29.01.2015 Views

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Nezavisno glasilo<br />

<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

br. 65 veljača 2011 godina 17<br />

Struka - za,<br />

politika - protiv<br />

„Bez obzira na vaše argumente koje smo pomno<br />

razmotrili i bez obzira na razumijevanje koje<br />

imamo, ne možemo vaše prijedloge uvažiti.”<br />

str.2<br />

Brod arestiran, posada<br />

repatrirana<br />

Trgovački sud u Rijeci je na prijedlog posade<br />

zabranio isplovljavanje broda „Generoso“ dok<br />

posada ne dobije zaostale plaće<br />

str.3<br />

Posebni programi za<br />

članove SPH<br />

SPH i Terme Selce potpisali ugovor o medicinskoj<br />

rehabilitaciji pod posebnim uvjetima za<br />

pomorce<br />

str.7<br />

Izbori za Radnička vijeća 2011<br />

Sudjelovati<br />

znači utjecati !<br />

str.8-9<br />

Nasilje na<br />

brodovima<br />

- sve više<br />

slučajeva<br />

str.10<br />

Traži se<br />

početak<br />

pregovora s<br />

Jadrolinijom<br />

str.5<br />

Ne<br />

mijenja<br />

se status<br />

<strong>pomoraca</strong><br />

str.5<br />

Slučajevi: Maruba i Alpex, „Sol Trader“ i „Swift Split / Manjak časnika! / Alternativno obrazovanje / Šaljite pismo svojoj vladi


2<br />

Uvodnik<br />

Bio je 8. mart…<br />

Sa zakašnjenjem svim<br />

ženama sve što si same<br />

zaželjeti mogu…<br />

Mirovina za pomorce: politika<br />

kaže – ne. Struka kaže- da.<br />

Naravno, politika ne izrađuje<br />

elaborat kojim bi pobila<br />

struku već „politički“ odbijanje<br />

obrazlaže „demografskim<br />

promjenama“. Raditi do …<br />

Bilo je osam Rusa… Repatrirani<br />

su s M. Lošinja u svoja<br />

prebivališta uz nemalo problema:<br />

vize, zrakoplovne karte,<br />

kombi, prtljaga … Nisu očekivali<br />

minibus, spavanje i večera u<br />

Rijeci, hrana za dan leta. Pitali da<br />

li ima još napuštenih <strong>pomoraca</strong><br />

u Hrvatskoj. Srećom nema.<br />

U Sloveniji zbrka oko hrvatskog<br />

broda: prodaje ga Ministarstvo<br />

za promet (država), a<br />

ne sud. Početna cijena minimalna-<br />

onoliko koliki su njihovi<br />

troškovi. Hrvatski pomorci<br />

izgleda da se baš neće namiriti.<br />

U Dubrovniku maturanti na<br />

cruiseru (objavljujemo tekst i<br />

sliku) i uspostavljamo suradnju.<br />

SPH će s maturantima imati<br />

susret kako bi se upoznali s<br />

radom sindikata.<br />

Argentinska kompanija<br />

Maruba ima financijskih<br />

problema – hrvatski pomorci<br />

nemaju plaće. Krajnji korisnik<br />

uvijek nastrada…Ako prodaju<br />

brod, do 15. ožujka će isplatiti<br />

tri prošlogodišnje plaće. O<br />

ovogodišnjim plaćama još<br />

nema govora.<br />

Alternativno obrazovanje<br />

kreće, pa stane… Neki fakulteti<br />

nemaju dozvolu od nekoga<br />

iznad sebe unutar akademske<br />

zajednice. Polemizira se<br />

i dalje: zašto nekome sa šest<br />

mjeseci tečaja povjeriti brod od<br />

nekoliko stotina milijuna, a ne<br />

vode računa o pomorskoj školi i<br />

praksi u svojstvu časnika…<br />

Do 2015. godine manjkati će<br />

oko dva posto časnika: trebat<br />

će 637.000, a nuditi će se samo<br />

624.000. Za ostalu posadu<br />

nema problema. Najviše<br />

časnika (184.000) dolazi iz<br />

zemalja OECD-a i zemalja<br />

Dalekog istoka.<br />

Dobre vijesti: stižu novi<br />

brodovi. Uljanik plovidba je<br />

preuzela „Pomer“, gradi se još<br />

jedan kemikalac, a u Puli su<br />

naručili 4 bulka. Tankerska će<br />

uskoro preuzeti „Velebit“, pa<br />

još jedan kemikalac. Atlantska<br />

gradi šest, sedam brodova,<br />

Jadroplov će graditi dva bulka,<br />

Lošinjska nešto kupuje kao i<br />

Jadrolinija…<br />

Biti će izbori za Radnička<br />

vijeća. Krajem ožujka (kako<br />

gdje), pozivamo članove SPH da<br />

se odazovu izborima i glasuju<br />

za liste SPH (tamo gdje ih ima).<br />

„Naime, bez obzira na<br />

vaše argumente koje<br />

smo pomno razmotrili<br />

i bez obzira na razumijevanju<br />

koje za to imamo,<br />

napominjemo da ne<br />

možemo vaše prijedloge<br />

uvažiti sukladno nepovoljnim<br />

gospodarskim<br />

prilikama i demografskim<br />

promjenama…“<br />

Tako, zimeđu ostaloga, piše<br />

osmoga veljače državni<br />

tajnik u Ministarstvu gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva Krešimir<br />

Rožman još jednom odbijajući<br />

prijedlog MMPI i socijalnih<br />

partnera o uvođenju staža osiguranja<br />

s povećanim trajanjem za<br />

pomorce.<br />

Nakon toga, novi sastanak<br />

socijalnih partnera i novi prijedlog<br />

odredbe članka Zakona o<br />

izmjenama i dopunama Pomorskog<br />

zakonika kojim se predviđa<br />

Slučajevi<br />

Maruba<br />

i Alpex<br />

duguju<br />

gotovo<br />

milijun<br />

dolara<br />

Mirovina za pomorce<br />

uređivanje životne dobi za<br />

odlazak <strong>pomoraca</strong> u mirovinu:<br />

1. Osiguraniku-članu posade<br />

broda dobna granica za stjecanje<br />

prava na starosnu mirovinu sukladno<br />

propisu koji uređuje mirovinsko<br />

osiguranje je 60 godina uz uvjet<br />

da je ostvario najmanje 15 godina<br />

staža osiguranja na ukrcaju kao<br />

član posade broda u međunarodnoj<br />

i nacionalnoj plovidbi.<br />

2. Svota mirovine određuje<br />

se primjenom polaznog faktora<br />

sukladno propisu koji uređuje<br />

mirovinsko osiguranje.<br />

U svom pisanom očitovanju SPH<br />

je naglasio da primarno podržava<br />

Pedesetak hrvatskih <strong>pomoraca</strong><br />

koji su plovili ili se još uvijek<br />

nalaze na brodovima argentinskog<br />

brodara Maruba Empresa de<br />

Navegacion Maritime potražuje<br />

svoje plaće koje im nisu isplaćene<br />

od rujna prošle godine. Samo za tri<br />

prošlogodišnja mjeseca dug prema<br />

brodarima iznosi 515.942,17<br />

dolara s time da oni koji se nalaze<br />

na brodu potražuju plaće već i za<br />

dva ovogodišnja mjeseca.<br />

Hrvatski pomorci plovili su<br />

isključivo na samo tri bulkcarriera<br />

argentinskog brodara- „Zonda“,<br />

„Sampan“ i „Samutra“ i svi su<br />

ukrcani preko agencije Alpex iz<br />

Austrije.<br />

S obzirom da je SPH ultimativno<br />

zatražio isplatu barem dijela plaća,<br />

Maruba je najavila da će isplatiti<br />

plaće za tri prošlogodišnja mjeseca<br />

do 15. ožujka te najavila prodaju<br />

najmanje jednog od tri spomenuta<br />

broda. To znači da će dio hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> prodajom broda ostati<br />

bez radnih mjesta.<br />

Agencija Alpex čini sve što može<br />

kako bi se potraživanja naplatila,<br />

ali tvrde da su nemoćni, jer<br />

se Maruba nalazi u financijskim<br />

problemima. U rješavanje problema<br />

neisplate plaća angažirani<br />

su i ITF inspektori u Argentini.<br />

SPH je u svom zahtjevu za žurnom<br />

isplatu naglasio da je ugrožena<br />

egzistencija velikog <strong>broj</strong>a hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> i njihovih obitelji zbog<br />

dospjelih obveza koje ne mogu<br />

ispuniti (neplaćeni računi, obvezni<br />

doprinosi, porez…).<br />

„Sol Trader“<br />

Slovenija<br />

prodaje<br />

napušteni<br />

hrvatski<br />

brod<br />

Slovensko Ministarstvo za<br />

promet je 16. veljače najavilo<br />

sudsku prodaju motornog broda<br />

„Sol Trader“ (Val Management Co.<br />

Ltd. iz Rijeke) koji je plovio pod<br />

prijedlog teksta koji je bio dogovoren<br />

krajem prošle godine (staž<br />

osiguranja s povećanim trajanjem)<br />

kojeg je, unatoč pozitivnom<br />

glasu struke, politika odbila. No,<br />

SPH,iako nevoljko, može podržati<br />

posljednji prijedlog svjestan<br />

činjenice da je u ovom trenutku<br />

vrijeme najveći protivnik (najava<br />

izmjena i dopuna Pomorskog<br />

zakonika na proljetnoj sjednici<br />

Sabora). SPH predlaže alternativni<br />

prijedlog:<br />

1. Iznimno od uvjeta za<br />

ostvarivanje prava na mirovinu<br />

prema Zakonu o mirovinskom<br />

osiguranju, osiguranik-član posade<br />

broda može ostvariti mirovinu<br />

pomorca s navršenih 60 godina<br />

zastavom St. Vincenta i Grenadina,<br />

a zaustavljen je u Kopru po nalogu<br />

Okružnog suda 2008. godine radi<br />

osiguranja potraživanja posade<br />

i vjerovnika. Hrvatska posada<br />

napustila je brod u travnju 2009.<br />

godine, uz asistenciju SPH, pa<br />

je otada brigu o brodu vodila<br />

slovenska država. Prema navodima<br />

ljubljanskog Dela ovo je prvi put<br />

da Slovenija prodaje napušteni<br />

brod.<br />

„Sol Trader“ je koncem godine<br />

2008. dovezao sol iz Tunisa kada<br />

je zaustavljen od strane vjerovnika,<br />

a PSC je zabranilo isplovljavanje<br />

zbog <strong>broj</strong>nih nedostataka. Vlasnik<br />

broda je otklono nađene<br />

nedostatke i sud je povukao<br />

naredbu o zaustavljanju broda,<br />

dok je slovenska pomorska uprava<br />

tražila da brod napusti slovenske<br />

vode. Posada je to odbila i iskrcala<br />

se, jer plaća, hrane i goriva nije<br />

bilo. S obzirom na stanje broda i<br />

potencijalnu opasnost za okoliš,<br />

St. Vincent i Grenadini su izbrisali<br />

brod iz svog upisnika, tako da se<br />

„Sol Trader“ više ne može nazivati<br />

brodom već plutajućim objektom.<br />

Potraživanja vjerovnika su odavno<br />

premašila vrijednost broda,<br />

jer on sada vrijedi samo kao staro<br />

željezo, ali budući da ga treba<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Struka – ZA,<br />

politika – PROTIV<br />

života i 15 godina staža osiguranja<br />

provedenog na ukrcaju kao član<br />

posade broda u međunarodnoj i/ili<br />

nacionalnoj plovidbi.<br />

2. Svota mirovine iz stavka 1.<br />

Ovog članka određuje se primjenom<br />

odredaba Zakona o mirovinskom<br />

osiguranju.<br />

SPH izražava nadu da će prevladati<br />

politička volja i pragmatizam,<br />

jer je struka odavno kazala<br />

da pomorac zaslužuje drugačiji<br />

tretman odlaska i mirovinu. Do<br />

zaključenja ovog <strong>broj</strong>a Pomorskog<br />

vjesnika nije stigao nikakav<br />

odgovor iz MMPI niti Ministarstva<br />

gospodarstva, rada i<br />

poduzetništva.• (dp)<br />

odvesti do najbližeg rezališta koji<br />

se nalazi u Turskoj, određena je<br />

početna cijena na dražbi od samo<br />

55.886 eura.<br />

Prema podacima SPH, brodar<br />

je samo na ime zaostalih plaća<br />

<strong>pomoraca</strong> dužan oko 120.000<br />

eura, pa je lako moguće da, nakon<br />

što se namire sudski troškovi,<br />

troškovi veza broda i ostali<br />

troškovi, se hrvatskim pomorcima<br />

neće isplatiti potraživanja.SPH je<br />

angažirao odvjetnika u Sloveniji<br />

kako bi se ispitale sve mogućnosti<br />

da hrvatski pomorci dobiju makar i<br />

dio nikad isplaćenih plaća.<br />

„Swift Split“<br />

Sredinom<br />

ožujka<br />

prodaja <br />

U kamerunskoj luci Douala 15.<br />

veljače trebala je biti održana<br />

sudska dražba na kojoj bi se<br />

možda pronašao kupac za 39<br />

godina star brod „Swift Split“<br />

kojim upravlja splitski Split Ship<br />

Management, ali je odgođena na<br />

mjesec dana. Na brodu se nalaze<br />

samo dva hrvatska pomorca.<br />

Prema posljednjem izračunu SPH<br />

dugovanja prema pomorcima<br />

iznosila su oko 200.000 dolara, a<br />

ostali vjerovnici potražuju oko 1,3<br />

milijuna dolara (gorivo i vlasnik<br />

posljednjeg tereta). S obzirom<br />

u kojem se stanju nalazi brod,<br />

najvjerojatnije će njegovo posljednje<br />

putovanje biti prema nekom<br />

rezalištu brodova. • (dp)


. 65 • veljača 2011<br />

3<br />

Alternativno obrazovanje<br />

Cijena:<br />

65.000 kuna<br />

Predstavnici svih visokih pomorskih<br />

učilišta Republike <strong>Hrvatske</strong> (<strong>Pomorski</strong><br />

fakultet Sveučilišta u Rijeci, <strong>Pomorski</strong><br />

fakultet Sveučilišta u Splitu, <strong>Pomorski</strong><br />

odjel Sveučilišta u Zadru i <strong>Pomorski</strong><br />

odjel Sveučilišta u Dubrovniku) usuglasili<br />

su stavove u svezi s izvođenjem<br />

posebnih programa naobrazbe za<br />

stjecanje zvanja prvog časnika palube<br />

na brodu od 3.000 BT ili većem odnosno<br />

drugog časnika stroja na brodu sa<br />

strojem porivne snage od 3.000 kW ili<br />

jačim.<br />

Posebni programi će se izvoditi na<br />

visokim pomorskih učilištima s ukupnim<br />

opterećenjem od ne više od 30 sati tjedno<br />

(oko šest sati dnevno) što znači da<br />

bi ukupno trajanje predavanja bilo šest<br />

mjeseci. Nastava bi se, načelno izvodila<br />

u dva ciklusa u trajanju od tri mjeseca.<br />

Između dva ciklusa predviđena je stanka<br />

u trajanju od tri mjeseca. No, na zahtjev<br />

skupine polaznika, agencije ili pomorske<br />

kompanije koja upućuje polaznike na<br />

posebne programe obrazovanja, visoka<br />

pomorska učilišta će prilagođavati<br />

cikluse predavanja i stanku između<br />

ciklusa prema zahtjevima i raspoloživom<br />

vremenu skupine polaznika.<br />

Minimalni <strong>broj</strong> s kojim će započeti<br />

izvođenje posebnih programa je – deset,<br />

a maksimalni – 20 polaznika. U posebnim<br />

uvjetima visoko pomorsko učilište<br />

može započeti s izvođenjem posebnih<br />

programa ako se prijavi i manje od deset<br />

polaznika. Manje skupine polaznika<br />

posebno se mogu očekivati na Pomorskom<br />

odjelu Sveučilišta u Dubrovniku<br />

i Odjelu za pomorstvo i promet<br />

Sveučilišta u Zadru.<br />

Ukupna cijena posebnih programa<br />

naobrazbe iznosi 65.000 kuna po<br />

polazniku. Polaznik će moći uplatiti<br />

ukupni iznos odjednom ili u tri obroka<br />

(prvi prije početka ciklusa, drugi prije<br />

istjeka prvog ciklusa i treći prije početka<br />

drugog ciklusa). • (dp)<br />

Anketa<br />

Da li smatrate da pomorci trebaju biti<br />

naoružani u zonama visokog rizika<br />

DA: 63,75 %<br />

NE: 36,25 %<br />

Na anketu je odgovorilo 80 ispitanika.<br />

“Slučaj”<br />

Brod<br />

arestiran,<br />

posada<br />

repatrirana<br />

Situacija s ruskom posadom broda (11<br />

članova, jedan je repatriran zbog zdravstvenih<br />

problema) „Generoso“ ( zastava Cipar,<br />

vlasnik Seafirm Shipping Ltd. , manager<br />

Cap. Giuseppe Patella Srl iz Venecije) koja<br />

se nalazi u brodogradilištu u Malom Lošinju<br />

od svibnja prošle godine dosegla je vrhunac.<br />

Plaće nisu dobili već osam mjeseci (pojedini<br />

članovi posade imaju potraživanja još od 2009.<br />

godine), a brodar im duguje preko pola milijuna<br />

dolara. Do veljače im je brodar dostavljao<br />

određenu svotu novaca kako bi mogli se<br />

prehraniti i kupovati vodu, a u veljači doznaka<br />

nije pristigla.<br />

Brodar je krajem godine ponudio isplatu samo<br />

osnovne plaću za razdoblje boravka broda<br />

u brodogradilištu, što su pomorci odbili, a<br />

brodar je onda zaprijetio napuštanjem posade<br />

i broda. Prema saznanjima SPH, brodar<br />

pokušava prodati brod i namaknuti sredstva za<br />

namirenje banke, dobavljača i brodogradilišta,<br />

ali ne može postići adekvatnu cijenu.<br />

Trgovački sud u Rijeci je, na prijedlog posade,<br />

25. veljače donio rješenje o mjerama za<br />

osiguranje novčane tražbine 14 članova<br />

posade broda: zabranu odlaska broda iz<br />

brodogradilišta u Malom Lošinju i oduzimanje<br />

brodskih isprava do okončanja ovršnog<br />

postupka.<br />

Sud će osloboditi brod ukoliko brodar<br />

pruži dokaz da je položio na račun suda<br />

650.000 dolara. Troškove održavanja broda<br />

P. Brazzoduro prikuplja dokumentaciju za arest broda<br />

i uzdržavanja posade za vrijeme trajanja ove<br />

mjere snosi vlasnik broda.<br />

SPH/ITF je organizirao četvrtog ožujka repatrijaciju<br />

osam članova posade, dok će trojica<br />

ostati na brodu radi osiguranja komunikacije s<br />

brodarom. • (dp)<br />

Najveći izazov globalne<br />

brodarske industrije je<br />

manjak kvalificiranih<br />

časnika. Istraživanje<br />

– „Challenge to the<br />

industry: securing<br />

skilled crews in today’s<br />

Istraživanje<br />

Manjak<br />

časnika!<br />

Mjesečne plaće <strong>pomoraca</strong> u dolarima<br />

Radno mjesto Europa Sj. Amerika<br />

Azija, Pacifik,<br />

Srednji istok, J.<br />

Afrika<br />

Zapovjednik 8.750 11.317 8.983<br />

Prvi časnik palube 6.432 9.113 6.902<br />

Drugi časnik palube 3.174 4.795 4.050<br />

Upravitelj stroja 8.097 10.974 8.784<br />

marketplace – je istaknulo<br />

da se brodarske<br />

kompanije nalaze pred<br />

izazovom privlačenja i<br />

zadržavanja kompetentnih<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

Istraživanje je objavljeno<br />

u „BIMCO ISF Manpower<br />

Update 2010“, a podaci govore o<br />

nedostatku oko pet posto časnika<br />

u 2015. godini što znači da treba<br />

poduzeti akcije da se osigura<br />

dovoljan <strong>broj</strong> nižih (junior)<br />

časnika koji će nadomjestiti više<br />

(senior) časnike koji odlaze u<br />

mirovinu. Istraživanje je provedeno<br />

u 23 kompanije diljem<br />

svijeta u čijem je vlasništvu<br />

1.125 brodova. Još jednom se<br />

pokazalo ono što je već odavno<br />

znano: pomorci s Filipina i Indije<br />

pokrivaju oko 45 posto časničkih<br />

radnih mjesta i 90 posto radnih<br />

mjesta ostalih članova posade;<br />

da časnici čine 35-40 posto<br />

ukupnog <strong>broj</strong>a članova posade i<br />

da su plaće posada na tankerima<br />

više nego na brodovima za<br />

prijevoz rasutih tereta.<br />

Mnoge brodarske kompanije<br />

regrutiraju pomorce u zemljama<br />

Dalekog istoka i istočne Europe,<br />

a najveće zapreke za njihovo<br />

angažiranje su: loše porezno<br />

okruženje, kompleksna rješenja<br />

socijalnog paketa, zastarjeli<br />

programi treninga, ograničenja<br />

Drugi časnik stroja 5.880 9.133 6.902<br />

Treći časnik stroja 3.086 4.581 4.050<br />

Električar 3.829 4.760 4.622<br />

Kormilar (AB) 1.227 1.553 1.190<br />

Izvor: Deloitte<br />

države zastave o sastavu posade,<br />

protekcionizam te nemogućnost<br />

posade da komuniciraju engleskim<br />

jezikom.<br />

Istaknuto je rješenje grčkog<br />

Ministarstva trgovačke<br />

mornarice koji propisuje pet<br />

grčkih <strong>pomoraca</strong> plus jedan<br />

kadet moraju biti ukrcani na<br />

brodove pod grčkom zastavom<br />

nosivosti između 45.000 i<br />

80.000 tona.• (dp)


4<br />

Standardne vijesti u ljetnim<br />

izdanjima dnevnih novina su<br />

one koje govore o neodgovornim<br />

novopečenim “kapetanima” manjih<br />

jedrilica i motornih brodica, koji se<br />

nepromišljeno otisnu s hrvatske<br />

obale u ralje bure, juga i nekontrolirane<br />

velebne sile Jadranskog mora.<br />

One druge vijesti koje zasada nisu<br />

toliko česte su izvještaji o pomorskim<br />

nezgodama i nesrećama, iako se<br />

afirmiranjem <strong>Hrvatske</strong> u Europsku<br />

Uniju očekuje porast pomorskog<br />

prometa, a s tim i neželjenih<br />

kalvarija u istome. Početkom tekuće<br />

godine je održano javno krštenje<br />

novog Hrvatskog sustava nadzora i<br />

upravljanja pomorskim prometom,<br />

radarski sustav vrijedan 5 milijuna<br />

eura kojega je sa 75% odnosno 3,7<br />

milijuna eura financirala Europska<br />

unija dok je preostali dio financiran<br />

iz državnog proračuna Republike<br />

<strong>Hrvatske</strong>. Zapitali smo se tko je<br />

odgovoran za upravljanje istim<br />

Za uporabu ovog sustava nadležna<br />

je Služba nadzora i upravljanja<br />

pomorskim prometom, koja je<br />

također uspostavljena u sklopu istog<br />

projekta uz ukupno financiranje od<br />

strane Europske unije od 1,1 milijun<br />

eura. Zaposlenike Službe, njih 32,<br />

za korištenje VTMIS-a educirali<br />

su predstavnici Finske pomorske<br />

administracije, Talijanske pomorske<br />

administracije i Švedske pomorske<br />

administracije zahvaljujući<br />

twinning programu. No prije nego<br />

li krenemo s pričom o novom<br />

sustavu i osobama koje upravljaju<br />

istim, podsjetimo se osnovnim<br />

činjenicama i ustroja na kojemu<br />

počiva sigurnost u Jadranskom<br />

moru:<br />

Služba traganja i spašavanja u<br />

RH sastoji se od Stožera službe<br />

traganja i spašavanja, Nacionalne<br />

središnjice za usklađivanje<br />

traganja i spašavanja na<br />

moru, podsredišnjica traganja<br />

i spašavanja (lučke kapetanije<br />

Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik,<br />

Split, Ploče i Dubrovnik), obalnih<br />

promatračkih jedinica (lučke<br />

ispostave svih lučkih kapetanija<br />

+ obalne radio postaje + čuvani<br />

svjetionici + motrilačke postaje<br />

<strong>Hrvatske</strong> ratne mornarice), te<br />

jedinica traganja i spašavanja<br />

(pomorske, zrakoplovne i kopnene<br />

jedinice). Nacionalni<br />

kontrolni centar smješten je u<br />

novouređenim prostorijama u<br />

zgradi Lučke Kapetanije Rijeka, u<br />

istom dijelu zgrade kao i Nacionalna<br />

središnjica - MRCC Rijeka,<br />

što je uobičajeno i u svijetu, zbog<br />

međusobne povezanosti opreme<br />

i zadaća.<br />

Sredinom veljače smo stoga<br />

odlučili posjetiti kapetana Eda<br />

Šarunića, ravnatelja Nacionalne<br />

središnjice za usklađivanje<br />

traganja i spašavanja na moru<br />

sa sjedištem u Rijeci, koji je<br />

zajedno sa svoja 23 suradnika u<br />

siječnju javnosti predstavio, ali<br />

i konačno pokrenuo novi sustav<br />

nadzora na Jadranu, kakvoga<br />

kažu imaju samo jake pomorske<br />

zemlje. Naime, riječ je o tkz.<br />

VTMIS (vessel traffic monitoring<br />

and information system)<br />

sustavu nadzora i upravljanja<br />

pomorskim prometom, kojega<br />

definiramo kao složeni tehnički i<br />

Lučka kapetanija Rijeka<br />

informacijski sustav namijenjen<br />

praćenju, upravljanju i organizaciji<br />

cjelokupnog pomorskog<br />

prometa u unutarnjim morskim<br />

vodama, teritorijalnom moru i<br />

zaštićenom ekološko-ribolovnom<br />

pojasu Republike <strong>Hrvatske</strong> koji<br />

se sastoji od pomorskog obalnog<br />

sustava automatske identifikacije<br />

brodova (Coastal Automated<br />

Identification of Ships System),<br />

pomorskog radarskog sustava<br />

(VTS Radar System), pomorskog<br />

radio-komunikacijskog sustava,<br />

te drugih sustava kojima se<br />

osigurava uvid u plovidbene<br />

okolnosti na moru i ostvaruje<br />

interakcija s učesnicima pomorskog<br />

prometa.<br />

Povijesno, sustav je nastao nakon<br />

što je Europska Unija, poučena<br />

iskustvima nesreća sa tankerima<br />

“PRESTIGE” i “ERIKOM”, usvojila<br />

Direktivu 2002/59, koja ima za svrhu<br />

uspostavu sustava kojim se želi<br />

imati kontrola nad prijevozom opasnih<br />

i onečišćujućih tereta i kojom<br />

se traži uspostava VTMIS (vessel<br />

traffic monitoring and information<br />

system) sustava u zemljama<br />

članicama Unije.<br />

Glavne zadaće sustava su :<br />

• Poboljšanje sigurnosti plovidbe<br />

• Sprječavanje onečišćenja<br />

• Potpora službi traganja<br />

i spašavanja na moru<br />

(MRCC Rijeka)<br />

• Potpora kod intervencija<br />

u slučaju onečišćenja<br />

• Potpora kod istrage pomorskih<br />

nesreća i izvora onečišćenja<br />

(VTS sustav ima mogućnost<br />

pohrane slike pomorskog<br />

prometa i ostalih podataka)<br />

• Potpora ostalim državnim<br />

tijelima pri obavljanju<br />

svakodnevnih zadaća iz<br />

područja njihovih nadležnosti<br />

• Razvijanje informacijskog<br />

sustava o pomorskom prometu,<br />

trenutno DOB (dolasci-odlasci<br />

brodova), kasnije priključenje<br />

SafeSeaNet sustavu<br />

• podrška pridruženim<br />

službama (Peljari, Tegljači,<br />

Agencije, Lučke uprave, ostali)<br />

Organizacijski i tehnički<br />

najsloženiji dio sustava je VTS<br />

(Vessel Traffic Service) koji<br />

sustavom senzora i informatičkim<br />

sustavom održava sliku pomorskog<br />

prometa o području nadležnosti<br />

koordinator Ivo Šantić na svojem radnom mjestu<br />

Sustav nadzora i<br />

upravljanja pomorskim<br />

prometom<br />

Republike <strong>Hrvatske</strong>. Senzorski<br />

dio se temelji na sustavu obalnih<br />

radarskih postaja, AIS sustavu<br />

baznih stanica, sustavu pomorskih<br />

radio komunikacija, kamerama,<br />

meteo i oceanografskim<br />

senzorima. Slika je integrirana od<br />

podataka sa radara i AIS-a i prikaz<br />

je u realnom vremenu. Sustav<br />

je u probnom radu, nije potpuno<br />

operativan, zbog nedovršenosti,<br />

ali to bi trebalo biti riješeno<br />

tijekom ove godine. Izgrađeno<br />

je i operativno svih 10 radarskih<br />

postaja. AIS je u potpunosti dovršen<br />

(ima 17 baznih postaja).<br />

Igor Glavičić i Ivan Šantić su u<br />

riječkom uredu tkz. VTS (Vessel<br />

traffic Service) i SAR (Search and<br />

rescue) koordinatori koji imaju<br />

napornu satnicu zbog nedostatka<br />

radne snage; smjene traju po 12<br />

sati, u svakoj radi 5 ili 6 dežurnih<br />

radnika na 6 operativnih konzola,<br />

iako bi po propisima na svakoj<br />

konzoli trebalo biti aktivnih 3<br />

koordinatora. Trenutnih natječaja za<br />

popunjavanje radnih mjesta nema,<br />

iako kažu koordinatori, pitanje je<br />

vremena kada će se otvoriti pozicije<br />

za sve one koji su proveli radni vijek<br />

u zapovjedničkom ili časničkom<br />

kadru, što je ujedno i jedan od<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

uvjeta za zapošljavanje u Centrima<br />

za nadzor pomorskog prometa. VTS<br />

centri su smješteni u Rijeci, Splitu i<br />

Dubrovniku i ustrojeni su kroz jedan<br />

nacionalni kontrolni centar (NCC)<br />

– Rijeka i dva regionalna kontrolna<br />

centra (RCC) – Split i Dubrovnik. U<br />

Dubrovniku su postavljene 2, a u<br />

Splitu 3 nadzorne konzole, no mjesta<br />

za nadogradnju u cjelokupnom<br />

sustavu na Jadranu je još mnogo.<br />

Naime posla je još dosta, napominje<br />

Šantić, čeka se postavljanje radio<br />

i meteoroloških stanica koje će<br />

biti integrirani u radarski sustav<br />

nadzora pomorskog prometa.<br />

Osnovna svrha ovakvog sustava<br />

praćenja je u našem moru sigurnost,<br />

jer kažu ekonomske vrijednosti<br />

zasad nema. Takav sustav<br />

funkcionira primjerice u Rotterdamu<br />

gdje je u pristaništima velika<br />

“gužva” zbog čega je VTS sustav<br />

svakodnevna potreba. U nas je<br />

sustav nadzora prvenstveno način<br />

spriječavanja nezgoda i nesreća<br />

na moru, ali i način za radarsko<br />

praćenje svih plovila koja ulaze u<br />

naše teriotorijalne vode.<br />

Situacije poput kalvarije “Marka<br />

Pola” nažalost nije moguće izbjeći<br />

jer kako kažu to niti jedan VTS<br />

sustav na svijetu još uvijek ne može.<br />

No operateri u službi će učiniti sve<br />

da se takvi scenariji ne ponavljaju,<br />

ravnatelj Nacionalne središnjice kap. Edo Šarunić<br />

novouređeni prostor za<br />

24-satni nadzor prometa<br />

u Jadranskom moru<br />

a činjenica da pomorci znaju da<br />

su za cijelo vrijeme plovidbe pod<br />

radarskim nadzorom dokazano<br />

smanjuje ljudski faktor pogreške u<br />

pomorskim nezgodama i smanjuje<br />

“neodgovorno” ponašanje <strong>pomoraca</strong><br />

u plovidbi područjem koje je pod<br />

stalnim nadzorom.<br />

Kapetan Šarunić je već desetu<br />

godinu zaredom ravnatelj Nadzornog<br />

centra i kako kaže, posla<br />

je puno, a biti će ga još i više.<br />

<strong>Pomorski</strong> promet je u porastu,<br />

nautički turizam također, a telefon<br />

za hitne slučajeve na moru<br />

(9155) sve češće zvoni...Pitamo se<br />

kakav bi scenarij bio da još uvijek<br />

u hrvatskim lukama stoji onakav<br />

<strong>broj</strong> brodova kao u neka stara<br />

vremena... • (bm)


. 65 • veljača 2011<br />

5<br />

Splitska plovidba<br />

Nada Makelja novi<br />

povjerenik SPH<br />

Nakon odlaska u mirovinu povjerenika SPH Milke Masleša, u Splitskoj<br />

plovidbi d.d. za novog povjerenika izabrana je Nada Makelja, a za njenog<br />

zamjenika Srećko Katušić.<br />

Dogovoreno je da se, zbog više nego teškog stanja u tvrtci čim prije<br />

organizira skup zaposlenih s obzirom da je flota splitskog brodara sve<br />

starija, da je poslova sve manje, da su gubici sve veći te da postoje najave<br />

o otpuštanju dijela zaposlenih. (dp)<br />

Jadrolinija<br />

Sredinom siječnja je<br />

povjereništvo SPH<br />

Jadrolinije predsjedniku<br />

uprave Jadrolinije uputilo<br />

svojevrsnu požurnicu<br />

za rješavanje nagomilanih<br />

problema koji bi se<br />

trebali riješiti tijekom<br />

ove godine.<br />

Povjereništvo SPH je višekratno<br />

tražilo da se započnu pregovori<br />

za izradu kolektivnog ugovora za<br />

zaposlene u kopnenim službama<br />

– prijedlog kolektivnog ugovora<br />

uručen je predsjedniku uprave S.<br />

Lončaru pred gotovo godinu dana<br />

(18. veljače).<br />

Na dosadašnjim sastancima,<br />

uprava je kao razloge<br />

za neotpočinjanje pregovora<br />

navodila Upute o kolektivnom<br />

pregovaranju dostavljene javnim<br />

poduzećima od Vlade i izrada<br />

Pravilnika o radu društva.<br />

Pravilnik o radu je izrađen, a<br />

Povjereništvo SPH ima na njegov<br />

sadržaj mnogo opravdanih primjedbi<br />

koje su dostavljene predsjedniku<br />

uprave krajem srpnja<br />

prošle godine, tako da su nestali<br />

razlozi za daljnje odlaganje<br />

pregovora.<br />

Do potpisivanja Protokola o<br />

izmjeni Nacionalnog kolektivnog<br />

ugovora za hrvatske pomorce,<br />

nažalost, još nije došlo zbog<br />

postavljanja prepreka pojedinih<br />

malih brodara.<br />

SPH će od MMPI zatražiti da<br />

se definira obveza prihvaćanja<br />

kolektivnog ugovora svih brodara<br />

bez obzira na učešće u pregovorima<br />

kao uvjet za pristupanje<br />

natječaju za dodjeljivanje<br />

koncesija za pojedine linije u<br />

pomorskom putničkom obalnom<br />

prometu.<br />

NOVI SUSTAV<br />

PLAĆA <br />

Povjereništvo SPH traži pristupanju<br />

izrade novog sustava<br />

obračuna plaća na brodovima u<br />

Kada<br />

pregovori <br />

Jadroliniji. Naime, tijekom prošle<br />

godine izrađen je prijedlog kojim<br />

bi se plaće trebale obračunavati<br />

na osnovu tri kriterija: zvanje,<br />

linija, brod, ali je uprava pregovore<br />

zaustavila. SPH predlaže da<br />

se žurno ponovno aktivira rad<br />

Radne grupe za donošenje Odluke<br />

o radnom vremenu. Donošenjem<br />

odluke riješilo bi se radno vrijeme<br />

na brodovima i na kopnu što je<br />

usko povezano s materijalnim<br />

statusom zaposlenika u Jadroliniji.<br />

Osnovni zadatak radne grupe bio bi<br />

izjednačavanje <strong>pomoraca</strong> i radnika<br />

na kopnu, u okviru specifičnosti<br />

poslova, u pravima kod obračuna<br />

plaća uz poštivanje odredbi Zakona<br />

o radu vezanih za radno vrijeme.<br />

POREMEĆEN<br />

SUSTAV SMJENA<br />

Povjereništvo SPH je upravi<br />

Jadrolinije ukazalo na sve<br />

češću pojavu neredovitih, čak i<br />

nikakvih, smjena članova posada<br />

brodova što je ocijenjeno kao<br />

neprihvatljivom praksom. Naime,<br />

na traženje smjene za pojedine<br />

članove posade brodova učestali<br />

je odgovor da smjene nema<br />

odnosno da pomorci koji traže<br />

smjenu ostanu na brodu koliko<br />

mogu. Događa se da članovi<br />

posade čak napuštaju brod bez<br />

osigurane smjene.<br />

Ovakva praksa ponovno<br />

pokazuje bespomoćnost<br />

kadrovske službe Jadrolinije, pa<br />

Povjereništvo SPH ukazuje na<br />

potrebu formiranja Radne grupe<br />

za praćenje rada kadrovske službe<br />

bez uplitanja u upravljačku strukturu<br />

Jadrolinije. Ta radna grupa bi<br />

pomagala kadrovskoj službi kod<br />

rješavanja svih kadrovskih problema<br />

koji s epojavljuju. Naime,<br />

Povjereništvo SPH ocjenjuje da<br />

nije prihvatljivo da se pomorcima<br />

nakon četiri, pet ili više mjeseci<br />

ukrcaja ne osiguraju smjene, već<br />

se pribjegava otvaranju bolovanja<br />

kako bi se osigurao odmor.<br />

SJEDNICE I<br />

SKUPOVI<br />

Povjereništvo SPH je održalo<br />

dvije izvanredne sjednice na<br />

kojima su izvršene pripreme i<br />

razmatrali kandidati za skore<br />

izbore za Radničko vijeće koji će<br />

se održati krajem ožujka.<br />

Uz to održani su sindikalni<br />

skupovi od 24. veljače do petog<br />

ožujka u pojedinim hrvatskim<br />

lukama na kojima se odlučivalo o<br />

kandidatima na listi SPH za izbore<br />

Radničkih vijeća.<br />

NE MIJENJA<br />

SE STATUS<br />

POMORACA !<br />

S obzirom da nije postignut<br />

dogovor između SPH, NSPPH,<br />

Jadrolinije i MMPI oko prijedloga<br />

izmjena i dopuna Pomorskog<br />

zakonika za pomorce na brodovima<br />

Jadrolinije koji plove između<br />

hrvatskih i talijanskih luka ostaju<br />

isti socijalni, zdravstveni i porezni<br />

uvjeti. No, brodovi („Dubrovnik“,<br />

„Marko Polo“ i „Zadar“) na tim<br />

linijama će ući u novopredloženi<br />

sustav plaćanja poreza na dobit<br />

po tonaži broda (tonnage tax).<br />

Predložene izmjene Pomorskog<br />

zakonika predviđale su da ti<br />

brodovi budu svrstani u kategoriju<br />

međunarodne plovidbe.<br />

To znači da bi oko 350 <strong>pomoraca</strong><br />

imalo ugovore o radu na određeno<br />

vrijeme te da bi bili izjednačeni<br />

s pomorcima u međunarodnoj<br />

plovidbi (plaćanje doprinosa,<br />

poreza, plaće u devizama).<br />

Ovaka prijedlog prihvatili<br />

su uprava Jadrolinije Udruga<br />

hrvatskih poslodavaca- brodara<br />

u međunarodnoj plovidbi Mare<br />

Nostrum, ali je SPH tražio da se ne<br />

mijenjaju radni i socijalni uvjeti<br />

<strong>pomoraca</strong> na tim brodovima što<br />

je na kraju i prihvaćeno. • (bm)<br />

Nacionalni park rezervat Lokrum<br />

Riješen problem<br />

odrađenih sati<br />

Članovi SPH zaposleni kao pomorci su u listopadu 2010. godine<br />

pokrenuli inicijativu isplate odrađenih 2.245 sati preraspodjele s obzirom<br />

da nisu imali mogućnost da ih iskoriste. U pregovorima izrađen<br />

je sporazum kojim se odredio iznos i način isplate, uz odricanja dijela<br />

potraživanja i utanačenje roka isplate, ali on nije prihvaćen u Gradu<br />

Dubrovniku (vlasnik) i Upravnom vijeću.<br />

Nakon toga su predstavnici SPH (A. Malger, V. Glavočić i povjerenik<br />

M. Dabelić) na sjednici Upravnog vijeća obrazložili prijedlog sporazuma<br />

koji je nakon toga prihvaćen. Uz to dogovoreno je da se započnu<br />

pregovori oko kolektivnog ugovora. (dp)<br />

Transadria<br />

Prvo ročište – tek 19.<br />

travnja !<br />

Prvo ročište u prethodnom postupku stečaja riječke Transadrije održati će<br />

se tek 19. travnja – takva je odluka sutkinje Trgovačkog suda u Rijeci Ljiljane<br />

Ugrin.<br />

SPH smatra da je više od dva mjeseca čekanja na prvo, pripremno ročište,<br />

predugo posebno ako se uzme u obzir da radnici Transadrije nisu dobili plaće<br />

već šest mjeseci.<br />

Zbog neispunjenih obećanja uprave o isplati zaostalih plaća za kolovoz,<br />

rujan i listopad prošle godine do kraja veljače 2011. Godine, SPH je zatražio<br />

novi sastanak s upravom koja se potpuno oglušila na zahtjev sindikata.<br />

U trenutku tiskanja Pomorskog vjesnika najavljen je skup radnika na kojem<br />

će se raspravljati o daljnjim akcijama koje će se poduzeti. Istovremeno nastavlja<br />

se pritisak na sindikalne čelnike povjereništva SPH u Transadriji. (dp)


6<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Pirati<br />

Šaljite pismo<br />

svojoj vladi!<br />

BIMCO, International Chamber<br />

of Shipping (ICS), International<br />

Shipping Federation (ISF),<br />

Intercargo, Intertanko i ITF su<br />

prvoga ožujka pokrenuli kampanju<br />

pod nazivom SOS Save our Seafarers<br />

kako bi ohrabrili milijune ljudi<br />

diljem svijeta da povećaju pritisak<br />

na svoje nacionalne vlade da<br />

konačno riješe problem piratstva.<br />

Od vlada se traži da napokon<br />

prepoznaju opasnost za pomorce<br />

i svjetsku ekonomiju i poduzmu<br />

potrebne korake da iskorijene<br />

piratstvo na moru i na kopnu:<br />

• Smanje efikasnost<br />

brodova matica koji se lako<br />

mogu identificirati<br />

• Ovlaste mornaričke snage da<br />

mogu zadržati pirate i isporuče<br />

ih sudovima da bi bili kažnjeni<br />

• U cijelosti kriminaliziraju sve<br />

akte piratstva i namjere piratstva<br />

pod nacionalnim zakonima u<br />

skladu s obvezom o suradnji<br />

na suzbijanju piratstva prema<br />

međunarodnim konvencijama<br />

• Povećaju aktivnosti<br />

mornaričkih snaga u<br />

tom području<br />

• Osiguraju veću zaštitu<br />

i podršku pomorcima<br />

• Prate i kriminaliziraju<br />

organizatore i financijere koji<br />

stoje iza kriminalne mreže<br />

Okrugli stol međunarodnih<br />

brodarskih udruga (Round Table of<br />

International shipping associations-<br />

RT) i ITF pokrenuli su novu web<br />

stranicu za kampanju na adresi<br />

http://saveourseafarers.com/ -- sa<br />

samo dva klika, oni koji žele dati<br />

podršku kampanji, mogu poslati<br />

unaprijed pripremljeno pismo, s<br />

potpisom, svojoj vladi.<br />

Web stranica daje i trenutačno<br />

stanje s otetim brodovima te SOS<br />

TV stranicu s video klipovima i<br />

slikama.•(dp)<br />

Brodovi korišteni kao matice<br />

Ime broda<br />

Jih Chun Tsai 68<br />

Prantalay 12<br />

Aly Zoulfecar<br />

Iceberg 1<br />

Asphalt Venture<br />

Yuan Xiang<br />

Polar<br />

Izumi<br />

Hannibal II<br />

Albedo<br />

Shiuh Fu 1<br />

MSC Panama<br />

York<br />

Izvor: NATO<br />

Tip broda<br />

Ribarica<br />

Ribarica<br />

Ribarica<br />

Ro-ro<br />

Asfalt tanker<br />

Gen. teret<br />

Product tanker<br />

Gen. teret<br />

Chemical<br />

tanker<br />

Kontejnerski<br />

brod<br />

Ribarica<br />

Kontejnerski<br />

brod<br />

LPG tanker<br />

Oteti brodovi (stanje 25. veljače)<br />

Ime broda Zastava otet posada<br />

Iceberg 1 Panama 29/3/2010 24<br />

Jih Chun Tsai No. 68 Tajvan 30/3 14<br />

Rak Afrikana SVC 11/4 26<br />

Prantalay 12 Tajland 18/4 24<br />

Suez Panama 2/8 24<br />

Olip G Malta 8/9 18<br />

Asphalt Venture Panama 28/9 15<br />

Izumi Panama 10/10 20<br />

York Singapore 23/10 17<br />

Polar Panama 30/10 23<br />

Aly Zoulfecar Comoros 3/11 29<br />

Hannibal II Panama 11/11 30<br />

Yuan Xiang Panama 12/11 29<br />

Albedo Malezija 25/11 23<br />

Jahan Moni Bangladeš 5/12 26<br />

MSC Panama Liberija 10/12 23<br />

Renuar Panama 11/12 24<br />

Orna Panama 20/12 19<br />

Thor Nexus Tajland 25/12 27<br />

Shiuh Fu No. 1 Tajvan 25/12 26<br />

EMS River A&B 27/12 8<br />

Vega 5 Mozambik 31/12 24<br />

Blida Alžir 1/1/2011 27<br />

Eagle Cipar 7/1 24<br />

Hoang Son Sun Mongolija 19/1 24<br />

Khaled Muhhieddine K Togo 20/1 25<br />

Beluga Nomination A&B 25/1 7<br />

Savina Caylyn Italija 8/2 22<br />

Irene SL Grčka 9/2 25<br />

Sinin Malta 12/2 23<br />

Alfardous Jemen 13/2 8<br />

Izvor: NATO<br />

Pomorsko -<br />

tehnička škola Dubrovnik<br />

Posjet brodu<br />

“MSC Magnifica”<br />

Učenici drugog i trećeg<br />

razreda Pomorsko-tehničke<br />

škole Dubrovnik - smjer tehničar<br />

za brodostrojarstvo posjetili su<br />

26.veljače 2011.godine ploveći<br />

hotel - mega kruzer “MSC<br />

Magnifica”, čime se nastavlja<br />

uspješna suradnja dubrovačkih<br />

obrazovnih ustanova s kompanijom<br />

MSC Cruisesom i Pomorskom<br />

agencijom MSC Krstarenja d.o.o.<br />

Koristeći zimske dolaske<br />

plovećih hotela MSC-a, redovitih<br />

posjetitelja luke Gruž, tridesetak<br />

učenika u pratnji profesora Mata<br />

Bilića, Kuzme Gangai, Maksimilijana<br />

Miloševića i pomorskog<br />

agenta MSC-a Ljuba Milinković<br />

imali su priliku po prvi put<br />

upoznati ‘’tvrdi lamarin’’, ali<br />

i one lijepe draži koje pruža,<br />

kako joj i samo ime kaže, “MSC<br />

Magnifica”.<br />

Dobrodošlicu budućim pomorcima<br />

poželio je hotel direktor,<br />

inače Riječanin Neven Zdunić,<br />

a obilazak broda se nastavio uz<br />

pomoć ljubazne hostese Marije.<br />

Gosti su<br />

obišli sve<br />

dijelove<br />

broda inače<br />

dostupne<br />

putnicima<br />

(kazalište,<br />

restorani,<br />

casino,<br />

disco klub,<br />

shopping<br />

centar…) a<br />

veliko finale i<br />

oduševljenje<br />

svih izazvao<br />

je posjet<br />

strojarnici i<br />

kontrolnoj<br />

sobi ovog<br />

293 metra<br />

dugog mega<br />

hotela od<br />

95.128 GRT.<br />

Uz srdačnu<br />

dobrodošlicu, ljubazna posada<br />

na čelu sa staff eng. za strojarnicu<br />

Giuseppe Espositom uz<br />

“melodiju” taktova pet šesnaestocilindričnih<br />

motora odgovarala<br />

je na mnoga pitanja mladih<br />

posjetitelja.<br />

Ne krijući svoje oduševljenje,<br />

mladi su strojari poželjeli prva<br />

svoja radna iskustva stjecati<br />

na mega hotelima i mnoga su<br />

pitanja bila o mogućem zaposlenju<br />

na ovakvom tipu brodova.<br />

Gosti iz srednje pomorske škole<br />

na kraju su svoje domaćine<br />

darivali prigodnim poklonima,<br />

zahvaljujući im na nezaboravnih<br />

dva sata provedenih na “MSC<br />

Magnifici”.<br />

Mato Bilić.dipl.ing.<br />

Crna strana mora<br />

· Tanker „Champion“<br />

(IMO 8028163),<br />

norveška zastava,<br />

21.796 GT, vlasnik<br />

Champion Shipping AS,<br />

manager Timur Ship<br />

Management Pte Ltd<br />

iz Singapura s ukrcanih<br />

najmanje pet hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> u plovidbi<br />

iz Balboa s teretom<br />

tekućeg gnojiva ispustio<br />

je određenu količinu<br />

ulja iz kormilarskog<br />

uređaja nakon dolaska<br />

u luku Stockton 24.<br />

siječnja. Oko broda su<br />

postavljene plivajuće<br />

brane kako bi se ulje<br />

moglo sakupiti. Brod je<br />

ostao u luci do izvršenih<br />

popravaka.<br />

· Kontejnerski brod<br />

„CMA CGM Verdi“ (IMO<br />

9280653), bahamska<br />

zastava, 65.247 GT, vlasnik<br />

A&L CF September<br />

3 Ltd. , manager CMA<br />

CGM SA The French<br />

Line iz Marseillesa s<br />

cijelom hrvatskom<br />

posadom izbjegao je<br />

piratski napad oko 300<br />

milja od Lakshadweepsa<br />

28. siječnja. Zrakoplov<br />

Dornier obalne straže<br />

nadletio je piratske<br />

brodice i otjerao ih.<br />

Sumnjivi matični brod<br />

pirata „Prantalay“ je<br />

uočen u blizini te su<br />

ga snage mornarice i<br />

obalne straže pratile.<br />

· Tanker za prijevoz<br />

sirove nafte „New York<br />

Star“ (IMO 9330355),<br />

liberijska zastava, 41.994<br />

GT, vlasnik New York<br />

Star Schiffahrts, manager<br />

Chemikalien Seetransport<br />

GMBH iz Hamburga<br />

napali su somalijski<br />

pirati 28. siječnja oko<br />

540 milja sjeverozapadno<br />

od otoka Kavaratti<br />

(Lakshadweep) s više<br />

hrvatskih <strong>pomoraca</strong> u<br />

posadi. Zapovjednik<br />

je poduzeo radnje za<br />

izbjegavanje napada, a<br />

posada se povukla u tzv.<br />

citadelu gdje su proveli<br />

27 sati. Pirati nisu uspjeli<br />

prodrijeti u zaštićenu<br />

prostoriju, ali su znatno<br />

oštetili nadgrađe pogocima<br />

iz raketnog bacača.<br />

Posada je repatrirana.<br />

· Brod „Nordlake“<br />

(IMO 9057173), ciparska<br />

zastava, 16.202<br />

GT, vlasnik Nordlake<br />

Gmbh, manager Klaus<br />

E Oldendorff Gmbh<br />

Nord iz Hamburga s<br />

djelomičnom hrvatskom<br />

posadom uključujući i<br />

zapovjednika, sudario<br />

se s indijskom fregatom<br />

„Vindhyagiri“ dok je<br />

ulazio u luku Mumbai<br />

30. siječnja. Nakon<br />

sudara na ratnome<br />

brodu je izbila vatra, ali<br />

je cijela posada sigurno<br />

evakuirana. Oba broda<br />

pretrpila su znatna<br />

oštećenja, a fregata<br />

je potonula. Brod je<br />

zadržan u luci zbog<br />

istrage.<br />

· Tanker „Duqm“<br />

(IMO 9410387), panamska<br />

zastava, 160.160<br />

GT, vlasnik Duqm<br />

Maritime Transport<br />

Co SA, manager MOL<br />

Tankship Management-<br />

Asia iz Singapura s<br />

djelomičnom hrvatskom<br />

posadom, koji je plovio<br />

iz Fujairaha za Yeos su<br />

napali su pirati u Omanskom<br />

zaljevu četvrtog<br />

veljače. Ratni brodovi<br />

su spriječili pokušaj<br />

pirata da se ukrcaju.<br />

„USS Momsen“ i „USS<br />

Bunker Hill“ pratili<br />

su bijeg pirata prema<br />

brodu matici u Arapskom<br />

moru. Mornarički<br />

brodovi su otvorili vatru<br />

i uništili brodice pirata<br />

kako bi spriječili njihovo<br />

daljnje korištenje.


. 65 • veljača 2011<br />

7<br />

Terme Selce<br />

Posebni programi<br />

za članove SPH<br />

Poliklinika Terme (Selce, 1. Prilaz<br />

I.l. Ribara 8 i Rijeka, S. Krautzeka<br />

66c) i SPH potpisali su ugovor<br />

o medicinskoj rehabilitaciji pod<br />

posebnim uvjetima za članove<br />

<strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />

Program terapije po posebno<br />

povoljnoj cijeni u trajanju od pet<br />

dana sastoji se od:<br />

Program terapije<br />

Pregled liječnika<br />

Masaža leđa u trajanju od<br />

15 minuta<br />

Kineziterapija u trajanju od<br />

15 minuta<br />

Broj<br />

usluga<br />

Magnetorerapija 2<br />

Elektroterapija 2<br />

Ultrazvučna terapija 3<br />

Članovi SPH će na sve ostale<br />

usluge odobriti članovima SPH<br />

popust u visini od 15 posto.<br />

Poliklinika nudi članovima SPH<br />

i poseban program terapije pod<br />

nazivom „Pomorac“ koji ima<br />

slijedeće karakteristike:<br />

* Individualno kreiran i<br />

prilagođen svakom pomorcu,<br />

definiran nakon specijalističkog<br />

pregleda i dijagnostičke obrade.<br />

* Preporuke<br />

šest dana, 12 dana, 18 dana.<br />

3<br />

3<br />

EKG, 24-satni holter srca i tlaka,<br />

bicikl-ergometrija, spirometrija,<br />

ultrazvuk srca s color dopplerom,<br />

ultrazvučna dijagnostika žila<br />

glave-TCD, ultrazvuk štitnjače,<br />

vrata, pazuha i prepona, lokomotornog<br />

sustava (CT sonda,<br />

3D), abromena (žučnog mjeruha,<br />

jetre, gušterače, slezene, bubrega,<br />

mokraćnog mjehura), prostate,<br />

color doppler krvnih žila<br />

vrata (CT sonda), periferije (noga<br />

i ruku), digitalna denzitometrija,<br />

elektromioneurologija (EMNG)<br />

gornih i/ili donjih ekstremiteta,<br />

sklerozacija vena i kapilara,<br />

dermoskopski pregled madeža i<br />

alergološka testiranja.<br />

Uz to Poliklinika Selce nudi<br />

posebne pogodnosti za članove<br />

SPH i članove uže obitelji – 15<br />

posto popusta, na sve Beauty i<br />

Wellnes tretmane.<br />

Detaljnije informacije mogu<br />

se dobiti u Središnjem uredu<br />

SPH u Rijeci odnosno izravno u<br />

Poliklinici Terme u Selcu (tel. 051<br />

764076) i Podružnici Rijeka (051<br />

400420). •(dp)<br />

Najranije sjećanje vodi me<br />

u djetinjstvo kada sam<br />

u razredu izrađivala čestitku<br />

voljenoj majci za Dan žena. Mali<br />

prstići bi sev umrljali ljepilom,<br />

ali osmjeh majke i radost bili<br />

su očiti… Skupljali smo novčiće<br />

za mirišljavi crveni karanfil, a<br />

danas se prisjećamo tih dana:<br />

kako smo nekad dostojanstveno,<br />

kao po dekretu, obilježavali taj<br />

dan. Sjećamo se Klare Zetkin<br />

i drugih hrabrih žena-radnica<br />

koje su se borile za bolje uvjete<br />

rada i pravednost i ravnopravnost,<br />

za pravo glasa nas<br />

žena.<br />

Trebamo sačuvati sjećanje na<br />

hrabre žene kako nam se ne bi<br />

vratile slike prošlosti, kako ne<br />

bi produžile ružnu ekonomsku<br />

sadašnjost. Ružna nam je<br />

realnost, drage naše kolegice.<br />

Ponijele smo svijet u promjene<br />

stoga ga nastavimo mijenjati<br />

i danas. Hrabro i dostojanstveno.<br />

Izborimo se, u ovom<br />

globalnom dobu, za glas žena<strong>pomoraca</strong>,<br />

glas koji se treba<br />

daleko čuti. Ne smijemo zaboraviti<br />

Međunarodni dan žena, jer<br />

znamo što sve simbolizira.<br />

Nismo zaboravile rat, diskriminacije,<br />

privatizacije, izborne<br />

rituale, demokraciju, stvaranje<br />

EU… Sve mi žene znamo: da kroz<br />

sve životne kanale moramo<br />

proći. Zbog toga: sudjelujmo u<br />

svim segmentima života!<br />

Žene su radile mnogo i –<br />

previše, ali se mi ne žalimo<br />

već želimo bolje sutra za sebe<br />

i obitelj za koju se nesebično<br />

brinemo, za sve nas i za sve<br />

vas. Na Međunarodni dan žena<br />

trebaju se istaći istinske vrijednosti<br />

koje žene imaju u životu.<br />

Dajmo radost svim ženama,<br />

8.mart<br />

Žena je savršena<br />

i ništa manje od toga ne<br />

može biti<br />

majkama. Pružimo ljubav,<br />

pažnju i to samo taj jedan dan<br />

u godini.<br />

Sve je veći <strong>broj</strong> žena koje<br />

se zapošljavaju kao pomorci<br />

i to uglavnom na uslužnim<br />

djelatnostima, na turističkim<br />

brodovima. Južnoafrička<br />

mornarica ima prvu kapetanicu<br />

na jednom ophodnom brodu,<br />

a Royal Caribbean ima prvu<br />

zapovjednicu na svom brod za<br />

krstarenje.<br />

Nadamo se da će i Hrvatice<br />

polako zauzimati mjesta u vrhu<br />

pomoračke piramide te na taj<br />

način dokazati da se znaju boriti<br />

za veća prava žena-<strong>pomoraca</strong><br />

u Hrvatskoj, ali i u svijetu.<br />

Žena je savršena i ništa manje<br />

od toga ne može biti, a zajedno<br />

možemo mnogo toga izboriti!<br />

Neka ovo ne bude samo podsjetnik<br />

na jedan dan u godini,<br />

već poziv da žene svakodnevno<br />

budu uvažavane i ravnopravne.<br />

Zaplovimo zajedno u bolje sutra.<br />

Tatjana Božić,<br />

predsjednica Sekcije žena SPH<br />

Ambulantna fizikalna terapija,<br />

poseban popust od 15 posto za<br />

ciljanu, intenzivnu i individualnu<br />

rehabilitaciju (jedanput dnevno).<br />

Stacionarna fizikalna terapija,<br />

poseban popust od 15 posto za<br />

ciljanu, intenzivnu i individualnu<br />

rehabilitaciju (dvaput dnevno).<br />

U sklopu stacionarne fizikalne<br />

terapije smještaj je osiguran u<br />

hotelu Marina na bazi polupansiona<br />

(za razdoblje 24/9-6/5).<br />

* U sklopu stacionarne fizikalne<br />

terapije smještaj je osiguran u<br />

hotelu Marina na bazi polupansiona<br />

( za razdoblje 24/9-6/5)<br />

Za svakog pomorca u sklopu<br />

fizikalne terapije:<br />

- Analiza tjelesne mase<br />

(besplatno)<br />

- Kompjuterska analiza<br />

stopala (besplatno)<br />

- 50 posto popusta na<br />

izokinetička testiranja<br />

Poliklinika nudi specijalističke<br />

preglede (popust za članove SPH<br />

15 posto): fizijatra-reumatologa,<br />

kardiologa i EKG, dermatologavenerologa,<br />

neurologa za<br />

odrasle i djecu, ortopeda, dječjeg<br />

ortopeda, interniste-gastroenterologa,<br />

urologa i kirurga.<br />

Poliklinika nudi dijagnostiku<br />

(popust za članove SPH 15 posto):<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> i<br />

dalje nastavlja tradiciju solidarnosti<br />

i pomaganja onima kojima je<br />

pomoć potrebna.<br />

Ovoga puta u organizaciji Sekcije<br />

žena i Fonda solidarnosti SPH<br />

tajnica SPH Ana Manojlović, dobrovoljni vozač<br />

i član SPH Svetozar Reljac na uručivanju pomoći<br />

ženama i djeci u Kamenskom<br />

Fond solidarnosti SPH<br />

Pomoć zajednici žena i djece<br />

u Kamenskom<br />

organizirana je akcija prikupljanja<br />

pomoći u vidu dječjih potrepština i<br />

novčane potpore za Dom za samohrane<br />

majke i djecu u Kamenskom<br />

pokraj Karlovca u kojemu su utočište<br />

našle trudnice i majke koje nemaju<br />

nikoga, koje su odbačene od obitelji<br />

i okoline. Dom se održava isključivo<br />

od donacija, a vodi ga pater Marko<br />

Glogović. Akcija se provodila u SPH<br />

uredu Split i Rijeci i u Podružnicama<br />

SPH Jadrolinija i Plovput.<br />

Pozivamo vas i apeliramo na<br />

vas da pomognete ženama i djeci<br />

u nevolji uplatom na:<br />

Udruga za promicanje dostojanstva<br />

ljudskog života i obrane<br />

nerođenog djeteta „Centar za<br />

nerođeni život – Betlehem“<br />

na žiro račun u Raiffeisen banci<br />

2484008-1104754353<br />

Odaziv je bio više nego dobar,<br />

naime prikupljena su novčana<br />

sredstva i donacije u vidu<br />

odjeće, pelena, hrane i ostalih<br />

dječjih potrepština. Povodom<br />

Međunarodnog dana žena,<br />

točnije 09. ožujka ove godine<br />

predstavnici Fonda solidarnosti i<br />

Sekcije žena SPH uručili su ovu<br />

donaciju.<br />

Susret s majkama koje su na<br />

svijet donijele i prihvatile svoju<br />

dječicu unatoč bijedi i bezizlaznoj<br />

situaciji, dao nam je potvrdu<br />

da moramo nastaviti s ovom<br />

i sličnim akcijama. U toploj i<br />

srdačnoj atmosferi s majkama,<br />

njihovom dječicom i gospođom<br />

Nevenkom Šoštarić proveli smo<br />

ugodne i nezaboravne trenutke.<br />

Obzirom na veliki interes<br />

i potrebe za ovakvim tipom<br />

smještaja i pomoći, ovaj dom<br />

postao je pretijesan i u tijeku je<br />

akcija prikupljanja novca za još<br />

jednu kuću. •(bm)


8<br />

U modernom svijetu, u normativnoj<br />

atmosferi razvijenih<br />

ljudskih prava, diferenciranih<br />

načina njihovog ostvarivanja i<br />

sveobuhvatne demokratičnosti,<br />

sudjelovanje predstavlja jedno<br />

od temeljnih postupovnih<br />

prava. Sudjelovanjem se utječe<br />

na kvalitativno i kvantitativno<br />

oblikovanje prava i na njihovo<br />

ostvarivanje. Jednako tako predstavlja<br />

sredstvo za izražavanje<br />

volje i interesa i oblikovanje<br />

demokratskog stava većine<br />

Sustav socijalnih prava u radnom<br />

okruženju, sustav radnih<br />

odnosa, ni po čemu ne odudaraju<br />

od navedenog kretanja u<br />

smjeru afirmacije sudjelovanja u<br />

odlučivanju, sustavnost razvoja<br />

utječe na sve segmente radnopravnog<br />

sustava: na prava<br />

na radu i u vezi sa radom, na<br />

njihovo ostvarivanje te na samu<br />

demokratizaciju odlučivanja.<br />

Demokratičnost radnog prava<br />

blisko je povezana s dvostranim<br />

obvezivanjem radnih odnosa:<br />

poslodavac i radnik, posloprimac,<br />

pojedinačno temelje svoj<br />

odnos na izvršavanju radnih naloga<br />

i plaći za izvršeni rad, ali taj<br />

se rad ne odvija izvan konteksta<br />

i njegovo izvršenje pretpostavlja<br />

atmosferu u kojoj <strong>broj</strong>na prava<br />

i interesi obje strane koincidiraju,<br />

u kojoj su poslodavačka i<br />

radnička strana usmjerene na<br />

djelovanje u suradnji. Upravo ta<br />

suradnja s drugom stranom osnova<br />

je kvalitetnog i dugoročnog<br />

ostvarenja vlastitih prava i<br />

interesa.<br />

(Dušanka Marinković Drača;<br />

Sudjelovanje radnika u odlučivanju,<br />

2006).<br />

Piše: B. Manojlović<br />

izabrati jednog ili više svojih<br />

predstavnika radničko vijeće<br />

koji će ih zastupati kod poslodavca<br />

u zaštiti i promicanju<br />

njihovih prava i interesa.<br />

• Izbori za radničko vijeće,<br />

kandidacijski i izborni postupak<br />

moraju biti otvoreni, slobodni<br />

i pošteni, bez ometanja i pritisaka<br />

te provedeni na način<br />

koji osigurava rezultate izbora<br />

sukladno stvarnoj i slobodno<br />

iskazanoj volji radnika.<br />

• Troškove provođenja<br />

izbora snosi poslodavac.<br />

• Radničko vijeće štiti i promiče<br />

interese radnika zaposlenih kod<br />

određenog poslodavca, savjetovanjem,<br />

suodlučivanjem ili<br />

pregovorima s poslodavcem<br />

ili od njega opunomoćenom<br />

osobom, o pitanjima važnima<br />

za položaj radnika.<br />

• Radničko vijeće pazi na<br />

poštivanje Zakona o radu,<br />

pravilnika o radu, kolektivnih<br />

ugovora te drugih propisa.<br />

• Radničko vijeće pazi da li<br />

poslodavac uredno i točno ispunjava<br />

obveze glede obračunavanja<br />

i uplaćivanja doprinosa<br />

sukladno posebnom propisu,<br />

te u tu svrhu ima pravo uvida u<br />

odgovarajuću dokumentaciju.<br />

• Prije donošenja odluke važne<br />

za položaj radnika, poslodavac<br />

se mora savjetovati s radničkim<br />

vijećem o namjeravanoj odluci te<br />

mora radničkom vijeću dostaviti<br />

podatke važne za donošenje<br />

odluke i sagledavanje njezinog<br />

utjecaja na položaj radnika.<br />

Da bismo članove i njihove<br />

zamjenike za izbore pripremili za<br />

nadolazeće izbore, organizirali smo<br />

seminar u hotelu Meteor u Makarskoj<br />

15.veljače 2011. na temu Izbora<br />

za radnička vijeća i ovlaštenja<br />

radničkog vijeća, na kojem je<br />

sudjelovalo 39 sudionika, članova<br />

i zamjenika za Izbore za radnička<br />

vijeća koji su u planu u ožujku<br />

ove godine. Dvadeset članova iz<br />

podružnice Jadrolinija, devet iz<br />

podružnice Plovput, te manji <strong>broj</strong><br />

iz kompanija Tankerska plovidba,<br />

Jadroplov i Pomgrad pripremalo se<br />

za nadolazeće izbore pod stručnim<br />

vodstvom Margarete Malger, izvršne<br />

tajnice <strong>Sindikat</strong>a trgovine <strong>Hrvatske</strong><br />

za Dalmaciju. Seminar je protekao<br />

izuzetno dobro uz veliko zanimanje<br />

participanata koji su se interakcijom<br />

sa stručnom voditeljicom seminara<br />

pokušali pripremiti za rješavanje<br />

aktualnih problema koji se javljaju<br />

na njihovim radnim mjestima. Gđa.<br />

Malger je buduće članove radničkih<br />

vijeća upoznala s novim Zakonom o<br />

radu i ukazala na zamke, ali i prava<br />

koja ostvaruje svaki hrvatski radnik.<br />

PODRUŽNICE<br />

Jadrolinija<br />

Nositelj liste SPH je Koordinator<br />

podružnice, zapovjednik Dragomir<br />

Mucić.<br />

Pripreme za predstojeće izbore za<br />

Radničko vijeće (RV) su započele<br />

na prošlim skupovima po plovnim<br />

područjima održanim kroz rujanlistopad<br />

2010. godine, gdje su se<br />

iznjedrila imena za listu kandidata<br />

članova RV u budućem sazivu.<br />

Prema našem mišljenju krajnje je<br />

vrijeme da se, nakon provedenih<br />

izbora, izaberu novi, kvalitetni ljudi<br />

koji će znati procijeniti prioritete<br />

u budućem radu RV-a, a ne zanemarivati<br />

osnovne zadaće RV s<br />

ciljem zaštite interesa svih radnika i<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

KANDIDATI ZA ČLANOVE<br />

RADNIČKOG VIJEĆA SU:<br />

1. Dragomir Mucić,<br />

Nositelj liste - zapovjednik<br />

2. Neven Predovan,<br />

član – vođa palube<br />

3. Branko Čagalj,<br />

član – upravitelj stroja<br />

4. Milkica Ilijašić,<br />

član – administrator – ured plaća<br />

5. Jelena Miše,<br />

član – šalterski radnik<br />

6. Mladen Dragičević,<br />

član – šef kabina (ugostiteljstvo)<br />

7. Stipe Mrvica,<br />

član – upravitelj stroja<br />

izbori za radnička vijeća - 2011.<br />

Sudjelovati zn<br />

8. Branislav Ganza,<br />

član – zapovjednik<br />

9. Ivica Gobin,<br />

član – zapovjednik<br />

10. Veljko Reljac,<br />

član – vođa palube<br />

11. Neven Zorić,<br />

član - inspektor<br />

KANDIDATI ZA ZAMJENIKE<br />

ČLANOVE RADNIČKOG VIJEĆA SU:<br />

1. Ivo Mađerić, upravitelj<br />

2. Dario Jurjević, kormilar<br />

3. Vesna Pavlović, blagajnik<br />

4. Goran Majnarić, operativa<br />

5. Ante Vukić, časnik palube<br />

6. Anton Njegovan, hotel manager<br />

7. Antonio Kardum, kormilar<br />

8. Velimir Božić, I konobar<br />

9. Branko Bilan, kormilar<br />

10. Dino Tadić, časnik palube<br />

11. Ivana Vlah, šalterski radnik<br />

Za vrijeme 16. Izvanredne sjednice<br />

Povjereništva, održane 17.02.2011.<br />

godine, svi kandidati su putem<br />

telefona potvrdili spremnost<br />

da sudjeluju u izborima prema<br />

prijedlogu na listama i da aktivno<br />

poboljšaju rad Radničkog vijeća u<br />

sljedećem sazivu.<br />

SPH unutar radničkog vijeća<br />

Jadrolinije ima za cilj nastaviti<br />

borbu i rješavati tekuće probleme<br />

koji se neprekidno stavljaju u<br />

prvi plan i pokušavaju kroz socijalni<br />

dijalog s Upravom Jadrolinije<br />

privesti kraju:<br />

1. Konstantno vršenje pritiska<br />

na Upravu Jadrolinije kako bi se<br />

otpočelo s pregovorima za izradu<br />

KU radnika na kopnu i NKUHP. To je<br />

vidljivo iz više dopisa upućenih, za<br />

KU radnika na kopnu – Predsjedniku<br />

Uprave, odnosno poziva upućenih<br />

svim sudionicima-brodarima i sindikatima<br />

kod potpisivanja Protokola o<br />

izmjenama NKUHP.<br />

2. Plaće i ostala primanja u<br />

Jadroliniji bi po svojoj važnosti<br />

trebali zauzeti prvo mjesto, s obzirom<br />

da je zadnja korekcija plaća bila u<br />

svibnju 2008. godine., a među svim<br />

društvima u vlasništvu RH, Jadrolinija<br />

ima najniže plaće. Namjera<br />

je iznaći mogućnosti za povećanje<br />

plaća i ostalih primanja u Jadroliniji,<br />

pregovaranjem s Upravom i resornim<br />

ministarstvom. Inzistirati će se da se<br />

minimalna plaća izjednači s minimalnom<br />

plaćom u Hrvatskoj, a ne<br />

da bude u okvirima Zakona samo s<br />

dodacima. Također će se ukazivati,<br />

kao i do sada, Upravi na činjenicu da<br />

se napokon moraju iznaći sredstva<br />

za dostojanstveni odlazak <strong>pomoraca</strong><br />

i radnika u mirovinu s pristojnim<br />

otpremninama.<br />

3. Posljednji, ali i najvažniji problem<br />

je zapošljavanje <strong>pomoraca</strong> na<br />

ugovor o određenom radnom vremenu,<br />

za čije rješavanje se borimo od samih<br />

početaka. Kao rezultat naše borbe<br />

je u 2010. godini na neodređeno<br />

primljeno 98 <strong>pomoraca</strong>, 39 radnika<br />

zaposlena na kopnu i 3 sobarice.<br />

ožujku ove godine održati će se<br />

U šesti redoviti izbori za radnička<br />

vijeća. Preporučamo svim radnicima<br />

da iskoriste mogućnost koju im<br />

pruža Zakon o radu (NN 149/09).<br />

Kao sindikat koji već niz godina<br />

sudjeluje u izborima i sudjelovanjem<br />

svojih članova unaprijeđuje<br />

te se bori za bolji status radnika u<br />

državnim brodarskim kompanijama,<br />

dužnost nam je istaknuti zašto je<br />

pomno biranje kandidata unutar<br />

naše udruge i smisao njihovog<br />

sudjelovanja u radničkom vijeću<br />

nerijetko od presudne važnosti.<br />

Činjenice koje su nepobitne i uvijek<br />

važeće:<br />

• Radnici imaju pravo na<br />

slobodnim i neposrednim<br />

izborima, tajnim glasovanjem<br />

sudionici seminara i kandidati SPH za izbore za radnička vijeća potkraj ožujka 2011.<br />

Plovput<br />

Nositelj liste SPH je Koordinator<br />

podružnice Neven Melvan, operator<br />

pomorskih komunikacija na ORP<br />

Split.<br />

Na listi slijede Petar Šimunović<br />

kao predstavnik Baze, po zanimanju<br />

referent zaštite na radu<br />

Sanja Podrug, predstavnica Direkcije,<br />

financijski knjigovođa, Hrvoje<br />

Serdarević, pomorac i zapovjednik<br />

M/B Saida te Igor Šikić iz Plovnog<br />

područja Dubrovnik, operator


. 65 • veljača 2011<br />

9<br />

ači utjecati!!<br />

Margareta Malger, izvršna<br />

tajnica <strong>Sindikat</strong>a trgovine za<br />

Dalmaciju, ujedno i voditeljica<br />

seminara u Makarskoj<br />

Neven Melvan, nositelj liste<br />

SPH u Plovputu<br />

spriječio crni scenarij.<br />

Uloga radničkog vijeća Plovputa je<br />

tada bila nemjerljiva. Velika većina<br />

radnika je svjesna te činjenice. Upravo<br />

zato, teorije kojim se Radničko<br />

vijeće predstavlja kao nepotrebni<br />

višak, a predstavnik radnika u N.O.<br />

manjina koje ništa ne može promijeniti<br />

jednostavno nisu istinite. Istina<br />

jest da Radničko vijeće zajedno sa<br />

SPH može napraviti puno. Istina jest<br />

da so predstavnici SPH u Plovputu to<br />

već dokazali, a radnici to prepoznali.<br />

seminar u Makarskoj na temu Izbora za radnička vijeća i ovlaštenja<br />

radničkog vijeća, na kojem je sudjelovalo 39 sudionika<br />

IZBORNI ODBOR<br />

Izborni odbor ima zadaće da priprema, provodi, nadzire i utvrđuje rezultate<br />

izbora za Radničko vijeće. Izborni odbor čine predsjednik i članovi, te isti <strong>broj</strong><br />

njihovih zamjenika.<br />

Listu kandidata može podnijeti samo onaj sindikat i skupina radnika koja je u<br />

pisanom obliku odredila svog predstavnika i zamjenika u izbornom odboru.<br />

Liste kandidata objavljuju se na svim oglasnim mjestima poslodavca, a na<br />

dan glasovanja moraju na vidljivom mjestu biti objavljene u prostoriji, odnosno<br />

u prostorijama u kojima se glasuje.<br />

Izborni odbor se utemeljuje za provođenje izbora. Ima najmanje tri člana,<br />

a njihov <strong>broj</strong> mora biti neparan.U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina<br />

radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednog svog predstavnika. Član<br />

izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana Radničkog vijeća.<br />

Izborni odbor imenuje postojeće Radničko vijeće prilikom raspisivanja izbora,<br />

a najkasnije pet tjedana prije isteka mantada tog Radničkog vijeća.<br />

ZOR određuje da Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje, da se brine o<br />

zakonitosti izbora i da objavljuje rezultate izbora. Prije objave rezultata izbora<br />

izborni odbor može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti ponovi dio<br />

ili cijeli izborni postupak. O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se<br />

javno objavljuje nakon provedenih izbora. Svoje odluke izborni odbor donosi<br />

običnom većinom.<br />

pomorskih komunikacija na ORP<br />

Dubrovnik. Pri izboru zamjenskih<br />

članova također se poštivala<br />

struktura poduzeća te su zamjenski<br />

članovi redom: Željko Višić, Želko<br />

Bogdan, Dalma Bilić, Željko Bajić i<br />

Gianino Jedrejčić.<br />

Skupština je jednoglasno podržala<br />

prijedlog da budući predstavnik<br />

radnika u N.O. bude Ivica Grga.<br />

Radničko vijeće imenuje predstavnika<br />

radnika u N.O., a nakon pobjede<br />

liste SPH već danas znamo tko će<br />

obavljati tu dužnost. Smatramo da<br />

Skupština SPH- podružnica Plovput<br />

ima pravo dati naputak svojim predstavnicima.<br />

Od izbornog odbora u kojem će u<br />

ime SPH sudjelovati Željka Mihojević<br />

i Hrvoje Mandekić se očekuje da<br />

omogući svakom radniku Plovputa<br />

ostvarivanje svojega prava glasa.<br />

Iako se radnici Plovputa nalaze na<br />

raznim lokacijama, pa i na udaljenim<br />

svjetionicima, to se mora i može<br />

omogućiti. Eventualni izostanak<br />

mogućnosti glasovanja, kao što se<br />

prilikom posljednjih izbora dogodilo<br />

sa pomorcima, neće se tolerirati.<br />

SPH je većinski sindikat koji djeluje<br />

u Plovputu, a koji je to postao<br />

nakon što su članovi sindikata RTG<br />

i radnika ORP listom prešli u SPH i<br />

ugasili djelovanje tadašnjeg sindikata.<br />

Prepoznata je činjenica da se<br />

samo zajedničkim nastupom prema<br />

poslodavcu može izboriti maksimum<br />

za radnika, kako u Radničkom vijeću<br />

tako i u izmjenama kolektivnog<br />

ugovora.<br />

Važnost kvalitetnog rada<br />

radničkog vijeća i predstavnika<br />

radnika u N.O. se upravo u Plovputu<br />

pokazala u punom svjetlu. Naime,<br />

ostaje činjenica da se predstavnici<br />

drugog sindikata prilikom posljednjeg<br />

mandata nisu u potpunosti<br />

snašli u procjenama i da radnici<br />

nisu uspjeli ostvariti neka prava koja<br />

su se mogla ostvariti. Za pogreške<br />

koje su počinjene od strane predstavnice<br />

radnika u N.O. možemo se<br />

samo nadati da neće biti katastrofalne<br />

po Plovput. Nažalost, iako<br />

su predstavnici SPH upozoravali<br />

na tu mogućnost i nudili rješenja,<br />

sujeta je učinila svoje. Šteta se danas<br />

više teško može popraviti, ali se<br />

mora učiniti sve da budući članovi<br />

Radničkog vijeća budu dovoljno<br />

sposobni i kvalificirani, te da im<br />

interes radnika bude jedini cilj.<br />

Osobni interes ne smije i neće biti<br />

na dnevnom redu!<br />

Lista SPH jest garant takvog<br />

budućeg rada! Kao što je to bila<br />

i u vremenima kada se Plovput<br />

proglašavao propalom tvrtkom, a<br />

“spasitelji” su već kucali na vrata<br />

Društva. Pobjeda koja je tada<br />

izborena je rijetka u Hrvatskoj i<br />

samim time još vrijednija. Veliki <strong>broj</strong><br />

hrvatskih poduzeća je šaptom pao,<br />

a reakcije su uslijedile kada je već<br />

bilo kasno. SPH nije dopustio takav<br />

scenarij u Plovputu, te je pravovremenom<br />

i snažnom reakcijom<br />

Jadroplov<br />

Izborni odbor je donio odluku o<br />

raspisivanju izbora za Radničko vijeće<br />

koji će se održati 31.03.2011 Članovi<br />

SPH koji su se kandidirali su:<br />

Prijedlog SPH:<br />

Višnja Bosto - Predsjednik<br />

Vanja Roguljić - Zamjenik<br />

Grupa radnika :<br />

Srđan Šepić - Predsjednik<br />

Dubravka Milaković - Zamjenik<br />

Tankerska plovidba<br />

Izbori za radnička vijeće će se u<br />

Tankerskoj plovidbi održati 31.ožujka<br />

2011. Imenovan je izborni odbor koji<br />

se sastoji od 3 člana, te je data lista<br />

kandidata. Članovi SPH koji su se<br />

kandidirali su:<br />

Ivica Jambrek (sindikalni povjerenik),<br />

Belić Željko (voditelj odjela za<br />

pom. knjižice), Mijić Denis (2. časnik<br />

palube) i Cvetko Miočić (1. konobar).<br />

LISTA KANDIDATA<br />

članovi liste SPH u Plovputu na izborima za radnička vijeća<br />

ZOR sadrži temeljne odredbe o listi kandidata za Radničko vijeće. Liste mogu<br />

predložitu sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca<br />

ili skupina radnika koju podržava najmanje deset posto radnika zaposlenih<br />

kod određenog poslodavca.<br />

Ako se bira jedan predstavnik, mora se predložiti i najmanje jedan zamjenik,<br />

a ako se bira tri ili više predstavnika, mora se predložiti i najmanje tri zamjenika,<br />

kako bi Radničko vijeće, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao<br />

mandat, uvijek bilo u punom <strong>broj</strong>u. svaka lista kandidata mora imati onoliki <strong>broj</strong><br />

kandidata koliko se predstavnika radnika bira.<br />

Na listi kandidata za članove Radničkog vijeća mora biti predloženo onoliko<br />

radnika koliko će članova imati to vijeće, te najmanje isti <strong>broj</strong> njihovih zamjenika.<br />

za uvrštenje na listu kandidata potreban je prethodni pisani pristanak<br />

radnika, čije se izjave o takvom pristanku prilažu listi kandidata prilikom njenog<br />

podnošenja.<br />

Prilikom sastavljanja liste kandidata potrebno je voditi računa o ravnopravnoj<br />

zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina radnika ( po spolu, dobi,<br />

stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i sl.). Prvoimenovani radnik na listi<br />

kandidata smatra se nositeljem te liste.<br />

članovi liste SPH u Jadroliniji na nadolazećim izborima za radnička vijeća


10<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Akcije<br />

Sve više slučajeva<br />

nasilja na brodovima<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik je već<br />

pisao o slučaju kadetkinje<br />

Akhone Geveza<br />

koja je pronađena u<br />

moru kod otoka Cresa<br />

nakon što je prijavila silovanje<br />

od strane ukrajinskog<br />

časnika.<br />

Akhona je odrasla u selu Nxarhuni,<br />

nedaleko od East Londona<br />

u Južnoafričkoj Republici. Rođena<br />

je 1991. godine i bila jedinica<br />

nezaposlenih, siromašnih i očajnih<br />

roditelja. Bila je ponos i radost<br />

majke Zenzile i oca Nokwakha koji<br />

su bili presretni kada je odabrana<br />

da bude kadetkinja na brodu i uči<br />

za časnika palube.<br />

Akhona je bila jedna od stotinu<br />

mladih djevojaka koje su bile<br />

uključene u Transnet National<br />

Ports Authority’s Maritime<br />

Studies Programme. Program je<br />

osmišljen kako bi se promoviralo<br />

zvanje pomorac među mladim<br />

južnoafrikancima, ali i da se<br />

osiguraju kadrovi za slobodna<br />

radna mjesta za časnike u lučkim<br />

aktivnostima. Južnoafrički The<br />

South African Transport and<br />

Allied Workers’ Union (SATAWU),<br />

sindikat član ITF-a, podržao je<br />

program.<br />

Da bi dosegli posebna znanja,<br />

kadeti su trebali provesti izvjesno<br />

vrijeme u plovidbi na brodu.<br />

Akhona je praksu obavljala na<br />

kontejnerskom brodu „Safmarine<br />

Kariba“, brodu starom jedva dvije<br />

godine u vlasništvu kompanije<br />

Safmarine koja je u vlasništvu<br />

najvećeg brodara na svijetu<br />

– danskog AP Moller Maersk.<br />

Brod je plovio pod zastavom V.<br />

Britanije i kao i mnogi brodovi u<br />

međunarodnoj plovidbi imao je<br />

višenacionalnu plovidbu.<br />

„Safmarine Kariba“ je 24. lipnja<br />

prošle godine plovila za Rijeku<br />

kada je Akhona preminula, samo<br />

dva tjedna prije nego je dovršila<br />

kadeturu. Oko dva sata poslijepodne,<br />

njezino je tijelo pronađeno<br />

u moru od strane hrvatskih policijskih<br />

snaga nakon što je s broda<br />

javljeno da je nestala.<br />

Tada je na vidjelo izašla strašna<br />

sudbina: tog jutra Akhona je<br />

izvijestila zapovjednika, Klaudiusza<br />

Kolodziejczyka iz Poljske,<br />

da je u više navrata silovana od<br />

strane višeg brodskog časnika<br />

iz Ukrajine. Prije toga povjerila<br />

se drugoj južnoafričkoj kadetkinji<br />

da je napokon skupila snage<br />

da sve prijavi. Prema izvješću<br />

južnoafričkog Sunday Timesa od<br />

19. srpnja zapovjednik je „odmah<br />

odlučio suočiti na sastanku<br />

časnika i kadetkinju ujutro u 11<br />

sati“. Ali Akhona nikada nije došla<br />

na sastanak. Umjesto toga, tri sata<br />

kasnije pronađena je u moru.<br />

Odmah se posumnjalo na<br />

samoubojstvo. No, Akhonina<br />

prijateljica i obitelj u to ne<br />

vjeruju. Maritime Accident and<br />

Investigation Branch (MAIB) iz<br />

V. Britanije je započeo istragu, a<br />

imao je jurisdikciju, jer je brod<br />

plovio pod britanskom zastavom.<br />

Prikupljanje podataka i dokaza<br />

nije bilo lako, a podizanje<br />

optužnice za silovanje nimalo<br />

jednostavno. Osumnjičenog<br />

ukrajinskog časnika kompanija<br />

Safmarine je odmah iskrcala.<br />

Obdukcija je izvršena u Hrvatskoj,<br />

a ponovljena je u Južnoj Africi<br />

prije pokopa.<br />

Bez obzira na istragu, smrt<br />

Akhone je potakla da na vidjelo<br />

izađu mnoge druge priče: Sunday<br />

Times je razgovarao s više kadeta.<br />

Mlada kadetkinja je ispričala<br />

svoje iskustvo: - Kada sam došla<br />

na brod, bilo nas je deset, rekli<br />

su nam da je zapovjednik –<br />

Bog: može nas vjenčati, krstiti i<br />

Istraga slučaja<br />

“Gorch Fock”<br />

U argentinsku luku Ushuaia<br />

stigla je, krajem siječnja,<br />

posebna komisija njemačke<br />

ratne mornarice koja će<br />

sprovesti istragu o skandalu<br />

na školskom brodu „Gorch<br />

Fock“, nakon što je studenom<br />

kadetkinja od 25 godina pala za<br />

vrijeme vježbi i nakon sumnji<br />

o seksualnom nasilju i smrti<br />

osamnaestogodišnje kadetkinje<br />

koja je „pala“ u more za vrijeme<br />

straže kod otoka Nordeney u<br />

Sjevernom moru četvrtog rujna<br />

2008. godine. Nakon zadnje<br />

smrti, mediji su izvijestili o<br />

pobuni na brodu i o tužbama<br />

drugih kadeta zbog svih vrsta<br />

maltretiranja, čak i seksualnog,<br />

od strane nadređenih.<br />

Zapovjednik broda, Norbert<br />

Schatz, je iskrcan, a brodu je<br />

naređeno da isplovi za Kiel gdje<br />

će čekati odluku o njegovoj<br />

daljnjoj sudbini.<br />

pokopati bez ičije dozvole. Rekli<br />

su nam i da ono što se dogodi na<br />

moru, ostaje na moru.<br />

No, zloraba se nije ograničila<br />

samo na kadetkinje. Jedan kadet<br />

je prijavio da su on i drugi kadet<br />

bili silovani od strane viših<br />

časnika dok su plovili: - Nisam<br />

želio o tome govoriti. Loše stvari<br />

se događaju na moru, a ja sam<br />

jedna od žrtava (Sunday Times<br />

„SA Teen’s Horror on the High<br />

Seas, 18. srpnja 2010.).<br />

Objava tih svjedočenja pokrenula<br />

je lavinu optužbi <strong>pomoraca</strong><br />

drugih nacionalnosti. Nasilje se<br />

našlo pod svijetlima javnosti. ITF<br />

je na svom 42. kongresu, koji<br />

je održan u Meksiku početkom<br />

kolovoza, izglasao rezoluciju sa<br />

snažnom porukom pomorskoj<br />

industriji u cjelini te AP Moeller<br />

Maersku kao brodaru da svjetska<br />

sindikalna obitelj „neće tolerirati<br />

ovaj vid ponašanja bilo<br />

kojeg pomorca na bilo kojem<br />

brodu te da će ITF udvostručiti<br />

svoje napore da podrži iskorjenjivanje<br />

šikaniranja i nasilja na<br />

moru te promovirati zajedničko<br />

poštovanje i jednake mogućnosti<br />

u brodarstvu“.<br />

- Žene se ne smiju isključiti od<br />

odlaska na more. Tražiti ćemo<br />

od sindikata članova ITF-a da<br />

nas izvješćuju o svim slučajevima<br />

iskorištavanja žena <strong>pomoraca</strong>, pa<br />

ćemo kao globalni sindikat kolektivno<br />

pregovarati za jača prava<br />

žena na radnome mjestu kroz<br />

ugovore za brodove pod zastavama<br />

pogodnosti. Žene moraju biti<br />

u mogućnosti da se bave ovom<br />

profesijom, bez straha od nasilja,<br />

izjavila je Alison McGarry, ITF<br />

koordinator sekcije žena.<br />

– Žene moraju biti u<br />

mogućnosti da budu pomorci bez<br />

straha od nasilja ili diskriminacije.<br />

Snažno osuđujemo svaki vid<br />

nasilja na moru prema svakom te<br />

pozivamo sindikate članove ITF-a<br />

da povećaju pozornost, izjavio je<br />

Jon Whitlow iz pomorske sekcije<br />

ITF-a.<br />

– Imamo rasipanje oko 30<br />

posto među mladim ljudima koji<br />

ulaze u ovu industriju i moramo<br />

nešto učiniti da budemo sigurni<br />

da nasilje i diskriminacija ne<br />

budu tolerirani u brodarstvu i da<br />

svi pomorci, bez obzita na spol,<br />

Što se može učiniti<br />

· Informirajte se na stranici za pomorce:<br />

www.itfglobal.org/seafarers/index.cfm<br />

· Informacije o maltretiranju na stranici:<br />

www.itfglobal.org/seafarers/harassment.cfm<br />

seksualnu orijentaciju i rasu ne<br />

budu tretirani kao prije stotinu<br />

godina, izjavio je Mark Dickinson,<br />

generalni tajnik sindikata Nautilus<br />

International.<br />

Zanimljiv je i slučaj koji se<br />

dogodio u srpnju 2008. godine<br />

kada je brod „Maersk Rhode<br />

Island“ bio u korejskoj luci Yosu.<br />

Prema svjedocima (saslušani<br />

na sudu) 47-godišnji konobar<br />

otišao je u grad s četiri člana<br />

posade. U tijeku večeri on je<br />

omamljen i odvojen od društva.<br />

Kasnije ga je zaustavila policija,<br />

a pomorac tvrdi da je omamljen<br />

te fizički i seksualno napadnut<br />

od strane policije. Konobar je<br />

ispričao na sudu da se na brodu<br />

javio zapovjedniku, a on mu nije<br />

pružio traženu liječničku pomoć.<br />

Dapače, drugo jutro je iskrcan<br />

zbog omamljenosti. Otišao je u<br />

bolnicu gdje je testiran samo na<br />

alkohol, kada je zatražio pregled<br />

u svezi silovanja to mu je odbijeno<br />

zbog involviranosti policije.<br />

Nakon iskrcaja, konobar je letio<br />

kući u Virginiju oko 60 sati, a<br />

onda se javio lokalnom liječniku.<br />

Dakako, prošlo je previše vremena<br />

da bi se nešto otkrilo. Svjedoci s<br />

broda i zapovjednik tvrdili su da<br />

se konobar čudno ponašao, da se<br />

nije žalio na silovanje već da je<br />

samo rekao da se osjeća ponižen,<br />

jer su ga na policiji svukli. Kod<br />

kuće je konobar pao u depresiju<br />

i ustanovljen mu je PTSP.<br />

Tada je odlučio tužiti brodara za<br />

odštetu od 50 milijuna dolara<br />

s obrazloženjem da nije dobio<br />

adekvatnu liječničku skrb nakon<br />

povratka na brod prema Jones<br />

Actu …Sud je odredio odštetu<br />

od 20 milijuna dolara, a Maersk<br />

će morati platiti i sudske troškove<br />

(oko pet milijuna dolara). Naravno,<br />

slučaj još nije završen zbog<br />

mogućnosti žalbe!•(dp)<br />

· Smjernice za eliminiranje maltretiranja na radnom mjestu objavljene<br />

su na stranici: www.itfglobal.org/etf/etf-ecsa.cfm.<br />

Smjernice su razvili ETF i European Community Shipowners<br />

Associations, ali mjerodavne za sindikate diljem svijeta.<br />

Kome se možete obratiti za<br />

neposrednu pomoć <br />

· ITF inspektori mogu odmah reagirati na vaš poziv. Njihove adrese i<br />

kontakt telefone možete naći na stranici www.itfglobal.org/seafarers/disc.cfm<br />

i na www.sph.hr<br />

· Seafarer Help je povjerljivi servis koji radi u International Seafarers<br />

Assistance Networku. Ženski pomorci koje žele razgovarati<br />

sa ženskom osobom mogu to zatražiti. Pogledajte stranicu www.<br />

seafarerhelp.org ili nazovite + 44 20 SEAFARER (73232737) ili <strong>broj</strong>eve<br />

telefona Ureda SPH u Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku.<br />

SPH poziva svoje članove da prijave sve vrste maltretiranja. Molimo<br />

da nas obavijestite o incidentima u kojima je upotrijebljena fizička<br />

sila kako bi se stvorila slika o tome što se događa diljem svijeta.


. 65 • veljača 2011<br />

11<br />

10 razloga zašto<br />

zapovjednici tonu<br />

s brodom<br />

1. Običaj i tradicija<br />

Postoje nepisani običaji i tradicije<br />

u ratnoj mornarici (mjerenje<br />

u fathomima, pozdrav topovskom<br />

salvom…) koji prate mornare<br />

stoljećima. Jedan od tih običaja<br />

je da zapovjednik ratnoga broda<br />

Kada brod potone iz bilo<br />

kojeg razloga postoji<br />

romantično uvjerenje<br />

da zapovjednik broda<br />

treba potonuti zajedno<br />

s brodom. To se dogodilo<br />

posljednji put u<br />

listopadu 2007. godine<br />

kada je u Solunu potonuo<br />

brod „Diamond I“,<br />

a zapovjednik je odlučio<br />

podijeliti sudbinu s brodom,<br />

iako su svi drugi<br />

članovi posade spašeni.<br />

Što je uzrok da uopće<br />

postoji takvo uvjerenje<br />

Pronašli smo deset<br />

razloga.<br />

tone zajedno s brodom. Taj se<br />

običaj proširio i na zapovjednike<br />

trgovačkih brodova, ali nije tako<br />

čest. Ukoliko taj običaj povežemo s<br />

pilotima ratnih zrakoplova koji se<br />

u većini slučajeva katapultiraju iz<br />

zrakoplova koji je pogođen, vidimo<br />

da u ovom slučaju nema tradicije<br />

„padanja“ zajedno sa zrakoplovom.<br />

2. Ispunjavanje radnih zadataka<br />

ili pogibeljno ponašanje<br />

Zapovjednik broda se teško<br />

postaje (ne postaje svaki časnik<br />

zapovjednik): kada on podbaci u<br />

ispunjavanju svojih zadataka (npr.<br />

kada ne može zaštititi svoj brod i<br />

brodsku posadu) on se odlučuje da<br />

podijeli sudbinu s brodom.<br />

3. Moralna odgovornost<br />

Štogod bio razlog potonuća broda,<br />

zapovjednik ne može krivnju prebaciti<br />

na nikoga drugoga, ali može<br />

poduzeti sve da spasi (ili bude<br />

spašena) posadu broda. On smatra<br />

moralnim činom da preuzme<br />

krivnju za potonuće broda. Rijetko<br />

se u povijesti dogodilo da zapovjednik<br />

ratnoga broda odgovornost<br />

prebaci na svoje nadređeno<br />

zapovjedništvo ili stožer na kopnu<br />

koje mu je naredilo neku akciju.<br />

4. Pokazivanje primjera<br />

Zapovjednik je br. 1 na brodu i on<br />

je primjer svim drugim članovima<br />

posade. On je zapovjednik sve dok<br />

brod plovi, ali kad potone on više<br />

ničime ne zapovijeda…<br />

5. Poštovanje prema brodu<br />

Kada brod potone zajedno sa<br />

zapovjednikom smatra se da je to<br />

čin poštovanja zapovjednika prema<br />

brodu kojemu je zapovjedao.<br />

6. Nemogućnost života bez broda<br />

Zapovjednik ne može živjeti bez<br />

broda npr. kada potone. U engleskom<br />

jeziku brod (ship) je ženskoga<br />

roda, pa Englezi tvrde: zapovjednik<br />

ne može živjeti bez „nje“!<br />

7. Ponašanje: moj brod, moj stav<br />

Zapovjednik na brodu djeluje<br />

kao diktator odnosno na brodu<br />

je uspostavljena vojna hijerarhija<br />

(činovi, nadređenost,<br />

podređenost). Zbog takve uloge,<br />

zapovjednik osjeća da ima pravo<br />

potonuti s brodom kada više<br />

nema kome zapovijedati.<br />

8. Akt požrtvovanja<br />

Zapovjednik se osjeća krivcem<br />

kada brod tone i preferira potonuti<br />

s brodom.<br />

9. Heroj odnosno žrtva<br />

Potonuće zapovjednika zajedno s<br />

brodom u većini se slučajeva karakterizira<br />

na dva načina: zapovjednik<br />

je heroj ili žrtva. Ako se odluči<br />

za spas, zapovjednik gubi svoj<br />

„dobar glas“ te nastavlja živjeti<br />

„nedostojnim“ životom.<br />

10. Strah od kriminalizacije<br />

Ako zapovjednik želi preživjeti<br />

umjesto da potone s brodom, definitivno<br />

će postati žrtva sudskog<br />

sustava odnosno biti će kriminaliziran<br />

te može očekivati kaznu.<br />

U većini slučajeva presuda nije u<br />

korist zapovjednika.<br />

Unatoč na<strong>broj</strong>anim razlozima, pomorci<br />

ne odobravaju čin zapovjednika<br />

da potone s brodom. • (dp)<br />

Tajne mora, more tajni<br />

Slučaj: ”Anna<br />

Sierra (2)”<br />

Kap. Bekas je izjavio da je doplovio<br />

u Bei Hai kroz prolaz Hainan<br />

što je bilo nemoguće, jer je taj prolaz<br />

pod nadzorom kineske vojske i<br />

nijedan brod tuda ne može ploviti bez<br />

posebne dozvole. Uz to, posljednji<br />

znani položaj broda “Anna Sierra”<br />

bio je 15. rujna kod vijetnamske<br />

obale, kada su pirati iskrcali posadu.<br />

Razdaljina između tog položaja i<br />

Manile je preko 800 milja. Da bi u<br />

tom vremenu brod stigao na sidrište<br />

u Manili trebao je ploviti brzinom od<br />

33 čvora! Brzina “Anna Sierre” je bila<br />

samo 11 čvorova, pa je nemoguće<br />

da je toliki put brod prevalio u samo<br />

jednom danu kako je izjavio kap.<br />

Bekas. Uz to, provjere u luci Bangkok<br />

su pokazale da nije postojao nikakav<br />

brod “Polaris”. Lučke vlasti u Manili<br />

također su potvrdile da brodovi pod<br />

imenom “Solaris” odnosno “Artic<br />

Sea” nisu ticali tu luku u rujnu 1995.<br />

godine.<br />

Istraga ciparskih vlasti pokazala<br />

je da je 14 članova posade-pirata<br />

ušlo u Bangkok sedmog kolovoza<br />

1995. godine i čekalo slijedećih pet<br />

tjedana do odlaska na brod “Anna<br />

Sierra”. Ukrcali su se na brod 13.<br />

rujna. Nakon toga se dio njih iskrcao<br />

Piše: D.Prestint<br />

broda motornom brodicom koju su<br />

uzeli s broda. Pirati su s broda uzeli<br />

gotovinu iz brodske kase i osobne<br />

stvari posade. Nakon što su iskrcali<br />

posadu u čamce zaplovili su za Bei<br />

Hai. Za vrijeme plovidbe promijenili<br />

su brodu ime. Stigli su 20. rujna.<br />

Razdaljina između zadnjeg poznatog<br />

položaja broda i Bei Hai-a je 900<br />

milja. Odnosno toliko bi iznosila da je<br />

brod izravno plovio za tu luku.<br />

Ciparske vlasti su odmah poslale<br />

svog čovjeka u Beijing. Diplomatskim<br />

kanalima zatražili su suradnju NR<br />

Kine u skladu s International Convention<br />

of the High Seas iz 1958. godine<br />

i Convention on the Law of the Seas<br />

(UN-a) iz 1982. godine.<br />

24. listopada 1995. godine Honduras<br />

Registry of Shipping potvrdio<br />

je IBM-u i ciparskim vlastima da nikakav<br />

brod pod imenom “Artic Sea” nije<br />

upisan u honduraški upisnik brodova.<br />

Istražitelji IBM-a su kineskim<br />

vlastima dostavili dokumente koji su<br />

nedvojbeno pokazivali da su Indijci<br />

vlasnici tereta. Istraga je utvrdila i<br />

da je <strong>broj</strong> u upisniku honduraškog<br />

upisnika pripadao brodu koji je bio<br />

uključen u krađe brodskih tereta.<br />

U prosincu 1995. godine Chinese<br />

Public Security Bureau (PSB) je<br />

službeno objavio da je brod s imenom<br />

“Artic Sea” ustvari “Anna Sierra”. No,<br />

odbili su brod vratiti pravom vlasniku<br />

s obrazloženjem da je istraga u tijeku.<br />

Nikada nisu objasnili što je učinjeno<br />

u istrazi. Nitko od piratske posade<br />

nije ispitan. Jasno je da kineske<br />

vlasti nisu poduzele nikakve istražne<br />

radnje.<br />

U veljači 1996. godine vlasnik<br />

broda je pozvan da preuzme svoj<br />

brod pod uvjetom da plati 400.000<br />

dolara PSB-u za nastale troškove. Taj<br />

uvjet nema uporišta u zakonima niti<br />

pravilima PSB-a.<br />

U sprnju 1996. godine, 14 pirata<br />

je iskrcano s broda i smješteno je<br />

u hotel od strane PSB-a. Krajem te<br />

godine, deset pirata je repatrirano…<br />

Od dolaska broda u Bei Hai,<br />

posada nije uopće održavala brod.<br />

Stanje broda i njegovog skupog<br />

tereta pomalo se pogoršavalo. Brod<br />

je bio bez posade od srpnja 1996., a<br />

početkom siječnja 1997. godine PSB<br />

je obavijestio vlasnika da su strojarnica<br />

i dio skladištva pod vodom<br />

(prodor morske vode). U očajničkom<br />

pokušaju da spasu situaciju PSB je<br />

počeo iskrcavati teret. Indijski vlasnik<br />

tereta je za to saznao te je poslao<br />

svog predstavnika u Bei Hai. PSB<br />

mu je zabranio pristup brodu bez<br />

obrazloženja. Oko 6.000 tona riže je<br />

iskrcano i uskladišteno u pokrajini<br />

Hepu, 30 kilometara od Bei Hai-a.<br />

Krajem siječnja, zbog daljnjeg<br />

prodora morske vode, brod se<br />

nagnuo preko deset stupnjeva.<br />

Lučke vlasti su odbile da brod ostane<br />

vezan te je otegljen prema obližnjoj<br />

plaži gdje je nasukan na pijesku i<br />

napušten.<br />

U veljači 1997. godine preostala<br />

četiri pirata su poslana kući.<br />

Nevjerojatno je da je 14 osoba koji<br />

su napravili takvo kazneno djelo<br />

jednostavno poslano kući bez ikakva<br />

ispitivanja. PSB je objavio da nema<br />

jurisdikciju, jer – tih 14 osoba nije<br />

počinilo djelo u Kini! To je očito<br />

kršenje međunarodnih konvencija,<br />

pogotovo Rimske konvencije iz 1988.<br />

godine o sprječavanju nezakonitih<br />

djela protiv sigurnosti pomorske<br />

plovidbe…<br />

14. ožujka 1997. godine IMB<br />

je, preko svojih kanala, saznao da<br />

je PSB odlučio prodati teret. Taj<br />

izvanredni korak je planiran bez<br />

obavijesti indijskom vlasniku tereta.<br />

Saznalo je i da su predstavnici PSB-a<br />

odlučili prodati teret po cijeni nižoj<br />

od tržišne “prijateljskom lokalnom<br />

kupcu”. Predstavnik vlasnika tereta<br />

ponovno je otišao u Bei Hai kako<br />

bi spriječio ilegalnu prodaju tereta.<br />

Pod diplomatskim<br />

pritiskom indijske<br />

ambasade u Beijingu<br />

i IMB-a, taj pokušaj<br />

prodaje je propao.<br />

Gubitak brodara i<br />

vlasnika tereta počeo<br />

se mjeriti u milijunima<br />

dolara.<br />

Kriminalci koji su<br />

organizirali otmicu<br />

broda “Anna Sierra”<br />

u rujnu 1995. godine ponovno su<br />

napali u kolovozu 1996.: prisilili su<br />

brodara da prihvati novu posadu,<br />

koja je otela brod “Samudra<br />

Samrat” te ga dovela u kinesku luku<br />

Fengcheng s namjerom da proda<br />

teret. Brod je promijenio ime u<br />

“Celtic Ranger”…<br />

Unatoč tome što je IBM lokalizirao<br />

brod i upozorio na promijenjeno ime<br />

i falsificirane dokumente, lokalne<br />

vlasti u Fengchengu odbile su bilo<br />

kakvu intervenciju.Umjesto toga,<br />

odbile su dopustiti sucu iz pomorskog<br />

suda u Fengchengu da uhiti brod,<br />

pa je on slijedećeg dana isplovio s<br />

23 indonežanska člana posade. Teret<br />

vrijedan 2,5 milijuna dolata namijenjen<br />

Vijetnamu nestao je s broda.<br />

Nema sumnje da je neki lokalni<br />

korumpirani činovnik dozvolio (uz<br />

naknadu) zapovjedniku da isplovi<br />

bez dozvole (clearance).<br />

Treći slučaj otmice: vlasnik broda<br />

“Hye Meiko” je izvijestio 23. lipnja<br />

1995. godine da je brod otet kod<br />

obala Kambodže od strane brodice<br />

koja je bila nalik brodicama kineske<br />

carine. Brod je prisiljen da plovi<br />

preko 1.000 milja prema luci Shanwei<br />

u pokrajini Guangdong. Nakon<br />

što su tamo stigli, vlasti su optužile<br />

brod za krijumičarenje tereta cigareta<br />

u Kinu! Brod je uhićen, a teret je<br />

zaplijenjen.<br />

Nije bilo pomoći brodu, unatoč<br />

tome što uopće nije namjeravao<br />

uplovljavati u kineske luke. Kineska<br />

vlada odbacila je mogućnost da<br />

je brodica njihove carine bila na<br />

službenom zadatku i, unatoč tome<br />

što je britanska mornarica u Hong<br />

Kongu urgirala sve do Whitehalla,<br />

nije im dopušteno da presretnu brod!<br />

nastavlja se


12<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Početkom godine imigracijske<br />

vlasti u brazilskim lukama Recife<br />

i Suape počele su naplaćivati<br />

pomorcima/brodarima kazne<br />

ukoliko su im Pomorske<br />

knjižice izdane u zemljama<br />

koje nisu ratificirale konvencije<br />

Međunarodne organizacije rada<br />

(ILO) br. 108 (Seafarers’ Identity<br />

Documents, 1958) i br. 185<br />

(Seafarers’ Identity Documentsrevised,<br />

2003).<br />

Naime, za zemlje koje nisu ratificirale<br />

te konvencije u <strong>Pomorski</strong>m<br />

knjižicama je trebala biti<br />

viza. Kako Hrvatska nije ratificirala<br />

konvencije naplaćivale<br />

su se kazne u visini od 550<br />

EU<br />

dolara iako pomorci nisu izlazili<br />

na kopno. Uz to, ukoliko bi se<br />

„prekršaj“ ponovio kazne bi se<br />

Novo tijelo za<br />

istragu nesreća<br />

Istraga ozbiljnih pomorskih<br />

incidenata i dostavljanje<br />

povjerljivih izvješća biti će<br />

obveza za svih 27 članica EU.<br />

European Maritime Safety<br />

Agency (EMSA) objavila je<br />

da je spremna za primjenu<br />

pravila Europske komisije iz<br />

2009. godine koja zahtjevaju<br />

od vlada članica da provode<br />

istrage o pomorskih nesrećama<br />

i izvješća proslijeđuju. Ove će<br />

se godine prihvatiti standardizirana<br />

istražna procedura, a<br />

u lipnju će se ustanoviti mreža<br />

istražitelja što će omogućiti<br />

harmonizaciju istraga.<br />

Ideja je da se sva izviješća<br />

slijevaju u centralnu bazu<br />

podataka: European Marine<br />

Lijekovi<br />

HZZO:<br />

nema<br />

problema<br />

Nakon što je Hrvatski zavod za<br />

zdravstveno osiguranje papirnate<br />

recepte za lijekove zamijenio<br />

elektronskim, pomorci su, kao što<br />

to obično biva, postali žrtve novog<br />

sustava. Naime, prije odlaska na<br />

brod, kod svog liječnika, dobivali su<br />

8<br />

To<br />

Pomoraca je ubijeno<br />

2010. godine.<br />

Casualty Information Platform<br />

(EMCIP), a koristiti će se da se<br />

incidenti uspoređuju i donose<br />

preporuke kako ih izbjegavati.<br />

U ovom trenutku već postoje<br />

istražna tijela: German Bureau<br />

of Maritime Casualty Investigation<br />

u Njemačkoj i Maritime<br />

Casualty Investigation<br />

u V. Britaniji, ali dio zemalja<br />

EU je u dalekom zaostatku<br />

(npr. Cipar).Potez EMSA-a je<br />

dio globalne inicijative da se<br />

uvedu standardi u istragama<br />

nesreća među državama<br />

članicama putem International<br />

Maritime Organisation<br />

(IMO)’ Code for Investigation<br />

of Marine Casualties and Incidents.•<br />

(dp)<br />

recepte za dovoljne količine lijekova<br />

za razdoblje boravka na brodu,<br />

a po novome „otkriveno“ je da<br />

računala u ljekarnama prihvaćaju<br />

samo recept za tekući mjesec.<br />

Direkcija HZZO je, na upite<br />

<strong>pomoraca</strong> i nakon što smo<br />

objavili problem na web stranici<br />

SPH, odmah reagirala: u takvoj<br />

situaciji liječnik može svom<br />

pacijentu, pomorcu, propisati<br />

papirnati recept, čija primjena<br />

nije u potpunosti ukinuta, nego<br />

je ostavljena kao mogućnost u<br />

izvanrednim situacijama. Na taj<br />

način pokrivene su sve situacije, a<br />

sve kako osigurane osobe HZZO-a<br />

ne bi ostale bez potrebne zdravstvene<br />

zaštite.• (dp)<br />

je manje nego 2009.<br />

(10)<br />

Recife i Suape<br />

Kazne zbog<br />

stare Pomorske<br />

knjižice !<br />

i 2008. godine<br />

(11)<br />

povećavale pet puta.<br />

Nakon prepoznavanje problema<br />

od strane posrednika u<br />

Produljenje<br />

svjedodžbi<br />

Na brodu<br />

samo<br />

iznimno<br />

U Pravilniku o zvanjima i<br />

svjedodžbama o osposobljenosti<br />

<strong>pomoraca</strong> propisano je kako se<br />

izobrazba radi obnove svjedodžbi<br />

(Temeljna sigurnost na brodu,<br />

Upravljanje gašenjem požara,<br />

Rukovanje brodicom za spašavanje<br />

i spasilačkom brodicom, osim brze<br />

spasilačke brodice i Rukovanje<br />

brzom spasilačkom brodicom)<br />

može održavati na brodu uz uvjet<br />

da MMPI odobri program izobrazbe<br />

koji će se odvijati na brodu te da<br />

zapovjednik broda ovjeri dnevnik<br />

izobrazbe <strong>pomoraca</strong> kojim se<br />

potvrđuje da je pomorac s upjehom<br />

svladao odobreni program<br />

izobrazbe.<br />

S tim u svezi MMPI je pripremio<br />

prijedlog Dnevnika izobrazbe, a<br />

nakon usuglašavanja (sa SPH i<br />

Udrugom brodara) isti će se objaviti<br />

na web stranicama MMPI i ostalih<br />

relevantnih institucija u pdf formatu<br />

kojeg bi pomorci mogli samostalno<br />

printati te po ovjeri zapovjednika<br />

u postupku obnove svjedodžbe<br />

Sigurnost<br />

Pomorac<br />

nesvjestan<br />

opasnosti<br />

Pomorac koji je poginuo<br />

u eksploziji na njemačkom<br />

višenamjenskom brodu u<br />

vodama Australije nije bio<br />

svjestan opasnosti u koju se<br />

doveo poduzimanjem određene<br />

radnje, ustanovila je istraga.<br />

Brod „Cape Darnley“ (vlasnik<br />

NSC Schiffahrts, operator<br />

AustralAsia Line) plovio je iz<br />

Noumee u Brisbane u srpnju<br />

zapošljavanju, Ministarstvo<br />

mora, transporta i infrastrukture<br />

je uputilo protest, a nakon<br />

toga je došao odgovor iz Brazila.<br />

Središnji ured u Braziliji naredio<br />

šefu policije u Immigration<br />

office u državi Pernambuco<br />

(za luke Recife i Suape) da je<br />

odlučeno da se ukida praksa<br />

naplaćivanja kazni. No, nigdje<br />

se ne spominje brisanje takve<br />

odredbe, već samo njezinu<br />

privremenu obustavu.<br />

Pozivamo pomorce koji plove<br />

prema tim lukama da nam jave<br />

ukoliko odluka o naplaćivanju<br />

kazne ponovno stupi na snagu.•<br />

(dp)<br />

priložiti lučkim kapetanijama.<br />

MMPI napominje da nova<br />

izmjena Međunarodne konvencije<br />

o standardima izobrazbe, izdavanju<br />

svjedodžbi i držanju straže<br />

<strong>pomoraca</strong> (STCW) 1978, kako je<br />

izmijenjena i dopunjena predviđa<br />

nešto drugačije uvjete za obnovu<br />

predmetnih svjedodžbi, uvjeti će<br />

se uskladiti u trenutku kada se<br />

odredbe nove konvencije budu<br />

implementirale u nacionalno zakonodavstvo.<br />

SPH ističe da bi se u praksi<br />

ova mogućnost trebala koristiti<br />

samo iznimno, a ne kao pravilo<br />

te da bi se izobrazba radi obnove<br />

svjedodžbi i nadalje trebala<br />

provoditi u ovlaštenim učilištima.<br />

SPH posebno dovodi u pitanje<br />

mogućnost izobrazbe na brodu<br />

za upravljanje gašenjem požara<br />

i rukovanje brzom spasilačkom<br />

brodicom kao i realizaciju<br />

programa i ukupnog obvezujućeg<br />

<strong>broj</strong>a sati izobrazbe. • (dp)<br />

prošle godine kada je brodski<br />

mazač pokušao izrezati vrh<br />

dvjestolitarske bačve kutnom<br />

brusilicom. Teško je ozlijeđen<br />

kada je bačva, u kojoj su bili<br />

ostaci iz brodskog kotla na<br />

ispušne plinove, eksplodirala,<br />

a on je nekoliko sati kasnije<br />

preminuo.<br />

Australian Transport Safety<br />

Bureau je proveo istragu i<br />

pronašao da „nije učinjena<br />

procjena rizika od takvog<br />

čina“. Zaključeno je da mazač<br />

„nije bio svjestan da je trebao<br />

zatražiti dozvolu za taj posao<br />

odnosno biti svjestan rizika<br />

poduzimanja takve radnje“.<br />

Bureau je upozorio brodara o<br />

mjerama koje mora poduzeti<br />

da se više ne događaju takvi<br />

slučajevi.• (dp)<br />

SAD<br />

Nove vize<br />

za pomorce<br />

Američke imigracijske vlasti<br />

promijenile su svoje odluke koje<br />

su spriječavale strane pomorce<br />

da dobiju identifikacijske<br />

dokumente potrebne za pristup<br />

u pojedine luke i terminale.<br />

Department of Homeland Security<br />

i Department of State uveli<br />

su tzv. „zabilježenu“ verziju vize<br />

B1, koja je radna viza tražena<br />

od stranih državljana koji<br />

posjećuju SAD zbog službenih<br />

razloga, ali ne zbog boravka.<br />

U 2007. godini američke<br />

vlasti uvele su Transportation<br />

Worker Identification<br />

Credential (TWIC), biometrički<br />

identifikacijski dokument kojeg<br />

je bilo nemoguće falsificirati<br />

za američke građane i neke<br />

strance koji su bili autorizirani<br />

da rade u SAD nakon provjera<br />

(policijske i imigracijske). TWIC<br />

karta je bila potrebna za ulazak,<br />

bez pratnje, u posebne zone<br />

uključujući luke i terminale.<br />

No, stranci koji su tražili B1<br />

vizu nisu mogli dobiti TWIC<br />

identifikacijski dokument, pa su<br />

probleme imali strani predstavnici<br />

brodara u lukama (port<br />

captain), strani zaposlenici<br />

(agenti i ljudi koji su održavali<br />

brodsku opremu) koji su morali<br />

prolaziti kroz te zone da bi došli<br />

do broda.<br />

Sada strani radnici mogu<br />

dobiti odgovarajuće dokumente<br />

u trenutku kada apliciraju za<br />

vizu B1uz izražavanje potrebe<br />

za dokumentom TWIC. Ukoliko<br />

zahtjevatelj prođe sigurnosne<br />

provjere i dobije vizu B1, ti<br />

strani radnici mogu podnijeti<br />

zahtjev za dobivanje TWIC-a.<br />

Nova procedura, procjenjuje<br />

se, odnositi će se na 4.000<br />

do 6.000 stranih radnika u<br />

američkim lukama koji moraju<br />

imati TWIC za obavljanje<br />

redovnih poslova na brodovima.<br />

Strani pomorci čiji brodovi<br />

tiču američke luke, moraju<br />

imati posebnu kategoriju<br />

vize – D1. Ona omogućuje<br />

neprekidni boravak od samo 29<br />

dana (svaki put) u usporedbi<br />

s limitom od šest mjeseci na<br />

koliko vrijedi B1 za poslovne<br />

posjetitelje. No, limit od 29<br />

dana je problem za mnoge kategorije<br />

<strong>pomoraca</strong> uključujući i<br />

one s brodova u razvozu.<br />

Stručnjaci kažu da nova<br />

„zabilježena“ viza B1 nije<br />

namijenjena na tipične strane<br />

pomorce u slučaju kada samo<br />

moraju proći kroz neku luku ili<br />

terminal gdje je potreban TWIC.<br />

Ipak, viši časnici kao zapovjednici<br />

iz zemalja koje trebaju<br />

imati vizu, pogotovo iz Europe,<br />

moći će aplicirati za novu B1<br />

vizu umjesto na vizu D1 i to će<br />

zaobići problem TWIC-a s time<br />

da će morati imati pismenu<br />

potvrdu poslodavca o potrebi<br />

boravka u luci i terminalu.


14<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Maritime Labour Convention 2006<br />

Tek 2012<br />

Prema podacima International<br />

Labour<br />

Organisation (ILO),<br />

oko 50 zemalja je pred<br />

ratificiranjem, dok je<br />

EU postavila cilj da sve<br />

članice ratificiraju do<br />

kraja 2010. godine. Cilj je<br />

da nova konvencija stupi<br />

na snagu krajem 2011.<br />

godine, ali postaje sve<br />

očitije da se rokovi neće<br />

poštovati!<br />

Naime, generalni direktor ILO-a<br />

je u prisincu prošle godine<br />

pozvao članice da ratificiraju<br />

konvencju prigodom pete obljetnice<br />

njenog usvajanja ili na stotoj sjednici<br />

International Labour Conference<br />

koja će se održati u lipnju<br />

ove godine. Dosad je konvenciju<br />

ratificiralo 11 zemalja (po redu<br />

ratifikacije: Bahami, Bosna i Hercegovina,<br />

Bugarska, Kanada, Hrvatska,<br />

Liberija, Marshall Islands,<br />

Norveška, Panama, Saint Vincent i<br />

Grenadini, Španjolska i Švicarska),<br />

a 19 je najavilo ratifikaciju. Pred<br />

ratificiranjem su Luksemburg koji<br />

je najavio da je spreman ratificirati<br />

konvenciju u svibnju, dok je Italija<br />

to najavila za ožujak. Konvencija će<br />

stupiti na snagu 12 mjeseci nakon<br />

što je ratificira 30 država članica<br />

ILO-a s ukupno 33 posto svjetske<br />

tonaže.<br />

Neke novosti: brodovi koji<br />

pripadaju državama koje su ratificirale<br />

konvenciju biti će pregledani<br />

i certificirani u pogledu udovoljavanja<br />

konvenciji, a brodovi država<br />

koje nisu ratificirale konvenciju<br />

rizikuju da se primijeni „ no more<br />

favourable treatment clause“ (npr.<br />

pregled) kada uplovljavaju u luke<br />

država koje su ratificirale konvenciju.<br />

Kada MLC 2006 stupi na snagu,<br />

svi brodovi biti će podložni<br />

pregledima. Svi brodovi iznad<br />

500 tona u međunarodnoj<br />

plovidbi morati će biti certificirani,<br />

uključujući brodare odnosno<br />

operatore.<br />

Zahtjevi MLC su potpuno jasni,<br />

iako ima nekih područja gdje<br />

države zastava će trebati napraviti<br />

izbor. ILO Guidelines for Flag State<br />

and Port State Inspections su<br />

prihvaćeni 2008. godine što je<br />

doprinijelo, na međunarodnom<br />

planu, za istovrsnu i efektivnu<br />

implementaciju i provođenje<br />

konvencije.<br />

Poziva se pomorska industrija<br />

da odmah počne s pripremama –<br />

barem da razumiju zahtjeve, procijene<br />

i planiraju potrebne poslove<br />

kako bi sproveli i implementirali<br />

na brodovima certifikaciju. U ovom<br />

trenutku, malo se zna o izborima<br />

država zastava: potrebne su neke<br />

Maritime Labour Convention 2006 (MLC) - činjenice<br />

· Novi ILO radni standardi<br />

· Mjerodavna za najveći <strong>broj</strong> brodova<br />

· Obvezna za brodove koji viju zastave država koje su je ratificirali<br />

· Postaje obvezna kada je ratificira 30 država s 33 posto svjetske flote<br />

· Najveće države zastava kao Liberija, Marshall Islands, Bahami, Panama i<br />

Norveška već su je ratificirali<br />

· Brodari je moraju razviti i primijeniti mjere da osiguraju stalno suglasje sa<br />

zahtjevima MLC<br />

· „No more favourable treatment clause“ se nameće brodovima zemalja koje<br />

nisu ratificirale konvenciju<br />

· Port State područja spremna na primjenu Port State Control pregledima<br />

· Uvjet tonaže će postati obvezan krajem 2011/početkom 2012. godine<br />

3.Maj<br />

Primopredaja<br />

broda “Pomer”<br />

promjene kako bi se proveli izbori.<br />

Ipak je jasno da će mnogi zahtjevi<br />

ostati kakvi su u konvenciji i<br />

vjerujemo da će se države zastava<br />

ipak pridržavati propisanoga u<br />

konvenciji.<br />

Sektor u kojem će konvencija<br />

najviše utjecati na povećanje<br />

radnih i životnih uvjeta je industrija<br />

za krstarenje – u toj industriji<br />

radi preko 120.000 <strong>pomoraca</strong> (70<br />

posto u hotelskom osoblju, 20<br />

posto su klasični pomorci, a deset<br />

posto rade na poslovima koje su<br />

dobili putem koncesije). Velika<br />

većina hotelskog osoblja dolazi iz<br />

zemalja u razvoju (najviše s Filipina<br />

i Indonezije).<br />

Istovremeno treba navesti da će<br />

stupanjem na snagu konvencije pod<br />

nju potpadati i dio hrvatskih malih<br />

brodara koji se bave dnevnim i<br />

višednevnim krstarenjima. SPH je<br />

već održao sastanak s udrugom<br />

tih brodara kako bi se zajednički<br />

pripremili za udovoljavanje<br />

zahtjevima konvencije (ugovori<br />

za članove posade, operativni<br />

<strong>broj</strong> članova posade, uvjeti rada i<br />

života…). • (dp)<br />

velebni pogled na novi tanker Uljanik plovidbe<br />

kapetan novog broda Pomer Lino Sokolović i predsjednik<br />

uprave Brodogradilišta 3. maj Edi Kučan<br />

Zadnjeg dana veljače 2011. je<br />

u 13 sati održana svečana<br />

primopredaja broda Pomer,<br />

namijenjenog prijevozu naftnih<br />

proizvoda i kemikalija i<br />

izgrađenog u brodogradilištu<br />

3. maj za potrebe obnove flote<br />

Uljanik plovidbe. Porinut je u<br />

srpnju prošle godine, a nakon<br />

dovršetka opremanja ostao je<br />

vezan u riječkom brodogradilištu<br />

zbog spora oko tržišne vrijednosti<br />

broda. Potpisani su posebni dodaci<br />

kolektivnim ugovorom između<br />

SPH i Uljanik plovidbe te je izdan<br />

plavi karton SPH. Zbog problema u<br />

isporuci broda, čije je preuzimanje<br />

bilo najavljeno za jesen 2010.,<br />

Uljanik plovidba je početkom<br />

prosinca prošle godine pokrenula<br />

arbitražni postupak protiv 3. maja<br />

kod londonskog Visokog suda<br />

pravde (High Court of Justice), no<br />

nakon nekoliko dana postignut je<br />

dogovor s 3. majem u cilju sporazumnog<br />

rješenja spora a Uljanik<br />

plovidba je objavila da prekida<br />

arbitražu.• (bm)


. 65 • veljača 2011<br />

15<br />

Časnik u straži je nešto primijetio: čovjek u moru<br />

Povratak na brod<br />

Vaši prilozi<br />

Čovjek u moru<br />

Član SPH Ivo Ivančić, upravitelj stroja na brodu „Lalla Fatma N’Soumer“ poslao nam je novi<br />

foto-prilog za <strong>Pomorski</strong> vjesnik kojeg je naslovio „Čovjek u moru“.<br />

Spuštena brodica, časnik s drugog broda nije ništa primijetio<br />

PRISTUPNICA<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

SREDI[NJI URED<br />

KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />

DATUM PRIMITKA<br />

BROJ ISKAZNICE<br />

POPUNJAVA SPH<br />

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

PREZIME IME M @<br />

ADRESA<br />

JMBG<br />

OIB<br />

GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />

E-MAIL<br />

MOBILNI TELEFON<br />

NAJBLI@A RODBINA<br />

PREZIME IME SRODSTVO<br />

ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />

Beživotno tijelo izvlači se na brodicu<br />

BRODAR<br />

POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />

BROD<br />

IMO BROJ<br />

SVOJSTVO<br />

POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />

[KOLSKA SPREMA<br />

ZVANJE<br />

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />

13.000<br />

Procjenjen manjak časnika<br />

u 2010. godini prema<br />

podacima BIMCO/ISF.<br />

624.000<br />

raspoloživih časnika<br />

637.000<br />

potrebnih časnika<br />

IZDANA OD<br />

DATUM IZDAVANJA<br />

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />

^L. BROJ<br />

KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />

DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />

PLA]ANJE ^LANARINE<br />

GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />

PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />

DATUM<br />

VLASTORU^NI<br />

MJESTO<br />

POTPIS<br />

Impressum<br />

Za ostale članove posade<br />

raspoloživost i potražnja su<br />

u ravnoteži.<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />

ISSN 1330-736<br />

Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />

51 000 Rijeka<br />

Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />

Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />

51 000 Rijeka<br />

Naklada: 5.000<br />

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />

i CD se ne vraćaju.


16<br />

Moreplov<br />

„Fiume“ i „Vega“<br />

Iz povijesti brodara<br />

sa sjedištem u Rijeci<br />

iskrsnuo je brod čudna<br />

imena- „Sangigi“, a prije<br />

toga je nosio talijansko<br />

ime grada na Rječini –<br />

„Fiume“<br />

brodogradilištu Richardson<br />

U Duck u Thornabyju, kao<br />

novogradnja 617, 1911. godine<br />

izgrađen je brod „Fiume“ za<br />

riječkog brodara Atlantica Sea<br />

Navigation Co. Ltd. Brod je imao<br />

3.693 tone, bio dug 100,9 i širok<br />

14,7 metara.<br />

Devet godina nakon gradnje<br />

mijenja vlasnika čije je sjedište<br />

opet u Rijeci: Societa Anonima<br />

di Navigazione Marittima<br />

Atlantica, a 1922. godine brodar<br />

mijenja ime u Atlantica Trust Co.<br />

Ltd.<br />

„Fiume“ postaje „Fiumana“<br />

1924. godine i tom prilikom<br />

mijenja i vlasnika - Fiumana<br />

Societa di Navigazione iz Rijeke<br />

(manager Atlantica Trust Co.,<br />

iz Budimpešte). Osam godina<br />

kasnije postaje „Sangigi“, a<br />

vlasnik je brodarsko društvo<br />

Scopinich & Manta iz Genove.<br />

Ponovno mijenja vlasnika, ali ne<br />

i ime, 1934. godine: Peninsulare<br />

Societa Italiana di Cabotaggio iz<br />

Genove.<br />

U rujnu 1943. godine,<br />

prilikom kapitulacije Italije,<br />

brod postaje vlasništvo talijanske<br />

vlade, a svoja putovanja<br />

završava, ipak, na ovoj strani<br />

Jadrana. Stradao je desetog<br />

ožujka 1944. godine prilikom<br />

bombardiranja u luci Gruž.<br />

U priči o sudbini motornog<br />

jedrenjaka „Vega“ koji<br />

je bombardiran i potopljen<br />

26. srpnja 1944. godine u<br />

korčulanskom kanalu koja je<br />

pronađena u ostavštini talijanskog<br />

pomorca Franca Prevata<br />

“Porat” u Gružu<br />

pronašli smo i nepoznate i<br />

dosada neobjavljene detalje o<br />

brodu „Sangigi“.<br />

Piše Prevato: - 26. studenog<br />

1942. godine Societa Anonima<br />

di Navigazione Adriatica iz Venezie<br />

preuzela je motorni jedrenjak<br />

„Vega“ od atenskog brodara<br />

C.I.O.M. (Compagnia Italiana<br />

Oriente Mediterraneo). Brod je<br />

služio za prijevoz ljudi i robe<br />

“Sangigi”<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

između grčkih otoka s talijanskom<br />

posadom od deset članova.<br />

Četvrtog rujna 1943 plovili smo<br />

iz Drača (Durazzo) za Bar (Antivari)<br />

gdje smo ostali puna četiri<br />

dana. Osmoga smo isplovili da<br />

bi prenoćili u Cavtatu (Ragusa<br />

Vecchia), a sutradan smo stigli u<br />

Gruž (Gravosa) gdje sam u agenciji<br />

podignuo 4.052 kune.<br />

Desetog navečer, nakon serije<br />

naredbi i kontranaredbi, dobio<br />

sam nalog od Comando Marina<br />

(mornarica) da proslijedim za<br />

Korčulu (Curzola). Sutradan dok<br />

smo manevrirali za isplovljavanje,<br />

kako bi izbjegli postavljene<br />

prepreke, stiže naredba Comando<br />

d’Armata (kopnena vojska)<br />

da se ponovno vežemo te da se<br />

ne mičemo do nove naredbe.<br />

Poslijepodne 11. rujna<br />

njemačke trupe okupirale su ulaz<br />

u luku, a slijedećeg jutra grupa<br />

njemačkih vojnika naređuje<br />

nam da napustimo brod, bez<br />

mogućnosti da uzmemo osobnu<br />

prtljagu. Odveli su nas u jednu<br />

kuću unutar luke s ostalim<br />

razoružanim talijanskim vojnicima,<br />

ali uskoro su nas pustili.<br />

U međuvremenu su brod<br />

pregledali lokalni civili koji su<br />

uzeli sve što je ostalo na brodu.<br />

Navečer 22. rujna na brod dolazi<br />

jedan „hrvatski časnik“, zajedno<br />

s dva njemačka, s naredbom da<br />

predam brod. Rekao sam da to<br />

nije moguće, budući da nisam<br />

znao kome ustvari predajem<br />

brod. Trojica su otišla, ali su<br />

se ubrzo vratila s „hrvatskim“<br />

zapovjednikom talijanskog<br />

parobroda „Sangigi“ kome sam<br />

morao predati brod bez ikakve<br />

potvrde. Iste večeri, zajedno s<br />

posadom, odveden sam u lokalni<br />

koncentracijski logor i zajedno<br />

s drugim posadama talijanskih<br />

brodova koji su se našli u luci.<br />

Informiran sam da je „Vega“<br />

naoružana te da je hrvatska<br />

posada iskrcala teret.•(dp)<br />

S obzirom da doslovno prenosimo<br />

pisana sjećanja F. Prevata<br />

pozivamo sve one koji imaju<br />

ikakva saznanja o potonući<br />

broda „Sangigi“ u gruškoj luci,<br />

odnosno podatke o njegovom<br />

poslijeratnom vađenju,<br />

te podatke o događajima u<br />

Korčuli, pogotovo o „hrvatskim“<br />

časnicima da nam se jave.<br />

Adresar<br />

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />

predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />

brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />

amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />

E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />

ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />

E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />

vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik<br />

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />

E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!