Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Nezavisno glasilo<br />
<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />
br. 65 veljača 2011 godina 17<br />
Struka - za,<br />
politika - protiv<br />
„Bez obzira na vaše argumente koje smo pomno<br />
razmotrili i bez obzira na razumijevanje koje<br />
imamo, ne možemo vaše prijedloge uvažiti.”<br />
str.2<br />
Brod arestiran, posada<br />
repatrirana<br />
Trgovački sud u Rijeci je na prijedlog posade<br />
zabranio isplovljavanje broda „Generoso“ dok<br />
posada ne dobije zaostale plaće<br />
str.3<br />
Posebni programi za<br />
članove SPH<br />
SPH i Terme Selce potpisali ugovor o medicinskoj<br />
rehabilitaciji pod posebnim uvjetima za<br />
pomorce<br />
str.7<br />
Izbori za Radnička vijeća 2011<br />
Sudjelovati<br />
znači utjecati !<br />
str.8-9<br />
Nasilje na<br />
brodovima<br />
- sve više<br />
slučajeva<br />
str.10<br />
Traži se<br />
početak<br />
pregovora s<br />
Jadrolinijom<br />
str.5<br />
Ne<br />
mijenja<br />
se status<br />
<strong>pomoraca</strong><br />
str.5<br />
Slučajevi: Maruba i Alpex, „Sol Trader“ i „Swift Split / Manjak časnika! / Alternativno obrazovanje / Šaljite pismo svojoj vladi
2<br />
Uvodnik<br />
Bio je 8. mart…<br />
Sa zakašnjenjem svim<br />
ženama sve što si same<br />
zaželjeti mogu…<br />
Mirovina za pomorce: politika<br />
kaže – ne. Struka kaže- da.<br />
Naravno, politika ne izrađuje<br />
elaborat kojim bi pobila<br />
struku već „politički“ odbijanje<br />
obrazlaže „demografskim<br />
promjenama“. Raditi do …<br />
Bilo je osam Rusa… Repatrirani<br />
su s M. Lošinja u svoja<br />
prebivališta uz nemalo problema:<br />
vize, zrakoplovne karte,<br />
kombi, prtljaga … Nisu očekivali<br />
minibus, spavanje i večera u<br />
Rijeci, hrana za dan leta. Pitali da<br />
li ima još napuštenih <strong>pomoraca</strong><br />
u Hrvatskoj. Srećom nema.<br />
U Sloveniji zbrka oko hrvatskog<br />
broda: prodaje ga Ministarstvo<br />
za promet (država), a<br />
ne sud. Početna cijena minimalna-<br />
onoliko koliki su njihovi<br />
troškovi. Hrvatski pomorci<br />
izgleda da se baš neće namiriti.<br />
U Dubrovniku maturanti na<br />
cruiseru (objavljujemo tekst i<br />
sliku) i uspostavljamo suradnju.<br />
SPH će s maturantima imati<br />
susret kako bi se upoznali s<br />
radom sindikata.<br />
Argentinska kompanija<br />
Maruba ima financijskih<br />
problema – hrvatski pomorci<br />
nemaju plaće. Krajnji korisnik<br />
uvijek nastrada…Ako prodaju<br />
brod, do 15. ožujka će isplatiti<br />
tri prošlogodišnje plaće. O<br />
ovogodišnjim plaćama još<br />
nema govora.<br />
Alternativno obrazovanje<br />
kreće, pa stane… Neki fakulteti<br />
nemaju dozvolu od nekoga<br />
iznad sebe unutar akademske<br />
zajednice. Polemizira se<br />
i dalje: zašto nekome sa šest<br />
mjeseci tečaja povjeriti brod od<br />
nekoliko stotina milijuna, a ne<br />
vode računa o pomorskoj školi i<br />
praksi u svojstvu časnika…<br />
Do 2015. godine manjkati će<br />
oko dva posto časnika: trebat<br />
će 637.000, a nuditi će se samo<br />
624.000. Za ostalu posadu<br />
nema problema. Najviše<br />
časnika (184.000) dolazi iz<br />
zemalja OECD-a i zemalja<br />
Dalekog istoka.<br />
Dobre vijesti: stižu novi<br />
brodovi. Uljanik plovidba je<br />
preuzela „Pomer“, gradi se još<br />
jedan kemikalac, a u Puli su<br />
naručili 4 bulka. Tankerska će<br />
uskoro preuzeti „Velebit“, pa<br />
još jedan kemikalac. Atlantska<br />
gradi šest, sedam brodova,<br />
Jadroplov će graditi dva bulka,<br />
Lošinjska nešto kupuje kao i<br />
Jadrolinija…<br />
Biti će izbori za Radnička<br />
vijeća. Krajem ožujka (kako<br />
gdje), pozivamo članove SPH da<br />
se odazovu izborima i glasuju<br />
za liste SPH (tamo gdje ih ima).<br />
„Naime, bez obzira na<br />
vaše argumente koje<br />
smo pomno razmotrili<br />
i bez obzira na razumijevanju<br />
koje za to imamo,<br />
napominjemo da ne<br />
možemo vaše prijedloge<br />
uvažiti sukladno nepovoljnim<br />
gospodarskim<br />
prilikama i demografskim<br />
promjenama…“<br />
Tako, zimeđu ostaloga, piše<br />
osmoga veljače državni<br />
tajnik u Ministarstvu gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva Krešimir<br />
Rožman još jednom odbijajući<br />
prijedlog MMPI i socijalnih<br />
partnera o uvođenju staža osiguranja<br />
s povećanim trajanjem za<br />
pomorce.<br />
Nakon toga, novi sastanak<br />
socijalnih partnera i novi prijedlog<br />
odredbe članka Zakona o<br />
izmjenama i dopunama Pomorskog<br />
zakonika kojim se predviđa<br />
Slučajevi<br />
Maruba<br />
i Alpex<br />
duguju<br />
gotovo<br />
milijun<br />
dolara<br />
Mirovina za pomorce<br />
uređivanje životne dobi za<br />
odlazak <strong>pomoraca</strong> u mirovinu:<br />
1. Osiguraniku-članu posade<br />
broda dobna granica za stjecanje<br />
prava na starosnu mirovinu sukladno<br />
propisu koji uređuje mirovinsko<br />
osiguranje je 60 godina uz uvjet<br />
da je ostvario najmanje 15 godina<br />
staža osiguranja na ukrcaju kao<br />
član posade broda u međunarodnoj<br />
i nacionalnoj plovidbi.<br />
2. Svota mirovine određuje<br />
se primjenom polaznog faktora<br />
sukladno propisu koji uređuje<br />
mirovinsko osiguranje.<br />
U svom pisanom očitovanju SPH<br />
je naglasio da primarno podržava<br />
Pedesetak hrvatskih <strong>pomoraca</strong><br />
koji su plovili ili se još uvijek<br />
nalaze na brodovima argentinskog<br />
brodara Maruba Empresa de<br />
Navegacion Maritime potražuje<br />
svoje plaće koje im nisu isplaćene<br />
od rujna prošle godine. Samo za tri<br />
prošlogodišnja mjeseca dug prema<br />
brodarima iznosi 515.942,17<br />
dolara s time da oni koji se nalaze<br />
na brodu potražuju plaće već i za<br />
dva ovogodišnja mjeseca.<br />
Hrvatski pomorci plovili su<br />
isključivo na samo tri bulkcarriera<br />
argentinskog brodara- „Zonda“,<br />
„Sampan“ i „Samutra“ i svi su<br />
ukrcani preko agencije Alpex iz<br />
Austrije.<br />
S obzirom da je SPH ultimativno<br />
zatražio isplatu barem dijela plaća,<br />
Maruba je najavila da će isplatiti<br />
plaće za tri prošlogodišnja mjeseca<br />
do 15. ožujka te najavila prodaju<br />
najmanje jednog od tri spomenuta<br />
broda. To znači da će dio hrvatskih<br />
<strong>pomoraca</strong> prodajom broda ostati<br />
bez radnih mjesta.<br />
Agencija Alpex čini sve što može<br />
kako bi se potraživanja naplatila,<br />
ali tvrde da su nemoćni, jer<br />
se Maruba nalazi u financijskim<br />
problemima. U rješavanje problema<br />
neisplate plaća angažirani<br />
su i ITF inspektori u Argentini.<br />
SPH je u svom zahtjevu za žurnom<br />
isplatu naglasio da je ugrožena<br />
egzistencija velikog <strong>broj</strong>a hrvatskih<br />
<strong>pomoraca</strong> i njihovih obitelji zbog<br />
dospjelih obveza koje ne mogu<br />
ispuniti (neplaćeni računi, obvezni<br />
doprinosi, porez…).<br />
„Sol Trader“<br />
Slovenija<br />
prodaje<br />
napušteni<br />
hrvatski<br />
brod<br />
Slovensko Ministarstvo za<br />
promet je 16. veljače najavilo<br />
sudsku prodaju motornog broda<br />
„Sol Trader“ (Val Management Co.<br />
Ltd. iz Rijeke) koji je plovio pod<br />
prijedlog teksta koji je bio dogovoren<br />
krajem prošle godine (staž<br />
osiguranja s povećanim trajanjem)<br />
kojeg je, unatoč pozitivnom<br />
glasu struke, politika odbila. No,<br />
SPH,iako nevoljko, može podržati<br />
posljednji prijedlog svjestan<br />
činjenice da je u ovom trenutku<br />
vrijeme najveći protivnik (najava<br />
izmjena i dopuna Pomorskog<br />
zakonika na proljetnoj sjednici<br />
Sabora). SPH predlaže alternativni<br />
prijedlog:<br />
1. Iznimno od uvjeta za<br />
ostvarivanje prava na mirovinu<br />
prema Zakonu o mirovinskom<br />
osiguranju, osiguranik-član posade<br />
broda može ostvariti mirovinu<br />
pomorca s navršenih 60 godina<br />
zastavom St. Vincenta i Grenadina,<br />
a zaustavljen je u Kopru po nalogu<br />
Okružnog suda 2008. godine radi<br />
osiguranja potraživanja posade<br />
i vjerovnika. Hrvatska posada<br />
napustila je brod u travnju 2009.<br />
godine, uz asistenciju SPH, pa<br />
je otada brigu o brodu vodila<br />
slovenska država. Prema navodima<br />
ljubljanskog Dela ovo je prvi put<br />
da Slovenija prodaje napušteni<br />
brod.<br />
„Sol Trader“ je koncem godine<br />
2008. dovezao sol iz Tunisa kada<br />
je zaustavljen od strane vjerovnika,<br />
a PSC je zabranilo isplovljavanje<br />
zbog <strong>broj</strong>nih nedostataka. Vlasnik<br />
broda je otklono nađene<br />
nedostatke i sud je povukao<br />
naredbu o zaustavljanju broda,<br />
dok je slovenska pomorska uprava<br />
tražila da brod napusti slovenske<br />
vode. Posada je to odbila i iskrcala<br />
se, jer plaća, hrane i goriva nije<br />
bilo. S obzirom na stanje broda i<br />
potencijalnu opasnost za okoliš,<br />
St. Vincent i Grenadini su izbrisali<br />
brod iz svog upisnika, tako da se<br />
„Sol Trader“ više ne može nazivati<br />
brodom već plutajućim objektom.<br />
Potraživanja vjerovnika su odavno<br />
premašila vrijednost broda,<br />
jer on sada vrijedi samo kao staro<br />
željezo, ali budući da ga treba<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
Struka – ZA,<br />
politika – PROTIV<br />
života i 15 godina staža osiguranja<br />
provedenog na ukrcaju kao član<br />
posade broda u međunarodnoj i/ili<br />
nacionalnoj plovidbi.<br />
2. Svota mirovine iz stavka 1.<br />
Ovog članka određuje se primjenom<br />
odredaba Zakona o mirovinskom<br />
osiguranju.<br />
SPH izražava nadu da će prevladati<br />
politička volja i pragmatizam,<br />
jer je struka odavno kazala<br />
da pomorac zaslužuje drugačiji<br />
tretman odlaska i mirovinu. Do<br />
zaključenja ovog <strong>broj</strong>a Pomorskog<br />
vjesnika nije stigao nikakav<br />
odgovor iz MMPI niti Ministarstva<br />
gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva.• (dp)<br />
odvesti do najbližeg rezališta koji<br />
se nalazi u Turskoj, određena je<br />
početna cijena na dražbi od samo<br />
55.886 eura.<br />
Prema podacima SPH, brodar<br />
je samo na ime zaostalih plaća<br />
<strong>pomoraca</strong> dužan oko 120.000<br />
eura, pa je lako moguće da, nakon<br />
što se namire sudski troškovi,<br />
troškovi veza broda i ostali<br />
troškovi, se hrvatskim pomorcima<br />
neće isplatiti potraživanja.SPH je<br />
angažirao odvjetnika u Sloveniji<br />
kako bi se ispitale sve mogućnosti<br />
da hrvatski pomorci dobiju makar i<br />
dio nikad isplaćenih plaća.<br />
„Swift Split“<br />
Sredinom<br />
ožujka<br />
prodaja <br />
U kamerunskoj luci Douala 15.<br />
veljače trebala je biti održana<br />
sudska dražba na kojoj bi se<br />
možda pronašao kupac za 39<br />
godina star brod „Swift Split“<br />
kojim upravlja splitski Split Ship<br />
Management, ali je odgođena na<br />
mjesec dana. Na brodu se nalaze<br />
samo dva hrvatska pomorca.<br />
Prema posljednjem izračunu SPH<br />
dugovanja prema pomorcima<br />
iznosila su oko 200.000 dolara, a<br />
ostali vjerovnici potražuju oko 1,3<br />
milijuna dolara (gorivo i vlasnik<br />
posljednjeg tereta). S obzirom<br />
u kojem se stanju nalazi brod,<br />
najvjerojatnije će njegovo posljednje<br />
putovanje biti prema nekom<br />
rezalištu brodova. • (dp)
. 65 • veljača 2011<br />
3<br />
Alternativno obrazovanje<br />
Cijena:<br />
65.000 kuna<br />
Predstavnici svih visokih pomorskih<br />
učilišta Republike <strong>Hrvatske</strong> (<strong>Pomorski</strong><br />
fakultet Sveučilišta u Rijeci, <strong>Pomorski</strong><br />
fakultet Sveučilišta u Splitu, <strong>Pomorski</strong><br />
odjel Sveučilišta u Zadru i <strong>Pomorski</strong><br />
odjel Sveučilišta u Dubrovniku) usuglasili<br />
su stavove u svezi s izvođenjem<br />
posebnih programa naobrazbe za<br />
stjecanje zvanja prvog časnika palube<br />
na brodu od 3.000 BT ili većem odnosno<br />
drugog časnika stroja na brodu sa<br />
strojem porivne snage od 3.000 kW ili<br />
jačim.<br />
Posebni programi će se izvoditi na<br />
visokim pomorskih učilištima s ukupnim<br />
opterećenjem od ne više od 30 sati tjedno<br />
(oko šest sati dnevno) što znači da<br />
bi ukupno trajanje predavanja bilo šest<br />
mjeseci. Nastava bi se, načelno izvodila<br />
u dva ciklusa u trajanju od tri mjeseca.<br />
Između dva ciklusa predviđena je stanka<br />
u trajanju od tri mjeseca. No, na zahtjev<br />
skupine polaznika, agencije ili pomorske<br />
kompanije koja upućuje polaznike na<br />
posebne programe obrazovanja, visoka<br />
pomorska učilišta će prilagođavati<br />
cikluse predavanja i stanku između<br />
ciklusa prema zahtjevima i raspoloživom<br />
vremenu skupine polaznika.<br />
Minimalni <strong>broj</strong> s kojim će započeti<br />
izvođenje posebnih programa je – deset,<br />
a maksimalni – 20 polaznika. U posebnim<br />
uvjetima visoko pomorsko učilište<br />
može započeti s izvođenjem posebnih<br />
programa ako se prijavi i manje od deset<br />
polaznika. Manje skupine polaznika<br />
posebno se mogu očekivati na Pomorskom<br />
odjelu Sveučilišta u Dubrovniku<br />
i Odjelu za pomorstvo i promet<br />
Sveučilišta u Zadru.<br />
Ukupna cijena posebnih programa<br />
naobrazbe iznosi 65.000 kuna po<br />
polazniku. Polaznik će moći uplatiti<br />
ukupni iznos odjednom ili u tri obroka<br />
(prvi prije početka ciklusa, drugi prije<br />
istjeka prvog ciklusa i treći prije početka<br />
drugog ciklusa). • (dp)<br />
Anketa<br />
Da li smatrate da pomorci trebaju biti<br />
naoružani u zonama visokog rizika<br />
DA: 63,75 %<br />
NE: 36,25 %<br />
Na anketu je odgovorilo 80 ispitanika.<br />
“Slučaj”<br />
Brod<br />
arestiran,<br />
posada<br />
repatrirana<br />
Situacija s ruskom posadom broda (11<br />
članova, jedan je repatriran zbog zdravstvenih<br />
problema) „Generoso“ ( zastava Cipar,<br />
vlasnik Seafirm Shipping Ltd. , manager<br />
Cap. Giuseppe Patella Srl iz Venecije) koja<br />
se nalazi u brodogradilištu u Malom Lošinju<br />
od svibnja prošle godine dosegla je vrhunac.<br />
Plaće nisu dobili već osam mjeseci (pojedini<br />
članovi posade imaju potraživanja još od 2009.<br />
godine), a brodar im duguje preko pola milijuna<br />
dolara. Do veljače im je brodar dostavljao<br />
određenu svotu novaca kako bi mogli se<br />
prehraniti i kupovati vodu, a u veljači doznaka<br />
nije pristigla.<br />
Brodar je krajem godine ponudio isplatu samo<br />
osnovne plaću za razdoblje boravka broda<br />
u brodogradilištu, što su pomorci odbili, a<br />
brodar je onda zaprijetio napuštanjem posade<br />
i broda. Prema saznanjima SPH, brodar<br />
pokušava prodati brod i namaknuti sredstva za<br />
namirenje banke, dobavljača i brodogradilišta,<br />
ali ne može postići adekvatnu cijenu.<br />
Trgovački sud u Rijeci je, na prijedlog posade,<br />
25. veljače donio rješenje o mjerama za<br />
osiguranje novčane tražbine 14 članova<br />
posade broda: zabranu odlaska broda iz<br />
brodogradilišta u Malom Lošinju i oduzimanje<br />
brodskih isprava do okončanja ovršnog<br />
postupka.<br />
Sud će osloboditi brod ukoliko brodar<br />
pruži dokaz da je položio na račun suda<br />
650.000 dolara. Troškove održavanja broda<br />
P. Brazzoduro prikuplja dokumentaciju za arest broda<br />
i uzdržavanja posade za vrijeme trajanja ove<br />
mjere snosi vlasnik broda.<br />
SPH/ITF je organizirao četvrtog ožujka repatrijaciju<br />
osam članova posade, dok će trojica<br />
ostati na brodu radi osiguranja komunikacije s<br />
brodarom. • (dp)<br />
Najveći izazov globalne<br />
brodarske industrije je<br />
manjak kvalificiranih<br />
časnika. Istraživanje<br />
– „Challenge to the<br />
industry: securing<br />
skilled crews in today’s<br />
Istraživanje<br />
Manjak<br />
časnika!<br />
Mjesečne plaće <strong>pomoraca</strong> u dolarima<br />
Radno mjesto Europa Sj. Amerika<br />
Azija, Pacifik,<br />
Srednji istok, J.<br />
Afrika<br />
Zapovjednik 8.750 11.317 8.983<br />
Prvi časnik palube 6.432 9.113 6.902<br />
Drugi časnik palube 3.174 4.795 4.050<br />
Upravitelj stroja 8.097 10.974 8.784<br />
marketplace – je istaknulo<br />
da se brodarske<br />
kompanije nalaze pred<br />
izazovom privlačenja i<br />
zadržavanja kompetentnih<br />
<strong>pomoraca</strong>.<br />
Istraživanje je objavljeno<br />
u „BIMCO ISF Manpower<br />
Update 2010“, a podaci govore o<br />
nedostatku oko pet posto časnika<br />
u 2015. godini što znači da treba<br />
poduzeti akcije da se osigura<br />
dovoljan <strong>broj</strong> nižih (junior)<br />
časnika koji će nadomjestiti više<br />
(senior) časnike koji odlaze u<br />
mirovinu. Istraživanje je provedeno<br />
u 23 kompanije diljem<br />
svijeta u čijem je vlasništvu<br />
1.125 brodova. Još jednom se<br />
pokazalo ono što je već odavno<br />
znano: pomorci s Filipina i Indije<br />
pokrivaju oko 45 posto časničkih<br />
radnih mjesta i 90 posto radnih<br />
mjesta ostalih članova posade;<br />
da časnici čine 35-40 posto<br />
ukupnog <strong>broj</strong>a članova posade i<br />
da su plaće posada na tankerima<br />
više nego na brodovima za<br />
prijevoz rasutih tereta.<br />
Mnoge brodarske kompanije<br />
regrutiraju pomorce u zemljama<br />
Dalekog istoka i istočne Europe,<br />
a najveće zapreke za njihovo<br />
angažiranje su: loše porezno<br />
okruženje, kompleksna rješenja<br />
socijalnog paketa, zastarjeli<br />
programi treninga, ograničenja<br />
Drugi časnik stroja 5.880 9.133 6.902<br />
Treći časnik stroja 3.086 4.581 4.050<br />
Električar 3.829 4.760 4.622<br />
Kormilar (AB) 1.227 1.553 1.190<br />
Izvor: Deloitte<br />
države zastave o sastavu posade,<br />
protekcionizam te nemogućnost<br />
posade da komuniciraju engleskim<br />
jezikom.<br />
Istaknuto je rješenje grčkog<br />
Ministarstva trgovačke<br />
mornarice koji propisuje pet<br />
grčkih <strong>pomoraca</strong> plus jedan<br />
kadet moraju biti ukrcani na<br />
brodove pod grčkom zastavom<br />
nosivosti između 45.000 i<br />
80.000 tona.• (dp)
4<br />
Standardne vijesti u ljetnim<br />
izdanjima dnevnih novina su<br />
one koje govore o neodgovornim<br />
novopečenim “kapetanima” manjih<br />
jedrilica i motornih brodica, koji se<br />
nepromišljeno otisnu s hrvatske<br />
obale u ralje bure, juga i nekontrolirane<br />
velebne sile Jadranskog mora.<br />
One druge vijesti koje zasada nisu<br />
toliko česte su izvještaji o pomorskim<br />
nezgodama i nesrećama, iako se<br />
afirmiranjem <strong>Hrvatske</strong> u Europsku<br />
Uniju očekuje porast pomorskog<br />
prometa, a s tim i neželjenih<br />
kalvarija u istome. Početkom tekuće<br />
godine je održano javno krštenje<br />
novog Hrvatskog sustava nadzora i<br />
upravljanja pomorskim prometom,<br />
radarski sustav vrijedan 5 milijuna<br />
eura kojega je sa 75% odnosno 3,7<br />
milijuna eura financirala Europska<br />
unija dok je preostali dio financiran<br />
iz državnog proračuna Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong>. Zapitali smo se tko je<br />
odgovoran za upravljanje istim<br />
Za uporabu ovog sustava nadležna<br />
je Služba nadzora i upravljanja<br />
pomorskim prometom, koja je<br />
također uspostavljena u sklopu istog<br />
projekta uz ukupno financiranje od<br />
strane Europske unije od 1,1 milijun<br />
eura. Zaposlenike Službe, njih 32,<br />
za korištenje VTMIS-a educirali<br />
su predstavnici Finske pomorske<br />
administracije, Talijanske pomorske<br />
administracije i Švedske pomorske<br />
administracije zahvaljujući<br />
twinning programu. No prije nego<br />
li krenemo s pričom o novom<br />
sustavu i osobama koje upravljaju<br />
istim, podsjetimo se osnovnim<br />
činjenicama i ustroja na kojemu<br />
počiva sigurnost u Jadranskom<br />
moru:<br />
Služba traganja i spašavanja u<br />
RH sastoji se od Stožera službe<br />
traganja i spašavanja, Nacionalne<br />
središnjice za usklađivanje<br />
traganja i spašavanja na<br />
moru, podsredišnjica traganja<br />
i spašavanja (lučke kapetanije<br />
Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik,<br />
Split, Ploče i Dubrovnik), obalnih<br />
promatračkih jedinica (lučke<br />
ispostave svih lučkih kapetanija<br />
+ obalne radio postaje + čuvani<br />
svjetionici + motrilačke postaje<br />
<strong>Hrvatske</strong> ratne mornarice), te<br />
jedinica traganja i spašavanja<br />
(pomorske, zrakoplovne i kopnene<br />
jedinice). Nacionalni<br />
kontrolni centar smješten je u<br />
novouređenim prostorijama u<br />
zgradi Lučke Kapetanije Rijeka, u<br />
istom dijelu zgrade kao i Nacionalna<br />
središnjica - MRCC Rijeka,<br />
što je uobičajeno i u svijetu, zbog<br />
međusobne povezanosti opreme<br />
i zadaća.<br />
Sredinom veljače smo stoga<br />
odlučili posjetiti kapetana Eda<br />
Šarunića, ravnatelja Nacionalne<br />
središnjice za usklađivanje<br />
traganja i spašavanja na moru<br />
sa sjedištem u Rijeci, koji je<br />
zajedno sa svoja 23 suradnika u<br />
siječnju javnosti predstavio, ali<br />
i konačno pokrenuo novi sustav<br />
nadzora na Jadranu, kakvoga<br />
kažu imaju samo jake pomorske<br />
zemlje. Naime, riječ je o tkz.<br />
VTMIS (vessel traffic monitoring<br />
and information system)<br />
sustavu nadzora i upravljanja<br />
pomorskim prometom, kojega<br />
definiramo kao složeni tehnički i<br />
Lučka kapetanija Rijeka<br />
informacijski sustav namijenjen<br />
praćenju, upravljanju i organizaciji<br />
cjelokupnog pomorskog<br />
prometa u unutarnjim morskim<br />
vodama, teritorijalnom moru i<br />
zaštićenom ekološko-ribolovnom<br />
pojasu Republike <strong>Hrvatske</strong> koji<br />
se sastoji od pomorskog obalnog<br />
sustava automatske identifikacije<br />
brodova (Coastal Automated<br />
Identification of Ships System),<br />
pomorskog radarskog sustava<br />
(VTS Radar System), pomorskog<br />
radio-komunikacijskog sustava,<br />
te drugih sustava kojima se<br />
osigurava uvid u plovidbene<br />
okolnosti na moru i ostvaruje<br />
interakcija s učesnicima pomorskog<br />
prometa.<br />
Povijesno, sustav je nastao nakon<br />
što je Europska Unija, poučena<br />
iskustvima nesreća sa tankerima<br />
“PRESTIGE” i “ERIKOM”, usvojila<br />
Direktivu 2002/59, koja ima za svrhu<br />
uspostavu sustava kojim se želi<br />
imati kontrola nad prijevozom opasnih<br />
i onečišćujućih tereta i kojom<br />
se traži uspostava VTMIS (vessel<br />
traffic monitoring and information<br />
system) sustava u zemljama<br />
članicama Unije.<br />
Glavne zadaće sustava su :<br />
• Poboljšanje sigurnosti plovidbe<br />
• Sprječavanje onečišćenja<br />
• Potpora službi traganja<br />
i spašavanja na moru<br />
(MRCC Rijeka)<br />
• Potpora kod intervencija<br />
u slučaju onečišćenja<br />
• Potpora kod istrage pomorskih<br />
nesreća i izvora onečišćenja<br />
(VTS sustav ima mogućnost<br />
pohrane slike pomorskog<br />
prometa i ostalih podataka)<br />
• Potpora ostalim državnim<br />
tijelima pri obavljanju<br />
svakodnevnih zadaća iz<br />
područja njihovih nadležnosti<br />
• Razvijanje informacijskog<br />
sustava o pomorskom prometu,<br />
trenutno DOB (dolasci-odlasci<br />
brodova), kasnije priključenje<br />
SafeSeaNet sustavu<br />
• podrška pridruženim<br />
službama (Peljari, Tegljači,<br />
Agencije, Lučke uprave, ostali)<br />
Organizacijski i tehnički<br />
najsloženiji dio sustava je VTS<br />
(Vessel Traffic Service) koji<br />
sustavom senzora i informatičkim<br />
sustavom održava sliku pomorskog<br />
prometa o području nadležnosti<br />
koordinator Ivo Šantić na svojem radnom mjestu<br />
Sustav nadzora i<br />
upravljanja pomorskim<br />
prometom<br />
Republike <strong>Hrvatske</strong>. Senzorski<br />
dio se temelji na sustavu obalnih<br />
radarskih postaja, AIS sustavu<br />
baznih stanica, sustavu pomorskih<br />
radio komunikacija, kamerama,<br />
meteo i oceanografskim<br />
senzorima. Slika je integrirana od<br />
podataka sa radara i AIS-a i prikaz<br />
je u realnom vremenu. Sustav<br />
je u probnom radu, nije potpuno<br />
operativan, zbog nedovršenosti,<br />
ali to bi trebalo biti riješeno<br />
tijekom ove godine. Izgrađeno<br />
je i operativno svih 10 radarskih<br />
postaja. AIS je u potpunosti dovršen<br />
(ima 17 baznih postaja).<br />
Igor Glavičić i Ivan Šantić su u<br />
riječkom uredu tkz. VTS (Vessel<br />
traffic Service) i SAR (Search and<br />
rescue) koordinatori koji imaju<br />
napornu satnicu zbog nedostatka<br />
radne snage; smjene traju po 12<br />
sati, u svakoj radi 5 ili 6 dežurnih<br />
radnika na 6 operativnih konzola,<br />
iako bi po propisima na svakoj<br />
konzoli trebalo biti aktivnih 3<br />
koordinatora. Trenutnih natječaja za<br />
popunjavanje radnih mjesta nema,<br />
iako kažu koordinatori, pitanje je<br />
vremena kada će se otvoriti pozicije<br />
za sve one koji su proveli radni vijek<br />
u zapovjedničkom ili časničkom<br />
kadru, što je ujedno i jedan od<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
uvjeta za zapošljavanje u Centrima<br />
za nadzor pomorskog prometa. VTS<br />
centri su smješteni u Rijeci, Splitu i<br />
Dubrovniku i ustrojeni su kroz jedan<br />
nacionalni kontrolni centar (NCC)<br />
– Rijeka i dva regionalna kontrolna<br />
centra (RCC) – Split i Dubrovnik. U<br />
Dubrovniku su postavljene 2, a u<br />
Splitu 3 nadzorne konzole, no mjesta<br />
za nadogradnju u cjelokupnom<br />
sustavu na Jadranu je još mnogo.<br />
Naime posla je još dosta, napominje<br />
Šantić, čeka se postavljanje radio<br />
i meteoroloških stanica koje će<br />
biti integrirani u radarski sustav<br />
nadzora pomorskog prometa.<br />
Osnovna svrha ovakvog sustava<br />
praćenja je u našem moru sigurnost,<br />
jer kažu ekonomske vrijednosti<br />
zasad nema. Takav sustav<br />
funkcionira primjerice u Rotterdamu<br />
gdje je u pristaništima velika<br />
“gužva” zbog čega je VTS sustav<br />
svakodnevna potreba. U nas je<br />
sustav nadzora prvenstveno način<br />
spriječavanja nezgoda i nesreća<br />
na moru, ali i način za radarsko<br />
praćenje svih plovila koja ulaze u<br />
naše teriotorijalne vode.<br />
Situacije poput kalvarije “Marka<br />
Pola” nažalost nije moguće izbjeći<br />
jer kako kažu to niti jedan VTS<br />
sustav na svijetu još uvijek ne može.<br />
No operateri u službi će učiniti sve<br />
da se takvi scenariji ne ponavljaju,<br />
ravnatelj Nacionalne središnjice kap. Edo Šarunić<br />
novouređeni prostor za<br />
24-satni nadzor prometa<br />
u Jadranskom moru<br />
a činjenica da pomorci znaju da<br />
su za cijelo vrijeme plovidbe pod<br />
radarskim nadzorom dokazano<br />
smanjuje ljudski faktor pogreške u<br />
pomorskim nezgodama i smanjuje<br />
“neodgovorno” ponašanje <strong>pomoraca</strong><br />
u plovidbi područjem koje je pod<br />
stalnim nadzorom.<br />
Kapetan Šarunić je već desetu<br />
godinu zaredom ravnatelj Nadzornog<br />
centra i kako kaže, posla<br />
je puno, a biti će ga još i više.<br />
<strong>Pomorski</strong> promet je u porastu,<br />
nautički turizam također, a telefon<br />
za hitne slučajeve na moru<br />
(9155) sve češće zvoni...Pitamo se<br />
kakav bi scenarij bio da još uvijek<br />
u hrvatskim lukama stoji onakav<br />
<strong>broj</strong> brodova kao u neka stara<br />
vremena... • (bm)
. 65 • veljača 2011<br />
5<br />
Splitska plovidba<br />
Nada Makelja novi<br />
povjerenik SPH<br />
Nakon odlaska u mirovinu povjerenika SPH Milke Masleša, u Splitskoj<br />
plovidbi d.d. za novog povjerenika izabrana je Nada Makelja, a za njenog<br />
zamjenika Srećko Katušić.<br />
Dogovoreno je da se, zbog više nego teškog stanja u tvrtci čim prije<br />
organizira skup zaposlenih s obzirom da je flota splitskog brodara sve<br />
starija, da je poslova sve manje, da su gubici sve veći te da postoje najave<br />
o otpuštanju dijela zaposlenih. (dp)<br />
Jadrolinija<br />
Sredinom siječnja je<br />
povjereništvo SPH<br />
Jadrolinije predsjedniku<br />
uprave Jadrolinije uputilo<br />
svojevrsnu požurnicu<br />
za rješavanje nagomilanih<br />
problema koji bi se<br />
trebali riješiti tijekom<br />
ove godine.<br />
Povjereništvo SPH je višekratno<br />
tražilo da se započnu pregovori<br />
za izradu kolektivnog ugovora za<br />
zaposlene u kopnenim službama<br />
– prijedlog kolektivnog ugovora<br />
uručen je predsjedniku uprave S.<br />
Lončaru pred gotovo godinu dana<br />
(18. veljače).<br />
Na dosadašnjim sastancima,<br />
uprava je kao razloge<br />
za neotpočinjanje pregovora<br />
navodila Upute o kolektivnom<br />
pregovaranju dostavljene javnim<br />
poduzećima od Vlade i izrada<br />
Pravilnika o radu društva.<br />
Pravilnik o radu je izrađen, a<br />
Povjereništvo SPH ima na njegov<br />
sadržaj mnogo opravdanih primjedbi<br />
koje su dostavljene predsjedniku<br />
uprave krajem srpnja<br />
prošle godine, tako da su nestali<br />
razlozi za daljnje odlaganje<br />
pregovora.<br />
Do potpisivanja Protokola o<br />
izmjeni Nacionalnog kolektivnog<br />
ugovora za hrvatske pomorce,<br />
nažalost, još nije došlo zbog<br />
postavljanja prepreka pojedinih<br />
malih brodara.<br />
SPH će od MMPI zatražiti da<br />
se definira obveza prihvaćanja<br />
kolektivnog ugovora svih brodara<br />
bez obzira na učešće u pregovorima<br />
kao uvjet za pristupanje<br />
natječaju za dodjeljivanje<br />
koncesija za pojedine linije u<br />
pomorskom putničkom obalnom<br />
prometu.<br />
NOVI SUSTAV<br />
PLAĆA <br />
Povjereništvo SPH traži pristupanju<br />
izrade novog sustava<br />
obračuna plaća na brodovima u<br />
Kada<br />
pregovori <br />
Jadroliniji. Naime, tijekom prošle<br />
godine izrađen je prijedlog kojim<br />
bi se plaće trebale obračunavati<br />
na osnovu tri kriterija: zvanje,<br />
linija, brod, ali je uprava pregovore<br />
zaustavila. SPH predlaže da<br />
se žurno ponovno aktivira rad<br />
Radne grupe za donošenje Odluke<br />
o radnom vremenu. Donošenjem<br />
odluke riješilo bi se radno vrijeme<br />
na brodovima i na kopnu što je<br />
usko povezano s materijalnim<br />
statusom zaposlenika u Jadroliniji.<br />
Osnovni zadatak radne grupe bio bi<br />
izjednačavanje <strong>pomoraca</strong> i radnika<br />
na kopnu, u okviru specifičnosti<br />
poslova, u pravima kod obračuna<br />
plaća uz poštivanje odredbi Zakona<br />
o radu vezanih za radno vrijeme.<br />
POREMEĆEN<br />
SUSTAV SMJENA<br />
Povjereništvo SPH je upravi<br />
Jadrolinije ukazalo na sve<br />
češću pojavu neredovitih, čak i<br />
nikakvih, smjena članova posada<br />
brodova što je ocijenjeno kao<br />
neprihvatljivom praksom. Naime,<br />
na traženje smjene za pojedine<br />
članove posade brodova učestali<br />
je odgovor da smjene nema<br />
odnosno da pomorci koji traže<br />
smjenu ostanu na brodu koliko<br />
mogu. Događa se da članovi<br />
posade čak napuštaju brod bez<br />
osigurane smjene.<br />
Ovakva praksa ponovno<br />
pokazuje bespomoćnost<br />
kadrovske službe Jadrolinije, pa<br />
Povjereništvo SPH ukazuje na<br />
potrebu formiranja Radne grupe<br />
za praćenje rada kadrovske službe<br />
bez uplitanja u upravljačku strukturu<br />
Jadrolinije. Ta radna grupa bi<br />
pomagala kadrovskoj službi kod<br />
rješavanja svih kadrovskih problema<br />
koji s epojavljuju. Naime,<br />
Povjereništvo SPH ocjenjuje da<br />
nije prihvatljivo da se pomorcima<br />
nakon četiri, pet ili više mjeseci<br />
ukrcaja ne osiguraju smjene, već<br />
se pribjegava otvaranju bolovanja<br />
kako bi se osigurao odmor.<br />
SJEDNICE I<br />
SKUPOVI<br />
Povjereništvo SPH je održalo<br />
dvije izvanredne sjednice na<br />
kojima su izvršene pripreme i<br />
razmatrali kandidati za skore<br />
izbore za Radničko vijeće koji će<br />
se održati krajem ožujka.<br />
Uz to održani su sindikalni<br />
skupovi od 24. veljače do petog<br />
ožujka u pojedinim hrvatskim<br />
lukama na kojima se odlučivalo o<br />
kandidatima na listi SPH za izbore<br />
Radničkih vijeća.<br />
NE MIJENJA<br />
SE STATUS<br />
POMORACA !<br />
S obzirom da nije postignut<br />
dogovor između SPH, NSPPH,<br />
Jadrolinije i MMPI oko prijedloga<br />
izmjena i dopuna Pomorskog<br />
zakonika za pomorce na brodovima<br />
Jadrolinije koji plove između<br />
hrvatskih i talijanskih luka ostaju<br />
isti socijalni, zdravstveni i porezni<br />
uvjeti. No, brodovi („Dubrovnik“,<br />
„Marko Polo“ i „Zadar“) na tim<br />
linijama će ući u novopredloženi<br />
sustav plaćanja poreza na dobit<br />
po tonaži broda (tonnage tax).<br />
Predložene izmjene Pomorskog<br />
zakonika predviđale su da ti<br />
brodovi budu svrstani u kategoriju<br />
međunarodne plovidbe.<br />
To znači da bi oko 350 <strong>pomoraca</strong><br />
imalo ugovore o radu na određeno<br />
vrijeme te da bi bili izjednačeni<br />
s pomorcima u međunarodnoj<br />
plovidbi (plaćanje doprinosa,<br />
poreza, plaće u devizama).<br />
Ovaka prijedlog prihvatili<br />
su uprava Jadrolinije Udruga<br />
hrvatskih poslodavaca- brodara<br />
u međunarodnoj plovidbi Mare<br />
Nostrum, ali je SPH tražio da se ne<br />
mijenjaju radni i socijalni uvjeti<br />
<strong>pomoraca</strong> na tim brodovima što<br />
je na kraju i prihvaćeno. • (bm)<br />
Nacionalni park rezervat Lokrum<br />
Riješen problem<br />
odrađenih sati<br />
Članovi SPH zaposleni kao pomorci su u listopadu 2010. godine<br />
pokrenuli inicijativu isplate odrađenih 2.245 sati preraspodjele s obzirom<br />
da nisu imali mogućnost da ih iskoriste. U pregovorima izrađen<br />
je sporazum kojim se odredio iznos i način isplate, uz odricanja dijela<br />
potraživanja i utanačenje roka isplate, ali on nije prihvaćen u Gradu<br />
Dubrovniku (vlasnik) i Upravnom vijeću.<br />
Nakon toga su predstavnici SPH (A. Malger, V. Glavočić i povjerenik<br />
M. Dabelić) na sjednici Upravnog vijeća obrazložili prijedlog sporazuma<br />
koji je nakon toga prihvaćen. Uz to dogovoreno je da se započnu<br />
pregovori oko kolektivnog ugovora. (dp)<br />
Transadria<br />
Prvo ročište – tek 19.<br />
travnja !<br />
Prvo ročište u prethodnom postupku stečaja riječke Transadrije održati će<br />
se tek 19. travnja – takva je odluka sutkinje Trgovačkog suda u Rijeci Ljiljane<br />
Ugrin.<br />
SPH smatra da je više od dva mjeseca čekanja na prvo, pripremno ročište,<br />
predugo posebno ako se uzme u obzir da radnici Transadrije nisu dobili plaće<br />
već šest mjeseci.<br />
Zbog neispunjenih obećanja uprave o isplati zaostalih plaća za kolovoz,<br />
rujan i listopad prošle godine do kraja veljače 2011. Godine, SPH je zatražio<br />
novi sastanak s upravom koja se potpuno oglušila na zahtjev sindikata.<br />
U trenutku tiskanja Pomorskog vjesnika najavljen je skup radnika na kojem<br />
će se raspravljati o daljnjim akcijama koje će se poduzeti. Istovremeno nastavlja<br />
se pritisak na sindikalne čelnike povjereništva SPH u Transadriji. (dp)
6<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
Pirati<br />
Šaljite pismo<br />
svojoj vladi!<br />
BIMCO, International Chamber<br />
of Shipping (ICS), International<br />
Shipping Federation (ISF),<br />
Intercargo, Intertanko i ITF su<br />
prvoga ožujka pokrenuli kampanju<br />
pod nazivom SOS Save our Seafarers<br />
kako bi ohrabrili milijune ljudi<br />
diljem svijeta da povećaju pritisak<br />
na svoje nacionalne vlade da<br />
konačno riješe problem piratstva.<br />
Od vlada se traži da napokon<br />
prepoznaju opasnost za pomorce<br />
i svjetsku ekonomiju i poduzmu<br />
potrebne korake da iskorijene<br />
piratstvo na moru i na kopnu:<br />
• Smanje efikasnost<br />
brodova matica koji se lako<br />
mogu identificirati<br />
• Ovlaste mornaričke snage da<br />
mogu zadržati pirate i isporuče<br />
ih sudovima da bi bili kažnjeni<br />
• U cijelosti kriminaliziraju sve<br />
akte piratstva i namjere piratstva<br />
pod nacionalnim zakonima u<br />
skladu s obvezom o suradnji<br />
na suzbijanju piratstva prema<br />
međunarodnim konvencijama<br />
• Povećaju aktivnosti<br />
mornaričkih snaga u<br />
tom području<br />
• Osiguraju veću zaštitu<br />
i podršku pomorcima<br />
• Prate i kriminaliziraju<br />
organizatore i financijere koji<br />
stoje iza kriminalne mreže<br />
Okrugli stol međunarodnih<br />
brodarskih udruga (Round Table of<br />
International shipping associations-<br />
RT) i ITF pokrenuli su novu web<br />
stranicu za kampanju na adresi<br />
http://saveourseafarers.com/ -- sa<br />
samo dva klika, oni koji žele dati<br />
podršku kampanji, mogu poslati<br />
unaprijed pripremljeno pismo, s<br />
potpisom, svojoj vladi.<br />
Web stranica daje i trenutačno<br />
stanje s otetim brodovima te SOS<br />
TV stranicu s video klipovima i<br />
slikama.•(dp)<br />
Brodovi korišteni kao matice<br />
Ime broda<br />
Jih Chun Tsai 68<br />
Prantalay 12<br />
Aly Zoulfecar<br />
Iceberg 1<br />
Asphalt Venture<br />
Yuan Xiang<br />
Polar<br />
Izumi<br />
Hannibal II<br />
Albedo<br />
Shiuh Fu 1<br />
MSC Panama<br />
York<br />
Izvor: NATO<br />
Tip broda<br />
Ribarica<br />
Ribarica<br />
Ribarica<br />
Ro-ro<br />
Asfalt tanker<br />
Gen. teret<br />
Product tanker<br />
Gen. teret<br />
Chemical<br />
tanker<br />
Kontejnerski<br />
brod<br />
Ribarica<br />
Kontejnerski<br />
brod<br />
LPG tanker<br />
Oteti brodovi (stanje 25. veljače)<br />
Ime broda Zastava otet posada<br />
Iceberg 1 Panama 29/3/2010 24<br />
Jih Chun Tsai No. 68 Tajvan 30/3 14<br />
Rak Afrikana SVC 11/4 26<br />
Prantalay 12 Tajland 18/4 24<br />
Suez Panama 2/8 24<br />
Olip G Malta 8/9 18<br />
Asphalt Venture Panama 28/9 15<br />
Izumi Panama 10/10 20<br />
York Singapore 23/10 17<br />
Polar Panama 30/10 23<br />
Aly Zoulfecar Comoros 3/11 29<br />
Hannibal II Panama 11/11 30<br />
Yuan Xiang Panama 12/11 29<br />
Albedo Malezija 25/11 23<br />
Jahan Moni Bangladeš 5/12 26<br />
MSC Panama Liberija 10/12 23<br />
Renuar Panama 11/12 24<br />
Orna Panama 20/12 19<br />
Thor Nexus Tajland 25/12 27<br />
Shiuh Fu No. 1 Tajvan 25/12 26<br />
EMS River A&B 27/12 8<br />
Vega 5 Mozambik 31/12 24<br />
Blida Alžir 1/1/2011 27<br />
Eagle Cipar 7/1 24<br />
Hoang Son Sun Mongolija 19/1 24<br />
Khaled Muhhieddine K Togo 20/1 25<br />
Beluga Nomination A&B 25/1 7<br />
Savina Caylyn Italija 8/2 22<br />
Irene SL Grčka 9/2 25<br />
Sinin Malta 12/2 23<br />
Alfardous Jemen 13/2 8<br />
Izvor: NATO<br />
Pomorsko -<br />
tehnička škola Dubrovnik<br />
Posjet brodu<br />
“MSC Magnifica”<br />
Učenici drugog i trećeg<br />
razreda Pomorsko-tehničke<br />
škole Dubrovnik - smjer tehničar<br />
za brodostrojarstvo posjetili su<br />
26.veljače 2011.godine ploveći<br />
hotel - mega kruzer “MSC<br />
Magnifica”, čime se nastavlja<br />
uspješna suradnja dubrovačkih<br />
obrazovnih ustanova s kompanijom<br />
MSC Cruisesom i Pomorskom<br />
agencijom MSC Krstarenja d.o.o.<br />
Koristeći zimske dolaske<br />
plovećih hotela MSC-a, redovitih<br />
posjetitelja luke Gruž, tridesetak<br />
učenika u pratnji profesora Mata<br />
Bilića, Kuzme Gangai, Maksimilijana<br />
Miloševića i pomorskog<br />
agenta MSC-a Ljuba Milinković<br />
imali su priliku po prvi put<br />
upoznati ‘’tvrdi lamarin’’, ali<br />
i one lijepe draži koje pruža,<br />
kako joj i samo ime kaže, “MSC<br />
Magnifica”.<br />
Dobrodošlicu budućim pomorcima<br />
poželio je hotel direktor,<br />
inače Riječanin Neven Zdunić,<br />
a obilazak broda se nastavio uz<br />
pomoć ljubazne hostese Marije.<br />
Gosti su<br />
obišli sve<br />
dijelove<br />
broda inače<br />
dostupne<br />
putnicima<br />
(kazalište,<br />
restorani,<br />
casino,<br />
disco klub,<br />
shopping<br />
centar…) a<br />
veliko finale i<br />
oduševljenje<br />
svih izazvao<br />
je posjet<br />
strojarnici i<br />
kontrolnoj<br />
sobi ovog<br />
293 metra<br />
dugog mega<br />
hotela od<br />
95.128 GRT.<br />
Uz srdačnu<br />
dobrodošlicu, ljubazna posada<br />
na čelu sa staff eng. za strojarnicu<br />
Giuseppe Espositom uz<br />
“melodiju” taktova pet šesnaestocilindričnih<br />
motora odgovarala<br />
je na mnoga pitanja mladih<br />
posjetitelja.<br />
Ne krijući svoje oduševljenje,<br />
mladi su strojari poželjeli prva<br />
svoja radna iskustva stjecati<br />
na mega hotelima i mnoga su<br />
pitanja bila o mogućem zaposlenju<br />
na ovakvom tipu brodova.<br />
Gosti iz srednje pomorske škole<br />
na kraju su svoje domaćine<br />
darivali prigodnim poklonima,<br />
zahvaljujući im na nezaboravnih<br />
dva sata provedenih na “MSC<br />
Magnifici”.<br />
Mato Bilić.dipl.ing.<br />
Crna strana mora<br />
· Tanker „Champion“<br />
(IMO 8028163),<br />
norveška zastava,<br />
21.796 GT, vlasnik<br />
Champion Shipping AS,<br />
manager Timur Ship<br />
Management Pte Ltd<br />
iz Singapura s ukrcanih<br />
najmanje pet hrvatskih<br />
<strong>pomoraca</strong> u plovidbi<br />
iz Balboa s teretom<br />
tekućeg gnojiva ispustio<br />
je određenu količinu<br />
ulja iz kormilarskog<br />
uređaja nakon dolaska<br />
u luku Stockton 24.<br />
siječnja. Oko broda su<br />
postavljene plivajuće<br />
brane kako bi se ulje<br />
moglo sakupiti. Brod je<br />
ostao u luci do izvršenih<br />
popravaka.<br />
· Kontejnerski brod<br />
„CMA CGM Verdi“ (IMO<br />
9280653), bahamska<br />
zastava, 65.247 GT, vlasnik<br />
A&L CF September<br />
3 Ltd. , manager CMA<br />
CGM SA The French<br />
Line iz Marseillesa s<br />
cijelom hrvatskom<br />
posadom izbjegao je<br />
piratski napad oko 300<br />
milja od Lakshadweepsa<br />
28. siječnja. Zrakoplov<br />
Dornier obalne straže<br />
nadletio je piratske<br />
brodice i otjerao ih.<br />
Sumnjivi matični brod<br />
pirata „Prantalay“ je<br />
uočen u blizini te su<br />
ga snage mornarice i<br />
obalne straže pratile.<br />
· Tanker za prijevoz<br />
sirove nafte „New York<br />
Star“ (IMO 9330355),<br />
liberijska zastava, 41.994<br />
GT, vlasnik New York<br />
Star Schiffahrts, manager<br />
Chemikalien Seetransport<br />
GMBH iz Hamburga<br />
napali su somalijski<br />
pirati 28. siječnja oko<br />
540 milja sjeverozapadno<br />
od otoka Kavaratti<br />
(Lakshadweep) s više<br />
hrvatskih <strong>pomoraca</strong> u<br />
posadi. Zapovjednik<br />
je poduzeo radnje za<br />
izbjegavanje napada, a<br />
posada se povukla u tzv.<br />
citadelu gdje su proveli<br />
27 sati. Pirati nisu uspjeli<br />
prodrijeti u zaštićenu<br />
prostoriju, ali su znatno<br />
oštetili nadgrađe pogocima<br />
iz raketnog bacača.<br />
Posada je repatrirana.<br />
· Brod „Nordlake“<br />
(IMO 9057173), ciparska<br />
zastava, 16.202<br />
GT, vlasnik Nordlake<br />
Gmbh, manager Klaus<br />
E Oldendorff Gmbh<br />
Nord iz Hamburga s<br />
djelomičnom hrvatskom<br />
posadom uključujući i<br />
zapovjednika, sudario<br />
se s indijskom fregatom<br />
„Vindhyagiri“ dok je<br />
ulazio u luku Mumbai<br />
30. siječnja. Nakon<br />
sudara na ratnome<br />
brodu je izbila vatra, ali<br />
je cijela posada sigurno<br />
evakuirana. Oba broda<br />
pretrpila su znatna<br />
oštećenja, a fregata<br />
je potonula. Brod je<br />
zadržan u luci zbog<br />
istrage.<br />
· Tanker „Duqm“<br />
(IMO 9410387), panamska<br />
zastava, 160.160<br />
GT, vlasnik Duqm<br />
Maritime Transport<br />
Co SA, manager MOL<br />
Tankship Management-<br />
Asia iz Singapura s<br />
djelomičnom hrvatskom<br />
posadom, koji je plovio<br />
iz Fujairaha za Yeos su<br />
napali su pirati u Omanskom<br />
zaljevu četvrtog<br />
veljače. Ratni brodovi<br />
su spriječili pokušaj<br />
pirata da se ukrcaju.<br />
„USS Momsen“ i „USS<br />
Bunker Hill“ pratili<br />
su bijeg pirata prema<br />
brodu matici u Arapskom<br />
moru. Mornarički<br />
brodovi su otvorili vatru<br />
i uništili brodice pirata<br />
kako bi spriječili njihovo<br />
daljnje korištenje.
. 65 • veljača 2011<br />
7<br />
Terme Selce<br />
Posebni programi<br />
za članove SPH<br />
Poliklinika Terme (Selce, 1. Prilaz<br />
I.l. Ribara 8 i Rijeka, S. Krautzeka<br />
66c) i SPH potpisali su ugovor<br />
o medicinskoj rehabilitaciji pod<br />
posebnim uvjetima za članove<br />
<strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Program terapije po posebno<br />
povoljnoj cijeni u trajanju od pet<br />
dana sastoji se od:<br />
Program terapije<br />
Pregled liječnika<br />
Masaža leđa u trajanju od<br />
15 minuta<br />
Kineziterapija u trajanju od<br />
15 minuta<br />
Broj<br />
usluga<br />
Magnetorerapija 2<br />
Elektroterapija 2<br />
Ultrazvučna terapija 3<br />
Članovi SPH će na sve ostale<br />
usluge odobriti članovima SPH<br />
popust u visini od 15 posto.<br />
Poliklinika nudi članovima SPH<br />
i poseban program terapije pod<br />
nazivom „Pomorac“ koji ima<br />
slijedeće karakteristike:<br />
* Individualno kreiran i<br />
prilagođen svakom pomorcu,<br />
definiran nakon specijalističkog<br />
pregleda i dijagnostičke obrade.<br />
* Preporuke<br />
šest dana, 12 dana, 18 dana.<br />
3<br />
3<br />
EKG, 24-satni holter srca i tlaka,<br />
bicikl-ergometrija, spirometrija,<br />
ultrazvuk srca s color dopplerom,<br />
ultrazvučna dijagnostika žila<br />
glave-TCD, ultrazvuk štitnjače,<br />
vrata, pazuha i prepona, lokomotornog<br />
sustava (CT sonda,<br />
3D), abromena (žučnog mjeruha,<br />
jetre, gušterače, slezene, bubrega,<br />
mokraćnog mjehura), prostate,<br />
color doppler krvnih žila<br />
vrata (CT sonda), periferije (noga<br />
i ruku), digitalna denzitometrija,<br />
elektromioneurologija (EMNG)<br />
gornih i/ili donjih ekstremiteta,<br />
sklerozacija vena i kapilara,<br />
dermoskopski pregled madeža i<br />
alergološka testiranja.<br />
Uz to Poliklinika Selce nudi<br />
posebne pogodnosti za članove<br />
SPH i članove uže obitelji – 15<br />
posto popusta, na sve Beauty i<br />
Wellnes tretmane.<br />
Detaljnije informacije mogu<br />
se dobiti u Središnjem uredu<br />
SPH u Rijeci odnosno izravno u<br />
Poliklinici Terme u Selcu (tel. 051<br />
764076) i Podružnici Rijeka (051<br />
400420). •(dp)<br />
Najranije sjećanje vodi me<br />
u djetinjstvo kada sam<br />
u razredu izrađivala čestitku<br />
voljenoj majci za Dan žena. Mali<br />
prstići bi sev umrljali ljepilom,<br />
ali osmjeh majke i radost bili<br />
su očiti… Skupljali smo novčiće<br />
za mirišljavi crveni karanfil, a<br />
danas se prisjećamo tih dana:<br />
kako smo nekad dostojanstveno,<br />
kao po dekretu, obilježavali taj<br />
dan. Sjećamo se Klare Zetkin<br />
i drugih hrabrih žena-radnica<br />
koje su se borile za bolje uvjete<br />
rada i pravednost i ravnopravnost,<br />
za pravo glasa nas<br />
žena.<br />
Trebamo sačuvati sjećanje na<br />
hrabre žene kako nam se ne bi<br />
vratile slike prošlosti, kako ne<br />
bi produžile ružnu ekonomsku<br />
sadašnjost. Ružna nam je<br />
realnost, drage naše kolegice.<br />
Ponijele smo svijet u promjene<br />
stoga ga nastavimo mijenjati<br />
i danas. Hrabro i dostojanstveno.<br />
Izborimo se, u ovom<br />
globalnom dobu, za glas žena<strong>pomoraca</strong>,<br />
glas koji se treba<br />
daleko čuti. Ne smijemo zaboraviti<br />
Međunarodni dan žena, jer<br />
znamo što sve simbolizira.<br />
Nismo zaboravile rat, diskriminacije,<br />
privatizacije, izborne<br />
rituale, demokraciju, stvaranje<br />
EU… Sve mi žene znamo: da kroz<br />
sve životne kanale moramo<br />
proći. Zbog toga: sudjelujmo u<br />
svim segmentima života!<br />
Žene su radile mnogo i –<br />
previše, ali se mi ne žalimo<br />
već želimo bolje sutra za sebe<br />
i obitelj za koju se nesebično<br />
brinemo, za sve nas i za sve<br />
vas. Na Međunarodni dan žena<br />
trebaju se istaći istinske vrijednosti<br />
koje žene imaju u životu.<br />
Dajmo radost svim ženama,<br />
8.mart<br />
Žena je savršena<br />
i ništa manje od toga ne<br />
može biti<br />
majkama. Pružimo ljubav,<br />
pažnju i to samo taj jedan dan<br />
u godini.<br />
Sve je veći <strong>broj</strong> žena koje<br />
se zapošljavaju kao pomorci<br />
i to uglavnom na uslužnim<br />
djelatnostima, na turističkim<br />
brodovima. Južnoafrička<br />
mornarica ima prvu kapetanicu<br />
na jednom ophodnom brodu,<br />
a Royal Caribbean ima prvu<br />
zapovjednicu na svom brod za<br />
krstarenje.<br />
Nadamo se da će i Hrvatice<br />
polako zauzimati mjesta u vrhu<br />
pomoračke piramide te na taj<br />
način dokazati da se znaju boriti<br />
za veća prava žena-<strong>pomoraca</strong><br />
u Hrvatskoj, ali i u svijetu.<br />
Žena je savršena i ništa manje<br />
od toga ne može biti, a zajedno<br />
možemo mnogo toga izboriti!<br />
Neka ovo ne bude samo podsjetnik<br />
na jedan dan u godini,<br />
već poziv da žene svakodnevno<br />
budu uvažavane i ravnopravne.<br />
Zaplovimo zajedno u bolje sutra.<br />
Tatjana Božić,<br />
predsjednica Sekcije žena SPH<br />
Ambulantna fizikalna terapija,<br />
poseban popust od 15 posto za<br />
ciljanu, intenzivnu i individualnu<br />
rehabilitaciju (jedanput dnevno).<br />
Stacionarna fizikalna terapija,<br />
poseban popust od 15 posto za<br />
ciljanu, intenzivnu i individualnu<br />
rehabilitaciju (dvaput dnevno).<br />
U sklopu stacionarne fizikalne<br />
terapije smještaj je osiguran u<br />
hotelu Marina na bazi polupansiona<br />
(za razdoblje 24/9-6/5).<br />
* U sklopu stacionarne fizikalne<br />
terapije smještaj je osiguran u<br />
hotelu Marina na bazi polupansiona<br />
( za razdoblje 24/9-6/5)<br />
Za svakog pomorca u sklopu<br />
fizikalne terapije:<br />
- Analiza tjelesne mase<br />
(besplatno)<br />
- Kompjuterska analiza<br />
stopala (besplatno)<br />
- 50 posto popusta na<br />
izokinetička testiranja<br />
Poliklinika nudi specijalističke<br />
preglede (popust za članove SPH<br />
15 posto): fizijatra-reumatologa,<br />
kardiologa i EKG, dermatologavenerologa,<br />
neurologa za<br />
odrasle i djecu, ortopeda, dječjeg<br />
ortopeda, interniste-gastroenterologa,<br />
urologa i kirurga.<br />
Poliklinika nudi dijagnostiku<br />
(popust za članove SPH 15 posto):<br />
<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> i<br />
dalje nastavlja tradiciju solidarnosti<br />
i pomaganja onima kojima je<br />
pomoć potrebna.<br />
Ovoga puta u organizaciji Sekcije<br />
žena i Fonda solidarnosti SPH<br />
tajnica SPH Ana Manojlović, dobrovoljni vozač<br />
i član SPH Svetozar Reljac na uručivanju pomoći<br />
ženama i djeci u Kamenskom<br />
Fond solidarnosti SPH<br />
Pomoć zajednici žena i djece<br />
u Kamenskom<br />
organizirana je akcija prikupljanja<br />
pomoći u vidu dječjih potrepština i<br />
novčane potpore za Dom za samohrane<br />
majke i djecu u Kamenskom<br />
pokraj Karlovca u kojemu su utočište<br />
našle trudnice i majke koje nemaju<br />
nikoga, koje su odbačene od obitelji<br />
i okoline. Dom se održava isključivo<br />
od donacija, a vodi ga pater Marko<br />
Glogović. Akcija se provodila u SPH<br />
uredu Split i Rijeci i u Podružnicama<br />
SPH Jadrolinija i Plovput.<br />
Pozivamo vas i apeliramo na<br />
vas da pomognete ženama i djeci<br />
u nevolji uplatom na:<br />
Udruga za promicanje dostojanstva<br />
ljudskog života i obrane<br />
nerođenog djeteta „Centar za<br />
nerođeni život – Betlehem“<br />
na žiro račun u Raiffeisen banci<br />
2484008-1104754353<br />
Odaziv je bio više nego dobar,<br />
naime prikupljena su novčana<br />
sredstva i donacije u vidu<br />
odjeće, pelena, hrane i ostalih<br />
dječjih potrepština. Povodom<br />
Međunarodnog dana žena,<br />
točnije 09. ožujka ove godine<br />
predstavnici Fonda solidarnosti i<br />
Sekcije žena SPH uručili su ovu<br />
donaciju.<br />
Susret s majkama koje su na<br />
svijet donijele i prihvatile svoju<br />
dječicu unatoč bijedi i bezizlaznoj<br />
situaciji, dao nam je potvrdu<br />
da moramo nastaviti s ovom<br />
i sličnim akcijama. U toploj i<br />
srdačnoj atmosferi s majkama,<br />
njihovom dječicom i gospođom<br />
Nevenkom Šoštarić proveli smo<br />
ugodne i nezaboravne trenutke.<br />
Obzirom na veliki interes<br />
i potrebe za ovakvim tipom<br />
smještaja i pomoći, ovaj dom<br />
postao je pretijesan i u tijeku je<br />
akcija prikupljanja novca za još<br />
jednu kuću. •(bm)
8<br />
U modernom svijetu, u normativnoj<br />
atmosferi razvijenih<br />
ljudskih prava, diferenciranih<br />
načina njihovog ostvarivanja i<br />
sveobuhvatne demokratičnosti,<br />
sudjelovanje predstavlja jedno<br />
od temeljnih postupovnih<br />
prava. Sudjelovanjem se utječe<br />
na kvalitativno i kvantitativno<br />
oblikovanje prava i na njihovo<br />
ostvarivanje. Jednako tako predstavlja<br />
sredstvo za izražavanje<br />
volje i interesa i oblikovanje<br />
demokratskog stava većine<br />
Sustav socijalnih prava u radnom<br />
okruženju, sustav radnih<br />
odnosa, ni po čemu ne odudaraju<br />
od navedenog kretanja u<br />
smjeru afirmacije sudjelovanja u<br />
odlučivanju, sustavnost razvoja<br />
utječe na sve segmente radnopravnog<br />
sustava: na prava<br />
na radu i u vezi sa radom, na<br />
njihovo ostvarivanje te na samu<br />
demokratizaciju odlučivanja.<br />
Demokratičnost radnog prava<br />
blisko je povezana s dvostranim<br />
obvezivanjem radnih odnosa:<br />
poslodavac i radnik, posloprimac,<br />
pojedinačno temelje svoj<br />
odnos na izvršavanju radnih naloga<br />
i plaći za izvršeni rad, ali taj<br />
se rad ne odvija izvan konteksta<br />
i njegovo izvršenje pretpostavlja<br />
atmosferu u kojoj <strong>broj</strong>na prava<br />
i interesi obje strane koincidiraju,<br />
u kojoj su poslodavačka i<br />
radnička strana usmjerene na<br />
djelovanje u suradnji. Upravo ta<br />
suradnja s drugom stranom osnova<br />
je kvalitetnog i dugoročnog<br />
ostvarenja vlastitih prava i<br />
interesa.<br />
(Dušanka Marinković Drača;<br />
Sudjelovanje radnika u odlučivanju,<br />
2006).<br />
Piše: B. Manojlović<br />
izabrati jednog ili više svojih<br />
predstavnika radničko vijeće<br />
koji će ih zastupati kod poslodavca<br />
u zaštiti i promicanju<br />
njihovih prava i interesa.<br />
• Izbori za radničko vijeće,<br />
kandidacijski i izborni postupak<br />
moraju biti otvoreni, slobodni<br />
i pošteni, bez ometanja i pritisaka<br />
te provedeni na način<br />
koji osigurava rezultate izbora<br />
sukladno stvarnoj i slobodno<br />
iskazanoj volji radnika.<br />
• Troškove provođenja<br />
izbora snosi poslodavac.<br />
• Radničko vijeće štiti i promiče<br />
interese radnika zaposlenih kod<br />
određenog poslodavca, savjetovanjem,<br />
suodlučivanjem ili<br />
pregovorima s poslodavcem<br />
ili od njega opunomoćenom<br />
osobom, o pitanjima važnima<br />
za položaj radnika.<br />
• Radničko vijeće pazi na<br />
poštivanje Zakona o radu,<br />
pravilnika o radu, kolektivnih<br />
ugovora te drugih propisa.<br />
• Radničko vijeće pazi da li<br />
poslodavac uredno i točno ispunjava<br />
obveze glede obračunavanja<br />
i uplaćivanja doprinosa<br />
sukladno posebnom propisu,<br />
te u tu svrhu ima pravo uvida u<br />
odgovarajuću dokumentaciju.<br />
• Prije donošenja odluke važne<br />
za položaj radnika, poslodavac<br />
se mora savjetovati s radničkim<br />
vijećem o namjeravanoj odluci te<br />
mora radničkom vijeću dostaviti<br />
podatke važne za donošenje<br />
odluke i sagledavanje njezinog<br />
utjecaja na položaj radnika.<br />
Da bismo članove i njihove<br />
zamjenike za izbore pripremili za<br />
nadolazeće izbore, organizirali smo<br />
seminar u hotelu Meteor u Makarskoj<br />
15.veljače 2011. na temu Izbora<br />
za radnička vijeća i ovlaštenja<br />
radničkog vijeća, na kojem je<br />
sudjelovalo 39 sudionika, članova<br />
i zamjenika za Izbore za radnička<br />
vijeća koji su u planu u ožujku<br />
ove godine. Dvadeset članova iz<br />
podružnice Jadrolinija, devet iz<br />
podružnice Plovput, te manji <strong>broj</strong><br />
iz kompanija Tankerska plovidba,<br />
Jadroplov i Pomgrad pripremalo se<br />
za nadolazeće izbore pod stručnim<br />
vodstvom Margarete Malger, izvršne<br />
tajnice <strong>Sindikat</strong>a trgovine <strong>Hrvatske</strong><br />
za Dalmaciju. Seminar je protekao<br />
izuzetno dobro uz veliko zanimanje<br />
participanata koji su se interakcijom<br />
sa stručnom voditeljicom seminara<br />
pokušali pripremiti za rješavanje<br />
aktualnih problema koji se javljaju<br />
na njihovim radnim mjestima. Gđa.<br />
Malger je buduće članove radničkih<br />
vijeća upoznala s novim Zakonom o<br />
radu i ukazala na zamke, ali i prava<br />
koja ostvaruje svaki hrvatski radnik.<br />
PODRUŽNICE<br />
Jadrolinija<br />
Nositelj liste SPH je Koordinator<br />
podružnice, zapovjednik Dragomir<br />
Mucić.<br />
Pripreme za predstojeće izbore za<br />
Radničko vijeće (RV) su započele<br />
na prošlim skupovima po plovnim<br />
područjima održanim kroz rujanlistopad<br />
2010. godine, gdje su se<br />
iznjedrila imena za listu kandidata<br />
članova RV u budućem sazivu.<br />
Prema našem mišljenju krajnje je<br />
vrijeme da se, nakon provedenih<br />
izbora, izaberu novi, kvalitetni ljudi<br />
koji će znati procijeniti prioritete<br />
u budućem radu RV-a, a ne zanemarivati<br />
osnovne zadaće RV s<br />
ciljem zaštite interesa svih radnika i<br />
<strong>pomoraca</strong>.<br />
KANDIDATI ZA ČLANOVE<br />
RADNIČKOG VIJEĆA SU:<br />
1. Dragomir Mucić,<br />
Nositelj liste - zapovjednik<br />
2. Neven Predovan,<br />
član – vođa palube<br />
3. Branko Čagalj,<br />
član – upravitelj stroja<br />
4. Milkica Ilijašić,<br />
član – administrator – ured plaća<br />
5. Jelena Miše,<br />
član – šalterski radnik<br />
6. Mladen Dragičević,<br />
član – šef kabina (ugostiteljstvo)<br />
7. Stipe Mrvica,<br />
član – upravitelj stroja<br />
izbori za radnička vijeća - 2011.<br />
Sudjelovati zn<br />
8. Branislav Ganza,<br />
član – zapovjednik<br />
9. Ivica Gobin,<br />
član – zapovjednik<br />
10. Veljko Reljac,<br />
član – vođa palube<br />
11. Neven Zorić,<br />
član - inspektor<br />
KANDIDATI ZA ZAMJENIKE<br />
ČLANOVE RADNIČKOG VIJEĆA SU:<br />
1. Ivo Mađerić, upravitelj<br />
2. Dario Jurjević, kormilar<br />
3. Vesna Pavlović, blagajnik<br />
4. Goran Majnarić, operativa<br />
5. Ante Vukić, časnik palube<br />
6. Anton Njegovan, hotel manager<br />
7. Antonio Kardum, kormilar<br />
8. Velimir Božić, I konobar<br />
9. Branko Bilan, kormilar<br />
10. Dino Tadić, časnik palube<br />
11. Ivana Vlah, šalterski radnik<br />
Za vrijeme 16. Izvanredne sjednice<br />
Povjereništva, održane 17.02.2011.<br />
godine, svi kandidati su putem<br />
telefona potvrdili spremnost<br />
da sudjeluju u izborima prema<br />
prijedlogu na listama i da aktivno<br />
poboljšaju rad Radničkog vijeća u<br />
sljedećem sazivu.<br />
SPH unutar radničkog vijeća<br />
Jadrolinije ima za cilj nastaviti<br />
borbu i rješavati tekuće probleme<br />
koji se neprekidno stavljaju u<br />
prvi plan i pokušavaju kroz socijalni<br />
dijalog s Upravom Jadrolinije<br />
privesti kraju:<br />
1. Konstantno vršenje pritiska<br />
na Upravu Jadrolinije kako bi se<br />
otpočelo s pregovorima za izradu<br />
KU radnika na kopnu i NKUHP. To je<br />
vidljivo iz više dopisa upućenih, za<br />
KU radnika na kopnu – Predsjedniku<br />
Uprave, odnosno poziva upućenih<br />
svim sudionicima-brodarima i sindikatima<br />
kod potpisivanja Protokola o<br />
izmjenama NKUHP.<br />
2. Plaće i ostala primanja u<br />
Jadroliniji bi po svojoj važnosti<br />
trebali zauzeti prvo mjesto, s obzirom<br />
da je zadnja korekcija plaća bila u<br />
svibnju 2008. godine., a među svim<br />
društvima u vlasništvu RH, Jadrolinija<br />
ima najniže plaće. Namjera<br />
je iznaći mogućnosti za povećanje<br />
plaća i ostalih primanja u Jadroliniji,<br />
pregovaranjem s Upravom i resornim<br />
ministarstvom. Inzistirati će se da se<br />
minimalna plaća izjednači s minimalnom<br />
plaćom u Hrvatskoj, a ne<br />
da bude u okvirima Zakona samo s<br />
dodacima. Također će se ukazivati,<br />
kao i do sada, Upravi na činjenicu da<br />
se napokon moraju iznaći sredstva<br />
za dostojanstveni odlazak <strong>pomoraca</strong><br />
i radnika u mirovinu s pristojnim<br />
otpremninama.<br />
3. Posljednji, ali i najvažniji problem<br />
je zapošljavanje <strong>pomoraca</strong> na<br />
ugovor o određenom radnom vremenu,<br />
za čije rješavanje se borimo od samih<br />
početaka. Kao rezultat naše borbe<br />
je u 2010. godini na neodređeno<br />
primljeno 98 <strong>pomoraca</strong>, 39 radnika<br />
zaposlena na kopnu i 3 sobarice.<br />
ožujku ove godine održati će se<br />
U šesti redoviti izbori za radnička<br />
vijeća. Preporučamo svim radnicima<br />
da iskoriste mogućnost koju im<br />
pruža Zakon o radu (NN 149/09).<br />
Kao sindikat koji već niz godina<br />
sudjeluje u izborima i sudjelovanjem<br />
svojih članova unaprijeđuje<br />
te se bori za bolji status radnika u<br />
državnim brodarskim kompanijama,<br />
dužnost nam je istaknuti zašto je<br />
pomno biranje kandidata unutar<br />
naše udruge i smisao njihovog<br />
sudjelovanja u radničkom vijeću<br />
nerijetko od presudne važnosti.<br />
Činjenice koje su nepobitne i uvijek<br />
važeće:<br />
• Radnici imaju pravo na<br />
slobodnim i neposrednim<br />
izborima, tajnim glasovanjem<br />
sudionici seminara i kandidati SPH za izbore za radnička vijeća potkraj ožujka 2011.<br />
Plovput<br />
Nositelj liste SPH je Koordinator<br />
podružnice Neven Melvan, operator<br />
pomorskih komunikacija na ORP<br />
Split.<br />
Na listi slijede Petar Šimunović<br />
kao predstavnik Baze, po zanimanju<br />
referent zaštite na radu<br />
Sanja Podrug, predstavnica Direkcije,<br />
financijski knjigovođa, Hrvoje<br />
Serdarević, pomorac i zapovjednik<br />
M/B Saida te Igor Šikić iz Plovnog<br />
područja Dubrovnik, operator
. 65 • veljača 2011<br />
9<br />
ači utjecati!!<br />
Margareta Malger, izvršna<br />
tajnica <strong>Sindikat</strong>a trgovine za<br />
Dalmaciju, ujedno i voditeljica<br />
seminara u Makarskoj<br />
Neven Melvan, nositelj liste<br />
SPH u Plovputu<br />
spriječio crni scenarij.<br />
Uloga radničkog vijeća Plovputa je<br />
tada bila nemjerljiva. Velika većina<br />
radnika je svjesna te činjenice. Upravo<br />
zato, teorije kojim se Radničko<br />
vijeće predstavlja kao nepotrebni<br />
višak, a predstavnik radnika u N.O.<br />
manjina koje ništa ne može promijeniti<br />
jednostavno nisu istinite. Istina<br />
jest da Radničko vijeće zajedno sa<br />
SPH može napraviti puno. Istina jest<br />
da so predstavnici SPH u Plovputu to<br />
već dokazali, a radnici to prepoznali.<br />
seminar u Makarskoj na temu Izbora za radnička vijeća i ovlaštenja<br />
radničkog vijeća, na kojem je sudjelovalo 39 sudionika<br />
IZBORNI ODBOR<br />
Izborni odbor ima zadaće da priprema, provodi, nadzire i utvrđuje rezultate<br />
izbora za Radničko vijeće. Izborni odbor čine predsjednik i članovi, te isti <strong>broj</strong><br />
njihovih zamjenika.<br />
Listu kandidata može podnijeti samo onaj sindikat i skupina radnika koja je u<br />
pisanom obliku odredila svog predstavnika i zamjenika u izbornom odboru.<br />
Liste kandidata objavljuju se na svim oglasnim mjestima poslodavca, a na<br />
dan glasovanja moraju na vidljivom mjestu biti objavljene u prostoriji, odnosno<br />
u prostorijama u kojima se glasuje.<br />
Izborni odbor se utemeljuje za provođenje izbora. Ima najmanje tri člana,<br />
a njihov <strong>broj</strong> mora biti neparan.U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina<br />
radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednog svog predstavnika. Član<br />
izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana Radničkog vijeća.<br />
Izborni odbor imenuje postojeće Radničko vijeće prilikom raspisivanja izbora,<br />
a najkasnije pet tjedana prije isteka mantada tog Radničkog vijeća.<br />
ZOR određuje da Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje, da se brine o<br />
zakonitosti izbora i da objavljuje rezultate izbora. Prije objave rezultata izbora<br />
izborni odbor može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti ponovi dio<br />
ili cijeli izborni postupak. O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se<br />
javno objavljuje nakon provedenih izbora. Svoje odluke izborni odbor donosi<br />
običnom većinom.<br />
pomorskih komunikacija na ORP<br />
Dubrovnik. Pri izboru zamjenskih<br />
članova također se poštivala<br />
struktura poduzeća te su zamjenski<br />
članovi redom: Željko Višić, Želko<br />
Bogdan, Dalma Bilić, Željko Bajić i<br />
Gianino Jedrejčić.<br />
Skupština je jednoglasno podržala<br />
prijedlog da budući predstavnik<br />
radnika u N.O. bude Ivica Grga.<br />
Radničko vijeće imenuje predstavnika<br />
radnika u N.O., a nakon pobjede<br />
liste SPH već danas znamo tko će<br />
obavljati tu dužnost. Smatramo da<br />
Skupština SPH- podružnica Plovput<br />
ima pravo dati naputak svojim predstavnicima.<br />
Od izbornog odbora u kojem će u<br />
ime SPH sudjelovati Željka Mihojević<br />
i Hrvoje Mandekić se očekuje da<br />
omogući svakom radniku Plovputa<br />
ostvarivanje svojega prava glasa.<br />
Iako se radnici Plovputa nalaze na<br />
raznim lokacijama, pa i na udaljenim<br />
svjetionicima, to se mora i može<br />
omogućiti. Eventualni izostanak<br />
mogućnosti glasovanja, kao što se<br />
prilikom posljednjih izbora dogodilo<br />
sa pomorcima, neće se tolerirati.<br />
SPH je većinski sindikat koji djeluje<br />
u Plovputu, a koji je to postao<br />
nakon što su članovi sindikata RTG<br />
i radnika ORP listom prešli u SPH i<br />
ugasili djelovanje tadašnjeg sindikata.<br />
Prepoznata je činjenica da se<br />
samo zajedničkim nastupom prema<br />
poslodavcu može izboriti maksimum<br />
za radnika, kako u Radničkom vijeću<br />
tako i u izmjenama kolektivnog<br />
ugovora.<br />
Važnost kvalitetnog rada<br />
radničkog vijeća i predstavnika<br />
radnika u N.O. se upravo u Plovputu<br />
pokazala u punom svjetlu. Naime,<br />
ostaje činjenica da se predstavnici<br />
drugog sindikata prilikom posljednjeg<br />
mandata nisu u potpunosti<br />
snašli u procjenama i da radnici<br />
nisu uspjeli ostvariti neka prava koja<br />
su se mogla ostvariti. Za pogreške<br />
koje su počinjene od strane predstavnice<br />
radnika u N.O. možemo se<br />
samo nadati da neće biti katastrofalne<br />
po Plovput. Nažalost, iako<br />
su predstavnici SPH upozoravali<br />
na tu mogućnost i nudili rješenja,<br />
sujeta je učinila svoje. Šteta se danas<br />
više teško može popraviti, ali se<br />
mora učiniti sve da budući članovi<br />
Radničkog vijeća budu dovoljno<br />
sposobni i kvalificirani, te da im<br />
interes radnika bude jedini cilj.<br />
Osobni interes ne smije i neće biti<br />
na dnevnom redu!<br />
Lista SPH jest garant takvog<br />
budućeg rada! Kao što je to bila<br />
i u vremenima kada se Plovput<br />
proglašavao propalom tvrtkom, a<br />
“spasitelji” su već kucali na vrata<br />
Društva. Pobjeda koja je tada<br />
izborena je rijetka u Hrvatskoj i<br />
samim time još vrijednija. Veliki <strong>broj</strong><br />
hrvatskih poduzeća je šaptom pao,<br />
a reakcije su uslijedile kada je već<br />
bilo kasno. SPH nije dopustio takav<br />
scenarij u Plovputu, te je pravovremenom<br />
i snažnom reakcijom<br />
Jadroplov<br />
Izborni odbor je donio odluku o<br />
raspisivanju izbora za Radničko vijeće<br />
koji će se održati 31.03.2011 Članovi<br />
SPH koji su se kandidirali su:<br />
Prijedlog SPH:<br />
Višnja Bosto - Predsjednik<br />
Vanja Roguljić - Zamjenik<br />
Grupa radnika :<br />
Srđan Šepić - Predsjednik<br />
Dubravka Milaković - Zamjenik<br />
Tankerska plovidba<br />
Izbori za radnička vijeće će se u<br />
Tankerskoj plovidbi održati 31.ožujka<br />
2011. Imenovan je izborni odbor koji<br />
se sastoji od 3 člana, te je data lista<br />
kandidata. Članovi SPH koji su se<br />
kandidirali su:<br />
Ivica Jambrek (sindikalni povjerenik),<br />
Belić Željko (voditelj odjela za<br />
pom. knjižice), Mijić Denis (2. časnik<br />
palube) i Cvetko Miočić (1. konobar).<br />
LISTA KANDIDATA<br />
članovi liste SPH u Plovputu na izborima za radnička vijeća<br />
ZOR sadrži temeljne odredbe o listi kandidata za Radničko vijeće. Liste mogu<br />
predložitu sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca<br />
ili skupina radnika koju podržava najmanje deset posto radnika zaposlenih<br />
kod određenog poslodavca.<br />
Ako se bira jedan predstavnik, mora se predložiti i najmanje jedan zamjenik,<br />
a ako se bira tri ili više predstavnika, mora se predložiti i najmanje tri zamjenika,<br />
kako bi Radničko vijeće, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao<br />
mandat, uvijek bilo u punom <strong>broj</strong>u. svaka lista kandidata mora imati onoliki <strong>broj</strong><br />
kandidata koliko se predstavnika radnika bira.<br />
Na listi kandidata za članove Radničkog vijeća mora biti predloženo onoliko<br />
radnika koliko će članova imati to vijeće, te najmanje isti <strong>broj</strong> njihovih zamjenika.<br />
za uvrštenje na listu kandidata potreban je prethodni pisani pristanak<br />
radnika, čije se izjave o takvom pristanku prilažu listi kandidata prilikom njenog<br />
podnošenja.<br />
Prilikom sastavljanja liste kandidata potrebno je voditi računa o ravnopravnoj<br />
zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina radnika ( po spolu, dobi,<br />
stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i sl.). Prvoimenovani radnik na listi<br />
kandidata smatra se nositeljem te liste.<br />
članovi liste SPH u Jadroliniji na nadolazećim izborima za radnička vijeća
10<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
Akcije<br />
Sve više slučajeva<br />
nasilja na brodovima<br />
<strong>Pomorski</strong> vjesnik je već<br />
pisao o slučaju kadetkinje<br />
Akhone Geveza<br />
koja je pronađena u<br />
moru kod otoka Cresa<br />
nakon što je prijavila silovanje<br />
od strane ukrajinskog<br />
časnika.<br />
Akhona je odrasla u selu Nxarhuni,<br />
nedaleko od East Londona<br />
u Južnoafričkoj Republici. Rođena<br />
je 1991. godine i bila jedinica<br />
nezaposlenih, siromašnih i očajnih<br />
roditelja. Bila je ponos i radost<br />
majke Zenzile i oca Nokwakha koji<br />
su bili presretni kada je odabrana<br />
da bude kadetkinja na brodu i uči<br />
za časnika palube.<br />
Akhona je bila jedna od stotinu<br />
mladih djevojaka koje su bile<br />
uključene u Transnet National<br />
Ports Authority’s Maritime<br />
Studies Programme. Program je<br />
osmišljen kako bi se promoviralo<br />
zvanje pomorac među mladim<br />
južnoafrikancima, ali i da se<br />
osiguraju kadrovi za slobodna<br />
radna mjesta za časnike u lučkim<br />
aktivnostima. Južnoafrički The<br />
South African Transport and<br />
Allied Workers’ Union (SATAWU),<br />
sindikat član ITF-a, podržao je<br />
program.<br />
Da bi dosegli posebna znanja,<br />
kadeti su trebali provesti izvjesno<br />
vrijeme u plovidbi na brodu.<br />
Akhona je praksu obavljala na<br />
kontejnerskom brodu „Safmarine<br />
Kariba“, brodu starom jedva dvije<br />
godine u vlasništvu kompanije<br />
Safmarine koja je u vlasništvu<br />
najvećeg brodara na svijetu<br />
– danskog AP Moller Maersk.<br />
Brod je plovio pod zastavom V.<br />
Britanije i kao i mnogi brodovi u<br />
međunarodnoj plovidbi imao je<br />
višenacionalnu plovidbu.<br />
„Safmarine Kariba“ je 24. lipnja<br />
prošle godine plovila za Rijeku<br />
kada je Akhona preminula, samo<br />
dva tjedna prije nego je dovršila<br />
kadeturu. Oko dva sata poslijepodne,<br />
njezino je tijelo pronađeno<br />
u moru od strane hrvatskih policijskih<br />
snaga nakon što je s broda<br />
javljeno da je nestala.<br />
Tada je na vidjelo izašla strašna<br />
sudbina: tog jutra Akhona je<br />
izvijestila zapovjednika, Klaudiusza<br />
Kolodziejczyka iz Poljske,<br />
da je u više navrata silovana od<br />
strane višeg brodskog časnika<br />
iz Ukrajine. Prije toga povjerila<br />
se drugoj južnoafričkoj kadetkinji<br />
da je napokon skupila snage<br />
da sve prijavi. Prema izvješću<br />
južnoafričkog Sunday Timesa od<br />
19. srpnja zapovjednik je „odmah<br />
odlučio suočiti na sastanku<br />
časnika i kadetkinju ujutro u 11<br />
sati“. Ali Akhona nikada nije došla<br />
na sastanak. Umjesto toga, tri sata<br />
kasnije pronađena je u moru.<br />
Odmah se posumnjalo na<br />
samoubojstvo. No, Akhonina<br />
prijateljica i obitelj u to ne<br />
vjeruju. Maritime Accident and<br />
Investigation Branch (MAIB) iz<br />
V. Britanije je započeo istragu, a<br />
imao je jurisdikciju, jer je brod<br />
plovio pod britanskom zastavom.<br />
Prikupljanje podataka i dokaza<br />
nije bilo lako, a podizanje<br />
optužnice za silovanje nimalo<br />
jednostavno. Osumnjičenog<br />
ukrajinskog časnika kompanija<br />
Safmarine je odmah iskrcala.<br />
Obdukcija je izvršena u Hrvatskoj,<br />
a ponovljena je u Južnoj Africi<br />
prije pokopa.<br />
Bez obzira na istragu, smrt<br />
Akhone je potakla da na vidjelo<br />
izađu mnoge druge priče: Sunday<br />
Times je razgovarao s više kadeta.<br />
Mlada kadetkinja je ispričala<br />
svoje iskustvo: - Kada sam došla<br />
na brod, bilo nas je deset, rekli<br />
su nam da je zapovjednik –<br />
Bog: može nas vjenčati, krstiti i<br />
Istraga slučaja<br />
“Gorch Fock”<br />
U argentinsku luku Ushuaia<br />
stigla je, krajem siječnja,<br />
posebna komisija njemačke<br />
ratne mornarice koja će<br />
sprovesti istragu o skandalu<br />
na školskom brodu „Gorch<br />
Fock“, nakon što je studenom<br />
kadetkinja od 25 godina pala za<br />
vrijeme vježbi i nakon sumnji<br />
o seksualnom nasilju i smrti<br />
osamnaestogodišnje kadetkinje<br />
koja je „pala“ u more za vrijeme<br />
straže kod otoka Nordeney u<br />
Sjevernom moru četvrtog rujna<br />
2008. godine. Nakon zadnje<br />
smrti, mediji su izvijestili o<br />
pobuni na brodu i o tužbama<br />
drugih kadeta zbog svih vrsta<br />
maltretiranja, čak i seksualnog,<br />
od strane nadređenih.<br />
Zapovjednik broda, Norbert<br />
Schatz, je iskrcan, a brodu je<br />
naređeno da isplovi za Kiel gdje<br />
će čekati odluku o njegovoj<br />
daljnjoj sudbini.<br />
pokopati bez ičije dozvole. Rekli<br />
su nam i da ono što se dogodi na<br />
moru, ostaje na moru.<br />
No, zloraba se nije ograničila<br />
samo na kadetkinje. Jedan kadet<br />
je prijavio da su on i drugi kadet<br />
bili silovani od strane viših<br />
časnika dok su plovili: - Nisam<br />
želio o tome govoriti. Loše stvari<br />
se događaju na moru, a ja sam<br />
jedna od žrtava (Sunday Times<br />
„SA Teen’s Horror on the High<br />
Seas, 18. srpnja 2010.).<br />
Objava tih svjedočenja pokrenula<br />
je lavinu optužbi <strong>pomoraca</strong><br />
drugih nacionalnosti. Nasilje se<br />
našlo pod svijetlima javnosti. ITF<br />
je na svom 42. kongresu, koji<br />
je održan u Meksiku početkom<br />
kolovoza, izglasao rezoluciju sa<br />
snažnom porukom pomorskoj<br />
industriji u cjelini te AP Moeller<br />
Maersku kao brodaru da svjetska<br />
sindikalna obitelj „neće tolerirati<br />
ovaj vid ponašanja bilo<br />
kojeg pomorca na bilo kojem<br />
brodu te da će ITF udvostručiti<br />
svoje napore da podrži iskorjenjivanje<br />
šikaniranja i nasilja na<br />
moru te promovirati zajedničko<br />
poštovanje i jednake mogućnosti<br />
u brodarstvu“.<br />
- Žene se ne smiju isključiti od<br />
odlaska na more. Tražiti ćemo<br />
od sindikata članova ITF-a da<br />
nas izvješćuju o svim slučajevima<br />
iskorištavanja žena <strong>pomoraca</strong>, pa<br />
ćemo kao globalni sindikat kolektivno<br />
pregovarati za jača prava<br />
žena na radnome mjestu kroz<br />
ugovore za brodove pod zastavama<br />
pogodnosti. Žene moraju biti<br />
u mogućnosti da se bave ovom<br />
profesijom, bez straha od nasilja,<br />
izjavila je Alison McGarry, ITF<br />
koordinator sekcije žena.<br />
– Žene moraju biti u<br />
mogućnosti da budu pomorci bez<br />
straha od nasilja ili diskriminacije.<br />
Snažno osuđujemo svaki vid<br />
nasilja na moru prema svakom te<br />
pozivamo sindikate članove ITF-a<br />
da povećaju pozornost, izjavio je<br />
Jon Whitlow iz pomorske sekcije<br />
ITF-a.<br />
– Imamo rasipanje oko 30<br />
posto među mladim ljudima koji<br />
ulaze u ovu industriju i moramo<br />
nešto učiniti da budemo sigurni<br />
da nasilje i diskriminacija ne<br />
budu tolerirani u brodarstvu i da<br />
svi pomorci, bez obzita na spol,<br />
Što se može učiniti<br />
· Informirajte se na stranici za pomorce:<br />
www.itfglobal.org/seafarers/index.cfm<br />
· Informacije o maltretiranju na stranici:<br />
www.itfglobal.org/seafarers/harassment.cfm<br />
seksualnu orijentaciju i rasu ne<br />
budu tretirani kao prije stotinu<br />
godina, izjavio je Mark Dickinson,<br />
generalni tajnik sindikata Nautilus<br />
International.<br />
Zanimljiv je i slučaj koji se<br />
dogodio u srpnju 2008. godine<br />
kada je brod „Maersk Rhode<br />
Island“ bio u korejskoj luci Yosu.<br />
Prema svjedocima (saslušani<br />
na sudu) 47-godišnji konobar<br />
otišao je u grad s četiri člana<br />
posade. U tijeku večeri on je<br />
omamljen i odvojen od društva.<br />
Kasnije ga je zaustavila policija,<br />
a pomorac tvrdi da je omamljen<br />
te fizički i seksualno napadnut<br />
od strane policije. Konobar je<br />
ispričao na sudu da se na brodu<br />
javio zapovjedniku, a on mu nije<br />
pružio traženu liječničku pomoć.<br />
Dapače, drugo jutro je iskrcan<br />
zbog omamljenosti. Otišao je u<br />
bolnicu gdje je testiran samo na<br />
alkohol, kada je zatražio pregled<br />
u svezi silovanja to mu je odbijeno<br />
zbog involviranosti policije.<br />
Nakon iskrcaja, konobar je letio<br />
kući u Virginiju oko 60 sati, a<br />
onda se javio lokalnom liječniku.<br />
Dakako, prošlo je previše vremena<br />
da bi se nešto otkrilo. Svjedoci s<br />
broda i zapovjednik tvrdili su da<br />
se konobar čudno ponašao, da se<br />
nije žalio na silovanje već da je<br />
samo rekao da se osjeća ponižen,<br />
jer su ga na policiji svukli. Kod<br />
kuće je konobar pao u depresiju<br />
i ustanovljen mu je PTSP.<br />
Tada je odlučio tužiti brodara za<br />
odštetu od 50 milijuna dolara<br />
s obrazloženjem da nije dobio<br />
adekvatnu liječničku skrb nakon<br />
povratka na brod prema Jones<br />
Actu …Sud je odredio odštetu<br />
od 20 milijuna dolara, a Maersk<br />
će morati platiti i sudske troškove<br />
(oko pet milijuna dolara). Naravno,<br />
slučaj još nije završen zbog<br />
mogućnosti žalbe!•(dp)<br />
· Smjernice za eliminiranje maltretiranja na radnom mjestu objavljene<br />
su na stranici: www.itfglobal.org/etf/etf-ecsa.cfm.<br />
Smjernice su razvili ETF i European Community Shipowners<br />
Associations, ali mjerodavne za sindikate diljem svijeta.<br />
Kome se možete obratiti za<br />
neposrednu pomoć <br />
· ITF inspektori mogu odmah reagirati na vaš poziv. Njihove adrese i<br />
kontakt telefone možete naći na stranici www.itfglobal.org/seafarers/disc.cfm<br />
i na www.sph.hr<br />
· Seafarer Help je povjerljivi servis koji radi u International Seafarers<br />
Assistance Networku. Ženski pomorci koje žele razgovarati<br />
sa ženskom osobom mogu to zatražiti. Pogledajte stranicu www.<br />
seafarerhelp.org ili nazovite + 44 20 SEAFARER (73232737) ili <strong>broj</strong>eve<br />
telefona Ureda SPH u Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku.<br />
SPH poziva svoje članove da prijave sve vrste maltretiranja. Molimo<br />
da nas obavijestite o incidentima u kojima je upotrijebljena fizička<br />
sila kako bi se stvorila slika o tome što se događa diljem svijeta.
. 65 • veljača 2011<br />
11<br />
10 razloga zašto<br />
zapovjednici tonu<br />
s brodom<br />
1. Običaj i tradicija<br />
Postoje nepisani običaji i tradicije<br />
u ratnoj mornarici (mjerenje<br />
u fathomima, pozdrav topovskom<br />
salvom…) koji prate mornare<br />
stoljećima. Jedan od tih običaja<br />
je da zapovjednik ratnoga broda<br />
Kada brod potone iz bilo<br />
kojeg razloga postoji<br />
romantično uvjerenje<br />
da zapovjednik broda<br />
treba potonuti zajedno<br />
s brodom. To se dogodilo<br />
posljednji put u<br />
listopadu 2007. godine<br />
kada je u Solunu potonuo<br />
brod „Diamond I“,<br />
a zapovjednik je odlučio<br />
podijeliti sudbinu s brodom,<br />
iako su svi drugi<br />
članovi posade spašeni.<br />
Što je uzrok da uopće<br />
postoji takvo uvjerenje<br />
Pronašli smo deset<br />
razloga.<br />
tone zajedno s brodom. Taj se<br />
običaj proširio i na zapovjednike<br />
trgovačkih brodova, ali nije tako<br />
čest. Ukoliko taj običaj povežemo s<br />
pilotima ratnih zrakoplova koji se<br />
u većini slučajeva katapultiraju iz<br />
zrakoplova koji je pogođen, vidimo<br />
da u ovom slučaju nema tradicije<br />
„padanja“ zajedno sa zrakoplovom.<br />
2. Ispunjavanje radnih zadataka<br />
ili pogibeljno ponašanje<br />
Zapovjednik broda se teško<br />
postaje (ne postaje svaki časnik<br />
zapovjednik): kada on podbaci u<br />
ispunjavanju svojih zadataka (npr.<br />
kada ne može zaštititi svoj brod i<br />
brodsku posadu) on se odlučuje da<br />
podijeli sudbinu s brodom.<br />
3. Moralna odgovornost<br />
Štogod bio razlog potonuća broda,<br />
zapovjednik ne može krivnju prebaciti<br />
na nikoga drugoga, ali može<br />
poduzeti sve da spasi (ili bude<br />
spašena) posadu broda. On smatra<br />
moralnim činom da preuzme<br />
krivnju za potonuće broda. Rijetko<br />
se u povijesti dogodilo da zapovjednik<br />
ratnoga broda odgovornost<br />
prebaci na svoje nadređeno<br />
zapovjedništvo ili stožer na kopnu<br />
koje mu je naredilo neku akciju.<br />
4. Pokazivanje primjera<br />
Zapovjednik je br. 1 na brodu i on<br />
je primjer svim drugim članovima<br />
posade. On je zapovjednik sve dok<br />
brod plovi, ali kad potone on više<br />
ničime ne zapovijeda…<br />
5. Poštovanje prema brodu<br />
Kada brod potone zajedno sa<br />
zapovjednikom smatra se da je to<br />
čin poštovanja zapovjednika prema<br />
brodu kojemu je zapovjedao.<br />
6. Nemogućnost života bez broda<br />
Zapovjednik ne može živjeti bez<br />
broda npr. kada potone. U engleskom<br />
jeziku brod (ship) je ženskoga<br />
roda, pa Englezi tvrde: zapovjednik<br />
ne može živjeti bez „nje“!<br />
7. Ponašanje: moj brod, moj stav<br />
Zapovjednik na brodu djeluje<br />
kao diktator odnosno na brodu<br />
je uspostavljena vojna hijerarhija<br />
(činovi, nadređenost,<br />
podređenost). Zbog takve uloge,<br />
zapovjednik osjeća da ima pravo<br />
potonuti s brodom kada više<br />
nema kome zapovijedati.<br />
8. Akt požrtvovanja<br />
Zapovjednik se osjeća krivcem<br />
kada brod tone i preferira potonuti<br />
s brodom.<br />
9. Heroj odnosno žrtva<br />
Potonuće zapovjednika zajedno s<br />
brodom u većini se slučajeva karakterizira<br />
na dva načina: zapovjednik<br />
je heroj ili žrtva. Ako se odluči<br />
za spas, zapovjednik gubi svoj<br />
„dobar glas“ te nastavlja živjeti<br />
„nedostojnim“ životom.<br />
10. Strah od kriminalizacije<br />
Ako zapovjednik želi preživjeti<br />
umjesto da potone s brodom, definitivno<br />
će postati žrtva sudskog<br />
sustava odnosno biti će kriminaliziran<br />
te može očekivati kaznu.<br />
U većini slučajeva presuda nije u<br />
korist zapovjednika.<br />
Unatoč na<strong>broj</strong>anim razlozima, pomorci<br />
ne odobravaju čin zapovjednika<br />
da potone s brodom. • (dp)<br />
Tajne mora, more tajni<br />
Slučaj: ”Anna<br />
Sierra (2)”<br />
Kap. Bekas je izjavio da je doplovio<br />
u Bei Hai kroz prolaz Hainan<br />
što je bilo nemoguće, jer je taj prolaz<br />
pod nadzorom kineske vojske i<br />
nijedan brod tuda ne može ploviti bez<br />
posebne dozvole. Uz to, posljednji<br />
znani položaj broda “Anna Sierra”<br />
bio je 15. rujna kod vijetnamske<br />
obale, kada su pirati iskrcali posadu.<br />
Razdaljina između tog položaja i<br />
Manile je preko 800 milja. Da bi u<br />
tom vremenu brod stigao na sidrište<br />
u Manili trebao je ploviti brzinom od<br />
33 čvora! Brzina “Anna Sierre” je bila<br />
samo 11 čvorova, pa je nemoguće<br />
da je toliki put brod prevalio u samo<br />
jednom danu kako je izjavio kap.<br />
Bekas. Uz to, provjere u luci Bangkok<br />
su pokazale da nije postojao nikakav<br />
brod “Polaris”. Lučke vlasti u Manili<br />
također su potvrdile da brodovi pod<br />
imenom “Solaris” odnosno “Artic<br />
Sea” nisu ticali tu luku u rujnu 1995.<br />
godine.<br />
Istraga ciparskih vlasti pokazala<br />
je da je 14 članova posade-pirata<br />
ušlo u Bangkok sedmog kolovoza<br />
1995. godine i čekalo slijedećih pet<br />
tjedana do odlaska na brod “Anna<br />
Sierra”. Ukrcali su se na brod 13.<br />
rujna. Nakon toga se dio njih iskrcao<br />
Piše: D.Prestint<br />
broda motornom brodicom koju su<br />
uzeli s broda. Pirati su s broda uzeli<br />
gotovinu iz brodske kase i osobne<br />
stvari posade. Nakon što su iskrcali<br />
posadu u čamce zaplovili su za Bei<br />
Hai. Za vrijeme plovidbe promijenili<br />
su brodu ime. Stigli su 20. rujna.<br />
Razdaljina između zadnjeg poznatog<br />
položaja broda i Bei Hai-a je 900<br />
milja. Odnosno toliko bi iznosila da je<br />
brod izravno plovio za tu luku.<br />
Ciparske vlasti su odmah poslale<br />
svog čovjeka u Beijing. Diplomatskim<br />
kanalima zatražili su suradnju NR<br />
Kine u skladu s International Convention<br />
of the High Seas iz 1958. godine<br />
i Convention on the Law of the Seas<br />
(UN-a) iz 1982. godine.<br />
24. listopada 1995. godine Honduras<br />
Registry of Shipping potvrdio<br />
je IBM-u i ciparskim vlastima da nikakav<br />
brod pod imenom “Artic Sea” nije<br />
upisan u honduraški upisnik brodova.<br />
Istražitelji IBM-a su kineskim<br />
vlastima dostavili dokumente koji su<br />
nedvojbeno pokazivali da su Indijci<br />
vlasnici tereta. Istraga je utvrdila i<br />
da je <strong>broj</strong> u upisniku honduraškog<br />
upisnika pripadao brodu koji je bio<br />
uključen u krađe brodskih tereta.<br />
U prosincu 1995. godine Chinese<br />
Public Security Bureau (PSB) je<br />
službeno objavio da je brod s imenom<br />
“Artic Sea” ustvari “Anna Sierra”. No,<br />
odbili su brod vratiti pravom vlasniku<br />
s obrazloženjem da je istraga u tijeku.<br />
Nikada nisu objasnili što je učinjeno<br />
u istrazi. Nitko od piratske posade<br />
nije ispitan. Jasno je da kineske<br />
vlasti nisu poduzele nikakve istražne<br />
radnje.<br />
U veljači 1996. godine vlasnik<br />
broda je pozvan da preuzme svoj<br />
brod pod uvjetom da plati 400.000<br />
dolara PSB-u za nastale troškove. Taj<br />
uvjet nema uporišta u zakonima niti<br />
pravilima PSB-a.<br />
U sprnju 1996. godine, 14 pirata<br />
je iskrcano s broda i smješteno je<br />
u hotel od strane PSB-a. Krajem te<br />
godine, deset pirata je repatrirano…<br />
Od dolaska broda u Bei Hai,<br />
posada nije uopće održavala brod.<br />
Stanje broda i njegovog skupog<br />
tereta pomalo se pogoršavalo. Brod<br />
je bio bez posade od srpnja 1996., a<br />
početkom siječnja 1997. godine PSB<br />
je obavijestio vlasnika da su strojarnica<br />
i dio skladištva pod vodom<br />
(prodor morske vode). U očajničkom<br />
pokušaju da spasu situaciju PSB je<br />
počeo iskrcavati teret. Indijski vlasnik<br />
tereta je za to saznao te je poslao<br />
svog predstavnika u Bei Hai. PSB<br />
mu je zabranio pristup brodu bez<br />
obrazloženja. Oko 6.000 tona riže je<br />
iskrcano i uskladišteno u pokrajini<br />
Hepu, 30 kilometara od Bei Hai-a.<br />
Krajem siječnja, zbog daljnjeg<br />
prodora morske vode, brod se<br />
nagnuo preko deset stupnjeva.<br />
Lučke vlasti su odbile da brod ostane<br />
vezan te je otegljen prema obližnjoj<br />
plaži gdje je nasukan na pijesku i<br />
napušten.<br />
U veljači 1997. godine preostala<br />
četiri pirata su poslana kući.<br />
Nevjerojatno je da je 14 osoba koji<br />
su napravili takvo kazneno djelo<br />
jednostavno poslano kući bez ikakva<br />
ispitivanja. PSB je objavio da nema<br />
jurisdikciju, jer – tih 14 osoba nije<br />
počinilo djelo u Kini! To je očito<br />
kršenje međunarodnih konvencija,<br />
pogotovo Rimske konvencije iz 1988.<br />
godine o sprječavanju nezakonitih<br />
djela protiv sigurnosti pomorske<br />
plovidbe…<br />
14. ožujka 1997. godine IMB<br />
je, preko svojih kanala, saznao da<br />
je PSB odlučio prodati teret. Taj<br />
izvanredni korak je planiran bez<br />
obavijesti indijskom vlasniku tereta.<br />
Saznalo je i da su predstavnici PSB-a<br />
odlučili prodati teret po cijeni nižoj<br />
od tržišne “prijateljskom lokalnom<br />
kupcu”. Predstavnik vlasnika tereta<br />
ponovno je otišao u Bei Hai kako<br />
bi spriječio ilegalnu prodaju tereta.<br />
Pod diplomatskim<br />
pritiskom indijske<br />
ambasade u Beijingu<br />
i IMB-a, taj pokušaj<br />
prodaje je propao.<br />
Gubitak brodara i<br />
vlasnika tereta počeo<br />
se mjeriti u milijunima<br />
dolara.<br />
Kriminalci koji su<br />
organizirali otmicu<br />
broda “Anna Sierra”<br />
u rujnu 1995. godine ponovno su<br />
napali u kolovozu 1996.: prisilili su<br />
brodara da prihvati novu posadu,<br />
koja je otela brod “Samudra<br />
Samrat” te ga dovela u kinesku luku<br />
Fengcheng s namjerom da proda<br />
teret. Brod je promijenio ime u<br />
“Celtic Ranger”…<br />
Unatoč tome što je IBM lokalizirao<br />
brod i upozorio na promijenjeno ime<br />
i falsificirane dokumente, lokalne<br />
vlasti u Fengchengu odbile su bilo<br />
kakvu intervenciju.Umjesto toga,<br />
odbile su dopustiti sucu iz pomorskog<br />
suda u Fengchengu da uhiti brod,<br />
pa je on slijedećeg dana isplovio s<br />
23 indonežanska člana posade. Teret<br />
vrijedan 2,5 milijuna dolata namijenjen<br />
Vijetnamu nestao je s broda.<br />
Nema sumnje da je neki lokalni<br />
korumpirani činovnik dozvolio (uz<br />
naknadu) zapovjedniku da isplovi<br />
bez dozvole (clearance).<br />
Treći slučaj otmice: vlasnik broda<br />
“Hye Meiko” je izvijestio 23. lipnja<br />
1995. godine da je brod otet kod<br />
obala Kambodže od strane brodice<br />
koja je bila nalik brodicama kineske<br />
carine. Brod je prisiljen da plovi<br />
preko 1.000 milja prema luci Shanwei<br />
u pokrajini Guangdong. Nakon<br />
što su tamo stigli, vlasti su optužile<br />
brod za krijumičarenje tereta cigareta<br />
u Kinu! Brod je uhićen, a teret je<br />
zaplijenjen.<br />
Nije bilo pomoći brodu, unatoč<br />
tome što uopće nije namjeravao<br />
uplovljavati u kineske luke. Kineska<br />
vlada odbacila je mogućnost da<br />
je brodica njihove carine bila na<br />
službenom zadatku i, unatoč tome<br />
što je britanska mornarica u Hong<br />
Kongu urgirala sve do Whitehalla,<br />
nije im dopušteno da presretnu brod!<br />
nastavlja se
12<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
Početkom godine imigracijske<br />
vlasti u brazilskim lukama Recife<br />
i Suape počele su naplaćivati<br />
pomorcima/brodarima kazne<br />
ukoliko su im Pomorske<br />
knjižice izdane u zemljama<br />
koje nisu ratificirale konvencije<br />
Međunarodne organizacije rada<br />
(ILO) br. 108 (Seafarers’ Identity<br />
Documents, 1958) i br. 185<br />
(Seafarers’ Identity Documentsrevised,<br />
2003).<br />
Naime, za zemlje koje nisu ratificirale<br />
te konvencije u <strong>Pomorski</strong>m<br />
knjižicama je trebala biti<br />
viza. Kako Hrvatska nije ratificirala<br />
konvencije naplaćivale<br />
su se kazne u visini od 550<br />
EU<br />
dolara iako pomorci nisu izlazili<br />
na kopno. Uz to, ukoliko bi se<br />
„prekršaj“ ponovio kazne bi se<br />
Novo tijelo za<br />
istragu nesreća<br />
Istraga ozbiljnih pomorskih<br />
incidenata i dostavljanje<br />
povjerljivih izvješća biti će<br />
obveza za svih 27 članica EU.<br />
European Maritime Safety<br />
Agency (EMSA) objavila je<br />
da je spremna za primjenu<br />
pravila Europske komisije iz<br />
2009. godine koja zahtjevaju<br />
od vlada članica da provode<br />
istrage o pomorskih nesrećama<br />
i izvješća proslijeđuju. Ove će<br />
se godine prihvatiti standardizirana<br />
istražna procedura, a<br />
u lipnju će se ustanoviti mreža<br />
istražitelja što će omogućiti<br />
harmonizaciju istraga.<br />
Ideja je da se sva izviješća<br />
slijevaju u centralnu bazu<br />
podataka: European Marine<br />
Lijekovi<br />
HZZO:<br />
nema<br />
problema<br />
Nakon što je Hrvatski zavod za<br />
zdravstveno osiguranje papirnate<br />
recepte za lijekove zamijenio<br />
elektronskim, pomorci su, kao što<br />
to obično biva, postali žrtve novog<br />
sustava. Naime, prije odlaska na<br />
brod, kod svog liječnika, dobivali su<br />
8<br />
To<br />
Pomoraca je ubijeno<br />
2010. godine.<br />
Casualty Information Platform<br />
(EMCIP), a koristiti će se da se<br />
incidenti uspoređuju i donose<br />
preporuke kako ih izbjegavati.<br />
U ovom trenutku već postoje<br />
istražna tijela: German Bureau<br />
of Maritime Casualty Investigation<br />
u Njemačkoj i Maritime<br />
Casualty Investigation<br />
u V. Britaniji, ali dio zemalja<br />
EU je u dalekom zaostatku<br />
(npr. Cipar).Potez EMSA-a je<br />
dio globalne inicijative da se<br />
uvedu standardi u istragama<br />
nesreća među državama<br />
članicama putem International<br />
Maritime Organisation<br />
(IMO)’ Code for Investigation<br />
of Marine Casualties and Incidents.•<br />
(dp)<br />
recepte za dovoljne količine lijekova<br />
za razdoblje boravka na brodu,<br />
a po novome „otkriveno“ je da<br />
računala u ljekarnama prihvaćaju<br />
samo recept za tekući mjesec.<br />
Direkcija HZZO je, na upite<br />
<strong>pomoraca</strong> i nakon što smo<br />
objavili problem na web stranici<br />
SPH, odmah reagirala: u takvoj<br />
situaciji liječnik može svom<br />
pacijentu, pomorcu, propisati<br />
papirnati recept, čija primjena<br />
nije u potpunosti ukinuta, nego<br />
je ostavljena kao mogućnost u<br />
izvanrednim situacijama. Na taj<br />
način pokrivene su sve situacije, a<br />
sve kako osigurane osobe HZZO-a<br />
ne bi ostale bez potrebne zdravstvene<br />
zaštite.• (dp)<br />
je manje nego 2009.<br />
(10)<br />
Recife i Suape<br />
Kazne zbog<br />
stare Pomorske<br />
knjižice !<br />
i 2008. godine<br />
(11)<br />
povećavale pet puta.<br />
Nakon prepoznavanje problema<br />
od strane posrednika u<br />
Produljenje<br />
svjedodžbi<br />
Na brodu<br />
samo<br />
iznimno<br />
U Pravilniku o zvanjima i<br />
svjedodžbama o osposobljenosti<br />
<strong>pomoraca</strong> propisano je kako se<br />
izobrazba radi obnove svjedodžbi<br />
(Temeljna sigurnost na brodu,<br />
Upravljanje gašenjem požara,<br />
Rukovanje brodicom za spašavanje<br />
i spasilačkom brodicom, osim brze<br />
spasilačke brodice i Rukovanje<br />
brzom spasilačkom brodicom)<br />
može održavati na brodu uz uvjet<br />
da MMPI odobri program izobrazbe<br />
koji će se odvijati na brodu te da<br />
zapovjednik broda ovjeri dnevnik<br />
izobrazbe <strong>pomoraca</strong> kojim se<br />
potvrđuje da je pomorac s upjehom<br />
svladao odobreni program<br />
izobrazbe.<br />
S tim u svezi MMPI je pripremio<br />
prijedlog Dnevnika izobrazbe, a<br />
nakon usuglašavanja (sa SPH i<br />
Udrugom brodara) isti će se objaviti<br />
na web stranicama MMPI i ostalih<br />
relevantnih institucija u pdf formatu<br />
kojeg bi pomorci mogli samostalno<br />
printati te po ovjeri zapovjednika<br />
u postupku obnove svjedodžbe<br />
Sigurnost<br />
Pomorac<br />
nesvjestan<br />
opasnosti<br />
Pomorac koji je poginuo<br />
u eksploziji na njemačkom<br />
višenamjenskom brodu u<br />
vodama Australije nije bio<br />
svjestan opasnosti u koju se<br />
doveo poduzimanjem određene<br />
radnje, ustanovila je istraga.<br />
Brod „Cape Darnley“ (vlasnik<br />
NSC Schiffahrts, operator<br />
AustralAsia Line) plovio je iz<br />
Noumee u Brisbane u srpnju<br />
zapošljavanju, Ministarstvo<br />
mora, transporta i infrastrukture<br />
je uputilo protest, a nakon<br />
toga je došao odgovor iz Brazila.<br />
Središnji ured u Braziliji naredio<br />
šefu policije u Immigration<br />
office u državi Pernambuco<br />
(za luke Recife i Suape) da je<br />
odlučeno da se ukida praksa<br />
naplaćivanja kazni. No, nigdje<br />
se ne spominje brisanje takve<br />
odredbe, već samo njezinu<br />
privremenu obustavu.<br />
Pozivamo pomorce koji plove<br />
prema tim lukama da nam jave<br />
ukoliko odluka o naplaćivanju<br />
kazne ponovno stupi na snagu.•<br />
(dp)<br />
priložiti lučkim kapetanijama.<br />
MMPI napominje da nova<br />
izmjena Međunarodne konvencije<br />
o standardima izobrazbe, izdavanju<br />
svjedodžbi i držanju straže<br />
<strong>pomoraca</strong> (STCW) 1978, kako je<br />
izmijenjena i dopunjena predviđa<br />
nešto drugačije uvjete za obnovu<br />
predmetnih svjedodžbi, uvjeti će<br />
se uskladiti u trenutku kada se<br />
odredbe nove konvencije budu<br />
implementirale u nacionalno zakonodavstvo.<br />
SPH ističe da bi se u praksi<br />
ova mogućnost trebala koristiti<br />
samo iznimno, a ne kao pravilo<br />
te da bi se izobrazba radi obnove<br />
svjedodžbi i nadalje trebala<br />
provoditi u ovlaštenim učilištima.<br />
SPH posebno dovodi u pitanje<br />
mogućnost izobrazbe na brodu<br />
za upravljanje gašenjem požara<br />
i rukovanje brzom spasilačkom<br />
brodicom kao i realizaciju<br />
programa i ukupnog obvezujućeg<br />
<strong>broj</strong>a sati izobrazbe. • (dp)<br />
prošle godine kada je brodski<br />
mazač pokušao izrezati vrh<br />
dvjestolitarske bačve kutnom<br />
brusilicom. Teško je ozlijeđen<br />
kada je bačva, u kojoj su bili<br />
ostaci iz brodskog kotla na<br />
ispušne plinove, eksplodirala,<br />
a on je nekoliko sati kasnije<br />
preminuo.<br />
Australian Transport Safety<br />
Bureau je proveo istragu i<br />
pronašao da „nije učinjena<br />
procjena rizika od takvog<br />
čina“. Zaključeno je da mazač<br />
„nije bio svjestan da je trebao<br />
zatražiti dozvolu za taj posao<br />
odnosno biti svjestan rizika<br />
poduzimanja takve radnje“.<br />
Bureau je upozorio brodara o<br />
mjerama koje mora poduzeti<br />
da se više ne događaju takvi<br />
slučajevi.• (dp)<br />
SAD<br />
Nove vize<br />
za pomorce<br />
Američke imigracijske vlasti<br />
promijenile su svoje odluke koje<br />
su spriječavale strane pomorce<br />
da dobiju identifikacijske<br />
dokumente potrebne za pristup<br />
u pojedine luke i terminale.<br />
Department of Homeland Security<br />
i Department of State uveli<br />
su tzv. „zabilježenu“ verziju vize<br />
B1, koja je radna viza tražena<br />
od stranih državljana koji<br />
posjećuju SAD zbog službenih<br />
razloga, ali ne zbog boravka.<br />
U 2007. godini američke<br />
vlasti uvele su Transportation<br />
Worker Identification<br />
Credential (TWIC), biometrički<br />
identifikacijski dokument kojeg<br />
je bilo nemoguće falsificirati<br />
za američke građane i neke<br />
strance koji su bili autorizirani<br />
da rade u SAD nakon provjera<br />
(policijske i imigracijske). TWIC<br />
karta je bila potrebna za ulazak,<br />
bez pratnje, u posebne zone<br />
uključujući luke i terminale.<br />
No, stranci koji su tražili B1<br />
vizu nisu mogli dobiti TWIC<br />
identifikacijski dokument, pa su<br />
probleme imali strani predstavnici<br />
brodara u lukama (port<br />
captain), strani zaposlenici<br />
(agenti i ljudi koji su održavali<br />
brodsku opremu) koji su morali<br />
prolaziti kroz te zone da bi došli<br />
do broda.<br />
Sada strani radnici mogu<br />
dobiti odgovarajuće dokumente<br />
u trenutku kada apliciraju za<br />
vizu B1uz izražavanje potrebe<br />
za dokumentom TWIC. Ukoliko<br />
zahtjevatelj prođe sigurnosne<br />
provjere i dobije vizu B1, ti<br />
strani radnici mogu podnijeti<br />
zahtjev za dobivanje TWIC-a.<br />
Nova procedura, procjenjuje<br />
se, odnositi će se na 4.000<br />
do 6.000 stranih radnika u<br />
američkim lukama koji moraju<br />
imati TWIC za obavljanje<br />
redovnih poslova na brodovima.<br />
Strani pomorci čiji brodovi<br />
tiču američke luke, moraju<br />
imati posebnu kategoriju<br />
vize – D1. Ona omogućuje<br />
neprekidni boravak od samo 29<br />
dana (svaki put) u usporedbi<br />
s limitom od šest mjeseci na<br />
koliko vrijedi B1 za poslovne<br />
posjetitelje. No, limit od 29<br />
dana je problem za mnoge kategorije<br />
<strong>pomoraca</strong> uključujući i<br />
one s brodova u razvozu.<br />
Stručnjaci kažu da nova<br />
„zabilježena“ viza B1 nije<br />
namijenjena na tipične strane<br />
pomorce u slučaju kada samo<br />
moraju proći kroz neku luku ili<br />
terminal gdje je potreban TWIC.<br />
Ipak, viši časnici kao zapovjednici<br />
iz zemalja koje trebaju<br />
imati vizu, pogotovo iz Europe,<br />
moći će aplicirati za novu B1<br />
vizu umjesto na vizu D1 i to će<br />
zaobići problem TWIC-a s time<br />
da će morati imati pismenu<br />
potvrdu poslodavca o potrebi<br />
boravka u luci i terminalu.
14<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
Maritime Labour Convention 2006<br />
Tek 2012<br />
Prema podacima International<br />
Labour<br />
Organisation (ILO),<br />
oko 50 zemalja je pred<br />
ratificiranjem, dok je<br />
EU postavila cilj da sve<br />
članice ratificiraju do<br />
kraja 2010. godine. Cilj je<br />
da nova konvencija stupi<br />
na snagu krajem 2011.<br />
godine, ali postaje sve<br />
očitije da se rokovi neće<br />
poštovati!<br />
Naime, generalni direktor ILO-a<br />
je u prisincu prošle godine<br />
pozvao članice da ratificiraju<br />
konvencju prigodom pete obljetnice<br />
njenog usvajanja ili na stotoj sjednici<br />
International Labour Conference<br />
koja će se održati u lipnju<br />
ove godine. Dosad je konvenciju<br />
ratificiralo 11 zemalja (po redu<br />
ratifikacije: Bahami, Bosna i Hercegovina,<br />
Bugarska, Kanada, Hrvatska,<br />
Liberija, Marshall Islands,<br />
Norveška, Panama, Saint Vincent i<br />
Grenadini, Španjolska i Švicarska),<br />
a 19 je najavilo ratifikaciju. Pred<br />
ratificiranjem su Luksemburg koji<br />
je najavio da je spreman ratificirati<br />
konvenciju u svibnju, dok je Italija<br />
to najavila za ožujak. Konvencija će<br />
stupiti na snagu 12 mjeseci nakon<br />
što je ratificira 30 država članica<br />
ILO-a s ukupno 33 posto svjetske<br />
tonaže.<br />
Neke novosti: brodovi koji<br />
pripadaju državama koje su ratificirale<br />
konvenciju biti će pregledani<br />
i certificirani u pogledu udovoljavanja<br />
konvenciji, a brodovi država<br />
koje nisu ratificirale konvenciju<br />
rizikuju da se primijeni „ no more<br />
favourable treatment clause“ (npr.<br />
pregled) kada uplovljavaju u luke<br />
država koje su ratificirale konvenciju.<br />
Kada MLC 2006 stupi na snagu,<br />
svi brodovi biti će podložni<br />
pregledima. Svi brodovi iznad<br />
500 tona u međunarodnoj<br />
plovidbi morati će biti certificirani,<br />
uključujući brodare odnosno<br />
operatore.<br />
Zahtjevi MLC su potpuno jasni,<br />
iako ima nekih područja gdje<br />
države zastava će trebati napraviti<br />
izbor. ILO Guidelines for Flag State<br />
and Port State Inspections su<br />
prihvaćeni 2008. godine što je<br />
doprinijelo, na međunarodnom<br />
planu, za istovrsnu i efektivnu<br />
implementaciju i provođenje<br />
konvencije.<br />
Poziva se pomorska industrija<br />
da odmah počne s pripremama –<br />
barem da razumiju zahtjeve, procijene<br />
i planiraju potrebne poslove<br />
kako bi sproveli i implementirali<br />
na brodovima certifikaciju. U ovom<br />
trenutku, malo se zna o izborima<br />
država zastava: potrebne su neke<br />
Maritime Labour Convention 2006 (MLC) - činjenice<br />
· Novi ILO radni standardi<br />
· Mjerodavna za najveći <strong>broj</strong> brodova<br />
· Obvezna za brodove koji viju zastave država koje su je ratificirali<br />
· Postaje obvezna kada je ratificira 30 država s 33 posto svjetske flote<br />
· Najveće države zastava kao Liberija, Marshall Islands, Bahami, Panama i<br />
Norveška već su je ratificirali<br />
· Brodari je moraju razviti i primijeniti mjere da osiguraju stalno suglasje sa<br />
zahtjevima MLC<br />
· „No more favourable treatment clause“ se nameće brodovima zemalja koje<br />
nisu ratificirale konvenciju<br />
· Port State područja spremna na primjenu Port State Control pregledima<br />
· Uvjet tonaže će postati obvezan krajem 2011/početkom 2012. godine<br />
3.Maj<br />
Primopredaja<br />
broda “Pomer”<br />
promjene kako bi se proveli izbori.<br />
Ipak je jasno da će mnogi zahtjevi<br />
ostati kakvi su u konvenciji i<br />
vjerujemo da će se države zastava<br />
ipak pridržavati propisanoga u<br />
konvenciji.<br />
Sektor u kojem će konvencija<br />
najviše utjecati na povećanje<br />
radnih i životnih uvjeta je industrija<br />
za krstarenje – u toj industriji<br />
radi preko 120.000 <strong>pomoraca</strong> (70<br />
posto u hotelskom osoblju, 20<br />
posto su klasični pomorci, a deset<br />
posto rade na poslovima koje su<br />
dobili putem koncesije). Velika<br />
većina hotelskog osoblja dolazi iz<br />
zemalja u razvoju (najviše s Filipina<br />
i Indonezije).<br />
Istovremeno treba navesti da će<br />
stupanjem na snagu konvencije pod<br />
nju potpadati i dio hrvatskih malih<br />
brodara koji se bave dnevnim i<br />
višednevnim krstarenjima. SPH je<br />
već održao sastanak s udrugom<br />
tih brodara kako bi se zajednički<br />
pripremili za udovoljavanje<br />
zahtjevima konvencije (ugovori<br />
za članove posade, operativni<br />
<strong>broj</strong> članova posade, uvjeti rada i<br />
života…). • (dp)<br />
velebni pogled na novi tanker Uljanik plovidbe<br />
kapetan novog broda Pomer Lino Sokolović i predsjednik<br />
uprave Brodogradilišta 3. maj Edi Kučan<br />
Zadnjeg dana veljače 2011. je<br />
u 13 sati održana svečana<br />
primopredaja broda Pomer,<br />
namijenjenog prijevozu naftnih<br />
proizvoda i kemikalija i<br />
izgrađenog u brodogradilištu<br />
3. maj za potrebe obnove flote<br />
Uljanik plovidbe. Porinut je u<br />
srpnju prošle godine, a nakon<br />
dovršetka opremanja ostao je<br />
vezan u riječkom brodogradilištu<br />
zbog spora oko tržišne vrijednosti<br />
broda. Potpisani su posebni dodaci<br />
kolektivnim ugovorom između<br />
SPH i Uljanik plovidbe te je izdan<br />
plavi karton SPH. Zbog problema u<br />
isporuci broda, čije je preuzimanje<br />
bilo najavljeno za jesen 2010.,<br />
Uljanik plovidba je početkom<br />
prosinca prošle godine pokrenula<br />
arbitražni postupak protiv 3. maja<br />
kod londonskog Visokog suda<br />
pravde (High Court of Justice), no<br />
nakon nekoliko dana postignut je<br />
dogovor s 3. majem u cilju sporazumnog<br />
rješenja spora a Uljanik<br />
plovidba je objavila da prekida<br />
arbitražu.• (bm)
. 65 • veljača 2011<br />
15<br />
Časnik u straži je nešto primijetio: čovjek u moru<br />
Povratak na brod<br />
Vaši prilozi<br />
Čovjek u moru<br />
Član SPH Ivo Ivančić, upravitelj stroja na brodu „Lalla Fatma N’Soumer“ poslao nam je novi<br />
foto-prilog za <strong>Pomorski</strong> vjesnik kojeg je naslovio „Čovjek u moru“.<br />
Spuštena brodica, časnik s drugog broda nije ništa primijetio<br />
PRISTUPNICA<br />
SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />
SREDI[NJI URED<br />
KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />
DATUM PRIMITKA<br />
BROJ ISKAZNICE<br />
POPUNJAVA SPH<br />
MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />
@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />
PREZIME IME M @<br />
ADRESA<br />
JMBG<br />
OIB<br />
GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />
E-MAIL<br />
MOBILNI TELEFON<br />
NAJBLI@A RODBINA<br />
PREZIME IME SRODSTVO<br />
ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />
Beživotno tijelo izvlači se na brodicu<br />
BRODAR<br />
POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />
BROD<br />
IMO BROJ<br />
SVOJSTVO<br />
POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />
[KOLSKA SPREMA<br />
ZVANJE<br />
DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />
13.000<br />
Procjenjen manjak časnika<br />
u 2010. godini prema<br />
podacima BIMCO/ISF.<br />
624.000<br />
raspoloživih časnika<br />
637.000<br />
potrebnih časnika<br />
IZDANA OD<br />
DATUM IZDAVANJA<br />
DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />
^L. BROJ<br />
KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />
DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />
PLA]ANJE ^LANARINE<br />
GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />
PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />
DATUM<br />
VLASTORU^NI<br />
MJESTO<br />
POTPIS<br />
Impressum<br />
Za ostale članove posade<br />
raspoloživost i potražnja su<br />
u ravnoteži.<br />
<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />
ISSN 1330-736<br />
Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />
Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />
51 000 Rijeka<br />
Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />
Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />
Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />
Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />
51 000 Rijeka<br />
Naklada: 5.000<br />
Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />
stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />
nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />
i CD se ne vraćaju.
16<br />
Moreplov<br />
„Fiume“ i „Vega“<br />
Iz povijesti brodara<br />
sa sjedištem u Rijeci<br />
iskrsnuo je brod čudna<br />
imena- „Sangigi“, a prije<br />
toga je nosio talijansko<br />
ime grada na Rječini –<br />
„Fiume“<br />
brodogradilištu Richardson<br />
U Duck u Thornabyju, kao<br />
novogradnja 617, 1911. godine<br />
izgrađen je brod „Fiume“ za<br />
riječkog brodara Atlantica Sea<br />
Navigation Co. Ltd. Brod je imao<br />
3.693 tone, bio dug 100,9 i širok<br />
14,7 metara.<br />
Devet godina nakon gradnje<br />
mijenja vlasnika čije je sjedište<br />
opet u Rijeci: Societa Anonima<br />
di Navigazione Marittima<br />
Atlantica, a 1922. godine brodar<br />
mijenja ime u Atlantica Trust Co.<br />
Ltd.<br />
„Fiume“ postaje „Fiumana“<br />
1924. godine i tom prilikom<br />
mijenja i vlasnika - Fiumana<br />
Societa di Navigazione iz Rijeke<br />
(manager Atlantica Trust Co.,<br />
iz Budimpešte). Osam godina<br />
kasnije postaje „Sangigi“, a<br />
vlasnik je brodarsko društvo<br />
Scopinich & Manta iz Genove.<br />
Ponovno mijenja vlasnika, ali ne<br />
i ime, 1934. godine: Peninsulare<br />
Societa Italiana di Cabotaggio iz<br />
Genove.<br />
U rujnu 1943. godine,<br />
prilikom kapitulacije Italije,<br />
brod postaje vlasništvo talijanske<br />
vlade, a svoja putovanja<br />
završava, ipak, na ovoj strani<br />
Jadrana. Stradao je desetog<br />
ožujka 1944. godine prilikom<br />
bombardiranja u luci Gruž.<br />
U priči o sudbini motornog<br />
jedrenjaka „Vega“ koji<br />
je bombardiran i potopljen<br />
26. srpnja 1944. godine u<br />
korčulanskom kanalu koja je<br />
pronađena u ostavštini talijanskog<br />
pomorca Franca Prevata<br />
“Porat” u Gružu<br />
pronašli smo i nepoznate i<br />
dosada neobjavljene detalje o<br />
brodu „Sangigi“.<br />
Piše Prevato: - 26. studenog<br />
1942. godine Societa Anonima<br />
di Navigazione Adriatica iz Venezie<br />
preuzela je motorni jedrenjak<br />
„Vega“ od atenskog brodara<br />
C.I.O.M. (Compagnia Italiana<br />
Oriente Mediterraneo). Brod je<br />
služio za prijevoz ljudi i robe<br />
“Sangigi”<br />
br. 65 • veljača 2011<br />
između grčkih otoka s talijanskom<br />
posadom od deset članova.<br />
Četvrtog rujna 1943 plovili smo<br />
iz Drača (Durazzo) za Bar (Antivari)<br />
gdje smo ostali puna četiri<br />
dana. Osmoga smo isplovili da<br />
bi prenoćili u Cavtatu (Ragusa<br />
Vecchia), a sutradan smo stigli u<br />
Gruž (Gravosa) gdje sam u agenciji<br />
podignuo 4.052 kune.<br />
Desetog navečer, nakon serije<br />
naredbi i kontranaredbi, dobio<br />
sam nalog od Comando Marina<br />
(mornarica) da proslijedim za<br />
Korčulu (Curzola). Sutradan dok<br />
smo manevrirali za isplovljavanje,<br />
kako bi izbjegli postavljene<br />
prepreke, stiže naredba Comando<br />
d’Armata (kopnena vojska)<br />
da se ponovno vežemo te da se<br />
ne mičemo do nove naredbe.<br />
Poslijepodne 11. rujna<br />
njemačke trupe okupirale su ulaz<br />
u luku, a slijedećeg jutra grupa<br />
njemačkih vojnika naređuje<br />
nam da napustimo brod, bez<br />
mogućnosti da uzmemo osobnu<br />
prtljagu. Odveli su nas u jednu<br />
kuću unutar luke s ostalim<br />
razoružanim talijanskim vojnicima,<br />
ali uskoro su nas pustili.<br />
U međuvremenu su brod<br />
pregledali lokalni civili koji su<br />
uzeli sve što je ostalo na brodu.<br />
Navečer 22. rujna na brod dolazi<br />
jedan „hrvatski časnik“, zajedno<br />
s dva njemačka, s naredbom da<br />
predam brod. Rekao sam da to<br />
nije moguće, budući da nisam<br />
znao kome ustvari predajem<br />
brod. Trojica su otišla, ali su<br />
se ubrzo vratila s „hrvatskim“<br />
zapovjednikom talijanskog<br />
parobroda „Sangigi“ kome sam<br />
morao predati brod bez ikakve<br />
potvrde. Iste večeri, zajedno s<br />
posadom, odveden sam u lokalni<br />
koncentracijski logor i zajedno<br />
s drugim posadama talijanskih<br />
brodova koji su se našli u luci.<br />
Informiran sam da je „Vega“<br />
naoružana te da je hrvatska<br />
posada iskrcala teret.•(dp)<br />
S obzirom da doslovno prenosimo<br />
pisana sjećanja F. Prevata<br />
pozivamo sve one koji imaju<br />
ikakva saznanja o potonući<br />
broda „Sangigi“ u gruškoj luci,<br />
odnosno podatke o njegovom<br />
poslijeratnom vađenju,<br />
te podatke o događajima u<br />
Korčuli, pogotovo o „hrvatskim“<br />
časnicima da nam se jave.<br />
Adresar<br />
SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />
Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673<br />
E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />
predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />
brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />
amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />
URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />
Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />
E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />
ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />
URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />
Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />
E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />
URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />
Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />
E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />
vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />
URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik<br />
Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />
E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk