dalje

BH GLAS 

BOSNISK NYHEDSBLAD 

BRANDE - HERNING - DANSKA 

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ 

DECEMBAR 2010 I BROJ 10 I GODINA 1 I BESPLATAN PRIMJERAK 

ISSN: 1904-5433 

Sretna nova godina! 

Izmjene zakona 

donose nemir i 

nesigurnost 

Nedostojan odnos 

prema odlukama 

ZAVNOBiH-a 

Promoviran BH Glas 

Papalina - firma za 

respekt i poštovanje 

Asim Perendija: 

Model za budućnost 

Interes ljudi za povratak je ogroman 

DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 1

"SPECIJALNA PONUDA za naše vijerne putnike, hvala vam na ukazanom povjerenju" 

EXTRA ponuda za period 01.09. do 15.12.2010. god. 

cijena karte na relaciji Danska - BiH : 

Hjoring, Hirsthals, Alborg, Hobro, 

Randers, Arhus, Skandeborg, Horsens, 

Vajle, Struer, Skave, Holstebro, 

Herning, Varde, Esbjerg, Brande 

B.Gradiška, B.Luka, Prijedor, S.Most, 

Mrkonjić Grad, Jajce, D.Vakuf, Travnik, 

Doboj, Maglaj, Zavidovići, Žepće, 

Zenica, Sarajevo 

T/R 

1300 Dkk 

335 KM 

170 Eur 

E 

1000 Dkk 

255 KM 

130 Eur 

T/R 

1000 Dkk 

255 KM 

130 Eur 

DJECA 

E 

700 Dkk 

180 KM 

95 Eur 

Hjoring, Hirsthals, Albrg, Hobro, 

Randers, Arhus, Skandeborg, Horsens, 

Vajle, Struer, Skave, Holstebro, 

Herning, Varde, Esbjerg, Brande, 

Kopenhagen, Ringsted, Slagelse, 

Nyborg, Odense, Kolding 

Mostar, Bijeljina, Brčko, Tuzla, 

B.Dubica 

1400 Dkk 

360 KM 

185 Eur 

1000 Dkk 

260 KM 

135 Eur 

900 Dkk 

235 KM 

120 Eur 

700 Dkk 

180 KM 

95 Eur 

Kopenhagen, Ringsted, Slagelse, 

Nyborg, Odense, Kolding 





1200 Dkk 

315 KM 

160 Eur 

900 Dkk 

235 KM 

120 Eur 

900 Dkk 

235 KM 

120 Eur 

700 Dkk 

180 KM 

95 Eur 

Padborg 

Mostar, Bijeljina, Brčko, Tuzla, 

B.Dubica 

1350 Dkk 

350 KM 

175 Eur 

1000 Dkk 

260 KM 

135 Eur 

900 Dkk 

235 KM 

120 Eur 

700 Dkk 

180 KM 

95 Eur 

Padborg 





1150 Dkk 

300 KM 

150 Eur 

900 Dkk 

235 KM 

120 Eur 

900 Dkk 

235 KM 

120 Eur 

700 Dkk 

180 KM 

95 Eur 

Cijela Danska do Stoca i Trebinja cijena povratne karte je 1600 Dkk/365 KM/190 Eur, 

jedan smjer (E)1200Dkk/315 KM/160 Eur, Djeca 1100 Dkk(T/R) i 900 Dkk (E) 

Sa Papalinom do 

Reumala Fojnica 

i nazad 

NOVO!!! 

Tokom putovanja 

topli napitci 

neograničeno gratis 

Sve informacije i rezervacije na telefone: 

2 I BH GLAS I DECEMBAR 2010.

BOSNISK NYHEDSBLAD 

BRANDE - HERNING - DANSKA 

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ 

DECEMBAR 2010 I BROJ 10 I GODINA 1 I BESPLATAN PRIMJERAK 

UVODNIK 

BH GLAS 

Sretna nova godina! 

ISSN: 1904-5433 

Uz 10-ti jubilarni broj 

Idemo dalje! 

Izmjene zakona 

donose nemir i 

nesigurnost 

Nedostojan odnos 

prema odlukama 

ZAVNOBiH-a 

ISSN: 1904-5433 

BH Glas 

Bosnisk nyhedsblad 

Broj 10, 

Decembar 2010. 

Glavni i 

odgovorni urednik: 

Fadil ]atovi} 

Izvr{ni i 

grafi~ki urednik: 

Emir Ov~ina 

Ure|uje 

redakcijski kolegij 

Saradnici: 

Vezuv Ba{i} 

Benjamin Daji} 

Arben Deliu 

Idriz Hod‘i} (Sarajevo) 

Sabrija Ov~ina 

Almira [i{i} 

Bahrija [i{i} 

Adresa Redakcije: 

Norremarken 6 

7330 Brande 

Telefon: 81710622 

Konto broj: 

6884 121 866 

Reg. br.: 9559 

(Nordea bank) 

Promoviran BH Glas 

Papalina - firma za 

respekt i poštovanje 

Model za budućnost 

Asim Perendija: 

Interes ljudi za povratak je ogroman 

E-mail: 

bhglas@gmail.com 

Distribucija: 

Hamdija Breko 

Sado Breko 

Amir Hasanagi} 

Vejsil Ibrahimovi} 

Pi{e: Fadil ]ATOVI] 

Dragi ~itaoci! 

Jubilarno - deseto izdanje na{eg i va{eg lista, 

ujedno je i ostvarenje na{e vizije, koja je, u decembru 

mjesecu pro{le godine, bila samo ma{ta. 

Danas je to stvarnost koja je realizirana sa mnogo 

rada, reda i truda svih nas, saradnika BH Glasa. 

Krenuli smo bez bud‘eta, ali sa jasnim ciljem i 

samopouzdanjem, koje nam je, iz broja u broj, 

davalo jo{ ve}e izazove za nova saznanja i ista‘ivanja, 

kroz univerzum slike i pisane rije~i. Poku{ali 

smo prezentirati ono najbolje, {to je BH Glas mogao 

ponuditi svojim ~itaocima, a to su intervjui. 

Izdvojiti neki posebno, mogla bi biti pogre{na 

procjena. Me|utim, ovakvim na{im stavom ‘elimo 

zabilje‘iti, prezentirati i predstaviti na{e sagovornike, 

koji su kao ‘iva rije~, uvijek, ponajbolje 

komunikacijske karike s na{im ~itaocima. 

Svaki po~etak ima i svojih nedostataka koje smo 

nastojali, u kontinuitetu, otkloniti. Jedna od 

najva‘nijih karika u daljnjem radu je distribucija lista. 

Nekad smo kasnili iz subjektivnih, ili objektivnih 

razloga. Zato bih vas zamolio da nam se javite, ako 

ne dobijete na{ list u prvoj sedmici teku}eg mjeseca. 

U nekim gradovima tra‘imo distributere, ili ljude 

dobre volje, koji realiziraju zajedni~ku viziju, sa istim 

5 

6 

7 

8 

11 

12 

14 

16 

18 

19 

22 

Zakon o strancima 

Izmjene zakona unose nemir i 

nesigurnost 

Pri~e o obi~nim ljudima: 

ôvjek i njegova ljubav 

Predstavljanje partija (5): 

Radikal venstre 

Intervju - Asim perendija: 

“Interes ljudi za povratak je 

ogorman“ 

Uz Dan dr‘avnosti BiH: 

Nedostojan odnos prema 

odlukama ZAVNOBiH-a 

Reporta‘a: Na sijelu u Randersu 

Promoviran “BH Glas“ 

Predstavljamo sponzore: 

Firma za respekt i po{tovanje 

Nasilje, stres i depresija 

Za~arani krug zlostavljanja 

O bh. reprezentaciji - opet 

Model za budu}nost 

Portret sportiste 

Mladi sportista ‘edan golova 

Predstavljamo vam: D‘eko Hod‘i}: 

40. godi{njica umjetni~kog rada i 

60 godina ‘ivota 

ciljem - da se lak{e integri{emo i sa~uvamo svoj 

indetitet kroz pisanu rije~. Napominjem da su svi 

na{i saradnici i prvi distributeri u svojim sredinama. 

Na{e finansijske mogu}nosti usmjeravamo na 

tro{kove {tampe i distribucije, koje bi te{ko mogli 

ostvariti da nije na{ih sponzora. Svima njima iskreno 

zahvaljujem na ukazanom povjerenju, koje }emo 

nastojati u daljnjem zajedni~kom radu podi}i na jo{ 

kvalitetniji nivo. Otvorili smo i novu rubliku kroz 

koju }emo, u narednom periodu, poku{ati predstaviti 

na{e sponzore. U ovom broju na{ sponzor 

broj 1 je - Turisti~ka agencija «Papalina». 

Mislim da smo, sve u svemu, ostvarili na{ 

zacrtani cilj, a to je realizacija deset brojeva na{eg i 

va{eg lista. Za sve vas, koji tra‘ite odgovor - {ta je 

plan za sljede}u godinu, odgovaramo: Idemo dalje 

i ne}emo dizati cijenu ~lanarine na{eg lista. BH 

Glas }e nastaviti sa novim i starim rubrikama i to 

sve na malom prostoru. Nekada }e to biti glas – 

koji je ponekad vapaj, ponekad sretna pjesma, a 

ponekad i krik, koji kritizira. I dalje }emo {iriti broj 

~italaca, saradnika i distributera, istra‘ivati zanimljive 

pri~e iz pro{losti i sada{njosti i sve sa samo jednim 

ciljem - za bolje sutra svih nas. Idemo dalje, 

pridru‘ite nam se! 

6 

12 

SADR@AJ 

9 


DANSKE AKTUELNOSTI 

Palestinci bijesni na 

Rønn 

07.12.2010 

Glasnogovornik udru‘enja 

Dansko-Palestinskog prijateljstva 

veoma je uvrije|en radi izjave Birthe 

Rønn Horbech, ministrice za 

integraciju, koju je dala za Jylland- 

Posten, a odnosi se na Palestince. 

Ona je, u navedenom ~lanku 

izjavila, da Palestencima nikada 

Vladin novi sistem bodovanja 

Vlada je zajedno sa danskom 

narodnom partijom 

napravila novi sistem bodovanja, 

koji postavlja slijede}e 

uslove u slu~aju spajanja 

porodice. 

Potreban broj bodova za 

osobe iznad 24 godine: 60. 

Potreban broj bodova za osobe 

ispod 24 godine: 120 

Elementi bodovanja su: 

Zav{eno obrazovanje 

120 bodova: Mali doktorat(Ph.d) 

ili zvanje magistra u 

danskoj ili isti akademska 

zvanja sa 20 vode}ih 

univerziteta u svijetu 

80 bodova: Mali doktorat 

(Ph.d.) sa drugih univerziteta u 

inostranstvu 

70 bodova: Bachelor u Danskoj 

ili isto akademsko zvanje 

sa 20 vode}ih univerziteta u 

svijetu 

50 bodova: Bachelor sa 

drugih univerziteta u inostranstvu 

50 bodova: Stru~na {kola 

ili bachelor iz struke(pedagog, 

nastavnik u osnovnoj {koli, 

fizoterapeut, medicinska 

sestra, policajac itd.) iz Danske. 

40 bodova: Stru~na {kola 

ili bachelor iz struke(pedagog, 

nastavnik u osnovnoj {koli, fizioterapeut, 

medicinska sestra, 

policajac itd.) iz inostranstva 

Radno iskustvo 

80 bodova: Radno iskustvo(2 

godine) koje kvalifikuje 

za posao u Danskoj 

60 bodova: Radno 

iskustvo i z inostranstva(2 i pol 

godine od tri zadnje godine) 

koje kvalifikuje za posao u 

Danskoj 

40 bodova: Drugo radno 

iskustvo od dvije i pol godine 

u zadnje tri godine. 

Jezi~ke kvalifikacije 

50 bodova: Danski, {vedski, 

norve{ki na nivou za test 

(C-1) 

40 bodova: Engleski, 

njema~ki, francuski, {panski 

na nivou za test C-1. 

Ostalo 

20 bodova: Danski na 

nivou za test danskoga B1-B2 

20 bodova: Engleski, 

njema~ki, francuski, {panski 

na nivou testa danskoga jezika 

(B1-B2) 

20 bodova: Ako se kandidat 

nenastani u podru~iju sa 

visokim socijalnim problemima 

(npr. Vollsmose, Gellerup 

itd.) 

10 bodova: Aktivno 

djelovanje u globalnim humanitarnim 

organizacijama 

10 bodova: Mogu}nost 

Samoizdr‘avanja (nemo‘e se 

kombinovati sa poslom) 

Kvalifikacije se dobijaju sa 

bodovima iz grupa I-III i ti 

bodovi se mogu suplirati sa do 

20 bodova iz grupe IV. 

nije trebalo biti dozvoljeno da u|u 

u Dansku, {to je u~injeno posebnim 

zakonom u 1992. godini. 

Glasnogovornik udru‘enja Dansko-Palestinskoga 

prijateljstva, 

Fathi El-Abed je razo~aran i pita 

se kako jedna odgovorna i ozbiljna 

ministrica mo‘e izjaviti tako 

ne{to. Glasnogovornik smatra da 

je ovakvom izjavom poslata 

poruka svim Palestincima da oni 

nisu dobrodo{li u Dansku. 

Radikali su razo~arani ovakvim 

izjavama danske ministrice. 

Manu Sareen smatra da takve 

izjave o jednoj ~itavoj etni~koj 

grupi ne doli~e takozvanoj ministrici 

za integraciju. Manu Sareen 

smatra da ministrica, koja opisuje 

Palestince kao kriminalce, zaboravlja 

da su oni odrasli u Danskoj, 

u vremenu kada je desnica na 

vlasti. Ministrica se nije uzdr‘ala 

da reaguje na ove kritike. Iznijela 

je podatak danskoga zavoda za 

statistiku, koji pokazuje da Palestinci 

po~ine 137% vi{e kriminalnih 

dijela u odnosu na prosjek u 

Danskoj. Brojke koje je iznijela 

ministrica obuhvataju sve oblike 

kriminala i prekr{aja, uklju~uju}i 

i saobra}ajne prekr{aje. Poseban 

akcenat dala je incidentima koji su 

vezani za nasilje koji predstavljaju 

najve}i broj po~injenih prekr{aja. 

Jesper Langballe 

osu|en zbog 

rasizma 

03.12.2010 

U petak 26.novembra, biv{i 

sve{tenik iz Thorninga i ~lan Parlamenta, 

osu|en je, od strane suda 

u Randersu, na nov~anu kaznu 

od 5.000 kruna radi njegovih 

rasisti~kih izjava. 

U januaru mjesecu, Jesper Langballe 

napisao je u jednome ~lanku 

za Berlingske Tidende, da 

muslimanski o~evi ubijaju svoje 

k}erke te da svjesno dozvoljavaju 

amid‘ama ili stri~evima da ih siluju. 

Za tu izjavu, sud u Randersu, 

osudio je Jesper Langballe da je 

prekr{io zakon o rasizmu, paragraf 

266b. 

Novac za povratak 

stimuli{e strance da 

se vra}aju nazad, u 

zemlju porijekla 

28.11.2010 

U toku prvih deset mjeseci 

2010. godine 332 izbjeglice ili 

imigranata, sa stalnim boravkom 

u Danskoj, vratilo se nazad u 

zemlju porijekla, sa nov~anom 

podr{kom. To je vi{e nego duplo 

u odnosu na ranije godine, kada 

je ta brojka bila oko 158 

povratnika, godi{nje. 

Danska pomo} izbjeglicama 

smatra, da je razlog pove}anju 

povratnika ve}a nov~ana svota, 

koja je ranije iznosila 29.000 

kruna, a sada je pove}ana na 

118.000 kruna po odrasloj osobi. 

Danska pla}a i tro{kove 

transporta, a povratnici, koji su u 

Danskoj ostvarili penziju po bilo 

kom osnovu mogu ulo‘iti molbu 

o vrsti penzije, koju bi onda 

primali do kraja ‘ivota. 

Danska vlada izdvojila je 214 

miliona kruna za povratnike, a 

jedan od ekonomista iz ekonomskog 

savjeta, Michael Rosholm 

smatra da }e Danska bez 

obzira na tro{kove na kraju u{tediti 

novac, zato {to su to uglavnom 

starci koji napu{taju Dansku. Michael 

Rosholm obja{njava da 

svaki gra|anin iznad 60 godina 

ko{ta dr‘avu 30-40.000 kruna 

godi{nje. 

Turcima je lak{e da 

u|u u Dansku 

27.novembar 2010 

U odnosu na sve ostale 

strance, Turci nisu obavezni 

polagati takozvani imigracioni 

test, koji slu‘i kao provjera 

poznavanja danskoga jezika i 

osnovnog znanja o danskome 

dru{tvu. To zna~i da Turci ne 

moraju da plate 3.000 kruna po 

testu, kao ostali koji apliciraju da 

‘ive u Danskoj. Razlog ovome je 

dogovor izme|u Turske i Evropske 

ekonomske zajednice, jo{ iz 

davne 1963. godine. Ovo pravilo 

se ne mo‘e promjeniti i time se 

Turci izuzimaju od testiranja, {to 

je novi zahtjev od 15. novembra. 

Preveo i priredio: 

Arben DELIU 


Pi{e: Sabrija OVÎNA 

DANSKA 

Konstantne promjene zakona o strancima (udlændingeloven) 

Izmjene zakona unose 

nemir i nesigurnost 

Zakon o strancima (udlændingeloven) se konstantno mijenja. Novim dogovorom izme|u 

Vlade (Regering) i Danske narodne partije (Dansk Folkeparti) uvodi se tzv. bodovni sistem 

(poeni) za one koji tra‘e spajanje familije a mla|i ispod 24 godine starosti trebaju ostvariti 

duplo vi{e bodova 

To je 18-ta po redu bitna 

izmjena zakona o strancima 

od 2001 godine, dakle 

od dolaska na vlast nove Vlade koju 

podr‘ava Danska narodna partija, 

~iji egzistencijalni osnov po~iva 

upravo na glasovima bira~a koji ‘ele 

i odobravaju poo{travanje propisa 

prema strancima u Danskoj. 

Takve izmjene unose nemir i 

pravnu nesigurnost za strance u 

Danskoj, jer su popra}ene generaliziranjem, 

negativnim stavom 

u medijima i neukusnom politi- 

~kom debatom o strancima, a istodobno 

stranci nikada nisu sigurni, 

niti dovoljno informisani, koja su 

trenutno va‘e}a pravila za njih. 

Zato se opravdano postavlja pitanje 

o va‘enju zakona o pravnoj 

sigurnosti (retsikkerhedsloven) 

kada su stranci u pitanju. 

Upravo su se Vlada(Regering) 

i Danska narodna partija(Dansk 

Folkeparti) suglasile o novoj reformi 

zakona o strancima sa bitnim 

izmjenama propisa, posebno o 

spajanju familije. Podnosilac molbe 

za spajanje familije mora 

ostvariti odre|eni broj poena u 

odnosu na postavljene kriterije 

koji se ti~u poznavanja jezika na 

univerzitetskom nivou, visokog 

stepena obrazovanja, kao i duzine 

radnog iskustva. Pored toga, podnosilac 

molbe ne smije ‘ivjeti u 

jednom od 29 upravo progla{enih 

ghetto – podru~ja u Danskoj. Zaposlenost 

od najmanje 2,5 godine 

u zadnje 3 godine, bitnija povezanost 

Danskoj u odnosu na dr‘avu 

ro|enja, i ekonomska garancija u 

iznosu od 100.000 kr jesu, pored 

bodovnog sistema, preduslov za 

spajanje familije. 

Za 9 godina vladavine, od 

2001 godine, danska Vlada je u 

saradnji sa Danskom nardnom 

partijom izvr{ila 18 bitnih izmjena 

zakona o strancima (udlændingeloven) 

uklju~uju}i i pravila za 

dobijanje danskog dr‘avljanstva. 

Zakon o strancima se dakle, u 

prosjeku mijenjao 2 puta godi{nje, 

a svaka promjena je bila propra- 

}ena generaliziranjem, prete‘no 

negativnim tonovima u medijima, 

kao i neukusnom politi~kom debatom 

u kojoj je posebno Danska 

narodna partija poku{ala da prebaci 

na ple}a - uglavnom nedu- 

‘nih stranaca - odgovornost za 

sve probleme u danskom dru{tvu. 

Stalne izmjene i poo{travanja 

propisa o strancima stvaraju komfuznu 

i apati~nu atmosferu, prave 

ogroman problem strancima i 

ugro‘avaju njihovu pravnu sigurnost; 

jer stranci u Danskoj zapravo 

i ne znaju koji su to trenutno 

va‘e}i propisi u zemlji i koliko 

vremena ti propisi vrijede. Va‘e li 

jedan mjesec, pet ili pola godine – 

nikada nisu sigurni jer su ve} u 

pripremi novi propisi. Na taj na~in 

oni gube nadu i vjeru da ih ovo 

dru{tvo ‘eli integrirati i prihvatiti 

kao dobrodo{le i ravnopravne 

gra|ane. Ovo je stav i mi{ljenje ve- 

}ine eksperata i socijalnih savjetnika 

koji rade sa strancima i koji 

poku{avaju, manje ili vi{e uspje- 

{no, da prate sve ove izmjene 

zakona o strancima. Posebno 

pomanjakanje pravne sigurnosti, 

generaliziranje i negativna retorika 

u medijima {teti onim strancima 

koji ‘ele da ‘ive po{teno od svoga 

rada, doprinose razvoju dru{tva i 

naravno po{tuju propise u Danskoj. 

Konstantne izmjene i poo{travanje 

propisa za dobijanje permanentne 

dozvole boravka, stalne izmjene 

propisa o spajanju familije, uvo|enje 

novih kriterija za dobijanja danskog 

dr‘avljavnstva, umanjenje socijalnih 

primanja i uvo|enje startne pomo}i 

(starthjælp), obaveza javljanja u 

komune, mogu}nost protjerivanja iz 

Danske za u~injenu prekr{ajnu 

kaznu, mogu}nost oduzimanja 

permanentne dozvole boravka su dio 

tih 18 bitnih izmjena zakona o 

strancima u zadnjih 9 godina. 

Ranija Vlada, Socijaldemokrati 

Poul Nyrup Rasmussen - a su 

poku{ali preko ministara za izbjeglice 

Thorkild Simonsen –a i Karen 

Jespersen da izvr{e reformu 

zakona o strancima i na taj na~in 

odobrovoljele bira~e koju su 

‘eljeli poo{travanje propisa prema 

strancima. Karen Jespersen je 

posebno ostala poznata uvo|enjem 

zakona o integraciji, famoznom 

izjavom „pusti otok za strance“ 

kao i prestruktuiranjem Sa- 

ndholm-centra u jednu vrstu zatvora. 

Te izmjene zakona o strancima 

su nastale u periodu od 1997 

– 2001 godine ali nisu bile dovoljno 

o{tre niti po ukusu bira~kog 

tijela koje je i kaznilo tada{nju 

Vladu na izborima 2001. Socijaldemokrati 

su izgubili ve}inu u 

parlamentu i do{la je nova Vlada 

na ~elu sa Anders Fogh Rasmussen 

– om. Od dolaska nove Vlade, 

dakle prije 9 godina, ulogu kreiranja 

zakona o stranicima je preuzela 

Danska narodna partija i njen 

lider Pia Kjærsgaard, koja je zapravo 

zasnovala svoju egzistenciju 

na radikalnoj politici poo{travanja 

propisa prema strancima i 

~iji je nesumnjivo cilj, da {to 

manje stranaca bude u Danskoj, 

pogotovu onih koji dolaze iz 

takozvanih tre}ih zemalja. 

Nema sumnje, i pored dosada{njih 

18 izmjena i poo{travanja 

zakona o strancima koji indirektno 

ugro‘avaju pravnu sigurnost 

stranaca u danskom dru{tvu, da 

}e stranci opet biti glavna tema 

predstoje}ih parlamentarnih izbora 

u Danskoj. I pored ranog snijega 

i temperatura ispod nule, ~eka 

nas bez sumnje vru}a zima! 


Pri~e o obi~nim ljudima: Meho Muminagi} 

ôvjek i njegova ljubav 

Tekst i foto: Vezuv BA[I] 

Ljudski ‘ivot nije ni malo 

jednostavan. Naj~e{}e 

predstavlja stalnu borbu da 

se od njega uzme {to vi{e. Mnogi 

u toj borbi pokleknu i ‘ivot ih jednostavno 

melje i nosi nekim ~udnim 

tokovima koje niko ne mo‘e 

predvidjeti. Jedan takav tok doveo 

je i Mehu Muminagi}a iz tople 

Hercegovine na ovaj daleki sjever. 

Nije Meho znao o Danskoj gotovo 

ni{ta ali je zato dobro znao samog 

sebe. Znao je da samo rad, strpljenje 

i upornost moraju dati rezultat, 

a zemlja je zemlja pa bila ona u 

Hercegovini ili u Danskoj. Ako je 

voli{ i da{ joj sebe onda }e ti ona 

sav tvoj trud vi{estruko vratiti. Od 

ovih spoznaja je Meho i krenuo 

pa je ovoj hladnoj danskoj zemlji 

udario vru} hercegova~ki pe~at. 

Meho Muminagi} je ba{ obi- 

~an ~ovjek, i to onaj na{, bosanski. 

Uporno ide putem koji je zacrtao, 

a to je ‘elja da uspije i ovdje kao 

{to je to bilo i u na{oj domovini. 

Meho uzgaja vo}e i povr}e na zakupljenoj 

zemlji u okolini Herninga, 

gdje ina~e i ‘ivi. Po~eo je 

skromno, a danas se ta njegova 

ljubav razvila u ne{to veliko. U 15 

duga~kih plastenika na povr{ini 

od oko 10 duluma uzgaja vo}e i 

povr}e. Me|utim to nije sve. Na 

jo{ 160 duluma gaji vo}e i povr}e 

na otvorenom. Po~eo je sa jagodama, 

a danas na tom mjestu rastu 

gotovo sve kulture koje se mogu 

na}i u ovim krajevima. Meho sve 

radi planski i pametno. Oko 

42.000 sadnica jagoda u plastenicima 

i preko 300.000 sadnica 

jagoda na otvorenom pripremljeno 

je za ovu godinu. Pored toga 

proizvest }e se mnogo raznih vrsta 

vo}a i povr}a, krompira, gra{ka, 

paprika, paradajza, {pinata, mrkve 

i ko zna ~ega jo{. Da Meho radi 

pametno ~ovjek se uvjeri kada pogleda 

strukturu proizvoda, u vremenu 

kada oni dospijevaju. Tako 

se u plasteniku uzgaja rod koji }e 

prvi na tr‘i{te, kada je zarada najpovoljnija. 

Taj dio proizvodnje 

Meho uvijek proda na licu mjesta, 

a one masovne proizvode preuzimaju 

veliki trgova~ki lanci, sa 

kojima Meho ima dobru saradnju. 

Meho je posebno ponosan na 

svoja istra‘ivanja proizvodnje. 

Probao je mnogo toga iz svoje Hercegovine 

prenijeti ovdje, na ovo 


sjeverno tlo. Ne{to je i{lo, a neki 

poku{aji su zavr{avali neslavno. 

Za koju godinu }e se na danskom 

tr‘i{tu na}i smokve, uzgajane i 

ubrane u Danskoj, a posebno ga 

raduje {to }e vjerovatno uspjeti 

plasirati na dansko tr‘i{te i hercegova~ki 

nar, u narodu popularno 

nazvan {ipak, a proizveden u Danskoj. 

Sada je zimski period i vegetacija 

miruje, svugdje osim kod 

Mehe. Pod njegovim plastenicima 

zimuju vo}e i povr}e koje }e sa 

prvim proljetnim danima sti}i za 

berbu i odlazak na tr‘i{te. Meho 

proizvodi samo ekoloo{ki kvalitetnu 

robu, {to su i kupci prepoznali, 

a to mu opet omogu}ava 

da veliki dio svojih proizvoda 

plasira na licu mjesta. 

Meho je jedini vlasnik firme i 

vodi je te{kim putevima proizvodnje 

i plasmana ovdje na zapadu 

gdje je jako te{ko opstati, a on to 

uspjeva prvenstveno zahvaljuju}i 

kvalitetu svojih proizvoda. Nema 

stalno zaposlenih ali u toku sezone 

zaposli od 20 do 50 sezonskih radnika. 

U po~etku su to bili na{i zemljaci 

ali sa njima Meho nema ba{ 

najbolje iskustvo. Kada su mu najpotrebniji, 

odlaze u na{u domovinu. 

Prijemom novih zemalja u 

Evropsku uniju stigla je radna snaga 

koja mu i treba u vrijeme kada 

se ima posla. Kod njega posla 

na|u i Bugari, Rumuni, Rusi, 

Latvijci te se oko njega mogu ~uti 

mnogi razli~iti jezici u sezoni kada 

ti ljudi rade i kada su zahvalni 

Mehi {to im je omogu}io posao i 

dobru zaradu. 

Nisu Mehu pratili samo uspjesi. 

On nikada ne mo‘e zaboraviti 

8. januar 2005. godine i onaj stra- 

{ni orkan, koji ga je zavio u crno i 

od kojeg se jo{ nije potpuno oporavio. 

Taj orkan mu je odnio i uni- 

{tio sve plastenike i sav urod. Sve 

{to je ulo‘io Meho je tada izgubio 

ali nije izgubio ono glavno, vjeru 

u sebe. Velika potra‘nja njegove 

robe dala mu je snagu da zakupi 

jo{ vi{e zemlje, da zasadi jo{ vi{e 

sadnica i da pove}a proizvodnju. 

Tako je i do{ao do ovog nivoa o 

kojem pi{emo. Nada se da }e mu 

idu}a godina donijeti dobar rod i 

kona~ni izlazak iz svih problema. 

Kada ~ovjek razmi{lja o ovom 

~ovjeku ne mo‘e, a da se ne osjeti 

ponosnim {to je Bosanac. Meho 

je stekao ugled vrijednog i ~estitog 

~ovjeka i to mu priznaju svi oni 

sa kojima radi i sara|uje. ôvjek 

je to dostojan i vrijedan pa‘nje i 

po{tovanja. Za‘elimo mu i mi vi{e 

sre}e i jo{ vi{e uspjeha u radu. 

Pi{e: Arben DELIU 

Predstavljanje partija sa danske politi~ke 

i parlamentarne scene (5) 

Radikal Venstre 

(Radikalna ljevica) 

Radikal Venstre partija 

osnovana je prije vi{e od 

jednog stolje}a, davne 

1905. godine. Formirana je od 

strane ranijih ~lanova partije Venstre, 

koji su bili odstranjeni iz ove 

partije radi neslaganja sa njenim 

politi~kim rukovodstvom. Glavni 

razlozi razila‘enja, a zatim i odstranjivanja 

iz partije bili su vezani 

za neslaganja u odnosu na 

status i odnos zemljoposjednika i 

seljaka koji su radili kao najamni 

radnici na toj zemlji, kao i u pogledu 

na vojsku i odnos prema socijaldemokratima. 

Radikalna ljevica, 

‘eljela je da pobolj{a socijalni 

i ekonomski status najamnih 

radnik - seljaka, koji je do tada bio 

veoma te‘ak. Ova partija bila je 

protiv pove}anih izdvajanja i tro- 

{kova za vojsku, po{to je smatrala 

da je diplomatija jedini mogu}i 

na~in na koji Danska mo‘e izbje}i 

sukob sa Njema~kom. Pored toga, 

radikalna ljevica imala je 

mi{ljenje da pretjerana potro{nja 

na naoru‘avanje vojske i izgradnju 

vojnih utvrda nema nikakvog 

smisla jer im je bilo jasno da 

Njema~ka vojska, ne bi imala velikih 

pote{ko}a da porazi Dansku, 

bez obzira na „vojnu silu“ koju bi 

Danska mogla imati. 

Na politi~kom planu, Radikalna 

ljevica smatrala je da je za 

Dansku korisno ako se ostvari 

puna saradnja sa socijaldemokratima. 

Ta tri politi~ka stava stvorila 

su rascjep u partiji Venstre. Ovo 

se de{avalo jer je desno krilo 

partije Venstre smatrala socijaldemokrate 

kao opasnost, a nikako 

kao elemenat za politi~ku i drugu 

saradnju. Samostalni seljaci, 

zemljoposjednici, bili su glasa~ko 

jezgro Venstre partije, a nacionalni 

osje}aji i saradnja sa konzervativnim 

politi~kim snagama u danskom 

dru{tvu temeljila sa na ja~anju 

danske vojske. Politi~ki program 

iz 1905. Godine, kada je partija 

i osnovana, temeljio se na ciljevima 

o danskoj neutralnosti, 

smanjenju vojnih tro{kova, pravu 

glasa svih gra|ana iznad 21 godine, 

smanjenju radnog vremena, boljoj 

brizi za stare i siroma{ne, pobolj{anju 

prosvjete i sli~no. Politi~ki ciljevi 

koji su veoma jasno predstavljali 

pacifizam dali su pravo ovoj partiji 

da se naziva radikalna, po{to se u doba 

svog nastajanja radikalno razlikovala 

od partije Venstre i njenih 

programskih ciljeva. Sam naziv radikalna 

partija, zvu~i na neki na~in 

negativno, a to je uglavnom iz razloga 

{to je taj naziv vrlo ~esto atribut 

za nacionalisti~ke i religiozne partije. 

Zna~enje rije~i radikal poti~e 

od latinske rije~i radicalis, {to zna~i 

korijen, tako da zna~enje radikal ne 

mora uvijek imati negativan prizvuk, 

nego se treba shvatiti kao razli~itost 

od tradicionalnoga shvatanja. 

Radikalna ljevica je socijalliberalna 

partija {to zna~i da se politi~ka 

ideologija bazira na pravima pojedinca 

ali i jednakih mogu~nosti za sve 

gra|ane u dr‘avi. Socijalliberali se 

razlikuju od liberala koji smatraju da 

svako gradi svoju sudbinu, a za 

razliku od liberala socijalliberali 

smatraju da dr‘ava treba da se brine 

o siroma{nima u dru{tvu. Na polju 

ekonomije socijalliberali su pristalice 

kombinacije slobodnog tr‘i{ta i 

dr‘avne regulative, {to zna~i da dr‘ava 

ima pravo da reguli{e tr‘i{te za 

dobrobit svih njenih gra|ana. Politi- 

~ka ideologija postavlja Radikalnu 

ljevicu u sredinu politi~koga spektra 

danske politi~ke scene. To je ovoj 

partiji, sve do nastajanja Danske narodne 

partije, davalo izuzetno va‘nu 

poziciju u danskom parlamentu, 

posebno prilikom formiranja vlade. 

Na taj na~in ova partija je u~estvovala, 

gotovo neprekidno, u vladi 

Danske te je davala ministre u skoro 

svim vladama do 2001. godine. 

Radikalna ljevica je veoma pozitivna 

prema strancima i smatra da su 

stranci potrebni Danskoj. Vrlo ~esto 

je u sukobu sa Danskom narodnom 

partijom, posebno u vezi sa politikom 

prema strancima. Radikalna ljevica 

smatra da je Danska narodna partija 

ksenofobi~na i islamofobi~na i da ne 

predstavlja pravu sliku Danske, kao 

tolerantne i otvorene zemlje, {to 

Danska jeste u opciji radikalne ljevice. 

Od ostalih va‘nih politi~kih ciljeva, 

partija je pristalica ja~anja 

prosvjete i obrazovanja, smatraju}i 

da je to jedini prirodni resurs Danske. 

Pored toga, u danskome parlamentu, 

ova partija je najve}i pristalica 

Evropske Unije i bori se za 

ukidanje „efterløna“. „Efterløn“ daje 

mogu}nost gra|anima danske da 

se pet godina prije penzije povuku 

sa radnoga tr‘i{ta. Svako onaj ko je 

aktivan na radnome tr‘i{tu ima 

mogu}nost da od tridesete godine 

‘ivota upla}uje „efterløn“. Sam „efterløn“ 

uveden je u Dansku 1979. 

godine. Osnovna zamisao „efterløna“ 

bila je, da se dijelovi radne 

snage, koji imaju te‘ak fizi~ki posao 

mogu ranije povu}i sa radnoga 

tr‘i{ta. Pored toga „efterløn“ je trebao 

da smanji stopu nezaposlenosti 

me|u mladima, samim tim {to bi se 

stariji dio radne snage ranije povla- 

~io sa radnoga tr‘i{ta. Zamisao je 

dobra ali mnogi ekonomisti danas 

smatraju da je „efterløn“ izrazito 

skup za dru{tvo. Za potvrdu ovoga 

ima vi{e ~injenica, jer }e broj staraca 

vrlo brzo biti ve}i od broja mladih. 

Su{tina problema je u tome {to se 

on sam pretvorio u svoju suprotnost 

jer ve}ina onih koji danas odlaze na 

efterløn nisu fizi~ki radnici, nego 

upravo obrnuto, ~ini ga bogatiji sloj 

dru{tva. Na taj na~in gubi se znatan 

dio radno anga‘ovanog stanovni{tva 

koji pla}a porez, a koji je neophodan 

za funkcionisanje danske socijalne 

dr‘ave. 

Iz svega navedenog mo‘e se 

izvu}i zaklju~ak da partija Radikal 

venstre, pored toga {to u nazivu ima 

dio koji stvara negativnu konotaciju, 

ima takve politi~ke ciljeve koji zaslu‘uju 

respekt i po{tovanje. Partija 

nema ~lanstvo i snagu koju imaju 

neke druge partije (Venstre i Socijaldemkratska 

partija), nema trenutnu 

popularnost koju ima recimo 

Danska narodna partija (Dansk folke 

parti) ali ima jak program zasnovan 

na veoma ~vrstim demokratskim 

principima koji su joj u pro{losti 

davali pravo da u~estvuje u 

formiranju vlasti ali i stvaraju realnu 

perspektivu za svijetliju budu}nost. 


INTERVJU 

Asim Perendija, savjetnik za repatrijaciju u orgnazaciji Danska Pomo} Izbjeglicama 

„Interes ljudi za povratak je ogroman“ 

„Jedna od najve}ih skupina povratnika su Bosanci i Hercegovci. Samo do sada od marta ove godine se 

vratilo 94 a u toku je obrada velikog broja predmeta kroz koje se priprema povratak koji je planiran za 

prolje}e slijede}e godine“ 

Razgovarao: Sabrija OVÎNA 

Danski parlament (Folketinget) 

je donio niz izmjena zakona 

koji imaju direktnog uticaja 

posebno na ‘ivot stranaca i izbjeglica 

u Danskoj. Jedan od tih 

propisa je i obavaza javljanja u 

komunu za one gra|ane koji 

namjeravaju boravitu du‘e od 

2 mjeseca izvan Danske u nekoj 

od zamalja koje nisu ~lanice EU 

i EØS-a. Istovremeno su donesene 

izmjene zakona o povratku 

koje su zna~ajno pobolj{ale 

finacijske uslove za potencijalne 

povratnike. Tvoj komentar 

PERENDIJA: Kao {to je bilo i za 

o~ekivati, pobolj{ani uslovi povratka, 

pogotovo u ekonomskom 

dijelu pomo}i za etabliranje u zemlji 

porijekla su pomogli mnogima 

da lak{e donesu odluku o povratku 

u svoje domovine. To se 

najbolje vidi iz statisti~kih podataka 

o broju povratnika u razne 

zemlje svijeta. Od marta 2010 

kada su usvojene izmjene zakona 

o repatrijaciji Dansku je napustilo 

349 ljudi {to je duplo vi{e nego u 

cijeloj 2009 godini. Interes ljudi 

za povratak je ogroman i mi svakodnevno 

primamo nove zahtjeve. 

Osim pobolj{anih ekonomskih 

uslova za povratak sigurno je da 

su pove}anom broju povratnika 

doprinijele i poja~ane mjere kontrole 

penzionera u pogledu du‘ine 

njihovog boravka u inostranstvu 

u toku godine. Sada je odgovornost 

u tom pogledu preba~ena 

na same penzionere koji se moraju 

prijaviti socijalnim vlastima 

kada znaju da }e boraviti du‘e od 

dva mjeseca izvan Danske u nekoj 

od zemalja koje nisu ~lanice EU i 

EØS-a. Mnoge danske komune su 

poja~ale kontrolu {to je u praksi 

rezultiralo i ve}em broju povratnika. 

To se posebno odnosi na doseljenike 

koji su u Dansku do{li 

70-tih godina pro{log vijeka. 

Najvi{e povratnika iz Danske, 

oko 80% od svih povratnika, su 

gra|ani Bosne i Hercegovine. 

Koliko se ukupno gra|ana Bosne 

i Hercegovine vratilo do sada u 

na{u zemlju Da li je taj broj u 

porastu nakon izmjena propisa 

o povratku i obavezi javljanja 

PERENDIJA: Jedna od najve}ih 

skupina povratnika su Bosanci i 

Hercegovci. Samo do sada od marta 

ove godine se vratilo 94 a u toku 

je obrada velikog broja predmeta 

kroz koje se priprema povratak 

koji je planiran za prolje}e 

slijede}e godine. Veliki je broj ljudi 

koji se interesuju za povratak i 

mi dnevno dobijamo veliki broj telefonskih 

poziva od na{ih ljudi ali 

za razliku od ranijih vremena kada 

su se ljudi prete‘no samo informisali 

o uslovima i mogu}nostima 

povratka, sada se odluke o povratku 

donose mnogo lak{e. Iskreno 

govore}i, ovo je izvrsna podr{ka 

koju daje danska dr‘ava i svi 

oni koji imaju mogu}nosti za povratak 

trebaju iskoristiti ove pogodnosti. 

Sigurno je da su pove}anom broju 

povratnika doprinijele izmjene zakona 

o repatrijaciji kojima su stvarno 

stvoreni uslovi za odr‘iv povratak. 

Pogotovo ako govorimo o 

relativno starijim osobama (preko 

55 godina starosti) koje osim pomo}i 

za etabliranje koja od 01. 

1.2011 iznosi 119.815 kruna (ispla- 

}uje se u dva dijela, 19.815 na dan 

povratka a 100 000 nakon godinu 

dana odnosno istekom roka za 

pokajanje) dobijaju i redovnu mjese~nu 

pomo} iz Danske u iznosu 

od 2800 kruna mjese~no do kraja 

‘ivota ili 3500 kruna ukoliko se 

odlu~e da pomo} primaju samo pet 

godina. Uz to i organizovan li~ni 

prevoz i prevoz stvari uz neophodne 

lijekove za godinu dana nakon 

povratka, {to uistinu ~ini osnovu za 

jedan odr‘iv povratak. 

Pored ovoga Danska ima potpisan 

i me|udr‘avni dogovor u socijalnoj 

oblasti sa Bosnom i Hercegovinom 

koji omogu}uje dr‘avljanima 

Bosne i Hercegovina koji su 


najmanje proveli godinu dana na 

tr‘i{tu rada u Danskoj, uz najmanje 

5 godina sa dozvolom boravka 

u Danskoj, u slu~aju povratka 

u Bosnu i Hercegovinu, isplatu 

danske penzije u Bosni i Hercegovini. 

I ovo pravo u praksi koristi 

sve ve}i broj penzionera. 

Mi namamo statistiku o broju Bosanaca 

koji imaju dansko dr‘avljanstvo 

koji su se vratili u Bosnu i 

Hercegovinu, ali ja znam kroz 

mnogobrojne kontakte s na{im 

ljudima da ima i veliki broj Danaca/Bosanaca 

penzionera koji su 

iskoristili ovu pogodnost i preselili 

se u Bosnu i Hercegovinu gdje 

primaju dansku penziju. 

Od 1984 godine do danas se u Bosnu 

i Hercegovinu ukupno vratilo 

1877 Bosanaca i Hercegovaca koji 

su imali dozvolu boravka u 

Danskoj. 

Mislim da je poja~ana kontrola 

samo djelimi~no utjecala na pove- 

}an broj povratnika u Bosnu i Hercegovinu, 

te da su pobolj{ani ekonomski 

uslovi povratka glavni razlog 

pove}anog broja povratnika 

u na{u zemlju. înjenica je da su 

stariji ljudi postali umorni od stalnih 

putovnja u domovinu i nazad 

ali da ne treba zanemariti ni uslove 

‘ivota i politi~ku i ekonomsku 

situaciju u Bosni i Hercegovini 

koja sigurno ima zna~aja prilikom 

dono{enja odluke o povratku. 

U koje dijelove Bosne i Hercegovine 

se vra}aju na{i gra|ani 

i {ta je najbitnije i najpotrebnije 

razjasniti prije eventualne odluke 

o povratku 

PERENDIJA: U ranijim godinama 

su se ljudi prete‘no vra}ali na 

podru~je Federacije Bosne i Hercegovine 

me|utim sada to vi{e 

nije tako i ljudi se slobodnije vra- 

}aju u svoja mjesta ranijeg prebivali{ta, 

dakle i na podru~je Republike 

Srpske. Mjesta u koja se ljudi 

naj~e|}e vra}aju su Bosanksa 

Gradi{ka, Prijedor, Sarajevo, Mostar, 

Zenica, Tuzla, Gora‘de ali 

imamo i prve povratnike nakon 

dugo vremena u Stolac i Trebinje 

kao i u mnoga druga manja mjesta 

u koja su ljudi imali predratna 

prebivali{ta. 

Odluka o povratku treba da bude 

rezultat predhodnih priprema i 

istra‘ivanja. Kako u pogledu sigurnosti 

tako i mnogih prakti~nih 

stvari kao {to su uslovi za pru‘anje 

zdravstvene za{tite za starije osobe 

ili {kolovanja, mogu}nosti zaposlenja 

ili otpo~injanja neke privatne 

djelatnosti za mla|e ljude. Razgovor 

unutar porodice je veoma 

bitan faktor jer mi se ~ini da su 

mnogi stariji Bosanci i Hercegovci 

postali taoci na~ina razmi{ljanja o 

potrebi da budu blizu svoje djece 

ili unu~adi koji ‘ive u Danskoj a 

u stvari bi pitanje njihovog kvaliteta 

‘ivota ovdje ili u Bosni i Hercegovini 

trebalo da bude centralno 

pitanje kada razmi{ljaju o 

povratku. BiH je od 15. decembra 

u bezviznom re‘imu tako da se u 

Dansku mo‘e do}i za par sati leta 

i posjetiti ostatak familije a ni 

onima koji ostaju u Danskoj ne bi 

trebao biti problem oti}i u posjetu 

svojim roditeljima. Ja svakodnevno 

razgovaram sa velikim brojem 

na{ih ljudi i kod starijiih je 

upravo to najve}a dilema. Kako 

se odvojiti od djece i unu~adi koji 

ostaju u Danskoj. Tako da mislim 

da to pitanje treba da bude tema 

razgovora unutar falmilije. Meni 

je li~no najte‘e savjetovati ljude 

koji su zagazili u devetu deceniju 

‘ivota i ‘ele da se vrate u svoju 

domovinu. Oni imaju samo jednu 

misao a to je da ispuste du{u i ostave 

kosti u svojoj domovini. 

Iskreno mislim da ne treba ~ekati 

to vrijeme jer treba razmi{ljati o 

povratku i u vrijeme kada se i u 

zemlji porijekla mo‘e organizovati 

kvalitetan i sadr‘ajan ‘ivot, 

bez bojazni da }e vas neko kontrolisati 

koliko dugo }ete u‘ivati u 

okru‘enju familije, klimatskim 

uslovima na koje ste navikli ili 

vrsti hrane i drugih blagodeti koje 

sa sobom nosi domovina. 

Dugo godina si zaposlen u Danskom 

vije}u za pomo} izbjeglicama 

(Dansk Flygtningehjælp) 

u Kopenhagenu. Ho}e{ 

li nam ukratko predstaviti tu 

organizaciju 

PERENDIJA: Mislim da je Dansk 

Flygntnigehjælp dobro poznata 

organizacija na{im zemljacima jer 

smo mi svi pro{li proces aktiviranja 

i integracije koji je u na{e vrijeme 

upravo organizovala ova 

organizacija. Dansk Flygtningehjælp 

je privatna, humanitarna 

organizacija koja od 1956 gidine 

radi na za{titi izbjeglica i na osiguranju 

njihovih prava. U skaldu sa 

generalnim ljudskim pravima i konvenciji 

UN-a o za{titi izbjeglica 

mi imamo svoju viziju a to je da 

nikome od izbjeglica ne smije nedostajati 

pomo} da na|e za{titu i 

odr‘iva rje{enja. Niko ko ‘eli da 

se integri{e u dansko dru{tvo ne 

„Na{a organizacija je na mjestu svih goru}ih ‘ari{ta 

u svijetu, gdje izbjeglice i prognanici imaju potrebu 

za pomo}i po~ev od osnovnih potreba do 

ponovne obnove ‘ivota u kriznim podru~jima. U 

Danskoj se fokusiramo na pitanja azila i integracije. 

Mi smo tu u cjelokupnom procesu zavisno od 

izbjegli~kih potreba: kada tra‘e azil, kada imaju 

potrebu za pomo}i u procesu integracije ili 

kontakta sa Dancima do njihove ‘elje da se vrate 

u svoju domovinu“ 

smije ~eznuti za pomo}i u tom 

procesu. Mi ~inimo sve da rije{imo 

probleme koji se de{avaju u 

procesu prognanstva i integracije. 

Na{a organizacija je na mjestu 

svih goru}ih ‘ari{ta u svijetu, gdje 

izbjeglice i prognanici imaju potrebu 

za pomo}i po~ev od osnovnih 

potreba do ponovne obnove 

‘ivota u kriznim podru~jima. 

U Danskoj se fokusiramo na pitanja 

azila i integracije. Mi smo tu u 

cjelokupnom procesu zavisno od 

izbjegli~kih potreba: kada tra‘e 

azil, kada imaju potrebu za pomo}i 

u procesu integracije ili kontakta 

sa Dancima do njihove ‘elje da se 

vrate u svoju domovinu. 

Ako posmatramo na{u internacionalnu 

aktivnost onda se mo‘e re}i 

da se ve}ina na{ih aktivnosti 

odvija u zemljama u kojima su rat 

ili prirodne katastrofe natjerale 

ljude da napuste svoja ognji{ta, 

posao, familiju snove i osnovne 

‘ivotne uslove. 

U Danskoj imamo kontakt s izbjeglicama 

koji imaju potrebu za 

profesionalnim svjetovanjem u 

vezi sa azil procedurom, integracijom 

ili povratkom ku}i. 

Imamo veoma {iroka saznanja o 

izbjeglicama i zemljama iz kojih 

oni dolaze. Ta saznanja nam u 

mnogome poma‘u i ~ine osnovu 

u na{em radu na osiguranju tra- 

‘ilaca azila i njihovih prava i osiguranju 

pravi~ne procedure razmatranja 

njihovog tra‘enja azila 

u danskom azil-sistemu. To ~inimo 

izme|u ostalog kroz nu- 

|enje individualnih savjetovanja 

, informisanja o njihovim pravima 

i obavezama, u~estvujemo aktivno 

u javnim debatama na tu temu i 

javno iznosimo svoja mi{ljenja i 

stajali{ta kada se pripremaju 

izmjene zakona u ovoj oblasti. 

Putem velikog broja na{ih centara 

za u~enje jezika nudimo u~enje 

danskog jezika strancima, koji 

dolaze u Dansku da rade, studiraju 

ili su do{li kao izbjeglice. Putem 

integracione mre‘e koja kao organizacija 

pokriva cijelu zemlju, 

savjetujemo i nudiomo integracionu 

podrku komunama, regionima 

i institucijama. 

Imamo vi{e hiljada dobrovoljaca 

u cijeloj zemlji koji poma‘u izbjeglicama 

da prona|u oslonac u 

danskom dru{tvu, izme|u ostalog 

kroz kontakte sa raznim udru‘enjima, 

privrednim subjektima, davanjem 

pomo}i u pisanju lekcija u 

{koli kroz posredovanja u pronala- 

‘enju prakse u danskim firmama. 

Osim toga, putem savjetovanja i 

informisanja poma‘emo izbjeglicama 

i doseljenicima koji razmi- 

{ljaju da se vrate u svoje zemlje 

porijekla, {to je ustvari i moj posao 

jer ja radim kao savjetnik za repatrijaciju, 

zajedno sa jo{ nekoliko 

mojih danskih kolega. 

Kako i na koji na~in je Dansko 

vije}e za pomo} izbjeglicama 

pomagalo i poma‘e izbjeglicama 

iz biv{e Jugoslavije a posebno 

Bosancima i Hercegovcima 

PERENDIJA: Mislim da je na{a 

grupa izbjeglica imala poseban status 

u pogledu rali~itih vidova po- 


INTERVJU 

mo}i i podr{ke u danskom dru- 

{tvu. Po~ev od procesa aktiviranja 

kada nismo imali sigruan status 

u pogledu dozvole boravka, 

kroz azil proceduru, proces integracije 

pa sve do dana{njih dana 

kada smo jedna od skupina koja 

se naj~e{}e odlu~uje na povratak 

u svoju zemlju. Ne treba zaboraviti 

~injenicu da se u Danskoj nalazi 

dvadesetak hiljada bosankohercegova~kih 

izbjeglica od kojih 

je jedan broj u me|uvremenu prihvatio 

dansko dr‘avljanstvo, jedan 

najve}i dio se izvrsno integrisao 

u dansko dru{tvo i mi va‘imo 

kao jedna od najbolje integrisanih 

grupa stranaca u Danskoj. Me|utim, 

kao {to sam i ranije to naglasio, 

veliki broj na{ih ljudi se 

odlu~uje na povratak ili aktivno 

razmi{lja o tome. Na{a organizacija 

je upravo Bosancima i Hercegovcima 

uvijek poklanjala posebnu 

pa‘nju i u svim situacijama 

smo nastojali zadovoljiti njihove 

potrebe i reagovati shodno tome. 

U po~etku, odmah nakon rata su 

to bila izvi|a~ka putovanja u Bosnu 

i Hercegovinu sa ciljem 

sagledavanja stvarnih uslova za 

eventualni povratak, kasnije je to 

bila pomo} u procesu povrata 

imovine, obnove poru{enih stambenih 

objekata a kasnije i konktretnom 

saradnjom nekih danskih 

komuna sa op{tinama i gradovima 

iz Bosne i Hercegovine 

proz projekat dobrog upravljanja. 

Uz to smo implementirali niz malih 

projekata koji su uvijek imali 

za cilj konkretnu podr{ku potencijlnim 

povratnicma bilo kroz 

kurseve malog biznisa ili neku 

drugu formu pomo}i. 

Mi kao organizacija i dalje nudimo 

u~e{}e u raznim projektima 

tako da i sada imamo otvorenu 

10 I BH GLAS I DECEMBAR 2010. 

„Meni je li~no najte‘e savjetovati ljude koji su 

zagazili u devetu deceniju ‘ivota i ‘ele da se vrate 

u svoju domovinu. Oni imaju samo jednu misao a 

to je da ispuste du{u i ostave kosti u svojoj 

domovini. Iskreno mislim da ne treba ~ekati to 

vrijeme jer treba razmi{ljati o povratku i u vrijeme 

kada se i u zemlji porijekla mo‘e organizovati 

kvalitetan i sadr‘ajan ‘ivot, bez bojazni da }e vas 

neko kontrolisati koliko dugo }ete u‘ivati u 

okru‘enju familije, klimatskim uslovima na koje ste 

navikli ili vrsti hrane i drugih blagodeti koje sa 

sobom nosi domovina“ 

mogu}nost u~e{}a u projektu koji 

ima za cilj da podr‘i potencijalne 

povratnike u procesu dono{enja 

odluke da li da ostanu u Danskoj 

ili da se vrate u svoju domovinu. 

Upravo }u i iskoristiti ovu priliku 

da predstavim ovaj aktuelni 

projekat. 

U 2009 godine je Danska Pomo} 

izbjeglicama u saradnji s partnerima 

implementirala projekat 

„Integracija u Danskoj ili povratak 

u domovinu“. Ciljna grupa su 

bile vrlo traumatizirane izbjeglice 

iz Bosne i Hercegovina. Projekat 

je bio izazov za u~esnke tako {to 

je njihov san da se vrate u svoju 

domovinu ozbiljno i - uz podr{ku 

iskusnih profesionalaca – bio 

istraèn i utvr|ene stvarne mogu- 

}nosti povratka. 

Projekat je za mnoge u~esnike bio 

bolno suo~avanje s njihovim rodnim 

gradom, po prvi puta nakon 

zavr{etka rata 1995 godine. Projektno 

iskustvo je pomoglo ve}ini 

u~esnika u projektu da donesu 

pravilnu odluku o realnosti ostvarenja 

njihovog sna o povratku. 

U 2010 godini su Danskoj Pomo- 

}i Izbjeglicama odobrena sredstva 

za implementaciju sli~nog 

projekta. Mi }emo u narednih godinu 

usredoto~iti na{e napore na 

to da vi{e bosansko-hercegova- 

~kih izbjeglica rasvijetli njihov 

odnos prema mogu}nosti povratka 

u domovini kroz odobreni 

projekat Povratak u Bosnu i Hercegovinu 

ili ostanak u Danskoj. 

Projekat Povratak u Bosnu i Hercegovinu 

ili ostanak u Danskoj 

ponovno }e se temeljiti na ‘elji i 

ma{tanju pojedinca da se vrati u 

Bosnu i Hercegovinu. U suradnji 

s u~esnicima, uradit }emo konkretne 

planove za prakti~ni proces 

odlu~ivanja i govoriti o problemima 

sa kojima se povratnici 

mogu suo~iti nakon povratka u 

bosanko hercegova~ko dru{tvo i 

lokalno okru‘enje. 

Danska Pomo} Izbjeglicama }e 

projektnim sredstvima finansirati 

istra‘iva~ko putovanje u Bosni i 

Hercegovini za ukupno 50 u~esnika. 

Upravo se iz Bosne i Hercegovine 

vratila prva grupa od 

22 u~esnika u jesenjem ciklusu a 

u pripemi je prezentacija te 

mogu}nosti za proljetni ciklus. Ja 

koristim i ovu priliku da pozovem 

na{e zemljake da se uklju~e u 

ovaj projekat i kontaktiraju nas o 

mogu}nosti u~e{}a u projktu. 

U~esnici u projektu }e sami osigurati 

smje{taj za vrijeme svog 

boravka u Bosni i Hercegovini, 

dok }e se projektnim sredstavima 

snositi tro{kovi prijevoza iz Danske 

u Bosnu i Hercegovinu i nazad 

i lokalni tro{kovi prijevoza za 

vrijeme ista‘iva~kog putovanja. 

U projektnom periodu odr‘at }e 

se individualni intervjui, grupni 

informativni sastanci, sastanci s 

relevantnim tijelima i institucijama 

u Bosni i Hercegovini, posjetiti 

obrazovne ustanove i poduze}a 

te kao najva‘nije organizovat 

}e se dodatni intervjui s u~esnicima 

u projektu nakon istra‘iva~kog 

putovanja u Bosnu i Hercegovinu 

s ciljem pra}enja postignutih 

rezultata. 

Prije nego se po{alje prijava za sudjelovanje 

u projektu, potencijalni 

u~esnici trebaju razmotriti da 

li su spremni za seriozan i ozbiljan 

rad na ostvarenju sna o povratku. 

Mora se uzeti u ozir i to kako porodica 

potencijalnog povratnika 

razmi{lja o toj odluci – te ne manje 

bitno i to kako }e se u~esnici 

osje}ati imaju}i u vidu ~injenicu 

da }e i drugi biti uklju~eni u 

privatne misli o vlastitom ‘ivotu 

i ‘elji za povratkom. 

Mi u Danskoj Pomo}i Izbjeglicama 

smo spremni da po|emo od 

toga gdje se sada nalaze potnecijalni 

u~esnici u pogledu njihove 

‘elje za povratkom. Nudimo prakti~ne 

savjete i smjernice i psihosocijalnu 

podr{ku – a kada to ka- 

‘emo onda ne mislimo na lije~enje 

ratnih trauma ili sli~no. @elimo 

pomo}i da u~esnici u projektu 

utvrde da li bi njihov san o povratku 

u BiH mogao postati stvarnost 

- ili da umjesto toga svoje snage 

usmjere na izgradnju sadr‘ajnijeg 

‘ivota u Danskoj. 

Na{ rad se temelji na ideji pomo} 

za samopomo} i stoga projekat 

pretpostavlja predanost i vastiti 

anga‘man u~esnika u projektu. 

Posebno za vrijeme boravka u 

Bosni i Hercegovini o~ekuje se 

aktivno sudjelovanje u planiranim 

aktivnostima i sastancima, 

{to }e biti definirano i u individualnom 

planu aktivnosti za svakog 

u~esnika. Svi u~esnici }e biti 

aktivno pra}eni za vrijeme i poslije 

boravka uz neophodnu 

podr{ku sa na{e strane. 

Mi nakon u~e{}a u projektu ne}emo 

re}i da li bi neko trebao da ostane 

u Danskoj ili da se vrati u 

Bosnu i Hercegovinu. Obje opcije 

su dobre i ispravne. Ne postoji 

jedno ispravno rje{enje za sve - ali 

postoji samo jedno pravo rje{enje 

za svakog konkretnog u~esnika i 

njegovu konkretnu situaciju. 

Radujem se da da }e i neki ~itaoci 

va{eg lista po‘eljeti da u~estvuje 

u projektu, da se susretnemo s 

njima i ~ujemo njihovu pri~u. 

Kao {to sam ranije rekao, jedna 

velika skupina stranaca koji su 

ovdje do{li na privremeni rad prije 

~etrdesetak godina se odlu~uje 

na kona~ni povratak u svoje zemlje 

porijekla. Najve}a skupina 

me|u njima su ljudi s prostora biv{e 

Jugoslavije a najbrojniji me|u 

njima su dr‘avljani Srbije. Upravo 

radimo i na implementaji projekta 

koji za cilj ima informativnu 

kampanju u smjerenu upravo prema 

ovoj skupini doseljenika s 

prostora biv{e Jugoslavije jer 

mnogi ne znaju da mogu biti obuhva}eni 

zakonom o repatrijaciji i 

dobiti ekonomsku podr{ku prilikom 

povratka. Osim ove skupine 

radimo i na informativnoj 

kampanji usmjerenoj prema Vijetnamcima 

jer i veliki broj njih 

izra‘ava ‘elju za povratkom.

Pi{e: Idriz HOD@I] 

BOSNA I HERCEGOVINA 

Uz Dan dr‘avnosti BiH - 25. novembar 

Nedostojan odnos prema 

odlukama ZAVNOBiH-a 

Faslifikatorima bosanskohercegova~ke historije, va‘niji su uskonacionalni 

interesi, nad tekovinama ZAVNOBiH-a i to, na nedostojan na~in, pokazuju u 

svakoj prilici 

Netom protekli 25. 

novembar - Dan dr‘avnosti 

BiH, u nekim dijelovima 

na{e domovine – BiH, 

protekao je kao i svaki drugi radni 

dan. Nije bilo njegovog obilje‘avanja, 

kao datuma posebnog historijskog 

zna~aja. Njegovo negiranje 

u Republici srpskoj, samo je 

nastavak politike negiranja BiH. 

Sli~na je situacija i u podru~jima 

sa ve}inskim stanovni{tvom hrvatske 

nacionalnosti. Tamo se, uglavnom, 

ve}a pozornost pridaje obilje‘avaju 

praznika „Lijepe na{e“. 

Bjelodano je, da je nekima, do 

BiH kao dr‘ave, stalo kao do lanjskog 

snijega. Postizborne deklarativne 

pri~e, obiluju zalaganjem za 

prosperitet BiH, ali razne politi~ke 

opcije imaju i neke svoje, druga- 

~ije, prikrivene ciljeve. 

U dijelovima Federacije BiH, 

sa ve}inskim stanovni{tvom bo- 

{nja~ke nacionalnosti, slu‘beno je 

obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH. 

Javne ustanove, vlade, ministarstva, 

javna preduze}a i neki drugi 

subjekti, slavili su Dan dr‘avnosti 

BiH, kao neradni dan. U nekim 

{kolama su, uo~i Dana dr‘avnosti, 

odr‘ane {kolske priredbe. U 

Mrkonji} Gradu, pred zgradom 

ZAVNOBiH-a, okupio se jedan 

broj pre‘ivjelih partizana – antifa- 

{ista i drugih gra|ana. Me|u njima 

i rijetki mladi ljudi. Zgrada 

ZAVNOBiH-a je zapu{tena. I to 

govori o odnosu aktuelnih vlasti 

prema ZAVNOBiH-u. Odr‘ana je 

i sve~ana akademija u zgradi Parlamentarne 

skup{tine BiH. Akademik, 

prof dr. Muhamed Filipovi}, 

podnio je referat o zna~aju 

ZAVNOBiH-a. U Tuzli je odr‘ana 

sve~ana sjednice Skup{tine Tuzlanskog 

kantona, a u Travniku je 

otkrivena bista Josipa Broza Tita. 

U Predsjedni{tvu BiH organiziran 

je tradicionalni prijem, kojem su 

doma}ini bili predjedavaju}i - Nj. 

E. @eljko Kom{i} i ~lan - NJ. E. 

dr. Haris Silajd‘i}. ^lan Predsjedni{tva 

BiH, Nj. E. Neboj{a 

Radmanovi}, kao i obi~no, ne 

priznaje ovaj datum kao praznik, 

pa nije ni bio na prijemu. 

U ~estitkama gra|anima u 

BiH i u dijaspori, predsjedavaju}i 

Predsjedni{tva BiH, Nj. E. @eljko 

Kom{i} je, uz ostalo naglasio: 

„Narodi BiH su jo{ prije 66 godina, 

na Prvom zasjedanju 

ZAVNOBiH-a, istakli da ho}e Bosnu 

i Hercegovinu u kojoj je svaki 

gra|anin jednak u svojim pravima 

i na~inu ‘ivota, bez obzira na to u 

kojem dijelu Bosne i Hercegovine 

‘ivi i bez obzira na to da li pripada 

„ve}ini“ ili „manjini“. 

Jo{ tada je nagla{eno da svaki 

dio Bosne i Hercegovine pripada 

svakom njenom gra|aninu te da 

su tolerancija i zajedni~ki ‘ivot 

jedini ispravan put za sve...“ 

^lan Predsjedni{tva BiH, Nj. 

E. dr. Haris Silajd‘i}, u svojoj ~estitci 

je apostrofirao: ...“ Neka ovaj 

dan bude prilika da se sjetimo svih 

onih koji su utkali svoje ‘ivote u 

temelje nezavisne i suverene dr‘ave 

BiH. Njihova ‘rtva obavezuje 

nas da gradimo demokratsku 

dr‘avu evropskih standarda, u 

kojoj ne}e biti diskriminacije po 

bilo kojem osnovu,..“ 

Da podsjetimo. Klju~ne su tri 

odluke ZAVNOBiH-a: obnova 

dr‘avnosti BiH, potvrda njenih 

historijskih granica i definiranje 

BiH kao jedne od {est ravnopravnih 

republika, u sastavu tada- 

{nje Jugoslavije. 

Dakle, ZAVNOBiH-om je BiH 

definirana kao jedinstvena i 

nedjeljiva dr‘ava, u kojoj }e svi 

narodi imati ista prava, unutar koje 

}e (M)muslimani, Srbi, Hrvati i 

drugi, ‘ivjeti u slobodi i jednakosti. 

Tog, 25. novembra 1943. godine, 

Bosna i Hercegovina, nakon 

480 godina, obnovila je svoju 

dr‘avnost, koju je izgubila padom 

pod osmansku upravu, 1463. 

godine. 

Pokrajinski komitet KPJ za 

BiH, jednoglasno i odlu~no, zastupao 

je stav da BiH mo‘e imati 

samo status ravnopravne federalne 

jedinice u Federativnoj Jugoslaviji, 

a priklju~enje BiH federalnoj 

jedinici Srbiji ili Hrvatskoj 

nije moglo do}i u obzir, kao 

kona~no rje{enje. 

Za razliku od stava Pokrajinskog 

komiteta KPJ za BiH, neki 

onda{nji jugoslovenski „komunisti~ki 

drugovi“, nisu bili slo‘ni 

oko statusa BiH u Federalnoj Jugoslaviji. 

Oni, koji su zagovarali 

autonomni status BiH, a ne status 

ravnopravne republike, pora‘eni 

su. Josip Broz Tito se, u tom pogledu, 

nije nikada dvoumio. Tako 

je mislio i govorio i prilikom svoje 

posljednje posjete Bosni i Hercegovini, 

1979. godine, na izmaku 

svoga ‘ivota: 

„...BiH ne moè pripadati ni 

ovom ni onom, ve} narodima koji 

je od davnina nastanjuju. Uostalom, 

to njima nije niko poklonio, 

ve} su to sami izborili u narodnooslobodila~koj 

borbi, u kojoj su 

masovno u~estvovali. Bilo je to 

jedino mogu}e i sre}no rje{enje, 

ne samo za narode BiH, ve} i za 

na{u zajednicu u cjelini.“ 

Mo‘da bi novokomponovanim 

~uvarima velikosrpstva i 

„Velike Srbije“ i u Srbiji i u Republici 

srpskoj, dobro do{le poruke 

nekih onda{njih nosilaca najvi{ih 

funkcija u Srbiji, da razbiju naum 

u svojim glavama, „da Bosna i Hercegovina 

nije mogu}a“, da imaju 

pravo „o~ekivati njen kraj“, raspad 

i sl., te da su Srbi iz Srbije ti, 

koji treba da name}u razjedinjenje 

Srba u BiH, sa Hrvatima i Muslimanima 

– Bo{njacima. O tome 

dovoljno ilustrativno mo‘e da poslu‘i 

govor Blagoja Ne{kovi}a, 

predsjednika Glavnog narodnooslobodila~kog 

odbora Srbije, u 

novembru 1944. godine, na Velikoj 

antifa{isti~koj narodnooslobodila~koj 

skup{tini Srbije: 

„Zar zato {to ima Srba u Bosni, 

Hercegovini i Hrvatskoj i 

{aroliko izme{anih sa Hrvatima i 

muslimanima, treba sve Hrvate i 

muslimane posrbiti Da li je to 

stvar Srba iz Srbije da name}u 

Srbima u BiH i Hrvatskoj razjedinjenje 

sa Hrvatima i muslimanima, 

kad je njihova zajednica 

ìvotno povezana kao {to su 

povezane i njihove ku}e na istom 

zemlji{tu, kada su oni sami, u toku 

ove trogodi{nje borbe, iskovali 

bratstvo i jedinstvo“ 

A u dono{enju odluka, na 

Prvom zasijedanju Zemaljskog 

antifa{isti~kog vije}a narodnog 

oslobo|enja Bosne i Hercegovine, 

25. novembra 1943. godine, u 

Mrkonji} Gradu, u~estvovali su 

legitimni predstavnici i srpskog i 

hrvatskog i muslimanskog naroda. 

Centrifugalnim snagama, koje 

su, u periodu 1992-1995. godine, 

nastojale razbiti, me|unarodno 

priznatu dr‘avu BiH, ~lanicu UNa, 

njenu jedinstvenost u historijskim 

granicama i njenu nedjeljivost, 

ravnopravnost njenih naroda 

i njihov ‘ivot u jednakosti i 

slobodi, i danas smetaju odluke 

ZAVNOBiH-a i ne po{tuju ih. 

Takve odluke ZAVNOBiH-a, 

slobodno se mo‘e re}i, odudaraju 

od njihovih separatisti~kih i hegemonisti~kih 

te‘nji. Bolje re~eno, 

brana su takvim te‘njama. 

To je trenutno stanje stvari. 

Ho}e li se i kada promijeniti odnos 

prema ovom datumu, kao zajedni~kom 

Danu dr‘avnosti, zajedni~ke 

dr‘ave BiH, neizvjesno je. 

Faslifikatorima bosanskohercegova~ke 

historije, va‘niji su uskonacionalni 

interesi, nad zajedni- 

~kim tekovinama ZAVNOBiH-a i 

to, na nedostojan na~in, pokazuju 

u svakoj prilici. 


Na Bajramskom sijelu u Randersu 

Promoviran „BH Glas“ 

D‘emil Hrustanovi}, 

predsjednik BKC „Sabur“ 

I najmla|i su bili u 

bajramskom odijelu 

U okviru Bajramskog sijela, u Randersu je obavljena promocija na{eg lista BH Glas. Bajramsko sijelo je 

organizovano u veoma ugodnoj atmosferi u pozori{noj sali u Randersu, a prisustvovalo mu je oko 300 posjetilaca 

Uvodnu rije~ odr‘ao je 

D‘emil Hrustanovi}, 

predsjednik Bosanskog 

kulturnog centra „Sabur“ iz 

Randersa. Nakon toga, mje{oviti 

hor ovog Centra izveo je program 

u kojem su predstavili nekoliko 

ilahija i kasida, mora se priznati 

veoma uspje{no, {to je nagra|eno 

burnim aplauzom svih prisutnih. 

Poslije toga je nastupila folklorna 

grupa istog ovog dru{tva, koja je 

izvela nekoliko folklornih igara iz 

na{ih krajeva i u skladu sa na{im 

tradicijama. Igrali su nadahnuto 

te su i oni nagra|eni burnim 

aplauzom. U nastavku programa, 

prisutne je zabavljao “Mirza 

bend“ a pjesma ovog benda i kolo, 

u koje se uhvatila ve}ina prisutnih, 

obilje‘ili su dalju sve~anost. 

U toku sve~anosti na{ novinar 

je obavio promociju i predstavljanje 

na{eg lista BH Glas. U kratkom 

obra}anju informisao je prisutne 

o listu, od ideje da se on 

po~ne izdavati do dana{njeg broja 

lista, te naglasio zna~aj i potrebu 

da na{i ljudi u Danskoj budu pravovremeno 

i na pravi na~in informisani, 

o svemu onom {to je za 

njih zna~ajno. U toku sve~anosti 

mnogi prisutni su izrazili ‘elju da 

budu stalni ~itaoci na{eg lista, {to 

su potvrdili uplatom tro{kova distribucije 

lista, obzirom da je list 

potpuno besplatan. Time se broj 

na{ih stalnih ~itaoca znatno pove- 

}ao. 

U razgovoru sa predsjednikom 

Bosanskog kulturnog centra 

„Sabur“ saznali smo da centar, pored 

mu{kog i ènskog hora i folklora, 

ima organizovan fudbalski 

klub, koji se takmi~i u tri razli~ita 

nivoa danskog fudbala, da su im 

aktivni udruènje ribara i aktiv èna, 

te da imaju organizovanu {ko- 


REPORTA@A 

Herning 

Obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH 

UHerningu je sve~ano 

obilje‘en Dan dr‘avnosti 

na{e domovine, 

Bosne i Hercegovine. U prisustvu 

od preko 200 zvanica evocirane 

su uspomene na 25. novembar, 

dan kada su udareni temelji 

na{e domovine, sjednicom 

ZAVNOBiH-a. Mnogo je nedoumica 

vezanih uz ovaj praznik 

ali je veliko prisustvo na{ih gra- 

|ana iz Herninga i mnogih okolnih 

gradova, na veoma jasan 

na~in, pokazalo da je ovaj datum 

bio ali i ostao praznik naroda 

i narodnosti u BiH ali i u dijaspori. 

Ono {to raduje sve dobronamjerne 

Bosance i Hercegovce 

svakako je prisustvo mnogobrolu 

bosanskog jezika i {kolu za vjersku 

poduku djece, o ~emu }emo 

op{irnije pisati drugom prilikom. 

Bosanski kulturni centar „Sabur“ 

postoji ve} 12 godina, a njime 

rukovodi Odbor od 7 ~lanova. 

Trude se da organizuju zajedni~ki 

ìvot te da ispune èlje i potrebe 

na{ih ljudi u Randersu. U isto vrijeme 

ovaj Centar ostvaruje jako 

dobru saradnju sa drugim klubovima 

i dru{tvima na cijelom podru~ju 

Danske. Do sada su uspje- 

{no organizovali proslavu svih 

vjerskih praznika ali i mnogih 

drugih manifestacija koje im 

posluè kao razlog da se na{i ljudi 

okupe i druè. U okviru sino{njeg 

Bajramskog sijela odràne su i tri 

donatorske akcije za pomo} 

na{im ljudima u domovini, {to je 

za svaku pohvalu. 

Bosanski kulturni centar „Sabur“ 

iz Randersa zasluùje pa`nju 

i po{tovanje svih nas, te im moèmo 

zaèljeti mnogo sre}e i uspjeha 

u daljem radu. 

Tekst i foto: V. BA[I] 

jne omladine koja je uz pjesmu 

i igru pokazala da se radi o prazniku 

koji se ne smije zaboraviti. 

Ovakve sve~anosti postale 

su tradicija u Herningu, a i ove 

godine ih je uspje{no organizovao 

Odbor, formiran od Udru- 

‘enja bosansko-danskog prijateljstva 

iz Herninga. Zna~ajno 

je naglasiti da se na{im ljudima, 

u ovakvim prilikama priklju~e 

i danske porodice koje se veoma 

brzo uklope u ovu sve~anost. 

Svim gostima servirana je 

bogata i ukusna ve~era, a pjesma 

i igra ~ula se do duboko u 

no}. 

V. . B. 


KULTURA I UMJETNOST 

Predstavljamo vam na{e sponzore: Papalina - Sarajevo 

Firma za respekt i po{tovanje 

Po{tovani ~itaoci! U skladu sa na{im programskim opredjeljenjima i ciljevima, od ovog broja }emo 

vam predstavljati sponzore na{eg i va{eg BH Glasa. Time }e mo im na najbolji na~in izraziti zahvalnost 

za nesebi~nu pomo} koju nam pru‘aju u izdavanju BH Glasa, a slobodno mo‘emo re}i da bi bez te 

pomo}i, sudbina BH Glasa bila neizvjesna. U ovom broju, po~asno mjesto u predstavljanju na{ih 

sponzora, dajemo prevozni~koj firmi „Papalina“ koja nas vjerno prati od na{eg prvog broja 

Tekst i foto: Vezuv BA[I] 

Papalina je relativno mlada 

firma. Po~ela je sa radom 

prije 11 godina, a od prije 

5 godina ima novog vlasnika. Papalina 

je bosanska firma, a vlasnik 

joj je Danac, Jacob Damgaard. To 

je ~ovjek koji ne ‘eli da se isti~e, 

a tra‘i samo rad i red. Od prvog 

broja prati na{ list i nesebi~no ga 

poma‘e. Ovaj skromni ~ovjek ka- 

‘e da je va‘no da pi{emo o Papalini, 

a o njemu je sve pri~e ispri~ao 

‘ivot kojim ‘ivi. Vjeruje svojim 

saradnicima i zadovoljan je njihovim 

radom. Preko njih je dobro 

upoznao Bosnu i Hercegovinu i 

ka‘e da samo formalno nije Bosanac. 

On je dio svoje odgovornosti 

prenio na Mesuda Hod‘i}a – Mensu, 

koji je ujedno i voza~ autobusa, 

{to jasno govori koliko je 

zna~ajno koristiti sve ljudske potencijale, 

a rezultati tada ne mogu 

izostati. Uz Jacoba, Menso je sa 

ostalim kolegama i suvoza~ima 

udahnuo ‘ivot Papalini i svi oni 

su njeni najbolji ambasadori. 

Sjedi{te firme i njenog rukovodstva 

je u Sarajevu i sve dok firma 

posluje u skladu sa utvr|enom 

poslovnom politikom njenog 

vlasnika njome }e rukovoditi 

poslovna struktura iz Sarajeva. U 

Papalini je zaposleno 7 radnika, 

uglavnom produktivnog karaktera, 

od voza~a do komercijalista 

koji prodaju usluge ove firme. 

Osim stalno zaposlenih, firma 

anga‘uje i mnogo spoljnih saradnika, 

bez kojih bi im posao bio 

znatno ote‘an. Firma raspola‘e sa 

2 velika, udobna autobusa i sa tri 

minibusa, a svi nose registarske 

tablice na{e domovine. Sa dva autobusa 

odr‘ava se linija [vedska 

– Danska – Bosna i Hercegovina, 

a sa tri minibusa obavlja se transfer 

putnika do krajnjih odredi{ta. 

Pored ovoga anga‘uje se znatan 

broj taksi vozila koja ispoma‘u u 

krajnjem transferu pojedina~nih 

putnika do udaljenijih odredi{ta. 

Broj zaposlenih nije veliki ali 

kada se saberu spoljnji saradnici 


Mesud Hod‘i} – Menso, voza~ autobusa 

Mirsad ]erimagi}: Uvijek putuje Papalinom 

onda se dobije mnogo bolji rezultat. 

Zna~ajno je napomenuti da 

se na ovaj na~in, poma‘e na{oj 

domovini da se problem nezaposlenosti 

barem malo ubla‘i. 

Mnogo je zna~ajnih podataka 

koji se u ovoj prilici ne mogu zaobi}i. 

Tako je zna~ajno da autobusi 

i voza~i Papaline nikada nisu bili 

involvirani u bilo kakav te‘i udes, 

posebno onaj sa smrtnim posljedicama. 

Saobra}aju u svemu 

prema planiranim redovima vo- 

‘nje, a eventualna manja ka{njenja, 

koja su zaista rijetka, naj~e{}e 

su proizvod ili vremenskih uslova 

ili problema koji se de{avaju pri 

prelascima granice. U ovom kontekstu 

bitno je ista}i da osoblje 

Papaline nikada nije u~estvovalo 

u bilo kakvim nezakonitim ili 

kriminalnim radnjama, po ~emu 

ih dobro pamte i poznaju na svim 

dr‘avnim granicama koje prelaze. 

Ono ~ime se osoblje Papaline 

mo‘e pohvaliti je, da osim sitnih 

primjedbi, nikada nisu do‘ivjeli 

neprijatnosti od strane putnika. 

Kao potvrda ovome mogu se navesti 

rije~i jednog od stalnih i vjernih 

putnika Papline, Mirsada ]erimagi}a. 

On ka‘e da oduvijek 

putuje sa Papalinom, a da nikada 

nije do‘ivio niti jednu, pa i 

najmanju neprijatnost. Isti~e da su 

autobusi udobni i ugodni za 

putovanje, da su uvijek ~isti i da 

osoblje ula‘e maksimum truda da 

udovolji putnicima ali i da se 

pridr‘ava reda vo‘nje. Voze u 

svim vremenskim uslovima pa i 

onda kada se to grani~i sa 

nemogu}im. Njegova majka, 

Senada, jedan je od najstarijih putnika 

Papaline. Sa svojih 83 godine 

‘ivota i iskustvom koje toliki 

‘ivotni vijek nosi ona je redovan 

putnik u Papalininim autobusima. 

Veoma je zadovoljna sa svim {to 

joj Papalina pru‘a i omogu}uje, 

a ka‘e da }e sa Paplinom putovati 

sve dok se mo‘e kretati. Sa na{e 

strane mi joj ‘elimo jo{ mnogo 

godina ‘ivota i mnogo putovanja 

sa na{im sponzorom. 

Uspjeli smo razgovarati i sa 

bra~nim parom koji je u Dansku 

do{ao radi posjete sinu, snahi i 

unu~adima. To su Hanumica i 

Smajil Omer~evi} iz Banovi}a. 

Ovo im je prvo putovanje Paplinom 

i ka‘u da su vi{e nego zadovoljni. 

Bojali su se ovako dugog 

putovanja i mnogo~asovnog boravka 

u autobusu. Ka‘u da putovanje 

gotovo nisu ni osjetili. U 

autobusu su imali sve pogodnosti, 

a posebno isti~u ljubaznost posade, 

koja je ispunjavala gotovo sve 

‘elje putnika. U domovinu }e se 

vratiti sa Papalinom i ka‘u da }e 

sva njihova budu}a putovanja, na 

ove prostore, biti vezana isklju- 

~ivo za Papalinu. 

Me|u mnogobrojnim putnicima 

koje smo susreli pri dolasku 

Papaline u Dansku nismo na{li niti 

jednog jedinog koji bi izrazio 

bilo kakvu ‘albu na putovanje ili 

odnos osoblja prema njima. To 

nedvosmisleno govori da je Papalina 

prava, na{a prevozni~ka firma. 

I jo{ ne{to. Pored svoje osnovne 

djelatnosti Papalina se isti~e 

i bezbrojnim humanitarnim akcijama. 

Izdvojili bismo humanitarnu 

akciju pomo}i bolnici Ko{evo 

ali i humanitarnu akciju obezbje- 

|enja inkubatora za novoro|en~ad 

za bolnicu u Sanskom Mostu. 

Autobusi Papaline veoma 

~esto, bez ikakve naknade prevoze 

humanitarnu pomo} za na{u 

domovinu. Mnogo je takvih akcija, 

a sve one zaslu‘uju da im se 

posveti mnogo vi{e prostora u nekom 

od na{ih narednih brojeva. 

Iz ovog razloga pozivamo sve 

na{e gra|ane, koji putuju u domovinu, 

da koriste usluge Papaline 

jer na taj na~in, barem malim djelom 

poma‘u i svojoj domovini. 

U ime svih na{ih ~italaca i 

svih na{ih zemljaka, potencijalnih 

putnika, poru~ujemo Papalini: 

„Neka su vam sretni svi budu}i 

kilometri“. 


ZDRAVLJE I PORODICA 

Porodi~no nasilje, stres i depresija 

Za~arani 

krug zlostavljanja 

Prevencija seksualnog zlostavljanja 

djeteta po~inje 

odgojem koji }e dijete nau~iti 

da bude sigurno u sebe, 

oprezno kad je rije~ o 

neznancima i jasno obavije{teno 

o prikladnim i 

neprikladnim odnosima s 

ljudima 

Do porodi~nog nasilja 

dolazi u svim dru{tvenim, 

rasnim, kulturnim i 

ekonomskim grupama. Hiljade 

ljudi izlo‘eno je fizi~kom, emocionalnom 

ili seksualnom zlostavljanju 

~lanova vlastite porodice. 

Ironija je u tome {to ljudi koji su 

bili zlostavljani i povrije|eni najvjerovatnije 

zlostavljaju druge. 

Kadkad ti ljudi ne namjeravaju 

nanositi bol, ali ne znaju kako se 

ophoditi sa svojim frustracijama i 

gnjevom. Za{to ~lanovi porodice 

zlostavljaju jedni druge Porodi~ni 

problemi koji pridonose takvom 

na~inu ‘ivota su slaba komunikacija, 

bra~ni stres, odgoj uz 

pretjeranu dominaciju i kontrolu, 

te previ{e stroga ili bizarna vjerovanja. 

Brkanje ili zamjena uloga 

tako|e mo‘e dovesti do zlostavljanja. 

Na primjer, k}er koja mora 

preuzeti ulogu majke svojoj bra}i 

mo‘e seksualno zlostavljati njezin 

otac. Zlostavljanje mo‘e biti posljedica 

stresa u porodicama sa 

samohranim roditeljima uz malo 

socijalne podr{ke, ili sukoba 

osobnosti kad jedan od roditelja 

sklopi novi brak. 

Za~arani krug zlostavljanja 

Ako vam je porodica pru‘ala 

ljubav, podr{ku, disciplinu i sigurno 

okru‘enje dok ste bili dijete, 

obi~no mo‘ete imati povjerenje u 

druge, pru‘iti ljubav, razviti jake 

vrijednosti i visoku razinu samopo{tovanja. 

Kako biti roditelj obi- 

~no u~ite od odraslih osoba koje 

ste poznavali dok ste bili dijete. 

Ljudi koji su odrasli u porodicama 

u kojima je bilo zlostavljanja 

zacijelo }e se, kad odrastu, pona- 

{ati sli~no svojim roditeljima. 

Zlostavljana djeca sje}aju se 

zlostavljanja i osje}aju se zato 

odgovornima i krivima. Tipi~no je 

da iskazuju gnjev, depresiju, 

nepovjerenje i nesposobnost 

komuniciranja. Stalno ih proganja 

nesigurnost. Kad ih neko oneraspolo‘i 

ili razo~ara, ~esto reagiraju 

ratoborno. S druge strane, 

mogu se povu}i u sebe i postati 

krajnje pasivni i laka meta zlostavljanja. 

Sve to umanjuje njihovu 

sposobnost za stvaranje zdravih 

me|usobnih odnosa. Fizi~ki i 

seksualno zlostavljana djeca ~esto 

postaju nasilni roditelji. 

Neke ‘rtve zlostavljanja uspijevaju 

se rije{iti nasilnog pona{anja 

nakon {to se izvuku iz lo{e 

situacije. Opra{taju ljudima koji su 

ih zlostavljali, njihove se emocije 

i samopo{tovanje oporave, a oni 

postanu nenasilni bra~ni drugovi 

i roditelji. 

Psiholo{ki u~inci porodi~nog 

zlostavljanja 

Porodi~no zlostavljanje ne 

uzrokuje samo fizi~ke ozljede. 

Pridonosi raznim psiholo{kim 

problemima, kao {to su depresija, 

krivnja, stid, ovisnost o alkoholu 

i drogi. Porodi~no nasilje tako|er 

mo‘e biti uzrokom samoubila~kih 

osje}aja, anksioznosti (straha), 

niske razine samopo{tovanja, 

samoprezira, lo{eg spolnog funkcioniranja, 

seksualnog riskiranja 

i nemogu}nost vjerovanja 

drugima, a time i razvijanja intimnih 

veza. 

Zlostavljanje bra~nog druga 

utje~e na djecu koja to gledaju, 

kao i na ‘rtvu. Djeca se obi~no 

osje}aju bespomo}nima, nemaju 

povjerenja u intimne veze, pona- 

{aju se agresivno ili postanu krajnje 

pasivna, a mogu} je i usporeni 

intelektualni razvitak. Tako|e 

mogu emocionalne probleme izra- 

‘avati kao bolove u trbuhu, glavobolje, 

izbjegavanje {kole, mokrenje 

u krevetu, probleme sa spavanjem, 

bje‘anje od ku}e i no}ne 

more. 

Zlostavljana i zapostavljena 

djeca vjerovatno }e imati problema 

u {koli, s prijateljstvima, disciplinom, 

i kasnije s alkoholom i 

drogama. 

Starije ‘rtve zlostavljanja tako|e 

pate od psiholo{kih u~inaka 

kao {to su depresija, usamljenost 

i osje}aj bespomo}nosti. 

Ako u va{oj vezi postoji zlostavljanje, 

postoje skloni{ta i SOS 

telefoni na kojima mo‘ete potra- 

‘iti pomo}. Pitajte ljekara ili potra- 

‘ite u telefonskom imeniku imena 

i telefonske brojeve takvih slu‘bi. 

Prevencija porodi~nog nasilja 

Ako su vam poznate karakteristike 

i rizi~ni faktori za porodi~no 

zlostavljanje i zapostavljanje, 

vjerovatnije je da }ete na 

vrijeme potra‘iti pomo}. Mo‘ete 

pridonijeti sprije~avanju zlostavljanja 

ja~anjem individualne i 

porodi~ne stabilnosti i poduzimanjem 

koraka za ubla‘avanje 

stresa i zahtjeva odgoja djece, 

bra~nih pritisaka i njege o starijim 

osobama. 

Zlostastavljanje i zapostavljanje 

djece 

Zlostavljanje djece definirano 

je kao fizi~ka i mentalna trauma, 

seksualno uznemiravanje, lo{e 

opho|enje ili zapostavljanje djeteta 

mla|eg od 18 godina {to bi 

moglo na{koditi djetetovu zdravlju 

i dobrobiti. 

Svaka je porodica druk~ija pa 

se za zlostavljanje i zapostavljanje 

djece ne mo‘e okriviti samo jedan 

uzrok u svim situacijama. Me|utim, 

nasilni roditelji ~esto imaju 

jednu ili vi{e karakteristika 

nezrelosti, izolacije od porodice ili 

prijatelja, zlostavljanje ili zapostavljanje 

u djetinjstvu, zloupotrrbu 

ili ovisnost o alkoholu ili drogi i 

pomanjkanje svojstva potrebnih 

za roditeljstvo i stvaranje me|usobnih 

veza. Vjerovatnije je da }e 

dijete biti zlostavljano ili zapostavljeno 

ako je ono zahtjevno 

ili hiperaktivno, hroni~no bolesno 

ili hendikepirano, te ako ono podsje}a 

roditelje na neku osobu koja 

mu se ne svi|a. Na‘alost, to mo‘e 

poja~ati djetetovo pogre{no 

vjerovanje da je samo krivo za 

zlostavljanje. 

Seksualno zlostavljanje 

Seksualno zlostavljanje djeteta 

je bilo kakvo neprikladno, prikriveno 

ili otvoreno seksualno pokazivanje 

ili dodirivanje izme|u 


Pi{e: Vezuv BA[I] 

odrasle osobe i djeteta. Seksualna 

aktivnost mo‘e se sastojati od diranja 

dje~ijih spolnih organa ili 

dojki, navo|enje djeteta na 

milovanje spolnih organa odrasle 

osobe, te nagovaranja ili prisiljavanja 

djeteta na spolni odnos. Tu 

tako|er ubrajamo bilo kakvo 

kori{tenje djeteta za pornografiju, 

prostituciju ili druge seksualne 

do‘ivljaje. 

U ve}ini slu~ajeva dje~ijeg seksualnog 

zlostavljanja osoba koja 

zlostavlja je ili ~lan porodice ili 

neko koga dijete poznaje.Vi{e od 

polovice svih seksualnih zlostavljanja 

djece doga|a se u djetetovom 

domu. Incest je spolni odnos 

izme|u djeteta i odraslog ~lana 

porodice. Tako|er mo‘e biti 

izme|u brata i sestre i ne mora se 

dogadati uz primjenu sile. 

Incest se doga|a u porodicama 

svakog dru{tvenog-ekonomskog, 

etni~kog rasnog, vjerskog i 

obrazovnog podrijetla. Seksualno 

zlostavljanje obi~no podrazumijeva 

neku vrstu manipulacije, podmi}ivanja 

ili prijetnje – ali ne 

nasilja. 

U velikom postotku slu~ajeva 

seksualno zlostavljanje djece ~ine 

adolescenti mla|i od 18 godina. 

U nekim slu~ajevima mla|a osoba 

to ~ini iz radoznalosti, da bi vidjela 

i dodirivala pripadnika drugog 

spola. Ti adolescenti mogu u domu 

zlostavljati djecu koja su 

znatno mla|a od njih. Radoznalost 

mo‘e dovesti do poku{aja spolnog 

odnosa ili drugih oblika seksualnog 

zlostavljanja. 

Kako seksualno zlostavljanje 

utje~e na ‘rtve Zlostavljano dijete 

osje}a se krivim, iskori{tenim, povrije|enim, 

prljavim i bezvrijednim. 

Ono je ~esto prisiljeno na {utnju pod 

prijetnjom, fizi~kim nasiljem njemu 

ili njoj, ili nekome do koga im je 

stalo. Seksualno zlostavljanje mo‘e 

izazvati te{ke i dugotrajne 

emocionalne posljedice. 

Odrasli koji su u djetinjstvu 

bili zlostavljani mogu imati probleme 

kao {to su depresija, anksioznost 

i niska razina samopo{tovanja. 

Mogu u pogre{nim trenucima 

izra‘avati jaki gnjev prema 

drugim ljudima. 

Prevencija seksualnog zlostavljanja 

djeteta po~inje odgojem 

koji }e dijete nau~iti da bude 

sigurno u sebe, oprezno kad je rije~ 

o neznancima i jasno obavije{teno 

o prikladnim i neprikladnim 

odnosima s ljudima. Manje 

je vjerovatno da }e neko zlostavljati 

dijete koje se odupire, bori 

ili odbija ~uvati tajnu usprkos prijetnjama 

o nano{enju ozljeda ili 

gubitka ljubavi. Va‘no je da djeca 

nau~e kako je sasvim uredu oduprijeti 

se neprikladnim prijedlozima 

odrasle osobe ili adolescenta 

i vikati ili bje‘ati ako osoba ne 

prestane. 

Izvor: „Obiteljski zdravstveni 

savjetnik“; Pripremila i 

prilagodila: Bahrija [i{i} 

Na{ imunitet je vrlo jak i 

ako se malo zamislimo 

nadasve ~udesan sistem 

koji mo‘e odoljeti navalama 

sna‘nih bakterija i virusa, 

navodi Net. 

Pravilna ishrana jedna je od 

najjednostavnijih metoda ja~anja 

imunolo{kog sistema . 

Japanska ishrana je primjer 

kako se mo‘e oja~ati imunitet, 

a kao dokaz njene u~inkovitosti 

su dugovje~ni Japanci. Ipak, 

svako podneblje pru‘a dovoljno 

prirodnih saveznika za ja~anje 

tijela tako da nema potrebe tragati 

za egzoti~nim i ~esto skupim 

dodacima prehrane. 

Pogledajte neke od jednostavnih 

metoda: 

1. Ulje sjemenki lana 

Pretjerana konzumacija 

visokozasi}enih masti (posebno 

visokorafiniranog biljnog ulja i 

margarina) i mali unos esencijalnih 

masnih kiselina rezultira 

talo‘enjem masnih naslaga. Ve- 

}i unos kvalitetnih masti zapravo 

smanjuje potrebu za talo‘enjem 

u tijelu. Omega 3 masne 

kiseline iz lanenog ulja sa 55- 

65% Omega 3 i 15 do 25% 

Omega 6 masnih kiselina. 

Ove esencijalne masne kiseline 

pospje{uju metabolizam 

holesterola i triglicerida, razvoj 

mozga i funkcionisanje, strukturu 

stani~nih membrana, usporava 

rast kancerogenih stanica i 

{tetnih organizama te niz drugih 

funkcija. 

Preporu~ena doza je jedna 

ili dvije ka{ike na dan. Budu}i 

Prije nego navale prehlade 

Deset na~ina da oja~ate imunitet 

Za{to Japanke ‘ive du‘e nego bilo koje ‘ene na svijetu ili za{to ljudi latinoameri~kog 

porijekla nad‘ive svoje bijele i crne sugra|ane u Sjedinjenim Dr‘avama Neki od 

odgovora na ta pitanja kriju se u na~inima na koji ja~aju svoj imunitet 

je ulje gorko mo‘ete ga lak{e progutati 

umije{anog u salate ili jela. 

2. Vitamin C 

Sodium Ascorbate prah je oblik 

vitamina C koji djeluje protiv 

virusa i bakterija prije svega 

pospje{uju}i imunitet napadnutog 

organizma. 

Ljudsko tijelo ne sintetizira vitamin 

C, a preporu~ena doza iznosi 

60 mg na dan. To se jednostavno 

posti‘e konzumacijom svje‘eg 

vo}a i povr}a. 

3. Ljute paprike (tvar Capsa- 

icin) 

Jedna od najveli~anstvenijih 

biljaka je Capsicum, ili ljuta paprika. 

Dobro je poznato njeno djelovanje 

na cirkulaciju, poma‘e u 

odr‘avanju zdravog pritiska i 

sni‘avanju nivoa lo{eg holesterola. 

Biljka dobro djeluje i na 

probavu, a poma‘e i kod problema 

s plinovima. 

4. Mir i odmor 

Jedan od najsigurnijih na~ina 

da se razbolite je ‘ivotni stil koji 

uklju~uje hroni~ni stres i osje}aj 

umora. I negativne emocije i brige 

tako|er lo{e djeluju na imunitet. 

Dakle ja~anje imunolo{kog sistema 

zahtjeva sasvim suprotno - 

dovoljno spavajte, odmarajte se i 

unesite smijeh u ‘ivot. 

5. Tjelovje‘ba 

Ukoliko sad ne vje‘bajte, 

po~nite odmah. [etajte i kre}ite se 

{to ~e{}e i vi{e mo‘ete. Znojenje 

i kretanje pobolj{avaju rad 

imuniteta. 

6. Jedite luk i ~e{njak 

Redovno jedite ~e{njak i 

crveni luk. Njihovi sastojci dugoro~no 

djeluju vrlo povoljno 

na imunolo{ki sistem. 

7. Upoznajte ljekovito bilje 

Pro~itajte ne{to o ljekovitom 

bilju i upoznajte se s onim 

koje raste u va{oj blizini. [teta 

je ne iskoristiti ih. 

8. Pijte ~ajeve 

Nemate li vremena za 

istra‘ivanje ljekovitog bilja 

pijte zeleni i crni ~aj. Sadr‘e 

antioksidanse, bioflavonoide, 

tanine... Svi oni imaju antikancerogeno 

djelovanje. 

9. Zapisujte {ta jedete 

Sedmicu ili dvije zapisujte 

{to ste pojeli tokom dana i 

uo~ite lo{e navike. Unosite li 

previ{e masne hrane, rafiniranog 

bijelog bra{na i {e}era 

Potrudite se da vam jela budu 

raznolika i zdravija. 

10. Pijte dovoljno vode 

Treba li to jo{ jednom re}i 

Voda ~ini ogroman postotak 

na{eg tijela. Unosite je u ~esto 

- barem sedam do osam ~a{a 

na dan. 

(24sata.info 


SPORT 

Pi{e: Benjamin DAJI] 

O bh. reprezentaciji - opet 

Model za budu}nost 

Igrom slu~aja ili iznenadnim pobolj{anjem efektivnosti rukovodstva N/FSBiH, te{ko je 

razaznati, bh. nogomet je u zadnjih nekoliko hefti ponudio daleko pozitivniju sliku u odnosu 

na onu iz prethodnih mjeseci. Ovaj puta }emo se manje osvr}ati na razloge, a vi{e na 

konkretno trenuta~no stanje koje je nakon nedoumice oko (ne)zadovoljstva rezultatom u 

Albaniji dobilo pozitivni zaokret u vidu prijateljskih utakmica protiv Slova~ke i Poljske 

Mo‘e zvu~ati banalno da se 

zadovoljstvo bazira na 

odigravanju prijateljskih 

susreta, ali malo dublji pogled 

ukazuje na veliki napredak koji bi 

trebao postati trend za ubudu}e. 

Poznato je da gotovo uvijek kuburimo 

sa popunjavanjem UEFA-inih 

termina za odigravanje me|unarodnih 

susreta koji nemaju kvalifikacijski 

karakter, odnosno rijetko kada 

u tim terminima pronalazimo adekvatne 

protivnike, ili uop{te te{ko 

pronalazimo protivnike (sjetimo se 

komi~nog slu~aja „Rijeka“). Za 

usporedbu se mo‘e konstatirati da 

ozbiljniji nogometni savezi naj~e{}e 

popunjavaju kalendar i po godinu 

dana unaprijed. Ali suzdr‘imo se za 

sada od takvih pore|enja i ne otvarajmo 

usta na prevelike zalogaje. 

U Bratislavi su 17. novembra 

najbolji bh. fudbaleri odigrali prijateljsku 

utakmicu protiv Slova~ke i 

ta utakmica je ponudila nekoliko 

pozitivnih ta~aka, po~ev{i prije svega 

od na{eg protivnika. Slovaci su 

nekoliko mjeseci ranije pro{li grupnu 

fazu takmi~enja na Svjetskom 

Prvenstvu i po kvalitetu su bili adekvatan 

protivnik koji je mogao oslikati 

pravu snagu na{e reprezentacije. 

Naravno, analize napravljene na 

osnovu prijateljskih utakmica se moraju 

uzeti sa dozom rezerve, ali neke 

tendencije se u svakom slu~aju mogu 

smatrati mjerodavnim. 

Uz pozitivan rezultat (3-2) koji 

je me|u igra~ima i navija~ima zasigurno 

popravio moralno stanje u prvi 

plan su se nametnule i dvije ~injenice 

motivacijske i strate{ke prirode: 

igra~i su bili fokusirani tokom cijelog 

susreta i ~ini se da je selektor Su- 

{i} kona~no spoznao dobitnu formaciju 

na terenu. Po{to je bila u pitanju 

prijateljska utakmica smje{tena 

izme|u dva kola u liga{kim takmi~enjima 

{irom Evrope nije se moglo 

o~ekivati da obiluje prevelikom borbeno{}u 

sa bilo koje strane. Nije tako 

ni bilo, ali to ne zna~i da je neko 

bio spreman na poraz. Oba tima su 

poku{avala strpljivom igrom nadmudriti 

protivnika i tu se uo~io napredak 

u pristupu na{ih reprezentativaca. 

Nije bilo individualnog srljanja, 

odstupanja od osnovnih zadataka i 

manjka kretanja. Igralo se organizirano 

fazi napada i disciplinirano u 

fazi odbrane. Bilo je to svakako posljedica 

ispravnog mentalnog pristupa, 

ali djelimi~no i odluke izbornika 

Su{i}a da igra sa samo jednim klasi- 

~nim napada~em. Odluka koja se ve} 

dugo o~ekivala jer se ve} nekoliko 

puta pokazalo da istrajavanje u forsiranju 

zajedni~ke igre Pjani}a i Misimovi}a 

nu‘no mora proizvesti zamjenu 

jednog napada~a u korist dodatnog 

igra~a na sredini terena. Uz 

to su jo{ i 4 debitanta dobili svoju 

{ansu i ~inilo se po zavr{etku utakmice 

da je nepovjerenje prema selektoru 

i reprezentaciji koje se mjesecima 

me|u publikom polahko {irilo za 

sada utihnulo. 

Nekoliko dana nakon ovog doga|aja 

pojavila se informacija o eventualnoj 

prijateljskoj utakmici protiv 

Poljske u decembru. U prvi mah je 

ta mogu}nost izgledala kao neka 

vrsta {ale, me|utim za divno ~udo 

ispostavila se istinitom. Utakmica je 

odigrana 10. decembra u turskom 

gradu Antaliji i po{to datum odigravanja 

nije spadao me|u one gdje su 

klubovi du‘ni pustiti pozvane igra~e 

obje reprezentacije su nastupile sa 

nogometa{ima iz doma}ih liga, s tim 

{to su na{i momci bili potpomognuti 

Misimovi}em. Bila je to odli~na 

{ansa za pozvane da poka‘u svoj 

kvalitet i nametnu se selektoru, ali i 

prilika da steknemo realan dojam o 

snazi na{e Premijer Lige. Na{a liga 

se po FIFA-inoj zvani~noj rang-listi 

ne nalazi me|u 100 najkvalitetnijih, 

dok je poljska Ekstraklasa u nekoliko 

18 I BH GLAS I DECEMBAR 2010. 

posljednjih sezona zna~ajno dobila 

na kvalitetu i reputaciji. Dovoljno je 

u prilog ovome napomenuti da je 

Lech iz Poznanja upravo iz Evropske 

Lige eliminirao veliki Juventus. 

Kona~an rezultat je bio remi (2- 

2) kojim moramo biti prezadovoljni 

s obzirom na pomenute ~injenice o 

procjenama snaga doti~nih liga. Ono 

{to je malo va‘nije u odnosu na rezultat 

jesu procjene o mogu}nostima 

pojedinaca, odnosno pitanje ima 

li neko od onih koji su odigrali utakmicu 

neophodni kvalitet za igranje 

sa standardnim reprezentativcima. 

Analiziraju}i igru mora se konstatirati 

da su Poljaci bili dominiraju}i 

suparnik. Stvorili su vi{e {ansi, imali 

su loptu vi{e u svojim nogama i generalno 

su pokazivali vi{e inicijative. 

Sa druge strane bh. nogometa{i su 

pokazali zavidnu borbenost i u periodama 

kada su postizali pogotke ostavljali 

su utisak ekipe koja zna igrati. 

Me|utim, mora se priznati da je 

nosliac igre bh. tima i najbolji pojedinac 

susreta bio Misimovi} koji je 

svoju igru krunisao asistencijom i 

golom sa bijele ta~ke. îni se da bi 

se bez njega sve svodilo samo na 

pomenutu borbenost, a rezultat bi 

onda vjerovatno bio ne{to druga~iji 

i to u negativnom smislu. Drugi koji 

se iskazao u veoma pozitivnom svjetlu 

je bio Suba{i}, koji je ujedno bio 

strijelac na{eg prvog gola. On je nekoliko 

puta bio pozivan na pripreme 

A-tima i {ansu za igru je po prvi puta 

dobio u Bratislavi. Uprkos pozitivnom 

rezultatu i pojedinim svijetlim 

ta~kama u igri ostaje sumnja koliko 

neko od ostalih igra~a mo‘e pomo}i 

A-selekciji u punom sastavu. Dodu- 

{e mora se dodati da ovi igra~i ne 

samo da nikada ranije nisu igrali zajedno, 

nego su odradili tek par zajedni~kih 

treninga, tako da je u samom 

startu iz tog razloga te{ko bilo 

o~ekivati neku lepr{avu predstavu. 

Sve u svemu, ovu godinu reprezentacija 

BiH zaokru‘uje pozitivnim 

utiskom. Na organizacijskom planu 

je kona~no napravljeno par dobrih 

koraka sa gore opisanim utakmicama, 

najbolja selekcija izgleda da pronalazi 

dobitnu formulu na terenu, potencijalni 

reprezentativci iz doma}e 

lige su dobili priliku da iza|u iz sjene. 

Ovaj novembarsko-decembarski 

modul bi trebao postati model za budu}nost. 

Jaki protivnici za A-selekciju 

i vi{e prilika za dokazivanje za, 

nazovimo je tako, liga-reprezentaciju. 

Prema jo{ nepotvr|enim informacijama 

upravo ova selekcija igra~a 

iz Premijer Lige mogla bi od 12. do 

20. februara 2011. nastupiti na turniru 

8 veoma solidnih selekcija u 

SAD-u, i ako su ovi navodi ta~ni to 

je prilika koju ne bi smjeli propustiti. 

Tu bi ovi igra~i imali vremena da se 

bolje upoznaju, pripreme i pru‘e jo{ 

bolju partiju od ove u Antaliji. Ono 

{to malo zabrinjava je ~injenica da 

je termin za odigravanje prijateljske 

utakmice 9. februara sljede}e godine 

jo{ uvijek prazan. Pominjani su mogu}i 

protivnici, ali ni{ta konkretno 

nije dogovoreno. Me|utim, pozitivni 

dojam nakon Bratislave i Antalije 

nas jo{ uvijek dr‘i i govori nam da 

}emo od 9. do 20. februara gledati 

nekoliko dobrih utakmica bh. 

nogometa{a.

Pi{e: Vezuv BA[I] 

Kenan Hajdarevi} je ro|en 

29.1.1990. godine u 

Bosanskoj Gradi{ci. Ro- 

|en je u predve~erje svega najgoreg 

{to je moglo zadesiti njegovu 

domovinu, a da on toga nije bio 

ni svjestan niti je na doga|aje iz 

tog vremena mogao uticati na bilo 

koji na~in. I njegove roditelje, kao 

i gotovo sve Bo{njake u Bosanskoj 

Gradi{ci pomela je metla etni- 

~kog ~i{}enja i agresija na na{u 

domovinu. Zajedno sa roditeljima 

Kenan se obreo u Danskoj sa svega 

3 godine ‘ivota. Najranije djetinjstvo 

proveo je u izbjegli~kom 

kampu u Galtenu, gdje je do~ekao 

i polazak u {kolu. Nakon {to je 

zavr{io osnovnu {kolu upisao se 

u srednju trgova~ko-ekonomsku 

{kolu koju je uspje{no zavr{io. 

Namjera mu je upisati studij ekonomije 

u financijskom sektoru. 

Jo{ dok je ‘ivio u kampu, kao 

dje~ak je volio i obo‘avao fudbal. 

U tom periodu usadila mu se ‘elja 

za postizanjem golova koja ga i 

danas dr‘i. Njegov rasko{ni talenat 

nije ostao neprimje}en te je 

njegov fudbalski put i sportski razvoj 

veoma rano usmjeren, ~ini se 

pravim tokovima. Sa samo 10 godina 

‘ivota po~eo je igrati u fudbalskom 

klubu „AGF“, naravno u 

najmla|m selekcijama. I ovde je 

do izra‘aja do{lo njegovo umje}e 

baratanja loptom i glad za golovima. 

Sa 17 godina ve} se na{ao u 

prvoj danskoj diviziji u fudbalskom 

klubu „Fredericia“, a nakon 

toga obreo se u AC „Horsens“ ~iji 

je ~lan i danas. Za ovaj dio svoje 

karijere Kenan osje}a zahvalnost 

prema svom menad‘eru Ivanu 

Marku Bene{u, koji je, uvidjev{i 

sav talenat koji Kenan posjeduje, 

Kenanu pru‘io svaku mogu}u 

podr{ku i usmjeravao ga je u te- 

{kim tokovima fudbalskog profesionalizma. 

U AC „Horsens“ Kenan se 

veoma brzo i veoma dobro sna{ao. 

Uo~io je da njegov trener, Johnny 

Vølby, voli i cijeni ofanzivan fudbal 

te ga je to i obradovalo. To i 

jeste njegov stil igre, na~in razmi- 

{ljanja i ìvotna èlja: „Stalno 

napadati, juri{ati na gol i postizati 

pogotke“. Toga se i danas uporno 

drì i sve to daje rezultate. Upravo 

iz ovih razloga Kenan je jako dobro 

primljen u AC „Horsens“ te 

je time i sam veoma zadovoljan. 

U dru{tvu sa Kenanom, naj~e{}e 

je jo{ jedan na{ mladi}, a ime mu 

Portret sportiste: Kenan Hajdarevi}, fudbaler 

Mladi sportista ‘edan golova 

Kada neko vrijedno radi, a uz to voli zabijati golove, te kada je svim srcem 

posve}en sportu, tada se takva osoba na|e u svakodnevnim {ansama pa bilo 

to na fudbalskoj utakmici ili u svakodnevnom ‘ivotu. Jedan od takvih 

zaljubljenika u {anse i golove svakako je Kenan Hajdarevi}. 

Kenan 

Hajdarevi}: 

Najve}a ‘elja - 

dres sa 

nacionalnim 

grbom BiH 

je Sanel Kapidì}. Kenan se sa 

njim najradje druì, a zajedno su 

odrastali i prolazili trnovit put do 

udspjeha, od pionira iz Galtena do 

sada{njeg statusa i kluba, s tim {to 

je Sanel danas uspje{an ~lan kluba 

„AGF“ iz Aarhusa. Njihovo drugarstvo 

ne moè poremetiti ni rivalstvo, 

kada igraju kao protivnici, 

jedan protiv drugoga. Kenan 

ima odli~na odnos i sa svim sportskim 

kolegama s tim da se najvi{e 

voli druìti sa sportskim 

kolegom Gilbertom iz Brazila. 

Na pitanje koja mu je najve}a 

‘elja kao iz topa je odgovorio da 

je to dres sa nacionalnim grbom 

Bosne i Hercegovine. Uz ovo je 

istakao da je svjestan problema i 

pote{ko}a koji stoje na tom putu 

ali je konstatovao da je on jo{ 

uvijek mlad, da mu je karijera u 

usponu te da ima vremena, a nada 

da se taj njegov san i ostvari nikada 

ne}e umrijeti, barem dok se 

bavi ovim sportom. Prati na{ fudbal, 

dobro poznaje probleme koji 

prate reprezentaciju i sve oko nje. 

Osu|uje mije{anje politike u sport 

i misli da sve dok se iz sporta ne 

izbaci politika ne}e ni biti vrhunskih 

rezultata. 

Kada sam Kenana Hajdarevi- 

}a upitao koliko se on sam osje}a 

Bosancem, odmah je odgovorio 

100%. Nakon ovoga uslijedilo je 

i obrazlo‘enje. Istina je da je u Dansku 

do{ao sa svega 3 godine te 

da se iz predratnog vremena ne 

sje}a apsolutno ni~ega, {to bi ga 

moglo podsjetiti na domovinu. 

Roditelji su u njega usadili ljubav 

prema domovini i on je posje}uje 

kada god je u prilici. Iznenadila 

me njegova re~enica: „Kada odem 

u Bosnu sve mi nekako druga~ije 

miri{e, a posebno je jak osje}aj da 

sam kod ku}e“. On nikada ne}e 

napustiti Dansku niti }e se ikada 

vratiti u svoju domovinu, da tamo 

nastavi ‘ivot. Njegova sudbina i 

‘ivot tijesno su povezani sa 

zemljom u kojoj boravi, koja mu 

je dala sve u ‘ivotu i kojoj ostaje 

vje~no zahvalan. Sve {to je dobro 

i pozitivno dobio je i do‘ivio upravo 

ovdje te tu namjerava i ostati. 

Iz pri~a svojih najbli‘ih pa i prijatelja, 

te kroz posjete domovini 

Kenan je u potpunosti izgradio 

sliku o svom porijeklu, svojim 

korjenima, vjeri, tradiciji i kulturi. 

U trenucima slobodnog vremena 

Kenan voli gledati utakmice 

ameri~kog fudbala. Ta igra ga 

odu{evljava jer je puna dinamike, 

borbenosti, kombinatorike i sadejstva 

u akcijama ali i ‘estoke sile, 

te razmi{ljanja i mudrosti. Mnogo 

se razlikuje i od sporta kojim se 

on bavi. Pored ovoga voli pogledati 

i dobar film ili u bioskopu ili 

na TV, a u‘iva i u muzici. Voli svaku 

muziku koja ga ~ini opu{tenim 

te joj se u trenucima zadovoljstva 

i odmora od napornih treninga 

potpuno prepu{ta. 

I jo{ ne{to na kraju. Kenan ‘ivi 

u Horsensu, zajedno sa svojim 

bratom, sa kojim je veoma vezan. 

Brat mu je gra|evinski in‘enjer i 

radi u Aarhusu. Uspje{ni mladi 

ljudi, svaki u svom domenu, na 

ponos i radost roditeljima i domovini 

koja ih je iznjedrila. 


ZANIMLJIVOSTI 

Priredio: Emir OVÎNA 

Radnici na kineskoj farmi 

prekriveni p~elama 

Hiljade p~ela prekrili su 

dvoje radnika na farmi p~ela u 

Kini. Na fotografijama su Yang 

Chuanquan, predsjednik odbora 

Nanning Quanjian Farme, s 

kolegicom, pi{e „Daily Mail“. 

Nasmijani par ni po ~emu nije 

odavao uznemirenost zbog ~injenice 

da su doslovno prekriveni 

ovim vrijednim insektima. 

Fotografije su na~injene u Nanningu, 

glavnom gradu jugoza- 

padne kineske autonomne regije 

Guangxi Zhuang. P~ele su 

uposlenicima ostavile tek mali 

„otvor“ na glavi, odnosno nisu 

im pokrile ~elo i o~i. Sve ostalo 

su „napale“. Ostalo je nejasno 

jesu li one namamljene nektarom 

ili dijelovima sa}a, ali je 

svakako nevjerovatno da su 

Yang i njegova prijateljica pro- 

{li bez uboda. U svakom slu- 

~aju, fotografija je impresivna. 

novac, prenijela je lokalna {tampa. 

Razbojnici su zatim traìli od vlasnika 

da im predaju torbu za koju 

su vjerovali da sadrì dnevni pazar. 

Umjesto novca, kradljivci su 

dobili torbu punu tijesta za picu! 

îuaua dobila posao 

u japanskoj policiji 

îuaua pod nazivom Momo 

(breskva) polo‘ila je ispit za pse u 

policijskim snagama, u zapadnom 

Japanu. Tri kilograma te{ki pas 

treba postati dio istra‘iteljskog i 

spasila~kog tima koji se koristi u 

slu~ajevima katastrofe poput 

zemljotresa, javlja BBC. Si}u{nost 

ovog psa zna~i da }e biti u stanju 

ugurati se u mjesta koja su preuska 

za ve}e pse, poput njema~kih 

ov~ara. îuaue, nazvane po meksi~koj 

dr‘avi, su jedna od najmanjih 

pasmina pasa. „Prava je rijetkost 

da ~iuaua radi kao policijski 

pas“, rekla je glasnogovornica 

policije u Nari, u zapadnom Japanu, 

dodav{i kako im je namjera 

iskoristiti Mominu si}u{nost. 

Momo, koja ima sedam godina, 

po~inje raditi u januaru. 

@ivio 28 godina sa 

{tapi}em za jelo u 

stomaku! 

Hirur{ki tim iz [angaja izvadio 

je iz stomaka jednog Kineza 

{tapi} za jelo koje je ovaj progutao 

prije 28 godina, prenosi tamo{nja 

{tampa. Mu{karac star 50 godina, 

imenovan samo kao D‘ang, proveo 

je vi{e od polovine ‘ivota sa 

{tapi}em u stomaku bez ikakvih 

tegoba, sve dok zbog gastritisa 

nije oti{ao kod ljekara, navodi list 

China Daily. [tapi} je iz stomaka 

uklonjen malim rezom na abdomenu 

u bolnici Tong|i u [angaju, 

kazao je listu Orijental morning 

post hirurg D‘ang Dongvej, javila 

je beta. Okolnosti u kojima je Kinez 

progutao {tapi} nisu poznate. 

Konj u ulozi psa vodi~a 

slijepe muslimanke 

Penzioner zidao 

ulaz u podrum, pa 

sam sebe zazidao! 

Jedan je njema~ki penzioner htio 

je zazidati ulaz u podrum, a na 

kraju je zazidao sam sebe. Mu{karac 

iz Jene je shvatio kako je 

pogrije{io tek kada je zavr{io sa 

poslom. Policija je u svom saop{tenju 

njegov poduhvat nazvala 

„prili~no glupim“. Nakon {to je 

nekoliko dana proveo u podrumu, 

odlu~io je sru{iti zid, ali ne onaj 

koji je zazidao, nego kom{ijin, 

navodi „Dnevnik.hr“. Kada su 

~uli zvuk bu{ilice, kom{ije, sa 

kojima je bio u sva|i, su pozvali 

policiju. Nakon {to je uspio probiti 

rupu u zidu, do~ekala ga je 

policija, koja ga je uhapsila. 

Francuskinja bila 

zaglavljena tri 

sedmice u WC-u 

Francuski vatrogasci oslobodili 

su 69-godi{nju ‘enu koja je 

provela tri sedmice zaglavljena u 

kupatilu. Njene pozive u pomo} 

lupanjem u cijevi kom{ije su 

ignorisale. Spasioci su ‘enu 

prona{li u vrlo lo{em stanju nakon 

{to su provalili u njen stan, u 

pari{kom predgra|u Epinay-sous- 

Senart. Slu~aj su prijavile kom{ije 

koje su primijetile da je nestala. 

Nesretna starica zaglavila se u kupatilu, 

jer je pukla brava na vratima. 

Policija je izjavila da je ‘ena 

uspjela pre‘ivjeti tako {to je pila 

toplu vodu iz ~esme. Tokom no}i 

je poku{avala alarmirati kom{ije 

lupanjem od cijevi u kupatilu. 

Kom{ije su me|utim mislile da 

neko vr{i popravku kupatila. Zato 

su potpisivali peticiju s namjerom 

da otkriju ko to radi i da ga u tome 

zaustave, javlja AFP. 

Lopovi umjesto 

novca odnijeli 

tijesto za picu! 

Kradljivci koji su namjeravali 

da ukradu novac od vlasnika jedne 

picerije u New Yorku, pobjegli su 

sa torbom u kojoj se nalazilo - 

tijesto za picu, saop{tila je njujor{ka 

policija. Salvatore LaRosa i 

jedan sau~esnik pratili su vlasnike 

picerije „Brothers“, a zatim im 

prijetili oru`jem zahtijevaju}i 

Porodica slijepe Mone Ramouni 

iz Detroita u Sjedinjenim 

Ameri~kim Dr‘avama nije joj 

dozvolila da nabavi psa vodi~a, 

ali se, za~udo, uop{te nisu bunili 

kad je do{la na ideju da nabavi 

malog konja. Dvadesetosmogodi{njakinja 

je tri godine {tedjela 

kako bi kupila minijaturnog konja 

istreniranog da bude njene 

o~i. Konj joj poma‘e da u|e i 

iza|e iz vozila, vodi je kroz gu- 

‘vu, a nau~io je i da je mirno 

~eka u zatvorenim prostorima. 

Mona i njeni roditelji su muslimani 

i nisu dozvolili nabavku 

psa koji bi ‘ivio s njima u ku}i, 

jer se ‘ivotinja smatra ne~istom. 

Ipak, trogodi{njeg konja visokog 

samo metar i te{kog oko 70 

kg prihvatili su ra{irenih ruku, 

pi{e list „Mirror“. Studentica 

Ramouni vid je izgubila kratko 

nakon ro|enja i uvijek se morala 

oslanjati na nekog od ~lanova 

porodice kad bi htjela iza}i vani. 

U jednom trenutku je pomislila 

kako od njenog ‘ivota ne}e biti 

ni{ta. Sada kad ima konja Cali, 

Mona je ponovo optimista i vjeruje 

da je sve mogu}e. Mnogi 

muslimani smatraju da pas mo- 

‘e pokvariti abdest, ali se konj 

smatra ~istom ‘ivotinjom. Konji 

mogu ‘ivjeti do 30 godina, {to 

je dvaput vi{e od pasa. 


Ameri~ka vojska oprema se lete}im 

automobilima 

Ministarstvo odbrane SAD-a 

dodijelilo je dva ugovora za razvoj 

takozvanih „lete}ih Humveeja“. 

Zahtjevi DARPA-e (Defense 

Advanced Research Projects 

Agency), agencije Ministarstva 

odbrane SAD-a odgovorne za razvoj 

novih vojnih tehnologija, bili 

su relativno jednostavni - vozilo 

~ije bi mjere maksimalno iznosile 

9 metara u duìnu, 2,5 metara u 

{irinu i 2,7 metara u visinu, 

trebalo bi imati nosivost od 

najmanje 450 kilograma, te mo}i 

poletjeti sa mjesta, bez zalijetanja 

i podignuti se do visine od 3.000 

metara. Dodatne bodove donijela 

bi mogu}nost i da su vozila autonomno 

upravljiva kako vojnike 

ne bi trebalo dodatno obu~avati. 

Razvojni ugovor za izradu koncepta 

dobile su dvije kompanije - 

Lockheed Martin i AAI. AAI-jev 

koncept djeluje kao kriànac 

aviona, helikoptera i automobila, 

dok Lockheed Martinova varijanta 

izgleda kao da je si{la sa platna 

Cameronovog blockbustera 

Avatar, navode hrvatski mediji. 

Zasad nema tehni~kih detalja, ali 

oba automobila/aviona trebali 

bismo u akciji vidjeti ve} 2015. 

Ukrao laptop, 

podatke vratio 

vlasniku na USB-u! 

Profesor Univerziteta Umea u 

[vedskoj bio je o~ajan kada mu 

je ukraden prenosivi „laptop“ 

kompjuter, na kome je ~uvao 

podatke iz svog desetogodi{njeg 

rada. Prijavio je kra|u i „digao 

ruke“ od laptopa, ali se zaprepastio 

kada mu je sedam dana 

kasnije po{tom stigao USB, na kome 

je prona{ao kompletan sadràj 

svog kompjutera. „Bio sam potpuno 

{okiran! Osoba koja je ukrala 

mora da je provela sate prebacuju}i 

podatke na prenosivu memoriju. 

Iako mi je kompjuter ukraden, 

ovo je gest koji mi vra}a nadu 

u ~ovje~anstvo“, rekao je profesor 

{vedskoj {tampi koja nije navela 

njegovo ime. Profesor je dodao da 

je na USB memoriji zatekao „cio 

svoj ìvot“, i zahvalio se lopovu. 

Neobja{njivo ~udo: 

Ra|a se sve vi{e 

blizanaca! 

U zvorni~kom kraju posljednjih 

godina doga|a se ~udo koje 

niko ne zna da objasni - ra|a se 

sve vi{e blizanaca. U gradskoj 

bolnici ka‘u da u prosjeku 

godi{nje na svijet do|e ~ak 12 

„pari“ bliznaca. Samo u prvih sedam 

mjeseci ove godine ro|eno 

ih je sedam. Uglavnom se ra|aju 

prijevremeno, prete‘no carskim 

rezom, pi{e „San“. 

Upoznajte crno-bijele blizance 

Oplja~kao banku, 

pa u njoj ostavio 

li~nu kartu 

Da 6 hiljada ukradenih dolara 

lopov nije stavio u nov~anik, 

policijski su inspektori znali ~im 

su do{li na mjesto provale u jednu 

banku na Floridi. Naime, 

kradljivac je izgubio nov~anik 

prilikom plja~ke i tako policiji 

olak{ao posao. ’26-godi{njak je 

do{ao s pi{toljem u Destin’s 

Union State Bank i naredio zaposlenicima 

da se spuste na pod. 

Uzeo je 6 hiljada dolara i pobjegao. 

Dok smo pretra‘ivali banku, 

svjedok je u blizini prona{ao 

nov~anik. Sliku na li~noj karti iz 

nov~anika pokazali smo zaposlenicima, 

koji su rekli da bi to 

mogao biti po~initelj’, pojasnio je 

djelatnik u {erifovom uredu Okaloosa 

okruga, pi{e dnevnik.hr. 

Policajci su zatim pretra‘ili ku}u 

mu{karca kojem je nov~anik 

pripadao te prona{li pi{tolj i 

novac. 

Nezaposleni 

Makedonac prijavio 

prihod od 1,6 

miliona eura 

Najve}i prihod u Makedoniji 

u pro{loj godini prijavio je nezaposleni 

Skopljanac, koji je Upravi 

prihoda prijavio iznos od 97,9 miliona 

denera ili 1,6 miliona eura. 

Novac je zaradio trguju}i na berzama. 

Najve}u godi{nju brutoplatu 

u iznosu od 47 miliona denera, 

oko 770.000 eura zaradilo je 

lice zaposleno u farmaceutskom 

biznisu, pi{u skopski mediji. 

Zanimljivo je da su neki gra|ani, 

osim plate, zaradili i dopunske 

prihode koji dosti‘u blizu 140.000 

eura. Me|u njima je i jedan penzioner. 

Od igara na sre}u najve}i 

dobitaka prijavio je gra|anin Strumice, 

koji je zaradio 200.000 eura. 

U ovoj godini prijavljeno je manje 

prihoda u odnosu na pro{lu, a 

prvih 10 po zaradama su iz Skoplja. 

Rekorder po prijavljenom 

prihodu ste~enom u 2008. godini 

iznosio je 15 miliona eura. 

Britanka Shirley Wales 

(21), koja je rodila blizance carskim 

rezom, bila je zapanjena 

kad joj je babica uru~ila djecu. 

Sin je bio tamnoput na nju, a 

k}erka je bila slika i prilika oca, 

imala je svijetlu ko‘u i plave 

o~i, pi{e „Daily Mail“. Dje~ak 

Leo i djevoj~ica Hope su ro|eni 

u bolnici u West Yorkshireu. 

Shirley je rekla da je znala da 

nosi blizance, te da je jedno 

dijete mu{ko, a drugo ‘ensko, 

ali ni slutiti nije mogla da }e 

djeca imati razli~itu boju ko‘e. 

„Za vrijeme trudno}e sam se 

{alila s tim da bi bebe mogle biti 

crno-bijele, te da }u ih u tom 

slu~aju nazvati Ebanovina i 

Bjelokost. Kad su ipak tako 

ro|eni, shvatila sam da bi bilo 

okrutno da ih tako nazovem“, 

kazala je Shirley i dodala: „Kad 

su se tek rodili Hope je bila potpuno 

bijela, a Leo se nije drasti~no 

razlikovao jer su oboje 

imali malo ùte boje na sebi. 

No, kasnije je njegova koà 

postala jo{ tamnija, dok je k}erkica 

ostala bijela“. Majku i 

djecu dnevno je posje}ivalo po 

100 ljudi prvih dana, jer su se 

svi èljeli li~no uvjeriti u razli- 

~itost blizanaca. Shirley je u 

svakom slu~aju presretna jer je 

prièljkivala dje~aka i djevoj~icu. 

Djeca su ve} stara 14 sedmica 

i postepeno razvijaju 

svoje osobnosti. „To su moja 

mala ~uda. Oni su toliko razli- 

~iti i apsolutno odvojeni svjetovi. 

Istina, nekad ljudima trebam 

obja{njavati kako je i Hope moje 

dijete, ali meni to ne smeta, 

sretna sam zbog svega“, kazala 

je Shirley. 


Predstavljamo vam: 

D‘eko Hod‘i}, akademski slikar, Sarajevo 

40. godi{njica 

umjetni~kog rada 

i 60 godina ‘ivota 

„Na kolonijama se 

doga|aju susreti 

razli~itih kultura, 

stje~u nova 

poznanstva i saznanja 

i na taj na~in se {ire 

pipci kulture jednog 

naroda... Po~itelju 

sam se do sada 

posvetio tri puta, jer 

je u njemu aura 

pozitivne energije 

gotovo opipljiva, pa 

su tu dani bili 

ispunjeni kreativnim 

uzletima», rekao je 

Dèko Hodì}, u 

intervjuu za «Dnevni 

list», u povodu 

odràvanja slikarske 

kolonije drugog 

saziva «Hercegovina 

2009. Po~itelj».“ 

U 

Gradskoj galeriji 

«Collegium artisticum», 

u Sarajevu, od 19. 11. do 

08. 12. 2010. godine, postavljena 

je samostalna retrospektivna izlo- 

‘ba akademskog slikara iz Sarajeva, 

D‘eke Hod‘i}a, u povodu 

40. godi{njice njegovog umjetni- 

~kog rada i 60. godi{njice ‘ivota. 

Otvaranju izlo‘be prisustvovalo je 

preko 300 sudionika, ljubitelja 

likovne umjetnosti i po{tovalaca 

djela ovog vrijednog bosanskohercegova~kog 

i sarajevskog 

umjetnika. Svakodnevno, posje- 

}uje je veliki broj gra|ana Sarajeva 

i Bosne i Hercegovine. Umjetnik 

je zadovoljan posjetom, ali 

nezadovoljan podr{kom aktuelnih 

vlasti, koja primjenjuje razli~ite 

ar{ine prema umjetnicima i njihovom 

stvarala{tvu, ponajprije, u 

zavisnosti kojoj politi~koj opciji 

pripadaju, a najmanje po stvarnoj 

umjetni~koj vrijednosti njihovih 

ostvarenja. 

[to se prije takav odnos promijeni, 

to }e prije do}i bolji dani i 

za umjetnike i za njihovo stvarala{tvo, 

ali i za Bosnu i Hercegovinu, 

kao zemlju rasko{nih talenata u 

svim poljima ljudske djelatnosti. 

Poti~e iz porodice u kojoj je 

ro|eno, odraslo i likovnoj umjetnosti 

dalo nemjerljiv doprinos, 

osmero likovnih umjetnika, sa 

zavr{enim akademskim likovnim 

obrazovanjem. Ro|en je 1950. 

godine, u Godijevu (sjeverni dio 

Crne Gore), a od 1970. godine ‘ivi 

i radi u Sarajevu. D‘eko Hod‘i} 

spada u red anga‘ovanih likovnih 

umjetnika, a njegova djela ilustriraju, 

uz ostalo, i sav ljudski nemar 

i {tetu koju jedino ~ovjek/ 

ne~ovjek uzrokuje na zemlji. 

Zapravo, on umjetni~kom vizijom 

pokazuje ostatke tragova ru{iteljstva, 

pri ~emu ni ru{iteljima nije 

po{lo za rukom da uni{te sve. Tu 

su ugljenisani ostaci iza po‘ara u 

Orjentalnom institutu u Sarajevu, 

Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci 

Bosne i Hercegovine, 

sa~uvane minijature rukotvorina 

koje predstavljaju bo{nja~ku kulturnu 

ba{tinu, odnosno kontinuitet 

‘ivota i t.d. 

U ratu je izgubio oko 2000 

svojih likovnih radova. Neki od tih 

radova sa~uvani su u katalozima 

likovnih zlo‘bi na kojima je D‘eko 

izlagao, a izlagao je diljem Bosne i 

Hercegovine i u mnogim evropskim 

gradovima, te sudjelovao u radu 

brojnih likovnih kolonija. 

Najve}i broj izlo‘enih radova 

pripadaju ciklusu «Ljudi iz sjene». 

Tu su i radovi iz slikarske kolonije 

drugog saziva «Hercegovina 

2009. Po~itelj», kao i portret autorovog 

djeda, ura|en 1964. godine, 

kada je autor imao 14 godina. Original 

portreta se nalazi u Beogradu, 

kod rodbine umjetnika, ali je 

D‘eko uspio da uradi printanu 

verziju ovog izvanredno vrijednog 

portreta i uvrsti ga u svoju jubilarnu, 

retrospektivnu izlo‘bu. 

U pripremi je i Monografija u 

kojoj se predstavlja likovno stvarala{tvo 

akademskog slikara 

D‘eke Hod‘i}a, koji, evo, na lijep 

na~in, obilje‘ava 40. godi{njicu 

svoga umjetni~kog rada i 60. 

godi{njicu ‘ivota. Po‘elimo mu 

dobro zdravlje i jo{ puno, puno 

likovnih ostvarenja. 

Idriz HOD@I] 


ØDLAND” 

halal slagteri 

“KØDLA 

Hel lamme 

1 kg 55,- 

Kalvelår 

1 kg 

38,- 

Kalveklump 1kg 

100,- 

80,- 

Hakket oksekød 3kg 

120,- 

Kalvekød 

(med ben) 3 kg 

100,- 

Lammekød 

3 kg 

Kalvekød 

(uden ben) 1kg 50,- 

Hakket kød 

(blandet oksekød 

+ lammekød) 

3 kg 

100,- 

Kalvekød 

(med ben) 

120,- Bland selv 3 kg 

Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033 

Novo! Novo! Novo! 

Nyhed! Nyhed! Nyhed! 

MES pizzabar 

Adresse: 

Nørregade 5, 6623 Vorbasse 

Telefon: 75333110 

Åbninstider: 

Mandag - torsdag: 15: 21 

Fredag - søndag: 12 :22 

Nyheder! 

Grillmad Nyhed: 

Cevap - bosnisk specialitet

dalje

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?