01.02.2015 Views

Peter Bornemisa, Tragedija na mađarskom jeziku (Sofokle, Elektra)

Peter Bornemisa, Tragedija na mađarskom jeziku (Sofokle, Elektra)

Peter Bornemisa, Tragedija na mađarskom jeziku (Sofokle, Elektra)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

28. maj<br />

Zapisi iz podzemlja:<br />

Logika + Kiseonik<br />

NOVA akademija umetnosti Beograd<br />

NOVA akademija umetnosti<br />

Carigradska 62/2<br />

11000 Beograd<br />

www.nova.edu.rs<br />

I, II, III godi<strong>na</strong> glume i režije<br />

Klasa: Ljubiša RISTIĆ, asistent: Filip GAJIĆ<br />

F. M. Dostojevski<br />

Zapisi iz podzemlja<br />

Reditelj: Periša ARMUŠ<br />

Autor origi<strong>na</strong>lne muzike: Marko MATOVIĆ<br />

Ni<strong>na</strong> Čakić / Vanja Vodeničarević<br />

Logika<br />

Režija: Ni<strong>na</strong> ČAKIĆ / Vanja VODENIČAREVIĆ<br />

Kostimograf, scenograf: Ni<strong>na</strong> ČAKIĆ<br />

Ivan Viripajev<br />

Kiseonik<br />

Igraju<br />

JELENA ŠTETIĆ<br />

MAŠA RADOVIĆ<br />

MIHAILO PLANKOŠ<br />

DAMJAN POPOVIĆ<br />

VOJISLAV TOMIĆ<br />

MARKO BATAKOVIĆ<br />

IVAN PANTELIĆ<br />

Reditelj: Jovan STAMATOVIĆ-KARIĆ<br />

Autori origi<strong>na</strong>lne muzike: Veljko KARIĆ, Jovan STAMATOVIĆ-KARIĆ<br />

Dizajner zvuka i muzike: Veljko KARIĆ<br />

144


28. maj<br />

Anton Pavlovič Čehov<br />

Galeb<br />

Akademija umetnosti Novi Sad<br />

Klasa glume <strong>na</strong> srpskom <strong>jeziku</strong><br />

Akademija umetnosti Novi Sad<br />

Đure Jakšića 7, 21000 Novi Sad<br />

www.akademija.uns.ac.rs<br />

III godi<strong>na</strong> glume <strong>na</strong> srpskom <strong>jeziku</strong><br />

Klasa: Ljuboslav MAJERA, red. prof., saradnik: Predrag MOMČILOVIĆ<br />

Adaptacija, režija, scenografija, izbor kostima i muzike: Ljuboslav MAJERA<br />

Asistent režije: Predrag MOMČILOVIĆ<br />

Majstor svetla: Nikola MARINKOV<br />

Igraju<br />

Iri<strong>na</strong> Nikolajev<strong>na</strong> Arkadi<strong>na</strong> ALEKSANDRA BELOŠEVIĆ / ALEKSANDRA PEJIĆ<br />

Konstantin Gavrilovič Trepljev UROŠ MLADENOVIĆ<br />

Petar Nikolajevič Sorin<br />

NIKOLA ŠURBANOVIĆ<br />

Ni<strong>na</strong> Mihailov<strong>na</strong> Zareč<strong>na</strong> UNA ĐELOŠEVIĆ / NIKOLINA SPASIĆ<br />

Ilja Afa<strong>na</strong>sijevič Šamrajev VLADIMIR MAKSIMOVIĆ<br />

Poli<strong>na</strong> Andrejev<strong>na</strong><br />

ALEKSANDRA BELOŠEVIĆ / KRISTINA JEVTOVIĆ<br />

Maša<br />

TATJANA MATEŠA<br />

Boris Aleksejevič Trigorin UGLJEŠA SPASOJEVIĆ<br />

Jevgenij Sergejevič Dorn PREDRAG MOMČILOVIĆ, k. g.<br />

Semjon Semjonovič Medvedenko<br />

Violončelo<br />

VESNA GARABANTIN<br />

Posvećeno onima koji su bili, koji jesu i koji će biti posvećenici umetnosti.<br />

Glavni motiv predstave Galeb je profesija umetnika, glumca, pisca ili<br />

stvaraoca uopšte, njegova htenja, težnje, čežnje, potrebe i vizije profesio<strong>na</strong>lnog<br />

života u budućnosti. Šta hoćemo, šta očekujemo Šta <strong>na</strong>s čeka u budućnosti<br />

Traženje vlastite sreće i prihvatanje realne situacije.<br />

Scenografija je <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> od ostataka starih enterijera Srpskog <strong>na</strong>rodnog<br />

pozorišta u Novom Sadu, dasaka koje su dotrajale i koje su zamenjene<br />

novima, što upućuje <strong>na</strong> sve one koji su posvetili svoj život ovoj vrsti<br />

umetnosti, a slič<strong>na</strong> sudbi<strong>na</strong> čeka i <strong>na</strong>s.<br />

145


28. maj<br />

<strong>Peter</strong> <strong>Bornemisa</strong> / Bornemisza Péter<br />

<strong>Tragedija</strong> <strong>na</strong> mad - arskom <strong>jeziku</strong>,<br />

iz Sofoklove „Elektre”<br />

Tragoedia magyar nyelven,<br />

az Sophocles „Electrájából”<br />

Akademija umetnosti Novi Sad<br />

Klasa glume <strong>na</strong> mađarskom <strong>jeziku</strong><br />

Akademija umetnosti Novi Sad<br />

Đure Jakšića 7, 21000 Novi Sad<br />

www.akademija.uns.ac.rs<br />

III godi<strong>na</strong> glume <strong>na</strong> mađarskom <strong>jeziku</strong><br />

Profesor: Šandor LASLO / László Sándor<br />

Asistent: Aron BALAŽ / Balázs Áron<br />

Igraju<br />

Egist<br />

Parasit<br />

Klitemnestra<br />

<strong>Elektra</strong><br />

Krisotemis<br />

Hor<br />

Orest<br />

Učitelj<br />

BORIS KUCOV / Kucsov Borisz<br />

ĐERĐ VIRAG / Virág György<br />

TIMEA LERINC / Lőrinc Timea<br />

EMESE NAĐABONJI / Nagyabonyi Emese<br />

JUDIT LASLO / László Judit<br />

MATE NEŠIĆ, ROBERT RUTONIĆ / Nésity Máté, Rutonity Róbert<br />

ARNOLD PAP / Papp Arnold<br />

ZOLTAN DEVAI / Dévai Zoltán<br />

Na sceni gledamo savremeno čitanje teksta iz 16. veka i problematiku<br />

Elektre. Uz sitne dramaturške dorade zadržan je<br />

„ukus” jezika toga vreme<strong>na</strong>. Mađarski pisac <strong>Peter</strong> <strong>Bornemisa</strong><br />

sačuvao je motive Sofoklove tragedije. <strong>Elektra</strong> predstavlja<br />

problematiku porodičnih odnosa u kojima se prepliću<br />

iskušenje, osveta, želja za moći. U ovoj tragediji ipak ima<br />

mesta i za humor.<br />

146


29. maj<br />

Semir Gicić<br />

Prokletstvo<br />

Inter<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni univerzitet u Novom Pazaru<br />

Odsek za glumu<br />

Inter<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni univerzitet u Novom Pazaru<br />

Dimitrija Tucovića bb<br />

36300 Novi Pazar<br />

www.uninp.edu.rs<br />

IV godi<strong>na</strong> glume<br />

Klasa: Enver PETROVCI, asistent Aida KOZAR<br />

Režija: Enver PETROVCI<br />

Scenski pokret: Miodrag KRČMARIK<br />

Muzika: Sanjin KOČAN<br />

Plakat: Amir COROVIĆ<br />

Igraju<br />

Svetislav Jakovljević<br />

Dubravka Jakovljević<br />

Dušan Jakovljević<br />

Sandra Jakovljević<br />

Maler Belajbeg<br />

SEMIR GICIĆ<br />

DEANA KOSTIĆ<br />

EMIR PLOJOVIĆ<br />

ZEHRA AYBAR<br />

MITAR BELOICA<br />

Slatko-gorki tekst govori o srednjostaleškoj porodici Jakovljević koju je<br />

Svetislav, glava porodice, odvukao u propast, tako što se zarad ličnih interesa<br />

ogrešio o bratanicu. Svetislava Jakovljevića igra mladi i perspektivni<br />

glumac Semir Gicić, koji <strong>na</strong> jedinstven <strong>na</strong>čin oslikava čoveka sigurnog u<br />

sebe i svoje postupke, iako mu savest nije <strong>na</strong>jčistija. Naizgled <strong>na</strong>ivan i ugledan<br />

gospodin, a u suštini otelotvorenje zla, Gicić odišući sigurnošću nosi<br />

lik Svetislava. Dubravku igra iskus<strong>na</strong> glumica šabačkog Narodnog pozorišta<br />

Dea<strong>na</strong> Kostić. Uloga Duša<strong>na</strong>, si<strong>na</strong> bračnog para Jakovljević, povere<strong>na</strong> je<br />

Emiru Plojoviću. On svojim šarmom unosi veselost u duhovno zapušteni<br />

dom Jakovljevića. Sandru Jakovljević, Svetislavljevu bratanicu koja nosi epitet<br />

osvetnika, igra doarovita glumica Zehra Aybar. Advokata Malera Belajbega,<br />

bliskog saradnika Svetislava Jakovljevića, u prljavim poslovima neodoljivom<br />

pojavom tumači Mitar Beloica.<br />

Unutar ovako zadatih koordi<strong>na</strong>ta, glumci/studenti ulaze, izlaze, prolaze<br />

kroz kuću u kojoj obitavaju optužbe, osude, prevare, kletve i u kojoj jedino<br />

pravda postaje <strong>na</strong>čin iskazivanja istine, s<strong>na</strong>žni krik unutrašnje drame.<br />

147


29. maj<br />

Stvaranje lika<br />

Fakultet dramskih umetnosti Beograd<br />

Fakultet dramskih umetnosti Beograd<br />

Bulevar umetnosti 20<br />

11070 Beograd<br />

www:fdu.edu.rs<br />

F. M. Dostojevski, Milan Kundera, Aleksandar Dima, Dragoslav Mihailović<br />

II godi<strong>na</strong> glume<br />

Šef klase: Dr Vladimir JEVTOVIĆ, red. prof.<br />

Saradnik: Srđan J. KARANOVIĆ, docent<br />

Igraju<br />

JOVANA GAVRILOVIĆ<br />

IVANA DUDIĆ<br />

JELISAVETA KARADŽIĆ<br />

IVA KEVRA<br />

BRANKICA SEBASTIJANOVIĆ<br />

ANITA STOJADINOVIĆ<br />

BOGDAN BOGDANOVIĆ<br />

MILOŠ ĐUROVIĆ<br />

DUŠAN MATEJIĆ<br />

STEFAN RADONJIĆ<br />

Stvaranje lika čine monolozi iz književnih dela Dostojevskog, Kundere,<br />

A. Dime i D. Mihailovića, ispovesti izabrane iz novi<strong>na</strong>, intervjui i imitacije<br />

(podeljeni su po kategorijama: profesori, stari i likovi iz okoline). Program<br />

je prvi put izveden 27. decembra 2011. kao ispit iz predmeta Gluma<br />

3 (<strong>na</strong>kon trećeg semestra studija glume). Odabrane vežbe od kojih<br />

je sačinjen u skladu su s <strong>na</strong>stavnim planom i programom Katedre za<br />

glumu FDU u kome stoji da „predavanja i razgovori treba da upute studenta<br />

u z<strong>na</strong>nja o liku kao elementu glume i da mu predlože metode<br />

stvaranja LIKA”.<br />

148


29. maj<br />

Rejmon Keno<br />

Stilske vježbe<br />

Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci<br />

(Republika Srpska, BiH)<br />

Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci<br />

Bulevar vojvode Petra Bojovića 1a<br />

78000 Banja Luka (Republika Srpska, BiH)<br />

http://au.unibl.org<br />

Ispit II godine glume<br />

Klasa: Ele<strong>na</strong> KOSTIĆ, docent, Velimir BLANIĆ, viši asistent<br />

Prevod: Danilo KIŠ<br />

Režija: Ele<strong>na</strong> KOSTIĆ i Velimir BLANIĆ<br />

Scenski pokret: Re<strong>na</strong>ta AGOSTINI<br />

Scenski govor: Radovan KNEŽEVIĆ<br />

Igraju<br />

Recenzija izdavača<br />

Otmeno<br />

Italijanizmi<br />

Animizam<br />

Probabilist<br />

Olfaktivno<br />

Seljački<br />

Precizno<br />

Drugi subjektivni stav<br />

Logička a<strong>na</strong>liza<br />

Prosto prošlo vreme<br />

San<br />

Aleksandri<strong>na</strong>c<br />

Medicinski<br />

SINIŠA SUŠIĆ<br />

IVAN PERKOVIĆ<br />

NATAŠA RAČIĆ<br />

DANILO KERKEZ<br />

MARINA PIJETLOVIĆ<br />

SMILJANA MARINKOVIĆ<br />

MARIJA ĐAJIĆ<br />

IVAN PERKOVIĆ<br />

NATAŠA RAČIĆ<br />

DANILO KERKEZ<br />

MARINA PIJETLOVIĆ<br />

SMILJANA MARINKOVIĆ<br />

MARIJA ĐAJIĆ<br />

SINIŠA SUŠIĆ<br />

Delo Stilske vežbe Rejmo<strong>na</strong> Kenoa, u sjajnom prevodu Danila Kiša,<br />

omogućava da isti siže jednog stvarnog i ba<strong>na</strong>lnog događaja dočaramo<br />

<strong>na</strong> više <strong>na</strong>či<strong>na</strong>. Od stoti<strong>na</strong>k Kenoovih „stilskih vežbi” odabrali<br />

smo 29 i organizovali ih <strong>na</strong> zajedničkoj dramaturškoj ravni, što i sam<br />

Keno preporučuje kao <strong>na</strong>jplodotvorniji <strong>na</strong>čin interpretacije. Brzom<br />

transformacijom glumaca-izvođača, smatramo da smo uspeli da potvrdimo<br />

osnovne kvalitete Stilskih vežbi: one su, pre svega, igra duha,<br />

ali i delo koje dokazuje da trivijalnost teme nema istinski z<strong>na</strong>čaj,<br />

nego da postupak (prosede) i instrument (jezik) <strong>na</strong>jčešće određenu<br />

temu čine ba<strong>na</strong>lnom.<br />

Ja pa Ja<br />

Građenje reči<br />

Šizički<br />

Apokope<br />

Moderan stil<br />

Imperfekt<br />

Ženski<br />

Nez<strong>na</strong>nje<br />

Reli-riječi<br />

Onda<br />

Priča<br />

Priprosto<br />

Usklici<br />

Gustativno<br />

Upitnik<br />

IVAN PERKOVIĆ<br />

NATAŠA RAČIĆ<br />

MARINA PIJETLOVIĆ<br />

SINIŠA SUŠIĆ<br />

MARIJA ĐAJIĆ<br />

IVAN PERKOVIĆ<br />

NATAŠA RAČIĆ<br />

DANILO KERKEZ<br />

MARIJA ĐAJIĆ<br />

SMILJANA MARINKOVIĆ<br />

MARINA PIJETLOVIĆ<br />

IVAN PERKOVIĆ<br />

NATAŠA RAČIĆ<br />

MARIJA ĐAJIĆ<br />

DANILO KERKEZ i SMILJANA MARINKOVIĆ<br />

149


30. maj<br />

Vojislav Savić<br />

Čuješ li, mama, moj vapaj<br />

Počuješ, mama, môj nárek<br />

Fakultet dramskih umetnosti<br />

Akademija umetnosti u Banskoj Bistrici (Slovačka)<br />

Akadémie umení v Banskej Bystrici<br />

Horná 95<br />

97401 Banská Bystrica<br />

Slovačka<br />

www.aku.sk<br />

III godi<strong>na</strong> glume<br />

Klasa: prof. Ljuboslav MAJERA<br />

Režija: Ljuboslav MAJERA<br />

Asistent režije: Monika TATARKOVÁ<br />

Scenograf: Vladimír ČÁP, Jaroslav VALEK<br />

Kostimograf: Zuza<strong>na</strong> FORMÁNKOVÁ<br />

Igraju<br />

JÁN BAVALA<br />

TERÉZIA BRODÑANSKÁ<br />

MICHAELA DOMANCOVÁ<br />

LUCIA HRAŠKOVÁ<br />

ŁUDOVÍT KOŠÍK<br />

PETRA KRIVÁČKOVÁ<br />

MICHAL KUCER<br />

LUKA KUZMANOVIĆ<br />

JÁN MARCINEK<br />

BARBORA MARCINOVÁ<br />

JAKUB MURANSKÝ<br />

ROMANA PACKOVÁ<br />

PETRA SABOVÁ<br />

MATEJ STRUHÁR<br />

PETRA ŠEVČIKOVÁ<br />

MÁRIO ZEUMER<br />

Akadémie umení v Banskej Bystrici<br />

Akademija umetnosti osnova<strong>na</strong> je 1997. u Banskoj Bistrici kao visoka pozoriš<strong>na</strong> škola<br />

sa dva fakulteta – Fakultet muzičkih umetnosti i Fakultet lepih umetnosti. Odlukom<br />

Ministarstva za obrazovanje 1998. formirani su odseci glume i režije, koji rade<br />

u sklopu Fakulteta muzičkih umetnosti. Formiranje akademije u Banskoj Bistrici bilo<br />

je uslovljeno potrebom društva da se zaokruži i decentralizuje akademsko obrazovanje<br />

u Slovačkoj.<br />

Period od osnivanja do 2002. obeležavaju <strong>na</strong>stojanja Akademije da se uključi u mrežu<br />

akademskih institucija u zemlji. Ulaskom Slovačke u Evropsku uniju (2002) <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu<br />

stupa novi zakon o ubniverzitetima koji uključuje reformu školskog programa, <strong>na</strong>čin<br />

fi<strong>na</strong>nsiranja, podršku akademskoj mobilnosti, monitoring kvaliteta <strong>na</strong>stave u<br />

skladu s Bolonjskom deklaracijom. Godine 2006. Akademija umetnosti je ispunila sve<br />

uslove i stekla pravo <strong>na</strong> program doktorskih studija, čime je sertifikovala univerzitetski<br />

karakter u ravni evropskog akademskog i istraživačkog prostora. Ova visoka<br />

škola svoj studijski program temelji <strong>na</strong> razvijanju tale<strong>na</strong>ta i kreativnosti u predstavama,<br />

umetničkom i <strong>na</strong>učnom radu i sledi estetička i huma<strong>na</strong> <strong>na</strong>čela.<br />

150


31. maj<br />

<strong>Sofokle</strong> i Euripid<br />

Dobrodošli u Tebu<br />

antičke tragedije<br />

Akademija lepih umetnosti Beograd<br />

Akademija lepih umetnosti<br />

Takovska 49A, 11000 Beograd<br />

www.alu.edu.rs<br />

Deo završnog ispita III godine glume<br />

Klasa: Nebojša BRADIĆ, saradnik Andrej ŠEPETKOVSKI<br />

Režija: Nebojša BRADIĆ / Andrej ŠEPETKOVSKI<br />

Scenski govor: Andrija<strong>na</strong> VIDENOVIĆ<br />

Tehnika glasa: Marija SIMONOVIĆ<br />

Druga klasa Nebojše Bradića i Andreja Šepetkovskog polako dospeva u rast prethodne<br />

klase, u kojoj je stasalo nekoliko već afirmisanih i vrlo angažovanih filmskih<br />

i pozorišnih glumaca. I sadašnja generacija, učeći za<strong>na</strong>t <strong>na</strong> akademiji, paralelno<br />

je počela da radi i u pozorištu, pred kamerama, te da recituje <strong>na</strong> festivalima<br />

i promocijama... Od prve godine, kada su se, došavši iz Vršca, Ivanjice, Vranja, Novog<br />

Sada, Sarajeva, Kraljeva, Kruševca i Beograda, studenti okupili <strong>na</strong> Akademiji,<br />

do da<strong>na</strong>s su stvorili složni tim koji je željan z<strong>na</strong>nja i delanja. Žele da postanu, po<br />

rečima Stanislavskog, ,,borci za lepotu i ljubav, sposobni da prenesu u srca gledalaca<br />

smisao reči, zvuka i pokreta”.<br />

Igraju<br />

PROLOG<br />

Megara<br />

Milet<br />

Skad<br />

ANTIGONA<br />

1.<br />

Antigo<strong>na</strong><br />

Isme<strong>na</strong><br />

2.<br />

Antigo<strong>na</strong><br />

Kreont<br />

3.<br />

Antigo<strong>na</strong><br />

Isme<strong>na</strong><br />

Kreont<br />

MEDEJA<br />

Medeja<br />

Jason<br />

HIPOLIT<br />

Fedra<br />

Dadilja<br />

ANDROMAHA<br />

Andromaha<br />

Hermio<strong>na</strong><br />

EPILOG<br />

Megara<br />

Milet<br />

TARA TOŠEVSKI<br />

SAŠA ĐURAŠEVIĆ<br />

BOJAN PAVLOVIĆ<br />

ANĐELA POPOVIĆ<br />

MAJA ŠIPOVAC<br />

MILENA JOVAŠEVIĆ<br />

SAŠA ĐURAŠEVIĆ<br />

MARINA DIMITRIJEVIĆ<br />

ALEKSANDRA MANASIJEVIĆ<br />

SAŠA ĐURAŠEVIĆ<br />

JOVANA PETROVIĆ<br />

DUŠAN STOJANOVIĆ<br />

BARBARA PETROVIĆ<br />

MARINA DIMITRIJEVIĆ<br />

MARINA DIMITRIJEVIĆ<br />

JOVANA PETROVIĆ<br />

TARA TOŠEVSKI<br />

SAŠA ĐURAŠEVIĆ<br />

151


31. maj<br />

Vilijam Šekspir<br />

San letnje noći<br />

Fakultet umetnosti Prišti<strong>na</strong> – Zvečan<br />

Fakultet umetnosti Prišti<strong>na</strong> – Zvečan<br />

Kralja Petra I, 117, 38227 Zvečan<br />

www.fakultetumetnosti-zvecan.edu.rs<br />

III godine glume<br />

Šef klase: Dejan CICMILOVIĆ, asistent: Nemanja SAVKOVIĆ<br />

Režija: kolektiv<strong>na</strong><br />

Lektor: Andrija<strong>na</strong> VIDENOVIĆ<br />

Scenski pokret: Vera OBRADOVIĆ, Miodrag KRČMARIK<br />

Maska: Dragoljub JEREMIĆ<br />

Kostim: Narodno pozorište Beograd<br />

Igraju<br />

Tezej/Oberon<br />

Hipolita/Titanija<br />

Lisander/Petar Dunja<br />

Demetar/Frula<br />

Hermija/Graškov cvet<br />

Hele<strong>na</strong>/Slačica/Pauči<strong>na</strong><br />

Egej/Vratilo<br />

Puk<br />

ZDRAVKO SAVIĆ<br />

NATAŠA MILOSAVLJEVIĆ<br />

VLADIMIR JOCOVIĆ<br />

MARKO PAVLOVIĆ<br />

NATAŠA STANKOVIĆ<br />

PETRA DIMITRIJEVIĆ<br />

MLADEN MILJKOVIĆ<br />

MILENA ANTANASKOVIĆ<br />

Godine 2009. prvak niškog Narodnog pozorišta Dejan Cicmilović došao je<br />

<strong>na</strong> Fakultet umetnosti umesto dotadašnjeg profesora Svetozara Rapajića i primio<br />

svoju prvu klasu glume. Klasa broji četiri devojke i četiri muškarca iz gradova<br />

širom Srbije, od Beograda do Leskovca. Tokom tri godine studija, studenti<br />

ove klase postigli su izuzetne rezultate u radu, što dokazuju i <strong>na</strong>grade <strong>na</strong> raznim<br />

festivalima. Zatim su usledili i profesio<strong>na</strong>lni angažmani i saradnja s rediteljima<br />

Nebojšom Bradićem, Dejanom Zečevićem, Goranom Šušljikom, Igorom<br />

Damnjanovićem...<br />

Predstava San letnje noći po tekstu Vilijama Šekspira rađe<strong>na</strong> je za potrebe kolokvijuma<br />

III godine iz predmeta Gluma.<br />

152


1. jun<br />

Maja Pelević<br />

Ja ili neko drugi<br />

teatar-reallity-show<br />

Univerzitet u Tuzli<br />

Akademija dramskih umjetnosti<br />

(Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong>)<br />

Teatar kabare Tuzla<br />

Studentska sce<strong>na</strong> ADU Tuzla<br />

www.adu.untz.ba<br />

Kolektiv<strong>na</strong> diplomska predstava stude<strong>na</strong>ta IV godine u klasi<br />

red. prof. Vlade KEROŠEVIĆA i samostal<strong>na</strong> diplomska<br />

predstava Sabine TUFEKČIĆ, apsolventkinje ADU Tuzla u<br />

klasi vanr. prof. Selme ALISPAHIĆ<br />

Mentorstvo i režija: Vlado KEROŠEVIĆ<br />

O<strong>na</strong><br />

On<br />

Majka<br />

Otac<br />

Organ vlasti<br />

Mediji<br />

Igraju<br />

Hor komšija i<br />

savjesnih građa<strong>na</strong><br />

ALISA BRKIĆ<br />

ELMIR KRIVALIĆ<br />

SELMA ČOSIĆ<br />

DRAŽEN PAVLOVIĆ<br />

DAMIR MAHMUTOVIĆ, viši asistent<br />

MIRZA SALIHOVIĆ, ZLATAN ŠKOLJIĆ,<br />

RUSMIR KRDŽALIĆ<br />

IRFAN KASUMOVIĆ, viši asistent,<br />

SABINA TUFEKČIĆ, MIRZA BAJRAMOVIĆ,<br />

NERMIN HODŽIĆ<br />

(...) Našli smo se pred velikim izazovom. Kako inscenirati ovu<br />

neobičnu i provokativnu sadržinu, a da je publika doživi impresivno<br />

i uvjerljivo kako smo je mi, čitajući i a<strong>na</strong>lizirajući, doživjeli Bilo<br />

je nužno definirati ideju buduće predstave kako bismo mogli imaginirati<br />

i maštati <strong>na</strong> zadatu temu. Ideja predstave je dvoboj glumaca<br />

i publike u ringu teatar-reallity-show programa u kojem se<br />

igra surova igra karnevaliziranja ljudske intime, u želji da se pro<strong>na</strong>đe<br />

izgubljeno ljudsko biće u čovjeku. Ovo je oblik uprizorenja,<br />

koji publika nije <strong>na</strong>vikla doživljavati u teatru, neposredno u dodiru,<br />

u komornim uvjetima, nego distancirano, otuđeno, <strong>na</strong> televiziji<br />

u izolaciji „građanske” sigurnosti, bez obaveze učestvovanja.<br />

To je poslužilo kod definiranja žanrovske osnove za realizaciju<br />

složenih glumačkih, rediteljskih i mentorskih zadataka u okviru<br />

projekta. Oteta djevoka pravi rekonstrukciju svog života u okviru<br />

reallity-show-programa, koji se snima i direktno emituje preko<br />

interneta. No i o<strong>na</strong>, s vreme<strong>na</strong> <strong>na</strong> vrijeme, prihvata da bude „glumica”<br />

u vlastitom životu. Glumci „glume” glumce, koji su dio publike<br />

i igraju likove bez identiteta u rekonstrukciji istinitog događaja.<br />

Na ovaj <strong>na</strong>čin zadata je vrlo maštovita osnova za kompilaciju<br />

žanrovskih citata sastavljenu od eleme<strong>na</strong>ta: groteske, farse, burleske,<br />

pastorale, dokumentarne drame, teatra apsurda, kabarea, u<br />

praznom prostoru, kojima se ostvaruje duhovito-jeziva, grotesk<strong>na</strong><br />

isti<strong>na</strong> o paradoksu nemoći ljudskog bića da odoli smrtnim grijesima,<br />

pred sudnji dan. / Vlado KEROŠEVIĆ<br />

Akademija dramskih umjetnosti (pozorište, film, radio i TV) osnova<strong>na</strong> je<br />

Odlukom Skupštine Tuzlanskog kanto<strong>na</strong> 28. 12. 1998. Na Akademiji su aktiv<strong>na</strong><br />

dva odseka, Gluma i Produkcija. Od akademske 2007/2008. godine upis <strong>na</strong><br />

oba odseka je bije<strong>na</strong>lno, svake školske godine <strong>na</strong>izmenično se prima po jed<strong>na</strong><br />

klasa glume odnosno produkcije. U akademskoj 2011/2012. <strong>na</strong> Odseku za<br />

glumu studiraju dve klase: II godi<strong>na</strong> – šef klase Selma Alispahić, docent; IV godi<strong>na</strong><br />

– šef klase Vlado Kerošević, redovni profesor.<br />

Na Odseku za produkciju studiraju klase I i III godine. Za akademsku<br />

2012/2013. planiran je upis stude<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> Odsek glume.<br />

153


1. jun<br />

Udes Kadmovića svijeh<br />

Car Edip Sofokla, Sedmorica protiv Tebe Eshila, Antigo<strong>na</strong> Sofokla<br />

Akademija umetnosti Beograd<br />

Akademija umetnosti Beograd<br />

Nemanji<strong>na</strong> 28, 11000 Beograd<br />

www.akademijaumetnosti.edu.rs<br />

III godi<strong>na</strong> glume<br />

Klasa: prof. Nebojša DUGALIĆ, asistent: Ha<strong>na</strong> SELIMOVIĆ<br />

I<br />

Udes Kadmovića svijeh je dramatizacija po motivima tri antičke tragedije<br />

koje govore o propasti loze Lajeve. Ovo je priča o sudaru pojedi<strong>na</strong>čne<br />

herojske sudbine sa tragičnom nužnošću i o <strong>na</strong>sleđivanju te nepomirljivosti<br />

kroz potomstvo.<br />

Igraju<br />

NEVEN BUJIĆ<br />

JOVAN JELISAVČIĆ<br />

OLJA LEVIĆ<br />

LORA ĐUROVIĆ<br />

SARA CVIJOVIĆ<br />

LANA KARAKLAJIĆ<br />

MLADEN DEDIĆ<br />

MILJANA POPOVIĆ<br />

TANJA MARKOV<br />

MAJA ŠUŠA<br />

MILICA GOJKOVIĆ<br />

PETAR DAMJANOVIĆ<br />

II<br />

San letnje noći, po motivima drame Vilijama Šekspira<br />

Žanrovske varijacije <strong>na</strong> temu poz<strong>na</strong>te Šekspirove priče i poigravanje sa<br />

stvarnošću i nestvarnošću njegovog sveta duhova i ljudi.<br />

Igraju<br />

Graškov cvet<br />

Slačica<br />

Pauči<strong>na</strong><br />

Moljac<br />

Puk<br />

Titanija<br />

Oberon<br />

Demetar<br />

Hele<strong>na</strong><br />

Hermija<br />

Lisander<br />

Vratilo<br />

MAJA ŠUŠA<br />

LORA ĐUROVIĆ<br />

SARA CVIJOVIĆ<br />

LANA KARAKLAJIĆ<br />

MILICA GOJKOVIĆ<br />

OLJA LEVIĆ<br />

NEVEN BUJIĆ<br />

PETAR DAMJANOVIĆ<br />

TANJA MARKOV<br />

MILJANA POPOVIĆ<br />

MLADEN DEDIĆ<br />

JOVAN JELISAVČIĆ<br />

154


Pozorje mladih<br />

(SFRJ) 1973 – 1990.<br />

Srbija, 2000 – 2012.<br />

155

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!