Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
4<br />
Standardne vijesti u ljetnim<br />
izdanjima dnevnih novina su<br />
one koje govore o neodgovornim<br />
novopečenim “kapetanima” manjih<br />
jedrilica i motornih brodica, koji se<br />
nepromišljeno otisnu s hrvatske<br />
obale u ralje bure, juga i nekontrolirane<br />
velebne sile Jadranskog mora.<br />
One druge vijesti koje zasada nisu<br />
toliko česte su izvještaji o pomorskim<br />
nezgodama i nesrećama, iako se<br />
afirmiranjem <strong>Hrvatske</strong> u Europsku<br />
Uniju očekuje porast pomorskog<br />
prometa, a s tim i neželjenih<br />
kalvarija u istome. Početkom tekuće<br />
godine je održano javno krštenje<br />
novog Hrvatskog sustava nadzora i<br />
upravljanja pomorskim prometom,<br />
radarski sustav vrijedan 5 milijuna<br />
eura kojega je sa 75% odnosno 3,7<br />
milijuna eura financirala Europska<br />
unija dok je preostali dio financiran<br />
iz državnog proračuna Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong>. Zapitali smo se tko je<br />
odgovoran za upravljanje istim<br />
Za uporabu ovog sustava nadležna<br />
je Služba nadzora i upravljanja<br />
pomorskim prometom, koja je<br />
također uspostavljena u sklopu istog<br />
projekta uz ukupno financiranje od<br />
strane Europske unije od 1,1 milijun<br />
eura. Zaposlenike Službe, njih 32,<br />
za korištenje VTMIS-a educirali<br />
su predstavnici Finske pomorske<br />
administracije, Talijanske pomorske<br />
administracije i Švedske pomorske<br />
administracije zahvaljujući<br />
twinning programu. No prije nego<br />
li krenemo s pričom o novom<br />
sustavu i osobama koje upravljaju<br />
istim, podsjetimo se osnovnim<br />
činjenicama i ustroja na kojemu<br />
počiva sigurnost u Jadranskom<br />
moru:<br />
Služba traganja i spašavanja u<br />
RH sastoji se od Stožera službe<br />
traganja i spašavanja, Nacionalne<br />
središnjice za usklađivanje<br />
traganja i spašavanja na<br />
moru, podsredišnjica traganja<br />
i spašavanja (lučke kapetanije<br />
Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik,<br />
Split, Ploče i Dubrovnik), obalnih<br />
promatračkih jedinica (lučke<br />
ispostave svih lučkih kapetanija<br />
+ obalne radio postaje + čuvani<br />
svjetionici + motrilačke postaje<br />
<strong>Hrvatske</strong> ratne mornarice), te<br />
jedinica traganja i spašavanja<br />
(pomorske, zrakoplovne i kopnene<br />
jedinice). Nacionalni<br />
kontrolni centar smješten je u<br />
novouređenim prostorijama u<br />
zgradi Lučke Kapetanije Rijeka, u<br />
istom dijelu zgrade kao i Nacionalna<br />
središnjica - MRCC Rijeka,<br />
što je uobičajeno i u svijetu, zbog<br />
međusobne povezanosti opreme<br />
i zadaća.<br />
Sredinom veljače smo stoga<br />
odlučili posjetiti kapetana Eda<br />
Šarunića, ravnatelja Nacionalne<br />
središnjice za usklađivanje<br />
traganja i spašavanja na moru<br />
sa sjedištem u Rijeci, koji je<br />
zajedno sa svoja 23 suradnika u<br />
siječnju javnosti predstavio, ali<br />
i konačno pokrenuo novi sustav<br />
nadzora na Jadranu, kakvoga<br />
kažu imaju samo jake pomorske<br />
zemlje. Naime, riječ je o tkz.<br />
VTMIS (vessel traffic monitoring<br />
and information system)<br />
sustavu nadzora i upravljanja<br />
pomorskim prometom, kojega<br />
definiramo kao složeni tehnički i<br />
Lučka kapetanija Rijeka<br />
informacijski sustav namijenjen<br />
praćenju, upravljanju i organizaciji<br />
cjelokupnog pomorskog<br />
prometa u unutarnjim morskim<br />
vodama, teritorijalnom moru i<br />
zaštićenom ekološko-ribolovnom<br />
pojasu Republike <strong>Hrvatske</strong> koji<br />
se sastoji od pomorskog obalnog<br />
sustava automatske identifikacije<br />
brodova (Coastal Automated<br />
Identification of Ships System),<br />
pomorskog radarskog sustava<br />
(VTS Radar System), pomorskog<br />
radio-komunikacijskog sustava,<br />
te drugih sustava kojima se<br />
osigurava uvid u plovidbene<br />
okolnosti na moru i ostvaruje<br />
interakcija s učesnicima pomorskog<br />
prometa.<br />
Povijesno, sustav je nastao nakon<br />
što je Europska Unija, poučena<br />
iskustvima nesreća sa tankerima<br />
“PRESTIGE” i “ERIKOM”, usvojila<br />
Direktivu 2002/59, koja ima za svrhu<br />
uspostavu sustava kojim se želi<br />
imati kontrola nad prijevozom opasnih<br />
i onečišćujućih tereta i kojom<br />
se traži uspostava VTMIS (vessel<br />
traffic monitoring and information<br />
system) sustava u zemljama<br />
članicama Unije.<br />
Glavne zadaće sustava su :<br />
• Poboljšanje sigurnosti plovidbe<br />
• Sprječavanje onečišćenja<br />
• Potpora službi traganja<br />
i spašavanja na moru<br />
(MRCC Rijeka)<br />
• Potpora kod intervencija<br />
u slučaju onečišćenja<br />
• Potpora kod istrage pomorskih<br />
nesreća i izvora onečišćenja<br />
(VTS sustav ima mogućnost<br />
pohrane slike pomorskog<br />
prometa i ostalih podataka)<br />
• Potpora ostalim državnim<br />
tijelima pri obavljanju<br />
svakodnevnih zadaća iz<br />
područja njihovih nadležnosti<br />
• Razvijanje informacijskog<br />
sustava o pomorskom prometu,<br />
trenutno DOB (dolasci-odlasci<br />
brodova), kasnije priključenje<br />
SafeSeaNet sustavu<br />
• podrška pridruženim<br />
službama (Peljari, Tegljači,<br />
Agencije, Lučke uprave, ostali)<br />
Organizacijski i tehnički<br />
najsloženiji dio sustava je VTS<br />
(Vessel Traffic Service) koji<br />
sustavom senzora i informatičkim<br />
sustavom održava sliku pomorskog<br />
prometa o području nadležnosti<br />
koordinator Ivo Šantić na svojem radnom mjestu<br />
Sustav nadzora i<br />
upravljanja pomorskim<br />
prometom<br />
Republike <strong>Hrvatske</strong>. Senzorski<br />
dio se temelji na sustavu obalnih<br />
radarskih postaja, AIS sustavu<br />
baznih stanica, sustavu pomorskih<br />
radio komunikacija, kamerama,<br />
meteo i oceanografskim<br />
senzorima. Slika je integrirana od<br />
podataka sa radara i AIS-a i prikaz<br />
je u realnom vremenu. Sustav<br />
je u probnom radu, nije potpuno<br />
operativan, zbog nedovršenosti,<br />
ali to bi trebalo biti riješeno<br />
tijekom ove godine. Izgrađeno<br />
je i operativno svih 10 radarskih<br />
postaja. AIS je u potpunosti dovršen<br />
(ima 17 baznih postaja).<br />
Igor Glavičić i Ivan Šantić su u<br />
riječkom uredu tkz. VTS (Vessel<br />
traffic Service) i SAR (Search and<br />
rescue) koordinatori koji imaju<br />
napornu satnicu zbog nedostatka<br />
radne snage; smjene traju po 12<br />
sati, u svakoj radi 5 ili 6 dežurnih<br />
radnika na 6 operativnih konzola,<br />
iako bi po propisima na svakoj<br />
konzoli trebalo biti aktivnih 3<br />
koordinatora. Trenutnih natječaja za<br />
popunjavanje radnih mjesta nema,<br />
iako kažu koordinatori, pitanje je<br />
vremena kada će se otvoriti pozicije<br />
za sve one koji su proveli radni vijek<br />
u zapovjedničkom ili časničkom<br />
kadru, što je ujedno i jedan od<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
uvjeta za zapošljavanje u Centrima<br />
za nadzor pomorskog prometa. VTS<br />
centri su smješteni u Rijeci, Splitu i<br />
Dubrovniku i ustrojeni su kroz jedan<br />
nacionalni kontrolni centar (NCC)<br />
– Rijeka i dva regionalna kontrolna<br />
centra (RCC) – Split i Dubrovnik. U<br />
Dubrovniku su postavljene 2, a u<br />
Splitu 3 nadzorne konzole, no mjesta<br />
za nadogradnju u cjelokupnom<br />
sustavu na Jadranu je još mnogo.<br />
Naime posla je još dosta, napominje<br />
Šantić, čeka se postavljanje radio<br />
i meteoroloških stanica koje će<br />
biti integrirani u radarski sustav<br />
nadzora pomorskog prometa.<br />
Osnovna svrha ovakvog sustava<br />
praćenja je u našem moru sigurnost,<br />
jer kažu ekonomske vrijednosti<br />
zasad nema. Takav sustav<br />
funkcionira primjerice u Rotterdamu<br />
gdje je u pristaništima velika<br />
“gužva” zbog čega je VTS sustav<br />
svakodnevna potreba. U nas je<br />
sustav nadzora prvenstveno način<br />
spriječavanja nezgoda i nesreća<br />
na moru, ali i način za radarsko<br />
praćenje svih plovila koja ulaze u<br />
naše teriotorijalne vode.<br />
Situacije poput kalvarije “Marka<br />
Pola” nažalost nije moguće izbjeći<br />
jer kako kažu to niti jedan VTS<br />
sustav na svijetu još uvijek ne može.<br />
No operateri u službi će učiniti sve<br />
da se takvi scenariji ne ponavljaju,<br />
ravnatelj Nacionalne središnjice kap. Edo Šarunić<br />
novouređeni prostor za<br />
24-satni nadzor prometa<br />
u Jadranskom moru<br />
a činjenica da pomorci znaju da<br />
su za cijelo vrijeme plovidbe pod<br />
radarskim nadzorom dokazano<br />
smanjuje ljudski faktor pogreške u<br />
pomorskim nezgodama i smanjuje<br />
“neodgovorno” ponašanje <strong>pomoraca</strong><br />
u plovidbi područjem koje je pod<br />
stalnim nadzorom.<br />
Kapetan Šarunić je već desetu<br />
godinu zaredom ravnatelj Nadzornog<br />
centra i kako kaže, posla<br />
je puno, a biti će ga još i više.<br />
<strong>Pomorski</strong> promet je u porastu,<br />
nautički turizam također, a telefon<br />
za hitne slučajeve na moru<br />
(9155) sve češće zvoni...Pitamo se<br />
kakav bi scenarij bio da još uvijek<br />
u hrvatskim lukama stoji onakav<br />
<strong>broj</strong> brodova kao u neka stara<br />
vremena... • (bm)