31.01.2015 Views

GODINA III Decembar 2005. Broj 9 - Nexe Grupa

GODINA III Decembar 2005. Broj 9 - Nexe Grupa

GODINA III Decembar 2005. Broj 9 - Nexe Grupa

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>GODINA</strong> <strong>III</strong><br />

<strong>Decembar</strong> <strong>2005.</strong><br />

<strong>Broj</strong> 9


<strong>Nexe</strong> grupa<br />

Divizija za ciglu i crep<br />

VWPEOJL<br />

Poštovani<br />

čitaoci,<br />

Bliži se kraj još jedne poslovne godine.<br />

Sezona polako jenjava, prave<br />

se planovi za sledeću godinu, završavaju<br />

se započeti poslovi… Sa snegom<br />

koji nas uvodi u praznično raspoloženje,<br />

u preduzeću je vreme sabiranja i rekapitulacije<br />

– šta smo uradili, šta nismo,<br />

šta smo mogli bolje – ali i planiranja. Ovih<br />

dana u <strong>Nexe</strong> grupi održan je niz radionica<br />

s ciljem finalizacije planova za 2006. godinu.<br />

Završavajući planirano u <strong>2005.</strong>, s optimizmom<br />

se okrećemo ka 2006. godini.<br />

4<br />

5<br />

6<br />

9<br />

9<br />

9<br />

:<br />

21<br />

23<br />

24<br />

25<br />

26<br />

27<br />

28<br />

29<br />

J[!TBESABKB<br />

TVORNICA OPEKE SARAJEVO<br />

Investicije uz potporu EBRD-a<br />

NEXE d.o.o. SARAJEVO<br />

Mirsad Seferagić direktor prodaje<br />

DILJ<br />

Zajedništvo i timski rad<br />

JELEN DO<br />

Na sajmu zapošljavanja mladih u<br />

Nišu<br />

SLAVONIJA IGM<br />

Završni radovi za termo program<br />

DIVIZIJA ZA CIGLU I CREP<br />

STROJKO 2005 u Sofiji<br />

POLET<br />

Kupcima predstavljene novosti<br />

DIVIZIJA ZA CIGLU I CREP<br />

Kontrola i ocena kvaliteta crepa i<br />

keramičkih pločica<br />

NEXE GRUPA<br />

Sinergijski učinci u nabavci<br />

LUKA TRANZIT<br />

Ulaganja u opremu i ljude<br />

NAŠICECEMENT<br />

Najvažnije usmerenje – usmerenje<br />

prema kupcu<br />

NAŠICECEMENT<br />

Našicecement i osnovne škole<br />

LJUDSKI RESURSI<br />

<strong>2005.</strong> u brojkama<br />

NEXE GRUPA<br />

VIA VITA u poseti <strong>Nexe</strong> grupi<br />

Istarske čari<br />

KONKURS ZA DONACIJE <strong>2005.</strong><br />

Zdravlje i ekologija<br />

Kako napreduju ekološki projekti!<br />

Upravo se i Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo s<br />

puno optimizma okreće 2006. godini. Poverenje<br />

kreditnim aranžmanom ukazala joj je Evropska<br />

banka za obnovu i razvoj, pa će se tako zahvaljujući<br />

ovim sredstvima moći zaokružiti i ostale faze<br />

ovog vrednog investicionog ciklusa. A u plasmanu<br />

novih TOS-ovih proizvoda zasigurno će glavnu ulogu<br />

odigrati naše novo kadrovsko ojačanje – s radom je<br />

započeo novi direktor prodaje Mirsad Seferagić.<br />

U ovom broju <strong>Nexe</strong> novosti možete pročitati i sve o<br />

Metodologiji «20 ključeva» koja se vrlo uspešno sprovodi<br />

u Dilju d.d. Vinkovci. Uključivanjem svih zaposlenih u<br />

njeno sprovođenje, postižu se značajni ekonomski učinci, a<br />

što je još važnije, jača timski duh i zajedništvo. O efektima<br />

sprovođenja jednog od ovih ključeva najbolje će posvedočiti<br />

fotografije.<br />

Stručnim člankom na temu kontrole kvaliteta crepa i keramičkih<br />

pločica dipl. ing. Marije Vrebalov iz Poleta, nastavljamo niz stručnih<br />

članaka započetih na temu cementa u prošlom broju.<br />

Takođe, pročitajte i koji su planovi novog direktora Sektora nabavke<br />

Bože Ljulja, a kako se navršava godinu dana od kada je Luka Tranzit<br />

d.o.o. Osijek u sastavu <strong>Nexe</strong> grupe, bio je to idealan povod da porazgovaramo<br />

s direktorom našeg osječkog preduzeća Ivicom Ðerijem.<br />

Razgovarali smo i s Ljiljanom Mifka, direktoricom Sektora prodaje cementa<br />

i Namala u Našicecementu, a od ostalih tema iz naše najveće članice<br />

pročitajte kako se nastavlja projekat saradnje s lokalnom zajednicom.<br />

Tu su još i projekti odabrani putem Konkursa za donacije <strong>2005.</strong> iz kategorije<br />

Zdravlje i ekologija, crtica s putovanja naših zaposlenih u Istru, poseta Društva<br />

VIA VITA našoj Grupi i još puno toga…<br />

Verujemo da će Vas zainteresovati i tema o našim zaposlenima. Naša stručna<br />

saradnica u Sektoru ljudskih resursa Mirjana Tomić na grafički zanimljiv način<br />

pokušala je da nam dočara stanje u ovom izuzetno važnom segmentu našeg<br />

poslovanja.<br />

Poštovani poslovni partneri, prijatelji i zaposleni <strong>Nexe</strong> grupe, na kraju poslednjeg<br />

uvodnika poslednjih <strong>Nexe</strong> novosti u ovoj godini, želimo da Vam se zahvalimo na<br />

saradnji tokom godine koja izmiče i zaželimo puno poslovnog i ličnog uspeha u 2006.<br />

godini.<br />

Želimo Vam srećne božićne i novogodišnje praznike!<br />

NEXE NOVOSTI,List <strong>Nexe</strong> grupe d.o.o. Našice<br />

Glavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVIĆ<br />

Uređivački odbor: KREŠIMIR KNEŽEVIĆ, ŽELJKO NEKIĆ I VESNA VRBOŠIĆ<br />

Adresa uredništva: Braće Radića 200, 31500 Našice<br />

Telefon uredništva: 031/227-372<br />

Web stranica:www.nexe.hr E-mail :silvija.tomljanovic@nexe.hr<br />

List se besplatno dostavlja zaposlenima u <strong>Nexe</strong> Grupi i poslovnim partnerima<br />

Podaci za Srbiju i Crnu Goru:<br />

Uređivački odbor: Mirjana Nikolić, Gojko Todorić<br />

Glavna i odgovorna urednica izdanja za Srbiju i Crnu Goru:Slađana Šijan<br />

Adresa:IGK „Polet“, Železnička 13, 23272 Novi Bečej<br />

Telefon uredništva:023/772 200<br />

E-mail: sladjana.sijan@polet.co.yu<br />

Štampa: „Stojkov“ Novi Sad, Laze Nančića 34<br />

2


Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo<br />

Divizija<br />

I Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo korisnik<br />

zajma Evropske banke za obnovu i razvoj<br />

Investicije<br />

uz potporu EBRD-a<br />

U Sarajevu je 29. septembra <strong>2005.</strong> godine,<br />

na prigodnoj svečanosti, potpisan ugovor o<br />

zajmu ukupne vrednosti 6,2 miliona EVRA<br />

između Evropske banke za obnovu i razvoj,<br />

Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo kao<br />

primaoca zajma i <strong>Nexe</strong> grupe iz Našica<br />

kao jemca predmetnog ugovora. Namena<br />

ovog Ugovora je finansiranje investicije u<br />

proizvodnu opremu za Tvornicu opeke<br />

d.o.o. Sarajevo. Ugovor je sklopljen na<br />

rok od 2 godine grejs perioda i 6 godina<br />

otplate.<br />

Ugovor su potpisali direktor EBRD-a za Albaniju,<br />

Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i<br />

Kosovo gospodin Klaudio Viecoli, direktor<br />

Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo gospodin<br />

Osman Bašćelija i predsednik Uprave<br />

<strong>Nexe</strong> grupe gospodin Ivan Ergović.<br />

<strong>Nexe</strong> grupa jedan je od vodećih proizvođača<br />

građevinskih materijala u regiji. U sastavu<br />

<strong>Nexe</strong> grupe nalazi se 20 samostalnih<br />

preduzeća, među kojima i četiri s područja<br />

Bosne i Hercegovine. Naime, od 2002.<br />

godine, od kada je preduzeće GP Put<br />

ušlo u sastav <strong>Nexe</strong> grupe, sproveden je<br />

niz investicionih i organizacionih zahvata.<br />

Tako su iz okvira GP Puta izdvojena kao<br />

zasebna preduzeća Agregati i betoni d.o.o.<br />

Sarajevo i Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo,<br />

a osnovano je i preduzeće <strong>Nexe</strong> d.o.o. Sarajevo.<br />

U Tvornicu opeke d.o.o. Sarajevo u poslednjih<br />

nešto više od godinu dana sproveden<br />

je investicioni zahvat u instaliranje<br />

potpuno novog i visoko modernizovanog<br />

postrojenja za proizvodnju opeke. Zahvaljujući<br />

ukazanom poverenju Evropske<br />

banke za obnovu i razvoj, investicija u<br />

Tvornicu opeke Sarajevo uskoro će se privesti<br />

kraju, a Bosna i Hercegovina postaće<br />

bogatija za novu fabriku opeke koja će zapošljavati<br />

do 60 radnika.<br />

3


Ukupni kapacitet ove fabrike je<br />

110.000.000 JNF. U TOS je ugrađena<br />

moderna automatizovana oprema renomiranih<br />

dobavljača opreme za opekarsku<br />

industriju – Bedeši i Sabo, što je svrstava<br />

među najmodernije u ovoj regiji. U građevinskom,<br />

pak, delu projekta glavninu posla<br />

odradili su domaći BH-izvođači.<br />

Do kraja ove godine, biće zaokružena<br />

prva faza investicionog projekta, čime će<br />

biti uspostavljena neophodna tehnološka<br />

celina za kompletan proizvodni program.<br />

Ostale faze investicionog projekta (radovi<br />

na dodatku glavne hale, završetak platoa<br />

spoljne deponije, spoljašnje uređenje),<br />

biće izvršene tokom 2006. godine.<br />

Ukupna vrednost ove investicije je 14,5<br />

miliona EVRA, a finansiraju je delimično<br />

Raifajzen banka d.d. Bosna i Hercegovina i<br />

Evropska banka za obnovu i razvoj putem,<br />

već spomenutog, Ugovora o zajmu ukupne<br />

vrednosti 6,2 miliona EVRA.<br />

Inače, ovo nije prvi put da je Evropska<br />

banka za obnovu i razvoj odlučila da podrži<br />

neku od članica <strong>Nexe</strong> grupe u sprovođenju<br />

njenih strateških ili investicionih<br />

projekata. Naime, ovakav tip saradnje sa<br />

Evropskom bankom za obnovu i razvoj i<br />

Zagrebačkom bankom d.d. Zagreb koja je<br />

takođe bila kreditor uz EBRD, datira još iz<br />

2000. godine kada je naša fabrika cementa<br />

Našicecement d.d. postala korisnik kredita<br />

u vrednosti 20 miliona €. Ta su sredstva<br />

iskorištena za dalja ulaganja u modernizaciju<br />

proizvodnih procesa i zaštitu okoline<br />

u samoj Tvornici cementa, ali i za finansiranje<br />

akvizicijskog širenja Grupe izvan<br />

granica Republike Hrvatske.<br />

Isto tako, 2003. godine, ponovo su potpisana<br />

dva Ugovora o zajmu, oba na iznos<br />

od 20 miliona €, s Evropskom bankom za<br />

obnovu i razvoj, te Zagrebačkom bankom<br />

d.d. Zagreb. Ta su sredstva bila iskorištena<br />

za nastavak investicionog ciklusa u fabrici<br />

cementa, ali i te godine akviziranim društvima<br />

s područja Srbije.<br />

Ovaj najnoviji Ugovor o zajmu dobar je pokazatelj<br />

zadovoljstva saradnje svih strana,<br />

ali isto tako i potvrda kako je <strong>Nexe</strong> grupa<br />

poslovni sistem u koji bankarske institucije<br />

imaju veliko poverenje.<br />

<strong>Nexe</strong> d.o.o. Sarajevo<br />

Mirsad Seferagić neguje profesionalan odnos<br />

prema radu, komunikativan je, istrajan,<br />

fleksibilan i snalažljiv, što pokazuju i rezultati<br />

koje je do sada postigao u svojoj karijeri<br />

vezanoj za prodaju na tržištu BiH.<br />

Mišljenja sam da odgovorno, savesno i efikasno<br />

mogu predstavljati <strong>Nexe</strong> grupu u Bosni<br />

i Hercegovini. Moja dužnost je praćenje<br />

tržišta u BiH, što podrazumeva: istraživanje<br />

i praćenje trenda proizvodnje i potrošnje cigle<br />

i crepa na tržištu BiH, analiza konkurencije<br />

u vezi s cenama i kvalitetom, priprema<br />

i izrada plana prodaje za sve ključne kupce<br />

na tržištu BiH. Takođe treba da održavam<br />

dobru saradnju s postojećim i potencijalnim<br />

kupcima, postavljam mesečne ciljeve prodajnim<br />

predstavnicima i dr.- kaže Mirsad<br />

Seferagić.<br />

Kadrovski ojačana prodaja u Bosni i Hercegovini<br />

Mirsad Seferagić direktor prodaje<br />

Moj glavni cilj je da unapredim dosadašnji<br />

nivo ispunjenja planova prodaje<br />

– ističe Mirsad Seferagić.<br />

Mirsad Seferagić rođen je 1968. godine.<br />

Završio je srednju građevinsku tehničku<br />

školu u Bihaću, a potom upisao studije<br />

građevinarstva u Sarajevu, koje je napustio<br />

iz ličnih razloga i otišao u Nemačku 1991.<br />

godine. Tamo je stekao 11-godišnje radno<br />

iskustvo u građevinskim preduzećima koje<br />

se bave krovnim ko nstrukcijama, a od toga<br />

je 6 godina bio na rukovodećim pozicijama.<br />

2002. godine vratio se u Bosnu i Hercegovinu,<br />

gdje je, zahvaljujući višegodišnjem<br />

radnom iskustvu, dobio funkciju direktora<br />

prodaje za tržište BiH u nemačkoj tvrtki<br />

CREATON, koja se bavi proizvodnjom i<br />

prodajom glinenog krovnog crepa. Tu funkciju<br />

je nosio do prelaska u naš poslovni sistem,<br />

17.oktobra, <strong>2005.</strong> godine, od kada<br />

obavlja funkciju direktora prodaje u NEXE<br />

d.o.o. Sarajevo.<br />

4


Dilj d.d. Vinkovci<br />

Odlukom Uprave <strong>Nexe</strong> grupe d.o.o. Našice<br />

od 06. decembra 2004. godine i službeno<br />

je odobreno provođenje svetski poznate<br />

metodologije «20 ključeva» u Dilju d.d.<br />

Vinkovci.<br />

O čemu je zapravo reč i što ona donosi, razgovarali<br />

smo s gospođom Ružicom Marušić,<br />

konsultantkinjom koju je angažovao Deloitte<br />

d.o.o. Zagreb, koji je ujedno i nosilac<br />

licence za Republiku Hrvatsku. Razgovarali<br />

smo i s rukovodiocem celokupnog projekta<br />

u Dilju gospodinom Ilijom Bičanićem, kao<br />

i rukovodiocima ključeva Mirjanom Župan,<br />

Marijom Jović i Adamom Tisuckim. Zbog<br />

obveza, na našem susretu nisu bila prisutna<br />

još dva rukovodioca ključeva, Dražen Ivezić<br />

i Ivan Barić.<br />

Metodologija «20 ključeva» uspešno se provodi i u našem Dilju<br />

Zajedništvo i timski rad<br />

Metodologiju «20 ključeva» razvio je japanski<br />

profesor Ivao Kobajaši. Sistem je uspešno<br />

proveden u više od 20 zemalja širom<br />

sveta. Radi se o zaštićenom i licenciranom<br />

sistemu za kontinuirano poboljšanje poslovnih<br />

procesa određenog preduzeća i to<br />

koristeći benčmarking (upoređivanje), kao i<br />

znanje i motivaciju svih zaposlenih.<br />

U Republici Hrvatskoj metoda 20 ključeva<br />

provodi se od proleća 2004. godine i to za<br />

sada u 29 tvrtki, a 40% troškova projekta<br />

sufinansira Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj<br />

projekt traje 2 godine, a implementira ga<br />

konsultantska kuća Deloit. Po isteku dve<br />

godine, preduzeće će imati uspostavljen<br />

sistem prenosa znanja i kontinuiranog poboljšanja,<br />

nakon čega samostalno donosi<br />

odluku o nastavku aktivnosti po segmentima<br />

poslovanja.<br />

Sistem se sastoji od 20 metoda jedinstvenog<br />

cilja – poboljšanja konkurentnosti poslovanja<br />

na način da se proizvodi i usluge pružaju<br />

bolje, brže i jeftinije. Mogu se svrstati u 5<br />

grupa, odnosno podciljeva.<br />

Konkretno, na primeru Dilja d.d. sve je<br />

započelo edukativnim treninzima i obučavanjem<br />

zaposlenih za primenu ove meto-<br />

Cilj<br />

Aktiviranje<br />

radnog mesta /<br />

Energise<br />

Workplace<br />

Poboljšanje<br />

kvaliteta<br />

Smanjenje<br />

troškova<br />

(Poboljšanje<br />

produktivnosti)<br />

Poboljšanje<br />

toka procesa /<br />

smanjenje WIP /<br />

Brža isporuka<br />

Razvoj<br />

tehnologije<br />

1<br />

2<br />

3<br />

10<br />

7<br />

9<br />

11<br />

12<br />

15<br />

13<br />

14<br />

6<br />

17<br />

19<br />

5<br />

4<br />

16<br />

8<br />

18<br />

20<br />

20 ključeva<br />

Čišćenje i organizacija<br />

Racionalizacija sistema / Usklađivanje ciljeva<br />

Aktivnosti u radnim grupama<br />

Radna disciplina<br />

Proizvodnja bez nadgledanja<br />

(Zero Monitor Manufacturing)<br />

Održavanje mašina i opreme<br />

Osiguranje kvaliteta<br />

Razvoj dobavljača<br />

Svestranost veština i unakrsna obuka<br />

Eliminacija gubitaka i rasipnosti (waste)<br />

Ovlašćenje zaposlenih za identifikaciju i sprovođenje<br />

poboljšanja<br />

Kaizen proizvodnje<br />

Kontrola efikasnosti<br />

Štednja energije i materijala<br />

Brza promena/prilagodljivost alata u proizvodnji (Quick<br />

Changeover Technology<br />

Smanjenje količina na skladištima (Reducing inventory)<br />

Planiranje proizvodnje<br />

Spajanje (vezanje) proizvodnje<br />

(Coupled Manufacturing<br />

Upoređivanje Informacione Tehnologije<br />

Vodeća tehnologija / Iskoristiva tehnologija<br />

5


dologije. S prvim edukacijama<br />

krenulo se u februaru ove godine,<br />

a usledila je podela svih<br />

zaposlenih u male grupe od<br />

5 do 15 ljudi, jer je jedan od<br />

glavnih poruka metodologije<br />

da svi zaposleni moraju biti<br />

uključeni u proces.<br />

Prvi ključ kojim se krenulo u<br />

Dilju je Ključ 1: Čišćenje i organizacija,<br />

a koji je dao izvanredne<br />

efekte. Vođa Ključa je<br />

Mirjana Župan, vođa Odeljenja<br />

za proizvodnju crepa Pogon<br />

II – Slavonka. Proces se<br />

odvijao kroz tzv. 5S faza:<br />

- sortiranje i otklanjanje ne<br />

potrebnih predmeta<br />

- organizacija predmeta koje<br />

upotrebljavamo<br />

- čišćenje<br />

- održavanje reda i čistoće<br />

- održavanje samodiscipline<br />

Ključ je izuzetno dobro prihvaćen,<br />

a izazvao je efekte<br />

prema kojima je radno mesto<br />

bolje organizovano, ljudi se<br />

prijatnije osećaju na svom radnom<br />

mestu, sve je nadohvat<br />

ruke i vidljivo je u svakom trenutku<br />

rada, povećan je stepen<br />

zaštite na radu, smanjen je<br />

gubitak vremena koji je ranije<br />

bio usmeren na traženje potrebnih<br />

alata i ostalih resursa<br />

nužnih za rad… Osim toga,<br />

tačno su određena mesta za<br />

sve vrste otpada u fabrici, pa<br />

metoda stavlja akcenat i na<br />

ekološki aspekt poslovanja.<br />

Upravo je na dan našeg razgovora<br />

sprovedeno i ocenjivanje<br />

učinaka grupa i pojedinaca u<br />

sprovođenju zadataka iz ključa<br />

1. A najbolje grupe i pojedinci<br />

su:<br />

1. Najbolje grupe po pogonima:<br />

Invalidi, Morski val i<br />

Duga<br />

2. Najveći pomaci po pogonima:<br />

Elektro, Škovacini i<br />

Gipsaona<br />

3. Najbolji pojedinac je gospodin<br />

Mirko Beljan iz pogona<br />

II – Slavonka<br />

Bitno je istaći kako se ocenjivanje<br />

vrši po istim kriterijumima<br />

za bilo koje preduzeće,<br />

»INVALIDI«<br />

1. Ivan Pervan -<br />

vođa grupe<br />

2. Ladislav Kiš<br />

3. Gordana Kruhoberac<br />

4. Ivan Matić<br />

5. Rudolf Maras<br />

6. Dragan Gomerčić<br />

7. Zdravko Ivanković<br />

8. Pejo Petrušić<br />

»MORSKI VAL«<br />

1. Mirjana Jerković -<br />

vođa grupe<br />

2. Brenka Vuković<br />

3. Gordana Dolić<br />

4. Danica Salopek<br />

5. Dobrila Matančević<br />

6. Neda Tešić<br />

»DUGA«<br />

1. Slavica Stojak -<br />

vođa grupe<br />

2. Ðuro Knežević<br />

3. Damir Stojak<br />

4. Vedran Ðelatović<br />

5. Ivan Galović<br />

6. Ivan Nikolić<br />

NAJBOLJI<br />

POJEDINAC<br />

MIRKO<br />

BELJAN<br />

NAJBOLJE GRUPE PO KLJUČU<br />

6


Divizija<br />

»ELEKTRO«<br />

1. Vladimir Zdep -<br />

vođa grupe<br />

2. Josip Hanžek<br />

3. Branko Radmanović<br />

4. Damir Jović<br />

5. Slavko Petrovečki<br />

6. Dragan Jurić<br />

7. Siniša Petrovečki<br />

8. Anđeliko Miljak<br />

9. Dane Bičanić<br />

10. Daniel Radmanović<br />

11. Zlatko Musić<br />

12. Andrija Komarec<br />

»ŠKOVACINI«<br />

1. Marin Jović – vođa<br />

grupe<br />

2. Josip Rapčan<br />

3. Ivan Cindrić<br />

4. Zlatko Starinec<br />

5. Dane Gašljević<br />

»GIPSAONA«<br />

1. Ivan Bačić -<br />

vođa grupe<br />

2. Milan Begović<br />

3. Tomislav jakovljević<br />

4. Zoran Štefanovski<br />

5. Adam Gašparović<br />

6. Ivan Dogan<br />

7. Ivica Andrik<br />

8. Boško Grabovčić<br />

Vilušić<br />

9. Ilija Radić<br />

10. Ivan Sebastijan<br />

11. Stevo Grđan<br />

12. Nikola Barić<br />

Fotografija<br />

prikazuje kako<br />

izgleda oglasna<br />

tabla na kojoj se<br />

ažurno unose<br />

sve promene<br />

i pomaci koje<br />

pojedina<br />

grupa ostvari<br />

sprovođenjem<br />

aktivnosti na<br />

određenom<br />

ključu.<br />

GRUPE KOJE SU OSTVARILE NAJVEĆI POMAK<br />

koji su uporedivi s bilo kojim<br />

preduzećem na svetu u kojoj<br />

se sprovodi metodologija 20<br />

ključeva, a sistem je jednostavan<br />

– ocenjuje se po kriterijumu<br />

da/ne. Takav način<br />

omogućava poređrnje unutar<br />

samog preduzeća, ali i s drugim<br />

preduzećima.<br />

Trenutno u Dilju postoji 30-ak<br />

grupa. Svaka grupa ima svoju<br />

oglasnu tablu koja je svakodnevno<br />

mesto susreta. Naime,<br />

svaki dan prie početka rada<br />

grupe se sastaju ispred oglasnih<br />

tabli i razgovaraju o ciljevima<br />

koje moraju postići ili<br />

o problemima koji se moraju<br />

rešiti.<br />

Kako ističe vođa ključa 3:<br />

Aktivnosti u radnim grupama<br />

Marija Jović, cilj svega je generalizovanje<br />

mikro odluka<br />

– šta treba popraviti, koji deo<br />

opreme treba pomaknuti…, i<br />

da svi radnici učestvuju u rešavanju<br />

problema i kreiranju<br />

ideja za poboljšanje. Time se<br />

stvara atmosfera zajedništva.<br />

Dakle, konačni učinak je dvostruk:<br />

ekonomska korist za<br />

preduzeće jer se nešto radi<br />

na bolji način, pa se stvaraju<br />

uštede u energiji, održavanju,<br />

smanjuje se škart…, a s druge<br />

strane povećava se zadovoljstvo<br />

zaposlenih, jer se uvažavaju<br />

njihovi predlozi i jača<br />

timski rad.<br />

Od trenutnih aktivnosti, sagovornici<br />

su istakli rad na definisanju<br />

Pravilnika o sistemu<br />

vrednovanja i nagrađivanja<br />

ideja, jer – najbolji moraju biti<br />

i nagrađeni!<br />

Zaključno, gospođa Marušić<br />

ističe da je za primenu ove<br />

metodologije u nekom preduzeću<br />

pre svega portebna posvećenost<br />

top menadžmenta i<br />

potpuno poznavanje ključeva<br />

od strane vođe. A nakon što<br />

se, kao što je to slučaj u Dilju,<br />

svi zaposleni predano posvete<br />

sprovođenju ove metode, ista<br />

postaje kultura preduzeća i<br />

sastavni deo svakodnevnog<br />

posla. Za zaposlene to tada<br />

nije osećaj obveze u vidu dodatnog<br />

rada, već osjećaj zajedništva,<br />

timskog rada i međusobnog<br />

uvažavanja.<br />

7


<strong>Nexe</strong> grupa<br />

Divizija za ciglu i crep<br />

Slavonija IGM d.d. Našice<br />

Završni radovi za termo program<br />

U Slavoniji IGM d.d. Našice u toku su završni<br />

radovi u sklopu investicije u postrojenje za<br />

proizvodnju termo bloka. Naime, u toku su<br />

završni radovi na kotlarnici, kao i montaža<br />

transportera piljevine, a kamioni koji<br />

dopremaju piljevinu u Slavoniju IGM<br />

polako pune deponiju.<br />

Kao što smo to već i napominjali u našim<br />

prethodnim brojevima, ova će investicija<br />

Slavoniji IGM d.d. Našice doneti značajnu<br />

konkurentnu prednost. Naime, radi se o<br />

termo bloku – proizvodu koji u sebi sadrži<br />

lako sagorivu supstancu – piljevinu, a koja u<br />

proizvodu ostavlja mikropore, pa je posledično<br />

tome, ovaj proizvod odličan termoizolator.<br />

U svetu se, pak, u proizvodnji termo bloka koriste i suncokretove<br />

ljuščice iz uljara, koštano brašno, ali u IGM-u su se odlučili na<br />

piljevinu, kao nusproizvod drvne industrije i malih pilana kojih ima<br />

dosta u Slavoniji.<br />

Termo blok pravi je evropski proizvod – naša uzdanica za<br />

Evropu. To je proizvod cenovno više kategorije, pa kao takav<br />

trpi veća opterećenja pri prevozu. Time nam se otvaraju izvozne<br />

mogućnosti na tržištima Mađarske, Rumunije i Bugarske.<br />

Jelen Do a.d. Jelen Do<br />

NA SAJMU U NIŠU<br />

Na prvom regionalnom sajmu zapošljavanja mladih južne i jugoistočne<br />

Srbije, održanom 17. novembra u Nišu, Jelen Do a.d. uspešno je<br />

predstavio <strong>Nexe</strong> grupu i njene članice.<br />

Dobrom organizacijom sajma, Centar za razvoj građanskog društva<br />

«Milenijum» iz Niša, kroz partnerski projekat sa Američkom ambasadom<br />

i Privrednom komorom Srbije, povezao je trideset šest poslodavaca,<br />

među kojima Koka Kolu, Prokter i Gembl, Sosiet Dženeral<br />

Jugoslav Benk, Delta M, Simpo i druga zvučna imena, sa mladima<br />

u potrazi za poslom i pružio šansu poslodavcima da promovišu svoje<br />

poslovanje.<br />

Štand <strong>Nexe</strong> grupe – Jelen Dola a.d. bio je izuzetno posećen, pa smo<br />

«ubrali» blizu 200 CV-ja, pa je tražen «katalog više».<br />

Uz predstavljeni imidž<br />

uspešne kompanije koja<br />

ulaže u ljudske resurse,<br />

posetioce je posebno<br />

fascinirao podatak da je u<br />

toku prethodne godine u<br />

<strong>Nexe</strong> grupi svoju karijeru<br />

započelo između 50 i 70<br />

visoko obrazovanih mladih<br />

ljudi.<br />

Divizija za ciglu i crep<br />

STROJKO 2005 u Sofiji<br />

U cilju širenja na nova tržišta, <strong>Nexe</strong> grupa je u oktobru, u saradnji<br />

s partnerom iz Niša, izlagala na bugarskom sajmu Strojko 2005 u<br />

Sofiji. Izloženi su ciglarski proizvodi IGM Stražilova a.d. Sremski Karlovci,<br />

kao i crep Poleta a.d. Novi Bečej, za koje su posetioci pokazali<br />

naročit interes.<br />

Naime, potencijal tržišta zemalja članica EU posebno se ogleda u<br />

snažnom rastu investicija, pa samim tim i znatnom povećanju obima<br />

građevinskih radova. Kako je talas investicija zahvatio i Bugarsku, posebno<br />

njen obalni deo – interes za građevinskim materijalima bio je<br />

velik od prvog dana sajma.<br />

Ono što predstavlja poseban izazov je činjenica u različitosti stila<br />

i načina građenja. Npr., bugarsko tržište ne poznaje „fert“ sistem<br />

gradnje, kao ni klasični blok 25/29.<br />

Samim tim, osim prodajnih<br />

i marketinških aktivnosti,<br />

akcenat će biti na<br />

edukaciji i sistematskom<br />

radu s projektantima i<br />

investitorima, kako bi se<br />

postupno usvojili resursima<br />

prihvatljiviji načini<br />

gradnje.<br />

8


Polet a.d. Novi Bečej<br />

Susret s kupcima u Poletu a.d.<br />

Novi Bečej<br />

Kupcima predstavljene novosti<br />

<strong>2005.</strong> godina u Poletu a.d. Novi Bečej obeležena je dvema značajnim<br />

investicijama. Kao što smo to već i pisali u našim prethodnim brojevima,<br />

Polet je od ove godine bogatiji za dve visoko modernizovane<br />

proizvodne linije. Radi se o liniji za proizvodnju specijalnog i biber<br />

crepa (investicija je vredna 9 milinona USD), i liniji za proizvodnju<br />

podnih keramičkih pločica (investicija je vredna 10 miliona USD).<br />

Upravo da bismo kupce upoznali sa najnovijim proizvodnim mogućnostima<br />

ova dva rekonstruisana pogona, u Poletu je 28.oktobra<br />

<strong>2005.</strong> upriličen susret sa kupcima.<br />

U izložbenom salonu Poletove Upravne zgrade dobrodošlicu gostima<br />

iz devedeset preduzeća, poželeli su domaćini iz Poleta.Posle<br />

kratkog uvodnog obraćanja direktora za prodaju keramičkih pločica<br />

g-dina Branka Majinskog, gosti su prvo obišli rekonstruisani pogon<br />

„Lingl“ gde su sa proizvodnih linija upravo „silazili“ prvi komadi biber<br />

crepa.<br />

Mogućnosti opreme za proizvodnju specijalnog i biber crepa renomiranih<br />

proizvođača „Rieter Werke“, „Keller“ iz Nemačke i „Teplotechna<br />

Prumyslove Pece“ iz Češke, kupcima je objasnio dr Zoran<br />

Bačaklić, direktor proizvodnje crepa i keramičkih pločica.U ovom<br />

Poletovom pogonu proizvodiće se 22 vrste specijalnih crepova za<br />

kompletno formiranje krova, kapaciteta 3.000.000 komada godišnje<br />

ili proizvodnja 11.000.000 komada godišnje biber crepa izuzetno<br />

traženog na tržištu. Ova investicija vredna je 9.000.000 USD.<br />

Kupci su potom obišli Poletov pogon za proizvodnju keramičkih pločica.<br />

Pored postojeće linije za zidne keramičke pločice, instalirane<br />

2000. god., gosti su sa pažnjom pratili rad nove savremeno opremljene<br />

linije za proizvodnju podnih keramičkih pločica. O mogućnostima<br />

nove linije upoznala ih je Dragica Neborovski, dipl.ing.tehn. šef<br />

proizvodnje keramičkih pločica.<br />

Nova linija je kapaciteta 4.000 m² na dan, osnovnog formata 33cm<br />

x 33 cm, odnosno 1.400.000 m² godišnje. Osim osnovnog formata<br />

linija je u mogućnosti da proizvodi podne keramičke pločice od<br />

formata 20cm x 20cm do formata 40cm x 40 cm po standardima JUS<br />

EN 176, GRUPA BI. Pločice se proizvode po tehnologiji jednostrukog<br />

brzog paljenja – „monocutura“, na temperaturi pečenja oko 1190˚C.<br />

Instalirana je oprema vodećih italijanskih proizvođača: „Sacmi“,<br />

„Barbieri&Tarozzi“, „Sistem“, „OMS“, a radi se o opremi koja je trenutno<br />

najsavremenija koja se može naći na svetskom tržištu. Glavne<br />

odlike opreme su maksimalni stepen iskorišćenja s minimalnom<br />

potrošnjom energije.Nova linija za proizvodnju podnih keramičkih<br />

pločica je povezana sa postojećom linijom zidnih keramičkih pločica i<br />

to automatskim transportom ili laserski navođenim vozilom.Vrednost<br />

ove investicije je 10.000.000 USD.<br />

Kupci su se uverili da će sada imati zaokruženi proizvodni program<br />

keramičkih pločica „Standard plus“ i usaglašenost dizajna zidnih i podnih<br />

pločica kao i proizvodnju specijalno dekorisanih pločica (bordure,<br />

inserti, paneli).<br />

Druženje se završilo u novobečejskom hotelu „Tiski cvet“ uz bogatu<br />

trpezu i pesmu do kasnih večernjih sati.U Poletu ne kriju zadovoljstvo<br />

velikom zaintresovanošću kupaca i još jednom se svima zahvaljuju na<br />

ukazanom poverenju.<br />

9


Divizija za ciglu i crep<br />

Divizija za ciglu i crep<br />

STRUČNI ČLANAK<br />

KONTROLA I OCENA KVALITETA CREPA I KERAMIČKIH<br />

Kontrola i ocena kvaliteta crepa u Srbiji<br />

i Crnoj Gori i u Hrvatskoj vrši se na osnovu<br />

nacionalnih standarda. U Srbiji i Crnoj<br />

Gori to su standardi sledećih oznaka JUS<br />

B.D1.010 koji propisuje tehničke uslove za<br />

presovani crep od gline i JUS B.D8.010 kojim<br />

su propisane metode ispitivanja crepova<br />

standardizaciju u oblasti glinenih proizvoda,<br />

dala je nacrte novih nacionalnih standarda<br />

koji su usaglašeni sa evropskim standardima<br />

za crep i to su :<br />

JUS EN 1304 – Crepovi od gline za preklopno<br />

polaganje – Definicije i specifikacije<br />

proizvoda – Identičan sa evropskim<br />

standardom EN 1304: 1998/A1:1999,<br />

JUS EN 1024 - Crepovi od gline za<br />

preklopno polaganje – Određivanje<br />

geometrijskih karakteristika – Identičan<br />

sa evropskim standardom EN 1024:<br />

1997,<br />

JUS EN 538 - Crepovi od gline za preklopno<br />

polaganje – Ispitivanje otpornosti<br />

pri savijanju – Identičan sa evropskim<br />

standardom EN 538: 1994,<br />

Kontrola i ocena kvaliteta crepa<br />

od gline. U Hrvatskoj, je situacija identična,<br />

što znači da, takođe figurišu dva nacionalna<br />

standarda, HRN B.D1.010 – propisuje<br />

tehničke uslove za presovani crep od gline<br />

i HRN B.D8.010 – propisuje metode ispitivanja<br />

crepa.<br />

Standardima JUS B.D1.010 i HRN B.D1.010<br />

definisani su tehnički uslovi koji obuhvataju :<br />

Oblik i mere proizvoda,<br />

Klasifikaciju proizvoda,<br />

Karakteristike kvaliteta, kao što su:<br />

- Izgled,<br />

- Vodonepropustljivost,<br />

- Postojanost na mrazu,<br />

- Nosivost,<br />

- Sadržaj kreča i soli,<br />

Proveravanje kvaliteta proizvoda,<br />

Obeležavanje, označavanje i način<br />

isporuke proizvoda.<br />

Interesantno je napomenuti da crep i u<br />

SiCG i u Hrvatskoj podleže sertifikaciji kao<br />

postupku u kome se izdavanjem sertifikata<br />

od strane ovlašćene institucije potvrđuje<br />

da je određeni proces, proizvod ili usluga,<br />

usaglašen sa tehničkim i drugim propisom,<br />

odnosno standardom ili tehničkom specifikacijom.<br />

Sertifikat za crep izdat od strane<br />

ovlašćene institucije ima važnost u trajanju<br />

od godinu dana, pri čemu se na šest meseci<br />

vrši kontrola usaglašenosti.<br />

JUS EN 539-1 - Crepovi od gline za<br />

preklopno polaganje – Određivanje<br />

fizičkih karakteristika – Deo 1: Ispitivanje<br />

vodonepropustljivosti – Identičan<br />

sa evropskim standardom EN 539-1:<br />

1994,<br />

JUS EN 539-2 - Crepovi od gline za preklopno<br />

polaganje - Određivanje fizičkih<br />

karakteristika – Deo 2: Ispitivanje otpornosti<br />

na mraz - Identičan sa evropskim<br />

standardom EN 539-2: 1998.<br />

Očekuje se da do kraja <strong>2005.</strong>godine, navedeni<br />

standardi budu zvanično objavljeni i da<br />

počne njihova primena u SiCG.<br />

Na usvajanju evropskih standarda za crep intenzivno<br />

se radi i u Hrvatskoj, tako da će isti<br />

biti objavljeni u veoma bliskoj budućnosti.<br />

Objavljivanje evropskih standarda za crep<br />

u SiCG i u Hrvatskoj, prouzrokovaće<br />

usaglašavanje pratećih propisa. Predpostavka<br />

je da će sertifikacija crepa biti ukinuta i<br />

da će postojati samo zahtev za tipsko ispitivanje<br />

proizvoda od strane akreditovane<br />

laboratorije, odnosno izjava proizvođača o<br />

usklađenosti kvaliteta proizvoda sa standardom<br />

na osnovu kojeg je proizvod deklarisan.<br />

Maja meseca tekuće godine, u SiCG,<br />

Komisija za standarde Saveznog zavoda za<br />

10


IH PLOČICA<br />

Kontrola i ocena kvaliteta keramičkih pločica<br />

Decembra meseca 2004.godine u SiCG je<br />

objavljen PRAVILNIK o tehničkim i drugim<br />

zahtevima za keramičke pločice. Navedenim<br />

pravilnikom propisani su tehnički i drugi<br />

zahtevi koje moraju da ispunjavaju keramičke<br />

pločice koje se koriste za oblaganje<br />

zidova, podova i fasada i koje se stavljaju u<br />

promet na domaćem tržištu.<br />

Tip keramičkih pločica, u navedenom pravilniku,<br />

određen je sledećim elementima:<br />

Klasom kvaliteta (1,2,3 klasa kvaliteta);<br />

Grupom, s obzirom na upijanje vode;<br />

Oblikovanjem, s obzirom na način proizvodnje;<br />

Mestom ugradnje (podne i zidne) i<br />

Prirodom površine (glazirane, neglazira<br />

ne ili engobirane).<br />

Definicije i klasifikacija pločica utvrđene su<br />

nacionalnim standardima JUS EN 87 i JUS<br />

B.D1.330.<br />

U „Polet“-u, u Novom Bečeju, se proizvode<br />

ZIDNE PRESOVANE KERAMIČKE<br />

PLOČICE SA VELIKIM UPIJANJEM VODE<br />

E>10%, koje pripadaju Grupi B <strong>III</strong>, i od<br />

nedavno, proizvode se i PODNE PRESO-<br />

VANE KERAMIČKE PLOČICE SA MALIM<br />

UPIJANJEM VODE E10% (<strong>Grupa</strong><br />

B <strong>III</strong>)- Tehnički uslovi – Identičan sa<br />

evropskim standardom EN 159: 1984;<br />

2.<br />

JUS EN 176 – Presovane keramičke<br />

pločice sa malim upijanjem vode<br />

E


<strong>Nexe</strong> grupa<br />

U NABAVCI S NOVIM DIREKTOROM<br />

I NOVA ORGANIZACIONA SHEMA<br />

CILJ SEKTORA:<br />

Sinergijski učinci u nabavci<br />

Od 01. septembra <strong>2005.</strong> godine, Božo Ljulj<br />

novi je direktor Sektora nabavke u <strong>Nexe</strong><br />

grupi. 1982. godine došao je u Našicecement<br />

d.d. Našice, obavljao je poslove referenta<br />

nabavke, a potom i šefa nabavke.<br />

Kratko vreme bio je direktor Našičkog interijera<br />

d.o.o. Našice, da bi se potom «vratio»<br />

u Našicecement na radno mesto direktora<br />

marketinga. Obavljao je i funkciju direktora<br />

Divizije za betone i agregate. U našem<br />

poslovnom sistemu, proveo je ukupno 24<br />

godine. O novom izazovu u poslovnoj karijeri,<br />

planovima i trenutnim aktivnostima u<br />

Sektoru nabavke, razgovarali smo nekoliko<br />

dana nakon što je Uprava Društva pozitivnio<br />

ocenila novi organizacioni predlog nabavke<br />

<strong>Nexe</strong> grupe.<br />

- Prvo sam, sa svojim saradnicima, pristupio<br />

snimanju stanja nabavke u članicama<br />

u svim zemljama, kako bismo stekli sliku<br />

o zaposlenima i njihovim kvalifikacijama,<br />

radnoj sposobnosti, kao i o problematici s<br />

kojom se susreću u samom radu. Nakon<br />

toga pristupilo se rešavanju organizacione<br />

problematike s ciljem objedinjavanja nabavnih<br />

procesa i formiranja zajedničke nabavke<br />

na nivou <strong>Nexe</strong> grupe, odnosno centralizacija<br />

procesa nabavke u nabavku <strong>Nexe</strong> grupe<br />

– pojašnjava novi direktor nabavke.<br />

Nastavlja kako je nakon snimanja stanja<br />

usledila konkretizacija predloga organizacije<br />

nabavke i izrada predloga organizacione<br />

sheme za Upravu Društva. Ista je jednoglasno<br />

usvojena, tako da je sada organizacija<br />

nabavke koncipirana kroz 6 odeljenja, a čini<br />

je ukupno 35 zaposlenih.<br />

- Svako odeljenje vodi vođa odeljenja koji<br />

je uže specijalizovan za određeno nabavno<br />

područje, a istovremeno smo uvažavali i<br />

činjenicu o struci pojedinog vođe. Tako je<br />

npr. vođa jednog odeljenja dipl. inž. mašinstva,<br />

drugog građevinarstva, trećeg elektrotehnike,<br />

zatim diplomirani ekonomista,<br />

u zavisnosti od grupe proizvoda ili usluga<br />

koje se nabavljaju. Dakle, zastupljena je većina<br />

profila inženjera – ističe Božo Ljulj.<br />

Odeljenje čine referenti i saradnici iz svih<br />

zemalja u kojima imamo članice, a njihov je<br />

zadatak da nabavljaju robu ili usluge za sve<br />

članice unutar zemlje u kojoj rade, bez obzira<br />

na njihovo fizičko radno mesto.<br />

Ovakvom organizacijom i radom nabavke<br />

<strong>Nexe</strong> grupe, cilj je ostvariti sinergiju tj.<br />

benefite kroz objedinjavanje potreba istih<br />

vrsta roba ili usluga,kao i vršiti zajedničko<br />

jednogodišnje ugovaranje strateških proizvoda<br />

kako bi se osigurale niže nabavne<br />

cene članicama, a na kraju i niži troškovi<br />

proizvodnje.<br />

Za Republiku Hrvatsku, planirani je početak<br />

primene nove organizacije od 01. januara<br />

2006. godine, a u Bosni i Hercegovini<br />

i Srbiji i Crnoj Gori najkasnije od početka<br />

drugog kvartala 2006. godine, odnosno kad<br />

se ispune svi tehnički preduslovi – informatička<br />

i komunikacijska povezanost u prvom<br />

redu, ali i kadrovska ekipiranost.<br />

U svim je članicama implementiran PIS<br />

– poslovni informacioni sistem koji omogućuje<br />

potpuno automatizovan rad nabavke<br />

od ispostavljanja zahteva za nabavku, slanja<br />

upitnika, izdavanja narudžbenica dobavljačima,<br />

kao i zaprimanja robe.<br />

- Naše trenutne aktivnosti, osim početka<br />

implementacije usvojene organizacije,<br />

uglavnom se odnose na ugovaranje strateških<br />

proizvoda za 2006. godinu, a ugovaraju<br />

se i energenti i određeni rezervni delovi za<br />

predstojeće remonte naših proizvodnih postrojenja<br />

– zaključuje Božo Ljulj.<br />

12


Luka Tranzit d.o.o. Osijek<br />

LUKA TRANZIT Prvih godinu dana u sastavu <strong>Nexe</strong> grupe<br />

Ulaganje u opremu i ljude<br />

Krajem <strong>2005.</strong> godine, navršiće se godinu dana od kada je Luka Tran-<br />

razgovarali smo s Ivicom Ðerijem,<br />

zit d.o.o. Osijek u sastavu <strong>Nexe</strong> grupe. O tome šta se promenilo i<br />

kakvi su planovi u budućnosti,<br />

dipl. ek., direktorom Luke Tranzit<br />

d.o.o. Osijek.<br />

- Ulaskom <strong>Nexe</strong> grupe u vlasničku strukturu Luke Tranzit, nastale su<br />

brojne promene.Ali, najvažnije je ipak istaći da se tokom privatizacijskog<br />

postupka osećala pozitivna atmosfera kod svih zaposlenih.<br />

Naime, gotovo su svi zaposleni znali ko je <strong>Nexe</strong> grupa, jer je to bio<br />

jedan od naših najznačajnijih poslovnih partnera, poznato preduzeće<br />

koje je uvek ispunjavala sve svoje obaveze. Zaposleni su to prepoznali,<br />

pa od samog početka nije bilo nikakvih poteškoća – ističe Ivica<br />

Ðeri.<br />

Ivica Ðeri dodaje - Početkom <strong>2005.</strong> godine, nakon ulaska u sastav<br />

<strong>Nexe</strong> Grupe, započela je realizacija najavljenih ulaganja, a pre svega<br />

realizacija investicije u novo postrojenje za proizvodnju betona.<br />

Nažalost, ista investicija kasni zbog administrativnih poteškoća, jer<br />

smo građevinsku dozvolu dobili tek krajem novembra. Bez obzira<br />

na ovu proceduralnu poteškoću, svi mikseri i sva oprema stigli su na<br />

vreme. Nadamo se da ćemo u rano proleće moći započeti montažu<br />

postrojenja. – napominje direktor Luke Tranzit.<br />

kao osnovnoj delatnosti. Tako je strategijom Društva za razdoblje<br />

2006. - 2010. godina planirano 15%-tno godišnje povećanje pretovara<br />

(2006. godine 920.000 t).<br />

- Možda bi ovi pokazatelji bili i veći da je plovnost reke Drave na<br />

dobrom nivou. Drava je, međutim, hirovita i podložna opadanju, pa<br />

se događa da je nivo Drave na nekim mestima prenizak za plovidbu<br />

stranih brodova. Zbog toga u Luci Tranzit imamo poteškoća s<br />

ulaskom tih brodova u reku Dravu. Oni su skloniji ostavljanju barže<br />

na ušću Drave, a to znači povećanje određenih troškova za prenos<br />

barže u luku. Kako bi se ovaj problem što pre i bolje rešio, u<br />

raščišćavanje plovnog puta Drave trebale bi se uključiti određene<br />

institucije,npr. Lučka uprava, Centar za razvoj unutrašnje plovidbe i<br />

Agencija za održavanje plovnih puteva, pri Ministarstvu mora, turizma,<br />

prometa i razvoja RH – dodaje Ivica Ðeri.<br />

Ističe i da je nakon vlasničkog rekonstruisanja, Luku Tranzit zahvatio<br />

i proces reorganizacije, kako ljudi tako i procesa – kako je sam<br />

naziva: faza prilagođenja i čišćenja ostatka «socijalističkih ostataka i<br />

radničkog samoupravljanja». Posebno važnim u procesu restrukturiranja<br />

ističe primer transformacije kratkoročnih obaveza Društva u<br />

dugoročni kredit, što je dalo krila za oživljavanje i povećanje određenih<br />

poslovnih aktivnosti.<br />

Ističe da se u drugoj polovini <strong>2005.</strong> godine krenulo i s izradom nove<br />

organizacije Društva koja je definisana na 123 neodređeno zaposlena.<br />

Ranije je Tranzit zapošljavao 158 ljudi. razlika od 35 ljudi prihvatila<br />

je predlog dobrovoljnog odlaska uz otpremnine, a taj je postupak<br />

još uvek u toku. Do sada je preduzeće napustilo polovina ove grupe<br />

naših dotadašnjih zaposlenih. Sindikat je pozitivno ocenio ovaj proces<br />

i nove akte (društveni akti, kolektivni ugovor) i celi proces je usaglašen<br />

na obostrano zadovoljstvo. Rezultat, pak, nove organizacije je<br />

povećanje radne discipline, a povećana je i efikasnost.<br />

Saradnja sa sektorima potpore u <strong>Nexe</strong> grupi vrlo je dobra. Na početku<br />

je, naravno, unela malu zbrku i nesnalaženje u samom startu,<br />

jer je takav način rada za zaposlene Luci Tranzit potpuna novost.<br />

Međutim, nakon edukacija i radionica, stanje se poboljšalo i uhodanost<br />

rada na relaciji sektori potpore – Luka Tranzit sve je bolja.<br />

Na kraju, Ivica Ðeri dodaje kako se u preduzeću i, nakon dolaska<br />

<strong>Nexe</strong> grupe, oseća profesionalan i ljudski pristup, vidljiva je razvojna<br />

perspektiva kroz nova ulaganja u opremu i ljude.<br />

Prebačaj– uzdanica daljeg rasta tvrtke<br />

Glavna delatnost Luke Tranzit je pretovar. Tako će do kraja ove godine,<br />

prema sadašnjim procenama, biti ostvaren prebačaj u količini<br />

od blizu 500.000 t, što je za približno do 10% više u odnosu na<br />

postavljeni plan, a za čak 50% više u odnosu na 2004. godinu. Ovom<br />

rastu pomogla je povećana aktivnost na tim poslovima unutar preduzeća,<br />

ali i okruženje koje povećava svoju poslovnu aktivnost, gde pre<br />

svega mislimo na izvozne mogućnosti za sirovinsku osnovu iz Bosne<br />

i Hercegovine, ali i kroz uvoz određenih roba potrebnih za domaće<br />

tržište. I u budućnosti, u Luci Tranzit daju veliki značaj tom segmentu<br />

Druga delatnost Luke Tranzit je proizvodnja i prodaja peska.Do sada<br />

je Luka Tranzit u ovom segmentu bila gotovo bez konkurencije,<br />

no u poslednje vreme pojavila se jaka konkurencija koja, naravno,<br />

negativno utiče i na prodaju Tranzitovih količina koje su i ove godine<br />

smanjenje u odnosu na proteklo razdoblje.<br />

Od ostalih aktivnosti, Ivica Ðeri najavljuje da bi u skoroj budućnosti<br />

trebao da se realizuje i projekat premeštanja stare luke na prostor<br />

nove, što bi značilo izgradnju terminala za rasute terete čije bi se<br />

finansiranje trebalo vršiti iz proračuna (radi se o kapitalnim ulaganjima),<br />

a to bi sigurno povećalo prenos rečnog tereta. U toku je izrada<br />

idejnog projekta, ishođenje dokumentacije za lokacionu dozvolu, i u<br />

narednih šest meseci bi taj projekat mogao zaživeti.<br />

Intermodalni Promotivni Centar – šta je to<br />

Luka Tranzit jedan je od osnivača Intermodalnog Promotivnog Centra<br />

na nivou RH, a koji udružuje sve luke u RH, velike špeditere i<br />

drumske prevozničkog preduzeća, dakle uključuje sve vrste transporta<br />

u RH. Osnovni značaj IPC-a je povezivanje Dunava s Jadranom.<br />

Na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji u Opatiji,<br />

istaknut je veliki značaj ulaganja EU u celi plovni tok Dunava i njegovih<br />

pritoka (Drave npr.) i sigurno će se u budućnosti računati na veće<br />

učešće rečnog transporta u ukupnom transportu. Njegovo je, ipak,<br />

trenutno učešće u ukupnom transportu, samo 1%!<br />

13


Našicecement d.d. Našice<br />

Ljiljana Mifka, dipl. ek., u Našicecementu d.d. Našice provela je svoj ukupni<br />

dosadašnji radni staž. Naime, 1984. godine kao diplomirani ekonomista došla je<br />

u Našicecement d.d. Našice. Nakon odrađenog pripravničkog radnog staža, njen<br />

nastavak karijere je jedino i samo vezan za prodaju cementa i Namala. Dugo godina<br />

obavljala je rukovodeće funkcije u prodaji, a od 01.09.<strong>2005.</strong> godine je naziv njenog<br />

radnog mesta promenjen u direktoricu Sektora prodaje cementa i Namala.<br />

Vedra, dobro raspoložena i komunikativna direktorica, ističe kako u svom poslu<br />

najviše voli kontakte s kupcima, dinamičnost, komunikaciju. Kako nije osoba<br />

koja preterano voli kancelarijski posao, službena putovanja ne predstavljaju joj<br />

teret. S obzirom na dugogodišnje radno iskustvo u prodaji, s većinom kupaca<br />

je ostvarila kvalitetne i korektne poslovne odnose, a to smatra najvrednijim dostignućem<br />

svog rada.<br />

Dipl. ek. Ljiljana Mifka, direktorica sektora prodaje cementa i namala<br />

Najvažnije usmerenje – usmerenje prema kupcu<br />

Prodaja cementa i Namala, organizacija i koordinacija rada Sektora<br />

prodaje cementa, definisanje politike prodaje i strategije, glavne su<br />

nadležnosti direktorice Sektora prodaje cementa i Namala u Našicecementu<br />

d.d. Našice dipl. ek. Ljiljane Mifka.<br />

- Nažalost,većina aktivnosti prodajnog osoblja, pa i mene same, odnosi<br />

se na naplatu potraživanja. Uobičajeno, krajem godine u građevini<br />

je smanjen obim delatnosti, pa s kupcima nastojimo da iznađemo<br />

najbolji način rešavanja nastalih obaveza – ističe Ljiljana Mifka.<br />

Od ostalih aktivnosti ističe da je u toku prikupljanje upitnika za merenje<br />

zadovoljstva kupaca. Naime, svake godine Našicecement d.d.<br />

sprovodi anketiranje kupaca, a na osnovu tako dobijenih rezultata i<br />

nakon njihove analize, donose se zaključci šta će se promeniti, novo<br />

uvesti ili se više neće sprovoditi. Na primer, jedan od zaključaka temeljenih<br />

na predlozima kupaca je odluka da se tokom 2006. godine<br />

u asortimanu Našicecementa nađu i pakovanja cementa u vrećama<br />

od 25 kg. Kako bi još više istakli važnost usmerenja prema kupcu,<br />

kao i povećanju njegovog zadovoljstva, osnovano je i radno mesto<br />

savetnika za primenu proizvoda, pa tako kupci iz prve ruke od struč-<br />

ne osobe mogu dobiti odgovore na sva pitanja iz ovog segmenta.<br />

- Sektor prodaje cementa i Namala čini 17 zaposlenih: 3 referentkinje<br />

prodaje kojima je glavna aktivnost primanje narudžbi, 3 fakturistkinje,<br />

5 referenata otpreme, kao i 3 samostalna referenta prodaje, a<br />

na zagrebačkom području imamo i vođu ključnih kupaca. U Sektoru<br />

imamo i jednu mladu saradnicu koja se uglavnom bavi analitikom<br />

prodaje, a trenutno je tu i jedan pripravnik. Naša otprema na usluzi<br />

je kupcima od 06-22 sata, a nije redak slučaj da u jeku sezone izađemo<br />

kupcima u susret prema njihovoj potrebi i zahtevu i izvan redovnog<br />

radnog vremena – sa zadovoljstvom govori Ljiljana Mifka.<br />

- Ove godine započeli smo organizovanje susreta s kupcima spakovanog<br />

i rasutog cementa, a s obzirom da je ta ideja od strane naših<br />

kupaca izvrsno prihvaćena i ocenjena, tu ćemo tradiciju nastaviti i u<br />

2006. godini. Negovanje odnosa s kupcima ogleda se i kroz redovne<br />

posete, pa tako upravo krajem poslovne godine nastojimo da obiđemo<br />

sve naše kupce kako bismo im se zahvalili na saradnji tokom<br />

godine – zaključuje Ljiljana Mifka.<br />

Planovi, planovi…<br />

Našicecement d.d. Našice će u <strong>2005.</strong> godini<br />

ostvariti prodaju cementa i Namala u količini od<br />

preko 900.000 t, a za 2006. godinu planirana je<br />

prodaja od gotovo 1 milion t. Velike nade polažu<br />

se u otvaranje novih tržišta (Mađarska, Slovenija),<br />

kao i, tradicionalno, nastavak izvoznih aktivnosti<br />

na tržištu Bosne i Hercegovine.<br />

14


Našicecement d.d. Našice<br />

Veseli nastavak projekta saradnje<br />

s lokalnom zajednicom<br />

Našicecement i osnovne škole<br />

Nakon burnog proleća,u prve dane jeseni ušli smo jednako živo. Četvrti<br />

razredi osnovnih škola grada Našica OŠ Dore Pejačević i OŠ<br />

Kralja Tomislava naučili su šta je cement, kako se proizvodi i koja je<br />

njegova primena. Preduzeće je posetilo oko 80 učenika, a otprilike<br />

isto toliko ih je učestvovalo i na radionici. Kakva je bila atmosfera na<br />

radionicama, najbolje govore naše fotografije.<br />

Obilasci su protekli bučno, kao i inače, i uz potpuno oduševljenje<br />

mehanizacijom fabrike i upravljačkim centrom. Na kraju su se i<br />

nastavnici i pratioci zajedno s decom malo zasladili poslasticama u<br />

našem restoranu.<br />

Ni posete školama od strane naših «stručnjaka za radionice»<br />

nisu prošle manje živopisno. Deca su sama mešala beton i punila<br />

svoje modle. Vodiči su izgubili glasove pokušavajući da nadjačaju<br />

dečju graju, dok su se nastavnice slatko smejale – one to ipak<br />

rade svaki dan!!!<br />

Ekipa zaslužna za realizaciju ovog dela programa je bila: Damir Šulc,<br />

Renata Bunjevac-Turalija, Marija Ðuroković, Ksenija Papa, Mihael<br />

Lustig i Nenad Cili.<br />

Ovo, naravno, nije kraj, jer je upravo završeno takmičenje likovnih i<br />

literarnih radova za školarce 4. razreda osnovnih škola. Takmičenje<br />

je bilo otvoreno do 01.decembra, a nakon toga nas je čekao težak<br />

odabir najboljih radova. S obzirom na pristigle radove, moramo reći<br />

da su sve to prekrasni mali umetnički radovi!<br />

Naravno, i mi nastavljamo s našim planom aktivnosti. Trenutno sprovodimo<br />

predavanja i obilaske sa starijim «školarcima»: učenicima 8.<br />

razreda osnovnih i 4. razreda srednjih škola, ali o tome puno više u<br />

sledećem broju, kada će se i učenici oprobati u pisanju priloga za<br />

naše Novosti.<br />

Pripremila:<br />

Ksenija Papa<br />

Samostalni referent za kvalitet i okolinu<br />

Našicecement d.d. Našice<br />

15


<strong>Nexe</strong> grupa<br />

Divizija za ciglu i crep<br />

<strong>2005.</strong> <strong>GODINA</strong> U BROJKAMA<br />

Krajem godine obično sabiramo rezultate poslovanja u protekloj godini, pravimo upoređivanja, analize i<br />

raznorazne statistike,kao i planove i ciljeve za sledeću godinu.<br />

Zbog toga smo za zadnji broj <strong>Nexe</strong> novosti u ovoj godini odlučili da prikažemo našu Grupu u <strong>2005.</strong> godini<br />

kroz brojke u okviru aktivnosti Sektora za ljudske resurse.<br />

Na početku ćemo prikazati kako se kretao broj radnika po članicama<br />

iz godine u godinu.<br />

UPOREDNI BROJ RADNIKA PO ČLANICAMA<br />

NAZIV PREDUZEĆA<br />

NEXE GRUPA d.o.o.<br />

NAŠICECEMENT d.d.<br />

SLAVONIJA IGM d.d.<br />

DILJ d.d.<br />

NAŠIČKI INTERIJER d.o.o.<br />

FERAVINO d.o.o.<br />

OSILOVAC d.o.o.<br />

NAŠIČKI AUTO-CENTAR<br />

d.o.o.<br />

CEMENT MARKET d.o.o.<br />

GASTRO-MARKET d.o.o.<br />

NEXE BETON d.o.o.<br />

NC BETON PROIZVOD d.o.o.<br />

LUKA TRANZIT d.o.o.<br />

POLET<br />

JELEN DO<br />

STRAŽILOVO<br />

GP PUT d.d.<br />

TOS d.o.o.<br />

AGREGATI I BETONI d.o.o.<br />

NEXE SARAJEVO d.o.o.<br />

UKUPNO:<br />

31.12.<br />

2003.<br />

29<br />

391<br />

142<br />

387<br />

150<br />

66<br />

53<br />

16<br />

5<br />

27<br />

10<br />

37<br />

-<br />

667<br />

343<br />

152<br />

256<br />

-<br />

-<br />

-<br />

2.731<br />

31.12.<br />

2004.<br />

44<br />

392<br />

140<br />

398<br />

169<br />

70<br />

42<br />

17<br />

7<br />

28<br />

13<br />

42<br />

-<br />

599<br />

303<br />

106<br />

234<br />

28<br />

17<br />

6<br />

2.655<br />

31.10.<br />

<strong>2005.</strong><br />

46<br />

388<br />

141<br />

390<br />

147<br />

66<br />

46<br />

18<br />

7<br />

28<br />

21<br />

44<br />

134<br />

553<br />

278<br />

78<br />

265<br />

56<br />

29<br />

7<br />

2.742<br />

NAPOMENA: Nisu uključeni radnici iz pogona GP Put-a -<br />

Kenija, Pakistan i Uganda (oko 753 radnika)<br />

U sledeće tri tablice prikazujemo Vam starosnu, kvalifikacionu i polnu<br />

strukturu <strong>Nexe</strong> grupe na dan 31.10.<strong>2005.</strong> godine. Napominjemo<br />

da se procenti prikazani u tablicama odnose na ukupan broj zaposlenih<br />

na navedeni datum, odnosno 2.742.<br />

STAROSNA<br />

STRUKTURA<br />

Godine<br />

starosti<br />

20 - 25<br />

26 - 30<br />

31 - 35<br />

36 - 40<br />

41 - 45<br />

46 - 50<br />

51 - 55<br />

56 - 60<br />

60 i više<br />

UKUPNO<br />

Stručna<br />

%<br />

sprema<br />

%<br />

5<br />

8<br />

8<br />

12<br />

21<br />

25<br />

15<br />

6<br />

0,6<br />

100<br />

POLNA STRUKTURA<br />

KVALIFIKACIONA<br />

STRUKTURA<br />

V<strong>III</strong> (dr.)<br />

VII/2 (mr.)<br />

VII/1, VSS<br />

VI, VŠS<br />

V, VKV<br />

IV, SSS<br />

<strong>III</strong>, KV<br />

II, PKV<br />

I, NKV, NSS<br />

UKUPNO<br />

0,03<br />

0,2<br />

9<br />

3<br />

3<br />

27<br />

30<br />

4<br />

24<br />

100<br />

NAZIV PREDUZEĆA MUŠKARCI ŽENE<br />

NEXE GRUPA d.o.o.<br />

NAŠICECEMENT<br />

SLAVONIJA IGM<br />

LUKA TRANZIT<br />

NAŠIČKI INTERIJER<br />

FERAVINO<br />

OSILOVAC<br />

DILJ<br />

NC BETON PROIZVOD<br />

NEXE BETON<br />

NAC<br />

GASTRO-MARKET<br />

CE-MA<br />

JELEN DO<br />

POLET<br />

STRAŽILOVO<br />

AB SARAJEVO<br />

TOS<br />

GP PUT<br />

NEXE SARAJEVO<br />

UKUPNO<br />

%<br />

27<br />

345<br />

126<br />

115<br />

136<br />

46<br />

39<br />

334<br />

38<br />

19<br />

13<br />

7<br />

5<br />

245<br />

386<br />

63<br />

27<br />

53<br />

242<br />

2<br />

2.268<br />

83<br />

19<br />

43<br />

15<br />

19<br />

11<br />

20<br />

7<br />

56<br />

6<br />

2<br />

5<br />

21<br />

2<br />

33<br />

167<br />

15<br />

2<br />

3<br />

23<br />

5<br />

474<br />

17<br />

16


<strong>Nexe</strong> Divizija grupa<br />

VIA VITA u poseti <strong>Nexe</strong> grupi<br />

21. oktobra <strong>2005.</strong> godine <strong>Nexe</strong> grupu<br />

posetilo je Društvo za puteve Via Vita<br />

iz Varaždina. 50-ak posetilaca je tom<br />

prilikom obišlo našu vinariju FeraVino u<br />

Feričancima, preduzeća cementa Našicecement<br />

d.d. Našice i preduzeće opeke<br />

Slavoniju IGM d.d. Našice.<br />

U ranim poslepodnevnim satima gosti<br />

su posetili Zavičajni muzej Grada Našica,<br />

gdje ih je upravnica Muzeja,gospođa<br />

Silvija Lučevnjak,upoznala sa istorijom<br />

Grada, posebno istorijskim činjenicama<br />

vezanim za porodicu Pejačević, po kojima<br />

su Našice poznate.<br />

Potom je usledio «malo ozbiljniji» deo<br />

posete. Naime, gostima su prezentovane<br />

novosti iz Divizije za ciglu i crep, a<br />

posebno iz Divizije za cement. Prezentatori<br />

su bili direktor prodaje crepa za<br />

RH, Hrvoje Milanović, stručni saradnik<br />

za primenu proizvoda u Našicecementu<br />

d.d. Našice,Renata Bunjevac Turalija<br />

i šefica Službe upravljanja kvalitetom<br />

proizvoda u Našicecementu d.d.<br />

Našice,Marija Ðuroković.<br />

Druženje je nastavljeno uz ručak – izvrsne<br />

kulinarske specijalitete osoblja Hotela<br />

Park,kao i zvonke zvuke slavonske<br />

tamburice….<br />

Sindikat Našicecementa<br />

Istarske čari<br />

U organizaciji Sindikata građevinarstva – ogranak Našicecementa, i uz finansijsku<br />

potporu Našicecementa d.d. Našice, 37 radnica Našicecementa d.d. Našice,<br />

Slavonije IGM d.d. Našice, Našičkog interijera d.o.o. Našice i Gastromarketa<br />

d.o.o. Našice od 30. septembra do 02. oktobra <strong>2005.</strong> godine posetilo je Istru i<br />

tako «pobeglo» od svakodnevice.<br />

Tokom boravka u Istri,<br />

naše radnice su posetile<br />

Nacionalni park<br />

Brijune, Pulu, Poreč,<br />

najmanji grad na svetu<br />

– Hum, Motovun, a u<br />

povratku i Nacionalni<br />

park Risnjak.<br />

Od sredine novembra <strong>2005.</strong> godine, sektori<br />

riznice, računovodstva, strateškog planiranja i<br />

kontrolinga,kao i informatike,na novoj su lokaciji.<br />

Naime, njihova nova «baza» zgrada Našičkog<br />

autocentra d.o.o. Našice, je Vinogradska 6.<br />

Osim navedenih sektora, na ovoj lokaciji je od<br />

novembra i član Uprave mr. Krešimir Dundović.<br />

Centrala +385 31 616 500<br />

Sekretarica +385 31 616 501<br />

Fax +385 31 616 555<br />

Iako je to bio naporan<br />

put, napor se isplatio.<br />

Jer, Istra je zaista<br />

– čarobna.<br />

17


<strong>Nexe</strong> grupa<br />

Divizija za ciglu i crep<br />

Konkurs za donacije <strong>2005.</strong><br />

Zdravlje i ekologija<br />

Predstavljamo odabrane projekte u kategoriji: Zdravlje i ekologija<br />

Društvo za sportsku rekreaciju branilaca Zagreb – projekt<br />

hipoterapijskog i terapijskog jahanja za HRVI, branioce, dobrovoljce<br />

i decu – invalide s posebnim potrebama; ciljevi projekta<br />

su višestruki – od fizičkih dostignuća (razvoj ravnoteže i osećaja<br />

za simetriju), psiholoških dostignuća (poboljšanje samopouzdanja,<br />

osećaja za spoljni svet, za sopstveni život, poboljšanje emocionalne<br />

kontrole i samodiscipline), do socijalnih dostignuća (stvaranje prijateljstva,<br />

razvoj poštovanja prema životinjama, uživanje);<br />

ECES – Evropski edukacioni centar slepih iz Zagreba –<br />

«Dan za danom do zdravlja» - projekat prevencije, zaštite i<br />

poboljšanja zdravlja osoba s invaliditetom; projekat se sastoji od<br />

niza edukativnih radionica s ciljem prevencije i rešavanja psihofizičkih<br />

zdravstvenih problema uključujući dijetetiku, zdravstveno vaspitanje,<br />

psihologiju komunikacije, ekologiju, negu tela i telesnu i zdravstvenu<br />

kulturu;<br />

Eko centar Zlatna Greda – centar za zaštitu prirodnih i kulturnih<br />

vrednosti Kopačkog rita i Baranje – projekat obnove<br />

mosta u Eko centru Zlatna Greda; Eko centar bavi se aktivnostima<br />

edukacije učenika, studenata i lokalnog stanovništva, zaštiti<br />

Kopačkog rita i močvarnih ekosistema, očuvanju i revitalizaciji tradicionalnih<br />

i kulturnih veština Kopačkog rita i Baranje; svrha projekta je<br />

vraćanje u funkciju tradicionalnog objekta koji je nekada bio upravna<br />

zgrada pustare Zlatna Greda;<br />

Javna ustanova Park prirode Papuk, Voćin – projekat turističke<br />

afirmacije park šume Jankovac – poučna staza Jankovac;<br />

zbog brojnih prirodnih fenomena, park šuma ima visoku<br />

obrazovnu i turističku vrednost; u cilju iskorišćenja i afirmacije tih<br />

potencijala, <strong>Nexe</strong> grupa dala je doprinos realizaciji Plana namene<br />

površina, sheme prometnih površina, popločavanje, parkirališnog<br />

prostora, suvenirnice i drugih infrastrukturnih elemenata i turističkih<br />

popratnih sadržaja (poučna staza, ložišta, info table, prostor za kampovanje,<br />

amfiteatar letnje škole, prostor za čamce i ribolov);<br />

Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Osijek<br />

– projekat uređenja zgrade i prostora Društva za pomoć<br />

mentalno retardiranim osobama; <strong>Nexe</strong> grupa je delimično pomogla<br />

ovaj projekat kako bi se stvorili bolji i humaniji uslovi za rad<br />

Društva i bolje pružanje pomoći svojim članovima;<br />

Udruženje za organsko-biološku proizvodnju BIOPA, Osijek<br />

– projekat «Unapređivanje kvaliteta života kroz edukaciju<br />

o očuvanju okoline i ekološkoj poljoprivredi»; cilj ovog projekta<br />

je upoznavanje stanovništva – mogućih proizvođača, prerađivača,<br />

trgovaca i potrošača – o odlikama, koristi i budućnosti ekološke proizvodnje,<br />

osposobljavanje što većeg broja ljudi za rad u ekološkoj<br />

poljoprivrednoj proizvodnji, kao i osiguranje raznih oblika pomoći<br />

članovima koji se bave ovakvim vidom poljoprivredne proizvodnje;<br />

Udruženje «Prijatelji okoliša» Osijek – projekt «Postupanje<br />

s otpadom – ekološke edukativno-praktične radionice recikliranja<br />

papirnog otpada u vrtićima i osnovnim školama»; deca<br />

uključena u ovaj projekat skupljala su papirni otpad i odvajala ga u posebne<br />

kontejnere, usitnila i pripremila za rad u radionici; <strong>Nexe</strong> grupa<br />

u potpunosti je podržala ovaj projekt sa svoje strane; verujemo kako<br />

će ovakav projekat podići svest o zaštiti okoline naših mališana;<br />

Udruženje Centar za reciklažu Osijek – projekat novog izdanja<br />

«Malog priručnika o recikliranju»; cilj priručnika je na jednostavan<br />

i sažet način, slikom i rečima, čitaoca uvesti u tehnologiju<br />

recikliranja; priručnik će biti podeljen školama,vrtićima, članovima<br />

raznih ekoloških udruženja i institucija;<br />

Sportsko ribolovačko društvo «Šaran» Našice – projekat<br />

uređenja velikog našičkog parka; Društvo svake godine odradi<br />

8.000 do 10.000 radnih sati na uređenju ove prirodne oaze centra<br />

Našica; Društvo se brine i o okućnici porodice Pejačević, a 2003.<br />

godine u akciji «Uredimo Hrvatsku» dobili su priznanje Zeleni cvet<br />

kao treći najbolji uređeni park u RH;<br />

Udruženje invalidne dece Valpovštine Zvono, Belišće – projekat<br />

uređenja kabineta za fizikalnu terapiju i provođenje<br />

kursa Vojta fizikalne terapije; projekat je namenjen roditeljima<br />

invalidne dece koji bi trebali usvojena znanja Vojta terapije da primene<br />

u svakodnevnoj terapiji s invalidnom decom; <strong>Nexe</strong> grupa projekat<br />

je poduprla kupovinom opreme (sto za vežbanje, nabavka i postavljanje<br />

ogledala, strunjače, lopte, valjci);<br />

Osnovna škola Dore Pejačević Našice – projekat «Eko sistem<br />

osiguranja prava učenika na jednako obrazovanje, čistu<br />

okolinu i očuvanje zdravlja»; ciljevi projekta su povećanje stepena<br />

zdravstvene sigurnosti učenika, ekološko zbrinjavanje otpada i osiguranje<br />

uslova za nastavu pod krošnjama (oživljavanje betonskog dvorišta,<br />

čišćenje parka oko škole i uređenje okoline, postavljanje klupa<br />

i stolova, izgradnja prilaznih staza i ograde vrta);<br />

18


Kako napreduju<br />

ekološki projekti!<br />

Rezultati konkursa za donaciju projekata počeli su da pristižu,<br />

neki finansirani projekti su već završeni, dok je većina još uvek<br />

u toku.<br />

Projekat koji zaslužuje posebnu pažnju, ne samo zbog svog<br />

sadržaja i učinka, već i zbog izuzetne spremnosti na saradnju,<br />

je projekat Javne ustanove Parka prirode Papuk: Projekat turističke<br />

afirmacije park šume Jankovac – poučna staza Jankovac.<br />

Namena dodeljene donacije bilo je pokrivanje troškova projektne<br />

dokumentacije i idejno rešenje projekta poučne staze<br />

Jankovac. Kako je Ustanova uspela da ugovori troškove po<br />

manjoj ceni, od iznosa donacije su provedene i izrade mostova.<br />

Kako su radili i šta je urađeno, uverite se sami!<br />

Ostali projekti koje je bitno istaći, je projekat osječkog udruženja<br />

«Prijatelji okoline» proizašle iz osječkog Centra za recilkažu,<br />

čije aktivnosti gotovo svakodnevno možemo pratiti<br />

preko štampe kao i Ekološkog društva «Zeleni» Osijek.<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!