IzvjeÅ¡Äe o sigurnosti - Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode RH

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Služba inženjeringa i 

konzaltinga sigurnosti 

Izdanje: 

00 

IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI 

POGON ETAN 

Zagreb, studeni 2010. 

07.05.01-00 Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.


POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

2/74 

PODACI O IZRAĐIVAČU IZVJEŠĆA 

OVLAŠTENO TRGOVAČKO DRUŠTVO: 

SINACO d.o.o. 

RJEŠENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I 

GRADITELJSTVA BROJ: 531-14-1-1-06-10-2 od 07. lipnja 2010. godine. 

ČLANOVI STRUČNOG TIMA: 

mr. sc. Ivančica Krivdić, dipl.ing.biologije - ekologija 

voditelj 

mr.sig. Željko Benković, dipl.ing. ZNR i ZOP 

član 

mr. sig. Zlatko Ivakić, dipl.ing. ZNR 

član 

Marija Tirić Unetić, dipl.ing.kemije 

član 

Berislav Halgaš, dipl.ing.sig. ZNR i ZOP 

član 

M.P. 

Direktor Službe 

Inženjeringa i konzaltinga sigurnosti 

Josip Vrabec dipl.ing.sig. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

3/74 

SURADNICI OD STRANE OPERATERA PRI 

IZRADI IZVJEŠĆA: 

Mario Dukarić, Pogon Etan 

Davor Turković, dipl.ing.sig., Okrug Posavina 

Zvonko Jerković, dipl.ing., Pogon Etan 

mr.sc. Ilijana Brkanović, Sektor OR ZZSO 

Odgovorna osoba operatera za usvajanje Izvješća o sigurnosti za Pogon Etan: 

M. P. 

Direktor Okruga Posavina 

Dubravko Novosel, dipl. ing. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

4/74 

PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I 

GRADITELJSTVA: 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

5/74 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

6/74 

ODLUKA O IMENOVANJU RADNOG TIMA ZA IZRADU IZVJEŠĆA O SIGURNOSTI: 


odluka423.pdf 


POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

7/74 

SADRŽAJ: 

1 POPIS PRILOGA ………………………………………………………………………………………………………… 8 

2 KRATICE ………………………………………………………………………………………………………… 9 

3 POJMOVI ………………………………………………………………………………………………………… 9 

4 OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU ……………………………………….. 14 

5 OPIS LOKACIJE POSTROJENJA …………………………………………………………………… 17 

5.1. GAUSS-KRÜGEROVE KOORDINATE 

POSTROJENJA 

…………………………………………………………………… 17 

TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA …………………………………………………………………… 19 

6.1 ETANSKO POSTROJENJE …………………………………………………………………… 19 

6.1.1 Tehnički podac i postrojenja …………………………………………………………………… 19 

6.2 POSTROJENJE ZA DORADU IZOMERA BUTANA I PENTANA ……………………………………….. 25 

6.3. POSTROJENJE ZA STABILIZACIJU KONDENZATA (IZVAN RADA) ……………………………………….. 25 

6.4 LISTA OPASNIH TVARI 26 

7 UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČIN SPRJEČAVANJA ……………………………………….. 29 

7.1 UVOD ………………………………………………………………………………………………………… 29 

7.2 PROCJENA RIZIKA ………………………………………………………………………………………………………… 30 

7.2.1 Definicija rizika ………………………………………………………………………………………………………… 30 

7.3 VRSTE PROCJENA RIZIKA …………………………………………………………………… 30 

7.4 POSTUPAK KVANTITATIVNE PROCJENE RIZIKA …………………………………………………………………… 31 

7.5 METEOROLOŠKE KARAKTERISTIKE …………………………………………………………………… 32 

7.6 IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI …………………………………………………………………… 35 

7.7 OBUHVAT PROCJENE …………………………………………………………………… 35 

7.8 IZVORI OPASNOSTI …………………………………………………………………… 36 

7.9 NEŽELJENI SCENARIJI …………………………………………………………………… 37 

7.10 PROCJENA POSLJEDICA …………………………………………………………………… 41 

7.10.1 Primijenjeni alati …………………………………………………………………… 41 

7.11 SCENARIJ BRZOG ISPUŠTANJA I BRZE EKSPLOZIJE (SCENARIJ A) ……………………………………….. 42 

7.12 PRORAČUN RIZIKA …………………………………………………………………… 53 

7.12.1 Rizik za ljudsko zdravlje …………………………………………………………………… 53 

7.12.2 Rizik od materijalnih šteta …………………………………………………………………… 64 

7.13 ZAKLJUČAK …………………………………………………………………… 70 

7.14 OPIS TEHNIČKIH PARAMETARA I OPREME KORIŠTENE PRI OSIGURANJU ……………………………………….. 71 

POSTROJENJA 

8 MJERE ZAŠTITE I INTERVENTNE MJERE ZA OGRANIČAVANJE POSLJEDICA 

NESREĆE 

……………………………………….. 72 

8.1 OPIS OPREME U POSTROJENJU KORIŠTENE ZA OGRANIČAVANJE ……………………………………….. 73 

POSLJEDICA VELIKIH NESREĆA 

8.2 ORGANIZACIJA UZBUNJIVANJA I INTERVENCIJA ……………………………………….. 73 

8.2.1 Popis telefonskih brojeva ……………………………………….. 73 

8.3 OPIS VANJSKIH I UNUTRAŠNJIH RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA ……………………………………….. 74 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

8/74 

1 POPIS PRILOGA 

1. Popis opasnih tvari (datum izrade 11.10.2010.), objedinjena lista 

2. Sigurnosno tehnički listovi opasnih tvari navedenih u objedinjenoj listi navedenoj pod 

točkom 15. 

3. Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša na Pogonu Etan Ivanić Grad, oznaka 

dokumenta 50000880-007-05, rev. 01 

4. Operativni plan za zaštitu voda u slučaju iznenadnog zagađenja na Pogonu Etan, 

oznaka dokumenta 50000880-002-05 , rev. 01 

5. Plan evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednih događaja na Pogonu Etan Ivanić 

Grad, oznaka dokumenta 50000880-003-05, rev. 01 

6. Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija na Pogonu Etan, oznaka dokumenta 

50000880-008-05, rev. 01 

7. Postupak pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja SD Naftaplin, oznaka 

dokumenta 0342-067-03, rev. 01 

8. Pravilnik zaštite od požara na Pogonu Etan, oznaka dokumenta 50000880-001-09, rev 

00 

9. Procjena opasnosti od izvanrednog događaja na Pogonu Etan, rev.00, izrada Enconet 

Int. d.o.o. 

10. Procjena opasnosti Pogon Etan, rev.00, izrada Enconet Int. d.o.o. 

11. Procjena rizika za Pogon Etan, rev.00, izrada Enconet Int. d.o.o. 

12. Revizija procjene opasnosti radnih mjesta za INA,d.d. SD Istraživanje i proizvodnja 

nafte i plina Sektor proizvodnje nafte i plina Okrug Posavina Pogon Etan, oznaka 

dokumenta 17-065-1065/08, rev. 02 

13. Tehničko nadgledanje klasifikacija prostora RN 08001 

14. Uputa o izvješćivanju o izvanrednim događajima u SD Naftaplin, oznaka dokumenta 

0342-006-05, rev. 00 

15. Uputa o postupanju u slučaju iznenadnog onečišćenja okoliša SD Naftaplin, oznaka 

dokumenta 50000218-029-05, rev.02 

16. Odluka o stavljanju izvan upotrebe rezervoara G - 15, G -16, G – 17, G – 18, od 

11.10.2010. 

17. Odluka o stavljanju izvan upotrebe rezervoara G – 10, G – 11, od 6.10.2010. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

9/74 

2 POPIS KRATICA 

ALOHA - (Areal Locations of Hazardous Atmospheres), računalni program razvijen u suradnji 

Uprave za oceane i atmosferu SAD i Agencije za zaštitu okoliša (U.S. Environmental 

Protection Agency's - EPA) 

BLEVE - Eksplozija ekspandirajućih para kipuće tekućine (Boiling Liquid Expanding Vapour 

Explosion) 

CPS - centralna plinska stanica 

DHMZ – Državni hidrometeorološki zavod 

ETA - (Event Tree Analysis), analiza stabla događaja 

MRČ – mjerno regulacijski čvor 

SS – sabirna stanica 

OS – otpremna stanica 

PSP – podzemno skladište plina 

TNT model eksplozije - modeli koji omogućuju procjenu karakteristika udarnog vala, te 

udaljenosti na kojima se postižu zadane vrijednosti nadtlaka eksplozije (CCPS, 2000). Ovim se 

modelima eksplozivni oblak zamjenjuje ekvivalentnom količinom eksploziva TNT. 

'worst case' – najgori mogući slučaj 

3 POJMOVI 

Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima 

je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te 

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša. 

Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenja 

odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim 

postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale 

nesreće. 

Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju, i/ili ispuštanje 

energije (toplina, zračenje, buka, vibracije, svjetlost) te ispuštanje organizama, iz pojedinog 

izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje 

okoliša. 

Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke 

u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i 

reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta, i dr.) omogućuju da osobe 

zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu. 

Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj 

nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost. 

Granična vrijednost emisija je propisana vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije, izražena 

u posebnim pokazateljima, koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti 

prekoračena. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

10/74 

Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku 

neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja 

i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada. 

Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili 

drugom materijalnom obliku, koji se odnose na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a 

posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, biološkoj i krajobraznoj 

raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, postupcima tijela javne vlasti koji 

se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji 

se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama 

okoliša i opterećenjima, te informacija o stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog 

stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica 

okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke. 

Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu 

tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila. 

Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili 

drugom 

Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju 

osobe-ovlaštenici u ime tijela javne vlasti. 

Izvan cestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s 

karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je 

ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem. 

Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne 

odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu 

Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije 

sukladno posebnim propisima i praksi. 

Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja 

prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, 

estetskim i drugim pokazateljima 

Nadležna tijela javne vlasti su: Ministarstvo, sve nadležne inspekcije sukladno zakonu i 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje. 

Najbolja raspoloživa tehnika je najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s 

njome povezanih načina proizvodnje i održavanja postrojenja koji je dostupan operateru i koji 

može biti primjerena osnova za određivanje graničnih vrijednosti emisija kojima se postiže 

sprječavanje, odnosno smanjivanje utjecaja na okoliš. 

Najnovija dostignuća sigurnosne tehnike podrazumijevaju stupanj razvoja modernih 

postupaka, opreme i operativnih metoda koje pouzdano indiciraju izvodljivu primjenjivost mjera 

za sprečavanje velikih nesreća ili ograničavanje njihovih učinaka. 

Neposredna opasnost je stanje visokog požarnog rizika, koje može u bliskoj budućnosti 

dovesti do požara. 

Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje 

omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, 

energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u 

svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. 

Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili 

propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćenje okoliša. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

11/74 

Onečišćenje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica nedozvoljene emisije i/ili 

drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može 

promijeniti kakvoću okoliša. 

Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u 

okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili 

životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost. 

Opasna tvar je propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan 

kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se 

može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće 

Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se 

može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš, 

Operater je uprava tvrtke (fizička osoba, tijelo ili pravna osoba) koja prema posebnim 

propisima upravlja tvrtkom ili nadzire rad tvrtke. 

Opterećenja su: emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, 

toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša, 

Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na 

okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je 

mogla izazvati onečišćivanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš 

ili korištenje okoliša, 

Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava 

zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano 

svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar. 

Ozbiljna opasnost je svaka opasnost koja: 

1. ugrožava ljudski život ili može imati štetne posljedice po ljudsko zdravlje 

2. može narušiti zdravlje velikog broja ljudi i 

3. može naštetiti okolišu, posebice flori i fauni, tlu, vodi, atmosferi i kulturnim dobrima. 

Pogon je jedna ili više različito lociranih radnih jedinica tvrtke, koja se sastoji od uređaja, a u 

kojima se obavlja neka od djelatnosti ili dio djelatnosti tvrtke. 

Požarni rizik je vjerojatnost nastanka požara u danim procesima ili stanjima. 

Područje učinka je područje koje neposredno okružuje mjesto velike nesreće koja uključuje 

opasne tvari, a koje se rasprostire do granica unutar kojih svojstva opasnih tvari mogu imati 

štetan utjecaj na okoliš, odnosno prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica, 

uključujući čovjeka. 

Postojeće postrojenje jest postrojenje koje je započelo je s radom prije stupanja na snagu 

ovoga Zakona 

Postrojenje je tehnička, organizacijska cjelina koju za obavljanje djelatnosti koristi tvrtka kojom 

upravlja ili ju nadzire operater, uključujući uređaje, opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate i 

druge dijelove koji se koriste za rad. Postrojenje se može sastojati od nekoliko samostalnih 

cjelina na istoj lokaciji – pogona 

Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da 

je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u 

okoliš. 

Požar je samo podržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

12/74 

Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i 

sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite 

okoliša 

Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi 

šteta u okolišu 

Prirodna pojava je fizikalno-kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki 

uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene 

okoliša 

Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor 

ili prirodna vrijednost 

Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno 

organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji 

mogu biti od utjecaja na okoliš 

Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje 

dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima. 

Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom 

štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati 

Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje 

okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša 

Sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina 

kamena kora 

Standard kakvoće okoliša je propisana kakvoća okoliša ili pojedine sastavnice okoliša na 

određenom području 

Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena: 

biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama, a koja ima 

bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i 

kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, 

uzimajući u obzir mjerila propisana posebnim propisima 

vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili 

količinsko, u skladu s posebnim propisima 

 

 

moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog 

stanja mora sukladno posebnim propisima 

tlu, čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke 

funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima 

zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za 

njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima 

Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinak 

odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u 

funkcioniranju prirodnih dobara 

Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim 

toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i 

eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva. 

Tehnološka eksplozija je naglo širenje plinova uslijed gorenja ili druge kemijske reakcije. 

Tvrtka je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim zakonom obavlja gospodarsku 

djelatnost koristeći postrojenje. Tvrtkom upravlja ili nadzire rad tvrtke operater. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

13/74 

Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene 

nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i 

okoliš. 

Ugroženost od požara je potencijalna opasnost od požara za zdravlje ili život ljudi i 

materijalnih dobara. 

Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, 

požarom ili eksplozijom i slično, koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja 

tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih 

tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave dovode u 

ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu - naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra 

i/ili okoliš, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja. 

Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, te 

koja živi odnosno radi u području mogućih negativnih utjecaja na okoliš ili u području koje će 

vjerojatno biti pod negativnim utjecajem. Udruge civilnog društva koje djeluju na području 

zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima. 

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za 

okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta 

nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. 

Prisutnost opasnih tvari znači: 

stvarnu prisutnost opasnih tvari u postojećem postrojenju u vrijeme podnošenja propisanih 

obavijesti Ministarstvu 

očekivanu – procijenjenu – prisutnost opasnih tvari u postojećem postrojenju koje mogu 

nastati kao posljedica velike nesreće 

očekivanu – procijenjenu – prisutnost opasnih tvari u novom postrojenju nakon njegove 

izgradnje i puštanja u rad 

očekivanu – procijenjenu – prisutnost opasnih tvari u postojećem postrojenju nakon njegove 

rekonstrukcije 

očekivanu – procijenjenu – prisutnost opasnih tvari u postrojenjima navedenim u alinejama 

od 1. do 4. ove točke, koje mogu nastati zbog gubitka kontrole nad industrijskim kemijskim 

procesom, a čije količine mogu dosegnuti ili prekoračiti granične količine. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

14/74 

4 OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U 

POSTROJENJU 

1. OPĆI PODACI O TVRTKI 

1.1 Naziv tvrtke: INA - Industrija nafte, d.d. Zagreb 1.2 Matični broj: 3586243 

1.3 Sjedište: Poštanski broj: Grad: 

Av. V. Holjevca 10 10 000 Zagreb 

1.4 Šifra djelatnosti / podskupina: 1.5 Opis uže djelatnosti: 

11.10 Vađenje sirove nafte i zemnog plina 

Priprema plina za transport te proizvodnja etana, 

UNP i prirodnog benzina 

2. PODACI O LOKACIJI POSTROJENJA 

(Ukoliko imate više lokacija, za svaku lokaciju potrebno je pojedinačno popuniti ovaj dio.Vidi Prilog 1.) 

2.1 Naziv lokacije: 2.2 Adresa (Ulica i broj): Poštanski broj: Grad: 

INA d.d. 

SD Istraživanje i proizvodnja N i P 

Sektor istr. i proiz. NiP za JI Europu 

Okrug Posavina, Pogon Etan 

Alojza Vulinca 129 10310 Ivanić Grad 

2.3 Gauss-Krügerove koordinate rizičnog uređaja u 

postrojenju odnosno postrojenja: 

x 5064895 

y 6375735 

2.4 Odgovorna osoba za 

organizaciju djelovanja kod 

iznenadnog događaja: 

Telefon: 

Moby 098 390 228 

Fax: 

e-pošta: 

Zvonko Jerković, dipl.ing. (01) 2887-115 (01/2881-815) Zvonko.Jerkovic@ina.hr 

2.5 Kratki opis okruženja postrojenja 

(položaj prometnica, stambenih i 

poslovnih objekata u odnosu na 

postrojenje): 

Pogon Etan smješten je na udaljenosti 1.000 m od centra Ivanić 

Grada. Svojim oblikom Pogon podsjeća na trapez. Ograda se na 

zapadnoj i istočnoj strani proteže duljinom od cca 600 m, dok je na 

sjevernoj i južnoj strani nešto kraća cca 500 m. 

3. MJERE ZA SPRJEČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGAĐAJA 

3.1 Mjere za sprječavanje posljedica 

iznenadnog događaja: 

Mjere za sprečavanje posljedica iznenadnog događaja opisane su u 

dokumentima: 

Plan evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednih događaja na 

pogonu Etan, oznaka: 50000880-003-05 

Operativni plan za zaštitu voda u slučaju iznenadnog 

zagađenja na pogonu Etan, oznaka: 50000880-002-05 

Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša na pogonu Etan, 

oznaka: 50000880-007-05. 

Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija objekata i prostora 

pogona Etan, 50000880-008-05. 

Procjena opasnosti od izvanrednog događaja na pogonu Etan, 

IOD: ST-INA-012/02-N21-ARH. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

15/74 

Zaštita od neovlaštenog djelovanja i uplitanja neovlaštenih osoba 

provodi se temeljem Odluke o radu čuvarske službe na pogonu 

Etan (ugovor s tvrtkom SINACO d.o.o.) 

Uputa o izvješćivanju o izvanrednim događajima u SD Naftaplin 

oznaka: 0342-006-05 

Podsjetnik telefonskih/fax brojeva tijela državnih i lokalnih uprava 

i odgovornih osoba u INI koje treba obavijestiti o izvanrednim 

događajima u SD istraživanja i proizvodne nafte i plina, Sektoru 

istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu, Okrug 

Posavina, oznaka: 50000880-1033/10, od 28.9.2010. 

3.2 Sredstva i oprema za 

sprječavanje nastanka i uklanjanje 

posljedica iznenadnog događaja u 

postrojenju: 

Oprema za provedbu: polustabilna, stabilna i mobilna oprema za 

gašenje požara, vatrodojavni sustavi, stabilna plinodetekcija, 

lopate i krampovi, sredstvo za ekološko uklanjanje zagađenja, 

zaštitna obuća, kante za prikupljanje fluida i agregat i pumpa za 

pretakanje zapaljivih tekućina s antistatičkim cijevima. 

3.3 Postoji li u sastavu postrojenja vatrogasna postrojba ☐ Da x Ne 

3.4 Vanjska tvrtka koja će biti pozvana radi ograničavanja i sanacije posljedica iznenadnog događaja 

(ako opseg aktivnosti nadilazi mogućnost tvrtke odnosno postrojenja) 

Naziv vanjske tvrtke: Telefon: Fax: e-pošta: 

AEKS d.o.o. ugovor br. 4600003097, Zagreb, 2.04.2010. 

(01 28 81 440 ) (01 28 81 438 ) info@aeks.hr 

3.5 Kad je izrađena posljednja Obavijest odnosno Unutarnji plan za 

sprječavanje velikih nesreća, odnosno Izvješće o sigurnosti 

Datum: Ovo Izvješće o sigurnosti 

je nulto izdanje. 

3.6 Postoji li izrađen Operativni plan zaštite spašavanja x Da ☐ Ne 

3.7 Da li se provodi sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja 

opasnosti i ponašanja u slučaju iznenadnog događaja 

x Da 

☐ Ne 

4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJH JE PRISUTNOST UTVRĐENA U POSTROJENJU 

(Umnožite ovaj dio obrazca ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1) 

4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u 

postrojenju (prema Prilogu I) Uredbe 

4.2 Količina (maksimalna) pojedine 

opasne tvari u postrojenju (u tonama) 

Nestabilizirani 

kondenzat i 

pentan 

Propan Butan Prirodni 

benzin 

780 t 880 t 1144 t 420 t 

4.3 Način skladištenja opasnih tvari 

(Odaberite od ponuđenog.) 

☐ podzemni 

spremnik 

☐podzemni 

spremnik 

☐podzemni 

spremnik 

☐podzemni 

spremnik 

x nadzemni 

spremnik 

x nadzemni 

spremnik 

x nadzemni 

spremnik 

x nadzemni 

spremnik 

☐ procesna 

oprema 

☐ procesna 

oprema 

☐ procesna 

oprema 

☐ procesna 

oprema 

☐ cjevovod 

☐ cjevovod 

☐ cjevovod 

☐ cjevovod 

☐ ostalo 

☐ ostalo 

☐ ostalo 

☐ ostalo 

Opis: 

Opis: 

Opis: 

Opis: 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

16/74 

4.4 Da li postoji stalni nadzor spremnika s 

opasnim tvarima 

x Da ☐ Ne x Da ☐ Ne x Da ☐ Ne x Da ☐ Ne 

4.5 Vrsta opasnosti (Odaberite 

jedno ili više od ponuđenoga.) 

4.6 Postoji li opasnost od domino 

efekta u slučaju iznenadnog 

događaja 

4.7 Naziv lokacije na kojoj se nalazi 

opasna tvar: 

x požar 

x eksplozija 

x oblak 

toksičnog plina 

☐ ispuštanje / 

emisija opasnih 

tvari 

x požar 

x eksplozija 

x oblak 

toksičnog 

plina 



tvari 

x požar 

x eksplozija 

x oblak 




tvari 

x požar 

x eksplozija 

x oblak 




tvari 


Rezervoari 

G 1 - G 7 

Rezervoari 

V-901 A - L 

Rezervoari 

V-902 A - J 

Rezervoar 

TK-903 

4.8 Veličina zone ugroženost u najgorem 

slučaju (end point) – maksimalni doseg 

učinka iznenadnog događaja (u metrima) 

822 m 763 m 767 m 135 m 

4.9 Da li učinci »najgoreg slučaja« 

izlaze izvan granica postrojenja 


4.10 Vjerojatnost događaja: Temeljem Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša na Pogonu 

Etan, Procjene opasnosti i Procjene rizika. 

Ć 

4.11 Procjena broja žrtava: 955 630 634 40 

5. TAJNOST PODATAKA O POSTROJENJU 

5.1. Popis podataka iz obrasca koji 

predstavlja tajnu 

5. 2. Popis priloženih dokumenata kojima 

se dokazuje tajnost podataka 

- 

- 

Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i krivičnu 

odgovornost za netočnost i neispravnost podataka. 

Potpis i pečat odgovorne osobe: 

Dubravko Novosel, dipl.ing. 

Mjesto: 

Ivanić Grad 

Datum: 

2.11.2010. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

17/74 

5 OPIS LOKACIJE POSTROJENJA 

Pogon Etan u Ivanić Gradu smješten je na sjevernom rubu izgrađenog gradskog područja 

Ivanić Grada, cca. 1000 m od središnje gradske jezgre na adresi Alojza Vulinca 129. 

Prostire se na 30 hektara zemljišta te je sastavni dio tehnološkog niza postrojenja CPS 

Molve – Etan – Etilen - PSP Okoli. Svojim oblikom Pogon podsjeća na trapez. Ograda 

na zapadnoj i istočnoj strani proteže se duljinom od cca 600 m, dok je na sjevernoj i južnoj 

strani nešto kraća cca 500 m. 

Krug postrojenja na južnoj strani graniči s izgrađenom stambenom zonom (Žeravinec), 

smještenom između industrijskog kolosijeka (koji ulazi u krug postrojenja) i glavne 

željezničke pruge Zagreb – Tovarnik, koja u smjeru sjeverozapad jugoistok prolazi ovim 

područjem, približavajući se najbliže krugu na njegovom jugozapadnom dijelu (cca 100 

m). Na istočnom dijelu kruga nalazi se također izgrađena zona, mjesno groblje, kao i 

cesta Ivanić Grad – Kloštar Ivanić. Na ovoj je strani ujedno i glavni ulaz u krug postrojenja. 

Na sjevernoj strani, odmah uz cestu nalaze se dva manja ribnjaka, te poljoprivredno 

zemljište. Uz sjeverni rub prolazi cesta kojom je moguće doći do sporednog ulaza u krug, na 

njegovoj sjeverozapadnom dijelu. Uz zapadni dio se nalazi poljoprivredno zemljište. 

5.1 GAUSS-KRÜGEROVE KOORDINATE POSTROJENJA: 

x 5064895 

y 6375735 

Slika 5-1: Pogon Etan i okolica Ivanić Grad 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

18/74 

Slika 5-2: Pogon Etan u krupnijem planu 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

19/74 

6 TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA 

Izgradnjom postrojenja "Etan" u Ivanić Gradu omogućeno je da se dio prirodnog plina 

bogatog težim ugljikovodicima sabranih s naftnih i plinsko kondenzatnih polja otprema na 

daljnju preradu. Kao krajnji proizvodi unutar postrojenja izdvajaju se etan (C 2 H 6 ), propan 

(C 3 H 8 ), butan (C 4 H 10 ), pentan (C 5 H 12 ), prirodni benzin te metan (CH 4 ), koji se šalje u 

distribucijsku mrežu za potrebe široke potrošnje. 

Prirodni plin se doprema do MRČ Ivanić Grad tehnološkim plinovodom, najvećeg radnog 

tlaka do 45 bara. Posebnim cjevovodom transportira se C 2+ frakcija (ugljikovodici kojima se 

molekula sastoji od 2 i više ugljikovih atoma) iz CPS Molve, u etansko postrojenje, gdje 

nakon dogrijavanja ulazi u proces, neposredno ispred deetanizera. 

U sustavu Pogona Etan instalirana su tri procesna postrojenja prerade: 

Etansko postrojenje 

Postrojenje za doradu izomera butana i pentana 

Postrojenje za stabilizaciju primarnog benzina (izvan rada, konzervirano). 

6.1 ETANSKO POSTROJENJE 

Osnovna namjena Etanskog postrojenja je obrada prirodnog plina dopremljenog s naftnih i 

plinsko kondenzatnih i plinskih polja. Obradom se, do razine pogodnosti za distributivni 

transport, izdvajaju: metan (CH 4 ), etan (C 2 H 6 ), propan (C 3 H 8 ), butan (C 4 H 10 ), pentan 

(C 5 H 12 ) i prirodni benzin (C 6+ frakcija). 

Etan se kao visokovrijedna petrokemijska sirovina transportira tehnološkim cjevovodom do 

etilenskog postrojenja u Zagrebu gdje se proizvode etilen i nadalje polietilen. 

Propan i butan se isporučuju ukapljeni putem auto i vagon punilišta ili produktovodom 

prema spremnicima tvrtke PROplin d.o.o. član INA grupe u Zagrebu. 

Prirodni benzin se otprema cjevovodom pomiješan s naftom na SS Iva II, pa prema 

spremnicima RN Sisak, a metan se komprimira u distributivnu mrežu za potrebe široke 

potrošnje. 

Na postrojenju dorade se iz osnovnih proizvoda butana i pentana poizvode izomeri izo i normal 

butan te izo i normal pentan. 

6.1.1 TEHNIČKI PODACI POSTROJENJA 

Princip rada etanskog postrojenja utemeljen je na ekspanziji prirodnog plina pri čemu se 

plinska smjesa pothlađuje i ukapljuje. 

Ukapljeni se ugljikovodici u sekciji frakcionacije razdvajaju na čiste komponente: metan, 

etan, propan, butan i stabilizirani kondenzat. Budući se proces frakcionacije odvija na 

vrlo niskim temperaturama, iz smjese se prije frakcionacije uklanjaju CO 2 , H 2 S i vlaga. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

20/74 

Uklanjanje CO 2 i H 2 S obavlja se apsorpcijom u vodenoj otopini apsorbensa (UCARSOL 

CR-402), dok se vlaga uklanja adsorpcijom na molekularnim sitima. 

Ovako pripremljeni plin podvrgava se, preko sustava izmjenjivača topline i ekspander 

uređaja, dubokom hlađenju do temperatura od –106°C, nakon čega se frakcioniraju čiste 

komponente: metan, etan, propan, butan, pentan i kondenzat. 

Etansko postrojenje zauzima centralni dio industrijskog kruga Pogona Etan. Osnovno 

postrojenje zauzima prostor površine 85m×28m (2.380 m 2 ) i okruženo je asfaltiranim 

požarnim putevima. Unutar osnovnog postrojenja nalazi se preko 90% procesne opreme 

Pogona Etan (Slike 5 -1, 5-2, 6-1) 

Slika 6-1. Prikaz cesta unutar Pogona Etan 

Drugim riječima, na vrlo malom prostoru skoncentriran je velik broj posuda pod tlakom, 

kolona, hladnjaka te crpnih agregata. Sve te elemente povezuju cjevovodi na prosječnoj 

visini 20 m. Iznad toga izdižu se kolone od kojih najviša (demetanizer) doseže visinu od 

43 m. Na vrhovima kolona instalirani su sigurnosni ventili s odušnim cijevima 

usmjerenim u vis. Te cijevi su ujedno i najviše točke postrojenja. 

U postrojenje se plin doprema cjevovodom DN 400, pod tlakom od oko 40 bara i na 

temperaturi 15-35°C, ovisno o godišnjem dobu. Projektni kapacitet pogona iznosi 3.000.000 

m 3 /dan tehnološkog plina (J.F.Pritchard & co., 1977). Sastav ulaznog plina prema projektu i 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

21/74 

njegov prosječni sastav dan je u Tablici 6-1. 

Komponenta 

Tablica 6-1: Sastav ulaznog plina 

Sastav plina 

prema projektu 

(vol %) 

Prosječni 

sastav plina 

(vol %) 

Prosječni sastav 

C 2+ (tež.) 

Metan 76,51 84,42 0,46 

Etan 11,12 7,57 37,25 

Propan 5,42 3,15 22,97 

Butan 2,53 1,57 15,27 

Pentan 0,58 0,49 8,17 

Heksan i viši ugljikovodici (C 6+ ) 0,54 0,18 6,57 

Ugljični dioksid 3,00 1,29 0,68 

Dušik 0,30 1,33 0,30 

6.1.2 KAPACITET PROIZVODNJE POSTROJENJA 

 

2.550.000 m 3 /dan plina za distribuciju (96% metan, 2% etan, 2% dušik) 

324 t/dan etana, koji se pod tlakom od 25 bara otprema kroz plinovod DN 200 u Etilen- 

Zagreb 

318 t/dan propana, koji se skladišti u tekućem stanju u horizontalne rezervoare grupe 

V 901 A do L 

192 t/dan butana koji se skladišti u tekućem stanju u horizontalne rezervoare grupe V 

902 A do J i 

 

122 t/dan stabiliziranog kondenzata. 

Trenutna proizvodnja etanskog postrojenja temelji se na prosječnom ulazu od 

400,00m 3 /dan tehnološkog plina, te oko 300 t tzv. C 2+ tekuće frakcije iz postrojenja 

CPS Molve III: 

· 200.000 m 3 /dan plina za distribuciju, 

· 130 t/dan etana, 

· 88 t/dan propana, 

· 63 t/dan butana, 

· 75 t/dan prirodnog benzina s pentanima 

Etansko postrojenje podijeljeno je na 9 sekcija (sekcije 100-900) i to tako da svaka od njih 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

22/74 

predstavlja određenu tehnološku cjelinu. 

U nastavku ovog poglavlja daje se kratki tehnički opis svake pojedine sekcije. 

6.1.3 PODJELA POSTROJENJA PO SEKCIJAMA (TEHNOLOŠKIM ZONAMA) 

Sekcija 100 – Priprema plina 

U sekciji 100 obavlja se priprema plina za preradu. Ona je funkcionalno podijeljena u tri dijela. 

Prvi dio sekcije sastoji se od nekoliko separatora, koji odvajaju plinske od ukapljenih ugljikovodika, 

kolone za apsorpciju CO 2 pomoću vodene otopine UCARSOL-a CR 402, kolone za desorpciju 

CO 2 iz vodene otopine UCARSOL-a CR 402, pripadajućih pumpi, zagrijača vodene otopine 

UCARSOL-a, zagrijača plina za regeneraciju i sušionika. Radni tlak iznosi 40 bara, a 

temperatura plina 15–300°C. Slobodni volumen posuda, separatora i kolone u ovoj sekciji iznosi 

oko 300 m 3 . Od tog volumena 1-2 m 3 čine ugljikovodici u tekućem stanju, a ostatak je ispunjen 

plinskom fazom smjese metana, etana, propana, butana, pentana, viših ugljikovodika, CO 2 i dušika. 

Drugi dio sekcije 100 obuhvaća posude i ispunjen je uglavnom vodenom otopinom apsorbensa 

(koncentracija 50% UCARSOL-a CR 402 u vodi) srednje, temperature 45–130°C i tlaka 0,1–40 

bara. Ukupni volumen ovog dijela sekcije iznosi oko 80 m 3 . 

Treći dio sekcije ispunjen je molekularnim sitima koja služe za sušenje. Ukupni volumen 

molekularnih sita iznosi oko 40 m 3 . 

Sekcija 200 – Pothlađivanje 

U sekciji 200 plinska se smjesa pothlađuje grupom izmjenjivača volumena 10–30 m 3 pod tlakom 

10–40 bara. U sekciji se nalaze i refluksne posude volumena oko 25 m 3 , ekspanderski uređaji te 

kolona T-201. Ova sekcija dijeli se na visokotlačni i niskotlačni dio. 

Slobodni volumeni visokotlačnog dijela (40 bara) iznose oko 100 m 3 . 90% tog volumena 

ispunjeno je plinskom fazom, a oko 10% ukapljenim ugljikovodicima pothlađenim na temperaturi – 

35 i –60°C. 

Niskotlačni dio sekcije 200 (10 bara) ima volumen od oko 170 m 3 (kolone T-201 i V-201). oko 15 

m 3 ispunjeno je ukapljenim ugljikovodicima od etana do kondenzata na temperaturama od –5 

do 10°C, a ostatak volumena ispunjen je plinom. 

Sekcija 300 – Frakcijska destilacija 

U sekciji 300 vrši se frakcijska destilacija. Tim se postupkom frakcionira (razdvaja) smjesa 

ugljikovodika na čiste komponente: etan, propan, butane i smjesu pentana i viših ugljikovodika 

(kondenzat). U ovoj se sekciji nalaze tri kolone i to: T-301, T-302 i T-303. 

Slobodni volumen prve kolone T-301 (deetanizer) i refluksnih posuda s izmjenjivačima iznosi oko 

100 m 3 . Od toga 25 m 3 čine ukapljeni ugljikovodici, a ostalo je plinska faza etana. Radni tlak 

iznosi 25 bara, a temperature od –2 do 135°C. 

Slobodni volumen druge kolone T-302 (depropanizer), refluksnih posuda s hladnjakom i 

ostalim izmjenjivačima te cjevovodima iznosi oko 80 m 3 . Od tog volumena u tekućem se stanju 

nalazi oko 15 m 3 , dok je ostatak ispunjen plinskom fazom propana. Radni tlakovi ovdje iznose 15– 

17 bara, a temperature od 50 do 130°C. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

23/74 

Slobodni volumen treće kolone T-303 (debutanizer) zajedno s izmjenjivačima, cjevovodima i 

refluksnom posudom iznosi oko 50 m 3 . Od toga je 10 m 3 volumena ispunjeno ukapljenim butanom 

i kondenzatom, dok je ostatak volumena ispunjen plinskom fazom butanske komponente pri 

tlaku od 5 bara i temperaturama od 53 do 125°C. 

Sekcija 400 – Komprimiranje plina 

U sekciji 400 obavlja se kompresija prerađenog plina, vršnog produkta kolone T-201. Taj se plin 

sastoji od 96% vol. metana, 2% vol. etana i oko 2% vol. dušika. U ovoj se sekciji, koja obuhvaća 

50% svih kompresorskih kapaciteta na Pogonu (preostalih 50% kompresorskih kapaciteta 

obuhvaća sekcija 600 - Propansko hlađenje), nalaze dva velika kompresora kapaciteta 90.000 

m 3 /h. Slobodni volumen sekcije iznosi oko 50 m 3 i u potpunosti je ispunjen komprimiranim 

plinom pri tlaku od 12 do 40 bara i temperaturi od 50 do 180°C. 

Sekcija 500 – Komprimiranje CO 2 

Sekcija 500 namijenjena je komprimiranju CO 2 za prodaju. Ta sekcija etanskog postrojenja 

nije u funkciji. Ispunjena je inertnim plinom (dušikom), tako da sa stanovišta opasnosti od 

požara i eksplozije ne predstavlja nikakvu prijetnju. 

Sekcija 600 – Propansko hlađenje 

Za potrebe hlađenja, u zoni niskih temperatura, kao rashladi medij koristi se plin propan. 

Sekcija propanskog hlađenja obuhvaća 50% kompresorskih kapaciteta, posude V-601 do V-604 

te grupu propanskih izmjenjivača (E-203, E-208 A/B, E-205, E-301, 

E-302, E-304, E-504), što sve čini tri pogonske petlje. Pogonske petlje nalaze se u sljedećim 

režimima rada: 

1. petlja: temperatura –35°C i tlak 0,3 bara 

2. petlja: temperatura –5°C do –8°C i tlak 3 do 4 bara i 

3. petlja: temperatura 5°C do 10°C i tlak 6 do 7 bara. 

Iza 3. petlje medij se nalazi na temperaturi od 50°C do 55°C i na tlaku od 15 do 17 bara. 

Volumen propanskog sustava obuhvaća oko 70 m 3 ukapljenog propana i oko 120 m 3 propana u 

parnom stanju. 

Sekcija 700 – Zagrijavanje 

Sekcija 700 objedinjuje sustav za zagrijavanje. Ova je sekcija djelomično dislocirana u odnosu na 

glavnu procesnu zonu. Centralni zagrijač, rezervoar i pumpe nalaze se izvan osnovne procesne 

zone, a ogrjevna tijela (rebojleri) smještena su u procesnoj zoni uz dna kolona. 

Sustavom za zagrijavanje cirkulira oko 50 m 3 ulja (Termanol–30), zagrijanog na 220 do 235 °C pri 

tlaku od 9,5 bara. 

Sekcija 800 – Pomoćna postrojenja 

Sekcija 800 objedinjuje sva pomoćna postrojenja. To su: postrojenje za pripremu vode, pare, 

industrijskog zraka, proizvodnju električne energije, dobavu rashladne vode i sigurnosni sustavi 

baklje i jame za spaljivanje. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

24/74 

Mogu se istaknuti sljedeće proizvodne karakteristike pojedinih pomoćnih sustava: 

· proizvodnja meke vode 10-15 m 3 /h, 

· proizvodnja pare 10-14 m 3 , temperature 140-150°C i tlaka 5-6 bara i 

· proizvodnja električne energije na plinskim turbogeneratorima snage 1,5–2,2 MW 

(nominalna snaga 2,5 MW). 

Sekcija 900 – Rezervoarski prostor 

Sekcija 900 obuhvaća rezervoarski prostor za ukapljene ugljikovodike (propan, butan i stabilizirani 

kondenzat). Popis rezervoara koji pripadaju ovoj sekciji, njihove oznake i volumeni dani su u 

nastavku: 

· Propanski rezervoari (horizontalni) oznaka V-901 A-L, svaki volumena od 200 

m 3 . Valja naglasiti da je u rezervoaru V-901 C uskladišten dušik za potrebe 

inertiranja. Prema tome, ukupni volumen ovih rezervoara iznosi: (12 x 

200 = 2.200 m 3 . 

· Butanski rezervoari (horizontalni) oznaka V-902 A-J, svaki volumena od 200 m 3 . 

Ukupni volumen butanskih rezervoara iznosi 10 x 200=2.000 m 3 . 

· Rezervoar kondenzata s fiksnim krovom, nosi oznaku TK-903 i volumen mu je 

600 m 3 . 

Prema tome, u sekciji 900 smještena su ukupno 23 rezervoara. U 22 rezervoara ukupnog 

volumena 4.800 m 3 uskladišteni su ukapljeni ugljikovodici, dok je u jednom rezervoaru (V-901 

C, 200 m 3 ) uskladišten dušik. 

Neposredno pored sekcije 900 smješten je i rezervoarski prostor koji je pripadao starom dijelu 

postrojenja. Ovaj "stari" rezervoarski prostor je u funkciji i pripadaju mu rezervoari za ukapljene 

naftne plinove, te stabilizirani i nestabilizirani kondenzat. Popis ovih rezervoara, njihove oznake i 

volumeni dani su u nastavku: 

· 3 horizontalna rezervoara G-5 do G-7 po 200 m 3 za i-pentan (ukupno 600 m 3 ), 

· 4 sferna rezervoara G 15-18 po 500 m 3 za smjesu propan-butan (ukupno 2.000 

m 3 ), 

· 3 rezervoara G-12 do G-14 po 50 m 3 (ukupno 150 m 3 ), dva su prazna, a u trećem 

se nalazi UCARSOL-a CR 402, 

· 3 rezervoara G-1 do G-3 po 200 m 3 za nestabilizirani kondenzat (ukupno 600 m 3 ), 

· 2 rezervoara G-10 i G-11 po 100 m 3 za stabilizirani kondenzat (ukupno 200 m 3 ), 

· 1 rezervoar G-4 od 200 m 3 za smjesu propan - butan. 

Prema tome, unutar "starog" rezervoarskog prostora ukupno je smješteno 16 rezervoara. 

U 13 rezervoara ukupnog volumena 3.600 m 3 uskladišteni su ukapljeni naftni plinovi te 

stabilizirani i nestabilizirani kondenzat, dva rezervoara su prazna (G-12 i G-13, ukupno 100 m 3 ), 

dok je u jednom (G-14, 50 m 3 ) uskladišten UCARSOL CR 402. 

Dio sekcije 900 i "starog" dijela rezervoarskog prostora prikazuje. Na ova dva prostora 

smješteno je 23+16=39 rezervoara ukupnog volumena 5.000+3.750=8.750 m 3 . Međutim, 

ukapljeni naftni plinovi i kondenzati uskladišteni su u 22+13=35 rezervoara ukupnog 

volumena 4.800+3.600=8.400 m 3 . 

Temeljem Odluke o stavljanju izvan upotrebe rezervoara G - 15, G -16, G – 17, G – 18, od 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

25/74 

11.10.2010, i Odluke o stavljanju izvan upotrebe rezervoara G – 10, G – 11, od 6.10.2010. u 

odlukama navedeni rezervoari stavljeni su izvan uporabe. 

OZNAKA 

REZERVOARA 

Tablica 6-2: Podaci o analiziranim rezervoarima u sekciji 900 

MEDIJ 

VOLUMEN 

[m 3 ] 

TLAK 

[bar] 

TEMP. 

[°C] 

GUSTOĆA 

[kg/m 3 ] 

MASA 

[kg] 

V-901 A-B, D-L Propan 11×200 8,36 20 507 11×91.260 

V-902 A-E n-butan 5×200 2,06 20 584 5×105.120 

V-902 F-G Butan 2×200 2,53 20 523 2×94.140 

V-902 H-J i-butan 3×200 2,99 20 563 3×112.600 

G 1-2 

G 3-5 

Nestabilizirani 

kondenzat 

n-pentan 

2×200 3,0 20 650 2×117.000 

2×200 4,0 20 615 2×110.700 

G 6-7 i-pentan 3×200 4,0 20 615 3×110.700 

V-903 A,B,C 

UNP 

3×200 5,21 20 517 3×93.060 

6.2 POSTROJENJE ZA DORADU IZOMERA BUTANA I PENTANA 

Smjesa butana i smjesa pentana dobivena s etanskog postrojenja razdvajaju se na N i I-butan 

te N i I-pentan u posebnim frakcionacijskim kolonama postrojenja. 

Nadzor i upravljanje radom Etanskog postrojenja i Postrojenja za doradu izomera butana 

i pentana obavlja se distribuiranim sustavom instaliranim u kontrolnoj sobi, u kojoj su 

instalirani i sustavi vatrodojave, video-nadzor i zaštita kruga. 

6.3 POSTROJENJE ZA STABILIZACIJU KONDENZATA 

Postrojenje za stabilizaciju kondenzata stavljeno je izvan funkcije. Sva postrojenje 

koja nisu u funkciji imenovana su u odlukama upravitelja Pogona Etan u prilozima 

Izvješću. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 00 

Strana: 

26/74 

6.4 POPIS OPASNIH TVARI 

Opasne tvari su prikazane tablično. Potpune STL za svaku pojedinu opasnu tvar s njezinim kemijsko-tehnološkim, ekološkim i toksikološkim opisima nalaze 

se u prilozima Izvješću. 

Tablica 6-3: Lista opasnih tvari 

Br. 

Naziv opasne tvari 

Kemijsko ime 

(kemijski sastav) 

CAS broj 

Oznaka opasnosti 

(skupina otrova) 

GVI/ppm 

KGVI/ppm 

Oznaka 

obavijesti 

S 

Oznaka 

obavijesti 

S 

1. Prirodni plin Min 85% mol.metan 74-82-8 (metan) - - - S37; S39 S37; S39 

2. Etan Min 96% vol.etan 74-84-0 F+ - - S36; S37; S39 S36; S37; S39 

3. Butan Najmanje 97% m/m n-butan 106-97-8 F+ 600 750 

4. Propan Najmanje 97% m/m propana 74-98-6 F+ - - 

5. Propan butan smjesa 

6. Izo-pentan 

7. 

Normal-pentan 

(pentan) 

Najmanje 96,6% m/m propan butan 

smjesa 

C 3 (najviše ) 0,2% m/m; C 4 (najviše 

) 5,3% m/m;i- C 5 (najmanje ) 78,0% 

m/m; C 5+ (najviše ) 16,5% m/m; 

i- C 5 max 7% m/m; n C 5 min 92,0% 

m/m; C 5+ max 1% m/m 

68476-40-4 F+ - - 

78-78-4 

109-66-0 

8. Prirodni benzin smjesa ugljikovodika 8006-61-9 

F+; Xn; N 1000 - 

F+; Xn; N 1000 - 

F+; Xn; 100 - 

S9; S16; S36; 

S37; S39 

S9; S16; S36; 

S37; S39 

S9; S16; S36; 

S37; S39 

S23; S24; S36; 

S62; 

S23; S24; S36; 

S62; 

S23; S24; S36; 

S62; 

S9; S16; S36; 

S37; S39 

S9; S16; S36; 

S37; S39 

S9; S16; S36; 

S37; S39 

S23; S24; S36; 

S62; 

S23; S24; S36; 

S62; 

S23; S24; S36; 

S62; 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 00 

Strana: 

27/74 

Br. Naziv opasne tvari 

9. MDEA 

Kemijsko ime 


2,2-metiliminodietanol 

100 % 

CAS broj 

105-59-9 



Xi 

III skupina 

GVI/ppm 

KGVI/ppm 

- - 

Oznaka 

obavijesti 

S 

Oznaka 

obavijesti 

S 

- - 

10. Natrij-hidroksid 

11. Kloridna kiselina 

natrijev hidroksid, 

natrijeva lužina 

Sinonim: Solna kiselina, 

otopina klorovodika 

HCL min 36,5 % 

H 2 O min 63,5% 

1310-73-02 

7647-01-0 

7732-18-5 

T-otrov 

C-nagrizajuće 

C-nagrizajuće 

- - 

- - 

S26; S37; S39; 

S45; 

S26; S36; S37; 

S39; S45; 

S26; S37; S39; 

S45; 

S26; S36; S37; 

S39; S45; 

12. Antifriz 

etilenglikol s inhibitorima, 

omekšana voda 

107-21-1 

Etilenglikol 

Xn - - 

S2; S24; S25; 

S46; S36/37 

S2; S24; S25; 

S46; S36/37 

13. Diesel gorivo smjesa ugljikovodika 68334-30-5 Xn; Xi - - 

S36; S37; S39; 

S62 

S36; S37; S39; 

S62 

14. 

15. 

16. 

Ulje INA OSTREA L 

801 SAE 30 

Turbinsko ulje 

INA TURBO 32 

Ulje za hidrauličke 

sustave INA HIDRAOL 

DVC 

mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 

mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 

mineralno ulje s aditivima - - - - 

S26; S28; S29; 

S43; S61 

S26; S28; S29; 

S43; S61 

17. INA kompresorsko ulje mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 

18. INA Komprina 100 mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 

19. INA Komprina 150 mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 

20. INA-FUNGIA-46 mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 00 

Strana: 

28/74 

Br. 

Naziv opasne tvari 

Kemijsko ime 


CAS broj 



GVI/ppm 

KGVI/ppm 

Oznaka 

obavijesti 

S 

Oznaka 

obavijesti 

S 

21. INA S-3 mineralno ulje s aditivima - - - - S29; S43; S61 S29; S43; S61 

22. 

Ekološki odmaščivać 

(SOLVEN RAV 14) 

vodeno, blagoalkalno sredstvo za 

čišćenje. Sadrži sustav tenzida 

razgradljivih više od 90%, graditelje 

kompleksa i dispergatore 

- 

Xn 

III skupina 

- - 

S2; S13; S24/25; 

S26; S28; 

S37/39; S46 

S2; S13; 

S24/25; S26; 

S28; S37/39; 

S46 

23. Metanol metilni alkohol 67-56-1 FT1 200 - 

S2; S7; S16; S24; 

S35 

S2; S7; S16; 

S24; S35 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

29/74 

7 UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČIN 

SPRJEČAVANJA 

7.1 UVOD 

Procjene posljedica i rizika različitih vrsta vrlo se često provode na tehnološkim 

sustavima u kojima se proizvode, prerađuju ili skladište potencijalno opasne tvari. U 

određenom se broju slučajeva takve procjene provode temeljem zakonskih zahtjeva, dok u 

drugim prilikama provedbu inicira sam vlasnik tehnološkog sustava, lokalna zajednica, 

nevladine udruge i dr. Rezultati procjena koriste se u svrhu podizanja razine pogonske 

sigurnosti, planiranja postupaka za slučaj nesreće i prostornog planiranja, a mogu imati i 

neke specifične namjene (osnova za utvrđivanje premije osiguranja, određivanje tržište 

vrijednosti, i sl). 

Pogon ETAN se ubraja u tehnološke sustave koji su potencijalno opasni ne samo za 

zaposlenike nego i za uži, pa i širi okoliš. Razlog tome su znatne količine zapaljivih i 

eksplozivnih tvari koje se na Pogonu prerađuju i privremeno pohranjuju. Od puštanja u rad 

1980. godine pa do danas za Pogon ETAN su izrađene slijedeće procjene: 

1. "Procjena ugroženosti proizvodnih objekata ETAN, ETILEN i MOLVE" (IRB, 1986) 

izrađena je 1986. godine na inicijativu iz INA-Naftaplina. Prema vrsti, radi se o 

kvantitativnoj procjeni posljedica. To znači da vjerojatnosti pojave analiziranih akcidenata, 

pa stoga ni rizici, nisu analizirani. Procjena je provedena metodama i alatima koje se 

osamdesetih godina ubrajalo u najbolju inženjersku praksu. Osnovni je cilj bio procijeniti 

učinke najtežih akcidenata koji bi se teoretski mogli dogoditi. Učinci su se odnosili na 

postrojenje i zaposlenike, ali i na okolno stanovništvo i objekte. Rezultati procjene imali su 

poslužiti kao jedna od osnova za reviziju postojećih planova djelovanja u slučaju nesreće, 

odnosno za izradu novih. 

2. "Procjena opasnosti za Pogon ETAN" (Enconet Int. d.o.o.) je kvalitativna procjena rizika 

izrađena tijekom 2002. godine u skladu sa zahtjevima Pravilnika o izradi procjene opasnosti 

(NN 48, 1997). Krajnji cilj provedbe procjene bio je definirati tzv. Plan mjera za smanjenje 

opasnosti, čijom bi se provedbom podigla razina pogonske sigurnosti. U okviru procjene je, 

prema metodi pod nazivom "What-If' i uz korištenje računalnog programa EncoRA, 

analizirano nekoliko neželjenih scenarija kakvi bi se na Pogonu ETAN mogli dogoditi. Na 

temelju rezultata Procjene dano je tridesetak preporuka koje su ugrađene u spomenuti Plan 

mjera. 

"Procjena posljedica od izvanrednog događaja na Pogonu ETAN" (ENCONET Int. d.o.o.) je 

kvantitativna procjena posljedica, izrađena prema odredbama Plana intervencija u zaštiti 

okoliša (NN 80, 1999). Za razliku od procjene iz 1986. godine, u ovom je slučaju primijenjena 

suvremenija metodologija identična onoj koju propisuje važeća regulativa SAD. U okviru 

procjene analizirani su tzv. najgori mogući ('worst-case') i alternativni scenariji, 

procijenjene su posljedice njihove realizacije, te su proračunate tzv. zone potencijalne 

ugroženosti. Prema zonama potencijalne ugroženosti izrađuju se planovi intervencija za 

stanovništvo nastanjeno na područjima oko tehnoloških objekata ili postrojenja. 

Procjena rizika opisana u ovom elaborate razlikuje se od dosad provedenih po vrsti, 

primijenjenoj metodologiji i ciljevima provedbe. Riječ je o kvantitativnoj procjeni koja 

obuhvaća identifikaciju potencijalnih opasnosti, analizu posljedica i frekvencija pojave 

akcidenata, te proračun i prezentaciju rizika. Primijenjene metode i modeli bitno su detaljniji, 

sveobuhvatniji i sistematičniji od onih iz tri navedene procjene. Tako su u procjeni posljedica 

akcidenata korišteni sofisticirani modeli atmosferske disperzije razvijeni od strane EPA-e. 

Visoka razina sistematičnosti procjene frekvencija osigurana je primjenom ETA. Osnovni 

cilj provedbe procjene bio je steći uvid u razinu rizika kojem je izloženo stanovništvo 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

30/74 

naseljeno na prostorima uz Pogon ETAN. Osim toga, procijenjeni rizici za ljudsko 

zdravlje i rizici od materijalnih šteta uspoređeni su s kriterijima prihvatljivosti preuzetim iz 

svjetske prakse. Uz nužan oprez vezan za neodređenosti procjene, rezultati tih usporedbi 

moći će se koristiti kao jedna od osnova za buduće prostorno planiranje. 

7.2 PROCJENA RIZIKA 

Svaki tehnološki sustav generira stanovite rizike za zdravlje ljudi i za okoliš. Zbog toga se 

nastoji različitim tehničkim, organizacijskim i administrativnim rješenjima rizike tehnoloških 

sustava svesti na prihvatljivu razinu. 

Porast društvene uloge tehnologije prouzročio je između ostaloga i porast kapaciteta i 

složenosti tehnoloških sustava. Time je povećan broj potencijalnih izvora opasnosti i 

neželjenih scenarija, kao i raspon mogućih posljedica. Iako su još uvijek bitno niži od 

ostalih rizika s kojima se čovjek suočava, rizici koji nastaju u tehnološkim sustavima 

pobuđuju sve veći interes. Stoga ne čudi što su tijekom druge polovine dvadesetog 

stoljeća upravo teorija pouzdanosti, odnosno njezine discipline analiza pouzdanosti, 

raspoloživosti, sigurnosti i rizika doživjele ubrzani razvoj. 

7.2.1 DEFINICIJA RIZIKA 

U analizama i istraživanjima rizika prisutna je poprilična terminološka nedosljednost. 

Tako se pojmovi kao što su opasnost, hazard, rizik, havarija i katastrofa ponekad pojavljuju 

kao sinonimi, dok su u drugim slučajevima istraživači skloni među njima nalaziti veću ili 

manju razliku. Osim toga, metodologija procjene rizika primjenjuje se u velikom broju 

znanstvenih disciplina (epidemiologa, toksikologija, psihologija, sociologija, inženjerstvo, 

bankarstvo itd.), pa se za pojam rizika u literaturi može pronaći razmjerno veliki broj 

različitih definicija. 

Međutim, svim definicijama rizika zajedničko je to da povezuju vjerojatnost pojave 

neželjenog scenarija i moguće posljedice njegove realizacije. Stoga jedna od najopćenitijih 

definicija i kaže da rizik predstavlja kompozitnu mjeru vjerojatnosti pojave nekog neželjenog 

scenarija i intenziteta posljedica koje takav scenarij može uzrokovati. Kompozitnost o kojoj je 

ovdje riječ se u procjenama rizika, zbog pojednostavljenja proračuna, najčešće interpretira 

kao matematički produkt. U ovoj se procjeni koristi upravo navedena definicija rizika. 

7.3 VRSTE PROCJENA RIZIKA 

Sasvim općenito, procjena rizika može biti kvalitativna i kvantitativna. Kvantitativne 

procjene rizika može se podijeliti na direktne, indirektne ili kombinirane. U direktnim 

procjenama koriste se statistički podaci o neželjenim scenarijima prikupljeni u prošlosti. 

Na temelju takvih podataka procjenjuje se vjerojatnost pojave pojedinog scenarija, kao i 

posljedice koje scenarij može uzrokovati. Indirektne procjene se primjenjuju kada ne postoje 

nikakvi podaci o neželjenim scenarijima, odnosno kada su postojeći podaci nedostatni. U 

slijedeća dva slučaja ne preostaje drugo nego primijeniti indirektnu procjenu rizika: 

● Podaci o neželjenim scenarijima koji su se u tehnološkom objektu događali nisu 

prikupljani na sistematičan način. 

● Scenariji od interesa za analizu se još nikada nisu dogodili, pa nikakvih podataka o njima 

niti ne može biti. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

31/74 

Bez obzira da li se radi o direktnim procjenama, indirektnim procjenama ili njihovoj 

kombinaciji, one mogu biti optimistične, realistične ili pesimistične (konzervativne). 

Podjela se zasniva na načinu odabira ulaznih podataka. Ako se provodi optimistična 

procjena, iz raspona vrijednosti pojedinog ulaznog podatka odabiru se one koje će 

rezultirati povoljnijim konačnim rezultatima, odnosno rizikom koji je gotovo sigurno manji od 

stvarnog. 

Suprotno tome, pri provođenju pesimističnih procjena odabiru se vrijednosti koje će gotovo 

sigurno rezultirati rizicima većim od stvarnih. Realistične procjene se provode na način da 

se odabiru one vrijednosti ulaznih parametara za koje se smatra da su najbliže stvarnim 

(“best-estimate”). Rizici dobiveni realističnim procjenama najmanje odstupaju od stvarnih 

rizika, ali nije moguće ustvrditi jesu li precijenjeni ili podcijenjeni. 

Procjena rizika za Pogon ETAN ubraja se u kvantitativne umjereno pesimistične procjene. 

Ona je kvantitativna zbog toga što se u postupku procjene i u prikazu frekvencija, 

posljedica i rizika barata s brojčanim vrijednostima. Procjena je umjereno pesimistična 

jer su vrijednosti ulaznih podataka birane s ciljem da se rizik ne podcijeni, ali da 

istovremeno odstupanja od stvarnih vrijednosti budu što manja. Naposljetku, provedena 

procjena se može smatrati kombinacijom direktne i indirektne, jer je analiza frekvencije 

temeljena na statističkim podacima, dok je analiza posljedica provedena modeliranjem 

neželjenih scenarija. 

7.4 POSTUPAK KVANTITATIVNE PROCJENE RIZIKA 

Kvantitativna procjena rizika za tehnološki sustav je formalni postupak kojim se nastoji 

odgovoriti na sljedeća tri temeljna pitanja: 

1. Koji su to neželjeni scenariji koji se mogu pojaviti u tehnološkom sustavu 

2. Koliko je izgledna njihova pojava 

3. Kakve su i kolike posljedice njihove realizacije 

Na prvo se pitanje traži odgovor unutar kvalitativnog dijela procjene rizika koji se naziva 

identifikacija potencijalnih opasnosti (Slika 7-1). Izraditi popis svih neželjenih scenarija koji 

se u tehnološkom sustavu mogu pojaviti nije moguće, jer bi takva lista morala sadržavati 

neizmjerno veliki broj zapisa. Zbog toga se za potrebe procjene izdvajaju samo relevantni 

scenariji, odnosno oni koji su logično vjerojatni. 

Odgovor na drugo pitanje traži se provođenjem procjene vjerojatnosti (frekvencije, 

učestalosti) pojave neželjenih scenarija. Procjena vjerojatnosti je kvantitativni dio procjene 

rizika koji upućuje na to da je rizik vjerojatna kategorija. U ovom dijelu procjene rizika 

potrebno je odrediti vjerojatnosti pojave svakog neželjenog scenarija koji je izdvojen u 

postupku identifikacije opasnosti. Procjena vjerojatnosti se u manjoj ili većoj mjeri temelji 

na statističkim podacima o nezgodama i nesrećama koje su se već događale u 

tehnološkom sustavu koji se analizira, odnosno na statističkim podacima koji se odnose 

na slične sustave. Zbog toga se analitičari, u namjeri da objektiviziraju procjenu rizika, što 

je moguće više koriste pojmom frekvencije (učestalosti). Frekvencija (točnije relativna 

frekvencija) je objektivna i mjerljiva veličina, koja u većini slučajeva predstavlja sasvim 

dobru aproksimaciju za vjerojatnost. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

32/74 

Slika 7-1 Postupak kvantitativne procjene rizika 

Odgovor na treće pitanje daju rezultati procjene posljedica koje neželjeni scenarij, 

ukoliko se realizira, može prouzročiti. Procjena posljedica predstavlja dvokomponentnu 

razradu odnosa između (1) vremena i načina izloženosti nekoj opasnosti i (2) 

negativnih učinaka te i takve izloženosti. Ona je po svom karakteru također vjerojatnosna 

analiza. Naime, posljedice neželjenog scenarija treba razumjeti kao uvjetnu vjerojatnost, jer 

da bi nastupile, nužno je da se prethodno neželjeni scenarij realizira. 

7.5 METEOROLOŠKE KARAKTERISTIKE 

Meteorološki parametri korišteni u ovoj procjeni dobiveni su od DHMZ. Podaci se odnose 

na meteorološku postaju Čazma (najbliža meteorološka postaja Ivanić Gradu, smještena na 

udaljenosti od 20-tak km u pravcu sjeveroistoka), ali se zbog konfiguracije terena mogu 

smatrati relevantnim i za Ivanić Grad. Podaci predstavljaju rezultat 20-godišnjeg (od 

1981. do 2000. godine) praćenja vremenskih prilika na navedenoj meteorološkoj postaji i 

podrazumijevaju pregled mjesečnih i godišnjih srednjih vrijednosti temperature zraka, 

relativne vlažnosti zraka, smjera, brzine i učestalosti vjetra, te učestalosti pojedine klase 

atmosferske stabilnosti. 

Maksimalne godišnje temperature zraka na meteorološkoj postaji Čazma u 20-godišnjem 

razdoblju kretale su se u rasponu od 30,4 °C (1995. god) do 35,9 °C (1993. god), dok 

su minimalne temperature varirale u rasponu od -8,0 °C (1990.) do -22,3 °C (1985.). Srednje 

godišnje temperature kretale su se pak u rasponu od 9,6 °C (1992.) do 13,0 °C (2000.), 

što za ukupnu srednju vrijednost daje iznos od 10,9 °C. 

Relativna vlažnost zraka u prethodno navedenom 20-godišnjem razdoblju mjerena je u tri 

dnevna intervala (7:00 h, 14:00 h i 21:00 h). Srednje vrijednosti na taj način mjerene 

relativne vlažnosti kretale su se u rasponu od 80% (1993., 1994. i 2000.) do 94% 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

33/74 

(1989.) pa ukupna srednja vrijednost iznosi 87%. 

Smjerovi, brzine i učestalosti pojedinih vjetrova na meteorološkoj postaji Čazma 

prikazani su kontigencijskim tablicama. Mjerenja su obavljana u tri dnevna diskretna 

intervala (7:00, 14:00 i 21:00 h). Sumarna Tablica 7-1 daje srednju brzinu i relativnu 

učestalost vjetra za 16 smjerova iz kojih puše. Iz Tablice se može uočiti da su na 

promatranom području najzastupljeniji sjeveroistočni (23,0%) i jugozapadni vjetrovi 

(24,5%). Mirnih razdoblja, odnosno razdoblja bez vjetra je relativno malo (0,8%). Srednje 

brzine vjetrova iz pojedinih smjerova bitno se ne razlikuju (sve su brzine u rasponu od 4,5 

do 5,2 m/s). Uzme li se u obzir relativna učestalost, ukupna srednja brzina vjetra iznosi 

4,9 m/s. 

U Tablici 7-2 predočene su relativne učestalosti pojedinih klasa atmosferske stabilnosti 

prema Pasquillu. Iz Tablice proizlazi da se klasa stabilnosti D (tzv. neutralna atmosfera) 

pojavljuje s najvećom učestalosti. 

Na slici 7-2 prikazani su podaci DHMZ Republike Hrvatske za srednje godišnje brzine vjetra 

za razdoblje 1992.- 2001. 

Slika 7-2 Srednja godišnja brzina vjetra za razdoblje 1992.- 2001. (Izvor: DHMZ, www.klima.hr ) 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

34/74 

Tablica 7-1 Smjer, brzina i učestalost vjetra 

Smjer Brzina (m/s) Učestalost (%) 

N 4,9 10,9 

NE 4,9 23,0 

E 4,5 8,5 

SE 4,5 7,0 

S 4,9 8,4 

Sw 5,24 24,5 

W 5,1 7,1 

NW 4,6 9,8 

Prosječne brzine vjetra u rasponu od 4,5 do 5,2 m/s vrlo dobro odgovaraju D klasi 

atmosferske stabilnosti. To potvrđuje i Tablica 7-3 koja daje standardni prikaz povezanosti 

brzine vjetra i klase stabilnosti (Turner,1994). 

Klasa 

stabilnosti 

Tablica 7-2 Klase stabilnosti i njihova učestalost 

7:00 h 14:00 h 21:00 h Ukupno 

A 15,8 11,7 9,2 

B 14,0 14,3 9,4 

C 7,7 18,0 0,3 8,7 

D 40,6 54,2 40,3 45,0 

E 18,1 1,7 36,0 18,6 

F 3,8 23,3 9,1 

Brzina vjetra 

10 m iznad tla 

(m/s) 

Tablica 7-3 Povezanost brzine vjetra i klase stabilnosti 

Sunčevo zračenje -Dan 

Oblačnost - Noć 

Jako 1 Umjereno 2 Slabo 3 Oblačnost 4/8 4 Oblačnost 3/8 5 

< 2 A 6 A-B B - - 

2-3 A-B B C E F 

3-4 B B-C C D E 

4-6 C C-D D D D 

> 6 C D D D D 

1 

Visina sunca 60 o iznad horizonta u ljetno sunčano popodne s konvektivnom naoblakom ili potpuno vedrim nebom 

2 

Ljetni dan s umjerenom naoblakom 

3 

Popodnevni sati za ljetni dan sa slabom naoblakom ili vedrim nebom (visina sunca 15-25 o ) 

4 

Niska naoblaka 

5 

Vedro nebo 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

35/74 

6 

A – Vrlo nestabilna; B – Umjereno nestabilna; C – Nestabilna; D – Neutralna; E – Umjereno stabilna; F –stabilna 

7.6 IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI 

Prvi korak u kvantitativnoj procjeni rizika podrazumijeva postupak identifikacije opasnosti 

(vidi drugo poglavlje). Međutim, da bi se moglo odrediti relevantne izvore opasnosti i 

neželjene scenarije, nužno je precizno definirati obuhvat procjene. To znači ne samo 

utvrditi koji će segmenti tehnološkog sustava biti obuhvaćeni procjenom, nego i koje će se 

vrste rizika i za koga procjenjivati. 

7.7 OBUHVAT PROCJENE 

Prema opisu danom u trećem poglavlju proizlazi da se Pogon ETAN ugrubo može podijeliti 

na (1) procesna postrojenja (glavna i pomoćna), (2) rezervoarski prostor i (3) objekte za 

utovar ukapljenog plina (punilišta auto i vagon-cisterni). Provedenom procjenom rizika 

obuhvaćena su sva tri navedena segmenta. To znači da su analizirani utjecaji svih 8 

procesnih sekcija Etanskog postrojenja, kao i Postrojenje za doradu izomera butana i 

pentana, te Postrojenje za stabilizaciju kondenzata. Procjenom su obuhvaćeni svi 

spremnici koji su u trenutku njene provedbe bili u upotrebi, auto-punilište i vagonpunilište. 

Potrebno je naglasiti da provedenom procjenom nisu obuhvaćeni dopremni i 

otpremni cjevovodi, kao ni željeznička pruga kojom je Pogon ETAN povezan sa 

željezničkom stanicom u Ivanić Gradu. 

Rizici koje u svom radu generira tehnološko postrojenje uobičajeno se, prema pogonskom 

stanju, dijele na rizike normalnog pogona i rizike akcidentalnih situacija. Dakle rizici 

normalnog pogona nisu bili predmet analize (Slika 7-3). 

Slika 7-3 Rizici tehnološkog sustava obuhvaćeni procjenom 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

36/74 

Općenito, u procjenama rizika mogu se analizirati rizici za zaposlenike tehnološkog 

sustava i/ili rizici za stanovništvo koje se zadržava u njegovom užem ili širem okruženju. 

Ovom su prilikom, opet prema ugovornoj specifikaciji (INA, 2003), procijenjeni isključivo rizici 

za okolno stanovništvo. Rizici su iskazani kao vjerojatnosti gubitka života, te kao 

vjerojatnosti ozbiljnih oštećenja stambenih objekata. 

Osim već spomenutih podjela, rizici se mogu razmatrati i prema uzroku. Tako se npr. 

razlikuju rizici od pogreške operatera, rizici od kvara komponente ili rizici od ekstremnih 

meteoroloških prilika. Ovom su procjenom obuhvaćeni rizici svih uzroka ocijenjenih 

relevantnima, osim rizika od namjerno izazvanih nesreća (misli se na nesreće prouzročene 

vandalskim činom, sabotažom ili terorističkim napadom). Uobičajeno je da se rizici namjerno 

izazvanih nesreća analiziraju u okviru zasebnih procjena. 

7.8 IZVORI OPASNOSTI 

Iako je na Pogonu ETAN moguće zamisliti najrazličitija akcidentalna stanja, glavni izvor 

opasnosti valja tražiti u velikim količinama zapaljivih tvari koje se procesiraju ili 

privremeno skladište. U slučajevima kada se provode procjene rizika za postrojenja u 

kojima se obrađuju i/ili skladište hlapivi i zapaljivi plinovi i kapljevine, u pravilu se analiziraju 

sljedeća akcidentalna stanja (FEMA, 1988): 

(1) Zapaljenje oblaka pare (Vapour Cloud Fire) - nastaje prilikom ispuštanja plina pod tlakom. 

(2) Ukoliko ne dođe do trenutnog zapaljenja, ispušteni plin formira oblak pare koji se širi 

atmosferom u smjeru vjetra. Ako oblak pare dospije do izvora odnosno inicijatora 

zapaljenja, te ukoliko je koncentracija zapaljive tvari u oblaku iznad donje i ispod gornje 

granične vrijednosti, može doći do zapaljenja. Vatra se može proširiti unatrag, sve do 

izvora ispuštanja (Flash Fire). 

(3) Zapaljenje lokve (Pool Fire) - nastaje izlijevanjem zapaljive kapljevine ili ukapljenog plina, 

prilikom čega se formira lokva koja se može zapaliti. Dodatne komplikacije mogu nastupiti 

ukoliko, zbog neravnog, tj. nagnutog terena, plin iz lokve otpočne otjecati. Već su 

registrirani slučajevi u kojima je vatra iz zapaljene lokve zahvatila i druge zapaljive tvari u 

njenoj okolini i na taj se način požar proširio. 

(4) BLEVE nastaje pod utjecajem visokih temperatura (požar u blizini rezervoara). U takvim 

uvjetima može doći do prsnuća rezervoara, nagle ekspanzije zapaljive tvari i intenzivnog 

ispuštanja. Zapaljenjem ispusta stvara se vatrena kugla (Fireball). 

(5) Eksplozija oblaka pare (Vapour Cloud Explosion) - nastaje u sličnim uvjetima kao i već 

opisano zapaljenja oblaka pare. Hoće li doći do zapaljenja ili eksplozije ovisi o 

karakteristikama zapaljive tvari, vrsti ispuštanja, karakteristikama izvora zapaljenja, 

konfiguraciji terena i dr. 

(6) Mlazni plamen (Jet Fire) - može nastati uslijed pukotinskog oštećenja rezervoara ili 

cjevovoda u kojem se nalazi komprimirani ili ukapljeni plin. Ispuštanjem plina kroz pukotinu 

stvara se mlaz, a zbog velike brzine strujanja lako dolazi do zapaljenja. 

Treba primijetiti da svih pet akcidentalnih stanja uključuju ispuštanje zapaljive tvari 

u okoliš, stvaranje smjese odgovarajućih karakteristika, te zapaljenje ili eksploziju. 

Nabrojani akcidenti mogu rezultirati s tri vrste učinaka: 

● učincima toplinskog zračenja, 

● učincima udarnog vala i 

● mehaničkim učincima udara krhotina. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

37/74 

Koji će učinak biti dominantan ovisi o tipu akcidenta. Toplinsko zračenje se 

može smatrati najznačajnijim učinkom prilikom zapaljenja oblaka pare, zapaljenja 

lokve, stvaranja vatrene kugle i pojave mlaznog plamena. Učinci udarnog vala su 

dominantni prilikom eksplozije oblaka pare, a mogu biti značajni i prilikom eksplozije 

ekspandirajućih para kipuće tekućine. Za akcidente koji uključuju eksploziju nisu 

zanemarivi niti mehanički učinci udara projektila. 

7.9 NEŽELJENI SCENARIJI 

Provođenjem niza preliminarnih procjena temeljenih na pesimističkim pretpostavkama došlo 

se do slijedećih zaključaka: 

1. za procjenu rizika za stanovništvo nastanjeno na području oko Pogona ETAN najrelevantniji 

su akcidenti koji uključuju eksploziju ili odgođeno zapaljenje oblaka pare i 

2. doprinos ukupnom riziku za stanovništvo od nesreća na procesnim postrojenjima i objektima 

za utovar ukapljenih plinova može se smatrati zanemarivim u odnosu na doprinos od 

nesreća na rezervoarskom prostoru. 

Prvi je zaključak proizišao iz analize mogućih učinaka pojedinih vrsta nesreće, pri čemu se 

uzelo u obzir udaljenosti lokacija ispuštanja zapaljivih tvari od ograde Pogona. Pokazalo se da 

zapaljenje lokve, pojava mlaznog plamena, eksplozija ekspandirajućih para kipuće tekućine 

kao i zapaljenje oblaka pare do kojega bi došlo na samom mjestu ispuštanja ne mogu 

predstavljati značajniji rizik za okolno stanovništvo. Iz toga slijedi da se prema doprinosu 

ukupnom riziku za stanovništvo značajnijima mogu smatrati slijedeće tri vrste akcidenta: 

● odgođeno zapaljenje oblaka pare, 

● eksplozija oblaka pare na mjestu ispuštanja i 

● odgođena eksplozija oblaka pare. 

Drugi zaključak zahtijeva nešto detaljnije obrazloženje. Općenito se može reći da u 

slučaju ispuštanja zapaljive tvari u okoliš može ali i ne mora doći do njenog zapaljenja. Ako do 

zapaljenja dođe, ono se može dogoditi odmah nakon ispuštanja ili s većim ili manjim 

zakašnjenjem. Do zapaljenja može doći samo ako smjesa zapaljive tvari i zraka, i to takva 

da se koncentracija zapaljive tvari nalazi između donje i gornje granice zapaljivosti, dođe 

u kontakt sa izvorom zapaljenja. Zbog toga se pregled i karakterizacija potencijalnih izvora 

zapaljenja u tehnološkom sustavu i u njegovoj bližoj ili daljoj okolici ubrajaju u osnovne 

aktivnosti unutar identifikacije opasnosti. 

Vjerojatnost zapaljenja može se modelirati kao funkcija dva faktora. Prvi faktor, koji se 

naziva i faktorom prisutnosti izvora, upućuje na to koliko je često izvor zapaljenja aktivan. 

Izvor može biti aktivan konstantno (npr. baklja), a može biti aktivan samo unutar kraćih 

vremenskih intervala (npr. prolazak vozila). Drugi faktor pod nazivom faktor jakosti izvora 

predstavlja vjerojatnost da će izvor zaista izazvati zapaljenje smjese. Odrediti faktor 

jakosti nije jednostavno, jer on ovisi o minimalnoj energiji potrebnoj za zapaljenje 

ispuštene tvari i toplinskoj energiji samog izvora. 

U Tablici 7-4 dane su okvirne vrijednosti faktora jakosti izvora za ugljikovodike (CCPS,2000). 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

38/74 

Tablica 7-4 Čimbenici jakosti izvora zapaljenja za ugljikovodike 

Izvor zapaljenja 

Faktor jakosti 

Otvoreni plamen 1,0 

Peći, kotlovi, grijači 0,9 - 1,0 

Trafostanice 0,001 - 0,3 

Upravne zgrade 0,1 - 0,2 

Utovar i istovar kamiona 0,1 - 0,5 

Automobili 0,2 - 0,4 

Građevinski radovi, radionice 0,1 - 0,5 

Jedan od kvalitativnih pristupa za procjenu vjerojatnosti zapaljenja ispusta razvijen je od 

strane Agencije za zdravlje i sigurnost Velike Britanije (U.K. Health and Safety Executive 

– HSE) (CCPS, 2000). Prema ovom se pristupu vjerojatnost zapaljenja utvrđuje na osnovi 

broja izvora koji su u pojedinom trenutku zahvaćeni zapaljivim oblakom. 

Odnos između broja izvora i vjerojatnosti zapaljenja predočen je u Tablici 7-5. 

Tablica 7-5 Vjerojatnosti zapaljenja prema pristupu HSE 

Broj izvora zapaljenja Vjerojatnost zapaljenja 

Nema 0,1 

Malo 0,2 

Nekoliko 0,5 

Puno 0,9 

Prema podacima iz tablica 7-4 i 7-5 moguće je procijeniti i vjerojatnost zapaljenja ispusta 

do kojeg bi došlo na pojedinom segmentu Pogona ETAN. Kako je unutar i oko procesnih 

postrojenja koncentriran velik broj potencijalnih izvora, gotovo je sigurno da bi u slučaju 

ispuštanja zapaljive tvari došlo do njenog brzog zapaljenja. Sasvim je jasno da brzo 

zapaljenje isključuje mogućnost odgođenog zapaljenja ili odgođene eksplozije. Osim toga, 

brzo zapaljenje značajno umanjuje vjerojatnost eksplozije na samom mjestu ispuštanja. 

Naime, prema CCPS, (2000) minimalna masa potrebna za eksploziju ugljikovodika na 

otvorenom prostoru kreće se od 1 do 15 t. Dođe li do zapaljenja prije no što je ispuštena 

minimalna masa, do eksplozije ne može doći. Iz podataka u Tablicama 7-4 i 7-5 proizlazi 

da bi se vjerojatnost zapaljenja ispusta na punilištima auto i vagon-cisterni mogla kretati 

u rasponu od 0,2 do 0,5. Na rezervoarskom prostoru je broj izvora zapaljenja koji se mogu 

identificirati zasigurno najmanji, pa se može ustvrditi da je i vjerojatnost zapaljenja ispusta 

za ovaj segment Pogona najniža. Mora se naglasiti da je niska vjerojatnost zapaljenja 

ispusta na lokaciji ispuštanja povoljna za sigurnost zaposlenika Pogona ETAN, ali 

nepovoljna za sigurnost okolnog stanovništva. Naime, za okolno bi stanovništvo 

najnepovoljnije bile nesreće pri kojima bi došlo do odmicanja zapaljivog oblaka od mjesta 

ispuštanja, te njegovog zapaljenja ili eksplozije na naseljenom području. To znači da bi za 

stanovništvo najpovoljnija bila ispuštanja iz procesnih postrojenja, a najnepovoljnija iz 

rezervoarskog prostora. 

Osim niske vjerojatnosti zapaljenja na mjestu ispuštanja, još su dva razloga prema 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

39/74 

kojima se upravo ispuštanja iz rezervoarskog prostora mogu smatrati najnepovoljnijima za 

okolno stanovništvo. Prvo, prosječne količine zapaljivih tvari u rezervoarskom prostoru su 

znatno veće od količina u procesnim postrojenjima i na utakalištima. Ugrubo se može reći 

da se količine u rezervoarskom prostoru broje u stotinama tona, u procesnim 

postrojenjima u desecima tona, a na utakalištima u tonama. Drugo, rezervoarski prostor i 

utakališta smješteni su najbliže ogradi Pogona i obiteljskim kućama.Na temelju prethodno 

navedenih zaključaka i obrazloženja, u cilju procjene rizika što ga Pogon ETAN generira 

za okolno stanovništvo definirano je pet neželjenih scenarija. 

Nazivi scenarija, njihove glavne karakteristike i opis dani su u Tablici 7-6. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

40/74 

Tablica 7-6 Oznake, glavne karakteristike i opisi neželjenih scenarija 

Oznaka 

A 

B 

C 

D 

E 

Galvne 

karakterisitike 

Brzo ispuštanje, 

brza eksplozija 


odgođena 

eksplozija 


odgođeno 

zapaljenje 

Dugotrajno 

ispuštanje, 

odgođena 

eksplozija 

Dugotrajno 

ispuštanje, 

odgođeno 

zapaljenje 

Opis 

Uslijed kvara, ljudske pogreške ili prirodne nepogode 

dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. Ona naglo 

isparava i formira oblak pare. Miješanjem s okolnim 

zrakom stvara se zapaljiva smjesa. Oblak zahvaća 

izvor zapaljenja i dolazi do eksplozije. 


dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. 

Tvari kojima je temperatura ključanja niža od 

temperature okoline naglo isparavaju. 

Tvari kojima je temperatura ključanja viša od 

temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno 

formirajući lokvu na tlu. 

U oba slučaja formira se oblak pare koji se širi 

atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do 

eksplozije. 


dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. 

Tvari kojima je temperatura ključanja niža od 

temperature okoline naglo isparavaju. 



formirajući lokvu na tlu. 

U oba slučaja formira se oblak pare koji se širi 

atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja oblak se 

pali i izgara. 

Uslijed kvara, ljudske pogreške ili prirodne 

nepogode dolazi do ispuštanja zapaljive tvari. 

Ispuštanje je dugotrajno, ali manjeg 

intenziteta. Tvari kojima je temperatura ključanja niža 

od temperature okoline naglo isparavaju. 



formirajući lokvu na tlu. U oba slučaja formira se oblak 

pare koji se širi atmosferom. 

Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do eksplozije. 

Uslijed kvara, ljudske pogreške ili prirodne 

nepogode dolazi do ispuštanja zapaljive tvari. 

Ispuštanje je dugotrajno, ali manjeg 

intenziteta. Tvari kojima je temperatura ključanja niža 

od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari kojima 

je temperatura ključanja viša od temperature okoline, 

isparavaju sporije, prethodno formirajući lokvu na tlu. U 

oba slučaja formira se oblak pare koji se širi 

atmosferom. 

Nailaskom na izvor zapaljenja oblak se pali i izgara. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

41/74 

7.10 PROCJENA POSLJEDICA 

7.10.1 PRIMIJENJENI ALATI 

Cilj procjene posljedica bio je utvrditi vrstu, intenzitet i prostornu raspodjelu učinaka koje 

bi na stanovništvo nastanjeno oko Pogona ETAN mogli prouzročiti neželjeni scenariji 

opisani u prethodnom poglavlju. Budući da za tehnološke sustave u Republici Hrvatskoj 

provođenje kvantitativne procjene rizika (još) ne predstavlja zakonsku obvezu, nije niti 

propisana metodologija prema kojoj bi takve procjene valjalo provoditi. 

Izbor alata (metode, modeli, računalni programi) obavljen u skladu s Projektnim 

zadatkom (INA, 2003), u kojemu stoji slijedeće: “U svrhu procjene posljedica potrebno je 

koristiti analitičke (inženjerske) metode koje preporučuju EPA (Environmental Protection 

Agency), AIChE/CCPS (American Institute of Chemical Engineers/Center for Chemical 

Process Safety) ili druge relevantne institucije u svijetu“. Prema navedenom zahtjevu 

odabrana su dva alata: računalni program pod nazivom ALOHA i tzv. TNT model 

eksplozije. 

Osnovna namjena ALOHE je analiza ispuštanja i atmosferske disperzije opasnih tvari 

(EPA/NOAA, 2004). Razvijen je u suradnji Uprave za oceane i atmosferu SAD (U.S. 

National Oceanic and Atmospheric Administration - NOAA) i Agencije za zaštitu okoliša 

(U.S. Environmental Protection Agency's - EPA). 

 

Programom ALOHA moguće je procjenjivati brzinu ispuštanja opasne tvari iz oštećenih 

cjevovoda i spremnika. Ovisno o karakteristikama ispuštene tvari, učinci atmosferske 

disperzije proračunavaju se “standardnim” Gaussovim modelom ili modelom za 

disperziju teškog plina. 

Dobiveni rezultati prikazuju se grafički (karakteristike ispusta, zone u kojima koncentracije 

premašuju zadane vrijednosti, ovisnost koncentracije o vremenu u zadanoj točki), kao i 

tablično (podaci o lokaciji ispuštanja, fizikalno-kemijske karakteristike opasne tvari, 

meteorološki podaci, podaci o cjevovodu ili spremniku, ukupna ispuštena masa i 

maksimalne koncentracije opasne tvari). 

Važno je naglasiti da je u cilju potpore korisnicima u računalni program ALOHA ugrađena i 

baza s fizikalno-kemijskim karakteristikama za približno 1.000 toksičnih ili zapaljivih 

tvari.TNT modeli omogućuju procjenu karakteristika udarnog vala, te udaljenosti na 

kojima se postižu zadane vrijednosti nadtlaka eksplozije (CCPS, 2000). Ovim se modelima 

eksplozivni oblak zamjenjuje ekvivalentnom količinom eksploziva TNT. Ta količina ovisi o 

masi eksplozivne tvari, toplini izgaranja i tzv. faktoru efikasnosti eksplozije. 

Nakon što se utvrdi ekvivalentna količina, učinci eksplozije (nadtlak, trenutak nailaska 

udarnog vala, impuls i trajanje) očitavaju se sa grafova ili iz tablica konstruiranih na 

osnovi eksperimentalnih podataka (podaci o učincima eksplozije TNT-a relativno su dobro 

poznati). 

Primjer grafa za procjenu učinka eksplozije prema TNT modelu, prikazan je na slici 7-4. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

42/74 

Slika 7-4: Procjena učinka eksplozije prema TNT modelu 

U procjeni posljedica korišten je TNT model razvijen od strane Agencije za zdravlje i 

sigurnost Velike Britanije (U.K. Health and Safety Executive - HSE). Identičan model 

koristi i Agencija za zaštitu okoliša SAD (EPA). 

7.11 SCENARIJ BRZOG ISPUŠTANJA I BRZE EKSPLOZIJE (SCENARIJA) 

Prema rezultatima identifikacije opasnosti, najveći doprinos riziku za stanovništvo s područja 

oko Pogona ETAN vezuje se za zapaljive tvari u spremnicima, dok se doprinosi neželjenih 

događaja na procesnim postrojenjima i na objektima za utovar ukapljenih plinova mogu 

zanemariti. U Tablici 7-7 dani su podaci o rezervoarskim kapacitetima Pogona ETAN, kao 

i srednji očekivani volumeni zapaljivih tvari. Podaci o broju i volumenu spremnika 

proizlaze iz tehnološkog opisa Pogona (vidi treće poglavlje). Dimenzije rezervoara 

utvrđene su pregledom tehničkih skica i nacrta (INA, 2004). Srednji očekivani volumeni 

zapaljivih tvari, kao i tlakovi u spremnicima izračunati su na osnovi podataka za 2003. 

godinu. U Tablicama 7-8 i 7-9 dane su vrijednosti osnovnih fizikalnih i kemijskih 

parametara prisutnih zapaljivih tvari korištene u procjeni posljedica. Vrijednosti su najvećim 

dijelom preuzete iz baze računalnog programa ALOHA (EPA/NOAA, 2009). 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

43/74 

Tablica 7-7 Srednje očekivane količine zapaljivih tvari u spremnicima 

Oznaka 

spremnika 

Tvar / smjesa 

Volumen 

spremnika 

[m 3 ] 

V-901 A,B, D-L Propan 11x200 

V-902 A-E n-butan 5x200 

V-902 F-G Butan 2x200 

V-902 H-J i-butan 3x200 

TK-903 Stabilizirani kondenzat 1x600 

G 5-7 i-pentan 3x200 

Dimenzije 

spremnika 

[m] 

d = 26,l r 

=l,6 

d = 26,l r 

=l,6 

d = 26,l r 

=l,6 

d = 26,l r 

=l,6 

h = 7,3 r = 

5,l 

d = 26,l r 

=l,6 

Srednji oček. 

volumen tvari 

[m3] 

Srednji oček. 

tlak [bar] 

840 7,0 

510 2,5 

20 2,5 

310 2,5 

205 - 

50 2,0 

G 17-18 

Propan-butan 

2x500 r = 5 300 6,0 

d = duljina, r = polumjer, h = visina 

Tablica 7-8 Osnovna fizikalno-kemijska svojstva zapaljivih tvari (1) 

Tvar / smjesa 

Kemijska 

formula 

Molekularna 

masa 

Talište [°C] 

Vrelište [°C] 

Toplina 

isparavanja* 

[kJ/kg] 

Toplina 

izgaranja 

[kJ/kg] 

Gustoća plina** 

[kg/m3] 

Gustoća 

tekućine*** 

[kg/m3] 

Metan CH4 16,0 -182,2 -161,7 509,9 50.020 0,70 415 

Etan C 2 H 6 30,1 -183,2 -88,4 489,4 47.200 1,32 412 

Propan C 3 H 8 44,1 -187,2 -42,3 425,7 46.000 1,93 531 

Butan C4H10 58,1 -138,2 -0,5 390,0 45.900 2,55 600 

Pentan C5H12 72,2 -160,2 35,9 357,5 45.400 3,17 645 

Stab. kond. c6+ 115 -20,2 59,8 381,5 45.000 5,05 756 

* Vrijednosti topline isparavanja odgovaraju temperaturi od 273,15 K, osim za metan. Vrijednost topline isparavanja za 

dana je za temperaturu od 112 K. 

** Vrijednosti gustoće plina odgovaraju temperaturi od 274,13 K i tlaku od 1 bara. 

*** Vrijednosti gustoće tekućine odgovaraju temperaturi od 273,15 K, osim za metan. Vrijednost gustoće tekućine zametan 

dana je za temperaturu od 118 K. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

44/74 

Tablica 7-9 Osnovna fizikalno-kemijska svojstva zapaljivih tvari (2) 

Tvar / 

smjesa 

Kritična 

temperatura 

[°C] 

Gornja 

granica 

ekspl. [%V] 

Donja 

granica 

ekspl. [%V] 

Temperatura 

samozap. 

[°C] 

Spec. topl. 

kapac. 

tekućine* 

[J/kgK] 

Spec. topl. 

kapac. 

plina** 

[J/kgK] 

Metan -82,8 15,0 5,0 595 3.371 2.225 

Etan 32,1 13,0 2,9 515 3.374 1.774 

Propan 96,5 9,5 2,1 470 2.458 1.686 

Butan 152,0 9,0 1,9 365 2.357 1.574 

Pentan 196,3 8,0 1,3 285 2.187 1.589 

Stab. kond. 196,5 1,4 275 2.147 997 

* Vrijednosti specifičnog toplinskog kapaciteta tekućine odgovaraju temperaturi od 273,15 K, osim kod metana. 

Vrijednost specifičnog toplinskog kapaciteta tekućine za metan dana je za temperaturu od 91 K. 

** Vrijednosti specifičnog toplinskog kapaciteta plina za butan, pentan i stabilizirani kondenzat odgovaraju temperaturi 

od 273,15 K, dok su vrijednosti za metan, etan i propan dane za temperaturi od 303 K. 

Prema Scenariju A dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari ili smjese iz spremnika, 

naglog isparavanja i formiranja oblaka pare. Realizacija opisanog scenarija je moguća 

isključivo ako se radi o ukapljenim plinovima s vrelištem nižim od temperature okoline, dakle o 

propanu, butanu i njihovoj smjesi. Pentan i stabilizirani kondenzat imaju vrelište više od srednje 

temperature okoline, pa u slučaju ispuštanja ne bi došlo do naglog isparavanja nego do 

formiranja lokve na tlu. Zbog svega navedenog, posljedice prema Scenariju A procijenjene su 

isključivo za propan, butan i propan-butan. 

Procjena posljedica za Scenarij A obuhvatila je slijedeće: 

 

 

 

izračun mase ukapljenog plina koji po isteku iz spremnika gotovo trenutno ispari i formira 

eksplozivni oblak, 

izračun ekvivalentne mase TNT eksploziva i 

proračun udaljenosti od mjesta ispuštanja do točaka na kojima bi se, u slučaju eksplozije, 

postigli zadani iznosi nadtlaka. 

Masa ukapljenog plina koji nakon ispuštanja gotovo trenutno ispari proračunava se kao 

produkt ukupne ispuštene mase i tzv. “faktora trenutnog isparavanja” (flashing factor). Faktor 

trenutnog isparavanja je proporcionalan razlici temperature skladištenja i temperature ključanja, 

te toplinskom kapacitetu ukapljenjog plina, a obrnuto je proporcionalan latentnoj toplini 

isparavanja. Ekvivalentna masa TNT-a proračunava se iz mase ugljikovodika, omjera topline 

izgaranja ugljikovodika i TNT-a i tzv. faktora efikasnosti eksplozije. Udaljenosti za vrijednosti 

nadtlaka od interesa procijenjene su iz tablica danih u CCPS (2000). 

U Tablici 7-10 predočeni su svi ulazni podaci potrebni za proračun udaljenosti nadtlaka 

eksplozije prema Scenariju A. Ulazni podaci za smjesu propan-butan predstavljaju 

aritmetičke sredine vrijednosti za propan i butan (prema konzultacijama sa stručnjacima s 

Pogona Etan pretpostavljena je smjesa omjera 1:1. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

45/74 

Tablica 7-10 Ulazni podaci za proračun posljedica eksplozije 

Tvar / smjesa Propan Butan Propan-butan 

Temperatura spremnika 

(T s ) (K) 

Temperatura ključanja (T b ) 

(K) 

Volumen u spremniku 

(m 3 ) 

Gustoća tekućine na 10,9 

°C (kg/m 3 ) 

284 284 284 

231 273 252 

76 82 150 

515 589 552 

Masa (kg) 39.140 48.298 82.800 

Toplinski kapacitet 

2.383 2.392 2.388 

tekućine na (T s +T b )/2 

Latentna toplina 

isparavanja tekućine (J/kg) 

Faktor trenutnog 

isparavanja 

4,26E5 3,76E5 4,01E5 

30 7 19 

Količina u oblaku 

23.484 6.762 31.464 

(kg) 

Toplina izgaranja 

4,60E7 4,59E7 4,60E7 

(J/kg) 

Faktor eksplozije (%) 3 3 3 

U Tablici 7-11 prikazane su udaljenosti na kojima se postiže nadtlak iznosa 0,3 bar, 0,1 bar i 

0,02 bar. 

Nadtlak od 0,02 bar uzrokovao bi pucanje 10% prozorskih stakala. Nadtlak u iznosu od 0,1 

bar rezultirao bi ozbiljnim oštećenjima na 10% stambenih objekata, a nadtlak od 0,3 bar na 

90% stambenih objekata (IAEA, 1994). Na slikama 7-5 i 7-6 prikazane su kružnice opisane 

oko mjesta ispuštanja na kojima se postiže nadtlak iznosa 0,1 bar 7 . Sa slike i tablice se može 

uočiti da se najveće udaljenosti postižu za smjesu propan butan, a najmanje za butan. Razlike 

u procijenjenim udaljenostima proizlaze iz razlika u masama zapaljivih tvari u spremnicima 

i u temperaturama ključanja. Razlike u temperaturama ključanja izravno utječu na iznos 

faktora trenutnog isparavanja kojim se, uz masu u spremniku, određuje količina 

eksplozivne tvari u oblaku. 

Nadtlak 

(bar) 

Tablica 7-11 Rezultati procjene posljedica eksplozije 

Udaljenost od središta eksplozije (m) 

Propan Butan Propan-butan 

0,3 124 82 137 

0,1 267 17 

0,02 839 

6 

55 

3 

7 Zbog ograničenja broja proračuna koje je potrebno provest u okviru procjene rizika usvojena je pretpostavka o 

jedinstvenom mjestu ispuštanja. Zamišljena pozicija jedinstvenog mjesta ispuštanja podudara se s pozicijom centra mase 

analiziranih zapaljivih tvari. Budući da su međusobne udaljenosti spremnika s propanom, butanom i smjesom propanbutan 

relativno male, greške koje se ovim pojednostavljenjem uvode u konačne rezultate mogu se smatrati prihvatljivima. 

294 

924 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

46/74 

Slika 7-5: Zone s koncentracijama većim od 

donje granice zapaljenja za propan, butan i propan-butan 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

47/74 

Slika 7-6: Zone s koncentracijama većim od 

donje granice zapaljenja u odnosu na grad Ivanić Grad 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

48/74 

Slika 7-7: Zone s koncentracijama većim od donje granice zapaljenja za propan-butan 

Ako bi zapaljenje oblaka preraslo u eksploziju, pretpostavlja se da bi se središte eksplozije 

našao na središnjoj točki između mjesta ispuštanja i mjesta odgođenog zapaljenja (radi se o 

približnoj poziciji središta mase zapaljive tvari u oblaku). Budući da bi karakteristike 

zapaljivog oblaka, odnosno količine zapaljive tvari koje sudjeluju u eksploziji u oba slučaja 

bile identične, učinci odgođene eksplozije ne bi se razlikovali od učinaka eksplozije na mjestu 

ispuštanja. To znači da bi i udaljenosti od centra eksplozije do točaka s nadtlakom 0,02, 0,1 i 

0,3 bar bile identične onima iz Tablice 7-5. 

U Tablici 7-12 dane su pozicije centara odgođene eksplozije za 8 smjerova atmosferskog 

transports Udaljenosti centara od mjesta ispuštanja kreću se u rasponu od 90 m (N) do 185 

m (E). Slike 7-5 do 7-8 prikazuju zone s nadtlakom višim od 0,1 bar za slučaj odgođene 

eksplozije propana, butana i smjese propan-butan. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

49/74 

Slika 7-8: Zone s koncentracijama većim od donje granice zapaljenja 

za propan-butan u odnosu na Ivanić Grad 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

50/74 

Tablica 7-12 Pozicije centara odgođene eksplozije po smjerovima atmosferske disperzije 

Smjer atm. disp. N NE E SE S SW W NW 

Udaljenost (m) 90 125 185 150 135 115 115 105 

Slika 7-9: Analiza stabla događaja 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

51/74 

Slika 7-10: Analiza stabla događaja u odnosu na Ivanić Grad 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

52/74 

Frekvencije procijenjene analizom stabla događaja (iznosi prikazani na Slici 7-9/10 krajnje 

desno) odnose se na pojedinačni spremnik sa zapaljivom tvari. U trećem koraku procijenjene su 

ukupne frekvencije za pojedine zapaljive tvari i neželjene scenarije, uzimajući u obzir broj 

spremnika. Prema podacima iz trećeg poglavlja proizlazi da je na Pogonu ETAN trenutno u 

uporabi 11 spremnika s propanom, 10 spremnika s butanom i 2 spremnika sa smjesom propanbutan. 

Zbog toga su frekvencije neželjenih događaja u kojima bi došlo do ispuštanja propana 

najveće (vidi drugu, treću i četvrtu kolonu u Tablici 7-12a). Frekvencije neželjenih događaja s 

ispuštanjem butana su nešto niže, a najniže su frekvencije neželjenih događaja s ispuštanjem 

smjese propan-butan. 

Ako se analiziraju frekvencije u ovisnosti o smjeru atmosferske disperzije, najučestaliji su neželjeni 

događaji u kojima bi se atmosferski transport odvijao prema sjeveroistoku i jugozapadu. Razlog je 

u tome što su na području Pogona ETAN jugozapadni i sjeveroistočni vjetrovi najčešći. Promatraju 

li se ukupne frekvencije pojedinih scenarija (šesta kolona u Tablici 7-12a), proizlazi da su 

frekvencije scenarija u kojima dolazi do odgođenog zapaljenja ili eksplozije (scenariji oznaka B i 

C) za gotovo red veličine veće od frekvencije scenarija eksplozije na samom mjestu ispuštanja 

(Scenarij A). Frekvencije Scenarija B i C su identične zbog toga što su pretpostavljene jednake 

uvjetne vjerojatnosti zapaljenja i eksplozije. 

Tablica 7-12a: Frekvencija neželjenih scenarija u ovisnosti o smjeru i zapaljivoj tvari 

Smjer 

Frekvencija (/god) 

Scenarij 

atm. disp. Propan Butan Propan-butan Ukupno 

A - 5,50E-06 5,00E-06 l,00E-06 l,15E-05 

B S 5,45E-06 4,95E-06 9,90E-07 l,04E-04 

SW 

l,14E-05 l,04E-05 2,08E-06 

W 4,46E-06 4,05E-06 8,10E-07 

NW 3,47E-06 3,15E-06 6,30E-07 

N 3,96E-06 3,60E-06 7,20E-07 

NE l,24E-05 l,13E-05 2,26E-06 

E 3,47E-06 3,15E-06 6,30E-07 

SE 4,95E-06 4,50E-06 9,00E-07 

C - 5,50E-06 5,00E-06 l,00E-06 l,04E-04 

S 5,45E-06 4,95E-06 9,90E-07 

SW l,14E-05 l,04E-05 2,08E-06 

w 

4,46E-06 4,05E-06 8,10E-07 

NW 3,47E-06 3,15E-06 6,30E-07 

N 3,96E-06 3,60E-06 7,20E-07 

NE l,24E-05 l,13E-05 2,26E-06 

E 3,47E-06 3,15E-06 6,30E-07 

SE 4,95E-06 4,50E-06 9,00E-07 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

53/74 

7.12 PRORAČUN RIZIKA 

7.12.1 RIZIK ZA LJUDSKO ZDRAVLJE 

Rizik za ljudsko zdravlje procijenjen je kao vjerojatnost gubitka života pojedinca 

nastanjenog na užem području oko Pogona ETAN. Prema rezultatima procjene posljedica 

značajnije utjecaje na ljudsko zdravlje mogli bi prouzročiti isključivo neželjeni događaji pri 

kojima bi došlo do naglog ispuštanja propana, butana ili smjese propan-butan iz spremnika, 

te do brze eksplozije, odgođene eksplozije ili odgođenog zapaljenja oblaka pare. Takvi su 

neželjeni događaji u procjeni modelirani scenarijima oznaka A, B i C. 

U slučaju eksplozije oblaka pare (Scenariji A i B), za ljudsko zdravlje su najznačajniji 

učinci nadtlaka. Učinci na ljudski organizam, opremu i objekte za raspon vrijednosti od 0,21 

do 200 kPa predočeni su u Tablici 7-13. Može se uočiti da se ozbiljniji učinci na ljudski 

organizam pojavljuju tek pri relativno visokim vrijednostima nadtlaka. Zbog toga su, kada 

su u pitanju neželjeni učinci eksplozije na čovjeka, posredni učinci nadtlaka mnogo važniji 

od izravnih. Pod posrednim učincima podrazumijeva se stradavanja pod ruševinama ili od 

udara fragmenata oštećenih objekata i opreme. 

U okviru procjene posljedica utvrđene su zone unutar kojih bi nadtlak premašio 0,1 bar (10 

kPa). Prema IAEA, (1994) nadtlak takve razine uzrokuje ozbiljna oštećenja na oko 10% 

stambenih objekata. Ozbiljno oštećenje znači da je objekt neupotrebljiv za stanovanje, te da 

je njegov popravak neisplativ. Prema istom izvoru, vjerojatnost gubitka života u objektu koji 

je ozbiljno oštećen procjenjuje se na 1/8, odnosno 0,125. Dakle, vjerojatnost gubitka života 

od utjecaja eksplozije za područja na kojima se pojavi nadtlak u iznosu 0,1 bar iznosi 

0,0125. 

U slučaju zapaljenja oblaka pare (Scenarij C) najznačajniji su izravni utjecaji toplinskog 

zračenja. U procjenama rizika uobičajeno se pretpostavlja da će svaki pojedinac na 

otvorenom prostoru koji se nađe unutar oblaka u trenutku zapaljenja potpuno sigurno 

smrtno stradati. Također, zbog sekundarnih požara izazvanih zapaljenjem oblaka, velika je 

vjerojatnost stradavanja osoba koje se zateknu unutar stambenih ili drugih objekata i 

vozila. U ovoj je procjeni pretpostavljeno da vjerojatnost gubitka života iznosi 1 (siguran 

događaj) za svaku osobu zahvaćenu oblakom pare u trenutku njegovog zapaljenja, bez 

obzira da li se ona nalazila na otvorenom prostoru ili u zatvorenoj sredini. Za osobe 

locirane izvan oblaka pretpostavljano je da ne postoji opasnost gubitka života. To je 

uobičajena pretpostavka, jer oblaci pare izgaraju vrlo brzo, pa su toplinska zračenja 

kratkotrajna. 

Tablica 7-13 Očekivani učinci eksplozije u ovisnosti o nadtlaku (CCPS, 2000) 

Nadtlak [kPa] 

Očekivani učinci 

0,21 Mogućnost pucanja većih ostakljenih površina 

0,30 Velika buka (143 dB), pucanje staklenih predmeta zbog zvučnog 

0,70 Mogućnost pucanja prozorskih stakala 

1,00 Tipični tlak pri kojem dolazi do pucanja stakla 

2,10 Mogućnost oštećenja stropova kuća, pucanje 10% prozorskih 

2,80 Manja lokalizirana oštećenja građevinskih struktura 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

54/74 

3,50 - 7,00 Velika vjerojatnost pucanja prozorskih stakala, mogućnost 

oštećenja prozorskih okvira 

4,80 Manja strukturna oštećenja na stambenim zgradama i 

obiteljskim kućama 

7,00 Takva oštećenja na stambenim zgradama i obiteljskim kućama 

koja onemogućavaju stanovanje 

7,00 - 14,00 Oštećenje zidova lakše konstrukcije 

7,00 - 55,20 Lakše i teže ozljede prouzročene krhotinama (staklo ili drugi 

građevni materijali) 

9,00 Manja oštećenja čeličnih struktura na zgradama 

14,00 Djelomično urušavanje zidova i krovova na kućama 

14,00 - 20,70 Urušavanje zidova od ne armiranog betona ili cigle 

15,90 Donji prag teških oštećenja na građevinskim strukturama 

16,60 - 84,00 Oštećenja bubnjića kod 1-90% pripadnika izložene populacije 

17,20 Uništenje 50% svih zidova od cigle 

20,70 Oštećenje i pomicanje s temelja zgrada s čeličnom konstrukcijom 

20,70 - 27,60 Oštećenja zgrada s metalnom oplatom 

27,60 Veća oštećenja na metalnoj oplati industrijskih zgrada 

34,50 Uništenje drvenih konstrukcija 

34,50 - 48,30 Gotovo potpuno uništenje obiteljskih kuća 

48,30 Prevrtanje napunjenih željezničkih vagona 

48,30 - 55,20 Uništenje masivnih (debelih) zidova od cigle 

62,10 Uništenje željezničkih kontejnera 

69,00 Velika vjerojatnost potpunog uništenja zgrada 

107,00 - 200,00 Smrtni slučajevi u rasponu od 1-99% izložene populacije zbog 

izravnih utjecaja eksplozije 

Rizik gubitka života za pojedinca proračunat je za 8 osi koje se od mjesta ispuštanja 

pružaju u smjerovima N, NE, E, SE, S, SW, W i NW. Rezultati proračuna prikazani su u 

tablicama 8-15 do 8-20. Može se primijetiti da su rezultati za smjerove prema sjeveru i 

sjeveroistoku izostavljeni. 

Razlog je u tome što je utvrđeno da područja sjeverno i sjeveroistočno od Pogona ETAN 

svojim učincima ne zahvaća niti jedan od analiziranih neželjenih scenarija. 

Proračun rizika proveden je na način da su na svakoj osi utvrđeni segmenti utjecaja 

pojedinog scenarija. Ti su segmenti definirani udaljenostima od mjesta ispuštanja, danim 

u prvoj koloni Tablica. Ako su u pitanju scenariji brze ili odgođene eksplozije, iskazane 

udaljenosti definiraju točke s nadtlakom 0,1 bar. Ako se radi o zapaljenju oblaka pare, 

udaljenosti definiraju mjesto zapaljenja. 

U Tablicama 7-15 do 7-20 dani su doprinosi neželjenih scenarija ukupnom individualnom 

riziku. Doprinosi predstavljaju produkt frekvencije pojave pojedinog scenarija i vjerojatnosti 

gubitka života ako se scenarij realizira (1 za osobu zahvaćenu oblakom pare u 

trenutku zapaljenja, odnosno 0,0125 za osobu izloženu nadtlaku od 0,1 bar). Ukupni je 

rizik (šesta kolona u Tablicama 7-15 do 7-20) dobiven sumiranjem pojedinačnih 

doprinosa, krećući se po osima prema mjestu ispuštanja. Profil ukupnog rizika gubitka 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

55/74 

života za pojedine osi prikazan je na slikama 7-10 i 7-11. 

Kao primjer proračuna rizika može se promotriti podatke iz Tablice 7-15. Dvadeset redova 

tablice (izuzevši prvi red s nazivima kolona) upućuje na to da ukupni rizik na ovoj osi 

sačinjavaju doprinosi dvadeset neželjenih scenarija. Za svaki je scenarij definiran njegov 

segment utjecaja. Npr. podaci iz drugog reda tablice upućuju na slijedeće: dođe li do 

ispuštanja smjese propan- butan iz spremnika, formiranja oblaka pare, njegovog 

atmosferskog širenja u smjeru SW (vjetar iz smjera NE) i eksplozije, tada će se nadtlak u 

iznosu 0,1 bar na promatranoj osi pojaviti na udaljenosti 205 m od mjesta ispuštanja. 

Doprinos ukupnom riziku ovog scenarija (2,60 x 10"8 /god) produkt je frekvencije 

njegove realizacije i uvjetne vjerojatnosti gubitka života ako do scenarija dođe. Frekvencija 

scenarija se može iščitati iz Tablice 7-12 i iznosi 2,08 x 10"6 /god, a uvjetna vjerojatnost 

gubitka života za ovaj slučaj iznosi 0,0125. 

Prostorna raspodjela rizika najzornije se može prikazati tzv. konturama rizika, odnosno 

krivuljama koje spajaju točke s istom razinom rizika. Konture individualnog godišnjeg 

rizika gubitka života za stanovništvo naseljeno oko Pogona ETAN prikazane su na Slici 7-10. 

Iscrtane su na temelju podataka iz Tablica 8-3 do 8-8, te uz nužnu interpolaciju. Sa Slike 

se vidi da, prema rezultatima procjene, niti u jednoj točki izvan ograde Pogona rizik ne 

dostiže vrijednost od 10"4. Rizici u rasponu od 10"4 do 10"5 bilježe se isključivo u 

neposrednoj blizini ograde, odnosno na udaljenostima do 100 m od ograde u smjerovima 

SE, S i SW. Površina područja s rizikom većim od 10"5 procjenjuje se na oko 50.000 m2. 

Ono zahvaća manje segmente Garjevičke ulice, Ulice Stjepana Radića i Brencove ulice s 

određenim brojem obiteljskih kuća i gospodarstava. Na ovom se području ne nalazi niti 

jedan javni objekt. 

Kontura rizika razine 10"6 dodatno zahvaća oko 40.000 m 2 u smjeru istoka, te oko 

2.000m 2 prema jugozapadu. Riječ je o pretežito nenaseljenim prostorima, ali je na rubnom 

istočnom dijelu obuhvaćen dio groblja i supermarket. U odnosu na konturu razine 10"6, 

unutar konture rizika iznosa 10"7 nalaze se i poljoprivredne površine u smjerovima W i NW, 

najveći segmenti Brencove i Opatinečke ulice, te manji segmenti Kolodvorske ulice, 

Ulice Stjepana Radića i Garjevićke ulice. U svim navedenim ulicama izgrađene su obiteljske 

kuće i gospodarstva. 

Kontura koja označava godišnji rizik u iznosu od 10"8 udaljena je od ograde Pogona oko 100 

m u smjerovima NW i N, te oko 300 m u smjerovima SW, S, SE i E. U smjeru E kontura u 

potpunosti zahvaća groblje, te se proteže preko Vulinčeve ulice na segmente Zvonareva, 

Kloštranske ulice i Žeravinca. U smjeru SE u potpunosti su obuhvaćeni stambeni objekti u 

Ulici Stjepana Radića, a prema SW Opatinečka i Brencova ulica. Osim spomenutog groblja 

i supermarketa kontura rizika iznosa 10"8 ne zahvaća niti jedan drugi javni objekt. Najbliža 

takvi objekti su sportski tereni na Etanskoj cesti udaljeni od konture oko 100 m u smjeru 

NE, te osnovna škola i dječji vrtić u Ulici Milke Trnine udaljeni oko 100 odnosno 300 m u 

smjeru SE. 

Procijenjene individualne rizike potrebno je promotriti s aspekta njihove društvene 

prihvatljivosti, odnosno neprihvatljivosti. Takvo razmatranje vodi na raspravu o kriterijima 

prihvatljivosti rizika. Ova se rasprava danas nalazi u žarištu interesa ne samo 

stručnjaka nego i najšire javnosti. Međutim, nedvojbeno se može konstatirati kako 

konsenzus u tom području na međunarodnoj razini još uvijek nije postignut. Dakle, 

eksplicitan odgovor na pitanje koliki rizik je društveno prihvatljiv, pričekat će još neko 

vrijeme. 

Za potrebe ove studije arbitrarno će se primijeniti kriteriji prihvatljivosti individualnog rizika 

koji su svojevremeno bili primijenjeni u međunarodnom projektu Case Study Zagreb 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

56/74 

(Škanata, 1995). U okviru toga projekta procjenjivani su rizici što ih svojim radom 

generiraju tehnološka postrojenja smještena u industrijskim zonama Grada Zagreba, te su 

predloženi sijedeći kriteriji prihvatljivosti: 

za gornju granicu prihvatljivog individualnog rizika (prag prihvatljivog rizika) od tehnoloških 

postrojenja koja se nalaze već dulje vrijeme u pogonu predložena je vrijednost odlO" 5 /god, 

za gornju granicu prihvatljivog individualnog rizika (prag prihvatljivog rizika) od tehnoloških 

postrojenja koja se planiraju izgraditi predložena je vrijednost od 10"6 /god i 

za granicu zanemarivog individualnog rizika (prag zanemarivog rizika, ciljna vrijednost) 

predložena je vrijednost od 10-8 /god. 

Do ovako formuliranog prijedloga za kriterije prihvatljivosti uglavnom se došlo na temelju 

analize pristupa, prakse i legislativnih zahtjeva koji se primjenjuju u Nizozemskoj, Velikoj 

Britaniji i skandinavskim državama (Škanata, 1994). 

Budući da je Pogon ETAN izgrađen još 1980. godine, to on spada u skupinu tehnoloških 

postrojenja za koje bi, prema prethodno navedenoj kategorizaciji, za prag prihvatljivog 

rizika valjalo primijeniti vrijednost 10"5 /god. Na temelju rezultata prikazanih na Slici 8-7 

može se zaključiti kako ovaj kriterij nije zadovoljen samo u neposrednoj blizini ograde 

Pogona, odnosno na udaljenostima do 100 m od ograde postrojenja i to u smjerovima SE, S i 

SW. S druge strane, kontura rizika razine 10"8 /god (prag zanemarivog rizika), kako je već 

ranije u tekstu naznačeno, udaljena je od ograde Pogona 100 do 300 m. Stoga se može 

zaključiti da se razina individualnih rizika što ih svojim radom generira Pogon ETAN, nalazi 

vrlo blizu granice koja bi se mogla smatrati društveno prihvatljivom. Ipak, dobiveni 

rezultati upućuju na opravdanost razmatranja dodatnih mjera za redukciju rizika, odnosno na 

nužnost daljnjeg kontinuiranog ulaganja u sigurnost. 

Do gotovo identične interpretacije rezultata može se doći ukoliko se umjesto kriterija 

prihvatljivosti za individualni rizik primijeni tzv. koncept sigurnosne udaljenosti - udaljenosti 

na kojoj se rizici od eventualne nesreće praktički mogu zanemariti. Primjenu toga koncepta 

zagovara Agencija za zdravlje i sigurnost Velike Britanije (U.K. Health and Safety 

Executive - HSE) i razvila ga je u svrhu planiranja korištenja zemljišta koje se nalazi u bližoj 

okolini tehnološkog postrojenja (Land Use Planning). Prema tom konceptu, namjena zemljišta 

se 

općenito može podijeliti na sljedeće tri kategorije: 

● Kategorija A - Rezidencijalno područje (uključivo prodajni centri, kina i si.), 

● Kategorija B - Industrijsko područje i 

● Kategorija C - Specifično područje (škole, bolnice, starački domovi i si.). 

Zauzetost zemljišta u okolini tehnološkog postrojenja, s obzirom na polumjer sigurnosne 

udaljenost klasificira se na sljedeći način: 

● Unutar polumj. sigurnosne udaljenosti ne planira se izgradnja objekata iz kategorije C, 

● Unutar 2/3 polumj. sigurnosne udaljenosti ne planira se izgradnja objekata iz kategorije A i 

● Za objekte iz kategorije B nema ograničenja izuzev u situacijama u kojima industry sko 

postrojenje o kojemu je riječ ne zapošljava veliki broj djelatnika. 

Približne vrijednosti za polumjere sigurnosnih udaljenosti, koje bi se odnosile na skladištenje 

opasnih tvari u Pogonu ETAN, prikazane su u Tablici 7-14. Vrijednosti su preuzete iz IAEA, 

(1995) i odnose se na propan, butan i njihovu smjesu skladištene u rezervoarima pod 

tlakom iznad 1,4 bara. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

57/74 

Tablica 7-14 Sigurnosne udaljenosti za Pogon ETAN 

Kapacitet 

rezervoara (t) 

Sigurnosna 

udaljenost (m) 

2/3 sigurnosne 

udaljenosti (m) 

25-40 300 200 

41-80 400 270 

81-120 500 330 

120-300 600 400 

> 300 1.000 670 

Kapaciteti rezervoara u Pogonu ETAN kreću se u rasponu od nešto više od 80 t 

(rezervoari oznaka V-901 A, B, D-L s propanom), do nešto više od 450 t (TK-903 sa 

stabiliziranim kondenzatom). S obzirom na prostorni raspored rezervoara u Pogonu ETAN 

(udaljenost od ograde postrojenja), za ovo su razmatranje od posebnog interesa rezervoari s 

butanom (V-902 A-E, F-G i H-J) svaki kapaciteta od 120 t i sferni rezervoari (G17 i G18) 

koji sadrže smjesu propana i butana u količinama nešto nižim od 300 t. Prvi rezervoari su 

locirani na udaljenosti od oko 75 m od ograde u smjeru N, a drugi na približno 125 m od 

ograde u smjeru W. 

Na temelju podataka iz Tablice 7-14 slijedi da polumjeri sigurnosne udaljenosti za 

navedene rezervoare iznose 500 odnosno 600 m, te da 2/3 polumjera iznosi 330 odnosno 

400 m. Drugim riječima to znači sljedeće: 

Na udaljenostima do 500 m od butanskih rezervoara, odnosno do 600 m od rezervoara sa 

smjesom propan-butan ne bi se trebalo graditi objekte iz kategorije C - zahtjev je u slučaju 

Pogona ETAN u potpunosti ispunjen. 

Na udaljenostima do 330 m od butanskih rezervoara, odnosno do 400 m od rezervoara sa 

smjesom propan-butan ne se trebalo graditi objekte iz kategorije A - zahtjev nije u potpunosti 

ispunjen, jer je u ovom pojasu smješteno 60-tak manjih stambenih objekata i supermarket. 

Valja još jednom naglasiti da se opisani pristup sigurnosnih udaljenosti primjenjuje u 

Velikoj Britaniji, da u Republici Hrvatskoj ne predstavlja zakonsku obvezu, te da je ovdje 

primijenjen samo u svrhu komparacije. 

Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-15 Individual godišnji rizik gubitka života - smjer E 

Scenarij Tvar/smjesa Smjer vjetra Rizik (/god) 

Ukupni rizik 

(/god) 

205 B Propan-butan NE 2,60E-08 8,05E-06 

210 B Propan-butan SE 7,88E-09 8,02E-06 

230 B Propan N 6,83E-08 8,02E-06 

240 B Butan SW l,41E-07 7,95E-06 

245 B Butan NW 5,63E-08 7,81E-06 

250 B Propan S 4,97E-08 7,75E-06 

260 B Propan-butan N l,24E-08 7,70E-06 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

58/74 

267 A Propan - 6,90E-08 7,69E-06 

275 B Propan-butan S 9,00E-09 7,62E-06 

294 A Propan-butan - l,25E-08 7,61E-06 

340 B Propan SW l,56E-07 7,60E-06 

355 B Propan NW 6,21E-08 7,44E-06 

361 B Butan W 3,94E-08 7,38E-06 

370 C Propan W 3,47E-06 7,34E-06 

370 C Butan W 3,15E-06 3,87E-06 

370 C Propan-butan W 6,30E-07 7,21E-07 

370 B Propan-butan SW 2,83E-08 9,10E-08 

380 B Propan-butan NW l,13E-08 6,27E-08 

452 B Propan W 4,35E-08 5,14E-08 

479 B Propan-butan W 7,88E-09 7,88E-09 

Tablica 7-16 Individual godišnji rizik gubitka života - smjer SE 

Udaljenost 

(m) 


Ukupni rizik 

(/god) 

190 C Propan S 4,97E-08 l,HE-05 

200 C Propan-butan E l,01E-08 l,HE-05 

225 C Propan-butan S 9,00E-09 l,10E-05 

235 C Propan SE 4,35E-08 l,10E-05 

240 C Propan NE l,44E-07 l,10E-05 

245 C Butan N 6,19E-08 l,08E-05 

250 C Butan W 3,94E-08 l,08E-05 

267 A Propan - 6,90E-08 l,07E-05 

270 C Propan-butan SW 2,83E-08 l,07E-05 

275 C Propan-butan NE 2,60E-08 l,07E-05 

294 A Propan-butan - l,25E-08 l,06E-05 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

59/74 

300 

C 

Propan NW 4,95E-06 

l,06E-05 

300 

C 

Butan NW 4,50E-06 

5,66E-06 

300 

C 

Propan-butan NW 9,00E-07 

l,16E-06 

326 

345 

C 

C 

Butan NW 5,63E-08 

Propan N 6,83E-08 

2,62E-07 

2,05E-07 

370 

C 

Propan W 4,35E-08 

l,37E-07 

375 

C 

Propan-butan N l,24E-08 

9,36E-08 

390 

C 

Propan-butan W 7,88E-09 

8,12E-08 

417 

C 

Propan NW 6,21E-08 

7,33E-08 

444 

C 

Propan-butan NW l,12E-08 

l,12E-08 

Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-17 Individual godišnji rizik gubitka života - smjer S 

Scenarij Tvar/smjesa Smjer vjetra Rizik (/god) Ukupni rizik 

(/god) 

180 B Propan SE 4,35E-08 l,22E-05 

190 B Propan W 4,35E-08 l,22E-05 

190 B Propan-butan SW 2,83E-08 l,22E-05 

205 B Propan-butan S 9,00E-09 l,21E-05 

210 B Propan-butan SE 7,88E-09 l,21E-05 

225 B Propan-butan E l,01E-08 l,21E-05 

240 B Propan E 5,59E-08 l,21E-05 

240 B Butan NE l,30E-07 l,21E-05 

245 B Butan NW 5,60E-08 l,19E-05 

267 A Propan - 6,90E-08 l,19E-05 

270 C Propan N 5,45E-06 l,18E-05 

270 C Butan N 4,95E-06 6,35E-06 

270 C Propan-buta N 9,90E-07 l,40E-06 



311 B Butan N 6,19E-08 3,86E-07 

335 B Propan NE l,44E-07 3,24E-07 

350 B Propan NW 6,21E-08 l,80E-07 

365 B Propan-butan NE 2,60E-08 l,18E-07 


402 B Propan N 6,83E-08 8,07E-08 

429 B Propan-butan N l,24E-08 l,24E-08 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

60/74 

Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-18 Individual godišnji rizik gubitka života - smjer SW 

Scenarij Tvar/smjesa Smjer vjetra Rizik (/god) Ukupni rizik 

(/god) 

140 B Propan SW l,56E-07 2,50E-05 

140 B Butan SE 3,94E-08 2,48E-05 


176 A Butan - 6,25E-08 2,48E-05 

195 B Propan S 4,97E-08 2,47E-05 

220 B Propan NW 6,21E-08 2,46E-05 


230 C Propan NE l,14E-05 2,46E-05 

230 C Butan NE l,04E-05 l,32E-05 

230 C Propan-butan NE 2,08E-06 2,77E-06 

235 B Butan W 3,94E-08 6,90E-07 

240 B Butan N 6,19E-08 6,51E-07 

245 B Propan SE 4,35E-08 5,89E-07 


267 A Propan - 6,90E-08 5,34E-07 


291 B Butan NE l,30E-07 4,57E-07 


335 B Propan E 5,59E-08 3,14E-07 

345 B Propan N 6,83E-08 2,59E-07 

365 B Propan-butan W 7,88E-09 l,90E-07 

375 B Propan-butan N l,24E-08 l,82E-07 

382 B Propan NE l,44E-07 l,70E-07 


Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-19 Individual godišnji rizik gubitka života - smjer W 


Ukupni rizik 

(/god) 

330 B Propan SE 4,35E-08 2,87E-07 

335 B Propan NE l,44E-07 2,44E-07 



382 B Propan E 5,59E-08 6,60E-08 

409 B Propan-butan E l,01E-08 l,01E-08 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

61/74 

Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-20 Individualni godišnji rizik gubitka života - smjer NW 


Ukupni rizik 

(/god) 

325 B Propan S 4,97E-08 l,74E-07 

335 B Propan E 5,59E-08 l,24E-07 



372 B Propan SE 4,35E-08 5,14E-08 




POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

62/74 

Slika 7-10 Individual godišnji rizik gubitka života za stanovništvo 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

63/74 

Slika 7-11 Individual godišnji rizik gubitka života za stanovništvo 

u odnosu na Ivanić Grad 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

64/74 

7.12.2 RIZIK OD MATERIJALNIH ŠTETA 

Prema opisu lokacije danom u četvrtom poglavlju, u bližoj okolici Pogona ETAN 

najvećim se dijelom nalaze poljoprivredne površine, te obiteljske kuće i gospodarstva. 

Stoga se s aspekta materijalnih šteta potencijalnih nesreća mogu razmatrati štete na 

nepokretnoj i pokretnoj imovini, odnosno na kućama, osobnim vozilima, poljoprivrednoj 

mehanizaciji, poljoprivrednim kulturama, i dr. U ovoj je procjeni rizik od materijalnih šteta 

iskazan kao vjerojatnost ozbiljnog oštećenja stambenih objekata, jer je upravo ta vrsta 

rizika smatrana najznačajnijom. U pravilu, stambeni objekti predstavljaju veću vrijednost 

od osobnih vozila ili poljoprivredne mehanizacije, a uz to su bitno osjetljiviji na utjecaje 

eksplozije. Pod “ozbiljno oštećenim objektom” podrazumijeva se onaj koji više nije podoban 

(siguran) za stanovanje, a njegova sanacija je neisplativa. Prilikom procjene vjerojatnosti 

oštećenja stambenih objekata pretpostavljeno je da bi svaki objekt koji se nađe zahvaćen 

oblakom pare u trenutku njegovog zapaljenja pretrpio oštećenja koja se mogu smatrati 

ozbiljnima. Osim toga, i ovom je prilikom, kao i kod procjene vjerojatnosti gubitka života, 

usvojena pretpostavka da bi u slučaju eksplozije oblaka pare vjerojatnost ozbiljnog 

oštećenja na točkama s nadtlakom 0,1 bar iznosila O,l odnosno 10%. Uz navedene 

pretpostavke procjena rizika oštećenja stambenih objekata provedena je na identičan način 

kao i procjena rizika gubitka života (vidi Poglavlje 8.1). Rezultati procjene prikazani su u 

Tablicama 7-21 do 7-26 (segmenti utjecaja, doprinosi scenarija ukupnom riziku i ukupni 

rizik za pojedine osi), te na Slici 7-12 (konture rizika). Ako se usporede Slika 7-10 (rizik 

gubitka života) i Slika 7-12 (rizik ozbiljnog oštećenja objekata), može se uočiti da se 

konture rizika iznosa 10" 6 , 10" 7 i 10" 8 u procjeni rizika gubitka života gotovo poklapaju s 

konturama rizika iznosa 10" 5 , 10" 6 i 10" 7 u procjeni rizika od materijalnih šteta. Takav rezultat 

je i trebalo očekivati jer su pretpostavke na kojima su procjene temeljene vrlo slične. 

Razlika je u faktoru 0,125 koji figurira u procjeni individualnog rizika od eksplozije, i koji se 

odnosi na gubitak života u objektu koji je ozbiljno oštećen.U Tablici 7-27 dani su 

podaci o objektima koji su smješteni unutar procijenjenih kontura rizika. Podaci su 

derivirani iz karte tadašnje Geodetske uprave SR Hrvatske mjerila 1:5000 bazirane na 

aerofotogrametrijskom snimanju iz 1979. godine (IG-19,1984). 

Tablica 7-21 Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta - smjer E 

Udaljenost (m) Scenarij Tvar/smjesa Smjer vjetra Rizik (/god) 

Ukupni rizik 

(/god) 

205 B Propan-butan NE 2,08E-07 l,37E-05 


230 B Propan N 5,46E-07 l,34E-05 

240 B Butan SW l,13E-06 l,28E-05 

245 B Butan NW 4,50E-07 l,17E-05 

250 B Propan S 3,98E-07 l,13E-05 

260 B Propan-butan N 9,92E-08 l,09E-05 

267 A Propan - 5,52E-07 l,08E-05 



340 B Propan SW l,25E-06 l,00E-05 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

65/74 

355 B Propan NW 4,97E-07 8,79E-06 

361 B Butan W 3,15E-07 8,29E-06 

370 C Propan W 3,47E-06 7,98E-06 

370 C Butan W 3,15E-06 4,51E-06 

370 C Propan-butan W 6,30E-07 l,36E-06 


380 B Propan-butan NW 9,04E-08 5,01E-07 

452 B Propan W 3,48E-07 4,llE-07 


Tablica 7-22 Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta - smjer SE 

Udaljenost (m) Scenarij Tvar/smjesa Smjer vjetra Rizik (/god) 

Ukupni rizik 

(/god) 

190 C Propan S 3,98E-07 l,64E-05 

200 C Propan-butan E 8,08E-08 l,60E-05 

225 C Propan-butan S 7,20E-08 l,59E-05 

235 C Propan SE 3,48E-07 l,58E-05 

240 C Propan NE l,15E-06 l,55E-05 

245 C Butan N 4,95E-07 l,43E-05 

250 C Butan W 3,15E-07 l,38E-05 

267 A Propan - 5,52E-07 l,35E-05 

270 C Propan-butan SW 2,26E-07 l,30E-05 

275 C Propan-butan NE 2,08E-07 l,28E-05 


300 C Propan NW 4,95E-06 l,24E-05 

300 C Butan NW 4,50E-06 7,49E-06 

300 C Propan-butan NW 9,00E-07 2,99E-06 

326 C Butan NW 4,50E-07 2,09E-06 

345 C Propan N 5,46E-07 l,64E-06 

370 C Propan W 3,48E-07 l,10E-06 

375 C Propan-butan N 9,92E-08 7,49E-07 

390 C Propan-butan W 6,30E-08 6,49E-07 

417 C Propan NW 4,97E-07 5,86E-07 

444 C Propan-butan NW 8,96E-08 8,96E-08 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

66/74 

Tablica 7-23 Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta - smjer S 

Udaljenost 

Ukupni rizik 


(m) 

(/god) 

180 B Propan SE 3,48E-07 l,83E-05 

190 B Propan W 3,48E-07 l,79E-05 

190 B Propan-butan SW 2,26E-07 l,76E-05 



225 B Propan-butan E 8,08E-08 l,72E-05 

240 B Propan E 4,47E-07 l,71E-05 

240 B Butan NE l,04E-06 l,67E-05 

245 B Butan NW 4,48E-07 l,56E-05 

267 A Propan - 5,52E-07 l,52E-05 

270 C Propan N 5,45E-06 l,46E-05 

270 C Butan N 4,95E-06 9,19E-06 

270 C Propan-butan N 9,90E-07 4,24E-06 



311 B Butan N 4,95E-07 3,09E-06 

335 B Propan NE l,15E-06 2,59E-06 

350 B Propan NW 4,97E-07 l,44E-06 



402 B Propan N 5,46E-07 6,46E-07 

429 B Propan-butan N 9,92E-08 9,92E-08 

Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-24 Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta - smjer SW 


Ukupni rizik 

(/god) 

140 B Propan SW l,25E-06 3,27E-05 

140 B Butan SE 3,15E-07 3,14E-05 

170 B Propan-butan SW 2,26E-07 3,llE-05 

176 A Butan - 5,00E-07 3,09E-05 

195 B Propan S 3,98E-07 3,04E-05 

220 B Propan NW 4,97E-07 3,00E-05 


230 C Propan NE l,14E-05 2,94E-05 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

67/74 

230 C Butan NE l,04E-05 l,80E-05 

230 C Propan-butan NE 2,08E-06 7,60E-06 

235 B Butan W 3,15E-07 5,52E-06 

240 B Butan N 4,95E-07 5,20E-06 

245 B Propan SE 3,48E-07 4,71E-06 


267 A Propan - 5,52E-07 4,27E-06 


291 B Butan NE l,04E-06 3,66E-06 


335 B Propan E 4,47E-07 2,52E-06 

345 B Propan N 5,46E-07 2,07E-06 

365 B Propan-butan W 6,30E-08 l,52E-06 

375 B Propan-butan N 9,92E-08 l,46E-06 



Udaljenost 

(m) 

Tablica 7-25 Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta - smjer W 


Ukupni rizik 

(/god) 

330 B Propan SE 3,48E-07 2,30E-06 




382 B Propan E 4,47E-07 5,28E-07 

409 B Propan-butan E 8,08E-08 8,08E-08 

Tablica 7-26 Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta - smjer NW 

Udaljenost 

(m) 


Ukupni rizik 

(/god) 

325 B Propan S 3,98E-07 l,39E-06 

335 B Propan E 4,47E-07 9,93E-07 



372 B Propan SE 3,48E-07 4,llE-07 




POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

68/74 

Slika 7-12: Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja stambenog objekta 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

69/74 

Tablica 7-27 Objekti obuhvaćeni konturama rizika 

Razina rizika Udaljenost od 

Broj ivrsta obuhvaćenih objekata 

ograde 

> 10" 5 25 - 150 m Supermarket, groblje, desetak obiteljskih kuća. 

io- 5 - io- 6 35 - 250 m Nekoliko desetaka obiteljskih kuća. 

io- 6 - io- 7 100 - 300 m Nekoliko desetaka obiteljskih kuća. 

Slika 7-13: Godišnji rizik ozbiljnog oštećenja 

stambenih objekata u odnosu na Ivanić Grad 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

70/74 

7.13 ZAKLJUČAK 

U elaboratu je opisana kvantitativna procjena rizika provedena za Pogon ETAN u Ivanić 

Gradu. Glavni cilj provedbe sastojao se u procijeni rizika za stanovništvo nastanjeno na 

prostoru oko Pogona, i to samo onih rizika koji su vezani za akcidentalna stanja kakva bi 

se s većom ili manjom vjerojatnošću mogla dogoditi. Prema vrsti, analizirani su rizici za ljudsko 

zdravlje i rizici od materijalnih šteta. Rizici za ljudsko zdravlje iskazani su kao vjerojatnosti 

gubitka života pojedinca, a rizici od materijalnih šteta kao vjerojatnosti ozbiljnog oštećenja 

stambenih objekata (oštećenje nakon kojega stambeni objekt nije više siguran za stanovanje, 

a njegov je popravak neisplativ). 

Procjena je provedena prema 5 scenarija nesreće, koji su uključivali zapaljenje ili eksploziju 

tvari ispuštene iz spremnika u okoliš. Posljedice scenarija analizirane su modelima disperzije 

teškog plina sadržanim u računalnom programu ALOHA, kao i uz upotrebu TNT modela 

eksplozije. Procjena frekvencije temeljila se na generičkim podacima o ispuštanjima, te na 

primjeni Analize stabla događaja (ETA). Dobiveni rezultati su prezentirani tablično i grafički, 

profilima i konturama rizika. 

Rezultate procjene generalno se može ocijeniti povoljnima. Individualni rizici za ljudsko 

zdravlje na područjima oko Pogona takvih su iznosa da ih se može smatrati 

prihvatljivima. Izuzetak predstavljaju manja područja udaljena do 100 m od ograde Pogona u 

smjerovima SE, S i SW. Na tim područjima procijenjeni rizici za ljudsko zdravlje prelaze 

vrijednost koja je u ovoj studiji usvojena kao granica prihvatljivosti (10-5 /god). To ne 

znači da bi se rizike na navedenim područjima trebalo smatrati neprihvatljivima, već da je 

potrebno utvrditi može li ih se reducirati pojedinim dodatnim sigurnosnim mjerama 

(tehnološkim, organizacijskim, administrativnim). 

Jedna od karakteristika svake procjene jest prisutnost neodređenosti. Kao najznačajniji 

izvori neodređenosti ove procjene mogu se izdvojiti sljedeći: (1) upotreba generičkih podataka 

o frekvenciji ispuštanja zapaljivih i eksplozivnih tvari iz spremnika u okoliš i (2) korištenje 

relativno starih zemljovida koji se odnose na područje oko Pogona. Neodređenosti vezane uz 

prvi navedeni izvor moglo bi se značajno reducirati uspostavom baze podataka o svim 

neželjenih događajima na Pogonu (neplanirane obustave, "near-miss" događaji, nezgode i 

nesreće). Osim u procjenama ovakvog tipa, podaci iz takve baze nesumnjivo bi se mogli 

iskoristiti i za potrebe unapređenja procesne sigurnosti, zaštite na radu, operativnih 

postupaka, optimiranja remonta i dr. 

Neodređenosti ulaznih podataka koji se u procjeni koriste neizostavno se odražavaju i na 

neodređenost, odnosno pouzdanost konačnih rezultata. Prema načinu tretiranja 

neodređenosti ulaznih podataka provedena procjena se može svrstati u umjereno 

konzervativne. To znači da su vrijednosti ulaznih podataka iz mogućih raspona odabirane tako 

da je vjerojatnije da su procijenjene posljedice, frekvencije i rizici precijenjeni nego da su 

podcijenjeni. Takav je pristup uobičajen u procjenama ovakve svrhe i razine detaljnosti. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

71/74 

7.14 OPIS TEHNIČKIH PARAMETARA I OPREME KORIŠTENE PRI 

OSIGURANJU POSTROJENJA 

Oprema korištena pri osiguranju postrojenja: 

sustav plinodojave, koji se sastoji od 28 mikroprocerski upravljanih mjernih sondi s 

mogućnošću otkrivanja propuštanja metana, propana i butana na 25%-tnoj granici 

eksplozivnosti. Istima se može utvrditi mjesto, vrijeme, i dosegnuti prag koncentracije. 

Instalirani javljači pokrivaju sve bitne dijelove pogona, a uočena prisutnost eksplozivne 

smjese prenosi se u kontrolnu salu. 

velik broj sigurnosnih ventila u postrojenju koji odušuju posude u atmosferu ili u kolektor 

baklje; 

kolektor baklje sa svojim separatorom za spaljivanje ukapljenih ugljikovodika bilo putem 

jama (ukapljeni) ili putem baklje (plinski), dakle, spaljivanje prije ispuštanja u atmosferu; 

velik broj regulacijskih ventila kojima je moguće rasteretiti posude od prevelikog pritiska ili 

razine prije nego reagira sigurnosni ventil; 

postojanje 7 sustava za zaštitu od požara: vanjska i unutrašnja hidrantska mreža s 

bacačima vode; sustav za raspršenu vodu na auto i vagon-pretakalištu; instalacije za 

hlađenje spremnika; instalacije za gašenje požara pjenom; sustav za gašenje požara 

pomoću CO 2 ; sustav za gašenje požara N2; sustav za gašenje požara vodenom parom. 

 

prijenosni i prijevozni vatrogasni aparati za početno gašenje požara 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

72/74 

8 MJERE ZAŠTITE I INTERVENTNE MJERE ZA 

OGRANIČAVANJE POSLJEDICA NESREĆE 

8.1 OPIS OPREME U POSTROJENJU KORIŠTENE ZA OGRANIČAVANJE 

POSLJEDICA VELIKIH NESREĆA 

Postrojenje "Etana" koncipirano je tako da je njegova sigurnost obuhvaćena shut-down 

sustavom koji u kritičnim stanjima na pojedinim dijelovima postrojenja od vitalne važnosti 

izbacuje postrojenje iz rada, sekcionira ga automatski sekcijskim ventilima, štiti postrojenje 

od visokih temperatura, niskih temperatura, visokih ili niskih razina u pojedinim posudama 

te visokih ili niskih tlakova, rasterećuje ga putem kolektora baklje, razdvaja ukapljene od 

plinovitih ugljikovodika i spaljuje ih putem jame ili baklje. Dakle, ovim sustavom se štite ljudi i 

oprema od mogućih pogrešaka koje bi mogle izazvati velike materijalne štete. Pored shutdown 

sustava koji automatski štiti postrojenje, moguće je iz kontrolne sale i ručno pokrenuti 

postupak shut-down, zaustaviti postrojenje i svu količinu plina poslati mimo prerade tzv. bypass 

vodom direktno u distribuciju. 

Sve informacije dovedene su u kontrolnu salu putem registratora, regulatora, indikatora i 

postoji mogućnost daljinskog upravljanja i sekcioniranja pojedinih dijelova postrojenja u 

slučaju havarije na opremi. 

8.2 ORGANIZACIJA UZBUNJIVANJA I INTERVENCIJA 

Ustrojstvo motrenja, javljanja i uzbunjivanja o opasnostima na Pogonu Etan obavlja se u toku 

24- satnog radnog vremena vezano za tehnološki proces od strane zaštitara, profesionalnih 

vatrogasaca i zaposlenika pogona. 

Uočene i dojavljene događaje zaposlenici dojavljuju dežurnom osoblju a ono prosljeđuje 

događaj, prema vlastitoj procjeni, službama unutar INE ili nadležnim državnim tijelima kako 

bi osigurali potrebnu dodatnu pomoć MUP-a odnosno PVP-a. 

Sustav motrenja, javljanja i uzbunjivanja o opasnostima na Pogonu detaljno je obrađen 

Planom zaštite od požara, a sustav obavještavanja u dokumentu Postupak pripravnosti i 

odziva kod izvanrednih događaja u SD Naftaplin i Uputom o izvješćivanju o izvanrednim 

događajima u SD Naftaplin koji propisuje dio ustroja motrenja, javljanja i uzbunjivanja na 

razini INA - Industrija nafte d.d. 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

73/74 

8.2.1 POPIS TELEFONSKIH BROJEVA 



POGON ETAN 

Oznaka: 

07-05-01-001/10 

Izdanje: 

00 

Strana: 

74/74 

8.3 OPIS VANJSKIH I UNUTRAŠNJIH RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA 

Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti od požara N.N., br: 58/93, 33/05, 107/07, 38/09 i 92/10., 

članka 3. Pravilnika o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara, točke 6.2 (2) 

Pravilnika o osnovama zaštite od požara u INA industrija nafte d.d. te članka 9. Pravilnika o 

zaštiti od požara u SD Naftaplin, upravitelj Pogona Etan donio je opći akt: PRAVILNIK O 

ZAŠTITI OD POŽARA NA POGONU ETAN. 

Ovim Pravilnikom zaštite od požara uređena je provedba, organizacija i unapređenje zaštite 

od požara na Pogonu Etan s ciljem utvrđivanja pitanja od značaja za sprječavanje požara i 

drugih nesreća, te gubitka ili oštećenja sredstava za rad i zaštitu života i zdravlja ljudi i 

imovine ugrožene požarom. 

Pogon Etan je temeljem Pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora 

u kategorije ugroženosti od požara kategoriziran u II a kategoriju ugroženosti od požara. U 

skladu s tim na pogonu je stalno zaposlena stručna osoba za provođenje preventivnih mjera 

zaštite od požara s položenim stručnim ispitom te tri profesionalna vatrogasca u smjeni što je u 

skladu s rješenjem MUP-a. 

U slučaju većeg poremećaja u tehnološkom procesu ili nastanka opasnosti od širenja požara 

ili eksplozije, upravitelj Pogona poziva SINACO d.o.o. odnosno ugovorene JVP i DVD 

postrojbe koje osiguravaju dovoljan broj vatrogasaca i opreme za slučaj incidenta, 

odnosno poduzimaju sve radnje potrebne za rukovođenje gašenjem i sprječavanjem 

širenja požara ili eksplozije. 

Na temelju članka 61. Zakona o zaštiti na radu N.N., br: 59/96,94/96,114/03, 86/08, 116/08. i 

75/09.članka 18. Zakona o zaštiti i spašavanju N.N., br: 174/04,79/07, te članka 40. Pravilnika 

o zaštiti na radu u SD Naftaplinu 0342-014-04 od 13.02.07., upravitelj Pogona donio je: 

PLAN EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA U SLUČAJU IZVANREDNIH DOGAĐAJA NA 

POGONU "ETAN" - IVANIĆ GRAD 

Prema ovom Planu organizira se i osigurava provođenje evakuacije i spašavanja zaposlenika 

i pučanstva ugroženog u slučaju izvanrednog događaja na Pogonu Etan Ivanić Grad.Postrojba 

za spašavanje dijeli se na ekipe. Ekipe se sastoje od najmanje tri člana uključujući i vođu 

ekipe i njegovog zamjenika. Ako u akciji spašavanja sudjeluje samo jedna ekipa, ona mora imati 

najmanje pet članova. U ekipi su zastupljene elektro, strojarska i rudarska struka te 

zaposlenici osposobljeni za pružanje prve pomoći. Na Pogonu Etan za evakuaciju i spašavanje 

osposobljeno je ukupno 9 radnika.

IzvjeÅ¡Äe o sigurnosti - Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode RH

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

IzvjeÅ¡Äe o sigurnosti - Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode RH