkicu koja se sklupčala ispred ulaznih vrata. Nije to bila njihova<br />
mačka, ali Ivi je bilo žao ostaviti je na hladnoći. Otvorila je vrata, no mačkica se uplašila i pobjegla. Kako bi je<br />
prizvala, Iva je pošla za njom i mijaukala. Mačkica je stala i dopustila djevojčici da joj priđe. Iva ju je uzela i brzo<br />
utrčala u kuću. Nahranila ju je i smjestila u svoju sobu te se ponovno vratila videokasetama. Odgledala je još<br />
jedan film, a tada su došli i roditelji.<br />
– Onda, Iva, jesi li izlazila – upitala je mama.<br />
– Ne – odgovorila je djevojčica.<br />
– Ali tvoje se stope jasno vide u snijegu što je upravo prestao padati. Opet si slagala – izgrdila ju je<br />
mama. Iva se, baš kao i mačkica na hladnoći, sklupčala u naslonjaču.<br />
– Da – prvi put u životu Iva je priznala da je slagala. – Slagala<br />
sam, ali i ovoga puta sam to učinila iz dobrog razloga<br />
– rekla je i ispričala kako je pomogla mačkici.<br />
Ispričala je i ono zbog čega je sve dosad lagala i<br />
objasnila kako to nikada nije činila iz sebičnih<br />
namjera.<br />
– Ne lažeš li i sada – pitala ju je mama, iako<br />
je znala da je Iva ovaj put iskrena. Sve to Iva je<br />
sljedećih dana ispričala i svojim prijateljima.<br />
– Vidiš kako su u “laži kratke noge” – rekla joj<br />
je baka. – Odao te snijeg. To ti je samo dokaz<br />
da više ne smiješ lagati.<br />
Denis Mazur<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je djevojčica često<br />
činila<br />
Uroni u pjesmu<br />
Svi su njezini prijatelji znali koliko voli izmišljati i lagati te joj<br />
nikada nisu previše vjerovali.<br />
Upravo je zbog toga Iva bila vrlo nesretna.<br />
• Iva je bila nesretna jer joj prijatelji ______________________<br />
• Je li se ona kajala zbog svojih laži Da. – Ne.<br />
• Ako često lažeš, neće ti vjerovati ni kada govoriš:<br />
laž istinu<br />
• Misliš li da svi ljudi uvijek govore istinu<br />
• Razgovarajte o tome u razredu s učiteljicom/učiteljem.<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Organizirajte okrugli<br />
stol s temom – Što<br />
laž može učiniti, a što<br />
istina<br />
47
Otkrij čudesni svijet<br />
Čega se najprije sjetiš kada se kaže vremenska nepogoda<br />
Leteća kuća<br />
Dorothy (Doroti) je živjela u Kansasu (Kenzas), usred<br />
goleme prerije, kod tetka Henryja (Henri), ratara, i<br />
njegove žene, tete Eme. Kuća je bila malena jer je građu<br />
za nju trebalo dovoziti iz daleka. Imala je četiri zida,<br />
pod i krov – sve u svemu, jednu sobu, a u sobi zahrđalu<br />
peć, ormar za suđe, stol, tri-četiri stolca i krevete – u<br />
jednom je kutu stajao veliki krevet tetka Henryja i tete<br />
Eme, a u drugom Dorothyn krevetić. Nije imala ni<br />
tavana ni podruma, osim jedne male izbe iskopane u<br />
zemlji, u koju su se sklanjali pred vjetrovima. U nju se,<br />
naime, obitelj mogla sakriti kad bi naišao poneki od<br />
onih snažnih vihora koji su toliko jaki da ruše svaku<br />
kuću što im se nađe na putu. U sklonište se ulazilo<br />
kroz otvor u sredini poda, odakle su ljestve vodile u malu, mračnu prostoriju.<br />
.....<br />
Toto je bio izvor Dorothyna smijeha; on joj je ublažavao turobnost okoline. Toto nije bio siv – bio je to crni psić<br />
duge svilaste dlake i crnih očica kojima je veselo treptao s obje strane svoje smiješne njuškice. Toto se igrao po<br />
cijele dane, Dorothy se igrala s njim i silno ga voljela.<br />
Ali danas se nisu igrali. Tetak Henry je sjedio pred kućnim vratima i zabrinuto gledao nebo, oblačnije nego inače.<br />
I Dorothy je promatrala nebo stojeći na vratima s Totom u naručju. Teta Ema je prala suđe.<br />
Daleko sa sjevera čulo se prigušeno zavijanje vjetra, a tetak Henry i Dorothy gledali su kako se visoka trava povija<br />
i leluja pred nastupom oluje. Uto začuju prodorni fijuk s juga, a kad su se okrenuli u tom smjeru, spaziše i na toj<br />
strani povijanje trave.<br />
Tetak Henry naglo ustane.<br />
“Dolazi oluja, Ema”, viknuo je svojoj ženi. “Ja ću pričuvati stoku.” Zatim je otrčao prema barakama u kojima su<br />
držali krave i konje.<br />
Teta Ema ostavi posao i izađe na vrata. Jedan je pogled bio dovoljan da uoči kako je opasnost blizu.<br />
“Dorothy! Brzo u sklonište!”, zaviče.<br />
Toto skoči iz Dorothyna naručja i sakrije se pod krevet, a djevojčica skoči za njim. Teta Ema, sva prestravljena,<br />
podigne poklopac otvora u podu i spusti se ljestvama u malu, mračnu izbu. Dorothy napokon uhvati Tota i<br />
krene za tetom. Tek što je prešla polovicu sobe prolomi se snažan urlik vjetra i kuća se tako zatrese da joj se noge<br />
omaknu i u trenu se nađe na podu.<br />
A onda se dogodi čudo.<br />
Kuća se dvaput, triput zavrti i polako se vine uvis. Dorothy se činilo kao da uzlijeće balonom.<br />
Sjevernjak i vjetar s juga sudarili su se baš nad njihovom kućom i ona se nađe u samom središtu vihora. U<br />
središtu vihora zrak je uglavnom bio miran, ali veliki pritisak vjetra sa svih strana podizao je kuću sve više i više,<br />
dok nije zastala i zatim odlebdjela kilometre i kilometre daleko, kao da je lagana poput perca.<br />
Jako se smračilo i vjetar je strašno zavijao oko nje, ali Dorothy ustanovi da je sasvim ugodno lebdjeti. Poslije<br />
prvih kovitlaca i jednog trenutka u kojem se kuća opasno nakrenula, činilo joj se da je netko nježno njiše, kao<br />
dijete u kolijevci.<br />
Totu se to nije sviđalo. Trčao je po sobi amo-tamo i glasno lajao. Dorothy je nepomično sjedila na podu i čekala<br />
što će se dalje zbiti.<br />
48
U jednom trenutku Toto se previše približio otvoru na podu i upao u nj. Djevojčica je već bila pomislila da<br />
ga je izgubila, ali malo zatim ugleda kako mu jedno uho viri iz otvora; snažni ga je uzgon zraka sprečavao da<br />
propadne. Ona dopuže do otvora, uhvati Tota za uho i opet ga uvuče u sobu. Nakon toga spusti poklopac, da se<br />
takve nezgode ne bi ponovile.<br />
Iz romana L. F. Bauma Čarobnjak iz Oza<br />
Bogatimo rječnik<br />
prerija – prostrana nizina obrasla travom, široka stepa u<br />
Sjevernoj Americi<br />
malokad – rijetko<br />
kovitlac – vrtlog<br />
uzgon – sila tekućine ili plina koja djeluje prema gore<br />
doskora – za kratko vrijeme, uskoro<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koji je najnapetiji trenutak u ulomku<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Gdje je živjela Doroty Kakav je bio njezin dom<br />
• Što je bila stalna prijeteća opasnost njihovom domu<br />
• Tko je najavio nailazak vihora<br />
• Što se našlo u središtu vihora<br />
• Jako se smračilo i vjetar je strašno zavijao oko nje, ali Dorothy<br />
ustanovi da je sasvim ugodno lebdjeti.<br />
• Opisan položaj kuće mogao bi se nazvati:<br />
srećom u nesreći<br />
nesrećom u sreći<br />
• Tko se više uplašio: Doroty ili Toto<br />
Kako se Toto spasio od ispadanja iz kuće<br />
• Jesi li se ti kada našao/našla u nekoj nesvakidašnje<br />
opasnoj situaciji<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pogledaj prizore iz filma Čarobnjak iz Oza.<br />
Opiši glavne likove.<br />
Pročitaj već desetljećima jedan od<br />
najčitanijih dječjih romana.<br />
49
Otkrij hrvatski jezik<br />
PRIDJEVI<br />
Kakva je bila Dorothyina kuća i prostorije u njoj Psić A kakav je bio vihor<br />
kuća<br />
malena kuća<br />
zahrđala peć<br />
mračna prostorija<br />
psić<br />
crne očice<br />
smiješna njuškica<br />
duga, svilasta dlaka<br />
vihor<br />
snažni vihor<br />
snažan urlik<br />
Opiši kuću, psića i vihor pomoću riječi iz priče.<br />
Čiji je psić Čija je kuća<br />
Dorothyin psić.<br />
Ujakova i ujnina kuća.<br />
Promotri prizor iz filma pa opiši lik djevojčice Dorothy i dobre vile.<br />
dugačka<br />
kovrčava<br />
ružičasta<br />
ljubičasta<br />
smeđa<br />
široka<br />
crvena<br />
balonasti<br />
bijela<br />
srebrna<br />
raširene<br />
začuđeni<br />
blago<br />
veselo<br />
duga<br />
kratka<br />
kosa<br />
položaj ruku<br />
rukavi<br />
kruna<br />
haljina<br />
košulja<br />
lice<br />
Pridjevi su riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju<br />
na pitanje kakvo je što, čije je što.<br />
50
Otkrij čudesni svijet<br />
Možeš li zamisliti neki čudesan plan kako ratovanje ljudi pretvoriti u mir. Pročitaj kako je to riješio kineski<br />
car.<br />
Stari kineski car<br />
Jedan je kineski car cijeloga života ratovao s carevima<br />
susjednih zemalja. Netom bi jednoga pobijedio, već bi se<br />
drugi ustremio na nj.<br />
Pobjeda se nizala za pobjedom, ali su i porazi<br />
učestali. Tako je to trajalo godinama. Car se već<br />
umorio od neprekidnoga vojevanja.<br />
– Zar ovomu nikada neće doći kraj – pomisli.<br />
– Taman se riješim jednoga protivnika, a već se na<br />
obzoru pomalja novi. Moram smisliti način kako<br />
da ih sve zbrišem – neprijatelje kako unutar carstva,<br />
tako i one izvan granica!<br />
Car je dugo razmišljao. A onda dade pozvati<br />
savjetnike, pobočnike, činovnike i dvorjane, pa im<br />
svečano objavi:<br />
– Prije nego umrem, ja ću pobijediti sve svoje<br />
neprijatelje!<br />
Svi bijahu znatiželjni, ali i malo uplašeni. Jer ne znači<br />
li ta odluka nove ratove, novo siromašenje, nove pogibije, nove namete i poreze<br />
Tih dana carevi su suradnici hodali zabrinuta lica, zapitkujući jedni druge ima li kakvih novih vijesti o<br />
kraljevoj objavi. Nitko nije ništa ni čuo ni dočuo.<br />
Jednoga dana svi se presenetiše. Ugledaše cara kako šeće vrtom u društvu svojih najljućih neprijatelja.<br />
Veselo su razgovarali i smijali se.<br />
– Nije li car rekao da će pobijediti sve svoje protivnike – pitali su se ostali. – A gle sada, on se s njima<br />
prijateljski ophodi!<br />
Kad su kasnije pitali cara o tomu, on im odgovori:<br />
– Upravo sam i učinio ono što sam rekao da ću učiniti. Od svojih sam neprijatelja napravio prijatelje!<br />
Uistinu sam ih pobijedio!<br />
Kineska priča, prevela i prepričala Vesna Krmpotić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kako ti se svidjelo carevo rješenje<br />
Bogatimo rječnik<br />
vojevanja/vojevanje – ratovanja/ratovanje<br />
presenetiše/presenetiti – iznenadiše/iznenaditi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što je cara mučilo u njegovoj carevini<br />
• Je li sam odlučio što učiniti ili se posavjetovao sa svojim savjetnicima, dvorjanima...<br />
• Kako je car pobijedio neprijatelje:<br />
pretvorivši prijatelje u neprijatelje<br />
pretvorivši neprijatelje u prijatelje<br />
• Car je time pokazao:<br />
mudrost glupost.<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Napiši osnovnu poruku ove priče.<br />
Potom je ilustriraj fotografijama,<br />
crtežima koji pokazuju kako od<br />
neprijatelje učiniti prijatelja.<br />
51
Otkrij čudesni svijet<br />
Šegrt Hlapić je glavni lik romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića.<br />
Što mu se dogodilo kada je ostao bez prenoćišta<br />
Noć u zapećku<br />
Pastirići i Hlapić s Gitom dugo su razgovarali o svem što se dogodilo, pa je već počeo i sumrak da se hvata i bilo<br />
je vrijeme da se ide kući s kravama.<br />
No oni su tako živo razgovarali i sve gledali u vatru da ne bi te večeri ni opazili da je sunce zašlo niti bi se sjetili ići<br />
kući s kravama.<br />
Najveća bijela krava, što je oko njih pasla, priđe k malom Mišku i tiho ga lizne upravo po goloj nožici:<br />
“Hajdemo, Miško kući”, mislila je tim reći krava.<br />
I zbilja! Miško podigne glavu te opazi da je sunce zašlo.<br />
“Aj! Već je mrak!”, vikne on.<br />
I svi ostali podignu glave i vide da je vrijeme da se ide kući te stanu brže sakupljati krave.<br />
Gita upita Hlapića:<br />
“A kuda ćemo mi”<br />
To nije znao ni sam Hlapić. Bilo je prekasno da se ide dalje, a noćišta nijesu imali.<br />
Sad je Hlapić bio u neprilici.<br />
Ali Gita je upamtila što je danas vidjela.<br />
Ona je sad znala da Hlapić nosi šilo i dretvu uza se i znala je da je to veliko blago.<br />
“Ponudi se pastirima da ćeš im u kući pokrpiti opanke, pa će nas primiti na noćište”, reče Gita.<br />
Hlapić se zastidi da se on, tako mudar, nije bez Gite mogao dosjetiti kako da se prehrani sa svojim zanatom.<br />
Pastiri obećaše da će ih primiti na noćište i tako pođoše svi zajedno u selo, koje nije bilo daleko.<br />
Krave sa zvoncima išle su naprijed!<br />
Za kravama išao je Bundaš, koji ih je u red tjerao kao da je pastirski pas. A iza Bundaša išlo je pet pastirića, pa<br />
Hlapić i Gita.<br />
Hlapić je nosio na ramenu Gitinu papigu, s kojom se vrlo sprijateljio.<br />
Papiga je toga dana toliko puta čula ime “Grga” da joj je to ime<br />
ostalo na jeziku. Jer papige nose svoje znanje na<br />
jeziku, a ne u glavi. Kad su dakle došli u selo, vikala je<br />
papiga svakom seljaku kojega bi sastali:<br />
“Dobar večer, Grga!”<br />
Tomu se dakako svaki smijao: i onaj koji se zvao Grga<br />
i onaj koji se nije zvao.<br />
Tako je cijelo selo još iste večeri znalo za Hlapića i<br />
Gitu.<br />
Hlapić i Gita unišli su za kravama i s Miškom i<br />
njegovim bratom u jedno dvorište.<br />
Hlapić obeća Miškovim roditeljima da će im<br />
sjutradan pokrpati sve opanke u kući, a oni<br />
primiše njega i Gitu na konak. No to bi oni ionako<br />
bili učinili, jer su seljaci uvijek dobra srca naprama<br />
siromašnoj djeci.<br />
Poslije večere pođoše spavati.<br />
Djeca su spavala u zapećku. Zapećak je širok i prostran. Zimi<br />
grije, a ljeti hladi. Iako ih je sada bilo četvero, ipak se slatko spavalo.<br />
52
Samo Gitina papiga morala je da bude zatvorena u košari, koja je visjela nad zapećkom na gredi.<br />
“Ta zelena sova ima grbav nos kao vještica”, rekao je Miško. “Mogla bi nam po noći izvaditi srce!”<br />
A baka, koja je spavala na krevetu, pogledala je papigu sa strane. I njoj se činilo da bi to moglo biti. Baka i Miško<br />
uvijek su, naime, složno mislili i zato je morala papiga u poklopljenu košaru, pa na gredu.<br />
Onda svi zaspaše.<br />
Ulomak iz romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Jesu li se Gita<br />
i Hlapić uspjeli<br />
snaći<br />
Otkrij hrvatski jezik<br />
Uroni u priču<br />
• Tko je prvi zapazio da valja poći kući Gdje su se djeca nalazila<br />
• Tko se dosjetio kako osigurati prenoćište<br />
• Gita je time iskazala svoju:<br />
radoznalost<br />
domišljatost<br />
nesnalažljivost<br />
• Pročitaj još jednom ulomak u kojem se opisuje kojim su se redom kretala djeca i životinje prema<br />
selu. • Zašto su se kretali baš tim redom<br />
• Zašto se brzo pronio glas da su Gita i Hlapić u selu<br />
• Bi li ih seljaci ugostili i bez njihova obećanja da će im pokrpati opanke ujutro<br />
• Gdje su djeca spavala Je li ti štogod neobično u mjestu spavanja<br />
SPORAZUMIJEVANJE HRVATSKIM JEZIKOM<br />
Gita i Hlapić razgovaraju. Tko govori, a tko odgovara<br />
Gita upita Hlapića: Gita pita. GOVORNIK<br />
“A kuda ćemo mi”<br />
To nije znao ni sam Hlapić. Hlapić odgovara. SUGOVORNIK<br />
Što je Gita željela doznati<br />
“Ponudi se pastirima da ćeš im u kući pokrpiti opanke, pa će nas primiti<br />
na noćište”, reče Gita.<br />
Što je Gita svojim govorom poručila Hlapiću<br />
PORUKA – način kako osigurati prenoćište<br />
U razgovoru govornik i sugovornik prenose poruke jedno drugomu.<br />
Tko je objašnjavao zašto papigu treba poklopiti košarom Miško govori. GOVORNIK.<br />
Tko je slušao i slagao se Baka sluša. SLUŠATELJ.<br />
Samo Gitina papiga morala je da bude zatvorena u košari, koja je visjela nad zapećkom na gredi.<br />
“Ta zelena sova ima grbav nos kao vještica”, rekao je Miško. “Mogla bi nam po noći izvaditi srce!”<br />
A baka, što je spavala na krevetu, pogledala je papigu sa strane. I njoj se činilo da bi to moglo biti.<br />
Može li biti razumijevanja čak i između ljudi i životinja bez govora<br />
Najveća bijela krava, što je oko njih pasla, priđe k malom Mišku i tiho ga lizne upravo po goloj nožici:<br />
“Hajdemo, Miško, kući”, mislila je time reći krava.<br />
I zbilja! Miško podigne glavu te opazi da je sunce zašlo.<br />
Poruke se može prenijeti tumačenjem pokreta tijela i lica.<br />
53
Otkrij čudesni svijet<br />
Vile su česti likovi u bajkama. Kako ti zamišljaš vile<br />
Mala vila<br />
Bio kralj i kraljica, pa imali jedinca sina. Kad je<br />
kraljević narastao, proslaviše njegovo šišano<br />
kumstvo i na čast pozvaše najviđenije ljude<br />
iz svoga kraljevstva. Bijeli dvori zasjaše<br />
od zlata, srebra i dragog kamenja i<br />
od hiljadu svijeća. Kad uveče u bašti<br />
povedoše kolo, uhvatiše se djevojke sve<br />
jedna ljepša od druge, a sve gledahu u<br />
kraljevića milo i drago, da ga pojedu<br />
očima.<br />
U ponoć se raziđoše gosti, a kraljević<br />
ode u gaj od starih lipa, jer je bila<br />
mjesečina ko dan, a njemu se nije<br />
spavalo. Čarobno bješe pogledati na tamne<br />
sjenke debeloga drveća. Kroz granje se<br />
uvlačila mjesečina i padala po zemlji u čudnim<br />
šarama. Lipe su mirisale kao tamjan iz crkve.<br />
Kraljević je polagano šetao zamišljen po mekanoj travici.<br />
Kad je izašao na proplanak, najednom ugleda pred sobom<br />
usred mjesečine na travi malu vilu odjevenu u krasne haljine od finog ćerećeta zlatom vezena. Kosa joj je bila<br />
duga i spuštena niz pleći, a na glavi joj blistaše zlatna kruna ukrašena drugim kamenjem. Ali je bila posve,<br />
posve mala. Kao lučica! Kraljević u čudu zastane i zagleda se u nju, a ona progovori glasom, kao da srebreno<br />
zvonce zvoni:<br />
– Moj lijepi kraljeviću! I ja sam bila pozvana na tvoje kumovanje, ali nijesam smjela doći u kolo, jer sam tako<br />
malena: nego ti se ovdje klanjam na ovoj sjajnoj mjesečini, koja je meni sunčev sjaj.<br />
Kraljeviću se mala vila veoma svidje. Nije se nimalo poplašio od ove noćne pojave, nego joj pristupi i uze je za<br />
ručicu. Ali mu se ona ote i nestade je. Ostade mu u ruci samo njena rukavica tako mala, da je jedva navukao na<br />
svoj najmanji prjst. Nekom tugom se vrati u dvore i nikom ne reče ni riječi, s kim je bio.<br />
Ali drugu noć opet dođe u baštu. Hodio je po bijeloj mjesečini i tražio malu vilu. Ali nje nigdje ne bješe.<br />
Od žalosti izvadi iz njedara malu rukavicu i poljubi je. U taj mah stvori se vila pred njim. Kraljević se tako<br />
obradovao, da se ne može iskazati kako. Sve mu je igralo srce u grudima od miline. Dugo su šetali po mjesečini<br />
i čavrljali. Kraljević se začudi, kad opazi da mala vila sve jednako raste, dok s njime govori. Kad su se rastali,<br />
bila je dvaput veća nego sinoć. Kad joj je vratio rukavicu, nije je mogla više navući.<br />
– Uzmi je, pa je čuvaj kao amanet – reče mala vila i nestade je.<br />
– Nosit ću je na srcu – reče kraljević.<br />
Svaku noć su se odsad sastajali njih dvoje u bašti. Dok je sunce sjalo, kraljević je muku mučio. Cio dan je bio<br />
tužan, jedva je čekao da izađe mjesec i samo je na nju mislio i pitao se:<br />
54
– Hoće li noćas doći<br />
Kraljević je sve većma ljubio malu vilu, a ona je svaku noć rasla i bila sve veća i veća. Kad je prošlo devet noći,<br />
bješe pun mjesec, a vila je narasla velika kao kraljević. Veselo ga dočeka i proguka:<br />
– Dokle god bude mjesečina, ja ću ti dolaziti.<br />
– A ne, moja draga! Ja ne mogu živjeti bez tebe. Ti moraš biti sasvim moja. Ja ću te učiniti kraljicom.<br />
– Dragi moj – reče vila – hoću biti tvoja, ali samo tako ako ćeš me uvijek i samo mene voljeti.<br />
– Uvijek, uvijek – vikao je kraljević bez promišljanja – i samo tebe, a druge nikad ni pogledat neću.<br />
– Dobro! Ali pamti što velju: samo dokle budeš držao riječ bit ću tvoja.<br />
Poslije tri dana učiniše svadbu dvoje mladih. Ljepoti vilinoj se divio sav svijet. Sretno su živjeli sedam godina,<br />
i onda umrije stari kralj. Na ukop mu dođoše mnogi podanici. Kraj mrtvačkoga lijesa čuvale su mrtvaca<br />
najljepše gospođe iz čitave zemlje. Bila je tude i jedna ljepojka crvene kose, a crna oka. Ta se nije bogu molila,<br />
nit je mrtvog kralja gledala, neg je samo očima pratila mladoga kraljevića. Vidio je i on da ga lijepa gospođa<br />
gleda i bilo mu drago. Kad je veliki sprovod krenuo na groblje, pogledao je kraljević tri puta u zamamljivu<br />
ljepojku vodeći za ruku svoju ženu. Najednom mu se žena potepe na svoju suknju i malo što ne pade.<br />
– Ju! Gle suknja mi je preduga! – uzviknu kraljevićka. Kraljević nije ni opazio da se ona smanjila. Kad su<br />
ukopali staroga kralja, pođe ona ljepotica crvene kose namah uz kraljevića putem kući, a on je ispod oka sve u<br />
nju gledao. Tako i nije vidio da mu je žena sve manja. Kad stigoše kući pod stare lipe – nestade je posve.<br />
Sada kraljević uzme za ženu gospođu crvene kose, a crnih očiju. Ali s njom nije ni tri dana sretno živio.<br />
Tražila je da joj kupi postelju od samog alema, željela je sad ovo, sad ono, a sve same stvari kakvih i nema na<br />
svijetu. Kad on nije mogao da joj ispuni želju, ona je plakala, svađala se s njim, ružila ga. Kad mu bješe već<br />
dozlogrdilo, on je otjera.<br />
Sad tek vidi što je učinio. Uzdisao je i jadikovao za malom vilom. Opet pođe svaku mjesečnu noć pod stare<br />
lipe da dozove svoju lijepu i dobru vilu. Zvao je i zvao, čekao i čekao, već postao i starac. Ali se ona nikada više<br />
nije vratila.<br />
Hrvatska narodna bajka<br />
Bogatimo rječnik<br />
šišano kumstvo – svečan obred prvog šišanja djeteta pri kome onaj tko šiša dijete ostaje njegov kum<br />
tamjan (grč.) – smola dobivena iz mirisnog drveta, koja zapaljena razvija ugodan miris i upotrebljava se pri vjerskim obredima<br />
proplanak – čistina na rubu ili u sredini šume<br />
ćereće (tur.) – platno protkano svilenim ili pamučnim nitima<br />
lučica – lutkica<br />
amanet (ar.) – zalog, predmet koji se daje na čuvanje<br />
velju (pokr.) – kažem<br />
potepsti se (pokr.) – posrnuti, spotaknuti se<br />
alem (tur.) – dragulj, dijamant<br />
Izrazi doživljaj<br />
Ima li ova bajka<br />
sretan kraj kao<br />
i većina bajki<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Tko je sve došao na proslavu šišana kumstva<br />
• Pročitaj drugi ulomak. Pronađi rečenice koje opisuju ljepotu vrta.<br />
• Koga je susreo na proplanku Kakva je bila vila<br />
• Što se događalo svake noći nakon njihova susreta<br />
• Što je kraljević obećao vili Je li održao obećanje<br />
• Što se dogodilo kao posljedica kraljevićeve nevjere<br />
• Što se bajkovito događa u bajci<br />
• Spoji crtom uzrok i posljedicu ponašanja likova.<br />
Mala vila nije došla na kumovanje.<br />
Mala vila je sve veća.<br />
Kraljević je iznevjerio obećanje.<br />
Mala vila je sve manja.<br />
Maloj vili treba mjesečina.<br />
Kraljević je obećao voljeti samo malu vilu.<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Potraži u knjižnici još koju<br />
hrvatsku narodnu bajku.<br />
55
Otkrij čudesni svijet<br />
Zamisli da u vodi postoji život nalik ljudskome.<br />
Pravi mali vodenjak<br />
Kad se vodenjak jednoga dana vratio kući, žena vodenjak mu reče: “Danas moraš biti jako tih. Znaš, dobili<br />
smo maloga dječaka.”<br />
“Ma što ne kažeš!”, uskliknuo je vodenjak presretno. “Pravoga malog dječaka”<br />
“Da, pravoga malog vodenjaka”, odgovorila je žena. “Molim te skini čizme i tiho uđi. Mislim da još spava.”<br />
Vodenjak je izuo svoje žute čizme i na vrhovima prstiju ušao u kuću koja je bila sagrađena od vlati trstike, a<br />
stajala je na samom dnu ribnjaka pokraj vodenice. Kuća je, umjesto žbukom, bila obložena blatom. Jasno, jer<br />
bila je to kuća vodenjaka. Po svemu je drugome bila ista kao i ostale kuće, samo puno manja. Imala je kuhinju,<br />
blagovaonicu, dnevnu sobu, spavaću sobu i hodnik. Podovi su bili čisti i posuti bijelim pijeskom, na prozorima<br />
su visjele vesele zelene zavjese satkane od algi i puzavica. I, naravno, sve su sobe, hodnik, kuhinja, pa i<br />
smočnica, bili puni vode. Kako bi drugačije i moglo biti kad se kuća nalazila na dnu ribnjaka pokraj vodenice<br />
Dakle, vodenjak se na vrhovima prstiju odšuljao kroz hodnik u kuhinju. Iz kuhinje se odšuljao u dnevnu sobu,<br />
a iz dnevne se sobe odšuljao u spavaću. I kad je tada tiho, tiho prišao krevetu, vidio je maloga vodenjaka kako<br />
leži u košarici od šaša. Dječak je imao sklopljene oči i spavao je.<br />
Ručice su mu ležale na uzglavlju lijevo i desno od punašnoga crvenog lica. Izgledalo je kao da si je mali<br />
vodenjak začepio uši.<br />
“Kako ti se sviđa”, upitala je žena vodenjak. I ona je ušla za vodenjakom u sobu i sad mu je gledala preko<br />
ramena.<br />
“Prilično je malen”, rekao je vodenjak, “ali inače mi se doista sviđa.” Nagnuo se nad košaricu od rogoza i<br />
brojio: “Jedan, dva, tri, četiri, pet...”<br />
“Što to brojiš”, upitala je žena vodenjak.<br />
“Samo brojim ima li sve prste”, rekao je vodenjak tiho. “Ma, pogledaj samo te<br />
kršne nožice! Kad naraste, dobit će par lijepih žutih čizama, kaput zelen<br />
poput rogoza, smeđe hlače i jarko crvenu kapu s kićankom! Najviše mi<br />
se sviđa njegova kosa. Jesam li ti već rekao da sam oduvijek želio imati<br />
takvoga malenog dječaka zelene kose!”<br />
“Hej, budi oprezan!”, opomenula ga je žena. “Što to sada radiš”<br />
“Pusti me”, rekao je vodenjak. “Moram provjeriti ima li plivaće<br />
kožice među prstićima. To je za vodenjačkog dječaka jako važno.”<br />
Htio je dječaku otvoriti šačicu, ali se mali vodenjak probudio i<br />
protrljao oči.<br />
“Pogledaj!”, uskliknuo je odjednom glasno tata vodenjak. “Vidiš<br />
li Vidiš li ti isto što i ja”<br />
“Što Zar ipak ima i plivaće kožice među prstićima”, nasmijala<br />
se majka.<br />
“Ima, ima!”, uzviknuo je vodenjak veselo. “Ali sada znam i<br />
kakve oči ima! Zelene su! Zelene! Prave vodenjačke oči!”<br />
Tata vodenjak izvadio je svoga malog vodenjaka iz košarice<br />
od rogoza i dignuo ga visoko iznad glave. A onda je zaplesao s<br />
njim po sobi tako da su se zidovi od rogoza zaljuljali, a bijeli se pod<br />
uzvitlao. Pritom je zapjevao: “Imamo svoga malog vodenjaka! Imamo svoga<br />
malog vodenjaka!”<br />
U taj su čas sa svih strana doplivale ribe i svojim se izbuljenim očima zagledale kroz prozore. Mali je vodenjak<br />
zadovoljno mahao ručicama i nožicama. I tko je god dobro pogledao, već je na prvi pogled mogao vidjeti da je<br />
to stvarno pravi mali vodenjak!<br />
Otfried Preussler<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti je<br />
neobično u<br />
ovoj priči<br />
56<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što je iznenadilo vodenjaka kada se jednoga dana vratio s posla kući<br />
• Kakva je bila vodenjakova kuća Što je najčudnije<br />
u vodenjakovoj kući<br />
• Pronađi rečenice koje ju opisuju:<br />
• Po čemu se vidi da je tata vodenjak vrlo sretan<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Na fotografiji jezera nacrtaj<br />
nekoliko vodenjaka.<br />
Napiši i naziv jezera te njihova<br />
imena.
Otkrij hrvatski jezik<br />
UMANJENICE I UVEĆANICE<br />
Kako bi se jednom riječju mogao nazvati mali vodenjak i mali dječak<br />
mali vodenjak<br />
mali dječak<br />
Što je vodenjačić<br />
imao, a ljudsko<br />
biće nema<br />
vodenjačić<br />
dječačić<br />
Umanjenice su imenice koje<br />
imenuju nešto umanjeno.<br />
Među prstićima je imao plivaće<br />
kožice.<br />
Kako glase riječi od kojih su izvedene ove umanjenice<br />
prstići<br />
kožice<br />
prsti<br />
kožice<br />
Pročitaj umanjenice koje imenuju ostale<br />
dijelove tijela.<br />
ruke ručice<br />
prsti prstići<br />
koža kožica<br />
noge nožice<br />
oči očice<br />
Kako bi glasile imenice da označavaju<br />
dijelove tijela nekoga diva<br />
ručetine<br />
prsturine<br />
kožurina<br />
nožetine<br />
očurde<br />
Uvećanice su imenice koje imenuju nešto uvećano.<br />
Kojih je sve predmeta bilo u vodenjakovoj kući<br />
Pronađi pripadajuću umanjenicu.<br />
košara<br />
sobica<br />
krevet<br />
kuhinjica<br />
hodnik<br />
krevetić<br />
kuhinja<br />
hodničić<br />
sobe<br />
košarica<br />
Podcrtaj ili zaokruži uvečanice ovih riječi.<br />
soba<br />
krevetina<br />
krevet<br />
košara<br />
košaretina sobetina<br />
Promotri prizor iz filma Velika<br />
pustolovina Stuarta Maloga.<br />
Imenuj umanjenice za nazive<br />
pojedinih dijelova tijela miša i<br />
ptice<br />
kljun<br />
rep<br />
uho<br />
njuška<br />
krilo<br />
57
Otkrij čudesni svijet<br />
Svijet ljudi i životinja ne živi uvijek u skladnom suživotu. Navedi neke primjere. Zamisli da postoji prostor<br />
za životinje u koji ne dolazi ljudska noga.<br />
Životinjski raj<br />
Ali u sredini se prostirala ugodna uvala, koja je ležala u zavjetrini, a nevidljiva s morske strane. U toj golemoj<br />
kotlini, koja je imala dobrih trideset milja u promjeru, dinosauri su spokojno živjeli već hiljadama godina, hraneći<br />
se zrelim bananama i uživajući na suncu.<br />
Onda je dinosaur vodio Johna Dolittla i Đipa po cijelom Otoku Bez Ljudi.<br />
Dolje na sprudovima rijeka pokazali su Doktoru velike čopore nilskih konja kako se hrane sočnom trskom što<br />
raste uz obalu. Na prostranim poljima pasli su nosorozi i slonovi visoku sočnu travu. Na strminama, gdje su šume<br />
bile prorijeđene, ugledao je dugovrate žirafe kako brste lišće s drveća. I majmuna i svih mogućih vrsta divljači<br />
bilo je na pretek, a ptice su posvuda polijetale. Zaista je tu bilo svih vrsta životinja koje se ne hrane mesom, i<br />
sve su živjele spokojno i sretno s drugima u toj zemlji, koja je u izobilju pružala biljne hrane i gdje nikad nisu<br />
odjekivali i širili stravu ljudski koraci.<br />
Stojeći na vrhu brežuljka između Đipa i dinosaura,<br />
Doktor obuhvati pogledom ovu veliku<br />
kotlinu, prepunu zadovoljnih životinja,<br />
te uzdahne.<br />
“Ova bi se lijepa zemlja također<br />
mogla zvati “Životinjski Raj”,<br />
promrmlja on. “Neka životinje još<br />
dugo u njemu uživaju! I neka ova<br />
lijepa zemlja zaista ostane Otok<br />
Bez Ljudi – zauvijek!”<br />
“Ti si, Doktore”, reče dinosaur<br />
dubokim glasom tik do njegova ramena,<br />
prvi ljudski stvor koji je poslije hiljadu<br />
godina nogom stupio na ovo tlo.<br />
Ulomak iz Pripovijesti o doktoru Dolittleu Hugha Loftinga<br />
Bogatimo rječnik<br />
dinosaur – izumrli gmaz vrlo velika tijela<br />
čopor – više životinja u zajednici, obično zvijeri<br />
sprud – površina tla od morskog ili riječnog pijeska uz obalu neke vode<br />
58<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti je<br />
neobično u<br />
ovom ulomku<br />
romana<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Gdje su živjeli dinosauri Kakav im je bio život Tko ih nije ometao u miru<br />
• Potcrtaj rečenice koje opisuju spokojan život raznovrsnih životinja.<br />
• Koji bi naziv mogla imati ta zemlja Zašto bi ljudi mogli biti opasnost za njih<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pronađi na internetskim<br />
stranicama vijesti o tome<br />
kako je moguće pridonijeti<br />
zaštiti životinja koje<br />
ugrožavaju ljudi.
Otkrij čudesni svijet<br />
Što je za tebe najveće blago<br />
Otok dragulja<br />
Na golemom, tihom jezeru bio prostrani<br />
otok. Ni od zemlje, ni od kamena, nego od<br />
dragulja. Zato su njegovi stanovnici bili<br />
vrlo bogati, prebogati.<br />
Krckali su oni svoj otok, malo pomalo.<br />
Otkidali, bušili i kopali. Sve više i<br />
dublje. Nikad im nije bilo dosta<br />
dragulja. Jednog se dana otok toliko<br />
prošuplji da u njega provali voda<br />
i potopi ga. Nestanu svi dragulji i<br />
druge dragocjenosti. Nestanu i svi oni<br />
bogataši.<br />
A po zemlji još uvijek hodaju ljudi željni<br />
dragulja. Traže ono golemo, tiho jezero. Nose<br />
velike bušilice. Voze moćne rovokopače.<br />
Istražuju, mjere, njuškaju i raspituju se...<br />
Mirjana Mrkela<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koje osjećaje budi u<br />
tebi ova priča<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Koja od ovih vijesti u časopisu pokazuje da se ljudi nisu dobro<br />
brinuli za okružje u kojem žive<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Prostrani otok na tihom jezeru bio je poseban<br />
po tome jer se satojao od:<br />
kamena<br />
dragulja<br />
zemlje.<br />
• Zašto su njegovi stanovnici isprva bili silno<br />
bogati<br />
• U čemu su pogriješili Koja se nesreća<br />
dogodila zbog bušenja otoka<br />
• Jesu li tada shvatili svoju pogrješku<br />
Priča o tri praščića prva je<br />
pomisao pri spomenu na<br />
slamnate kuće. Vuk je s<br />
lakoćom otpuše, a nesretni<br />
praščić beskućnik bježi k bratu<br />
koji je sazidao kućicu od cigle<br />
Da je to zbilja tako, ova<br />
tehnika gradnje ne bi toliko<br />
dugo opstala, piše Bruno Motik<br />
za Burin.<br />
Stvar je u tome što praščić nije<br />
znao da treba koristiti baliranu<br />
slamu i nije znao da se slama<br />
može ožbukati, kao i bilo koji<br />
drugi zid.<br />
Iako će zbog toga mjesečno<br />
gubiti skoro pola milijuna dolara,<br />
Zanzibar je zabranio uvoz i<br />
proizvodnju plastičnih vrećica<br />
kako bi očuvao svoj okoliš i<br />
turističku industriju.<br />
Otočje Zanzibar, dio Tanzanije,<br />
nalazi se na jednom od glavnih<br />
putova za prijevoz plastičnih<br />
vrećica u istočni dio afričkog<br />
kontinenta. Procjenjuje se da<br />
svaki mjesec kroz zanzibarske<br />
luke prođe više od 200 tona<br />
plastičnih vrećica.<br />
Pika spašava Zemlju<br />
zgusn<br />
59
Bubamare u kutiji šibica<br />
61
Otkrij čudesni svijet<br />
Zatvori oči pa se sjeti najljepše proljetne slike. Slušaj zatvorenih očiju pjesme o proljeću. Pritom zamišljaj slike.<br />
Koja ti se proljetna slika najviše svidjela<br />
PROLJETNICE<br />
Na staroj klupi<br />
mašna od papira<br />
boja je svježa<br />
Djevojčica na misi<br />
pogledava u košarici<br />
oslikana jaja<br />
Novom proljeću<br />
na vratima zvone<br />
mlade visibabe<br />
Dvije jamice<br />
na malom licu – osmijeh<br />
novoj igrački<br />
Na pisanici<br />
zec u košarici nosi<br />
jaja na stol<br />
Nova zvona...<br />
stara katedrala zvoni<br />
mir Uskrsa<br />
Osunčan pločnik<br />
nadlijeću vrapci – po njemu<br />
trče njihove sjene<br />
Mladi ptić<br />
sprema se na probni let<br />
do najbližeg stabla<br />
Dok vozim bicikl<br />
motri me svježina<br />
proljetnog jutra<br />
Proljeće u kosi<br />
na Vesnin cvjetni vjenčić<br />
slijeće pčela<br />
Djevojčica stavlja<br />
crvene naušnice<br />
dvije trešnje<br />
Pljusak otvara<br />
narančasti kišobran<br />
u ruci cvijet<br />
Marela Mimica<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Pronađi jednu pjesničku sliku koja:<br />
opisuje tebi zanimljiv prizor<br />
opisuje kretanje<br />
opisuje zvukove.<br />
• Koja pjesma budi najjači osjećaj radosti<br />
• Koja pjesma opisuje doživljaj sličan tvomu<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Promotri ovu sliku. Pokušaj napisati nekoliko stihova<br />
nakon toga.<br />
62
Otkrij čudesni svijet<br />
Promotri fotografiju visibabe. Kako te se doima<br />
Visibaba<br />
Ja sam mala visibaba,<br />
Snivam prvi san,<br />
Padne prva kaplja kiše,<br />
Na moj sitni dlan;<br />
Čitavu me zaljuljala,<br />
Prestrašim se sva:<br />
Kako ću sve daljnje<br />
Kaplje<br />
Izdržati ja!<br />
Vjekoslav Majer<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koja opasnost prijeti<br />
visibabi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što se dogodilo kada je prva kaplja pala na malu visibabu<br />
• Zašto visibaba i dalje strahuje<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Zamisli još neko majušno<br />
biće kojemu prijeti<br />
mnoštvo opasnosti.<br />
Piši o tome.<br />
63
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li učinio/učinila ili rekao/rekla nešto zbog čega ti je kasnije bilo žao<br />
Bila sam podla<br />
Zovem se Ana. U školi sjedim pored Carole. Ranije je ona bila moja prijateljica. Družile smo se skoro svakog<br />
popodneva, kod kuće, kod nje ili kod mene. Najradije smo se igrale kazališta. Imale smo jednu veliku kutiju sa<br />
starom odjećom za presvlačenje, a pokatkada su i naše majke došle do nas da nas pogledaju. Ali sve je to sada<br />
prošlo, i to samo zbog glupih naočala. I zato jer sam ja bila podla.<br />
Carola je dobila naočale prije dva tjedna. Nije ih htjela nositi. Plakala je, a ja sam joj rekla neka se ne pravi.<br />
– Toliko ljudi nosi naočale – rekla sam. – ak i poznati pop-pjevači! To fakat nije ništ’ posebno.<br />
Ali kada je Carola s naočalama došla u školu, Udo Hofmann je za njom viknuo: – aočarka.<br />
Taj odvratni bezobraznik! Carola je smjesta opet zatulila i otada je u školi bila sasvim drukčija. Jedva je govorila.<br />
Više se nije ni javljala. Sjedila je i buljila u klupu, drugo ništa. Samo u popodnevnim satima, dok smo se igrali<br />
kazališta, bila je koji put onako vesela kao prije. Sve do prošlog utorka.<br />
Tog utorka htjele smo se kod mene igrati “Kraljevne i svinjara”. Ja sam od mame dobila jednu staru spavaćicu,<br />
koja je gore na rukavima imala čipke.<br />
– Ja ću kao kraljevna obući ovo – rekla sam.<br />
– Ne, ja ću – rekla je Carola. – Ti si već toliko puta bila kraljevna.<br />
– Ne više od tebe – rekla sam. Odjednom se Carola razbjesnjela. To se još nikada nije dogodilo.<br />
–Ti uvijek hoćeš biti u pravu – izderala se na mene.<br />
A tad sam se i ja počela derati.<br />
– Spavaćica je moja – vikala sam.<br />
– Onda se sama igraj s tom tvojom glupom spavaćicom! Ti misliš da sa mnom možeš raditi što hoćeš! – vikala je<br />
Carola, a ja, jer mi se to učinilo nepravednim i jer sam je htjela naučiti pameti, viknula sam: – Briši, ti naočarko!<br />
Znam još kako sam se uplašila kad mi je izletjela ta riječ. Najradije bih je bila progutala. Ali, rečeno je bilo<br />
rečeno.<br />
Carola je zurila u mene. Šutjela je. Uzela je stvari i pošla.<br />
I sad više ne razgovara sa mnom.<br />
Gleda pored mene kao da ne postojim. Rado bih joj nešto rekla.<br />
– Žao mi je – to bih joj rekla. – Bila sam podla. Neću više nikad. Daj da se opet sprijateljimo.<br />
No kad hoću porazgovarati s Carolom, ona se okrene i ode.<br />
Irina Korschunow<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je tužno u ovoj priči<br />
64<br />
Uroni u priču<br />
• Kojih su se igara djevojčice rado igrale<br />
• Je li djevojčičino ponašanje u početku bilo u redu<br />
• Tko se Caroli prvi narugao<br />
• Po čemu vidiš da joj je bilo teško<br />
• Zašto je ta riječ vrlo uvredljiva<br />
• Zašto je djevojčica ponovila tu riječ<br />
• Je li mogla prihvatiti ispriku<br />
• Treba li njezina prijateljica ponovno pokušati ispričati se<br />
• Kako bi joj se ti pokušao/pokušala približiti<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pronađi u novinama neku<br />
vijest kojom se iskazuje<br />
neka loša osobina<br />
odraslih.
Otkrij čudesni svijet<br />
Napiši u jednoj rečenici problem koji te najviše opterećuje. Usporedi ga s onim djevojčice Maje.<br />
Bila sam ružno pače<br />
Kad sam bila mala, bila sam povučeno i sremežljivo dijete. Sva su me djeca izbjegavala i rugala mi se. Osjećala<br />
sam se tužno i osamljeno, kao ružno pače. Gotovo svakog dana nosila sam istu odjeću. Druge djevojčice su se<br />
dotjerivale. Nisam mogla shvatiti<br />
da im je toliko važno što nosim<br />
na sebi. Jednog dana trčala sam<br />
po livadi. Maleno društvo išlo je<br />
na igru k jednoj djevojčici. Zvala<br />
se Silvija. Uvijek se izdvajala jer<br />
je imala svaki dan drugu krasnu<br />
haljinu. Oko vrata je nosila<br />
zlatni lančić sa srcem. Žalosno<br />
sam gledala za djecom. I ja bih<br />
se rado s njima družila. Otišla<br />
sam kući plačući. Mama me<br />
je utješila. Obećala je da ćemo<br />
prirediti vrtnu zabavu za djecu.<br />
Pozvala sam sve djevojčice.<br />
Odazvale su se rado. Čak i<br />
Silvija. Bila sam sretna što su<br />
me napokon prihvatile u kolo<br />
prijateljstva.<br />
Učenica Maja<br />
Izrazi doživljaj<br />
Je li njezin problem bio<br />
veći od tvojega<br />
Osjećaš li se kada poput<br />
Maje nedovoljno lijepim/<br />
lijepom<br />
Uroni u priču<br />
• Zašto su se Maji rugala djeca Što misliš o njihovu postupku<br />
• Zašto se Maja nije uklapala u društvo Silvije i njezinih<br />
prijateljica<br />
• Koje rečenice iskazuju Majinu tugu<br />
• Koju je osobinu iskazala Maja pozvavši prijateljice<br />
na vrtnu zabavu:<br />
upornost<br />
stidljivost<br />
pomirljivost<br />
praštanje<br />
svadljivost<br />
Objasni svoj odabir.<br />
• Je li Maja manje vrijedna jer se ne odijeva poput Silvije<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pročitaj Andersenovu<br />
bajku Ružno pače i<br />
pogledaj istoimeni film.<br />
65
Otkrij čudesni svijet<br />
Što je posebno radosno u travnju<br />
Travanj<br />
U travnju<br />
Trave<br />
Travuju,<br />
Travnjaci<br />
Travni<br />
Travnuju.<br />
Travanjska<br />
Travo<br />
Travina,<br />
Travanj je<br />
Travna<br />
Tratina!<br />
Stjepan Jakševac<br />
Izrazi doživljaj<br />
Od koje je riječi izvedena<br />
riječ u svakom stihu<br />
Uroni u pjesmu<br />
• U prvoj strofi kazuje se da trave:<br />
rastu<br />
venu.<br />
• Što se zaziva u trećoj strofi<br />
• S čime pjesnik uspoređuje mjesec travanj u četvrtoj strofi<br />
• Zašto<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pokušaj doznati zašto se<br />
obično kaže da je travanj<br />
luckast mjesec.<br />
66
Otkrij čudesni svijet<br />
Promatraj kretanje kukaca, osluškuj njihovo glasanje. Što zapažaš<br />
Moljci<br />
Sve su nam prošupljili<br />
moljci,<br />
a sada naokolo<br />
lete<br />
kao baršunasti<br />
mirotvorci!<br />
Mrav<br />
iako idem<br />
cik-cak,<br />
tvrditi mogu<br />
čak<br />
da moj put je<br />
prav!! –<br />
značajno izjavi<br />
Mrav.<br />
Bumbar<br />
Sam po sebi<br />
ja sam miran.<br />
Ali, ipak, pazite:<br />
otraga nisam<br />
izoliran.<br />
Dragutin Horkić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je pisac najzanimljivije primijetio<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koji osjećaj pisac izražava u pjesmici Moljac<br />
Ljutnju.<br />
Radost.<br />
Zavist.<br />
• Mrav u istoimenoj pjesmici poručuje da je njegov put:<br />
bez pravog cilja<br />
ravan<br />
ispravan.<br />
• Bumbar u trećoj pjesmi:<br />
ljubazno pozdravlja<br />
uspozorava<br />
šuti<br />
Svuda oko nas<br />
- mediji<br />
Promatraj<br />
fotografiju<br />
kukca.<br />
Opiši ga.<br />
67
Otkrij čudesni svijet<br />
Promatraj cvjetne pupoljke. Što možeš reći o njima – kakvi su<br />
Pupuljak<br />
Zapupoljio u polju Pupuljak,<br />
Zaćupoljio ime u ćupuljak<br />
– bubri cvjetni zametuljak,<br />
buja cvjetni zamotuljak<br />
– u kovčežiću cvjetni<br />
zaključan patuljak!<br />
Kad će se raspupoljiti<br />
Tko će ga rašćupoljiti<br />
Sunčev mu ključić jutros vršak<br />
Nabrekli nače<br />
I tako mu se cvjetno – na K – ime zače,<br />
Te KR – krunasto mu procuri napuklo<br />
vime<br />
I – slovo po slovo – iz Pupuljka izmuza<br />
se ime:<br />
Odmah su KRA namirisali leptiri i<br />
bube<br />
I KRAS iz zelene istisnuli tube,<br />
Po KRASU rilcima i krilcima ljube<br />
– obraćali oklop na sve strane puca:<br />
KRASULJ je ime koje se ne muca!<br />
Bljesnula je potom ko bajna vlasulja<br />
U latičnjak razlatičena bujna KRASULJA<br />
i...<br />
i sad je to bivši PUPULJAK<br />
– ljupki ljepotan peludnim se<br />
puderom sipkim posipa,<br />
kićeni kicoš polenovim se<br />
ružom gipkim osipa<br />
i, da ljepšim bude,<br />
mednom pomazuje se<br />
kremom<br />
i zanosno opojnim<br />
miriše parfemom<br />
okupan još u<br />
jutrošnjoj rošnji...<br />
Zbacivši zgužvane pelene zelene pidžame<br />
U podne se iscvijetio KRASULJAK<br />
– cvjetni patuljak gizdavi<br />
u gizdavoj cvjetnoj nošnji!!!<br />
Salih Isaac<br />
Bogatimo rječnik<br />
kicoš – raskošno uređen, dotjeran<br />
polenovim/polen – pelud, cvjetni prah<br />
rošnji/rošenje – padanje rose<br />
68
Izrazi doživljaj<br />
Što je<br />
neobično u<br />
pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Gdje se zapupoljio<br />
pupoljak<br />
• Što mu je pomoglo u<br />
rastu<br />
Sunce.<br />
Vjetar.<br />
Zima.<br />
• S rastvaranjem pupoljka,<br />
nastajalo je i njegovo:<br />
ime<br />
prezime<br />
nadimak<br />
• Pročitaj još jednom treću<br />
strofu.<br />
• Čime se sve posipao<br />
novopropupao ljepotan<br />
• Na kraju je zelenu nošnju<br />
zamijenio:<br />
zelenim lišćem<br />
cvjetnim laticama<br />
• Koje se riječi mogu zamijeniti<br />
drugim riječima<br />
• Zapupoljio u polju Pupuljak:<br />
propupao<br />
prolistao<br />
• Tko će ga rašćupoljiti<br />
rastvoriti<br />
rastrgati<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Promotri fotografije cvijeća. Koji<br />
ti se cvijet najviše sviđa<br />
Opiši ga neobičnim riječima.<br />
Otkrij hrvatski jezik<br />
IZRAŽAJNO ČITANJE<br />
Pročitaj najprije prvu i zadnju strofu pazeći na točan<br />
izgovor svake riječi.<br />
Pazi na izgovor glasova č, ć, lj, riječi sa -ije, -je.<br />
Iznova pročitaj tekst, ali brže.<br />
Pročitaj strofu tako da naglasiš čitanje označenih riječi.<br />
Zapupoljio u polju Pupuljak,<br />
Zaćupoljio ime u ćupuljak<br />
– bubri cvjetni zametuljak,<br />
buja cvjetni zamotuljak<br />
– u koferiću cvjetni<br />
zaključan patuljak!<br />
Kad će se raspupoljiti<br />
Tko će ga rašćupoljiti<br />
Zbacivši zgužvane pelene zelene pidžame<br />
U podne se iscvijetio KRASULJAK<br />
– cvjetni patuljak gizdavi<br />
u gizdavoj cvjetnoj nošnji!!!<br />
69
Otkrij čudesni svijet<br />
Nemoj poslušati savjet iz prve rečenice. Ipak pročitaj priču.<br />
Dosadna priča<br />
Nemojte čitati ovu priču. Dovoljno<br />
je već da se dosađuje Ivan kojega je<br />
na čitanje nagovorila mama. Sjedio je<br />
za stolom i uzdisao. Priča je bila tako<br />
dosadna da se to ne može ni zamisliti.<br />
Već je skoro došao do polovice teksta, a<br />
još se ništa nije dogodilo.<br />
– Kakva glupost – rekao je Ivan kada je<br />
u priču ušao čudan morski jež.<br />
– No, da vidim što će se dogoditi<br />
– prezirno je otpuhnuo dječak kad je u<br />
priču ušla čarobna morska zvijezda.<br />
Tog trenutka sva su se slova iznenada<br />
uskovitlala i pred Ivanovim očima odletjela ravno kroz prozor! Priča je zajedno s naslovom, od svoje prve do<br />
posljednje rečenice, iščezla kao kakva nepristojna ptica što se ne da uhvatiti.<br />
Ivan je ostao buljiti ne vjerujući u čudo koje mu se dogodilo. Kako je to moguće – pitao se, ali nije našao<br />
odgovor. – Što da radim<br />
Pomislio je na čarobnu morsku zvijezdu koja je sišla u priču namjeravajući mu nešto reći, a koju je otjerao<br />
svojom nadutom nepristojnošću.<br />
Ta, nije mogao vjerovati u čaroliju! Ali čarobna je zvijezda morala slutiti što se zbiva u njegovu srcu, gdjegod<br />
da se sada nalazi. Zna kako je velika dječakova želja da se opet vrate slova, zarezi i dvotočke između čarobnih<br />
riječi i rečenica.<br />
Jadranka Škrobar<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je stvarno, a što nestvarno u priči<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kako bi ti ovu priču učinio/učinila zanimljivom<br />
• Slova su se uskovitlala To znači da su:<br />
se zavrtjela u zrak pometena.<br />
• Dječak je otjerao čarobnu morsku zvijezdu.<br />
Zbog toga mu je bilo žao.<br />
I dalje mu je bilo dosadno.<br />
Bio je sretan zbog toga<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Promotri fotografiju<br />
morske zvijezde pa<br />
ispričaj priču o njoj.<br />
70
Otkrij hrvatski jezik<br />
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA<br />
Pomisli poput dječaka na nešto lijepo, čudesno, zanimljivo.<br />
Pomisli zapravo na što god hoćeš (na nešto tužno, smiješno, strašno, snažno,<br />
majušno...) pa neko vrijeme o tome razmišljaj.<br />
Zapiši prve riječi, dijelove rečenica koje ti padnu na pamet.<br />
Potom od tih riječi sastavi priču.<br />
morska zvijezda<br />
dno mora<br />
olupina broda<br />
plastična vrećica<br />
zamotati<br />
opasnost<br />
morski konjic<br />
spasitelj<br />
71
Otkrij čudesni svijet<br />
Što sve, po tvojem mišljenju, može ugasiti sjaj, vedrinu u dječjim očima<br />
Poslije rata<br />
Jedna djevojčica mi reče:<br />
“Imala sam i ja brata, brata i brata...<br />
A mama, a tata – to je grozna priča...<br />
Sada imam baku, djeda na štakama<br />
i jednog šepavog psića...”<br />
Ivica Jembrih<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koje osjećaje budi u tebi<br />
ova pjema<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koga je sve djevojčica imala prije<br />
• Koga ima nakon rata<br />
• Koga je sve djevojčica izgubila zauvijek<br />
• Je li dobro što su djevojčici ipak ostale drage<br />
osobe i jedan psić<br />
• Po čemu je rat strašan<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Raspitaj se o<br />
humanitarnim akcijama<br />
što se provode u našoj<br />
domovini kako bi se<br />
umanjile posljedice rata.<br />
72
Otkrij čudesni svijet<br />
Postoji li neka osoba koje si se bojao/bojala Ili se još bojiš<br />
Je li tvoj strah opravdan<br />
Tereza iz Brezja<br />
U selu Brezju, sred bijelih breza,<br />
živjela nekoć stara Tereza.<br />
Krezuba, sitna, bez ikog svoga,<br />
s kvrgavim štapom od divljeg gloga.<br />
Plašile njome bake nas naše,<br />
kako nad selom na metli jaše,<br />
kako sred noći u modroj pari<br />
napitke kuha i otrove vari.<br />
Sudeć po svemu, ta žena stroga<br />
vještica bješe, il’ baba-roga.<br />
Al’ ja je jednom sretoh, a ona<br />
dade mi krušku i dva bombona,<br />
i još mi čelo, pod breze granom,<br />
dotaknu nježno drhtavim dlanom.<br />
Pa krenu dalje, bez ikoga svoga,<br />
s kvrgavim štapom od divljeg gloga.<br />
Starica bijedna, sitna Tereza<br />
iz sela Brezja, sred bijelih breza.<br />
Sudeć po svemu, ta žena mila<br />
nije ni roga, ni vještica bila.<br />
Mrtva je davno stara Tereza.<br />
Pusto je Brezje, nestade breza.<br />
Tek tu i tamo bake još naše<br />
uzalud djecu rogama plaše.<br />
Gustav Krklec<br />
Bogatimo rječnik<br />
vari/variti – dugotrajno kuhati<br />
glog – vrsta samonikloga grmlja<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je dirljivo<br />
u pjesmi o<br />
Terezi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Je li bilo dobro što su bake plašile djecu starom Terezom<br />
• Kako je izgledala<br />
• Treba li suditi o ljudima po izgledu<br />
• Koji stihovi svjedoče da je Tereza voljela djecu<br />
• Pronađi stihove koji svjedoče o njezinu usamljenu životu.<br />
• Što se još, osim što više nema Tereze, promijenilo<br />
Svuda oko nas<br />
– mediji<br />
Pogledaj<br />
fotografiju stare<br />
kuće pa objasni<br />
po ćemu je<br />
starinska.<br />
73
Otkrij čudesni svijet<br />
Znaš li za neko manje poznato ponašanje životinja Pričaj.<br />
Pročitaj naslov priče. Što se, po tvom mišljenju, dogodilo<br />
Sudar s gusjenicama<br />
U ono doba radija nije bilo, pa se vijest o sudaru pročula tek drugoga dana kad su sva jutarnja izdanja novina<br />
masnim slovima na prvoj stranici objavila: vlak se sudario s gusjenicama!<br />
Mislite – šalim se. Ali – iako je otada prošlo već mnogo godina – ni danas mi nije do šale. Kad se sjetim onog<br />
jezivog prizora, onog mljackanja pod kotačima, pištanja, cviljenja, još uvijek osjetim kako mi žmarci poput<br />
dlakavih gusjenica gmižu niz leđa. Da, još danas – pa, evo, i sada dok vam ovo pripovijedam – sav pretrnem<br />
kad se sjetim onog pomičnog zelenog saga koji je, valjajući se, prelazio tračnice.<br />
Bilo je to jednog ljetnog jutra u šumama ispred Vinkovaca. Punom sam brzinom ušao u zeleni usjek prosječen<br />
kroz staru hrastovu šumu i, kao obično, na tom mjestu dao malo jaču paru da bih svladao uzvišicu što je ovdje<br />
poput male prepreke dočekivala svaki vlak.<br />
I tada sam, u posljednji čas, iza jednoga zavoja spazio zelen sag prebačen preko pruge. Lecnuo sam se od<br />
iznenađenja, ali sam odmah shvatio o čemu je riječ. Žalosni, poharani izgled šume, što su je gusjenice do golih<br />
grana obrstile, bio je i te kako rječit. Dodao sam još malo pare i bez najmanje grižnje savjesti teškim vlakom<br />
naletio na nepreglednu kolonu proždrljivih štetočina. Tko zna s koliko gusjenicama su se sudarili moji kotači.<br />
Tko zna koliko su ih stotina tisuća pregazili, presjekli, ali kod jedne – možda je to bila milijun i prva gusjenica<br />
– lokomotiva je stala. Iako<br />
je lišće što su ga gusjenice<br />
pojele bilo hrastovo, a ne<br />
maslinovo, tračnice su bile<br />
kliske kao da su namazane<br />
uljem. Kotači su se okretali<br />
na mjestu i vlak nije mogao<br />
ni koraka dalje. Čekao sam<br />
neko vrijeme u nadi da ću<br />
ugledati kraj zelenog saga,<br />
ali kako ni sagu ni čekanju<br />
nije bilo kraja, vozni je red<br />
došao u pitanje pa se valjalo<br />
prihvatiti posla. A prihvatili<br />
smo ga se složno. I ja i ložač<br />
i petsto sedamdeset i šest<br />
putnika. Napravili smo metle<br />
od brezova granja i pomeli<br />
74
tračnice, nasip, i sve prilaze pruzi.<br />
Kao što smo složno meli, složno smo i odbacili brezove metle i trkom krenuli svaki na svoje mjesto. Ložač i ja<br />
u lokomotivu, a putnici u vagone. Ispustio sam pod kotače pijesak i punom parom krenuo.<br />
A kada sam došao na vrh uspona i s olakšanjem se osvrnuo, imao sam što vidjeti: zeleni sag – začas prekinut<br />
našim metlama – opet se satkao, spojio i – kao da ništa nije bilo – ponovno se, sa svim svojim gusjenicama,<br />
blago valjajući prebacivao preko pruge.<br />
Gladne su gusjenice kao poplava. Nema toga što ih može zaustaviti. Barem onda nije bilo, kad se još nije znalo<br />
za DDT i slične ubojite praškove.<br />
Na svu sreću, gusjenica nije bilo više nego što ih je bilo, te je, kao i svaki sag, i ovaj imao svoj kraj. Dok je došao<br />
drugi vlak, gusjenice su prešle prugu da bi – nakon što su za doručak obrstile pola šume – za ručak izjele i<br />
drugu polovicu.<br />
Dragutin Horkić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što misliš: zašto su gusjenice morale preko pruge<br />
Uroni u pjesmu<br />
Što se dogodilo vlakovođi jednoga dana za vrijeme<br />
vožnje vlaka<br />
Jesu li ga gusjenice iznenadile Što se dogodilo s<br />
vlakom<br />
Jesu li gusjenice odustale od prelaženje pruge Čemu<br />
su se ljudi domislili<br />
Zašto su gusjenice morale prijeći prugu<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Pročitaj tekst pa podcrtaj najzanimljivije rečenice.<br />
Svileno vlakno proizvode gusjenice dudova svilca.<br />
Porodica leptira svilaca obuhvaća više od stotinu<br />
vrsta. Za proizvodnju svile potrebno je mnogo<br />
gusjenica. Mnoge se japanske obitelji još uvijek time<br />
bave.<br />
Ženka dudova svilca može izleći i do 500 jajašaca,<br />
a svako od njih veliko je kao glavica pribadače.<br />
Nakon 20 dana iz njih se izlegu gusjenice i imaju<br />
nevjerojatan apetit. U samo 18 dana bit će 70 puta<br />
veće i 4 puta će se presvući.<br />
75
Otkrij čudesni svijet<br />
Na koji način učestvuješ u razvrstavanju otpadaka u školi i kućanstvu<br />
Ehkolozi<br />
Trećaši se prave važni. Oni su učili ovo, oni su učili ono! Oni znaju koja je obala desna, a koja lijeva! Oni su<br />
vidjeli model hidro... nečega!<br />
Toliko su se školovali da je njihovo znanje počelo preplavljivati dvorište. Jesmo li mi kad čuli za ekologiju Ne<br />
smijemo mučiti kukce, strašiti ptice i gađati mačke! A smeće neka se smjesta pokupi! Dali su nam rukavice.<br />
Pokupili smo.<br />
Tako je pokraj kontejnera nastala velika hrpa. Ekolozi su rekli da treba razvrstati otpad. Sara je rekla:<br />
– Fuj! Ja odustajem.<br />
Sve djevojčice za njom. Nisam htio biti baba pa sam ostao. Nisam znao<br />
kako se “sortira”. Trećaši su odredili pravila. Umorili smo se. Višnjica<br />
je povraćao. Trećaši su telefonirali smetlarima. Došao je samo jedan<br />
kamion. Rekli su da ih nemaju više. Sve su ponovno ispremiješali, utrpali<br />
u vozilo i odvezli.<br />
Ekolozi nisu odustali. Uskoro su na dvorištu osvanula četiri različita<br />
kontejnera za različite vrste otpada. Svi smo bili poslušni i vrijedni.<br />
Bacali smo smeće u te kontejnere prema uputama trećaša. Kad su se<br />
kontejneri napunili, dođe neki stručnjak, pregleda sve i kaže:<br />
– Ništa ne valja! Sa staklenih boca nisu poskidani čepovi. S kutija<br />
nisu odlijepljene naljepnice. Vrećice su masne, papir je pun spajalica<br />
i koječega. Među lijekovima ima boca od sprejeva i jedna živa<br />
mačka.<br />
Gospodin Mile jako se zabrinuo za mačku. Mi se zabrinusmo za<br />
svoje zdravlje. Razboljet ćemo se ako budemo morali sve ispočetka.<br />
I opet dođe kamion, i opet sve pomiješaju i potrpaju. Svi su se<br />
smijali kad je mala Dora rekla:<br />
– Eh, ti ehkolozi!<br />
Mirjana Mrkela<br />
Izrazi doživljaj<br />
Jesu li ekolozi krivi zato što su morali razvrstavati otpatke ispočetka<br />
Uroni u priču<br />
• Što su sve trećaši znali<br />
• Što su morali iznova napraviti<br />
• U djevojčičinoj priči osjeća se:<br />
zavist prema starijem razredu<br />
potajno divljenje<br />
ruganje<br />
• Objasni jednu ili više tvrdnji.<br />
• Što misliš: koje osobine krase trećaše<br />
upornost<br />
umišljenost<br />
želja za promjenom nabolje<br />
lijenost<br />
neznanje<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Organizirajte okrugli stol s temom Otpadci oko nas. Koji ti se od<br />
ovih problema, nastalih zbog neodgovorna bacanja otpadaka, čini<br />
najopasnijim<br />
Problem otpadaka<br />
Otpadci mogu biti opasni - privlače bakterije i glodavce te mogu biti<br />
zapaljivi. Neki otpadci, poput razbijena stakla ili medicinskih šprica,<br />
mogu biti vrlo opasni za ljude i životinje.<br />
Otpadci su skupi - lokalne vlasti troše mnogo novaca na čišćenje naših<br />
ulica, parkova, rijeka i šumaraka od otpadaka.<br />
Većina otpadaka s naših ulica dolazi od ljudi koji ih bacaju na<br />
nogostupe, u odvodne kanale ili iz automobila.<br />
Prepunjeni koševi za smeće također proizvode otpadke - smeće može<br />
ispadati iz njih ili koševi mogu biti prevrnuti.<br />
S internetske stranice Pika spašava zemlju<br />
76
Otkrij hrvatski jezik<br />
IZVJEŠĆIVANJE O OBAVLJENOM ZADATKU<br />
Da su djeca napisala popis obavljenih poslova, koje bi rečenice ušle u izvješće<br />
Izvješće<br />
Razvrstavali smo otpad.<br />
Telefonirali smo čistačima.<br />
Zvali smo mobitelima mame da nam donesu sendviče.<br />
Nabavili su četiri spremnika za različite vrste otpada.<br />
Nije bilo dobro to što sa staklenih boca nismo poskidali<br />
čepove.<br />
S kutija nismo odlijepili naljepnice.<br />
Promatrali su nas začuđeni drugaši.<br />
Vrećice su bile masne, papir je pun spajalica i koječega.<br />
Među lijekovima ima boca od sprejeva.<br />
Sjetili smo se da sutra dolazi zubar.<br />
Ubuduće ćemo bolje pripremati otpad za razvrstavanje.<br />
O obavljenom treba izvješćivati sažeto pišući o onome što je bitno za taj posao.<br />
77
Otkrij čudesni svijet<br />
Znaš li što je ozonska rupa<br />
Ozonske rupe<br />
Ponad ove naše Zemlje<br />
vrtilice, čudne kugle,<br />
osvanule neke rupe<br />
dugoljaste i okrugle.<br />
Kao da su povrh svega,<br />
ništa njima nije sveto.<br />
Zbog njih zima – nije zima,<br />
ljeto više nije ljeto.<br />
Gdje da samo nađem iglu<br />
da zašijem rupe lude,<br />
da na ovoj našoj Zemlji<br />
kao nekad dobro bude<br />
Kao da su filmske zvijezde<br />
satelit stalno slika,<br />
iz visine drsko zbore:<br />
- Ti si dijete staklenika!<br />
Za početak ja ću – kažem<br />
zasaditi drvo jedno!<br />
Namršti se na to rupa.<br />
Aha! Nije joj svejedno!<br />
Svako dijete jedno drvo<br />
nek’ posadi ispred kuće.<br />
Drvo rupu silno straši,<br />
u sebe se sva uvuče...<br />
sva uvuče...<br />
sva uvuče...<br />
nema rupe!<br />
Mirna Grbec<br />
Izrazi doživljaj<br />
Slažeš li se s<br />
rješenjem koje<br />
se predlaže na<br />
kraju pjesme<br />
78<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kako se naziva zemaljska kugla u prvoj strofi<br />
• Koji problem muči Zemlju pa time i sve nas<br />
• Može li se iglom i koncem riješiti problem<br />
• Što je za Zemlju igla i konac koji može<br />
pridonijeti da se rupe smanje pa i postupno<br />
uklone<br />
Svuda oko nas<br />
- mediji<br />
Doznaj što je ozonski omotač koji nas štiti od<br />
šetnih zračenja.<br />
Atmosferu čine različiti slojevi. U najnižem<br />
sloju zraka stvaraju se oblaci, a o njemu ovise i<br />
vremenske prilike.<br />
Zrakoplovi lete visoko iznad oblaka, gdje je nebo<br />
čisto. Zrak je tamo rjeđi i u njemu ima manje kisika.<br />
Iznad zrakoplova je ozonski sloj. Djeluje poput<br />
kreme za sunčanje i štiti nas od žarkih Sunčevih<br />
zraka.
Otkrij hrvatski jezik<br />
PISANJE IMENA NEBESKIH TIJELA<br />
A ja znam nazive planeta u<br />
Sunčevom sustavu:<br />
Merkur, Venera, Zemlja,<br />
Mars, Jupiter, Saturn, Uran.<br />
Promatram nebeski<br />
svod. Prepun je<br />
svijetlih zvjezdica.<br />
Ali zvijezde nisu<br />
točkice. One<br />
se odavde čine<br />
malima.<br />
Neke su i veće od<br />
našega planeta i<br />
imaju svoje ime.<br />
Ja npr. znam nazive<br />
zvijezda s početnim<br />
slovom s.<br />
Sirius, Sjevernjača,<br />
Supernova, Superdiv...<br />
Imena nebeskih tijela pišu se velikim početnim slovom.<br />
Kako se pišu višečlana imenai<br />
Veliki medvjed<br />
Smeđi patuljak<br />
Mala kola<br />
Orionov krak<br />
Mliječni put<br />
Kumova slama<br />
Velikim početnim slovom piše se prvi (ili jedini) član imena nebeskih tijela:<br />
Danica, Mjesec, Saturn, Sunce, Venera, Vlašići, Zemlja; Kumova slama, Mala<br />
kola, Mliječna staza, Veliki medvjed…<br />
Kada su mjesec, sunce i zemlja opće imenice, a ne<br />
imena tijela, pišu se malim početnim slovom.<br />
79
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li kada promatrao/promatrala život životinjica na livadi Što te oduševljavalo<br />
Bubamare u kutiji šibica<br />
Kao mala, voljela sma trčkarati njivama na kojima je djed sijao djetelinu. Znala sam da je ona, kad se osuši,<br />
omiljena hrana svakoj stoci. Kasnije sasm naučila u školi da je ljudi siju kako bi njihove umorne njive ponovno<br />
bile bogate hranjivom zemljom jer djetelina hrani zemlju.<br />
Uživala sam s vrha padine gledati kako vjetar savija zelene busene koji pod naletima mijenjaju boju od svijetle<br />
do tamne.<br />
Ponekad sam sanjala da letim preko tog zelenila ili da po njemu plivam i u snu se čudila kako ne padnem na<br />
zemlju kad to nije more nego – samo djetelina.<br />
No, ono što me najviše vuklo takvim njivama bile su bubamare. Male, crvene bubice s crnim točkicama po<br />
krilima kao da su najviše voljele upravo djetelinu jer ih je u njoj bilo tako puno da mi sve ne bi odjednom stale<br />
u šaku. Zato bih od kuće ponijela nekoliko praznih kutija šibica, napunila ih listićima i cvjetnim laticama i u<br />
njih stavljala po dvije bubamare – da ne budu same. Mislila sam: to je za<br />
njih najbolja kućica, tu im neće biti hladno, ali svaki put kad bih<br />
unutra provirila, moje su bubamare stisnute stajale u kutu, kao<br />
mrtve. Ne bi se pomakle ni na moje gurkanje prstom, ne bi bježale<br />
ni kad bih im izmakla listiće ispod tijela.<br />
Ali čim bi ih par trenutaka pustila na miru, a one<br />
osjetile dašak svježeg zraka, popele bi se do ruba<br />
kutijice, raširile krila i poletjele u visinu. U kutiji<br />
bi ostali suhi listići i nekoliko žutih točkica koje su<br />
bubamare ostavljale iza sebe.<br />
Nisam znala zašto im se novi dom uopće nije sviđao ni zašto<br />
su baš sve bježale iz tih kutijica koje sam se trudila urediti<br />
najbolje za njih, ali sada znam.<br />
Tko može prostranstvo zelene njive i mirisne djeteline zamijeniti<br />
domom u kutiji šibica!<br />
Jadranka Gegić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Ima li ova priča sretan kraj<br />
Bogatimo rječnik<br />
busene/bus – komad zemlje iskopan zajedno s travom<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što je spisateljica voljela činiti na livadi kao djevojčica<br />
• Tko ju je posebno oduševljavao<br />
• Kako ih je htjela zadržati uza se<br />
• Mislila sam, to je za njih najbolja kućica, tu im neće biti hladno, ali svaki put kad bih<br />
unutra provirila, moje su bubamare stisnute stajale u kutu, kao mrtve.<br />
• Ova rečenica pokazuje da:<br />
su se bubamare lijepo odmarale u kutiji šibica<br />
ukočile su se od straha<br />
• Što je na kraju djevojčica shvatila<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Zamisli da tebe tko zatvori<br />
u nekom prostoru i nemaš<br />
mogućnost slobodnoga<br />
kretanja.<br />
80
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li kada sam/sama ili sa svojim prijateljima/prijateljicama gradio/gradila neko tajno mjesto za<br />
igru Pričaj o tome.<br />
Moja prva koliba<br />
Nitko me nije učio graditi kolibu. Kako se gradi, oduvijek sam<br />
znao. Negdje u kutku iza uha, negdje u vršcima prstiju ostala je poruka,<br />
stoljećima je čekala uputa dalekog, pradavnog pretka, koji je sebe i svoj<br />
mali čopor u kolibu skrio, zaštitio od sunca i kiše.<br />
U zemlju sam, na razmaku od tri koraka, zabio dva podebela<br />
kolca, koji su na vrhu imali dvoprste rašlje, u rašlje umetnuo i učvrstio<br />
jak poprečni kolac – gredu; s obje strane u zemlju pobo grane lijeske;<br />
pri vrhu, na sljemenu krova vezao ih oguljenim grančicama vrbe,<br />
poslušnim i gipkim kao uzica; zidove isprepleo, povezao izbijeljenim,<br />
još ljepljivim vrbovim šibljem, a onda brižljivo, red po red, sloj po sloj,<br />
čitav pleter – tu zapravo veliku, naopako okrenutu košaru – prekrio<br />
krupnim lopuhovim lišćem. Pa kada sam, malo se odmaknuvši,<br />
procijenio da je građevina i skladna i čvrsta, a krov siguran, spokojno<br />
sam i zadovoljno ušao kroz vrata od žilave grabovine napeta u luku te ispunjen svečanim čuvstvima sjeo usred<br />
malene, zelene sobe.<br />
Sjećam se te svoje prve, davne građevine, svoje prve kolibe i sada, u novoj kući na brežuljku iznad<br />
Bregane, ispunjen istim onim svečanim i pobožnim čuvstvima što ih potiče taj vlastiti, u svemiru izdvojeni<br />
sićušni Prostor, koji je postao vidljiv tek kada je bio ograđen.<br />
Dragutin Horkić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kako se osjećao dječak kada je<br />
izgradio sklonište<br />
Uroni u priču<br />
• Što dječak misli: od koga je<br />
naslijedio želju za gradnjom kuće<br />
• Od kojih je materijala počeo s<br />
gradnjom<br />
• Što je sve učinio Ukratko opiši.<br />
Bogatimo rječnik<br />
čuvstvima/čuvstva – osjećajima/osjećaji<br />
rašlje – drvo ili grana što se razdvaja u dva kraka<br />
gredu/greda – dugačak, četvrtast komad drveta koji nosi težinu građevine<br />
poprečni/poprijeko – koji je postavljen poprijeko, po širini čega<br />
pleter – ograda, plot, zid od gusto prepletena pruća ili granja<br />
lopuhovim/lopuh – vrsta trave široka lista<br />
žilave/žilav – pun žila, žilica; preneseno – čvrste građe<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Doznaj od čega se sve mogu graditi nastambe.<br />
U Istri su se kuće nekada gradile slaganjem<br />
kamena na kamen: kažun (ili casita) kružno<br />
je poljsko sklonište napravljeno od kamena<br />
u suhozidu. Kamenje za gradnju skupljalo se<br />
unaokolo po polju, s kojeg ga je valjalo ukloniti.<br />
Krov se oblikovao slažući tanke ploče kamena<br />
u sve užim krugovima, bez ikakva veziva.<br />
Kažun je služio kao zaklon, kao mjesto gdje<br />
se ostavljao alat, te za nadgledavanje polja i<br />
vinograda neposredno prije žetve i berbe, u<br />
vrijeme kada je urod bio metom kradljivaca.<br />
81
Otkrij hrvatski jezik<br />
OBAVIJEST!<br />
Nogometna momčad<br />
TATA MI JE KUPIO<br />
LOPTU, NOVU, KOŽNU,<br />
MARKO I JA SKUPLJAMO<br />
MOMČAD JEDNU SLOŽNU.<br />
VRATAR NAM JE POTREBAN<br />
I OBRAMBENA DVA-TRI.<br />
SREDNJI RED TAKOĐER,<br />
A NAPADAČI SMO MI.<br />
TKO ŽELI NEKA DOĐE<br />
NA LIVADU U PREČKO:<br />
PRIPREME ZAPOČINJU<br />
ZA PRVENSTVO SVJETSKO!<br />
Matija Babić<br />
82
podlog<br />
Obavještavamo sve zainteresirane<br />
da okupljamo nogometnu<br />
momčad.<br />
Trebaju nam:<br />
vratari<br />
dva-tri obrambena igrača<br />
igrači srednjeg reda<br />
napadači.<br />
Pozivamo sve zainteresirane da<br />
dođu na pripreme u Prečko.<br />
Što nedostaje u ovom oglasu<br />
vrijeme održavanja pripreme, dob igrača<br />
Nedostaje li još što<br />
Obavijest je sažeta poruka oglašivača onomu koga traži.<br />
83
Otkrij čudesni svijet<br />
Što znaš o životu na hladnom i dalekom sjeveru<br />
Šljapkov strah<br />
Na dalekom Grenlandu živjela je obitelj kitova. Nije to bila cjelovita obitelj. Nedostajao je otac koji je iznenada<br />
nestao dok su djeca bila još sasvim mala. U vezi s njegovim nestankom među stanovnicima mora raspredale<br />
su se najneobičnije priče.<br />
Za male kitove brinula se majka Debela Berta, poznata po svojoj velikoj ljubavi prema njima. Bilo ih<br />
je devet. Uz mamu Bertu bio je tu najstariji Borg, pa Morton, zatim Debeli, Pospanko, Brzi, Tibor, Bergman i<br />
najmlađi kit Šljapko.<br />
Šljapko je bio i najmanji među njima. Ime je dobio po šljap-šljap udarcu male peraje kojom je<br />
proizvodio velike valove. To je bilo neobično uzme li se u obzir njegova veličina. Od ostalih kitova razlikovao<br />
se i bojom. Dok su drugi bili tamniji, Šljapkova glatka koža bila je predivne ljubičaste boje. Zbog njegove<br />
veličine braća su ga često zadirkivala, što se Šljapku uopće nije sviđalo. Govorili bi mu: – Šljapko, pogledaj<br />
84
kako si malen! Nikada nećeš odrasti. Mi smo u tvojim godinama već lovili ribu, a ti si stalno uz mamu.<br />
Sve je to bilo točno. Šljapko nije naučio loviti ribu kao njegova braća. Imao je nepodnošljiv strah od<br />
morskih dubina u kojima se skrivao veliki, bijeli morski pas. Među životinjama Grenlanda kružila je priča da<br />
je baš on usmrtio njegovog tatu. Ali to se moglo samo nagađati, jer nitko nije znao što se točno zbilo.<br />
Od svog oca Šljapko pamti samo njegovo ime – Sven. Po pričama, bio je to najveći i najljepši kit<br />
na Grenlandu koji je znao pomoći u nevolji. Jednom je tako spasio tuljane zarobljene ispod dugačke sante<br />
leda, razbivši je snažnim udarcem peraje u tisuću komada. Uspio je pronaći i mladunče bijele medvjedice,<br />
izgubljeno među fjordovima. Pomoću snažnog mlaza iz štrcala odbacio ga je na snježni brijeg, odakle je<br />
sigurno skliznuo u majčino naručje.<br />
Na žalost, sve se promijenilo jednog jutra kad se Sven otisnuo u potragu za račićima, mekušcima<br />
i ribom. Tada mu se zameo svaki trag. Prolazili su dani, a on se nije vraćao. Svi su bili uzdrmani njegovim<br />
nestankom. S vremenom su galebovi proširili priču da ga je pojeo veliki, bijeli morski pas.<br />
Nesretni događaj znatno je narušio sklad na Grenlandu. Životinje su se počele bojati morskog psa, pa<br />
je taj strah obuzeo i Šljapka. Malom je kitu psina postala prava noćna mora. Stalno je gledao ispod sebe, bojeći<br />
se da ga velika neman krvoločnim zubima ne odvuče u mračne dubine. Zbog toga je stalno bio uz mamu.<br />
Jedino se uz nju osjećao sigurnim. Volio je slušati priče o tati Svenu i njegovim pustolovinama. Poželio je<br />
postati hrabar baš kao i on.<br />
No zbilja je bila drukčija. Plašljivost mu nije dopuštala da se odvaži na pustolovine. Ni braća mu<br />
nisu pomagala u tom naumu. Neprestano su ga zadirkivali, jer je bio najmlađi i najslabiji. I tako je svaki<br />
Šljapkov pokušaj završio u suzama. Debela Berta suosjećala je sa sinom, ali je dobro znala da je vrijeme da se<br />
osamostali.<br />
Svebor Vidmar<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što Šljapko osjeća očekujući budući život<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Gdje je živjela obitelj kitova<br />
• Tko je sve činio Šljapkovu obitelj<br />
• Tko je nedostajao<br />
• Po čemu je Šljapkov otac bio poznat<br />
• Po kome je Šljapko dobio ime<br />
• Kojih se igara igrao sa svojom braćom<br />
• Je li u tome bio uspješan<br />
• Čemu je polako došlo vrijeme<br />
• Osjeća li se Šljapko spremnim za osamostaljivanje<br />
• Na koji se način odnosio pojedini brat prema njegovoj<br />
tuzi zbog rastanka<br />
• Tko je odlučio da se Šljapko mora osamostaliti<br />
• Zašto je to važno<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Naporima skupine dobrovoljaca i njegove majke prošle je godine na<br />
australskoj plaži spašeno mladunče kita.<br />
Novorođeni kit grbavac nasukao se na obalu nakon što se odvojio<br />
od svoje majke koja je ugrozila vlastiti život ostajući u plitkim vodama u<br />
blizini svoga mladunčeta.<br />
Turisti, mještani i policija stvorili su vojsku dobrovoljaca od 60<br />
članova kako bi mladunče pogurali preko pješčanog spruda gdje bi ga<br />
mogla prihvatiti njegova 15 metara duga majka.<br />
– Mogli smo iz helikoptera vidjeti veliku ženku kako je prišla i<br />
pokupila mladog kita. Na svom ga je nosu izgurala i usmjerila prema<br />
moru. Došla je i sebe izložila riziku – izjavio je australskoj, agenciji AAP<br />
Trevor Long, znanstveni direktor morskog parka Sea World.<br />
85
Monolog jednog slona<br />
87
Otkrij čudesni svijet<br />
Prisjeti se čime si zadnji puta naljutio/naljutila mamu.<br />
Kad naljutim mamu<br />
Zatvore se ljuto ladice,<br />
zalupe vrata,<br />
iskipi mlijeko<br />
i razbije se vaza.<br />
Seka se neće više<br />
igrati,<br />
a brat mi jezik plazi.<br />
Kad naljutim mamu,<br />
svjetla se gase<br />
i ostajem sam<br />
u mraku sobe.<br />
Jasna Popović<br />
Pablo Piccasso, Tužna majka s djetetom<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kako je završio<br />
sukob s mamom<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koje ponašanje upućuje na ljutnju<br />
• Tko je na koga ljut<br />
• Što misliš: zašto je dječak završio u mraku<br />
sobe<br />
• Pjesma tebi kao promatraču opisuje svađu<br />
s mamom.<br />
• Je li to ugodan doživljaj<br />
• Usporedi svoj nesporazum s mamom s<br />
dječakovim opisom svađe<br />
• Priznaješ li kada da nisi bio/bila u pravu<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Promotri boje i linije. Što<br />
misliš, koji su osjećaji<br />
obuzimali slikara u vrijeme<br />
dok je slika nastajala<br />
88
Otkrij čudesni svijet<br />
Postoji li štogod neobično što bi želio/željela učiniti ili već jesi<br />
Kako živi Antuntun<br />
U desetom selu<br />
Živi Antuntun.<br />
U njega je malko<br />
Neobičan um.<br />
On posao svaki<br />
Na svoj način radi:<br />
Jaja za leženje<br />
On u vrtu sadi.<br />
Kad se jako smrači,<br />
On mrak grabi loncem.<br />
Razlupano jaje<br />
On zašiva koncem.<br />
Da l’ je jelo slano,<br />
On to uhom sluša.<br />
A ribu da pjeva<br />
Naučiti kuša.<br />
Na livadi tjera<br />
Bicikl da pase.<br />
Da mu miše lovi,<br />
On zatvori prase.<br />
Guske sijenom hrani,<br />
Snijegom soli ovce.<br />
A nasadi kvočku<br />
Da mu leže novce.<br />
Kad kroz žito ide<br />
On sjeda u čun.<br />
Sasvim na svoj način<br />
Živi Antuntun.<br />
Šaljiva pjesma – pjesma koja zbog svog ugođaja i<br />
postupaka likova izaziva osjećaj šaljivosti<br />
Grigor Vitez<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koja je od stvari što ih je pokušao učiniti<br />
Antuntun tebi najšaljivija<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Postoji li išta što se Antuntunu može ostvariti od<br />
tih neobičnih pokušaja<br />
• Postoji li nešto što ti činiš na svoj način Što<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Djevojčica Lana napisala je pjesmu neobična i šaljiva<br />
sadržaja. Poigraj se riječima poput nje.<br />
Šuškaralo mućkaralo<br />
Šuškavo šuškaralo šuškalo,<br />
Razbilo vrč i reklo črč, brč, mrč.<br />
Mućkavo mućkaralo mućkalo,<br />
ukralo ključ i reklo bljuć, mljuć, fljuć.<br />
Šuškaralo črčkalo,<br />
brčkalo i mrčkalo,<br />
mućkaralo, bljućkalo,<br />
mljućkalo i fijućkalo.<br />
Naljutilo se šuškaralo,<br />
nadurilo se mućkaralo,<br />
šuškaralo otrčkaralo,<br />
mućkaralo odskakutaralo.<br />
Lana Adamović<br />
89
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li kada razmišljao/razmišljala kako se odrasli brinu za svoju djecu Navedi nekoliko primjera.<br />
Priča o lastavici i lastavićima<br />
Kad je u proljetnom gnijezdu izlegla lasta pet bijelih jaja, sjedila je, brižna, na njima. Sjedila ona i mužjak.<br />
Kad se iz pet bijelih jaja izleglo pet goluždravih lastavića, hranili ih i mazili i lasta i mužjak.<br />
I ne samo da su ih hranili i mazili, i branili su ih od neprijatelja.<br />
I ne samo da su ih hranili, mazili i branili od neprijatelja, nego im i gnijezdo čistili, da im djetinjstvo bude što<br />
udobnije.<br />
A zatim su ih učili letjeti.<br />
Vježbalo se svaki dan: od gnijezda do žice, od žice pod strehu, a zatim sve dalje.<br />
I tako sve dok je došla jesen, a s njom i dugi, dugi let.<br />
Mladi su već bili dobri letači, krenuli su sigurno, a stari ih onda ostavili.<br />
Već na proljeće mladi su imali svoja gnijezda i svoju mladunčad.<br />
Hranili ih, mazili, i branili od neprijatelja.<br />
I ne samo to, i gnijezdo su im čistili, da im djetinjstvo bude što udobnije.<br />
A zatim su ih učili letjeti.<br />
Vježbalo se svaki dan: od gnijezda do žice, od žice pod strehu, a zatim sve dalje.<br />
I tako sve dok je došla jesen, a s njom i dugi, dugi let.<br />
I stari su u starom gnijezdu imali svoje lastaviće.<br />
Hranili ih, mazili i branili od neprijatelja.<br />
I gnijezdo im čistili, da im djetinjstvo bude što udobnije.<br />
A zatim ih učili letjeti, učili ih, učili iz dana u dan.<br />
Koji put tako u letu sreli se stariji i mlađi roditelji.<br />
Sreli se, a u žurbi i brizi nisu jedni drugima rekli ni »Dobar dan!«<br />
Gnijezda su im bila sasvim blizu, a nisu se ni prepoznali.<br />
A bili su roditelji i djeca.<br />
Tako je među lastavićima.<br />
Palma Katalinić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Je li slično i<br />
u ljudskom<br />
svijetu<br />
Usporedi.<br />
Uroni u pjesmu<br />
Što su sve radili roditelji lastavića Osim što su ih hranili, čemu su ih<br />
učili Pronađi nekoliko rečenica koje potvrđuju da je njihova briga bila<br />
stalna, iz dana u dan.<br />
Što sve tvoji roditelji čine za tebe iz dana u dan, iz godine u godinu<br />
Na kraju lastavice nisu prepoznale svoju poodraslu djecu.<br />
Je li tako i u svijetu ljudi Na koji način ti svojim roditeljima ili odraslima<br />
koji se za tebe brinu pokazuješ zahvalnost<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Daruj roditeljima darak<br />
kojim ćeš iskazati svoju<br />
zahvalnost za sve što čine<br />
za tebe mnoge dane i<br />
godine.<br />
90
Otkrij hrvatski jezik<br />
DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU<br />
Što se u ovoj rečenici nabraja<br />
Kojim su znakom odvojeni dijelovi rečenice koji označavaju nabrajanje<br />
Hranili ih, mazili, i branili od neprijatelja.<br />
Pročitaj rečenicu. Koji se znak nalazi ispred nabrajanja<br />
Vježbalo se svaki dan:<br />
od gnijezda do žice, od žice pod strehu, a zatim sve dalje.<br />
I tako sve dok je došla jesen, a s njom i dugi, dugi let.<br />
Prije nabrajanja stavlja se dvotočje.<br />
Dijelovi rečenice koji označavaju nabrajanje odvajaju se zarezom.<br />
91
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li kada imao/imala prigodu duže govoriti pred kim O čemu<br />
Monolog jednog slona<br />
Vi sigurno ne znate,<br />
a možda i znate,<br />
mi slonovi ponekad nosimo kravate.<br />
Ako nas, recimo, zovne na čaj<br />
neki otmjeni papagaj.<br />
To se razumije,<br />
takav je bonton,<br />
i nitko se ne čudi što ste slon.<br />
Kad već tako biti mora,<br />
ja svoju surlu vežem u tri čvora<br />
a zatim prebacim preko vrata,<br />
pa mi tako surla<br />
visi k’o kravata.<br />
Jadranka Čunčić-Bandov<br />
Rima ili srok – dva se stiha podudaraju ako im se podudara kraj stiha<br />
Monolog – govor ili pisanje jedne osobe<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je šaljivo u<br />
pjesmi<br />
Uroni u pjesmu<br />
• U kojim prigodama slon nosi kravatu<br />
• Kakav dojam želi ostaviti<br />
• Čemu se dosjetio slon<br />
• Zamisli slona u još nekim prigodama:<br />
pije čaj, pleše balet...<br />
• Kako bi se tada snašao/snašla<br />
• Promotri zadnje riječi u stihovima Što uočavaš<br />
• Koje se riječi podudaraju u nekim slovima, odnosno glasovima<br />
čaj<br />
papagaj<br />
bonton<br />
slon...<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Sjeti se nekoga problema<br />
što ga smatraš važnim da<br />
se o njemu nešto kaže.<br />
Razmisli imaš li potrebu<br />
što reći o tome, pa neka<br />
onaj tko želi pred cijelim<br />
razredom iznese svoje<br />
mišljenje.<br />
92
Otkrij čudesni svijet<br />
Zamisli razgovor između dviju životinja. One imaju ljudske osobine.<br />
Pročitaj pjesmu u paru.<br />
(Papagaj i papiga)<br />
PAPIGICA: Susjede Điđipal,<br />
Spremate li se na bal<br />
ĐIĐIPAL: Pojma nemam da li da se spremam<br />
Ili ne spremam.<br />
PAPIGICA: Ali, susjede Điđipal,<br />
Tko će pjevati umjesto vas<br />
Vi imate tako prekrasan glas.<br />
ĐIĐIPAL: Što to čujem,<br />
Zahvaljujem, zahvaljujem.<br />
Ali, što će reći moja najmilija Điđilija<br />
PAPIGICA: Điđilija<br />
Neka i ona pođe s nama,<br />
Neće valjda ostati sama.<br />
ĐIĐIPAL: Neka pođe s nama,<br />
Neka pođe s nama!<br />
Điđilija! Idemo na bal!<br />
ĐIĐILIJA (dolazi):<br />
Điđipal! Kakav je to bal<br />
PAPIGICA: Susjedo Điđilija, to je papagajski bal.<br />
Možda će vas zanimati,<br />
najšarenija će se papiga birati.<br />
ĐIĐILIJA: Što onda čekamo,<br />
Vrijeme je da se krene<br />
Jer šarenije papige<br />
Nema od mene!<br />
Jadranka Čunčić-Bandov<br />
Dijalog – razgovor dviju osoba<br />
Izrazi doživljaj<br />
Jesu li se papige<br />
na kraju uspjele<br />
dogovoriti<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kamo je pozvan susjed Điđipal<br />
• Kojim ga je primjedbama nagovarala papigica<br />
• Tko se još pridružio pozivu<br />
• Pronađi stihove koji pokazuju da papigice vrlo pristojno<br />
razgovaraju.<br />
• Tko hvali koga A tko hvali samu sebe<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Napiši vijest o tome kako je<br />
protekao ples u tvojoj školi,<br />
maskenbal ili neko drugo<br />
veselje.<br />
93
Otkrij čudesni svijet<br />
Sjećaš li se neke vijesti koja ti se učinila neobičnom Po čemu<br />
Frka u svemiru<br />
Od jučer radiopostaja Mijau javlja<br />
neobičnu vijest:<br />
Poštovane mačke!<br />
Jučer je u Svemiru zabilježen<br />
događaj nezapamćen.<br />
Tri mačke odmetnice od jučer<br />
Svemirom lete.<br />
Obilaze planete kojih se sjete.<br />
Još k tome odjenule su odjeću u boji,<br />
glume astronaute,<br />
misle da im “odjeća” dobro stoji.<br />
Drage mačke, da stvar bude gora,<br />
one lete na balonima, na avionima,<br />
na krumpirima i na šeširima.<br />
Natalija Šugar<br />
94<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što je neobično u ovoj<br />
priči A šaljivo<br />
Uroni u priču<br />
• Je li ova vijest stvarna ili nije<br />
• Što su mačke nezapamćeno učinile<br />
• Njihovo se ponašanje prikazuje:<br />
opasnim<br />
dobrodušnim<br />
smiješnim<br />
Objasni.<br />
• Kako biste ih spasili<br />
• Koje biste životinje poslali u Svemir da ih vrate<br />
Svuda oko nas<br />
- mediji<br />
Koja je od ovih<br />
vijesti neobična<br />
Po čemu
Otkrij čudesni svijet<br />
Jesi li se kada našao/našla u kojoj opasnoj situaciji<br />
Voda do grla<br />
Kad su njihovi glasovi zamrli, ledena je šutnja zavladala lagunom, a zatim se čuo slab jauk:<br />
– U pomoć, u pomoć!<br />
Dvije sitne prilike s mukom su se probijale prema grebenu; djevojčica se onesvijestila i ležala u<br />
dječakovu naručju. Posljednjom snagom Petar ju je izvukao na stijenu i položio kraj sebe. Premda je i sam bio<br />
na rubu nesvijesti, uočio je da se voda diže. Znao je da će zamalo potonuti, a ništa više nije mogao poduzeti.<br />
Dok su tako ležali, jedna sirena uhvati Wendy za noge i počne je lagano povlačiti u vodu. Petar je<br />
osjetio kako mu izmiče iz ruke, trgnuo se u snu i u posljednjem je času povuče natrag. Sad joj je morao reći<br />
istinu.<br />
– Mi smo na stijeni, Wendy, a ona postaje sve manja. Uskoro će biti pod vodom.<br />
Još uvijek nije shvaćala.<br />
– Moramo otići – rekla je gotovo radosno.<br />
– Da – odvratio je slabim glasom.<br />
– Petre, hoćemo li plivati ili letjeti<br />
Morao joj je reći.<br />
– Wendy, bi li mogla otplivati ili odletjeti do otoka bez moje<br />
pomoći<br />
Priznala je da je preumorna.<br />
Jauknula je da je preumorna.<br />
Jauknuo je.<br />
– Što ti je – upitala je jako zabrinuta za njega.<br />
– Ja ti ne mogu pomoći, Wendy. Hook me ranio. Ne mogu ni letjeti ni plivati.<br />
– Znači da ćemo se oboje utopiti<br />
– Pogledaj kako raste voda.<br />
Prekrili su rukama oči da ne vide. Mislili su da im je došao kraj. Dok su tako sjedili, nešto lako kao poljubac<br />
dotaklo je Petra i ostalo kraj njega kao da stidljivo pita: – Mogu li ikako pomoći<br />
Bio je to rep Michaelova zmaja; napravio ga je prije nekoliko dana, ali mu je zmaj kliznuo iz ruku i odletio.<br />
– Michaelov zmaj – rekao je Petar bezvoljno, ali već sljedeće sekunde zgrabio je taj rep i počeo ga privlačiti.<br />
– Michael je ovim letio – uzbuđeno reče – zašto ne bi i ti<br />
– Oboje!<br />
Ulomak iz romana Petar Pan J. M. Barriea<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kakav je ulomak<br />
ove priče:<br />
napet<br />
usporen,<br />
smiješan<br />
Uroni u priču<br />
• Što je Petar učinio s Wendy na početku ulomka<br />
• Koje riječi govore da je to bilo iznimno teško<br />
• Zašto su shvatili da postoji opasnost da se oboje utope<br />
• Što je bio spas u zadnji čas:<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Michaelov zmaj<br />
Odglumite prizor iz<br />
Michaelov zrakoplov<br />
ulomka.<br />
• Koji je trenutak tebi bio iznimno težak:<br />
kada su shvatili da je Wendy preumorna da bi letjela<br />
kada su shvatili da će stijena biti uskoro potopljena<br />
•Što su na kraju odlučili<br />
Petar je pokazao ________ (hrabrost, kukavičluk) spasivši onesviještenu Wendy.<br />
Wendy je pokazala _______ (nesebičnost, sebičnost) kada je rekla da se najprije Petar poveze zmajem.<br />
95
Otkrij čudesni svijet<br />
Kako iskazuješ radost kada susretneš neko drago lice, prijatelja, člana rodbine<br />
Dva broda<br />
U ranu zoru opraštala se dva broda u luci.<br />
– Hu-hu! – tulio je onaj koji je kroz maglu krenuo prema pučini. – Ostaj zdravo, prijatelju! Vidjet ćemo se<br />
uskoro. Dok oplovim svijet.<br />
Drugi veliki brod, koji je mirovao u luci, ne začudi se toj izjavi.<br />
– Mislim da ću te čekati. Popravljaju me. Ostariosam. Čuvaj se oluja i podvodnih klisurina! Sretan put i mirno<br />
more – pozdravljao je svog druga.<br />
– Hu-hu! – otplovio je brod.<br />
Vratio se nakon pola godine<br />
s ranom na boku. Ali nije<br />
plakao. Nije htio rastužiti<br />
prijatelja. Radije mu je<br />
pričao o plesu valova, o<br />
krezuboj oluji, o šalama<br />
dupina. Bio je to vrlo hrabar<br />
brod.<br />
Stjecajem okolnosti oba<br />
broda zajedno su isplovila,<br />
jedan prema istoku, a drugi<br />
malo zaokrećući na zapad.<br />
Poslije su se sreli negdje<br />
na otvorenu moru. Bila<br />
je to prava svečanost, kao<br />
što uvijek biva kada se u<br />
moru tuđih stvari i pojava<br />
susretnu dva bliska broda,<br />
dva bliska sidra ili srca.<br />
Palma Katalinić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Koji ti se<br />
trenutak pri<br />
plovidbi i<br />
susretanju<br />
brodova najviše<br />
svidio<br />
Uroni u pjesmu<br />
• O čemu bi brodovi rado govorili kad bi se sreli u luci<br />
• Koji ih je susret najviše razveselio<br />
• Zašto brod koji se vratio oštećen s puta oko svijeta nije htio pričati<br />
o svojem oštećenju:<br />
da ne bi rastužio prijatelja<br />
da bi mu pričao samo lijepe doživljaje<br />
zato što se volio hvaliti<br />
zato što je volio lagati.<br />
• Što misliš:<br />
zašto se planinari kada se susretnu pozdravljaju iako se ne poznaju<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Poigrajte se igre ljubazna<br />
pozdravljanja.<br />
Okreni se prema svojem<br />
prijatelju/svojoj prijateljici.<br />
Zamislite različite situacije<br />
kada se srećete (dolazak u<br />
školu, susret kod liječnika,<br />
u trgovini, na igralištu...) sa<br />
svojim prijateljima, odraslim<br />
osobama. Odglumite pozdrave.<br />
96
Otkrij hrvatski jezik<br />
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA<br />
Zamisli o kojim je dogodovštinama pričao jedan brod, a o kojima drugi.<br />
Usred dalekoga oceana u daljini<br />
ugledao sam točkice. More je bilo<br />
mirno. Zato sam jasno vidio kako<br />
točkice postaju sve većima. Kad<br />
su nam se približile na nekoliko<br />
kilometara udaljenosti, ugledao sam<br />
jato kitova...<br />
A meni se dogodilo nešto<br />
neobično pokraj ledenjaka.<br />
Plovio sam vrlo sporo da se<br />
ne bih sudario s ledenjakom u<br />
vodi. Odjednom, kada sam bio<br />
pokraj neke velike bijele sante,<br />
paluba se zanjiše. A na nju<br />
skoči – bijeli medvjed...<br />
Nastavi pričati priču čiji ti se početak više svidio.<br />
97
Otkrij čudesni svijet<br />
Bi li htio/htjela poput mornara putovati širom svijeta<br />
Hrvatski mornar<br />
Po širokom plovim moru,<br />
stanak mi je lagan brod;<br />
naokolo sinje more,<br />
a nada mnom neba svod.<br />
Po jarbolu ja se penjem,<br />
bijela jedra zatvaram;<br />
svakom jedru i konopu,<br />
svakoj spravi ime znam.<br />
Mlad sam Hrvat, mlad sam mornar,<br />
ne bojim se mora ja,<br />
ne bojim se ljute bure,<br />
ne plašim se valova.<br />
Huji vjetar, val se diže,<br />
a s uzdanjem u svoj spas<br />
veseo sam ma da vidim<br />
smrt pred sobom svaki čas.<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti se najviše sviđa u putovanju mladoga mornara<br />
Mlad sam Hrvat, mlad sam mornar,<br />
što ostavi mili dom,<br />
ali i u tuđem svijetu<br />
vjeran ja sam rodu svom!<br />
Rikard Katalinić Jeretov<br />
Bogatimo rječnik<br />
sinje/sinji - koji je boje pepela, sivoplav<br />
stanak – maleni stan<br />
jedro – platno razapeto od jarbola na brodu, naprava koja<br />
pokreće brod koristeći se vjetrom<br />
svod – oblik neba i svemira kakav se vidi okom<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kakvo je more kojim on plovi Što je njegov svakodnevni posao<br />
• Koji stihovu kazuju o neustrašivosti hrvatskog mornara Iako je daleko od<br />
doma, što osjeća spram hrvatskoga roda<br />
• Kako neki ljudi za boravka ili života izvan domovine pronose glas o svojoj<br />
domovini iako nisu u njoj<br />
sportaši<br />
planinari<br />
veleposlanici<br />
putnici...<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Što bi ti volio/voljela<br />
istražiti u svojoj<br />
domovini, a što u svijetu<br />
98
Otkrij čudesni svijet<br />
Znaš li što je sve porušeno u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata<br />
Hrvatski zvonici<br />
Pjesma vaših zvona<br />
Zanosna je molitva,<br />
Ali i gorčina suza.<br />
Vi ste svjedoci slavlja,<br />
Tihe patnje i uza.<br />
Izrasli iz srca puka,<br />
Zalutalima vi ste<br />
Pružena ruka.<br />
Vaš vitki bijeli lik<br />
Stremi u visine.<br />
Kao prkosni krik.<br />
Nikad niste sami.<br />
I kad zemlja u mrak tone,<br />
K vama silaze anđeli<br />
I pjevajući zvone.<br />
Dok spaljena sela<br />
I srušene crkve<br />
Čekaju u samoći,<br />
Kao svjetionici duha<br />
Vi svjetlite u noći.<br />
Tin Kolumbić<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kakav osjećaj<br />
budi u tebi ova<br />
pjesma<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Zašto su zvonici svjedoci slavlja, ali i patnje<br />
• U kojim prigodama zvone zvona<br />
• Kada su porušeni mnogi zvonici u našoj domovini<br />
• Kako zvuk zvona pomaže zalutalima<br />
• S čijom glazbom pjesnik uspoređuje zvuk zvona<br />
• Ako je zvuk zvona anđeoski, znači da je:<br />
milozvučan<br />
bezvučan<br />
neumilan<br />
• Iako su mnogi svjetionici porušeni, znači li to svršetak Crkve i<br />
njezinih zvonika<br />
• Koji od ovih stihova o tome svjedoče<br />
Bogatimo rječnik<br />
uza/uze – okovi koji porobljuju<br />
svjedoci – oni koji prisustvuju nekom događaju<br />
pa mogu potvrditi njegovu istinitost<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Koje osjećaje budi u tebi<br />
pogled na srušeni zvonik<br />
Nikad niste sami.<br />
I kad zemlja u mrak tone,<br />
kao svjetionici duha<br />
vi svijetlite u noći.<br />
99
Otkrij čudesni svijet<br />
Je li ti kada učinjena nepravda<br />
Čipolone nagazio na nogu kraljeviću Limunu<br />
Čipolino je bio sin Čipolona i imao je sedmoro braće: Čipoleta, Čipolota, Čipoluča itd., sve imena koja<br />
pripadaju časnoj obitelji luka. Pošteni ljudi, to treba odmah reći, ali manje-više nesretni.<br />
Što ćete, gdje ima luka, tu ima i suza.<br />
Čipolone i njegovi sinovi stanovali su u potleušici od drveta, jedva nešto većoj od onih mnogih kućica kakve<br />
možete vidjeti kod vrtlara. Bogataši, koje bi put nanio tim krajem, s gađenjem su okretali njuškice na drugu<br />
stranu:<br />
– Majko moja, što zaudara na luk – govorili su i naređivali kočijašu da ubrza.<br />
Jednom je trebao tuda proći čak i vladar, kraljević Limun. Dvorski dostojanstvenici bili su zabrinuti za njegov<br />
nos.<br />
– Što će reći Njegova Visost kad osjeti zadah siromaha<br />
– Mogli bismo ih namirisati – predloži veliki komornik.<br />
Dvanaestak limunovaca smjesta je otpremljeno onamo da namirišu siromahe. Za tu priliku ostavili su kod<br />
kuće mačeve i topove, a na leđa uprtili boce sa štrcaljkom: boce su bile napunjene kolonjskom vodom,<br />
mirisom ljubičica i najboljim bugarskim ružinim uljem.<br />
Čipolone je sa svojim sinovima i roditeljima izveden iz barake. Poredali su ih uza<br />
zid i poprskali od glave do pete, tako da se Čipolino prehladio.<br />
Najednom se začu zvuk trube i pojavi se vladar osobno,<br />
u pratnji svih svojih limunaca i limunovaca.<br />
Kraljević Limun bio je sav u žutome.<br />
Žuta mu je bila i kapa, a na vrhu<br />
kape imao je zlatni zvončić.<br />
Ali dvorski limunci imali<br />
su srebrne, a limunovci<br />
nižeg ranga brončane<br />
zvončiće. Zvonjava<br />
tih zvončića stvarala je<br />
veličanstven koncert, i ljudi<br />
su istrčavali da vide što se<br />
to zbiva: mislili su da dolazi<br />
glazba.<br />
Čipolone i Čipolino probili su<br />
se u prvi red, tako da su im po<br />
leđima pljuštali udarci i bubotci<br />
svih onih koji su stajali iza njih.<br />
Da bi uhvatio malo prostora, jadni starac počeo<br />
je vikati:<br />
– Natrag! Natrag!<br />
100
Kraljević Limun ga je čuo. Zaustavio se pred njim, čvrsto se osovio na kratke nožice, ščepao ga za kosu i strogo<br />
prekorio:<br />
– Zašto vičete “natrag, natrag” Ne sviđa vam se, možda, što se moji vjerni podanici hoće probiti naprijed da<br />
me vide<br />
– Visosti – prišapnu mu u uho veliki komornik – čini mi se da je taj čovjek opasan prevratnik. Bilo bi dobro da<br />
motrimo na njega.<br />
Odmah jedan stražar poče motriti na Čipolona posebnim dalekozorom, koji se upotrebljava za motrenje<br />
prevratnika, a svaki stražar imao je po jedan takav dalekozor.<br />
Jadni je Čipolone pozelenio od straha.<br />
– Visosti – usudi se reći – guraju me!<br />
– Imaju pravo – grmnu kraljević Limun. – Imaju potpuno pravo!<br />
Veliki se komornik tada obrati mnoštvu i održa sljedeći govor:<br />
– Ljubljeni podanici, Njegovo Visočanstvo zahvaljuje vam za vašu ljubav i za vaše guranje. Gurajte, građani,<br />
gurajte što jače!<br />
– Ali oborit će vas – napomene Čipolino.<br />
Odmah jedan stražar uperi dalekozor i prema Čipolinu, te poče motriti i na nj, pa Čipolino pomisli kako je<br />
najbolje da se izgubi, provlačeći se između nogu građana.<br />
Ovi u prvi mah nisu toliko gurali da im se ne dogodi kakvo zlo, ali veliki ih komornik ošinu s nekoliko mrkih<br />
pogleda da se mnoštvo počelo talasati kao voda u kanti. Gurali su toliko da je Čipolone završio ravno na nozi<br />
kraljevića Limuna. Njegovo Visočanstvo, koje je imalo kurje oči, vidjelo je sve zvijezde na nebu i bez pomoći<br />
dvorskog astronoma. Desetak limunovaca nižeg ranga skočiše kao jedan na zlosretnog Čipolona i staviše mu<br />
lisice na ruke.<br />
– Čipolino! Čipolino! – vikao je starac dok su ga odvodili.<br />
Čipolino je u tom času bio daleko, ali mnoštvo oko njega znalo je već sve: dapače, kao što i biva u takvim<br />
slučajevima, znalo je još i više.<br />
1 Izvedeno od talijanske riječi la cipolla, što znači luk (nap. red.).<br />
Gianni Rodari<br />
Izrazi doživljaj<br />
Obuzima li te koji od ovih osjećaja<br />
ljutnja žalost suosjećanje veselje<br />
Bogatimo rječnik<br />
potleušici/potelušica – vrlo skromna kućica<br />
dostojanstvenici/dostojanstvenik – onaj koji ima službu vezanu uz čast i dostojanstvo<br />
bubotci – udarci šakom ili laktom u tijelo u tučnjavi ili grubom guranju<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Tko je bio Čipolino Gdje je živio<br />
• Kako su se limunovci odnosili prema siromašnim građanima<br />
• Na koji su način pokazivali da im smeta njihov miris<br />
• Zašto je kraljević Limun pozivao građane da priđu bliže:<br />
da bi mu iskazali svoje divljenje<br />
da bi ga napali<br />
da bi ga zamolili nešto<br />
• Što se tijekom guranja slučajno dogodilo<br />
• Limunovci su njegov postupak protumačili:<br />
zlonamjernim slučajnim<br />
• Koja rečenica opisuje ružan postupak limunovaca<br />
Svuda oko nas<br />
Prolistaj novine za odrasle. Pročitaj poneki<br />
naslov. Otkrivaš li kakav primjer nepravde<br />
101
Otkrij čudesni svijet<br />
Čemu se veseliš da ćeš raditi kada odrasteš<br />
Što već sada smiješ, a nisi smio/smjela prije tri godine<br />
Bo-Juov bubanj<br />
U malom slamnatom selu u srcu Afrike, kao<br />
pripadnik plemena M-gunga, rodio se Bo-Ju. Rastao<br />
je bezbrižnim životom, kao i svi njegovi vršnjaci dok<br />
nije zavrijedio da dobije bubanj. Posjedovanje i pravo<br />
na bubanj značilo je prvi korak prema odrastanju.<br />
Sada je trebao usavršiti vještinu koja je pripadnicima<br />
njegova plemena u krvi – s tim ritmom kao da se rađaju.<br />
Ipak, vježbom se može dodatno usavršiti, ustaliti tempo. Bo-Ju je<br />
to brzo savladao. Tm-tam-tim-tam – znao je to da ga probude<br />
u bilo koje doba noći. Bubnjao je tako, dok je jednom slučajno<br />
– nakon tam-tam-tam-tim-tam – lupio dum i shvatio da se<br />
u bubnju skriva još puno ritmova. I počeo je svirati tam-dudam-tam-ta-tam-tim-tam-du-dam.<br />
Oko njega su se okupili<br />
vršnjaci, dok su se stariji zgražali nad bukom. No, vidjevši<br />
da mlađi uživaju u novom ritmu, mudri poglavica plemena<br />
M-gunga pozvao je plemenske starješine i vrača. Nakon<br />
nekoliko dana vijećanja zaključili su da i novi naraštaj ima<br />
pravo na svoj ritam, ali da se stari ne smije zaboraviti.<br />
Toj odluci veselili su se uz vatru i ples cijelu noć, dok su<br />
ritmovi bubnjeva tam-tam-tim-tam i tam-du-damtama-ta-tam-tim-tam-du-dam<br />
nadaleko odzvanjali<br />
međusobno se izmjenjujući.<br />
Bruno Kuman<br />
Bogatimo rječnik<br />
plemenske/pleme – zajednica ljudi povezana rodovskim vezama<br />
starješina – onaj koji pripada starijima, njihov vođa<br />
Izrazi doživljaj<br />
Čemu se razveselio<br />
Bo-Ju<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Kako je napredovao u učenju bubnjanja<br />
• Što mu se dogodilo jednoga dana tijekom sviranja<br />
• Tko je pritom negodovao<br />
• Što su plemenski starješine odlučili nakon vijećanja<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Napiši u svojem domu,<br />
susjedstvu oglas o<br />
događaju na koji ćeš<br />
pozvati sukobljene strane.<br />
102
Otkrij čudesni svijet<br />
Nekada su se sladoledi razvozili u sladoledarskim kolicima.<br />
Otkrij kako je to izgledalo.<br />
Sladoledarska kolica<br />
Oduvijek zavidim sladoledarima<br />
na kolicima<br />
s ručkama crvenim<br />
i s golemim<br />
kotačima žutim.<br />
Oduvijek sam zavidna<br />
sladoledarskim kolicima<br />
na onoj torbi kockastoj,<br />
škrinjastoj,<br />
sladoledastoj!<br />
Torbi s poklopcima<br />
i preljevima čokoladnim, gustim,<br />
urešenoj kornetima<br />
šiljastim<br />
i hvataljkama<br />
srebrnastim, tustim!<br />
Mirjana Mrkela<br />
Bogatimo rječnik<br />
tustim/tusto – ugojen, debeo<br />
škrinjastoj/škrinjast – u obliku škrinje, starinske kutije<br />
Izrazi doživljaj<br />
Što ti se najviše sviđa na sladoledarskim kolicima<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Koji stihovi opisuju sladoledarska<br />
kolica<br />
• S kojim predmetom pjesnikinja<br />
uspoređuje sladoledarska kolica<br />
• Što je unutra<br />
• Koje riječi opisuju okus sladoleda i<br />
krema<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Povratkom Marca Pola iz Kine, 1295.<br />
godine, sladoled se pojavljuje i u<br />
Italiji. Ova je slastica u Italiji doživjela<br />
velik uspjeh. U 17. stoljeću sladoled<br />
se proširio po cijeloj Europi, postavši<br />
luksuznim proizvodom namijenjenim<br />
kraljevskim dvorima.<br />
Za sladoled se može reći da je<br />
najstarija slastica na svijetu i u<br />
mnogim zemljama najpopularniji<br />
desert.<br />
Opiši izgled starinskih bicikala.<br />
103
Otkrij čudesni svijet<br />
U mnogim krajevima Hrvatske puše jak vjetar – bura.<br />
Jesi li osjetio/osjetila njegovu snagu<br />
Bura<br />
Bura je jaka,<br />
sve nosi!<br />
Štipa, grize,<br />
baca, lomi, leti,<br />
luduje!<br />
Bura je prejaka<br />
za nas malene.<br />
Odnijeti nas može<br />
kao suho lišće!<br />
Učenica Ivona Šupraha<br />
Pogledam na prozor<br />
sva se smrznem i zaledim.<br />
Pitam se kako ću ići u školu,<br />
a da me bura ne grize i štipa.<br />
Ona luduje na sve strane,<br />
rasprši sve što u kante stane!<br />
Učenica Vedrana Šćiran<br />
Bura je jako, jako puhala.<br />
Raznosila papire, razbacivala<br />
smeće. Ona napravi urnebes u našem gradu.<br />
Gura nas u kutove,<br />
ne možemo otvoriti vrata.<br />
Ona nam se ruga!<br />
Učenica Nina Malešević<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Što sve bura čini na ulicama<br />
• Što radi djeci<br />
• Što može biti opasno<br />
• Kojim se glagolima nabraja što sve bura čini<br />
• Nastavi pomoću glagola nabrajati što sve radi bura.<br />
Bura: štipa, grize, baca, lomi, leti, luduje...<br />
Svuda oko nas – mediji<br />
Prati vremensku prognozu.<br />
Kada najčešće puše bura<br />
U kojim hrvatskim<br />
krajevima<br />
104
Otkrij čudesni svijet<br />
Sjećaš li se nekoga prizora u prirodi koji ti se osobito svidio Pričaj o tome.<br />
Suton na<br />
žalu<br />
Sunce<br />
Tone u<br />
Moru,<br />
Vjetar<br />
Šumi u<br />
Boru,<br />
Cvrčci<br />
Cvrče u<br />
Zboru...<br />
Pred san...<br />
Galeb sniva na valu,<br />
Val se primiče žalu,<br />
U jednu uvalu malu<br />
Pred san...<br />
Nečujno<br />
Stigle su<br />
Sjene,<br />
Do jedne<br />
Samotne<br />
Stijene,<br />
Gdje se<br />
Valovi<br />
Pjene<br />
Pred san...<br />
Stanislav Femenić<br />
Bogatimo rječnik<br />
suton – sumrak, polumrak između zalaska sunca i početka noći<br />
žal – obala mora izložena stalnom djelovanju valova<br />
Svuda oko nas - medfiji<br />
Opiši zalazak sunca na fotografiji.<br />
Izrazi doživljaj<br />
Kako djeluje ova<br />
pjesma na tebe<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Zašto se čini da sunce tone u moru<br />
• Koji su zvukovi opisani u prvoj strofi<br />
• U kojem je položaju galeb A što se događa s valom<br />
• Što se još pomiče, a opisano je u trećoj strofi<br />
• Koji se stihovi ponavljaju<br />
• Ti stihovi pojačavaju dojam:<br />
smirivanja prirode pred večer<br />
buđenja prirode ujutro.<br />
• Ponavljanjem stihova naglašava se doživljaj pjesme.<br />
105
Otkrij čudesni svijet<br />
Što očekuješ od predstojećih školskih odmora Pročitaj što želi jedan div.<br />
Molio bih...<br />
Molio bih vas<br />
šaljite poštom:<br />
tri kile reda,<br />
pet tona mira,<br />
pa opet:<br />
pet kila mira,<br />
tri tone reda,<br />
za običnog diva – to nek’ piše<br />
sprijeda!<br />
Pa tri kile reda,<br />
pa opet tona mira,<br />
i opet jednog cvrčka što svira!<br />
Da ne bi nekom<br />
palo na pamet,<br />
da nam buči,<br />
da nas tlači,<br />
i samo zato što je od diva jači,<br />
samo zato<br />
da nas za uši navlači.<br />
i, molim<br />
– bez ljutnje.<br />
Jer, ako nemate ništa slično<br />
neka vas to ne dira.<br />
Div hoće, zbog svog mira,<br />
samo jednog<br />
cvrčka što svira.<br />
Igor Novosel<br />
Za ovo ljeto, molim,<br />
tri kile tišine,<br />
pet oktana šutnje,<br />
Izrazi doživljaj<br />
Želiš li slično<br />
Uroni u pjesmu<br />
• Za čime žudi div<br />
• Po mjerama što ih nabraja zaključi koliko mu treba odmora<br />
• S kime se jedino voli družiti<br />
• Voliš li i ti cvrčanje cvrčka<br />
Svuda oko nas - mediji<br />
Nacrtaj strip o divu koji se<br />
odmara na različite načine.<br />
106
Otkrij hrvatski jezik<br />
KRATICE<br />
Što se mjeri u kilogramima, tonama<br />
Kako se mogu skraćeno napisati te mjere<br />
tri kile reda<br />
pet tona mira<br />
Pročitaj!<br />
3 kg<br />
5 t<br />
Voljela bih imati na<br />
primjer mnogo vremena<br />
pa se uputiti s cvrčkom<br />
na ramenu na dugu, dugu<br />
šetnju. Zajedno bismo<br />
šetali, pjevali, trčali, cvrčali<br />
i tako dalje.<br />
Koje se riječi mogu pisati skraćeno<br />
na primjer<br />
i tako dalje<br />
npr.<br />
itd.<br />
Pročitaj i ove riječi. Što se piše iza ovih kratica<br />
razred r.<br />
učenik uč.<br />
Neke se riječi mogu pisati u skraćenom obliku. Poslije nekih stavlja se točka<br />
(npr., itd., sl.). Nakon kratica oznaka za mjere ne stavlja se točka (kg, m, t).<br />
107
Change language