GODINA III Decembar 2005. Broj 9 - Nexe Grupa
GODINA III Decembar 2005. Broj 9 - Nexe Grupa
GODINA III Decembar 2005. Broj 9 - Nexe Grupa
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>GODINA</strong> <strong>III</strong><br />
<strong>Decembar</strong> <strong>2005.</strong><br />
<strong>Broj</strong> 9
<strong>Nexe</strong> grupa<br />
Divizija za ciglu i crep<br />
VWPEOJL<br />
Poštovani<br />
čitaoci,<br />
Bliži se kraj još jedne poslovne godine.<br />
Sezona polako jenjava, prave<br />
se planovi za sledeću godinu, završavaju<br />
se započeti poslovi… Sa snegom<br />
koji nas uvodi u praznično raspoloženje,<br />
u preduzeću je vreme sabiranja i rekapitulacije<br />
– šta smo uradili, šta nismo,<br />
šta smo mogli bolje – ali i planiranja. Ovih<br />
dana u <strong>Nexe</strong> grupi održan je niz radionica<br />
s ciljem finalizacije planova za 2006. godinu.<br />
Završavajući planirano u <strong>2005.</strong>, s optimizmom<br />
se okrećemo ka 2006. godini.<br />
4<br />
5<br />
6<br />
9<br />
9<br />
9<br />
:<br />
21<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
J[!TBESABKB<br />
TVORNICA OPEKE SARAJEVO<br />
Investicije uz potporu EBRD-a<br />
NEXE d.o.o. SARAJEVO<br />
Mirsad Seferagić direktor prodaje<br />
DILJ<br />
Zajedništvo i timski rad<br />
JELEN DO<br />
Na sajmu zapošljavanja mladih u<br />
Nišu<br />
SLAVONIJA IGM<br />
Završni radovi za termo program<br />
DIVIZIJA ZA CIGLU I CREP<br />
STROJKO 2005 u Sofiji<br />
POLET<br />
Kupcima predstavljene novosti<br />
DIVIZIJA ZA CIGLU I CREP<br />
Kontrola i ocena kvaliteta crepa i<br />
keramičkih pločica<br />
NEXE GRUPA<br />
Sinergijski učinci u nabavci<br />
LUKA TRANZIT<br />
Ulaganja u opremu i ljude<br />
NAŠICECEMENT<br />
Najvažnije usmerenje – usmerenje<br />
prema kupcu<br />
NAŠICECEMENT<br />
Našicecement i osnovne škole<br />
LJUDSKI RESURSI<br />
<strong>2005.</strong> u brojkama<br />
NEXE GRUPA<br />
VIA VITA u poseti <strong>Nexe</strong> grupi<br />
Istarske čari<br />
KONKURS ZA DONACIJE <strong>2005.</strong><br />
Zdravlje i ekologija<br />
Kako napreduju ekološki projekti!<br />
Upravo se i Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo s<br />
puno optimizma okreće 2006. godini. Poverenje<br />
kreditnim aranžmanom ukazala joj je Evropska<br />
banka za obnovu i razvoj, pa će se tako zahvaljujući<br />
ovim sredstvima moći zaokružiti i ostale faze<br />
ovog vrednog investicionog ciklusa. A u plasmanu<br />
novih TOS-ovih proizvoda zasigurno će glavnu ulogu<br />
odigrati naše novo kadrovsko ojačanje – s radom je<br />
započeo novi direktor prodaje Mirsad Seferagić.<br />
U ovom broju <strong>Nexe</strong> novosti možete pročitati i sve o<br />
Metodologiji «20 ključeva» koja se vrlo uspešno sprovodi<br />
u Dilju d.d. Vinkovci. Uključivanjem svih zaposlenih u<br />
njeno sprovođenje, postižu se značajni ekonomski učinci, a<br />
što je još važnije, jača timski duh i zajedništvo. O efektima<br />
sprovođenja jednog od ovih ključeva najbolje će posvedočiti<br />
fotografije.<br />
Stručnim člankom na temu kontrole kvaliteta crepa i keramičkih<br />
pločica dipl. ing. Marije Vrebalov iz Poleta, nastavljamo niz stručnih<br />
članaka započetih na temu cementa u prošlom broju.<br />
Takođe, pročitajte i koji su planovi novog direktora Sektora nabavke<br />
Bože Ljulja, a kako se navršava godinu dana od kada je Luka Tranzit<br />
d.o.o. Osijek u sastavu <strong>Nexe</strong> grupe, bio je to idealan povod da porazgovaramo<br />
s direktorom našeg osječkog preduzeća Ivicom Ðerijem.<br />
Razgovarali smo i s Ljiljanom Mifka, direktoricom Sektora prodaje cementa<br />
i Namala u Našicecementu, a od ostalih tema iz naše najveće članice<br />
pročitajte kako se nastavlja projekat saradnje s lokalnom zajednicom.<br />
Tu su još i projekti odabrani putem Konkursa za donacije <strong>2005.</strong> iz kategorije<br />
Zdravlje i ekologija, crtica s putovanja naših zaposlenih u Istru, poseta Društva<br />
VIA VITA našoj Grupi i još puno toga…<br />
Verujemo da će Vas zainteresovati i tema o našim zaposlenima. Naša stručna<br />
saradnica u Sektoru ljudskih resursa Mirjana Tomić na grafički zanimljiv način<br />
pokušala je da nam dočara stanje u ovom izuzetno važnom segmentu našeg<br />
poslovanja.<br />
Poštovani poslovni partneri, prijatelji i zaposleni <strong>Nexe</strong> grupe, na kraju poslednjeg<br />
uvodnika poslednjih <strong>Nexe</strong> novosti u ovoj godini, želimo da Vam se zahvalimo na<br />
saradnji tokom godine koja izmiče i zaželimo puno poslovnog i ličnog uspeha u 2006.<br />
godini.<br />
Želimo Vam srećne božićne i novogodišnje praznike!<br />
NEXE NOVOSTI,List <strong>Nexe</strong> grupe d.o.o. Našice<br />
Glavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVIĆ<br />
Uređivački odbor: KREŠIMIR KNEŽEVIĆ, ŽELJKO NEKIĆ I VESNA VRBOŠIĆ<br />
Adresa uredništva: Braće Radića 200, 31500 Našice<br />
Telefon uredništva: 031/227-372<br />
Web stranica:www.nexe.hr E-mail :silvija.tomljanovic@nexe.hr<br />
List se besplatno dostavlja zaposlenima u <strong>Nexe</strong> Grupi i poslovnim partnerima<br />
Podaci za Srbiju i Crnu Goru:<br />
Uređivački odbor: Mirjana Nikolić, Gojko Todorić<br />
Glavna i odgovorna urednica izdanja za Srbiju i Crnu Goru:Slađana Šijan<br />
Adresa:IGK „Polet“, Železnička 13, 23272 Novi Bečej<br />
Telefon uredništva:023/772 200<br />
E-mail: sladjana.sijan@polet.co.yu<br />
Štampa: „Stojkov“ Novi Sad, Laze Nančića 34<br />
2
Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo<br />
Divizija<br />
I Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo korisnik<br />
zajma Evropske banke za obnovu i razvoj<br />
Investicije<br />
uz potporu EBRD-a<br />
U Sarajevu je 29. septembra <strong>2005.</strong> godine,<br />
na prigodnoj svečanosti, potpisan ugovor o<br />
zajmu ukupne vrednosti 6,2 miliona EVRA<br />
između Evropske banke za obnovu i razvoj,<br />
Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo kao<br />
primaoca zajma i <strong>Nexe</strong> grupe iz Našica<br />
kao jemca predmetnog ugovora. Namena<br />
ovog Ugovora je finansiranje investicije u<br />
proizvodnu opremu za Tvornicu opeke<br />
d.o.o. Sarajevo. Ugovor je sklopljen na<br />
rok od 2 godine grejs perioda i 6 godina<br />
otplate.<br />
Ugovor su potpisali direktor EBRD-a za Albaniju,<br />
Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i<br />
Kosovo gospodin Klaudio Viecoli, direktor<br />
Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo gospodin<br />
Osman Bašćelija i predsednik Uprave<br />
<strong>Nexe</strong> grupe gospodin Ivan Ergović.<br />
<strong>Nexe</strong> grupa jedan je od vodećih proizvođača<br />
građevinskih materijala u regiji. U sastavu<br />
<strong>Nexe</strong> grupe nalazi se 20 samostalnih<br />
preduzeća, među kojima i četiri s područja<br />
Bosne i Hercegovine. Naime, od 2002.<br />
godine, od kada je preduzeće GP Put<br />
ušlo u sastav <strong>Nexe</strong> grupe, sproveden je<br />
niz investicionih i organizacionih zahvata.<br />
Tako su iz okvira GP Puta izdvojena kao<br />
zasebna preduzeća Agregati i betoni d.o.o.<br />
Sarajevo i Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo,<br />
a osnovano je i preduzeće <strong>Nexe</strong> d.o.o. Sarajevo.<br />
U Tvornicu opeke d.o.o. Sarajevo u poslednjih<br />
nešto više od godinu dana sproveden<br />
je investicioni zahvat u instaliranje<br />
potpuno novog i visoko modernizovanog<br />
postrojenja za proizvodnju opeke. Zahvaljujući<br />
ukazanom poverenju Evropske<br />
banke za obnovu i razvoj, investicija u<br />
Tvornicu opeke Sarajevo uskoro će se privesti<br />
kraju, a Bosna i Hercegovina postaće<br />
bogatija za novu fabriku opeke koja će zapošljavati<br />
do 60 radnika.<br />
3
Ukupni kapacitet ove fabrike je<br />
110.000.000 JNF. U TOS je ugrađena<br />
moderna automatizovana oprema renomiranih<br />
dobavljača opreme za opekarsku<br />
industriju – Bedeši i Sabo, što je svrstava<br />
među najmodernije u ovoj regiji. U građevinskom,<br />
pak, delu projekta glavninu posla<br />
odradili su domaći BH-izvođači.<br />
Do kraja ove godine, biće zaokružena<br />
prva faza investicionog projekta, čime će<br />
biti uspostavljena neophodna tehnološka<br />
celina za kompletan proizvodni program.<br />
Ostale faze investicionog projekta (radovi<br />
na dodatku glavne hale, završetak platoa<br />
spoljne deponije, spoljašnje uređenje),<br />
biće izvršene tokom 2006. godine.<br />
Ukupna vrednost ove investicije je 14,5<br />
miliona EVRA, a finansiraju je delimično<br />
Raifajzen banka d.d. Bosna i Hercegovina i<br />
Evropska banka za obnovu i razvoj putem,<br />
već spomenutog, Ugovora o zajmu ukupne<br />
vrednosti 6,2 miliona EVRA.<br />
Inače, ovo nije prvi put da je Evropska<br />
banka za obnovu i razvoj odlučila da podrži<br />
neku od članica <strong>Nexe</strong> grupe u sprovođenju<br />
njenih strateških ili investicionih<br />
projekata. Naime, ovakav tip saradnje sa<br />
Evropskom bankom za obnovu i razvoj i<br />
Zagrebačkom bankom d.d. Zagreb koja je<br />
takođe bila kreditor uz EBRD, datira još iz<br />
2000. godine kada je naša fabrika cementa<br />
Našicecement d.d. postala korisnik kredita<br />
u vrednosti 20 miliona €. Ta su sredstva<br />
iskorištena za dalja ulaganja u modernizaciju<br />
proizvodnih procesa i zaštitu okoline<br />
u samoj Tvornici cementa, ali i za finansiranje<br />
akvizicijskog širenja Grupe izvan<br />
granica Republike Hrvatske.<br />
Isto tako, 2003. godine, ponovo su potpisana<br />
dva Ugovora o zajmu, oba na iznos<br />
od 20 miliona €, s Evropskom bankom za<br />
obnovu i razvoj, te Zagrebačkom bankom<br />
d.d. Zagreb. Ta su sredstva bila iskorištena<br />
za nastavak investicionog ciklusa u fabrici<br />
cementa, ali i te godine akviziranim društvima<br />
s područja Srbije.<br />
Ovaj najnoviji Ugovor o zajmu dobar je pokazatelj<br />
zadovoljstva saradnje svih strana,<br />
ali isto tako i potvrda kako je <strong>Nexe</strong> grupa<br />
poslovni sistem u koji bankarske institucije<br />
imaju veliko poverenje.<br />
<strong>Nexe</strong> d.o.o. Sarajevo<br />
Mirsad Seferagić neguje profesionalan odnos<br />
prema radu, komunikativan je, istrajan,<br />
fleksibilan i snalažljiv, što pokazuju i rezultati<br />
koje je do sada postigao u svojoj karijeri<br />
vezanoj za prodaju na tržištu BiH.<br />
Mišljenja sam da odgovorno, savesno i efikasno<br />
mogu predstavljati <strong>Nexe</strong> grupu u Bosni<br />
i Hercegovini. Moja dužnost je praćenje<br />
tržišta u BiH, što podrazumeva: istraživanje<br />
i praćenje trenda proizvodnje i potrošnje cigle<br />
i crepa na tržištu BiH, analiza konkurencije<br />
u vezi s cenama i kvalitetom, priprema<br />
i izrada plana prodaje za sve ključne kupce<br />
na tržištu BiH. Takođe treba da održavam<br />
dobru saradnju s postojećim i potencijalnim<br />
kupcima, postavljam mesečne ciljeve prodajnim<br />
predstavnicima i dr.- kaže Mirsad<br />
Seferagić.<br />
Kadrovski ojačana prodaja u Bosni i Hercegovini<br />
Mirsad Seferagić direktor prodaje<br />
Moj glavni cilj je da unapredim dosadašnji<br />
nivo ispunjenja planova prodaje<br />
– ističe Mirsad Seferagić.<br />
Mirsad Seferagić rođen je 1968. godine.<br />
Završio je srednju građevinsku tehničku<br />
školu u Bihaću, a potom upisao studije<br />
građevinarstva u Sarajevu, koje je napustio<br />
iz ličnih razloga i otišao u Nemačku 1991.<br />
godine. Tamo je stekao 11-godišnje radno<br />
iskustvo u građevinskim preduzećima koje<br />
se bave krovnim ko nstrukcijama, a od toga<br />
je 6 godina bio na rukovodećim pozicijama.<br />
2002. godine vratio se u Bosnu i Hercegovinu,<br />
gdje je, zahvaljujući višegodišnjem<br />
radnom iskustvu, dobio funkciju direktora<br />
prodaje za tržište BiH u nemačkoj tvrtki<br />
CREATON, koja se bavi proizvodnjom i<br />
prodajom glinenog krovnog crepa. Tu funkciju<br />
je nosio do prelaska u naš poslovni sistem,<br />
17.oktobra, <strong>2005.</strong> godine, od kada<br />
obavlja funkciju direktora prodaje u NEXE<br />
d.o.o. Sarajevo.<br />
4
Dilj d.d. Vinkovci<br />
Odlukom Uprave <strong>Nexe</strong> grupe d.o.o. Našice<br />
od 06. decembra 2004. godine i službeno<br />
je odobreno provođenje svetski poznate<br />
metodologije «20 ključeva» u Dilju d.d.<br />
Vinkovci.<br />
O čemu je zapravo reč i što ona donosi, razgovarali<br />
smo s gospođom Ružicom Marušić,<br />
konsultantkinjom koju je angažovao Deloitte<br />
d.o.o. Zagreb, koji je ujedno i nosilac<br />
licence za Republiku Hrvatsku. Razgovarali<br />
smo i s rukovodiocem celokupnog projekta<br />
u Dilju gospodinom Ilijom Bičanićem, kao<br />
i rukovodiocima ključeva Mirjanom Župan,<br />
Marijom Jović i Adamom Tisuckim. Zbog<br />
obveza, na našem susretu nisu bila prisutna<br />
još dva rukovodioca ključeva, Dražen Ivezić<br />
i Ivan Barić.<br />
Metodologija «20 ključeva» uspešno se provodi i u našem Dilju<br />
Zajedništvo i timski rad<br />
Metodologiju «20 ključeva» razvio je japanski<br />
profesor Ivao Kobajaši. Sistem je uspešno<br />
proveden u više od 20 zemalja širom<br />
sveta. Radi se o zaštićenom i licenciranom<br />
sistemu za kontinuirano poboljšanje poslovnih<br />
procesa određenog preduzeća i to<br />
koristeći benčmarking (upoređivanje), kao i<br />
znanje i motivaciju svih zaposlenih.<br />
U Republici Hrvatskoj metoda 20 ključeva<br />
provodi se od proleća 2004. godine i to za<br />
sada u 29 tvrtki, a 40% troškova projekta<br />
sufinansira Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj<br />
projekt traje 2 godine, a implementira ga<br />
konsultantska kuća Deloit. Po isteku dve<br />
godine, preduzeće će imati uspostavljen<br />
sistem prenosa znanja i kontinuiranog poboljšanja,<br />
nakon čega samostalno donosi<br />
odluku o nastavku aktivnosti po segmentima<br />
poslovanja.<br />
Sistem se sastoji od 20 metoda jedinstvenog<br />
cilja – poboljšanja konkurentnosti poslovanja<br />
na način da se proizvodi i usluge pružaju<br />
bolje, brže i jeftinije. Mogu se svrstati u 5<br />
grupa, odnosno podciljeva.<br />
Konkretno, na primeru Dilja d.d. sve je<br />
započelo edukativnim treninzima i obučavanjem<br />
zaposlenih za primenu ove meto-<br />
Cilj<br />
Aktiviranje<br />
radnog mesta /<br />
Energise<br />
Workplace<br />
Poboljšanje<br />
kvaliteta<br />
Smanjenje<br />
troškova<br />
(Poboljšanje<br />
produktivnosti)<br />
Poboljšanje<br />
toka procesa /<br />
smanjenje WIP /<br />
Brža isporuka<br />
Razvoj<br />
tehnologije<br />
1<br />
2<br />
3<br />
10<br />
7<br />
9<br />
11<br />
12<br />
15<br />
13<br />
14<br />
6<br />
17<br />
19<br />
5<br />
4<br />
16<br />
8<br />
18<br />
20<br />
20 ključeva<br />
Čišćenje i organizacija<br />
Racionalizacija sistema / Usklađivanje ciljeva<br />
Aktivnosti u radnim grupama<br />
Radna disciplina<br />
Proizvodnja bez nadgledanja<br />
(Zero Monitor Manufacturing)<br />
Održavanje mašina i opreme<br />
Osiguranje kvaliteta<br />
Razvoj dobavljača<br />
Svestranost veština i unakrsna obuka<br />
Eliminacija gubitaka i rasipnosti (waste)<br />
Ovlašćenje zaposlenih za identifikaciju i sprovođenje<br />
poboljšanja<br />
Kaizen proizvodnje<br />
Kontrola efikasnosti<br />
Štednja energije i materijala<br />
Brza promena/prilagodljivost alata u proizvodnji (Quick<br />
Changeover Technology<br />
Smanjenje količina na skladištima (Reducing inventory)<br />
Planiranje proizvodnje<br />
Spajanje (vezanje) proizvodnje<br />
(Coupled Manufacturing<br />
Upoređivanje Informacione Tehnologije<br />
Vodeća tehnologija / Iskoristiva tehnologija<br />
5
dologije. S prvim edukacijama<br />
krenulo se u februaru ove godine,<br />
a usledila je podela svih<br />
zaposlenih u male grupe od<br />
5 do 15 ljudi, jer je jedan od<br />
glavnih poruka metodologije<br />
da svi zaposleni moraju biti<br />
uključeni u proces.<br />
Prvi ključ kojim se krenulo u<br />
Dilju je Ključ 1: Čišćenje i organizacija,<br />
a koji je dao izvanredne<br />
efekte. Vođa Ključa je<br />
Mirjana Župan, vođa Odeljenja<br />
za proizvodnju crepa Pogon<br />
II – Slavonka. Proces se<br />
odvijao kroz tzv. 5S faza:<br />
- sortiranje i otklanjanje ne<br />
potrebnih predmeta<br />
- organizacija predmeta koje<br />
upotrebljavamo<br />
- čišćenje<br />
- održavanje reda i čistoće<br />
- održavanje samodiscipline<br />
Ključ je izuzetno dobro prihvaćen,<br />
a izazvao je efekte<br />
prema kojima je radno mesto<br />
bolje organizovano, ljudi se<br />
prijatnije osećaju na svom radnom<br />
mestu, sve je nadohvat<br />
ruke i vidljivo je u svakom trenutku<br />
rada, povećan je stepen<br />
zaštite na radu, smanjen je<br />
gubitak vremena koji je ranije<br />
bio usmeren na traženje potrebnih<br />
alata i ostalih resursa<br />
nužnih za rad… Osim toga,<br />
tačno su određena mesta za<br />
sve vrste otpada u fabrici, pa<br />
metoda stavlja akcenat i na<br />
ekološki aspekt poslovanja.<br />
Upravo je na dan našeg razgovora<br />
sprovedeno i ocenjivanje<br />
učinaka grupa i pojedinaca u<br />
sprovođenju zadataka iz ključa<br />
1. A najbolje grupe i pojedinci<br />
su:<br />
1. Najbolje grupe po pogonima:<br />
Invalidi, Morski val i<br />
Duga<br />
2. Najveći pomaci po pogonima:<br />
Elektro, Škovacini i<br />
Gipsaona<br />
3. Najbolji pojedinac je gospodin<br />
Mirko Beljan iz pogona<br />
II – Slavonka<br />
Bitno je istaći kako se ocenjivanje<br />
vrši po istim kriterijumima<br />
za bilo koje preduzeće,<br />
»INVALIDI«<br />
1. Ivan Pervan -<br />
vođa grupe<br />
2. Ladislav Kiš<br />
3. Gordana Kruhoberac<br />
4. Ivan Matić<br />
5. Rudolf Maras<br />
6. Dragan Gomerčić<br />
7. Zdravko Ivanković<br />
8. Pejo Petrušić<br />
»MORSKI VAL«<br />
1. Mirjana Jerković -<br />
vođa grupe<br />
2. Brenka Vuković<br />
3. Gordana Dolić<br />
4. Danica Salopek<br />
5. Dobrila Matančević<br />
6. Neda Tešić<br />
»DUGA«<br />
1. Slavica Stojak -<br />
vođa grupe<br />
2. Ðuro Knežević<br />
3. Damir Stojak<br />
4. Vedran Ðelatović<br />
5. Ivan Galović<br />
6. Ivan Nikolić<br />
NAJBOLJI<br />
POJEDINAC<br />
MIRKO<br />
BELJAN<br />
NAJBOLJE GRUPE PO KLJUČU<br />
6
Divizija<br />
»ELEKTRO«<br />
1. Vladimir Zdep -<br />
vođa grupe<br />
2. Josip Hanžek<br />
3. Branko Radmanović<br />
4. Damir Jović<br />
5. Slavko Petrovečki<br />
6. Dragan Jurić<br />
7. Siniša Petrovečki<br />
8. Anđeliko Miljak<br />
9. Dane Bičanić<br />
10. Daniel Radmanović<br />
11. Zlatko Musić<br />
12. Andrija Komarec<br />
»ŠKOVACINI«<br />
1. Marin Jović – vođa<br />
grupe<br />
2. Josip Rapčan<br />
3. Ivan Cindrić<br />
4. Zlatko Starinec<br />
5. Dane Gašljević<br />
»GIPSAONA«<br />
1. Ivan Bačić -<br />
vođa grupe<br />
2. Milan Begović<br />
3. Tomislav jakovljević<br />
4. Zoran Štefanovski<br />
5. Adam Gašparović<br />
6. Ivan Dogan<br />
7. Ivica Andrik<br />
8. Boško Grabovčić<br />
Vilušić<br />
9. Ilija Radić<br />
10. Ivan Sebastijan<br />
11. Stevo Grđan<br />
12. Nikola Barić<br />
Fotografija<br />
prikazuje kako<br />
izgleda oglasna<br />
tabla na kojoj se<br />
ažurno unose<br />
sve promene<br />
i pomaci koje<br />
pojedina<br />
grupa ostvari<br />
sprovođenjem<br />
aktivnosti na<br />
određenom<br />
ključu.<br />
GRUPE KOJE SU OSTVARILE NAJVEĆI POMAK<br />
koji su uporedivi s bilo kojim<br />
preduzećem na svetu u kojoj<br />
se sprovodi metodologija 20<br />
ključeva, a sistem je jednostavan<br />
– ocenjuje se po kriterijumu<br />
da/ne. Takav način<br />
omogućava poređrnje unutar<br />
samog preduzeća, ali i s drugim<br />
preduzećima.<br />
Trenutno u Dilju postoji 30-ak<br />
grupa. Svaka grupa ima svoju<br />
oglasnu tablu koja je svakodnevno<br />
mesto susreta. Naime,<br />
svaki dan prie početka rada<br />
grupe se sastaju ispred oglasnih<br />
tabli i razgovaraju o ciljevima<br />
koje moraju postići ili<br />
o problemima koji se moraju<br />
rešiti.<br />
Kako ističe vođa ključa 3:<br />
Aktivnosti u radnim grupama<br />
Marija Jović, cilj svega je generalizovanje<br />
mikro odluka<br />
– šta treba popraviti, koji deo<br />
opreme treba pomaknuti…, i<br />
da svi radnici učestvuju u rešavanju<br />
problema i kreiranju<br />
ideja za poboljšanje. Time se<br />
stvara atmosfera zajedništva.<br />
Dakle, konačni učinak je dvostruk:<br />
ekonomska korist za<br />
preduzeće jer se nešto radi<br />
na bolji način, pa se stvaraju<br />
uštede u energiji, održavanju,<br />
smanjuje se škart…, a s druge<br />
strane povećava se zadovoljstvo<br />
zaposlenih, jer se uvažavaju<br />
njihovi predlozi i jača<br />
timski rad.<br />
Od trenutnih aktivnosti, sagovornici<br />
su istakli rad na definisanju<br />
Pravilnika o sistemu<br />
vrednovanja i nagrađivanja<br />
ideja, jer – najbolji moraju biti<br />
i nagrađeni!<br />
Zaključno, gospođa Marušić<br />
ističe da je za primenu ove<br />
metodologije u nekom preduzeću<br />
pre svega portebna posvećenost<br />
top menadžmenta i<br />
potpuno poznavanje ključeva<br />
od strane vođe. A nakon što<br />
se, kao što je to slučaj u Dilju,<br />
svi zaposleni predano posvete<br />
sprovođenju ove metode, ista<br />
postaje kultura preduzeća i<br />
sastavni deo svakodnevnog<br />
posla. Za zaposlene to tada<br />
nije osećaj obveze u vidu dodatnog<br />
rada, već osjećaj zajedništva,<br />
timskog rada i međusobnog<br />
uvažavanja.<br />
7
<strong>Nexe</strong> grupa<br />
Divizija za ciglu i crep<br />
Slavonija IGM d.d. Našice<br />
Završni radovi za termo program<br />
U Slavoniji IGM d.d. Našice u toku su završni<br />
radovi u sklopu investicije u postrojenje za<br />
proizvodnju termo bloka. Naime, u toku su<br />
završni radovi na kotlarnici, kao i montaža<br />
transportera piljevine, a kamioni koji<br />
dopremaju piljevinu u Slavoniju IGM<br />
polako pune deponiju.<br />
Kao što smo to već i napominjali u našim<br />
prethodnim brojevima, ova će investicija<br />
Slavoniji IGM d.d. Našice doneti značajnu<br />
konkurentnu prednost. Naime, radi se o<br />
termo bloku – proizvodu koji u sebi sadrži<br />
lako sagorivu supstancu – piljevinu, a koja u<br />
proizvodu ostavlja mikropore, pa je posledično<br />
tome, ovaj proizvod odličan termoizolator.<br />
U svetu se, pak, u proizvodnji termo bloka koriste i suncokretove<br />
ljuščice iz uljara, koštano brašno, ali u IGM-u su se odlučili na<br />
piljevinu, kao nusproizvod drvne industrije i malih pilana kojih ima<br />
dosta u Slavoniji.<br />
Termo blok pravi je evropski proizvod – naša uzdanica za<br />
Evropu. To je proizvod cenovno više kategorije, pa kao takav<br />
trpi veća opterećenja pri prevozu. Time nam se otvaraju izvozne<br />
mogućnosti na tržištima Mađarske, Rumunije i Bugarske.<br />
Jelen Do a.d. Jelen Do<br />
NA SAJMU U NIŠU<br />
Na prvom regionalnom sajmu zapošljavanja mladih južne i jugoistočne<br />
Srbije, održanom 17. novembra u Nišu, Jelen Do a.d. uspešno je<br />
predstavio <strong>Nexe</strong> grupu i njene članice.<br />
Dobrom organizacijom sajma, Centar za razvoj građanskog društva<br />
«Milenijum» iz Niša, kroz partnerski projekat sa Američkom ambasadom<br />
i Privrednom komorom Srbije, povezao je trideset šest poslodavaca,<br />
među kojima Koka Kolu, Prokter i Gembl, Sosiet Dženeral<br />
Jugoslav Benk, Delta M, Simpo i druga zvučna imena, sa mladima<br />
u potrazi za poslom i pružio šansu poslodavcima da promovišu svoje<br />
poslovanje.<br />
Štand <strong>Nexe</strong> grupe – Jelen Dola a.d. bio je izuzetno posećen, pa smo<br />
«ubrali» blizu 200 CV-ja, pa je tražen «katalog više».<br />
Uz predstavljeni imidž<br />
uspešne kompanije koja<br />
ulaže u ljudske resurse,<br />
posetioce je posebno<br />
fascinirao podatak da je u<br />
toku prethodne godine u<br />
<strong>Nexe</strong> grupi svoju karijeru<br />
započelo između 50 i 70<br />
visoko obrazovanih mladih<br />
ljudi.<br />
Divizija za ciglu i crep<br />
STROJKO 2005 u Sofiji<br />
U cilju širenja na nova tržišta, <strong>Nexe</strong> grupa je u oktobru, u saradnji<br />
s partnerom iz Niša, izlagala na bugarskom sajmu Strojko 2005 u<br />
Sofiji. Izloženi su ciglarski proizvodi IGM Stražilova a.d. Sremski Karlovci,<br />
kao i crep Poleta a.d. Novi Bečej, za koje su posetioci pokazali<br />
naročit interes.<br />
Naime, potencijal tržišta zemalja članica EU posebno se ogleda u<br />
snažnom rastu investicija, pa samim tim i znatnom povećanju obima<br />
građevinskih radova. Kako je talas investicija zahvatio i Bugarsku, posebno<br />
njen obalni deo – interes za građevinskim materijalima bio je<br />
velik od prvog dana sajma.<br />
Ono što predstavlja poseban izazov je činjenica u različitosti stila<br />
i načina građenja. Npr., bugarsko tržište ne poznaje „fert“ sistem<br />
gradnje, kao ni klasični blok 25/29.<br />
Samim tim, osim prodajnih<br />
i marketinških aktivnosti,<br />
akcenat će biti na<br />
edukaciji i sistematskom<br />
radu s projektantima i<br />
investitorima, kako bi se<br />
postupno usvojili resursima<br />
prihvatljiviji načini<br />
gradnje.<br />
8
Polet a.d. Novi Bečej<br />
Susret s kupcima u Poletu a.d.<br />
Novi Bečej<br />
Kupcima predstavljene novosti<br />
<strong>2005.</strong> godina u Poletu a.d. Novi Bečej obeležena je dvema značajnim<br />
investicijama. Kao što smo to već i pisali u našim prethodnim brojevima,<br />
Polet je od ove godine bogatiji za dve visoko modernizovane<br />
proizvodne linije. Radi se o liniji za proizvodnju specijalnog i biber<br />
crepa (investicija je vredna 9 milinona USD), i liniji za proizvodnju<br />
podnih keramičkih pločica (investicija je vredna 10 miliona USD).<br />
Upravo da bismo kupce upoznali sa najnovijim proizvodnim mogućnostima<br />
ova dva rekonstruisana pogona, u Poletu je 28.oktobra<br />
<strong>2005.</strong> upriličen susret sa kupcima.<br />
U izložbenom salonu Poletove Upravne zgrade dobrodošlicu gostima<br />
iz devedeset preduzeća, poželeli su domaćini iz Poleta.Posle<br />
kratkog uvodnog obraćanja direktora za prodaju keramičkih pločica<br />
g-dina Branka Majinskog, gosti su prvo obišli rekonstruisani pogon<br />
„Lingl“ gde su sa proizvodnih linija upravo „silazili“ prvi komadi biber<br />
crepa.<br />
Mogućnosti opreme za proizvodnju specijalnog i biber crepa renomiranih<br />
proizvođača „Rieter Werke“, „Keller“ iz Nemačke i „Teplotechna<br />
Prumyslove Pece“ iz Češke, kupcima je objasnio dr Zoran<br />
Bačaklić, direktor proizvodnje crepa i keramičkih pločica.U ovom<br />
Poletovom pogonu proizvodiće se 22 vrste specijalnih crepova za<br />
kompletno formiranje krova, kapaciteta 3.000.000 komada godišnje<br />
ili proizvodnja 11.000.000 komada godišnje biber crepa izuzetno<br />
traženog na tržištu. Ova investicija vredna je 9.000.000 USD.<br />
Kupci su potom obišli Poletov pogon za proizvodnju keramičkih pločica.<br />
Pored postojeće linije za zidne keramičke pločice, instalirane<br />
2000. god., gosti su sa pažnjom pratili rad nove savremeno opremljene<br />
linije za proizvodnju podnih keramičkih pločica. O mogućnostima<br />
nove linije upoznala ih je Dragica Neborovski, dipl.ing.tehn. šef<br />
proizvodnje keramičkih pločica.<br />
Nova linija je kapaciteta 4.000 m² na dan, osnovnog formata 33cm<br />
x 33 cm, odnosno 1.400.000 m² godišnje. Osim osnovnog formata<br />
linija je u mogućnosti da proizvodi podne keramičke pločice od<br />
formata 20cm x 20cm do formata 40cm x 40 cm po standardima JUS<br />
EN 176, GRUPA BI. Pločice se proizvode po tehnologiji jednostrukog<br />
brzog paljenja – „monocutura“, na temperaturi pečenja oko 1190˚C.<br />
Instalirana je oprema vodećih italijanskih proizvođača: „Sacmi“,<br />
„Barbieri&Tarozzi“, „Sistem“, „OMS“, a radi se o opremi koja je trenutno<br />
najsavremenija koja se može naći na svetskom tržištu. Glavne<br />
odlike opreme su maksimalni stepen iskorišćenja s minimalnom<br />
potrošnjom energije.Nova linija za proizvodnju podnih keramičkih<br />
pločica je povezana sa postojećom linijom zidnih keramičkih pločica i<br />
to automatskim transportom ili laserski navođenim vozilom.Vrednost<br />
ove investicije je 10.000.000 USD.<br />
Kupci su se uverili da će sada imati zaokruženi proizvodni program<br />
keramičkih pločica „Standard plus“ i usaglašenost dizajna zidnih i podnih<br />
pločica kao i proizvodnju specijalno dekorisanih pločica (bordure,<br />
inserti, paneli).<br />
Druženje se završilo u novobečejskom hotelu „Tiski cvet“ uz bogatu<br />
trpezu i pesmu do kasnih večernjih sati.U Poletu ne kriju zadovoljstvo<br />
velikom zaintresovanošću kupaca i još jednom se svima zahvaljuju na<br />
ukazanom poverenju.<br />
9
Divizija za ciglu i crep<br />
Divizija za ciglu i crep<br />
STRUČNI ČLANAK<br />
KONTROLA I OCENA KVALITETA CREPA I KERAMIČKIH<br />
Kontrola i ocena kvaliteta crepa u Srbiji<br />
i Crnoj Gori i u Hrvatskoj vrši se na osnovu<br />
nacionalnih standarda. U Srbiji i Crnoj<br />
Gori to su standardi sledećih oznaka JUS<br />
B.D1.010 koji propisuje tehničke uslove za<br />
presovani crep od gline i JUS B.D8.010 kojim<br />
su propisane metode ispitivanja crepova<br />
standardizaciju u oblasti glinenih proizvoda,<br />
dala je nacrte novih nacionalnih standarda<br />
koji su usaglašeni sa evropskim standardima<br />
za crep i to su :<br />
JUS EN 1304 – Crepovi od gline za preklopno<br />
polaganje – Definicije i specifikacije<br />
proizvoda – Identičan sa evropskim<br />
standardom EN 1304: 1998/A1:1999,<br />
JUS EN 1024 - Crepovi od gline za<br />
preklopno polaganje – Određivanje<br />
geometrijskih karakteristika – Identičan<br />
sa evropskim standardom EN 1024:<br />
1997,<br />
JUS EN 538 - Crepovi od gline za preklopno<br />
polaganje – Ispitivanje otpornosti<br />
pri savijanju – Identičan sa evropskim<br />
standardom EN 538: 1994,<br />
Kontrola i ocena kvaliteta crepa<br />
od gline. U Hrvatskoj, je situacija identična,<br />
što znači da, takođe figurišu dva nacionalna<br />
standarda, HRN B.D1.010 – propisuje<br />
tehničke uslove za presovani crep od gline<br />
i HRN B.D8.010 – propisuje metode ispitivanja<br />
crepa.<br />
Standardima JUS B.D1.010 i HRN B.D1.010<br />
definisani su tehnički uslovi koji obuhvataju :<br />
Oblik i mere proizvoda,<br />
Klasifikaciju proizvoda,<br />
Karakteristike kvaliteta, kao što su:<br />
- Izgled,<br />
- Vodonepropustljivost,<br />
- Postojanost na mrazu,<br />
- Nosivost,<br />
- Sadržaj kreča i soli,<br />
Proveravanje kvaliteta proizvoda,<br />
Obeležavanje, označavanje i način<br />
isporuke proizvoda.<br />
Interesantno je napomenuti da crep i u<br />
SiCG i u Hrvatskoj podleže sertifikaciji kao<br />
postupku u kome se izdavanjem sertifikata<br />
od strane ovlašćene institucije potvrđuje<br />
da je određeni proces, proizvod ili usluga,<br />
usaglašen sa tehničkim i drugim propisom,<br />
odnosno standardom ili tehničkom specifikacijom.<br />
Sertifikat za crep izdat od strane<br />
ovlašćene institucije ima važnost u trajanju<br />
od godinu dana, pri čemu se na šest meseci<br />
vrši kontrola usaglašenosti.<br />
JUS EN 539-1 - Crepovi od gline za<br />
preklopno polaganje – Određivanje<br />
fizičkih karakteristika – Deo 1: Ispitivanje<br />
vodonepropustljivosti – Identičan<br />
sa evropskim standardom EN 539-1:<br />
1994,<br />
JUS EN 539-2 - Crepovi od gline za preklopno<br />
polaganje - Određivanje fizičkih<br />
karakteristika – Deo 2: Ispitivanje otpornosti<br />
na mraz - Identičan sa evropskim<br />
standardom EN 539-2: 1998.<br />
Očekuje se da do kraja <strong>2005.</strong>godine, navedeni<br />
standardi budu zvanično objavljeni i da<br />
počne njihova primena u SiCG.<br />
Na usvajanju evropskih standarda za crep intenzivno<br />
se radi i u Hrvatskoj, tako da će isti<br />
biti objavljeni u veoma bliskoj budućnosti.<br />
Objavljivanje evropskih standarda za crep<br />
u SiCG i u Hrvatskoj, prouzrokovaće<br />
usaglašavanje pratećih propisa. Predpostavka<br />
je da će sertifikacija crepa biti ukinuta i<br />
da će postojati samo zahtev za tipsko ispitivanje<br />
proizvoda od strane akreditovane<br />
laboratorije, odnosno izjava proizvođača o<br />
usklađenosti kvaliteta proizvoda sa standardom<br />
na osnovu kojeg je proizvod deklarisan.<br />
Maja meseca tekuće godine, u SiCG,<br />
Komisija za standarde Saveznog zavoda za<br />
10
IH PLOČICA<br />
Kontrola i ocena kvaliteta keramičkih pločica<br />
Decembra meseca 2004.godine u SiCG je<br />
objavljen PRAVILNIK o tehničkim i drugim<br />
zahtevima za keramičke pločice. Navedenim<br />
pravilnikom propisani su tehnički i drugi<br />
zahtevi koje moraju da ispunjavaju keramičke<br />
pločice koje se koriste za oblaganje<br />
zidova, podova i fasada i koje se stavljaju u<br />
promet na domaćem tržištu.<br />
Tip keramičkih pločica, u navedenom pravilniku,<br />
određen je sledećim elementima:<br />
Klasom kvaliteta (1,2,3 klasa kvaliteta);<br />
Grupom, s obzirom na upijanje vode;<br />
Oblikovanjem, s obzirom na način proizvodnje;<br />
Mestom ugradnje (podne i zidne) i<br />
Prirodom površine (glazirane, neglazira<br />
ne ili engobirane).<br />
Definicije i klasifikacija pločica utvrđene su<br />
nacionalnim standardima JUS EN 87 i JUS<br />
B.D1.330.<br />
U „Polet“-u, u Novom Bečeju, se proizvode<br />
ZIDNE PRESOVANE KERAMIČKE<br />
PLOČICE SA VELIKIM UPIJANJEM VODE<br />
E>10%, koje pripadaju Grupi B <strong>III</strong>, i od<br />
nedavno, proizvode se i PODNE PRESO-<br />
VANE KERAMIČKE PLOČICE SA MALIM<br />
UPIJANJEM VODE E10% (<strong>Grupa</strong><br />
B <strong>III</strong>)- Tehnički uslovi – Identičan sa<br />
evropskim standardom EN 159: 1984;<br />
2.<br />
JUS EN 176 – Presovane keramičke<br />
pločice sa malim upijanjem vode<br />
E
<strong>Nexe</strong> grupa<br />
U NABAVCI S NOVIM DIREKTOROM<br />
I NOVA ORGANIZACIONA SHEMA<br />
CILJ SEKTORA:<br />
Sinergijski učinci u nabavci<br />
Od 01. septembra <strong>2005.</strong> godine, Božo Ljulj<br />
novi je direktor Sektora nabavke u <strong>Nexe</strong><br />
grupi. 1982. godine došao je u Našicecement<br />
d.d. Našice, obavljao je poslove referenta<br />
nabavke, a potom i šefa nabavke.<br />
Kratko vreme bio je direktor Našičkog interijera<br />
d.o.o. Našice, da bi se potom «vratio»<br />
u Našicecement na radno mesto direktora<br />
marketinga. Obavljao je i funkciju direktora<br />
Divizije za betone i agregate. U našem<br />
poslovnom sistemu, proveo je ukupno 24<br />
godine. O novom izazovu u poslovnoj karijeri,<br />
planovima i trenutnim aktivnostima u<br />
Sektoru nabavke, razgovarali smo nekoliko<br />
dana nakon što je Uprava Društva pozitivnio<br />
ocenila novi organizacioni predlog nabavke<br />
<strong>Nexe</strong> grupe.<br />
- Prvo sam, sa svojim saradnicima, pristupio<br />
snimanju stanja nabavke u članicama<br />
u svim zemljama, kako bismo stekli sliku<br />
o zaposlenima i njihovim kvalifikacijama,<br />
radnoj sposobnosti, kao i o problematici s<br />
kojom se susreću u samom radu. Nakon<br />
toga pristupilo se rešavanju organizacione<br />
problematike s ciljem objedinjavanja nabavnih<br />
procesa i formiranja zajedničke nabavke<br />
na nivou <strong>Nexe</strong> grupe, odnosno centralizacija<br />
procesa nabavke u nabavku <strong>Nexe</strong> grupe<br />
– pojašnjava novi direktor nabavke.<br />
Nastavlja kako je nakon snimanja stanja<br />
usledila konkretizacija predloga organizacije<br />
nabavke i izrada predloga organizacione<br />
sheme za Upravu Društva. Ista je jednoglasno<br />
usvojena, tako da je sada organizacija<br />
nabavke koncipirana kroz 6 odeljenja, a čini<br />
je ukupno 35 zaposlenih.<br />
- Svako odeljenje vodi vođa odeljenja koji<br />
je uže specijalizovan za određeno nabavno<br />
područje, a istovremeno smo uvažavali i<br />
činjenicu o struci pojedinog vođe. Tako je<br />
npr. vođa jednog odeljenja dipl. inž. mašinstva,<br />
drugog građevinarstva, trećeg elektrotehnike,<br />
zatim diplomirani ekonomista,<br />
u zavisnosti od grupe proizvoda ili usluga<br />
koje se nabavljaju. Dakle, zastupljena je većina<br />
profila inženjera – ističe Božo Ljulj.<br />
Odeljenje čine referenti i saradnici iz svih<br />
zemalja u kojima imamo članice, a njihov je<br />
zadatak da nabavljaju robu ili usluge za sve<br />
članice unutar zemlje u kojoj rade, bez obzira<br />
na njihovo fizičko radno mesto.<br />
Ovakvom organizacijom i radom nabavke<br />
<strong>Nexe</strong> grupe, cilj je ostvariti sinergiju tj.<br />
benefite kroz objedinjavanje potreba istih<br />
vrsta roba ili usluga,kao i vršiti zajedničko<br />
jednogodišnje ugovaranje strateških proizvoda<br />
kako bi se osigurale niže nabavne<br />
cene članicama, a na kraju i niži troškovi<br />
proizvodnje.<br />
Za Republiku Hrvatsku, planirani je početak<br />
primene nove organizacije od 01. januara<br />
2006. godine, a u Bosni i Hercegovini<br />
i Srbiji i Crnoj Gori najkasnije od početka<br />
drugog kvartala 2006. godine, odnosno kad<br />
se ispune svi tehnički preduslovi – informatička<br />
i komunikacijska povezanost u prvom<br />
redu, ali i kadrovska ekipiranost.<br />
U svim je članicama implementiran PIS<br />
– poslovni informacioni sistem koji omogućuje<br />
potpuno automatizovan rad nabavke<br />
od ispostavljanja zahteva za nabavku, slanja<br />
upitnika, izdavanja narudžbenica dobavljačima,<br />
kao i zaprimanja robe.<br />
- Naše trenutne aktivnosti, osim početka<br />
implementacije usvojene organizacije,<br />
uglavnom se odnose na ugovaranje strateških<br />
proizvoda za 2006. godinu, a ugovaraju<br />
se i energenti i određeni rezervni delovi za<br />
predstojeće remonte naših proizvodnih postrojenja<br />
– zaključuje Božo Ljulj.<br />
12
Luka Tranzit d.o.o. Osijek<br />
LUKA TRANZIT Prvih godinu dana u sastavu <strong>Nexe</strong> grupe<br />
Ulaganje u opremu i ljude<br />
Krajem <strong>2005.</strong> godine, navršiće se godinu dana od kada je Luka Tran-<br />
razgovarali smo s Ivicom Ðerijem,<br />
zit d.o.o. Osijek u sastavu <strong>Nexe</strong> grupe. O tome šta se promenilo i<br />
kakvi su planovi u budućnosti,<br />
dipl. ek., direktorom Luke Tranzit<br />
d.o.o. Osijek.<br />
- Ulaskom <strong>Nexe</strong> grupe u vlasničku strukturu Luke Tranzit, nastale su<br />
brojne promene.Ali, najvažnije je ipak istaći da se tokom privatizacijskog<br />
postupka osećala pozitivna atmosfera kod svih zaposlenih.<br />
Naime, gotovo su svi zaposleni znali ko je <strong>Nexe</strong> grupa, jer je to bio<br />
jedan od naših najznačajnijih poslovnih partnera, poznato preduzeće<br />
koje je uvek ispunjavala sve svoje obaveze. Zaposleni su to prepoznali,<br />
pa od samog početka nije bilo nikakvih poteškoća – ističe Ivica<br />
Ðeri.<br />
Ivica Ðeri dodaje - Početkom <strong>2005.</strong> godine, nakon ulaska u sastav<br />
<strong>Nexe</strong> Grupe, započela je realizacija najavljenih ulaganja, a pre svega<br />
realizacija investicije u novo postrojenje za proizvodnju betona.<br />
Nažalost, ista investicija kasni zbog administrativnih poteškoća, jer<br />
smo građevinsku dozvolu dobili tek krajem novembra. Bez obzira<br />
na ovu proceduralnu poteškoću, svi mikseri i sva oprema stigli su na<br />
vreme. Nadamo se da ćemo u rano proleće moći započeti montažu<br />
postrojenja. – napominje direktor Luke Tranzit.<br />
kao osnovnoj delatnosti. Tako je strategijom Društva za razdoblje<br />
2006. - 2010. godina planirano 15%-tno godišnje povećanje pretovara<br />
(2006. godine 920.000 t).<br />
- Možda bi ovi pokazatelji bili i veći da je plovnost reke Drave na<br />
dobrom nivou. Drava je, međutim, hirovita i podložna opadanju, pa<br />
se događa da je nivo Drave na nekim mestima prenizak za plovidbu<br />
stranih brodova. Zbog toga u Luci Tranzit imamo poteškoća s<br />
ulaskom tih brodova u reku Dravu. Oni su skloniji ostavljanju barže<br />
na ušću Drave, a to znači povećanje određenih troškova za prenos<br />
barže u luku. Kako bi se ovaj problem što pre i bolje rešio, u<br />
raščišćavanje plovnog puta Drave trebale bi se uključiti određene<br />
institucije,npr. Lučka uprava, Centar za razvoj unutrašnje plovidbe i<br />
Agencija za održavanje plovnih puteva, pri Ministarstvu mora, turizma,<br />
prometa i razvoja RH – dodaje Ivica Ðeri.<br />
Ističe i da je nakon vlasničkog rekonstruisanja, Luku Tranzit zahvatio<br />
i proces reorganizacije, kako ljudi tako i procesa – kako je sam<br />
naziva: faza prilagođenja i čišćenja ostatka «socijalističkih ostataka i<br />
radničkog samoupravljanja». Posebno važnim u procesu restrukturiranja<br />
ističe primer transformacije kratkoročnih obaveza Društva u<br />
dugoročni kredit, što je dalo krila za oživljavanje i povećanje određenih<br />
poslovnih aktivnosti.<br />
Ističe da se u drugoj polovini <strong>2005.</strong> godine krenulo i s izradom nove<br />
organizacije Društva koja je definisana na 123 neodređeno zaposlena.<br />
Ranije je Tranzit zapošljavao 158 ljudi. razlika od 35 ljudi prihvatila<br />
je predlog dobrovoljnog odlaska uz otpremnine, a taj je postupak<br />
još uvek u toku. Do sada je preduzeće napustilo polovina ove grupe<br />
naših dotadašnjih zaposlenih. Sindikat je pozitivno ocenio ovaj proces<br />
i nove akte (društveni akti, kolektivni ugovor) i celi proces je usaglašen<br />
na obostrano zadovoljstvo. Rezultat, pak, nove organizacije je<br />
povećanje radne discipline, a povećana je i efikasnost.<br />
Saradnja sa sektorima potpore u <strong>Nexe</strong> grupi vrlo je dobra. Na početku<br />
je, naravno, unela malu zbrku i nesnalaženje u samom startu,<br />
jer je takav način rada za zaposlene Luci Tranzit potpuna novost.<br />
Međutim, nakon edukacija i radionica, stanje se poboljšalo i uhodanost<br />
rada na relaciji sektori potpore – Luka Tranzit sve je bolja.<br />
Na kraju, Ivica Ðeri dodaje kako se u preduzeću i, nakon dolaska<br />
<strong>Nexe</strong> grupe, oseća profesionalan i ljudski pristup, vidljiva je razvojna<br />
perspektiva kroz nova ulaganja u opremu i ljude.<br />
Prebačaj– uzdanica daljeg rasta tvrtke<br />
Glavna delatnost Luke Tranzit je pretovar. Tako će do kraja ove godine,<br />
prema sadašnjim procenama, biti ostvaren prebačaj u količini<br />
od blizu 500.000 t, što je za približno do 10% više u odnosu na<br />
postavljeni plan, a za čak 50% više u odnosu na 2004. godinu. Ovom<br />
rastu pomogla je povećana aktivnost na tim poslovima unutar preduzeća,<br />
ali i okruženje koje povećava svoju poslovnu aktivnost, gde pre<br />
svega mislimo na izvozne mogućnosti za sirovinsku osnovu iz Bosne<br />
i Hercegovine, ali i kroz uvoz određenih roba potrebnih za domaće<br />
tržište. I u budućnosti, u Luci Tranzit daju veliki značaj tom segmentu<br />
Druga delatnost Luke Tranzit je proizvodnja i prodaja peska.Do sada<br />
je Luka Tranzit u ovom segmentu bila gotovo bez konkurencije,<br />
no u poslednje vreme pojavila se jaka konkurencija koja, naravno,<br />
negativno utiče i na prodaju Tranzitovih količina koje su i ove godine<br />
smanjenje u odnosu na proteklo razdoblje.<br />
Od ostalih aktivnosti, Ivica Ðeri najavljuje da bi u skoroj budućnosti<br />
trebao da se realizuje i projekat premeštanja stare luke na prostor<br />
nove, što bi značilo izgradnju terminala za rasute terete čije bi se<br />
finansiranje trebalo vršiti iz proračuna (radi se o kapitalnim ulaganjima),<br />
a to bi sigurno povećalo prenos rečnog tereta. U toku je izrada<br />
idejnog projekta, ishođenje dokumentacije za lokacionu dozvolu, i u<br />
narednih šest meseci bi taj projekat mogao zaživeti.<br />
Intermodalni Promotivni Centar – šta je to<br />
Luka Tranzit jedan je od osnivača Intermodalnog Promotivnog Centra<br />
na nivou RH, a koji udružuje sve luke u RH, velike špeditere i<br />
drumske prevozničkog preduzeća, dakle uključuje sve vrste transporta<br />
u RH. Osnovni značaj IPC-a je povezivanje Dunava s Jadranom.<br />
Na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji u Opatiji,<br />
istaknut je veliki značaj ulaganja EU u celi plovni tok Dunava i njegovih<br />
pritoka (Drave npr.) i sigurno će se u budućnosti računati na veće<br />
učešće rečnog transporta u ukupnom transportu. Njegovo je, ipak,<br />
trenutno učešće u ukupnom transportu, samo 1%!<br />
13
Našicecement d.d. Našice<br />
Ljiljana Mifka, dipl. ek., u Našicecementu d.d. Našice provela je svoj ukupni<br />
dosadašnji radni staž. Naime, 1984. godine kao diplomirani ekonomista došla je<br />
u Našicecement d.d. Našice. Nakon odrađenog pripravničkog radnog staža, njen<br />
nastavak karijere je jedino i samo vezan za prodaju cementa i Namala. Dugo godina<br />
obavljala je rukovodeće funkcije u prodaji, a od 01.09.<strong>2005.</strong> godine je naziv njenog<br />
radnog mesta promenjen u direktoricu Sektora prodaje cementa i Namala.<br />
Vedra, dobro raspoložena i komunikativna direktorica, ističe kako u svom poslu<br />
najviše voli kontakte s kupcima, dinamičnost, komunikaciju. Kako nije osoba<br />
koja preterano voli kancelarijski posao, službena putovanja ne predstavljaju joj<br />
teret. S obzirom na dugogodišnje radno iskustvo u prodaji, s većinom kupaca<br />
je ostvarila kvalitetne i korektne poslovne odnose, a to smatra najvrednijim dostignućem<br />
svog rada.<br />
Dipl. ek. Ljiljana Mifka, direktorica sektora prodaje cementa i namala<br />
Najvažnije usmerenje – usmerenje prema kupcu<br />
Prodaja cementa i Namala, organizacija i koordinacija rada Sektora<br />
prodaje cementa, definisanje politike prodaje i strategije, glavne su<br />
nadležnosti direktorice Sektora prodaje cementa i Namala u Našicecementu<br />
d.d. Našice dipl. ek. Ljiljane Mifka.<br />
- Nažalost,većina aktivnosti prodajnog osoblja, pa i mene same, odnosi<br />
se na naplatu potraživanja. Uobičajeno, krajem godine u građevini<br />
je smanjen obim delatnosti, pa s kupcima nastojimo da iznađemo<br />
najbolji način rešavanja nastalih obaveza – ističe Ljiljana Mifka.<br />
Od ostalih aktivnosti ističe da je u toku prikupljanje upitnika za merenje<br />
zadovoljstva kupaca. Naime, svake godine Našicecement d.d.<br />
sprovodi anketiranje kupaca, a na osnovu tako dobijenih rezultata i<br />
nakon njihove analize, donose se zaključci šta će se promeniti, novo<br />
uvesti ili se više neće sprovoditi. Na primer, jedan od zaključaka temeljenih<br />
na predlozima kupaca je odluka da se tokom 2006. godine<br />
u asortimanu Našicecementa nađu i pakovanja cementa u vrećama<br />
od 25 kg. Kako bi još više istakli važnost usmerenja prema kupcu,<br />
kao i povećanju njegovog zadovoljstva, osnovano je i radno mesto<br />
savetnika za primenu proizvoda, pa tako kupci iz prve ruke od struč-<br />
ne osobe mogu dobiti odgovore na sva pitanja iz ovog segmenta.<br />
- Sektor prodaje cementa i Namala čini 17 zaposlenih: 3 referentkinje<br />
prodaje kojima je glavna aktivnost primanje narudžbi, 3 fakturistkinje,<br />
5 referenata otpreme, kao i 3 samostalna referenta prodaje, a<br />
na zagrebačkom području imamo i vođu ključnih kupaca. U Sektoru<br />
imamo i jednu mladu saradnicu koja se uglavnom bavi analitikom<br />
prodaje, a trenutno je tu i jedan pripravnik. Naša otprema na usluzi<br />
je kupcima od 06-22 sata, a nije redak slučaj da u jeku sezone izađemo<br />
kupcima u susret prema njihovoj potrebi i zahtevu i izvan redovnog<br />
radnog vremena – sa zadovoljstvom govori Ljiljana Mifka.<br />
- Ove godine započeli smo organizovanje susreta s kupcima spakovanog<br />
i rasutog cementa, a s obzirom da je ta ideja od strane naših<br />
kupaca izvrsno prihvaćena i ocenjena, tu ćemo tradiciju nastaviti i u<br />
2006. godini. Negovanje odnosa s kupcima ogleda se i kroz redovne<br />
posete, pa tako upravo krajem poslovne godine nastojimo da obiđemo<br />
sve naše kupce kako bismo im se zahvalili na saradnji tokom<br />
godine – zaključuje Ljiljana Mifka.<br />
Planovi, planovi…<br />
Našicecement d.d. Našice će u <strong>2005.</strong> godini<br />
ostvariti prodaju cementa i Namala u količini od<br />
preko 900.000 t, a za 2006. godinu planirana je<br />
prodaja od gotovo 1 milion t. Velike nade polažu<br />
se u otvaranje novih tržišta (Mađarska, Slovenija),<br />
kao i, tradicionalno, nastavak izvoznih aktivnosti<br />
na tržištu Bosne i Hercegovine.<br />
14
Našicecement d.d. Našice<br />
Veseli nastavak projekta saradnje<br />
s lokalnom zajednicom<br />
Našicecement i osnovne škole<br />
Nakon burnog proleća,u prve dane jeseni ušli smo jednako živo. Četvrti<br />
razredi osnovnih škola grada Našica OŠ Dore Pejačević i OŠ<br />
Kralja Tomislava naučili su šta je cement, kako se proizvodi i koja je<br />
njegova primena. Preduzeće je posetilo oko 80 učenika, a otprilike<br />
isto toliko ih je učestvovalo i na radionici. Kakva je bila atmosfera na<br />
radionicama, najbolje govore naše fotografije.<br />
Obilasci su protekli bučno, kao i inače, i uz potpuno oduševljenje<br />
mehanizacijom fabrike i upravljačkim centrom. Na kraju su se i<br />
nastavnici i pratioci zajedno s decom malo zasladili poslasticama u<br />
našem restoranu.<br />
Ni posete školama od strane naših «stručnjaka za radionice»<br />
nisu prošle manje živopisno. Deca su sama mešala beton i punila<br />
svoje modle. Vodiči su izgubili glasove pokušavajući da nadjačaju<br />
dečju graju, dok su se nastavnice slatko smejale – one to ipak<br />
rade svaki dan!!!<br />
Ekipa zaslužna za realizaciju ovog dela programa je bila: Damir Šulc,<br />
Renata Bunjevac-Turalija, Marija Ðuroković, Ksenija Papa, Mihael<br />
Lustig i Nenad Cili.<br />
Ovo, naravno, nije kraj, jer je upravo završeno takmičenje likovnih i<br />
literarnih radova za školarce 4. razreda osnovnih škola. Takmičenje<br />
je bilo otvoreno do 01.decembra, a nakon toga nas je čekao težak<br />
odabir najboljih radova. S obzirom na pristigle radove, moramo reći<br />
da su sve to prekrasni mali umetnički radovi!<br />
Naravno, i mi nastavljamo s našim planom aktivnosti. Trenutno sprovodimo<br />
predavanja i obilaske sa starijim «školarcima»: učenicima 8.<br />
razreda osnovnih i 4. razreda srednjih škola, ali o tome puno više u<br />
sledećem broju, kada će se i učenici oprobati u pisanju priloga za<br />
naše Novosti.<br />
Pripremila:<br />
Ksenija Papa<br />
Samostalni referent za kvalitet i okolinu<br />
Našicecement d.d. Našice<br />
15
<strong>Nexe</strong> grupa<br />
Divizija za ciglu i crep<br />
<strong>2005.</strong> <strong>GODINA</strong> U BROJKAMA<br />
Krajem godine obično sabiramo rezultate poslovanja u protekloj godini, pravimo upoređivanja, analize i<br />
raznorazne statistike,kao i planove i ciljeve za sledeću godinu.<br />
Zbog toga smo za zadnji broj <strong>Nexe</strong> novosti u ovoj godini odlučili da prikažemo našu Grupu u <strong>2005.</strong> godini<br />
kroz brojke u okviru aktivnosti Sektora za ljudske resurse.<br />
Na početku ćemo prikazati kako se kretao broj radnika po članicama<br />
iz godine u godinu.<br />
UPOREDNI BROJ RADNIKA PO ČLANICAMA<br />
NAZIV PREDUZEĆA<br />
NEXE GRUPA d.o.o.<br />
NAŠICECEMENT d.d.<br />
SLAVONIJA IGM d.d.<br />
DILJ d.d.<br />
NAŠIČKI INTERIJER d.o.o.<br />
FERAVINO d.o.o.<br />
OSILOVAC d.o.o.<br />
NAŠIČKI AUTO-CENTAR<br />
d.o.o.<br />
CEMENT MARKET d.o.o.<br />
GASTRO-MARKET d.o.o.<br />
NEXE BETON d.o.o.<br />
NC BETON PROIZVOD d.o.o.<br />
LUKA TRANZIT d.o.o.<br />
POLET<br />
JELEN DO<br />
STRAŽILOVO<br />
GP PUT d.d.<br />
TOS d.o.o.<br />
AGREGATI I BETONI d.o.o.<br />
NEXE SARAJEVO d.o.o.<br />
UKUPNO:<br />
31.12.<br />
2003.<br />
29<br />
391<br />
142<br />
387<br />
150<br />
66<br />
53<br />
16<br />
5<br />
27<br />
10<br />
37<br />
-<br />
667<br />
343<br />
152<br />
256<br />
-<br />
-<br />
-<br />
2.731<br />
31.12.<br />
2004.<br />
44<br />
392<br />
140<br />
398<br />
169<br />
70<br />
42<br />
17<br />
7<br />
28<br />
13<br />
42<br />
-<br />
599<br />
303<br />
106<br />
234<br />
28<br />
17<br />
6<br />
2.655<br />
31.10.<br />
<strong>2005.</strong><br />
46<br />
388<br />
141<br />
390<br />
147<br />
66<br />
46<br />
18<br />
7<br />
28<br />
21<br />
44<br />
134<br />
553<br />
278<br />
78<br />
265<br />
56<br />
29<br />
7<br />
2.742<br />
NAPOMENA: Nisu uključeni radnici iz pogona GP Put-a -<br />
Kenija, Pakistan i Uganda (oko 753 radnika)<br />
U sledeće tri tablice prikazujemo Vam starosnu, kvalifikacionu i polnu<br />
strukturu <strong>Nexe</strong> grupe na dan 31.10.<strong>2005.</strong> godine. Napominjemo<br />
da se procenti prikazani u tablicama odnose na ukupan broj zaposlenih<br />
na navedeni datum, odnosno 2.742.<br />
STAROSNA<br />
STRUKTURA<br />
Godine<br />
starosti<br />
20 - 25<br />
26 - 30<br />
31 - 35<br />
36 - 40<br />
41 - 45<br />
46 - 50<br />
51 - 55<br />
56 - 60<br />
60 i više<br />
UKUPNO<br />
Stručna<br />
%<br />
sprema<br />
%<br />
5<br />
8<br />
8<br />
12<br />
21<br />
25<br />
15<br />
6<br />
0,6<br />
100<br />
POLNA STRUKTURA<br />
KVALIFIKACIONA<br />
STRUKTURA<br />
V<strong>III</strong> (dr.)<br />
VII/2 (mr.)<br />
VII/1, VSS<br />
VI, VŠS<br />
V, VKV<br />
IV, SSS<br />
<strong>III</strong>, KV<br />
II, PKV<br />
I, NKV, NSS<br />
UKUPNO<br />
0,03<br />
0,2<br />
9<br />
3<br />
3<br />
27<br />
30<br />
4<br />
24<br />
100<br />
NAZIV PREDUZEĆA MUŠKARCI ŽENE<br />
NEXE GRUPA d.o.o.<br />
NAŠICECEMENT<br />
SLAVONIJA IGM<br />
LUKA TRANZIT<br />
NAŠIČKI INTERIJER<br />
FERAVINO<br />
OSILOVAC<br />
DILJ<br />
NC BETON PROIZVOD<br />
NEXE BETON<br />
NAC<br />
GASTRO-MARKET<br />
CE-MA<br />
JELEN DO<br />
POLET<br />
STRAŽILOVO<br />
AB SARAJEVO<br />
TOS<br />
GP PUT<br />
NEXE SARAJEVO<br />
UKUPNO<br />
%<br />
27<br />
345<br />
126<br />
115<br />
136<br />
46<br />
39<br />
334<br />
38<br />
19<br />
13<br />
7<br />
5<br />
245<br />
386<br />
63<br />
27<br />
53<br />
242<br />
2<br />
2.268<br />
83<br />
19<br />
43<br />
15<br />
19<br />
11<br />
20<br />
7<br />
56<br />
6<br />
2<br />
5<br />
21<br />
2<br />
33<br />
167<br />
15<br />
2<br />
3<br />
23<br />
5<br />
474<br />
17<br />
16
<strong>Nexe</strong> Divizija grupa<br />
VIA VITA u poseti <strong>Nexe</strong> grupi<br />
21. oktobra <strong>2005.</strong> godine <strong>Nexe</strong> grupu<br />
posetilo je Društvo za puteve Via Vita<br />
iz Varaždina. 50-ak posetilaca je tom<br />
prilikom obišlo našu vinariju FeraVino u<br />
Feričancima, preduzeća cementa Našicecement<br />
d.d. Našice i preduzeće opeke<br />
Slavoniju IGM d.d. Našice.<br />
U ranim poslepodnevnim satima gosti<br />
su posetili Zavičajni muzej Grada Našica,<br />
gdje ih je upravnica Muzeja,gospođa<br />
Silvija Lučevnjak,upoznala sa istorijom<br />
Grada, posebno istorijskim činjenicama<br />
vezanim za porodicu Pejačević, po kojima<br />
su Našice poznate.<br />
Potom je usledio «malo ozbiljniji» deo<br />
posete. Naime, gostima su prezentovane<br />
novosti iz Divizije za ciglu i crep, a<br />
posebno iz Divizije za cement. Prezentatori<br />
su bili direktor prodaje crepa za<br />
RH, Hrvoje Milanović, stručni saradnik<br />
za primenu proizvoda u Našicecementu<br />
d.d. Našice,Renata Bunjevac Turalija<br />
i šefica Službe upravljanja kvalitetom<br />
proizvoda u Našicecementu d.d.<br />
Našice,Marija Ðuroković.<br />
Druženje je nastavljeno uz ručak – izvrsne<br />
kulinarske specijalitete osoblja Hotela<br />
Park,kao i zvonke zvuke slavonske<br />
tamburice….<br />
Sindikat Našicecementa<br />
Istarske čari<br />
U organizaciji Sindikata građevinarstva – ogranak Našicecementa, i uz finansijsku<br />
potporu Našicecementa d.d. Našice, 37 radnica Našicecementa d.d. Našice,<br />
Slavonije IGM d.d. Našice, Našičkog interijera d.o.o. Našice i Gastromarketa<br />
d.o.o. Našice od 30. septembra do 02. oktobra <strong>2005.</strong> godine posetilo je Istru i<br />
tako «pobeglo» od svakodnevice.<br />
Tokom boravka u Istri,<br />
naše radnice su posetile<br />
Nacionalni park<br />
Brijune, Pulu, Poreč,<br />
najmanji grad na svetu<br />
– Hum, Motovun, a u<br />
povratku i Nacionalni<br />
park Risnjak.<br />
Od sredine novembra <strong>2005.</strong> godine, sektori<br />
riznice, računovodstva, strateškog planiranja i<br />
kontrolinga,kao i informatike,na novoj su lokaciji.<br />
Naime, njihova nova «baza» zgrada Našičkog<br />
autocentra d.o.o. Našice, je Vinogradska 6.<br />
Osim navedenih sektora, na ovoj lokaciji je od<br />
novembra i član Uprave mr. Krešimir Dundović.<br />
Centrala +385 31 616 500<br />
Sekretarica +385 31 616 501<br />
Fax +385 31 616 555<br />
Iako je to bio naporan<br />
put, napor se isplatio.<br />
Jer, Istra je zaista<br />
– čarobna.<br />
17
<strong>Nexe</strong> grupa<br />
Divizija za ciglu i crep<br />
Konkurs za donacije <strong>2005.</strong><br />
Zdravlje i ekologija<br />
Predstavljamo odabrane projekte u kategoriji: Zdravlje i ekologija<br />
Društvo za sportsku rekreaciju branilaca Zagreb – projekt<br />
hipoterapijskog i terapijskog jahanja za HRVI, branioce, dobrovoljce<br />
i decu – invalide s posebnim potrebama; ciljevi projekta<br />
su višestruki – od fizičkih dostignuća (razvoj ravnoteže i osećaja<br />
za simetriju), psiholoških dostignuća (poboljšanje samopouzdanja,<br />
osećaja za spoljni svet, za sopstveni život, poboljšanje emocionalne<br />
kontrole i samodiscipline), do socijalnih dostignuća (stvaranje prijateljstva,<br />
razvoj poštovanja prema životinjama, uživanje);<br />
ECES – Evropski edukacioni centar slepih iz Zagreba –<br />
«Dan za danom do zdravlja» - projekat prevencije, zaštite i<br />
poboljšanja zdravlja osoba s invaliditetom; projekat se sastoji od<br />
niza edukativnih radionica s ciljem prevencije i rešavanja psihofizičkih<br />
zdravstvenih problema uključujući dijetetiku, zdravstveno vaspitanje,<br />
psihologiju komunikacije, ekologiju, negu tela i telesnu i zdravstvenu<br />
kulturu;<br />
Eko centar Zlatna Greda – centar za zaštitu prirodnih i kulturnih<br />
vrednosti Kopačkog rita i Baranje – projekat obnove<br />
mosta u Eko centru Zlatna Greda; Eko centar bavi se aktivnostima<br />
edukacije učenika, studenata i lokalnog stanovništva, zaštiti<br />
Kopačkog rita i močvarnih ekosistema, očuvanju i revitalizaciji tradicionalnih<br />
i kulturnih veština Kopačkog rita i Baranje; svrha projekta je<br />
vraćanje u funkciju tradicionalnog objekta koji je nekada bio upravna<br />
zgrada pustare Zlatna Greda;<br />
Javna ustanova Park prirode Papuk, Voćin – projekat turističke<br />
afirmacije park šume Jankovac – poučna staza Jankovac;<br />
zbog brojnih prirodnih fenomena, park šuma ima visoku<br />
obrazovnu i turističku vrednost; u cilju iskorišćenja i afirmacije tih<br />
potencijala, <strong>Nexe</strong> grupa dala je doprinos realizaciji Plana namene<br />
površina, sheme prometnih površina, popločavanje, parkirališnog<br />
prostora, suvenirnice i drugih infrastrukturnih elemenata i turističkih<br />
popratnih sadržaja (poučna staza, ložišta, info table, prostor za kampovanje,<br />
amfiteatar letnje škole, prostor za čamce i ribolov);<br />
Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Osijek<br />
– projekat uređenja zgrade i prostora Društva za pomoć<br />
mentalno retardiranim osobama; <strong>Nexe</strong> grupa je delimično pomogla<br />
ovaj projekat kako bi se stvorili bolji i humaniji uslovi za rad<br />
Društva i bolje pružanje pomoći svojim članovima;<br />
Udruženje za organsko-biološku proizvodnju BIOPA, Osijek<br />
– projekat «Unapređivanje kvaliteta života kroz edukaciju<br />
o očuvanju okoline i ekološkoj poljoprivredi»; cilj ovog projekta<br />
je upoznavanje stanovništva – mogućih proizvođača, prerađivača,<br />
trgovaca i potrošača – o odlikama, koristi i budućnosti ekološke proizvodnje,<br />
osposobljavanje što većeg broja ljudi za rad u ekološkoj<br />
poljoprivrednoj proizvodnji, kao i osiguranje raznih oblika pomoći<br />
članovima koji se bave ovakvim vidom poljoprivredne proizvodnje;<br />
Udruženje «Prijatelji okoliša» Osijek – projekt «Postupanje<br />
s otpadom – ekološke edukativno-praktične radionice recikliranja<br />
papirnog otpada u vrtićima i osnovnim školama»; deca<br />
uključena u ovaj projekat skupljala su papirni otpad i odvajala ga u posebne<br />
kontejnere, usitnila i pripremila za rad u radionici; <strong>Nexe</strong> grupa<br />
u potpunosti je podržala ovaj projekt sa svoje strane; verujemo kako<br />
će ovakav projekat podići svest o zaštiti okoline naših mališana;<br />
Udruženje Centar za reciklažu Osijek – projekat novog izdanja<br />
«Malog priručnika o recikliranju»; cilj priručnika je na jednostavan<br />
i sažet način, slikom i rečima, čitaoca uvesti u tehnologiju<br />
recikliranja; priručnik će biti podeljen školama,vrtićima, članovima<br />
raznih ekoloških udruženja i institucija;<br />
Sportsko ribolovačko društvo «Šaran» Našice – projekat<br />
uređenja velikog našičkog parka; Društvo svake godine odradi<br />
8.000 do 10.000 radnih sati na uređenju ove prirodne oaze centra<br />
Našica; Društvo se brine i o okućnici porodice Pejačević, a 2003.<br />
godine u akciji «Uredimo Hrvatsku» dobili su priznanje Zeleni cvet<br />
kao treći najbolji uređeni park u RH;<br />
Udruženje invalidne dece Valpovštine Zvono, Belišće – projekat<br />
uređenja kabineta za fizikalnu terapiju i provođenje<br />
kursa Vojta fizikalne terapije; projekat je namenjen roditeljima<br />
invalidne dece koji bi trebali usvojena znanja Vojta terapije da primene<br />
u svakodnevnoj terapiji s invalidnom decom; <strong>Nexe</strong> grupa projekat<br />
je poduprla kupovinom opreme (sto za vežbanje, nabavka i postavljanje<br />
ogledala, strunjače, lopte, valjci);<br />
Osnovna škola Dore Pejačević Našice – projekat «Eko sistem<br />
osiguranja prava učenika na jednako obrazovanje, čistu<br />
okolinu i očuvanje zdravlja»; ciljevi projekta su povećanje stepena<br />
zdravstvene sigurnosti učenika, ekološko zbrinjavanje otpada i osiguranje<br />
uslova za nastavu pod krošnjama (oživljavanje betonskog dvorišta,<br />
čišćenje parka oko škole i uređenje okoline, postavljanje klupa<br />
i stolova, izgradnja prilaznih staza i ograde vrta);<br />
18
Kako napreduju<br />
ekološki projekti!<br />
Rezultati konkursa za donaciju projekata počeli su da pristižu,<br />
neki finansirani projekti su već završeni, dok je većina još uvek<br />
u toku.<br />
Projekat koji zaslužuje posebnu pažnju, ne samo zbog svog<br />
sadržaja i učinka, već i zbog izuzetne spremnosti na saradnju,<br />
je projekat Javne ustanove Parka prirode Papuk: Projekat turističke<br />
afirmacije park šume Jankovac – poučna staza Jankovac.<br />
Namena dodeljene donacije bilo je pokrivanje troškova projektne<br />
dokumentacije i idejno rešenje projekta poučne staze<br />
Jankovac. Kako je Ustanova uspela da ugovori troškove po<br />
manjoj ceni, od iznosa donacije su provedene i izrade mostova.<br />
Kako su radili i šta je urađeno, uverite se sami!<br />
Ostali projekti koje je bitno istaći, je projekat osječkog udruženja<br />
«Prijatelji okoline» proizašle iz osječkog Centra za recilkažu,<br />
čije aktivnosti gotovo svakodnevno možemo pratiti<br />
preko štampe kao i Ekološkog društva «Zeleni» Osijek.<br />
19