29.01.2015 Views

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

4<br />

Standardne vijesti u ljetnim<br />

izdanjima dnevnih novina su<br />

one koje govore o neodgovornim<br />

novopečenim “kapetanima” manjih<br />

jedrilica i motornih brodica, koji se<br />

nepromišljeno otisnu s hrvatske<br />

obale u ralje bure, juga i nekontrolirane<br />

velebne sile Jadranskog mora.<br />

One druge vijesti koje zasada nisu<br />

toliko česte su izvještaji o pomorskim<br />

nezgodama i nesrećama, iako se<br />

afirmiranjem <strong>Hrvatske</strong> u Europsku<br />

Uniju očekuje porast pomorskog<br />

prometa, a s tim i neželjenih<br />

kalvarija u istome. Početkom tekuće<br />

godine je održano javno krštenje<br />

novog Hrvatskog sustava nadzora i<br />

upravljanja pomorskim prometom,<br />

radarski sustav vrijedan 5 milijuna<br />

eura kojega je sa 75% odnosno 3,7<br />

milijuna eura financirala Europska<br />

unija dok je preostali dio financiran<br />

iz državnog proračuna Republike<br />

<strong>Hrvatske</strong>. Zapitali smo se tko je<br />

odgovoran za upravljanje istim<br />

Za uporabu ovog sustava nadležna<br />

je Služba nadzora i upravljanja<br />

pomorskim prometom, koja je<br />

također uspostavljena u sklopu istog<br />

projekta uz ukupno financiranje od<br />

strane Europske unije od 1,1 milijun<br />

eura. Zaposlenike Službe, njih 32,<br />

za korištenje VTMIS-a educirali<br />

su predstavnici Finske pomorske<br />

administracije, Talijanske pomorske<br />

administracije i Švedske pomorske<br />

administracije zahvaljujući<br />

twinning programu. No prije nego<br />

li krenemo s pričom o novom<br />

sustavu i osobama koje upravljaju<br />

istim, podsjetimo se osnovnim<br />

činjenicama i ustroja na kojemu<br />

počiva sigurnost u Jadranskom<br />

moru:<br />

Služba traganja i spašavanja u<br />

RH sastoji se od Stožera službe<br />

traganja i spašavanja, Nacionalne<br />

središnjice za usklađivanje<br />

traganja i spašavanja na<br />

moru, podsredišnjica traganja<br />

i spašavanja (lučke kapetanije<br />

Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik,<br />

Split, Ploče i Dubrovnik), obalnih<br />

promatračkih jedinica (lučke<br />

ispostave svih lučkih kapetanija<br />

+ obalne radio postaje + čuvani<br />

svjetionici + motrilačke postaje<br />

<strong>Hrvatske</strong> ratne mornarice), te<br />

jedinica traganja i spašavanja<br />

(pomorske, zrakoplovne i kopnene<br />

jedinice). Nacionalni<br />

kontrolni centar smješten je u<br />

novouređenim prostorijama u<br />

zgradi Lučke Kapetanije Rijeka, u<br />

istom dijelu zgrade kao i Nacionalna<br />

središnjica - MRCC Rijeka,<br />

što je uobičajeno i u svijetu, zbog<br />

međusobne povezanosti opreme<br />

i zadaća.<br />

Sredinom veljače smo stoga<br />

odlučili posjetiti kapetana Eda<br />

Šarunića, ravnatelja Nacionalne<br />

središnjice za usklađivanje<br />

traganja i spašavanja na moru<br />

sa sjedištem u Rijeci, koji je<br />

zajedno sa svoja 23 suradnika u<br />

siječnju javnosti predstavio, ali<br />

i konačno pokrenuo novi sustav<br />

nadzora na Jadranu, kakvoga<br />

kažu imaju samo jake pomorske<br />

zemlje. Naime, riječ je o tkz.<br />

VTMIS (vessel traffic monitoring<br />

and information system)<br />

sustavu nadzora i upravljanja<br />

pomorskim prometom, kojega<br />

definiramo kao složeni tehnički i<br />

Lučka kapetanija Rijeka<br />

informacijski sustav namijenjen<br />

praćenju, upravljanju i organizaciji<br />

cjelokupnog pomorskog<br />

prometa u unutarnjim morskim<br />

vodama, teritorijalnom moru i<br />

zaštićenom ekološko-ribolovnom<br />

pojasu Republike <strong>Hrvatske</strong> koji<br />

se sastoji od pomorskog obalnog<br />

sustava automatske identifikacije<br />

brodova (Coastal Automated<br />

Identification of Ships System),<br />

pomorskog radarskog sustava<br />

(VTS Radar System), pomorskog<br />

radio-komunikacijskog sustava,<br />

te drugih sustava kojima se<br />

osigurava uvid u plovidbene<br />

okolnosti na moru i ostvaruje<br />

interakcija s učesnicima pomorskog<br />

prometa.<br />

Povijesno, sustav je nastao nakon<br />

što je Europska Unija, poučena<br />

iskustvima nesreća sa tankerima<br />

“PRESTIGE” i “ERIKOM”, usvojila<br />

Direktivu 2002/59, koja ima za svrhu<br />

uspostavu sustava kojim se želi<br />

imati kontrola nad prijevozom opasnih<br />

i onečišćujućih tereta i kojom<br />

se traži uspostava VTMIS (vessel<br />

traffic monitoring and information<br />

system) sustava u zemljama<br />

članicama Unije.<br />

Glavne zadaće sustava su :<br />

• Poboljšanje sigurnosti plovidbe<br />

• Sprječavanje onečišćenja<br />

• Potpora službi traganja<br />

i spašavanja na moru<br />

(MRCC Rijeka)<br />

• Potpora kod intervencija<br />

u slučaju onečišćenja<br />

• Potpora kod istrage pomorskih<br />

nesreća i izvora onečišćenja<br />

(VTS sustav ima mogućnost<br />

pohrane slike pomorskog<br />

prometa i ostalih podataka)<br />

• Potpora ostalim državnim<br />

tijelima pri obavljanju<br />

svakodnevnih zadaća iz<br />

područja njihovih nadležnosti<br />

• Razvijanje informacijskog<br />

sustava o pomorskom prometu,<br />

trenutno DOB (dolasci-odlasci<br />

brodova), kasnije priključenje<br />

SafeSeaNet sustavu<br />

• podrška pridruženim<br />

službama (Peljari, Tegljači,<br />

Agencije, Lučke uprave, ostali)<br />

Organizacijski i tehnički<br />

najsloženiji dio sustava je VTS<br />

(Vessel Traffic Service) koji<br />

sustavom senzora i informatičkim<br />

sustavom održava sliku pomorskog<br />

prometa o području nadležnosti<br />

koordinator Ivo Šantić na svojem radnom mjestu<br />

Sustav nadzora i<br />

upravljanja pomorskim<br />

prometom<br />

Republike <strong>Hrvatske</strong>. Senzorski<br />

dio se temelji na sustavu obalnih<br />

radarskih postaja, AIS sustavu<br />

baznih stanica, sustavu pomorskih<br />

radio komunikacija, kamerama,<br />

meteo i oceanografskim<br />

senzorima. Slika je integrirana od<br />

podataka sa radara i AIS-a i prikaz<br />

je u realnom vremenu. Sustav<br />

je u probnom radu, nije potpuno<br />

operativan, zbog nedovršenosti,<br />

ali to bi trebalo biti riješeno<br />

tijekom ove godine. Izgrađeno<br />

je i operativno svih 10 radarskih<br />

postaja. AIS je u potpunosti dovršen<br />

(ima 17 baznih postaja).<br />

Igor Glavičić i Ivan Šantić su u<br />

riječkom uredu tkz. VTS (Vessel<br />

traffic Service) i SAR (Search and<br />

rescue) koordinatori koji imaju<br />

napornu satnicu zbog nedostatka<br />

radne snage; smjene traju po 12<br />

sati, u svakoj radi 5 ili 6 dežurnih<br />

radnika na 6 operativnih konzola,<br />

iako bi po propisima na svakoj<br />

konzoli trebalo biti aktivnih 3<br />

koordinatora. Trenutnih natječaja za<br />

popunjavanje radnih mjesta nema,<br />

iako kažu koordinatori, pitanje je<br />

vremena kada će se otvoriti pozicije<br />

za sve one koji su proveli radni vijek<br />

u zapovjedničkom ili časničkom<br />

kadru, što je ujedno i jedan od<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

uvjeta za zapošljavanje u Centrima<br />

za nadzor pomorskog prometa. VTS<br />

centri su smješteni u Rijeci, Splitu i<br />

Dubrovniku i ustrojeni su kroz jedan<br />

nacionalni kontrolni centar (NCC)<br />

– Rijeka i dva regionalna kontrolna<br />

centra (RCC) – Split i Dubrovnik. U<br />

Dubrovniku su postavljene 2, a u<br />

Splitu 3 nadzorne konzole, no mjesta<br />

za nadogradnju u cjelokupnom<br />

sustavu na Jadranu je još mnogo.<br />

Naime posla je još dosta, napominje<br />

Šantić, čeka se postavljanje radio<br />

i meteoroloških stanica koje će<br />

biti integrirani u radarski sustav<br />

nadzora pomorskog prometa.<br />

Osnovna svrha ovakvog sustava<br />

praćenja je u našem moru sigurnost,<br />

jer kažu ekonomske vrijednosti<br />

zasad nema. Takav sustav<br />

funkcionira primjerice u Rotterdamu<br />

gdje je u pristaništima velika<br />

“gužva” zbog čega je VTS sustav<br />

svakodnevna potreba. U nas je<br />

sustav nadzora prvenstveno način<br />

spriječavanja nezgoda i nesreća<br />

na moru, ali i način za radarsko<br />

praćenje svih plovila koja ulaze u<br />

naše teriotorijalne vode.<br />

Situacije poput kalvarije “Marka<br />

Pola” nažalost nije moguće izbjeći<br />

jer kako kažu to niti jedan VTS<br />

sustav na svijetu još uvijek ne može.<br />

No operateri u službi će učiniti sve<br />

da se takvi scenariji ne ponavljaju,<br />

ravnatelj Nacionalne središnjice kap. Edo Šarunić<br />

novouređeni prostor za<br />

24-satni nadzor prometa<br />

u Jadranskom moru<br />

a činjenica da pomorci znaju da<br />

su za cijelo vrijeme plovidbe pod<br />

radarskim nadzorom dokazano<br />

smanjuje ljudski faktor pogreške u<br />

pomorskim nezgodama i smanjuje<br />

“neodgovorno” ponašanje <strong>pomoraca</strong><br />

u plovidbi područjem koje je pod<br />

stalnim nadzorom.<br />

Kapetan Šarunić je već desetu<br />

godinu zaredom ravnatelj Nadzornog<br />

centra i kako kaže, posla<br />

je puno, a biti će ga još i više.<br />

<strong>Pomorski</strong> promet je u porastu,<br />

nautički turizam također, a telefon<br />

za hitne slučajeve na moru<br />

(9155) sve češće zvoni...Pitamo se<br />

kakav bi scenarij bio da još uvijek<br />

u hrvatskim lukama stoji onakav<br />

<strong>broj</strong> brodova kao u neka stara<br />

vremena... • (bm)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!