29.01.2015 Views

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Nezavisno glasilo<br />

<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

br. 65 veljača 2011 godina 17<br />

Struka - za,<br />

politika - protiv<br />

„Bez obzira na vaše argumente koje smo pomno<br />

razmotrili i bez obzira na razumijevanje koje<br />

imamo, ne možemo vaše prijedloge uvažiti.”<br />

str.2<br />

Brod arestiran, posada<br />

repatrirana<br />

Trgovački sud u Rijeci je na prijedlog posade<br />

zabranio isplovljavanje broda „Generoso“ dok<br />

posada ne dobije zaostale plaće<br />

str.3<br />

Posebni programi za<br />

članove SPH<br />

SPH i Terme Selce potpisali ugovor o medicinskoj<br />

rehabilitaciji pod posebnim uvjetima za<br />

pomorce<br />

str.7<br />

Izbori za Radnička vijeća 2011<br />

Sudjelovati<br />

znači utjecati !<br />

str.8-9<br />

Nasilje na<br />

brodovima<br />

- sve više<br />

slučajeva<br />

str.10<br />

Traži se<br />

početak<br />

pregovora s<br />

Jadrolinijom<br />

str.5<br />

Ne<br />

mijenja<br />

se status<br />

<strong>pomoraca</strong><br />

str.5<br />

Slučajevi: Maruba i Alpex, „Sol Trader“ i „Swift Split / Manjak časnika! / Alternativno obrazovanje / Šaljite pismo svojoj vladi


2<br />

Uvodnik<br />

Bio je 8. mart…<br />

Sa zakašnjenjem svim<br />

ženama sve što si same<br />

zaželjeti mogu…<br />

Mirovina za pomorce: politika<br />

kaže – ne. Struka kaže- da.<br />

Naravno, politika ne izrađuje<br />

elaborat kojim bi pobila<br />

struku već „politički“ odbijanje<br />

obrazlaže „demografskim<br />

promjenama“. Raditi do …<br />

Bilo je osam Rusa… Repatrirani<br />

su s M. Lošinja u svoja<br />

prebivališta uz nemalo problema:<br />

vize, zrakoplovne karte,<br />

kombi, prtljaga … Nisu očekivali<br />

minibus, spavanje i večera u<br />

Rijeci, hrana za dan leta. Pitali da<br />

li ima još napuštenih <strong>pomoraca</strong><br />

u Hrvatskoj. Srećom nema.<br />

U Sloveniji zbrka oko hrvatskog<br />

broda: prodaje ga Ministarstvo<br />

za promet (država), a<br />

ne sud. Početna cijena minimalna-<br />

onoliko koliki su njihovi<br />

troškovi. Hrvatski pomorci<br />

izgleda da se baš neće namiriti.<br />

U Dubrovniku maturanti na<br />

cruiseru (objavljujemo tekst i<br />

sliku) i uspostavljamo suradnju.<br />

SPH će s maturantima imati<br />

susret kako bi se upoznali s<br />

radom sindikata.<br />

Argentinska kompanija<br />

Maruba ima financijskih<br />

problema – hrvatski pomorci<br />

nemaju plaće. Krajnji korisnik<br />

uvijek nastrada…Ako prodaju<br />

brod, do 15. ožujka će isplatiti<br />

tri prošlogodišnje plaće. O<br />

ovogodišnjim plaćama još<br />

nema govora.<br />

Alternativno obrazovanje<br />

kreće, pa stane… Neki fakulteti<br />

nemaju dozvolu od nekoga<br />

iznad sebe unutar akademske<br />

zajednice. Polemizira se<br />

i dalje: zašto nekome sa šest<br />

mjeseci tečaja povjeriti brod od<br />

nekoliko stotina milijuna, a ne<br />

vode računa o pomorskoj školi i<br />

praksi u svojstvu časnika…<br />

Do 2015. godine manjkati će<br />

oko dva posto časnika: trebat<br />

će 637.000, a nuditi će se samo<br />

624.000. Za ostalu posadu<br />

nema problema. Najviše<br />

časnika (184.000) dolazi iz<br />

zemalja OECD-a i zemalja<br />

Dalekog istoka.<br />

Dobre vijesti: stižu novi<br />

brodovi. Uljanik plovidba je<br />

preuzela „Pomer“, gradi se još<br />

jedan kemikalac, a u Puli su<br />

naručili 4 bulka. Tankerska će<br />

uskoro preuzeti „Velebit“, pa<br />

još jedan kemikalac. Atlantska<br />

gradi šest, sedam brodova,<br />

Jadroplov će graditi dva bulka,<br />

Lošinjska nešto kupuje kao i<br />

Jadrolinija…<br />

Biti će izbori za Radnička<br />

vijeća. Krajem ožujka (kako<br />

gdje), pozivamo članove SPH da<br />

se odazovu izborima i glasuju<br />

za liste SPH (tamo gdje ih ima).<br />

„Naime, bez obzira na<br />

vaše argumente koje<br />

smo pomno razmotrili<br />

i bez obzira na razumijevanju<br />

koje za to imamo,<br />

napominjemo da ne<br />

možemo vaše prijedloge<br />

uvažiti sukladno nepovoljnim<br />

gospodarskim<br />

prilikama i demografskim<br />

promjenama…“<br />

Tako, zimeđu ostaloga, piše<br />

osmoga veljače državni<br />

tajnik u Ministarstvu gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva Krešimir<br />

Rožman još jednom odbijajući<br />

prijedlog MMPI i socijalnih<br />

partnera o uvođenju staža osiguranja<br />

s povećanim trajanjem za<br />

pomorce.<br />

Nakon toga, novi sastanak<br />

socijalnih partnera i novi prijedlog<br />

odredbe članka Zakona o<br />

izmjenama i dopunama Pomorskog<br />

zakonika kojim se predviđa<br />

Slučajevi<br />

Maruba<br />

i Alpex<br />

duguju<br />

gotovo<br />

milijun<br />

dolara<br />

Mirovina za pomorce<br />

uređivanje životne dobi za<br />

odlazak <strong>pomoraca</strong> u mirovinu:<br />

1. Osiguraniku-članu posade<br />

broda dobna granica za stjecanje<br />

prava na starosnu mirovinu sukladno<br />

propisu koji uređuje mirovinsko<br />

osiguranje je 60 godina uz uvjet<br />

da je ostvario najmanje 15 godina<br />

staža osiguranja na ukrcaju kao<br />

član posade broda u međunarodnoj<br />

i nacionalnoj plovidbi.<br />

2. Svota mirovine određuje<br />

se primjenom polaznog faktora<br />

sukladno propisu koji uređuje<br />

mirovinsko osiguranje.<br />

U svom pisanom očitovanju SPH<br />

je naglasio da primarno podržava<br />

Pedesetak hrvatskih <strong>pomoraca</strong><br />

koji su plovili ili se još uvijek<br />

nalaze na brodovima argentinskog<br />

brodara Maruba Empresa de<br />

Navegacion Maritime potražuje<br />

svoje plaće koje im nisu isplaćene<br />

od rujna prošle godine. Samo za tri<br />

prošlogodišnja mjeseca dug prema<br />

brodarima iznosi 515.942,17<br />

dolara s time da oni koji se nalaze<br />

na brodu potražuju plaće već i za<br />

dva ovogodišnja mjeseca.<br />

Hrvatski pomorci plovili su<br />

isključivo na samo tri bulkcarriera<br />

argentinskog brodara- „Zonda“,<br />

„Sampan“ i „Samutra“ i svi su<br />

ukrcani preko agencije Alpex iz<br />

Austrije.<br />

S obzirom da je SPH ultimativno<br />

zatražio isplatu barem dijela plaća,<br />

Maruba je najavila da će isplatiti<br />

plaće za tri prošlogodišnja mjeseca<br />

do 15. ožujka te najavila prodaju<br />

najmanje jednog od tri spomenuta<br />

broda. To znači da će dio hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> prodajom broda ostati<br />

bez radnih mjesta.<br />

Agencija Alpex čini sve što može<br />

kako bi se potraživanja naplatila,<br />

ali tvrde da su nemoćni, jer<br />

se Maruba nalazi u financijskim<br />

problemima. U rješavanje problema<br />

neisplate plaća angažirani<br />

su i ITF inspektori u Argentini.<br />

SPH je u svom zahtjevu za žurnom<br />

isplatu naglasio da je ugrožena<br />

egzistencija velikog <strong>broj</strong>a hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> i njihovih obitelji zbog<br />

dospjelih obveza koje ne mogu<br />

ispuniti (neplaćeni računi, obvezni<br />

doprinosi, porez…).<br />

„Sol Trader“<br />

Slovenija<br />

prodaje<br />

napušteni<br />

hrvatski<br />

brod<br />

Slovensko Ministarstvo za<br />

promet je 16. veljače najavilo<br />

sudsku prodaju motornog broda<br />

„Sol Trader“ (Val Management Co.<br />

Ltd. iz Rijeke) koji je plovio pod<br />

prijedlog teksta koji je bio dogovoren<br />

krajem prošle godine (staž<br />

osiguranja s povećanim trajanjem)<br />

kojeg je, unatoč pozitivnom<br />

glasu struke, politika odbila. No,<br />

SPH,iako nevoljko, može podržati<br />

posljednji prijedlog svjestan<br />

činjenice da je u ovom trenutku<br />

vrijeme najveći protivnik (najava<br />

izmjena i dopuna Pomorskog<br />

zakonika na proljetnoj sjednici<br />

Sabora). SPH predlaže alternativni<br />

prijedlog:<br />

1. Iznimno od uvjeta za<br />

ostvarivanje prava na mirovinu<br />

prema Zakonu o mirovinskom<br />

osiguranju, osiguranik-član posade<br />

broda može ostvariti mirovinu<br />

pomorca s navršenih 60 godina<br />

zastavom St. Vincenta i Grenadina,<br />

a zaustavljen je u Kopru po nalogu<br />

Okružnog suda 2008. godine radi<br />

osiguranja potraživanja posade<br />

i vjerovnika. Hrvatska posada<br />

napustila je brod u travnju 2009.<br />

godine, uz asistenciju SPH, pa<br />

je otada brigu o brodu vodila<br />

slovenska država. Prema navodima<br />

ljubljanskog Dela ovo je prvi put<br />

da Slovenija prodaje napušteni<br />

brod.<br />

„Sol Trader“ je koncem godine<br />

2008. dovezao sol iz Tunisa kada<br />

je zaustavljen od strane vjerovnika,<br />

a PSC je zabranilo isplovljavanje<br />

zbog <strong>broj</strong>nih nedostataka. Vlasnik<br />

broda je otklono nađene<br />

nedostatke i sud je povukao<br />

naredbu o zaustavljanju broda,<br />

dok je slovenska pomorska uprava<br />

tražila da brod napusti slovenske<br />

vode. Posada je to odbila i iskrcala<br />

se, jer plaća, hrane i goriva nije<br />

bilo. S obzirom na stanje broda i<br />

potencijalnu opasnost za okoliš,<br />

St. Vincent i Grenadini su izbrisali<br />

brod iz svog upisnika, tako da se<br />

„Sol Trader“ više ne može nazivati<br />

brodom već plutajućim objektom.<br />

Potraživanja vjerovnika su odavno<br />

premašila vrijednost broda,<br />

jer on sada vrijedi samo kao staro<br />

željezo, ali budući da ga treba<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Struka – ZA,<br />

politika – PROTIV<br />

života i 15 godina staža osiguranja<br />

provedenog na ukrcaju kao član<br />

posade broda u međunarodnoj i/ili<br />

nacionalnoj plovidbi.<br />

2. Svota mirovine iz stavka 1.<br />

Ovog članka određuje se primjenom<br />

odredaba Zakona o mirovinskom<br />

osiguranju.<br />

SPH izražava nadu da će prevladati<br />

politička volja i pragmatizam,<br />

jer je struka odavno kazala<br />

da pomorac zaslužuje drugačiji<br />

tretman odlaska i mirovinu. Do<br />

zaključenja ovog <strong>broj</strong>a Pomorskog<br />

vjesnika nije stigao nikakav<br />

odgovor iz MMPI niti Ministarstva<br />

gospodarstva, rada i<br />

poduzetništva.• (dp)<br />

odvesti do najbližeg rezališta koji<br />

se nalazi u Turskoj, određena je<br />

početna cijena na dražbi od samo<br />

55.886 eura.<br />

Prema podacima SPH, brodar<br />

je samo na ime zaostalih plaća<br />

<strong>pomoraca</strong> dužan oko 120.000<br />

eura, pa je lako moguće da, nakon<br />

što se namire sudski troškovi,<br />

troškovi veza broda i ostali<br />

troškovi, se hrvatskim pomorcima<br />

neće isplatiti potraživanja.SPH je<br />

angažirao odvjetnika u Sloveniji<br />

kako bi se ispitale sve mogućnosti<br />

da hrvatski pomorci dobiju makar i<br />

dio nikad isplaćenih plaća.<br />

„Swift Split“<br />

Sredinom<br />

ožujka<br />

prodaja <br />

U kamerunskoj luci Douala 15.<br />

veljače trebala je biti održana<br />

sudska dražba na kojoj bi se<br />

možda pronašao kupac za 39<br />

godina star brod „Swift Split“<br />

kojim upravlja splitski Split Ship<br />

Management, ali je odgođena na<br />

mjesec dana. Na brodu se nalaze<br />

samo dva hrvatska pomorca.<br />

Prema posljednjem izračunu SPH<br />

dugovanja prema pomorcima<br />

iznosila su oko 200.000 dolara, a<br />

ostali vjerovnici potražuju oko 1,3<br />

milijuna dolara (gorivo i vlasnik<br />

posljednjeg tereta). S obzirom<br />

u kojem se stanju nalazi brod,<br />

najvjerojatnije će njegovo posljednje<br />

putovanje biti prema nekom<br />

rezalištu brodova. • (dp)


. 65 • veljača 2011<br />

3<br />

Alternativno obrazovanje<br />

Cijena:<br />

65.000 kuna<br />

Predstavnici svih visokih pomorskih<br />

učilišta Republike <strong>Hrvatske</strong> (<strong>Pomorski</strong><br />

fakultet Sveučilišta u Rijeci, <strong>Pomorski</strong><br />

fakultet Sveučilišta u Splitu, <strong>Pomorski</strong><br />

odjel Sveučilišta u Zadru i <strong>Pomorski</strong><br />

odjel Sveučilišta u Dubrovniku) usuglasili<br />

su stavove u svezi s izvođenjem<br />

posebnih programa naobrazbe za<br />

stjecanje zvanja prvog časnika palube<br />

na brodu od 3.000 BT ili većem odnosno<br />

drugog časnika stroja na brodu sa<br />

strojem porivne snage od 3.000 kW ili<br />

jačim.<br />

Posebni programi će se izvoditi na<br />

visokim pomorskih učilištima s ukupnim<br />

opterećenjem od ne više od 30 sati tjedno<br />

(oko šest sati dnevno) što znači da<br />

bi ukupno trajanje predavanja bilo šest<br />

mjeseci. Nastava bi se, načelno izvodila<br />

u dva ciklusa u trajanju od tri mjeseca.<br />

Između dva ciklusa predviđena je stanka<br />

u trajanju od tri mjeseca. No, na zahtjev<br />

skupine polaznika, agencije ili pomorske<br />

kompanije koja upućuje polaznike na<br />

posebne programe obrazovanja, visoka<br />

pomorska učilišta će prilagođavati<br />

cikluse predavanja i stanku između<br />

ciklusa prema zahtjevima i raspoloživom<br />

vremenu skupine polaznika.<br />

Minimalni <strong>broj</strong> s kojim će započeti<br />

izvođenje posebnih programa je – deset,<br />

a maksimalni – 20 polaznika. U posebnim<br />

uvjetima visoko pomorsko učilište<br />

može započeti s izvođenjem posebnih<br />

programa ako se prijavi i manje od deset<br />

polaznika. Manje skupine polaznika<br />

posebno se mogu očekivati na Pomorskom<br />

odjelu Sveučilišta u Dubrovniku<br />

i Odjelu za pomorstvo i promet<br />

Sveučilišta u Zadru.<br />

Ukupna cijena posebnih programa<br />

naobrazbe iznosi 65.000 kuna po<br />

polazniku. Polaznik će moći uplatiti<br />

ukupni iznos odjednom ili u tri obroka<br />

(prvi prije početka ciklusa, drugi prije<br />

istjeka prvog ciklusa i treći prije početka<br />

drugog ciklusa). • (dp)<br />

Anketa<br />

Da li smatrate da pomorci trebaju biti<br />

naoružani u zonama visokog rizika<br />

DA: 63,75 %<br />

NE: 36,25 %<br />

Na anketu je odgovorilo 80 ispitanika.<br />

“Slučaj”<br />

Brod<br />

arestiran,<br />

posada<br />

repatrirana<br />

Situacija s ruskom posadom broda (11<br />

članova, jedan je repatriran zbog zdravstvenih<br />

problema) „Generoso“ ( zastava Cipar,<br />

vlasnik Seafirm Shipping Ltd. , manager<br />

Cap. Giuseppe Patella Srl iz Venecije) koja<br />

se nalazi u brodogradilištu u Malom Lošinju<br />

od svibnja prošle godine dosegla je vrhunac.<br />

Plaće nisu dobili već osam mjeseci (pojedini<br />

članovi posade imaju potraživanja još od 2009.<br />

godine), a brodar im duguje preko pola milijuna<br />

dolara. Do veljače im je brodar dostavljao<br />

određenu svotu novaca kako bi mogli se<br />

prehraniti i kupovati vodu, a u veljači doznaka<br />

nije pristigla.<br />

Brodar je krajem godine ponudio isplatu samo<br />

osnovne plaću za razdoblje boravka broda<br />

u brodogradilištu, što su pomorci odbili, a<br />

brodar je onda zaprijetio napuštanjem posade<br />

i broda. Prema saznanjima SPH, brodar<br />

pokušava prodati brod i namaknuti sredstva za<br />

namirenje banke, dobavljača i brodogradilišta,<br />

ali ne može postići adekvatnu cijenu.<br />

Trgovački sud u Rijeci je, na prijedlog posade,<br />

25. veljače donio rješenje o mjerama za<br />

osiguranje novčane tražbine 14 članova<br />

posade broda: zabranu odlaska broda iz<br />

brodogradilišta u Malom Lošinju i oduzimanje<br />

brodskih isprava do okončanja ovršnog<br />

postupka.<br />

Sud će osloboditi brod ukoliko brodar<br />

pruži dokaz da je položio na račun suda<br />

650.000 dolara. Troškove održavanja broda<br />

P. Brazzoduro prikuplja dokumentaciju za arest broda<br />

i uzdržavanja posade za vrijeme trajanja ove<br />

mjere snosi vlasnik broda.<br />

SPH/ITF je organizirao četvrtog ožujka repatrijaciju<br />

osam članova posade, dok će trojica<br />

ostati na brodu radi osiguranja komunikacije s<br />

brodarom. • (dp)<br />

Najveći izazov globalne<br />

brodarske industrije je<br />

manjak kvalificiranih<br />

časnika. Istraživanje<br />

– „Challenge to the<br />

industry: securing<br />

skilled crews in today’s<br />

Istraživanje<br />

Manjak<br />

časnika!<br />

Mjesečne plaće <strong>pomoraca</strong> u dolarima<br />

Radno mjesto Europa Sj. Amerika<br />

Azija, Pacifik,<br />

Srednji istok, J.<br />

Afrika<br />

Zapovjednik 8.750 11.317 8.983<br />

Prvi časnik palube 6.432 9.113 6.902<br />

Drugi časnik palube 3.174 4.795 4.050<br />

Upravitelj stroja 8.097 10.974 8.784<br />

marketplace – je istaknulo<br />

da se brodarske<br />

kompanije nalaze pred<br />

izazovom privlačenja i<br />

zadržavanja kompetentnih<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

Istraživanje je objavljeno<br />

u „BIMCO ISF Manpower<br />

Update 2010“, a podaci govore o<br />

nedostatku oko pet posto časnika<br />

u 2015. godini što znači da treba<br />

poduzeti akcije da se osigura<br />

dovoljan <strong>broj</strong> nižih (junior)<br />

časnika koji će nadomjestiti više<br />

(senior) časnike koji odlaze u<br />

mirovinu. Istraživanje je provedeno<br />

u 23 kompanije diljem<br />

svijeta u čijem je vlasništvu<br />

1.125 brodova. Još jednom se<br />

pokazalo ono što je već odavno<br />

znano: pomorci s Filipina i Indije<br />

pokrivaju oko 45 posto časničkih<br />

radnih mjesta i 90 posto radnih<br />

mjesta ostalih članova posade;<br />

da časnici čine 35-40 posto<br />

ukupnog <strong>broj</strong>a članova posade i<br />

da su plaće posada na tankerima<br />

više nego na brodovima za<br />

prijevoz rasutih tereta.<br />

Mnoge brodarske kompanije<br />

regrutiraju pomorce u zemljama<br />

Dalekog istoka i istočne Europe,<br />

a najveće zapreke za njihovo<br />

angažiranje su: loše porezno<br />

okruženje, kompleksna rješenja<br />

socijalnog paketa, zastarjeli<br />

programi treninga, ograničenja<br />

Drugi časnik stroja 5.880 9.133 6.902<br />

Treći časnik stroja 3.086 4.581 4.050<br />

Električar 3.829 4.760 4.622<br />

Kormilar (AB) 1.227 1.553 1.190<br />

Izvor: Deloitte<br />

države zastave o sastavu posade,<br />

protekcionizam te nemogućnost<br />

posade da komuniciraju engleskim<br />

jezikom.<br />

Istaknuto je rješenje grčkog<br />

Ministarstva trgovačke<br />

mornarice koji propisuje pet<br />

grčkih <strong>pomoraca</strong> plus jedan<br />

kadet moraju biti ukrcani na<br />

brodove pod grčkom zastavom<br />

nosivosti između 45.000 i<br />

80.000 tona.• (dp)


4<br />

Standardne vijesti u ljetnim<br />

izdanjima dnevnih novina su<br />

one koje govore o neodgovornim<br />

novopečenim “kapetanima” manjih<br />

jedrilica i motornih brodica, koji se<br />

nepromišljeno otisnu s hrvatske<br />

obale u ralje bure, juga i nekontrolirane<br />

velebne sile Jadranskog mora.<br />

One druge vijesti koje zasada nisu<br />

toliko česte su izvještaji o pomorskim<br />

nezgodama i nesrećama, iako se<br />

afirmiranjem <strong>Hrvatske</strong> u Europsku<br />

Uniju očekuje porast pomorskog<br />

prometa, a s tim i neželjenih<br />

kalvarija u istome. Početkom tekuće<br />

godine je održano javno krštenje<br />

novog Hrvatskog sustava nadzora i<br />

upravljanja pomorskim prometom,<br />

radarski sustav vrijedan 5 milijuna<br />

eura kojega je sa 75% odnosno 3,7<br />

milijuna eura financirala Europska<br />

unija dok je preostali dio financiran<br />

iz državnog proračuna Republike<br />

<strong>Hrvatske</strong>. Zapitali smo se tko je<br />

odgovoran za upravljanje istim<br />

Za uporabu ovog sustava nadležna<br />

je Služba nadzora i upravljanja<br />

pomorskim prometom, koja je<br />

također uspostavljena u sklopu istog<br />

projekta uz ukupno financiranje od<br />

strane Europske unije od 1,1 milijun<br />

eura. Zaposlenike Službe, njih 32,<br />

za korištenje VTMIS-a educirali<br />

su predstavnici Finske pomorske<br />

administracije, Talijanske pomorske<br />

administracije i Švedske pomorske<br />

administracije zahvaljujući<br />

twinning programu. No prije nego<br />

li krenemo s pričom o novom<br />

sustavu i osobama koje upravljaju<br />

istim, podsjetimo se osnovnim<br />

činjenicama i ustroja na kojemu<br />

počiva sigurnost u Jadranskom<br />

moru:<br />

Služba traganja i spašavanja u<br />

RH sastoji se od Stožera službe<br />

traganja i spašavanja, Nacionalne<br />

središnjice za usklađivanje<br />

traganja i spašavanja na<br />

moru, podsredišnjica traganja<br />

i spašavanja (lučke kapetanije<br />

Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik,<br />

Split, Ploče i Dubrovnik), obalnih<br />

promatračkih jedinica (lučke<br />

ispostave svih lučkih kapetanija<br />

+ obalne radio postaje + čuvani<br />

svjetionici + motrilačke postaje<br />

<strong>Hrvatske</strong> ratne mornarice), te<br />

jedinica traganja i spašavanja<br />

(pomorske, zrakoplovne i kopnene<br />

jedinice). Nacionalni<br />

kontrolni centar smješten je u<br />

novouređenim prostorijama u<br />

zgradi Lučke Kapetanije Rijeka, u<br />

istom dijelu zgrade kao i Nacionalna<br />

središnjica - MRCC Rijeka,<br />

što je uobičajeno i u svijetu, zbog<br />

međusobne povezanosti opreme<br />

i zadaća.<br />

Sredinom veljače smo stoga<br />

odlučili posjetiti kapetana Eda<br />

Šarunića, ravnatelja Nacionalne<br />

središnjice za usklađivanje<br />

traganja i spašavanja na moru<br />

sa sjedištem u Rijeci, koji je<br />

zajedno sa svoja 23 suradnika u<br />

siječnju javnosti predstavio, ali<br />

i konačno pokrenuo novi sustav<br />

nadzora na Jadranu, kakvoga<br />

kažu imaju samo jake pomorske<br />

zemlje. Naime, riječ je o tkz.<br />

VTMIS (vessel traffic monitoring<br />

and information system)<br />

sustavu nadzora i upravljanja<br />

pomorskim prometom, kojega<br />

definiramo kao složeni tehnički i<br />

Lučka kapetanija Rijeka<br />

informacijski sustav namijenjen<br />

praćenju, upravljanju i organizaciji<br />

cjelokupnog pomorskog<br />

prometa u unutarnjim morskim<br />

vodama, teritorijalnom moru i<br />

zaštićenom ekološko-ribolovnom<br />

pojasu Republike <strong>Hrvatske</strong> koji<br />

se sastoji od pomorskog obalnog<br />

sustava automatske identifikacije<br />

brodova (Coastal Automated<br />

Identification of Ships System),<br />

pomorskog radarskog sustava<br />

(VTS Radar System), pomorskog<br />

radio-komunikacijskog sustava,<br />

te drugih sustava kojima se<br />

osigurava uvid u plovidbene<br />

okolnosti na moru i ostvaruje<br />

interakcija s učesnicima pomorskog<br />

prometa.<br />

Povijesno, sustav je nastao nakon<br />

što je Europska Unija, poučena<br />

iskustvima nesreća sa tankerima<br />

“PRESTIGE” i “ERIKOM”, usvojila<br />

Direktivu 2002/59, koja ima za svrhu<br />

uspostavu sustava kojim se želi<br />

imati kontrola nad prijevozom opasnih<br />

i onečišćujućih tereta i kojom<br />

se traži uspostava VTMIS (vessel<br />

traffic monitoring and information<br />

system) sustava u zemljama<br />

članicama Unije.<br />

Glavne zadaće sustava su :<br />

• Poboljšanje sigurnosti plovidbe<br />

• Sprječavanje onečišćenja<br />

• Potpora službi traganja<br />

i spašavanja na moru<br />

(MRCC Rijeka)<br />

• Potpora kod intervencija<br />

u slučaju onečišćenja<br />

• Potpora kod istrage pomorskih<br />

nesreća i izvora onečišćenja<br />

(VTS sustav ima mogućnost<br />

pohrane slike pomorskog<br />

prometa i ostalih podataka)<br />

• Potpora ostalim državnim<br />

tijelima pri obavljanju<br />

svakodnevnih zadaća iz<br />

područja njihovih nadležnosti<br />

• Razvijanje informacijskog<br />

sustava o pomorskom prometu,<br />

trenutno DOB (dolasci-odlasci<br />

brodova), kasnije priključenje<br />

SafeSeaNet sustavu<br />

• podrška pridruženim<br />

službama (Peljari, Tegljači,<br />

Agencije, Lučke uprave, ostali)<br />

Organizacijski i tehnički<br />

najsloženiji dio sustava je VTS<br />

(Vessel Traffic Service) koji<br />

sustavom senzora i informatičkim<br />

sustavom održava sliku pomorskog<br />

prometa o području nadležnosti<br />

koordinator Ivo Šantić na svojem radnom mjestu<br />

Sustav nadzora i<br />

upravljanja pomorskim<br />

prometom<br />

Republike <strong>Hrvatske</strong>. Senzorski<br />

dio se temelji na sustavu obalnih<br />

radarskih postaja, AIS sustavu<br />

baznih stanica, sustavu pomorskih<br />

radio komunikacija, kamerama,<br />

meteo i oceanografskim<br />

senzorima. Slika je integrirana od<br />

podataka sa radara i AIS-a i prikaz<br />

je u realnom vremenu. Sustav<br />

je u probnom radu, nije potpuno<br />

operativan, zbog nedovršenosti,<br />

ali to bi trebalo biti riješeno<br />

tijekom ove godine. Izgrađeno<br />

je i operativno svih 10 radarskih<br />

postaja. AIS je u potpunosti dovršen<br />

(ima 17 baznih postaja).<br />

Igor Glavičić i Ivan Šantić su u<br />

riječkom uredu tkz. VTS (Vessel<br />

traffic Service) i SAR (Search and<br />

rescue) koordinatori koji imaju<br />

napornu satnicu zbog nedostatka<br />

radne snage; smjene traju po 12<br />

sati, u svakoj radi 5 ili 6 dežurnih<br />

radnika na 6 operativnih konzola,<br />

iako bi po propisima na svakoj<br />

konzoli trebalo biti aktivnih 3<br />

koordinatora. Trenutnih natječaja za<br />

popunjavanje radnih mjesta nema,<br />

iako kažu koordinatori, pitanje je<br />

vremena kada će se otvoriti pozicije<br />

za sve one koji su proveli radni vijek<br />

u zapovjedničkom ili časničkom<br />

kadru, što je ujedno i jedan od<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

uvjeta za zapošljavanje u Centrima<br />

za nadzor pomorskog prometa. VTS<br />

centri su smješteni u Rijeci, Splitu i<br />

Dubrovniku i ustrojeni su kroz jedan<br />

nacionalni kontrolni centar (NCC)<br />

– Rijeka i dva regionalna kontrolna<br />

centra (RCC) – Split i Dubrovnik. U<br />

Dubrovniku su postavljene 2, a u<br />

Splitu 3 nadzorne konzole, no mjesta<br />

za nadogradnju u cjelokupnom<br />

sustavu na Jadranu je još mnogo.<br />

Naime posla je još dosta, napominje<br />

Šantić, čeka se postavljanje radio<br />

i meteoroloških stanica koje će<br />

biti integrirani u radarski sustav<br />

nadzora pomorskog prometa.<br />

Osnovna svrha ovakvog sustava<br />

praćenja je u našem moru sigurnost,<br />

jer kažu ekonomske vrijednosti<br />

zasad nema. Takav sustav<br />

funkcionira primjerice u Rotterdamu<br />

gdje je u pristaništima velika<br />

“gužva” zbog čega je VTS sustav<br />

svakodnevna potreba. U nas je<br />

sustav nadzora prvenstveno način<br />

spriječavanja nezgoda i nesreća<br />

na moru, ali i način za radarsko<br />

praćenje svih plovila koja ulaze u<br />

naše teriotorijalne vode.<br />

Situacije poput kalvarije “Marka<br />

Pola” nažalost nije moguće izbjeći<br />

jer kako kažu to niti jedan VTS<br />

sustav na svijetu još uvijek ne može.<br />

No operateri u službi će učiniti sve<br />

da se takvi scenariji ne ponavljaju,<br />

ravnatelj Nacionalne središnjice kap. Edo Šarunić<br />

novouređeni prostor za<br />

24-satni nadzor prometa<br />

u Jadranskom moru<br />

a činjenica da pomorci znaju da<br />

su za cijelo vrijeme plovidbe pod<br />

radarskim nadzorom dokazano<br />

smanjuje ljudski faktor pogreške u<br />

pomorskim nezgodama i smanjuje<br />

“neodgovorno” ponašanje <strong>pomoraca</strong><br />

u plovidbi područjem koje je pod<br />

stalnim nadzorom.<br />

Kapetan Šarunić je već desetu<br />

godinu zaredom ravnatelj Nadzornog<br />

centra i kako kaže, posla<br />

je puno, a biti će ga još i više.<br />

<strong>Pomorski</strong> promet je u porastu,<br />

nautički turizam također, a telefon<br />

za hitne slučajeve na moru<br />

(9155) sve češće zvoni...Pitamo se<br />

kakav bi scenarij bio da još uvijek<br />

u hrvatskim lukama stoji onakav<br />

<strong>broj</strong> brodova kao u neka stara<br />

vremena... • (bm)


. 65 • veljača 2011<br />

5<br />

Splitska plovidba<br />

Nada Makelja novi<br />

povjerenik SPH<br />

Nakon odlaska u mirovinu povjerenika SPH Milke Masleša, u Splitskoj<br />

plovidbi d.d. za novog povjerenika izabrana je Nada Makelja, a za njenog<br />

zamjenika Srećko Katušić.<br />

Dogovoreno je da se, zbog više nego teškog stanja u tvrtci čim prije<br />

organizira skup zaposlenih s obzirom da je flota splitskog brodara sve<br />

starija, da je poslova sve manje, da su gubici sve veći te da postoje najave<br />

o otpuštanju dijela zaposlenih. (dp)<br />

Jadrolinija<br />

Sredinom siječnja je<br />

povjereništvo SPH<br />

Jadrolinije predsjedniku<br />

uprave Jadrolinije uputilo<br />

svojevrsnu požurnicu<br />

za rješavanje nagomilanih<br />

problema koji bi se<br />

trebali riješiti tijekom<br />

ove godine.<br />

Povjereništvo SPH je višekratno<br />

tražilo da se započnu pregovori<br />

za izradu kolektivnog ugovora za<br />

zaposlene u kopnenim službama<br />

– prijedlog kolektivnog ugovora<br />

uručen je predsjedniku uprave S.<br />

Lončaru pred gotovo godinu dana<br />

(18. veljače).<br />

Na dosadašnjim sastancima,<br />

uprava je kao razloge<br />

za neotpočinjanje pregovora<br />

navodila Upute o kolektivnom<br />

pregovaranju dostavljene javnim<br />

poduzećima od Vlade i izrada<br />

Pravilnika o radu društva.<br />

Pravilnik o radu je izrađen, a<br />

Povjereništvo SPH ima na njegov<br />

sadržaj mnogo opravdanih primjedbi<br />

koje su dostavljene predsjedniku<br />

uprave krajem srpnja<br />

prošle godine, tako da su nestali<br />

razlozi za daljnje odlaganje<br />

pregovora.<br />

Do potpisivanja Protokola o<br />

izmjeni Nacionalnog kolektivnog<br />

ugovora za hrvatske pomorce,<br />

nažalost, još nije došlo zbog<br />

postavljanja prepreka pojedinih<br />

malih brodara.<br />

SPH će od MMPI zatražiti da<br />

se definira obveza prihvaćanja<br />

kolektivnog ugovora svih brodara<br />

bez obzira na učešće u pregovorima<br />

kao uvjet za pristupanje<br />

natječaju za dodjeljivanje<br />

koncesija za pojedine linije u<br />

pomorskom putničkom obalnom<br />

prometu.<br />

NOVI SUSTAV<br />

PLAĆA <br />

Povjereništvo SPH traži pristupanju<br />

izrade novog sustava<br />

obračuna plaća na brodovima u<br />

Kada<br />

pregovori <br />

Jadroliniji. Naime, tijekom prošle<br />

godine izrađen je prijedlog kojim<br />

bi se plaće trebale obračunavati<br />

na osnovu tri kriterija: zvanje,<br />

linija, brod, ali je uprava pregovore<br />

zaustavila. SPH predlaže da<br />

se žurno ponovno aktivira rad<br />

Radne grupe za donošenje Odluke<br />

o radnom vremenu. Donošenjem<br />

odluke riješilo bi se radno vrijeme<br />

na brodovima i na kopnu što je<br />

usko povezano s materijalnim<br />

statusom zaposlenika u Jadroliniji.<br />

Osnovni zadatak radne grupe bio bi<br />

izjednačavanje <strong>pomoraca</strong> i radnika<br />

na kopnu, u okviru specifičnosti<br />

poslova, u pravima kod obračuna<br />

plaća uz poštivanje odredbi Zakona<br />

o radu vezanih za radno vrijeme.<br />

POREMEĆEN<br />

SUSTAV SMJENA<br />

Povjereništvo SPH je upravi<br />

Jadrolinije ukazalo na sve<br />

češću pojavu neredovitih, čak i<br />

nikakvih, smjena članova posada<br />

brodova što je ocijenjeno kao<br />

neprihvatljivom praksom. Naime,<br />

na traženje smjene za pojedine<br />

članove posade brodova učestali<br />

je odgovor da smjene nema<br />

odnosno da pomorci koji traže<br />

smjenu ostanu na brodu koliko<br />

mogu. Događa se da članovi<br />

posade čak napuštaju brod bez<br />

osigurane smjene.<br />

Ovakva praksa ponovno<br />

pokazuje bespomoćnost<br />

kadrovske službe Jadrolinije, pa<br />

Povjereništvo SPH ukazuje na<br />

potrebu formiranja Radne grupe<br />

za praćenje rada kadrovske službe<br />

bez uplitanja u upravljačku strukturu<br />

Jadrolinije. Ta radna grupa bi<br />

pomagala kadrovskoj službi kod<br />

rješavanja svih kadrovskih problema<br />

koji s epojavljuju. Naime,<br />

Povjereništvo SPH ocjenjuje da<br />

nije prihvatljivo da se pomorcima<br />

nakon četiri, pet ili više mjeseci<br />

ukrcaja ne osiguraju smjene, već<br />

se pribjegava otvaranju bolovanja<br />

kako bi se osigurao odmor.<br />

SJEDNICE I<br />

SKUPOVI<br />

Povjereništvo SPH je održalo<br />

dvije izvanredne sjednice na<br />

kojima su izvršene pripreme i<br />

razmatrali kandidati za skore<br />

izbore za Radničko vijeće koji će<br />

se održati krajem ožujka.<br />

Uz to održani su sindikalni<br />

skupovi od 24. veljače do petog<br />

ožujka u pojedinim hrvatskim<br />

lukama na kojima se odlučivalo o<br />

kandidatima na listi SPH za izbore<br />

Radničkih vijeća.<br />

NE MIJENJA<br />

SE STATUS<br />

POMORACA !<br />

S obzirom da nije postignut<br />

dogovor između SPH, NSPPH,<br />

Jadrolinije i MMPI oko prijedloga<br />

izmjena i dopuna Pomorskog<br />

zakonika za pomorce na brodovima<br />

Jadrolinije koji plove između<br />

hrvatskih i talijanskih luka ostaju<br />

isti socijalni, zdravstveni i porezni<br />

uvjeti. No, brodovi („Dubrovnik“,<br />

„Marko Polo“ i „Zadar“) na tim<br />

linijama će ući u novopredloženi<br />

sustav plaćanja poreza na dobit<br />

po tonaži broda (tonnage tax).<br />

Predložene izmjene Pomorskog<br />

zakonika predviđale su da ti<br />

brodovi budu svrstani u kategoriju<br />

međunarodne plovidbe.<br />

To znači da bi oko 350 <strong>pomoraca</strong><br />

imalo ugovore o radu na određeno<br />

vrijeme te da bi bili izjednačeni<br />

s pomorcima u međunarodnoj<br />

plovidbi (plaćanje doprinosa,<br />

poreza, plaće u devizama).<br />

Ovaka prijedlog prihvatili<br />

su uprava Jadrolinije Udruga<br />

hrvatskih poslodavaca- brodara<br />

u međunarodnoj plovidbi Mare<br />

Nostrum, ali je SPH tražio da se ne<br />

mijenjaju radni i socijalni uvjeti<br />

<strong>pomoraca</strong> na tim brodovima što<br />

je na kraju i prihvaćeno. • (bm)<br />

Nacionalni park rezervat Lokrum<br />

Riješen problem<br />

odrađenih sati<br />

Članovi SPH zaposleni kao pomorci su u listopadu 2010. godine<br />

pokrenuli inicijativu isplate odrađenih 2.245 sati preraspodjele s obzirom<br />

da nisu imali mogućnost da ih iskoriste. U pregovorima izrađen<br />

je sporazum kojim se odredio iznos i način isplate, uz odricanja dijela<br />

potraživanja i utanačenje roka isplate, ali on nije prihvaćen u Gradu<br />

Dubrovniku (vlasnik) i Upravnom vijeću.<br />

Nakon toga su predstavnici SPH (A. Malger, V. Glavočić i povjerenik<br />

M. Dabelić) na sjednici Upravnog vijeća obrazložili prijedlog sporazuma<br />

koji je nakon toga prihvaćen. Uz to dogovoreno je da se započnu<br />

pregovori oko kolektivnog ugovora. (dp)<br />

Transadria<br />

Prvo ročište – tek 19.<br />

travnja !<br />

Prvo ročište u prethodnom postupku stečaja riječke Transadrije održati će<br />

se tek 19. travnja – takva je odluka sutkinje Trgovačkog suda u Rijeci Ljiljane<br />

Ugrin.<br />

SPH smatra da je više od dva mjeseca čekanja na prvo, pripremno ročište,<br />

predugo posebno ako se uzme u obzir da radnici Transadrije nisu dobili plaće<br />

već šest mjeseci.<br />

Zbog neispunjenih obećanja uprave o isplati zaostalih plaća za kolovoz,<br />

rujan i listopad prošle godine do kraja veljače 2011. Godine, SPH je zatražio<br />

novi sastanak s upravom koja se potpuno oglušila na zahtjev sindikata.<br />

U trenutku tiskanja Pomorskog vjesnika najavljen je skup radnika na kojem<br />

će se raspravljati o daljnjim akcijama koje će se poduzeti. Istovremeno nastavlja<br />

se pritisak na sindikalne čelnike povjereništva SPH u Transadriji. (dp)


6<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Pirati<br />

Šaljite pismo<br />

svojoj vladi!<br />

BIMCO, International Chamber<br />

of Shipping (ICS), International<br />

Shipping Federation (ISF),<br />

Intercargo, Intertanko i ITF su<br />

prvoga ožujka pokrenuli kampanju<br />

pod nazivom SOS Save our Seafarers<br />

kako bi ohrabrili milijune ljudi<br />

diljem svijeta da povećaju pritisak<br />

na svoje nacionalne vlade da<br />

konačno riješe problem piratstva.<br />

Od vlada se traži da napokon<br />

prepoznaju opasnost za pomorce<br />

i svjetsku ekonomiju i poduzmu<br />

potrebne korake da iskorijene<br />

piratstvo na moru i na kopnu:<br />

• Smanje efikasnost<br />

brodova matica koji se lako<br />

mogu identificirati<br />

• Ovlaste mornaričke snage da<br />

mogu zadržati pirate i isporuče<br />

ih sudovima da bi bili kažnjeni<br />

• U cijelosti kriminaliziraju sve<br />

akte piratstva i namjere piratstva<br />

pod nacionalnim zakonima u<br />

skladu s obvezom o suradnji<br />

na suzbijanju piratstva prema<br />

međunarodnim konvencijama<br />

• Povećaju aktivnosti<br />

mornaričkih snaga u<br />

tom području<br />

• Osiguraju veću zaštitu<br />

i podršku pomorcima<br />

• Prate i kriminaliziraju<br />

organizatore i financijere koji<br />

stoje iza kriminalne mreže<br />

Okrugli stol međunarodnih<br />

brodarskih udruga (Round Table of<br />

International shipping associations-<br />

RT) i ITF pokrenuli su novu web<br />

stranicu za kampanju na adresi<br />

http://saveourseafarers.com/ -- sa<br />

samo dva klika, oni koji žele dati<br />

podršku kampanji, mogu poslati<br />

unaprijed pripremljeno pismo, s<br />

potpisom, svojoj vladi.<br />

Web stranica daje i trenutačno<br />

stanje s otetim brodovima te SOS<br />

TV stranicu s video klipovima i<br />

slikama.•(dp)<br />

Brodovi korišteni kao matice<br />

Ime broda<br />

Jih Chun Tsai 68<br />

Prantalay 12<br />

Aly Zoulfecar<br />

Iceberg 1<br />

Asphalt Venture<br />

Yuan Xiang<br />

Polar<br />

Izumi<br />

Hannibal II<br />

Albedo<br />

Shiuh Fu 1<br />

MSC Panama<br />

York<br />

Izvor: NATO<br />

Tip broda<br />

Ribarica<br />

Ribarica<br />

Ribarica<br />

Ro-ro<br />

Asfalt tanker<br />

Gen. teret<br />

Product tanker<br />

Gen. teret<br />

Chemical<br />

tanker<br />

Kontejnerski<br />

brod<br />

Ribarica<br />

Kontejnerski<br />

brod<br />

LPG tanker<br />

Oteti brodovi (stanje 25. veljače)<br />

Ime broda Zastava otet posada<br />

Iceberg 1 Panama 29/3/2010 24<br />

Jih Chun Tsai No. 68 Tajvan 30/3 14<br />

Rak Afrikana SVC 11/4 26<br />

Prantalay 12 Tajland 18/4 24<br />

Suez Panama 2/8 24<br />

Olip G Malta 8/9 18<br />

Asphalt Venture Panama 28/9 15<br />

Izumi Panama 10/10 20<br />

York Singapore 23/10 17<br />

Polar Panama 30/10 23<br />

Aly Zoulfecar Comoros 3/11 29<br />

Hannibal II Panama 11/11 30<br />

Yuan Xiang Panama 12/11 29<br />

Albedo Malezija 25/11 23<br />

Jahan Moni Bangladeš 5/12 26<br />

MSC Panama Liberija 10/12 23<br />

Renuar Panama 11/12 24<br />

Orna Panama 20/12 19<br />

Thor Nexus Tajland 25/12 27<br />

Shiuh Fu No. 1 Tajvan 25/12 26<br />

EMS River A&B 27/12 8<br />

Vega 5 Mozambik 31/12 24<br />

Blida Alžir 1/1/2011 27<br />

Eagle Cipar 7/1 24<br />

Hoang Son Sun Mongolija 19/1 24<br />

Khaled Muhhieddine K Togo 20/1 25<br />

Beluga Nomination A&B 25/1 7<br />

Savina Caylyn Italija 8/2 22<br />

Irene SL Grčka 9/2 25<br />

Sinin Malta 12/2 23<br />

Alfardous Jemen 13/2 8<br />

Izvor: NATO<br />

Pomorsko -<br />

tehnička škola Dubrovnik<br />

Posjet brodu<br />

“MSC Magnifica”<br />

Učenici drugog i trećeg<br />

razreda Pomorsko-tehničke<br />

škole Dubrovnik - smjer tehničar<br />

za brodostrojarstvo posjetili su<br />

26.veljače 2011.godine ploveći<br />

hotel - mega kruzer “MSC<br />

Magnifica”, čime se nastavlja<br />

uspješna suradnja dubrovačkih<br />

obrazovnih ustanova s kompanijom<br />

MSC Cruisesom i Pomorskom<br />

agencijom MSC Krstarenja d.o.o.<br />

Koristeći zimske dolaske<br />

plovećih hotela MSC-a, redovitih<br />

posjetitelja luke Gruž, tridesetak<br />

učenika u pratnji profesora Mata<br />

Bilića, Kuzme Gangai, Maksimilijana<br />

Miloševića i pomorskog<br />

agenta MSC-a Ljuba Milinković<br />

imali su priliku po prvi put<br />

upoznati ‘’tvrdi lamarin’’, ali<br />

i one lijepe draži koje pruža,<br />

kako joj i samo ime kaže, “MSC<br />

Magnifica”.<br />

Dobrodošlicu budućim pomorcima<br />

poželio je hotel direktor,<br />

inače Riječanin Neven Zdunić,<br />

a obilazak broda se nastavio uz<br />

pomoć ljubazne hostese Marije.<br />

Gosti su<br />

obišli sve<br />

dijelove<br />

broda inače<br />

dostupne<br />

putnicima<br />

(kazalište,<br />

restorani,<br />

casino,<br />

disco klub,<br />

shopping<br />

centar…) a<br />

veliko finale i<br />

oduševljenje<br />

svih izazvao<br />

je posjet<br />

strojarnici i<br />

kontrolnoj<br />

sobi ovog<br />

293 metra<br />

dugog mega<br />

hotela od<br />

95.128 GRT.<br />

Uz srdačnu<br />

dobrodošlicu, ljubazna posada<br />

na čelu sa staff eng. za strojarnicu<br />

Giuseppe Espositom uz<br />

“melodiju” taktova pet šesnaestocilindričnih<br />

motora odgovarala<br />

je na mnoga pitanja mladih<br />

posjetitelja.<br />

Ne krijući svoje oduševljenje,<br />

mladi su strojari poželjeli prva<br />

svoja radna iskustva stjecati<br />

na mega hotelima i mnoga su<br />

pitanja bila o mogućem zaposlenju<br />

na ovakvom tipu brodova.<br />

Gosti iz srednje pomorske škole<br />

na kraju su svoje domaćine<br />

darivali prigodnim poklonima,<br />

zahvaljujući im na nezaboravnih<br />

dva sata provedenih na “MSC<br />

Magnifici”.<br />

Mato Bilić.dipl.ing.<br />

Crna strana mora<br />

· Tanker „Champion“<br />

(IMO 8028163),<br />

norveška zastava,<br />

21.796 GT, vlasnik<br />

Champion Shipping AS,<br />

manager Timur Ship<br />

Management Pte Ltd<br />

iz Singapura s ukrcanih<br />

najmanje pet hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> u plovidbi<br />

iz Balboa s teretom<br />

tekućeg gnojiva ispustio<br />

je određenu količinu<br />

ulja iz kormilarskog<br />

uređaja nakon dolaska<br />

u luku Stockton 24.<br />

siječnja. Oko broda su<br />

postavljene plivajuće<br />

brane kako bi se ulje<br />

moglo sakupiti. Brod je<br />

ostao u luci do izvršenih<br />

popravaka.<br />

· Kontejnerski brod<br />

„CMA CGM Verdi“ (IMO<br />

9280653), bahamska<br />

zastava, 65.247 GT, vlasnik<br />

A&L CF September<br />

3 Ltd. , manager CMA<br />

CGM SA The French<br />

Line iz Marseillesa s<br />

cijelom hrvatskom<br />

posadom izbjegao je<br />

piratski napad oko 300<br />

milja od Lakshadweepsa<br />

28. siječnja. Zrakoplov<br />

Dornier obalne straže<br />

nadletio je piratske<br />

brodice i otjerao ih.<br />

Sumnjivi matični brod<br />

pirata „Prantalay“ je<br />

uočen u blizini te su<br />

ga snage mornarice i<br />

obalne straže pratile.<br />

· Tanker za prijevoz<br />

sirove nafte „New York<br />

Star“ (IMO 9330355),<br />

liberijska zastava, 41.994<br />

GT, vlasnik New York<br />

Star Schiffahrts, manager<br />

Chemikalien Seetransport<br />

GMBH iz Hamburga<br />

napali su somalijski<br />

pirati 28. siječnja oko<br />

540 milja sjeverozapadno<br />

od otoka Kavaratti<br />

(Lakshadweep) s više<br />

hrvatskih <strong>pomoraca</strong> u<br />

posadi. Zapovjednik<br />

je poduzeo radnje za<br />

izbjegavanje napada, a<br />

posada se povukla u tzv.<br />

citadelu gdje su proveli<br />

27 sati. Pirati nisu uspjeli<br />

prodrijeti u zaštićenu<br />

prostoriju, ali su znatno<br />

oštetili nadgrađe pogocima<br />

iz raketnog bacača.<br />

Posada je repatrirana.<br />

· Brod „Nordlake“<br />

(IMO 9057173), ciparska<br />

zastava, 16.202<br />

GT, vlasnik Nordlake<br />

Gmbh, manager Klaus<br />

E Oldendorff Gmbh<br />

Nord iz Hamburga s<br />

djelomičnom hrvatskom<br />

posadom uključujući i<br />

zapovjednika, sudario<br />

se s indijskom fregatom<br />

„Vindhyagiri“ dok je<br />

ulazio u luku Mumbai<br />

30. siječnja. Nakon<br />

sudara na ratnome<br />

brodu je izbila vatra, ali<br />

je cijela posada sigurno<br />

evakuirana. Oba broda<br />

pretrpila su znatna<br />

oštećenja, a fregata<br />

je potonula. Brod je<br />

zadržan u luci zbog<br />

istrage.<br />

· Tanker „Duqm“<br />

(IMO 9410387), panamska<br />

zastava, 160.160<br />

GT, vlasnik Duqm<br />

Maritime Transport<br />

Co SA, manager MOL<br />

Tankship Management-<br />

Asia iz Singapura s<br />

djelomičnom hrvatskom<br />

posadom, koji je plovio<br />

iz Fujairaha za Yeos su<br />

napali su pirati u Omanskom<br />

zaljevu četvrtog<br />

veljače. Ratni brodovi<br />

su spriječili pokušaj<br />

pirata da se ukrcaju.<br />

„USS Momsen“ i „USS<br />

Bunker Hill“ pratili<br />

su bijeg pirata prema<br />

brodu matici u Arapskom<br />

moru. Mornarički<br />

brodovi su otvorili vatru<br />

i uništili brodice pirata<br />

kako bi spriječili njihovo<br />

daljnje korištenje.


. 65 • veljača 2011<br />

7<br />

Terme Selce<br />

Posebni programi<br />

za članove SPH<br />

Poliklinika Terme (Selce, 1. Prilaz<br />

I.l. Ribara 8 i Rijeka, S. Krautzeka<br />

66c) i SPH potpisali su ugovor<br />

o medicinskoj rehabilitaciji pod<br />

posebnim uvjetima za članove<br />

<strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />

Program terapije po posebno<br />

povoljnoj cijeni u trajanju od pet<br />

dana sastoji se od:<br />

Program terapije<br />

Pregled liječnika<br />

Masaža leđa u trajanju od<br />

15 minuta<br />

Kineziterapija u trajanju od<br />

15 minuta<br />

Broj<br />

usluga<br />

Magnetorerapija 2<br />

Elektroterapija 2<br />

Ultrazvučna terapija 3<br />

Članovi SPH će na sve ostale<br />

usluge odobriti članovima SPH<br />

popust u visini od 15 posto.<br />

Poliklinika nudi članovima SPH<br />

i poseban program terapije pod<br />

nazivom „Pomorac“ koji ima<br />

slijedeće karakteristike:<br />

* Individualno kreiran i<br />

prilagođen svakom pomorcu,<br />

definiran nakon specijalističkog<br />

pregleda i dijagnostičke obrade.<br />

* Preporuke<br />

šest dana, 12 dana, 18 dana.<br />

3<br />

3<br />

EKG, 24-satni holter srca i tlaka,<br />

bicikl-ergometrija, spirometrija,<br />

ultrazvuk srca s color dopplerom,<br />

ultrazvučna dijagnostika žila<br />

glave-TCD, ultrazvuk štitnjače,<br />

vrata, pazuha i prepona, lokomotornog<br />

sustava (CT sonda,<br />

3D), abromena (žučnog mjeruha,<br />

jetre, gušterače, slezene, bubrega,<br />

mokraćnog mjehura), prostate,<br />

color doppler krvnih žila<br />

vrata (CT sonda), periferije (noga<br />

i ruku), digitalna denzitometrija,<br />

elektromioneurologija (EMNG)<br />

gornih i/ili donjih ekstremiteta,<br />

sklerozacija vena i kapilara,<br />

dermoskopski pregled madeža i<br />

alergološka testiranja.<br />

Uz to Poliklinika Selce nudi<br />

posebne pogodnosti za članove<br />

SPH i članove uže obitelji – 15<br />

posto popusta, na sve Beauty i<br />

Wellnes tretmane.<br />

Detaljnije informacije mogu<br />

se dobiti u Središnjem uredu<br />

SPH u Rijeci odnosno izravno u<br />

Poliklinici Terme u Selcu (tel. 051<br />

764076) i Podružnici Rijeka (051<br />

400420). •(dp)<br />

Najranije sjećanje vodi me<br />

u djetinjstvo kada sam<br />

u razredu izrađivala čestitku<br />

voljenoj majci za Dan žena. Mali<br />

prstići bi sev umrljali ljepilom,<br />

ali osmjeh majke i radost bili<br />

su očiti… Skupljali smo novčiće<br />

za mirišljavi crveni karanfil, a<br />

danas se prisjećamo tih dana:<br />

kako smo nekad dostojanstveno,<br />

kao po dekretu, obilježavali taj<br />

dan. Sjećamo se Klare Zetkin<br />

i drugih hrabrih žena-radnica<br />

koje su se borile za bolje uvjete<br />

rada i pravednost i ravnopravnost,<br />

za pravo glasa nas<br />

žena.<br />

Trebamo sačuvati sjećanje na<br />

hrabre žene kako nam se ne bi<br />

vratile slike prošlosti, kako ne<br />

bi produžile ružnu ekonomsku<br />

sadašnjost. Ružna nam je<br />

realnost, drage naše kolegice.<br />

Ponijele smo svijet u promjene<br />

stoga ga nastavimo mijenjati<br />

i danas. Hrabro i dostojanstveno.<br />

Izborimo se, u ovom<br />

globalnom dobu, za glas žena<strong>pomoraca</strong>,<br />

glas koji se treba<br />

daleko čuti. Ne smijemo zaboraviti<br />

Međunarodni dan žena, jer<br />

znamo što sve simbolizira.<br />

Nismo zaboravile rat, diskriminacije,<br />

privatizacije, izborne<br />

rituale, demokraciju, stvaranje<br />

EU… Sve mi žene znamo: da kroz<br />

sve životne kanale moramo<br />

proći. Zbog toga: sudjelujmo u<br />

svim segmentima života!<br />

Žene su radile mnogo i –<br />

previše, ali se mi ne žalimo<br />

već želimo bolje sutra za sebe<br />

i obitelj za koju se nesebično<br />

brinemo, za sve nas i za sve<br />

vas. Na Međunarodni dan žena<br />

trebaju se istaći istinske vrijednosti<br />

koje žene imaju u životu.<br />

Dajmo radost svim ženama,<br />

8.mart<br />

Žena je savršena<br />

i ništa manje od toga ne<br />

može biti<br />

majkama. Pružimo ljubav,<br />

pažnju i to samo taj jedan dan<br />

u godini.<br />

Sve je veći <strong>broj</strong> žena koje<br />

se zapošljavaju kao pomorci<br />

i to uglavnom na uslužnim<br />

djelatnostima, na turističkim<br />

brodovima. Južnoafrička<br />

mornarica ima prvu kapetanicu<br />

na jednom ophodnom brodu,<br />

a Royal Caribbean ima prvu<br />

zapovjednicu na svom brod za<br />

krstarenje.<br />

Nadamo se da će i Hrvatice<br />

polako zauzimati mjesta u vrhu<br />

pomoračke piramide te na taj<br />

način dokazati da se znaju boriti<br />

za veća prava žena-<strong>pomoraca</strong><br />

u Hrvatskoj, ali i u svijetu.<br />

Žena je savršena i ništa manje<br />

od toga ne može biti, a zajedno<br />

možemo mnogo toga izboriti!<br />

Neka ovo ne bude samo podsjetnik<br />

na jedan dan u godini,<br />

već poziv da žene svakodnevno<br />

budu uvažavane i ravnopravne.<br />

Zaplovimo zajedno u bolje sutra.<br />

Tatjana Božić,<br />

predsjednica Sekcije žena SPH<br />

Ambulantna fizikalna terapija,<br />

poseban popust od 15 posto za<br />

ciljanu, intenzivnu i individualnu<br />

rehabilitaciju (jedanput dnevno).<br />

Stacionarna fizikalna terapija,<br />

poseban popust od 15 posto za<br />

ciljanu, intenzivnu i individualnu<br />

rehabilitaciju (dvaput dnevno).<br />

U sklopu stacionarne fizikalne<br />

terapije smještaj je osiguran u<br />

hotelu Marina na bazi polupansiona<br />

(za razdoblje 24/9-6/5).<br />

* U sklopu stacionarne fizikalne<br />

terapije smještaj je osiguran u<br />

hotelu Marina na bazi polupansiona<br />

( za razdoblje 24/9-6/5)<br />

Za svakog pomorca u sklopu<br />

fizikalne terapije:<br />

- Analiza tjelesne mase<br />

(besplatno)<br />

- Kompjuterska analiza<br />

stopala (besplatno)<br />

- 50 posto popusta na<br />

izokinetička testiranja<br />

Poliklinika nudi specijalističke<br />

preglede (popust za članove SPH<br />

15 posto): fizijatra-reumatologa,<br />

kardiologa i EKG, dermatologavenerologa,<br />

neurologa za<br />

odrasle i djecu, ortopeda, dječjeg<br />

ortopeda, interniste-gastroenterologa,<br />

urologa i kirurga.<br />

Poliklinika nudi dijagnostiku<br />

(popust za članove SPH 15 posto):<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> i<br />

dalje nastavlja tradiciju solidarnosti<br />

i pomaganja onima kojima je<br />

pomoć potrebna.<br />

Ovoga puta u organizaciji Sekcije<br />

žena i Fonda solidarnosti SPH<br />

tajnica SPH Ana Manojlović, dobrovoljni vozač<br />

i član SPH Svetozar Reljac na uručivanju pomoći<br />

ženama i djeci u Kamenskom<br />

Fond solidarnosti SPH<br />

Pomoć zajednici žena i djece<br />

u Kamenskom<br />

organizirana je akcija prikupljanja<br />

pomoći u vidu dječjih potrepština i<br />

novčane potpore za Dom za samohrane<br />

majke i djecu u Kamenskom<br />

pokraj Karlovca u kojemu su utočište<br />

našle trudnice i majke koje nemaju<br />

nikoga, koje su odbačene od obitelji<br />

i okoline. Dom se održava isključivo<br />

od donacija, a vodi ga pater Marko<br />

Glogović. Akcija se provodila u SPH<br />

uredu Split i Rijeci i u Podružnicama<br />

SPH Jadrolinija i Plovput.<br />

Pozivamo vas i apeliramo na<br />

vas da pomognete ženama i djeci<br />

u nevolji uplatom na:<br />

Udruga za promicanje dostojanstva<br />

ljudskog života i obrane<br />

nerođenog djeteta „Centar za<br />

nerođeni život – Betlehem“<br />

na žiro račun u Raiffeisen banci<br />

2484008-1104754353<br />

Odaziv je bio više nego dobar,<br />

naime prikupljena su novčana<br />

sredstva i donacije u vidu<br />

odjeće, pelena, hrane i ostalih<br />

dječjih potrepština. Povodom<br />

Međunarodnog dana žena,<br />

točnije 09. ožujka ove godine<br />

predstavnici Fonda solidarnosti i<br />

Sekcije žena SPH uručili su ovu<br />

donaciju.<br />

Susret s majkama koje su na<br />

svijet donijele i prihvatile svoju<br />

dječicu unatoč bijedi i bezizlaznoj<br />

situaciji, dao nam je potvrdu<br />

da moramo nastaviti s ovom<br />

i sličnim akcijama. U toploj i<br />

srdačnoj atmosferi s majkama,<br />

njihovom dječicom i gospođom<br />

Nevenkom Šoštarić proveli smo<br />

ugodne i nezaboravne trenutke.<br />

Obzirom na veliki interes<br />

i potrebe za ovakvim tipom<br />

smještaja i pomoći, ovaj dom<br />

postao je pretijesan i u tijeku je<br />

akcija prikupljanja novca za još<br />

jednu kuću. •(bm)


8<br />

U modernom svijetu, u normativnoj<br />

atmosferi razvijenih<br />

ljudskih prava, diferenciranih<br />

načina njihovog ostvarivanja i<br />

sveobuhvatne demokratičnosti,<br />

sudjelovanje predstavlja jedno<br />

od temeljnih postupovnih<br />

prava. Sudjelovanjem se utječe<br />

na kvalitativno i kvantitativno<br />

oblikovanje prava i na njihovo<br />

ostvarivanje. Jednako tako predstavlja<br />

sredstvo za izražavanje<br />

volje i interesa i oblikovanje<br />

demokratskog stava većine<br />

Sustav socijalnih prava u radnom<br />

okruženju, sustav radnih<br />

odnosa, ni po čemu ne odudaraju<br />

od navedenog kretanja u<br />

smjeru afirmacije sudjelovanja u<br />

odlučivanju, sustavnost razvoja<br />

utječe na sve segmente radnopravnog<br />

sustava: na prava<br />

na radu i u vezi sa radom, na<br />

njihovo ostvarivanje te na samu<br />

demokratizaciju odlučivanja.<br />

Demokratičnost radnog prava<br />

blisko je povezana s dvostranim<br />

obvezivanjem radnih odnosa:<br />

poslodavac i radnik, posloprimac,<br />

pojedinačno temelje svoj<br />

odnos na izvršavanju radnih naloga<br />

i plaći za izvršeni rad, ali taj<br />

se rad ne odvija izvan konteksta<br />

i njegovo izvršenje pretpostavlja<br />

atmosferu u kojoj <strong>broj</strong>na prava<br />

i interesi obje strane koincidiraju,<br />

u kojoj su poslodavačka i<br />

radnička strana usmjerene na<br />

djelovanje u suradnji. Upravo ta<br />

suradnja s drugom stranom osnova<br />

je kvalitetnog i dugoročnog<br />

ostvarenja vlastitih prava i<br />

interesa.<br />

(Dušanka Marinković Drača;<br />

Sudjelovanje radnika u odlučivanju,<br />

2006).<br />

Piše: B. Manojlović<br />

izabrati jednog ili više svojih<br />

predstavnika radničko vijeće<br />

koji će ih zastupati kod poslodavca<br />

u zaštiti i promicanju<br />

njihovih prava i interesa.<br />

• Izbori za radničko vijeće,<br />

kandidacijski i izborni postupak<br />

moraju biti otvoreni, slobodni<br />

i pošteni, bez ometanja i pritisaka<br />

te provedeni na način<br />

koji osigurava rezultate izbora<br />

sukladno stvarnoj i slobodno<br />

iskazanoj volji radnika.<br />

• Troškove provođenja<br />

izbora snosi poslodavac.<br />

• Radničko vijeće štiti i promiče<br />

interese radnika zaposlenih kod<br />

određenog poslodavca, savjetovanjem,<br />

suodlučivanjem ili<br />

pregovorima s poslodavcem<br />

ili od njega opunomoćenom<br />

osobom, o pitanjima važnima<br />

za položaj radnika.<br />

• Radničko vijeće pazi na<br />

poštivanje Zakona o radu,<br />

pravilnika o radu, kolektivnih<br />

ugovora te drugih propisa.<br />

• Radničko vijeće pazi da li<br />

poslodavac uredno i točno ispunjava<br />

obveze glede obračunavanja<br />

i uplaćivanja doprinosa<br />

sukladno posebnom propisu,<br />

te u tu svrhu ima pravo uvida u<br />

odgovarajuću dokumentaciju.<br />

• Prije donošenja odluke važne<br />

za položaj radnika, poslodavac<br />

se mora savjetovati s radničkim<br />

vijećem o namjeravanoj odluci te<br />

mora radničkom vijeću dostaviti<br />

podatke važne za donošenje<br />

odluke i sagledavanje njezinog<br />

utjecaja na položaj radnika.<br />

Da bismo članove i njihove<br />

zamjenike za izbore pripremili za<br />

nadolazeće izbore, organizirali smo<br />

seminar u hotelu Meteor u Makarskoj<br />

15.veljače 2011. na temu Izbora<br />

za radnička vijeća i ovlaštenja<br />

radničkog vijeća, na kojem je<br />

sudjelovalo 39 sudionika, članova<br />

i zamjenika za Izbore za radnička<br />

vijeća koji su u planu u ožujku<br />

ove godine. Dvadeset članova iz<br />

podružnice Jadrolinija, devet iz<br />

podružnice Plovput, te manji <strong>broj</strong><br />

iz kompanija Tankerska plovidba,<br />

Jadroplov i Pomgrad pripremalo se<br />

za nadolazeće izbore pod stručnim<br />

vodstvom Margarete Malger, izvršne<br />

tajnice <strong>Sindikat</strong>a trgovine <strong>Hrvatske</strong><br />

za Dalmaciju. Seminar je protekao<br />

izuzetno dobro uz veliko zanimanje<br />

participanata koji su se interakcijom<br />

sa stručnom voditeljicom seminara<br />

pokušali pripremiti za rješavanje<br />

aktualnih problema koji se javljaju<br />

na njihovim radnim mjestima. Gđa.<br />

Malger je buduće članove radničkih<br />

vijeća upoznala s novim Zakonom o<br />

radu i ukazala na zamke, ali i prava<br />

koja ostvaruje svaki hrvatski radnik.<br />

PODRUŽNICE<br />

Jadrolinija<br />

Nositelj liste SPH je Koordinator<br />

podružnice, zapovjednik Dragomir<br />

Mucić.<br />

Pripreme za predstojeće izbore za<br />

Radničko vijeće (RV) su započele<br />

na prošlim skupovima po plovnim<br />

područjima održanim kroz rujanlistopad<br />

2010. godine, gdje su se<br />

iznjedrila imena za listu kandidata<br />

članova RV u budućem sazivu.<br />

Prema našem mišljenju krajnje je<br />

vrijeme da se, nakon provedenih<br />

izbora, izaberu novi, kvalitetni ljudi<br />

koji će znati procijeniti prioritete<br />

u budućem radu RV-a, a ne zanemarivati<br />

osnovne zadaće RV s<br />

ciljem zaštite interesa svih radnika i<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

KANDIDATI ZA ČLANOVE<br />

RADNIČKOG VIJEĆA SU:<br />

1. Dragomir Mucić,<br />

Nositelj liste - zapovjednik<br />

2. Neven Predovan,<br />

član – vođa palube<br />

3. Branko Čagalj,<br />

član – upravitelj stroja<br />

4. Milkica Ilijašić,<br />

član – administrator – ured plaća<br />

5. Jelena Miše,<br />

član – šalterski radnik<br />

6. Mladen Dragičević,<br />

član – šef kabina (ugostiteljstvo)<br />

7. Stipe Mrvica,<br />

član – upravitelj stroja<br />

izbori za radnička vijeća - 2011.<br />

Sudjelovati zn<br />

8. Branislav Ganza,<br />

član – zapovjednik<br />

9. Ivica Gobin,<br />

član – zapovjednik<br />

10. Veljko Reljac,<br />

član – vođa palube<br />

11. Neven Zorić,<br />

član - inspektor<br />

KANDIDATI ZA ZAMJENIKE<br />

ČLANOVE RADNIČKOG VIJEĆA SU:<br />

1. Ivo Mađerić, upravitelj<br />

2. Dario Jurjević, kormilar<br />

3. Vesna Pavlović, blagajnik<br />

4. Goran Majnarić, operativa<br />

5. Ante Vukić, časnik palube<br />

6. Anton Njegovan, hotel manager<br />

7. Antonio Kardum, kormilar<br />

8. Velimir Božić, I konobar<br />

9. Branko Bilan, kormilar<br />

10. Dino Tadić, časnik palube<br />

11. Ivana Vlah, šalterski radnik<br />

Za vrijeme 16. Izvanredne sjednice<br />

Povjereništva, održane 17.02.2011.<br />

godine, svi kandidati su putem<br />

telefona potvrdili spremnost<br />

da sudjeluju u izborima prema<br />

prijedlogu na listama i da aktivno<br />

poboljšaju rad Radničkog vijeća u<br />

sljedećem sazivu.<br />

SPH unutar radničkog vijeća<br />

Jadrolinije ima za cilj nastaviti<br />

borbu i rješavati tekuće probleme<br />

koji se neprekidno stavljaju u<br />

prvi plan i pokušavaju kroz socijalni<br />

dijalog s Upravom Jadrolinije<br />

privesti kraju:<br />

1. Konstantno vršenje pritiska<br />

na Upravu Jadrolinije kako bi se<br />

otpočelo s pregovorima za izradu<br />

KU radnika na kopnu i NKUHP. To je<br />

vidljivo iz više dopisa upućenih, za<br />

KU radnika na kopnu – Predsjedniku<br />

Uprave, odnosno poziva upućenih<br />

svim sudionicima-brodarima i sindikatima<br />

kod potpisivanja Protokola o<br />

izmjenama NKUHP.<br />

2. Plaće i ostala primanja u<br />

Jadroliniji bi po svojoj važnosti<br />

trebali zauzeti prvo mjesto, s obzirom<br />

da je zadnja korekcija plaća bila u<br />

svibnju 2008. godine., a među svim<br />

društvima u vlasništvu RH, Jadrolinija<br />

ima najniže plaće. Namjera<br />

je iznaći mogućnosti za povećanje<br />

plaća i ostalih primanja u Jadroliniji,<br />

pregovaranjem s Upravom i resornim<br />

ministarstvom. Inzistirati će se da se<br />

minimalna plaća izjednači s minimalnom<br />

plaćom u Hrvatskoj, a ne<br />

da bude u okvirima Zakona samo s<br />

dodacima. Također će se ukazivati,<br />

kao i do sada, Upravi na činjenicu da<br />

se napokon moraju iznaći sredstva<br />

za dostojanstveni odlazak <strong>pomoraca</strong><br />

i radnika u mirovinu s pristojnim<br />

otpremninama.<br />

3. Posljednji, ali i najvažniji problem<br />

je zapošljavanje <strong>pomoraca</strong> na<br />

ugovor o određenom radnom vremenu,<br />

za čije rješavanje se borimo od samih<br />

početaka. Kao rezultat naše borbe<br />

je u 2010. godini na neodređeno<br />

primljeno 98 <strong>pomoraca</strong>, 39 radnika<br />

zaposlena na kopnu i 3 sobarice.<br />

ožujku ove godine održati će se<br />

U šesti redoviti izbori za radnička<br />

vijeća. Preporučamo svim radnicima<br />

da iskoriste mogućnost koju im<br />

pruža Zakon o radu (NN 149/09).<br />

Kao sindikat koji već niz godina<br />

sudjeluje u izborima i sudjelovanjem<br />

svojih članova unaprijeđuje<br />

te se bori za bolji status radnika u<br />

državnim brodarskim kompanijama,<br />

dužnost nam je istaknuti zašto je<br />

pomno biranje kandidata unutar<br />

naše udruge i smisao njihovog<br />

sudjelovanja u radničkom vijeću<br />

nerijetko od presudne važnosti.<br />

Činjenice koje su nepobitne i uvijek<br />

važeće:<br />

• Radnici imaju pravo na<br />

slobodnim i neposrednim<br />

izborima, tajnim glasovanjem<br />

sudionici seminara i kandidati SPH za izbore za radnička vijeća potkraj ožujka 2011.<br />

Plovput<br />

Nositelj liste SPH je Koordinator<br />

podružnice Neven Melvan, operator<br />

pomorskih komunikacija na ORP<br />

Split.<br />

Na listi slijede Petar Šimunović<br />

kao predstavnik Baze, po zanimanju<br />

referent zaštite na radu<br />

Sanja Podrug, predstavnica Direkcije,<br />

financijski knjigovođa, Hrvoje<br />

Serdarević, pomorac i zapovjednik<br />

M/B Saida te Igor Šikić iz Plovnog<br />

područja Dubrovnik, operator


. 65 • veljača 2011<br />

9<br />

ači utjecati!!<br />

Margareta Malger, izvršna<br />

tajnica <strong>Sindikat</strong>a trgovine za<br />

Dalmaciju, ujedno i voditeljica<br />

seminara u Makarskoj<br />

Neven Melvan, nositelj liste<br />

SPH u Plovputu<br />

spriječio crni scenarij.<br />

Uloga radničkog vijeća Plovputa je<br />

tada bila nemjerljiva. Velika većina<br />

radnika je svjesna te činjenice. Upravo<br />

zato, teorije kojim se Radničko<br />

vijeće predstavlja kao nepotrebni<br />

višak, a predstavnik radnika u N.O.<br />

manjina koje ništa ne može promijeniti<br />

jednostavno nisu istinite. Istina<br />

jest da Radničko vijeće zajedno sa<br />

SPH može napraviti puno. Istina jest<br />

da so predstavnici SPH u Plovputu to<br />

već dokazali, a radnici to prepoznali.<br />

seminar u Makarskoj na temu Izbora za radnička vijeća i ovlaštenja<br />

radničkog vijeća, na kojem je sudjelovalo 39 sudionika<br />

IZBORNI ODBOR<br />

Izborni odbor ima zadaće da priprema, provodi, nadzire i utvrđuje rezultate<br />

izbora za Radničko vijeće. Izborni odbor čine predsjednik i članovi, te isti <strong>broj</strong><br />

njihovih zamjenika.<br />

Listu kandidata može podnijeti samo onaj sindikat i skupina radnika koja je u<br />

pisanom obliku odredila svog predstavnika i zamjenika u izbornom odboru.<br />

Liste kandidata objavljuju se na svim oglasnim mjestima poslodavca, a na<br />

dan glasovanja moraju na vidljivom mjestu biti objavljene u prostoriji, odnosno<br />

u prostorijama u kojima se glasuje.<br />

Izborni odbor se utemeljuje za provođenje izbora. Ima najmanje tri člana,<br />

a njihov <strong>broj</strong> mora biti neparan.U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina<br />

radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednog svog predstavnika. Član<br />

izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana Radničkog vijeća.<br />

Izborni odbor imenuje postojeće Radničko vijeće prilikom raspisivanja izbora,<br />

a najkasnije pet tjedana prije isteka mantada tog Radničkog vijeća.<br />

ZOR određuje da Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje, da se brine o<br />

zakonitosti izbora i da objavljuje rezultate izbora. Prije objave rezultata izbora<br />

izborni odbor može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti ponovi dio<br />

ili cijeli izborni postupak. O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se<br />

javno objavljuje nakon provedenih izbora. Svoje odluke izborni odbor donosi<br />

običnom većinom.<br />

pomorskih komunikacija na ORP<br />

Dubrovnik. Pri izboru zamjenskih<br />

članova također se poštivala<br />

struktura poduzeća te su zamjenski<br />

članovi redom: Željko Višić, Želko<br />

Bogdan, Dalma Bilić, Željko Bajić i<br />

Gianino Jedrejčić.<br />

Skupština je jednoglasno podržala<br />

prijedlog da budući predstavnik<br />

radnika u N.O. bude Ivica Grga.<br />

Radničko vijeće imenuje predstavnika<br />

radnika u N.O., a nakon pobjede<br />

liste SPH već danas znamo tko će<br />

obavljati tu dužnost. Smatramo da<br />

Skupština SPH- podružnica Plovput<br />

ima pravo dati naputak svojim predstavnicima.<br />

Od izbornog odbora u kojem će u<br />

ime SPH sudjelovati Željka Mihojević<br />

i Hrvoje Mandekić se očekuje da<br />

omogući svakom radniku Plovputa<br />

ostvarivanje svojega prava glasa.<br />

Iako se radnici Plovputa nalaze na<br />

raznim lokacijama, pa i na udaljenim<br />

svjetionicima, to se mora i može<br />

omogućiti. Eventualni izostanak<br />

mogućnosti glasovanja, kao što se<br />

prilikom posljednjih izbora dogodilo<br />

sa pomorcima, neće se tolerirati.<br />

SPH je većinski sindikat koji djeluje<br />

u Plovputu, a koji je to postao<br />

nakon što su članovi sindikata RTG<br />

i radnika ORP listom prešli u SPH i<br />

ugasili djelovanje tadašnjeg sindikata.<br />

Prepoznata je činjenica da se<br />

samo zajedničkim nastupom prema<br />

poslodavcu može izboriti maksimum<br />

za radnika, kako u Radničkom vijeću<br />

tako i u izmjenama kolektivnog<br />

ugovora.<br />

Važnost kvalitetnog rada<br />

radničkog vijeća i predstavnika<br />

radnika u N.O. se upravo u Plovputu<br />

pokazala u punom svjetlu. Naime,<br />

ostaje činjenica da se predstavnici<br />

drugog sindikata prilikom posljednjeg<br />

mandata nisu u potpunosti<br />

snašli u procjenama i da radnici<br />

nisu uspjeli ostvariti neka prava koja<br />

su se mogla ostvariti. Za pogreške<br />

koje su počinjene od strane predstavnice<br />

radnika u N.O. možemo se<br />

samo nadati da neće biti katastrofalne<br />

po Plovput. Nažalost, iako<br />

su predstavnici SPH upozoravali<br />

na tu mogućnost i nudili rješenja,<br />

sujeta je učinila svoje. Šteta se danas<br />

više teško može popraviti, ali se<br />

mora učiniti sve da budući članovi<br />

Radničkog vijeća budu dovoljno<br />

sposobni i kvalificirani, te da im<br />

interes radnika bude jedini cilj.<br />

Osobni interes ne smije i neće biti<br />

na dnevnom redu!<br />

Lista SPH jest garant takvog<br />

budućeg rada! Kao što je to bila<br />

i u vremenima kada se Plovput<br />

proglašavao propalom tvrtkom, a<br />

“spasitelji” su već kucali na vrata<br />

Društva. Pobjeda koja je tada<br />

izborena je rijetka u Hrvatskoj i<br />

samim time još vrijednija. Veliki <strong>broj</strong><br />

hrvatskih poduzeća je šaptom pao,<br />

a reakcije su uslijedile kada je već<br />

bilo kasno. SPH nije dopustio takav<br />

scenarij u Plovputu, te je pravovremenom<br />

i snažnom reakcijom<br />

Jadroplov<br />

Izborni odbor je donio odluku o<br />

raspisivanju izbora za Radničko vijeće<br />

koji će se održati 31.03.2011 Članovi<br />

SPH koji su se kandidirali su:<br />

Prijedlog SPH:<br />

Višnja Bosto - Predsjednik<br />

Vanja Roguljić - Zamjenik<br />

Grupa radnika :<br />

Srđan Šepić - Predsjednik<br />

Dubravka Milaković - Zamjenik<br />

Tankerska plovidba<br />

Izbori za radnička vijeće će se u<br />

Tankerskoj plovidbi održati 31.ožujka<br />

2011. Imenovan je izborni odbor koji<br />

se sastoji od 3 člana, te je data lista<br />

kandidata. Članovi SPH koji su se<br />

kandidirali su:<br />

Ivica Jambrek (sindikalni povjerenik),<br />

Belić Željko (voditelj odjela za<br />

pom. knjižice), Mijić Denis (2. časnik<br />

palube) i Cvetko Miočić (1. konobar).<br />

LISTA KANDIDATA<br />

članovi liste SPH u Plovputu na izborima za radnička vijeća<br />

ZOR sadrži temeljne odredbe o listi kandidata za Radničko vijeće. Liste mogu<br />

predložitu sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca<br />

ili skupina radnika koju podržava najmanje deset posto radnika zaposlenih<br />

kod određenog poslodavca.<br />

Ako se bira jedan predstavnik, mora se predložiti i najmanje jedan zamjenik,<br />

a ako se bira tri ili više predstavnika, mora se predložiti i najmanje tri zamjenika,<br />

kako bi Radničko vijeće, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao<br />

mandat, uvijek bilo u punom <strong>broj</strong>u. svaka lista kandidata mora imati onoliki <strong>broj</strong><br />

kandidata koliko se predstavnika radnika bira.<br />

Na listi kandidata za članove Radničkog vijeća mora biti predloženo onoliko<br />

radnika koliko će članova imati to vijeće, te najmanje isti <strong>broj</strong> njihovih zamjenika.<br />

za uvrštenje na listu kandidata potreban je prethodni pisani pristanak<br />

radnika, čije se izjave o takvom pristanku prilažu listi kandidata prilikom njenog<br />

podnošenja.<br />

Prilikom sastavljanja liste kandidata potrebno je voditi računa o ravnopravnoj<br />

zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina radnika ( po spolu, dobi,<br />

stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i sl.). Prvoimenovani radnik na listi<br />

kandidata smatra se nositeljem te liste.<br />

članovi liste SPH u Jadroliniji na nadolazećim izborima za radnička vijeća


10<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Akcije<br />

Sve više slučajeva<br />

nasilja na brodovima<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik je već<br />

pisao o slučaju kadetkinje<br />

Akhone Geveza<br />

koja je pronađena u<br />

moru kod otoka Cresa<br />

nakon što je prijavila silovanje<br />

od strane ukrajinskog<br />

časnika.<br />

Akhona je odrasla u selu Nxarhuni,<br />

nedaleko od East Londona<br />

u Južnoafričkoj Republici. Rođena<br />

je 1991. godine i bila jedinica<br />

nezaposlenih, siromašnih i očajnih<br />

roditelja. Bila je ponos i radost<br />

majke Zenzile i oca Nokwakha koji<br />

su bili presretni kada je odabrana<br />

da bude kadetkinja na brodu i uči<br />

za časnika palube.<br />

Akhona je bila jedna od stotinu<br />

mladih djevojaka koje su bile<br />

uključene u Transnet National<br />

Ports Authority’s Maritime<br />

Studies Programme. Program je<br />

osmišljen kako bi se promoviralo<br />

zvanje pomorac među mladim<br />

južnoafrikancima, ali i da se<br />

osiguraju kadrovi za slobodna<br />

radna mjesta za časnike u lučkim<br />

aktivnostima. Južnoafrički The<br />

South African Transport and<br />

Allied Workers’ Union (SATAWU),<br />

sindikat član ITF-a, podržao je<br />

program.<br />

Da bi dosegli posebna znanja,<br />

kadeti su trebali provesti izvjesno<br />

vrijeme u plovidbi na brodu.<br />

Akhona je praksu obavljala na<br />

kontejnerskom brodu „Safmarine<br />

Kariba“, brodu starom jedva dvije<br />

godine u vlasništvu kompanije<br />

Safmarine koja je u vlasništvu<br />

najvećeg brodara na svijetu<br />

– danskog AP Moller Maersk.<br />

Brod je plovio pod zastavom V.<br />

Britanije i kao i mnogi brodovi u<br />

međunarodnoj plovidbi imao je<br />

višenacionalnu plovidbu.<br />

„Safmarine Kariba“ je 24. lipnja<br />

prošle godine plovila za Rijeku<br />

kada je Akhona preminula, samo<br />

dva tjedna prije nego je dovršila<br />

kadeturu. Oko dva sata poslijepodne,<br />

njezino je tijelo pronađeno<br />

u moru od strane hrvatskih policijskih<br />

snaga nakon što je s broda<br />

javljeno da je nestala.<br />

Tada je na vidjelo izašla strašna<br />

sudbina: tog jutra Akhona je<br />

izvijestila zapovjednika, Klaudiusza<br />

Kolodziejczyka iz Poljske,<br />

da je u više navrata silovana od<br />

strane višeg brodskog časnika<br />

iz Ukrajine. Prije toga povjerila<br />

se drugoj južnoafričkoj kadetkinji<br />

da je napokon skupila snage<br />

da sve prijavi. Prema izvješću<br />

južnoafričkog Sunday Timesa od<br />

19. srpnja zapovjednik je „odmah<br />

odlučio suočiti na sastanku<br />

časnika i kadetkinju ujutro u 11<br />

sati“. Ali Akhona nikada nije došla<br />

na sastanak. Umjesto toga, tri sata<br />

kasnije pronađena je u moru.<br />

Odmah se posumnjalo na<br />

samoubojstvo. No, Akhonina<br />

prijateljica i obitelj u to ne<br />

vjeruju. Maritime Accident and<br />

Investigation Branch (MAIB) iz<br />

V. Britanije je započeo istragu, a<br />

imao je jurisdikciju, jer je brod<br />

plovio pod britanskom zastavom.<br />

Prikupljanje podataka i dokaza<br />

nije bilo lako, a podizanje<br />

optužnice za silovanje nimalo<br />

jednostavno. Osumnjičenog<br />

ukrajinskog časnika kompanija<br />

Safmarine je odmah iskrcala.<br />

Obdukcija je izvršena u Hrvatskoj,<br />

a ponovljena je u Južnoj Africi<br />

prije pokopa.<br />

Bez obzira na istragu, smrt<br />

Akhone je potakla da na vidjelo<br />

izađu mnoge druge priče: Sunday<br />

Times je razgovarao s više kadeta.<br />

Mlada kadetkinja je ispričala<br />

svoje iskustvo: - Kada sam došla<br />

na brod, bilo nas je deset, rekli<br />

su nam da je zapovjednik –<br />

Bog: može nas vjenčati, krstiti i<br />

Istraga slučaja<br />

“Gorch Fock”<br />

U argentinsku luku Ushuaia<br />

stigla je, krajem siječnja,<br />

posebna komisija njemačke<br />

ratne mornarice koja će<br />

sprovesti istragu o skandalu<br />

na školskom brodu „Gorch<br />

Fock“, nakon što je studenom<br />

kadetkinja od 25 godina pala za<br />

vrijeme vježbi i nakon sumnji<br />

o seksualnom nasilju i smrti<br />

osamnaestogodišnje kadetkinje<br />

koja je „pala“ u more za vrijeme<br />

straže kod otoka Nordeney u<br />

Sjevernom moru četvrtog rujna<br />

2008. godine. Nakon zadnje<br />

smrti, mediji su izvijestili o<br />

pobuni na brodu i o tužbama<br />

drugih kadeta zbog svih vrsta<br />

maltretiranja, čak i seksualnog,<br />

od strane nadređenih.<br />

Zapovjednik broda, Norbert<br />

Schatz, je iskrcan, a brodu je<br />

naređeno da isplovi za Kiel gdje<br />

će čekati odluku o njegovoj<br />

daljnjoj sudbini.<br />

pokopati bez ičije dozvole. Rekli<br />

su nam i da ono što se dogodi na<br />

moru, ostaje na moru.<br />

No, zloraba se nije ograničila<br />

samo na kadetkinje. Jedan kadet<br />

je prijavio da su on i drugi kadet<br />

bili silovani od strane viših<br />

časnika dok su plovili: - Nisam<br />

želio o tome govoriti. Loše stvari<br />

se događaju na moru, a ja sam<br />

jedna od žrtava (Sunday Times<br />

„SA Teen’s Horror on the High<br />

Seas, 18. srpnja 2010.).<br />

Objava tih svjedočenja pokrenula<br />

je lavinu optužbi <strong>pomoraca</strong><br />

drugih nacionalnosti. Nasilje se<br />

našlo pod svijetlima javnosti. ITF<br />

je na svom 42. kongresu, koji<br />

je održan u Meksiku početkom<br />

kolovoza, izglasao rezoluciju sa<br />

snažnom porukom pomorskoj<br />

industriji u cjelini te AP Moeller<br />

Maersku kao brodaru da svjetska<br />

sindikalna obitelj „neće tolerirati<br />

ovaj vid ponašanja bilo<br />

kojeg pomorca na bilo kojem<br />

brodu te da će ITF udvostručiti<br />

svoje napore da podrži iskorjenjivanje<br />

šikaniranja i nasilja na<br />

moru te promovirati zajedničko<br />

poštovanje i jednake mogućnosti<br />

u brodarstvu“.<br />

- Žene se ne smiju isključiti od<br />

odlaska na more. Tražiti ćemo<br />

od sindikata članova ITF-a da<br />

nas izvješćuju o svim slučajevima<br />

iskorištavanja žena <strong>pomoraca</strong>, pa<br />

ćemo kao globalni sindikat kolektivno<br />

pregovarati za jača prava<br />

žena na radnome mjestu kroz<br />

ugovore za brodove pod zastavama<br />

pogodnosti. Žene moraju biti<br />

u mogućnosti da se bave ovom<br />

profesijom, bez straha od nasilja,<br />

izjavila je Alison McGarry, ITF<br />

koordinator sekcije žena.<br />

– Žene moraju biti u<br />

mogućnosti da budu pomorci bez<br />

straha od nasilja ili diskriminacije.<br />

Snažno osuđujemo svaki vid<br />

nasilja na moru prema svakom te<br />

pozivamo sindikate članove ITF-a<br />

da povećaju pozornost, izjavio je<br />

Jon Whitlow iz pomorske sekcije<br />

ITF-a.<br />

– Imamo rasipanje oko 30<br />

posto među mladim ljudima koji<br />

ulaze u ovu industriju i moramo<br />

nešto učiniti da budemo sigurni<br />

da nasilje i diskriminacija ne<br />

budu tolerirani u brodarstvu i da<br />

svi pomorci, bez obzita na spol,<br />

Što se može učiniti<br />

· Informirajte se na stranici za pomorce:<br />

www.itfglobal.org/seafarers/index.cfm<br />

· Informacije o maltretiranju na stranici:<br />

www.itfglobal.org/seafarers/harassment.cfm<br />

seksualnu orijentaciju i rasu ne<br />

budu tretirani kao prije stotinu<br />

godina, izjavio je Mark Dickinson,<br />

generalni tajnik sindikata Nautilus<br />

International.<br />

Zanimljiv je i slučaj koji se<br />

dogodio u srpnju 2008. godine<br />

kada je brod „Maersk Rhode<br />

Island“ bio u korejskoj luci Yosu.<br />

Prema svjedocima (saslušani<br />

na sudu) 47-godišnji konobar<br />

otišao je u grad s četiri člana<br />

posade. U tijeku večeri on je<br />

omamljen i odvojen od društva.<br />

Kasnije ga je zaustavila policija,<br />

a pomorac tvrdi da je omamljen<br />

te fizički i seksualno napadnut<br />

od strane policije. Konobar je<br />

ispričao na sudu da se na brodu<br />

javio zapovjedniku, a on mu nije<br />

pružio traženu liječničku pomoć.<br />

Dapače, drugo jutro je iskrcan<br />

zbog omamljenosti. Otišao je u<br />

bolnicu gdje je testiran samo na<br />

alkohol, kada je zatražio pregled<br />

u svezi silovanja to mu je odbijeno<br />

zbog involviranosti policije.<br />

Nakon iskrcaja, konobar je letio<br />

kući u Virginiju oko 60 sati, a<br />

onda se javio lokalnom liječniku.<br />

Dakako, prošlo je previše vremena<br />

da bi se nešto otkrilo. Svjedoci s<br />

broda i zapovjednik tvrdili su da<br />

se konobar čudno ponašao, da se<br />

nije žalio na silovanje već da je<br />

samo rekao da se osjeća ponižen,<br />

jer su ga na policiji svukli. Kod<br />

kuće je konobar pao u depresiju<br />

i ustanovljen mu je PTSP.<br />

Tada je odlučio tužiti brodara za<br />

odštetu od 50 milijuna dolara<br />

s obrazloženjem da nije dobio<br />

adekvatnu liječničku skrb nakon<br />

povratka na brod prema Jones<br />

Actu …Sud je odredio odštetu<br />

od 20 milijuna dolara, a Maersk<br />

će morati platiti i sudske troškove<br />

(oko pet milijuna dolara). Naravno,<br />

slučaj još nije završen zbog<br />

mogućnosti žalbe!•(dp)<br />

· Smjernice za eliminiranje maltretiranja na radnom mjestu objavljene<br />

su na stranici: www.itfglobal.org/etf/etf-ecsa.cfm.<br />

Smjernice su razvili ETF i European Community Shipowners<br />

Associations, ali mjerodavne za sindikate diljem svijeta.<br />

Kome se možete obratiti za<br />

neposrednu pomoć <br />

· ITF inspektori mogu odmah reagirati na vaš poziv. Njihove adrese i<br />

kontakt telefone možete naći na stranici www.itfglobal.org/seafarers/disc.cfm<br />

i na www.sph.hr<br />

· Seafarer Help je povjerljivi servis koji radi u International Seafarers<br />

Assistance Networku. Ženski pomorci koje žele razgovarati<br />

sa ženskom osobom mogu to zatražiti. Pogledajte stranicu www.<br />

seafarerhelp.org ili nazovite + 44 20 SEAFARER (73232737) ili <strong>broj</strong>eve<br />

telefona Ureda SPH u Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku.<br />

SPH poziva svoje članove da prijave sve vrste maltretiranja. Molimo<br />

da nas obavijestite o incidentima u kojima je upotrijebljena fizička<br />

sila kako bi se stvorila slika o tome što se događa diljem svijeta.


. 65 • veljača 2011<br />

11<br />

10 razloga zašto<br />

zapovjednici tonu<br />

s brodom<br />

1. Običaj i tradicija<br />

Postoje nepisani običaji i tradicije<br />

u ratnoj mornarici (mjerenje<br />

u fathomima, pozdrav topovskom<br />

salvom…) koji prate mornare<br />

stoljećima. Jedan od tih običaja<br />

je da zapovjednik ratnoga broda<br />

Kada brod potone iz bilo<br />

kojeg razloga postoji<br />

romantično uvjerenje<br />

da zapovjednik broda<br />

treba potonuti zajedno<br />

s brodom. To se dogodilo<br />

posljednji put u<br />

listopadu 2007. godine<br />

kada je u Solunu potonuo<br />

brod „Diamond I“,<br />

a zapovjednik je odlučio<br />

podijeliti sudbinu s brodom,<br />

iako su svi drugi<br />

članovi posade spašeni.<br />

Što je uzrok da uopće<br />

postoji takvo uvjerenje<br />

Pronašli smo deset<br />

razloga.<br />

tone zajedno s brodom. Taj se<br />

običaj proširio i na zapovjednike<br />

trgovačkih brodova, ali nije tako<br />

čest. Ukoliko taj običaj povežemo s<br />

pilotima ratnih zrakoplova koji se<br />

u većini slučajeva katapultiraju iz<br />

zrakoplova koji je pogođen, vidimo<br />

da u ovom slučaju nema tradicije<br />

„padanja“ zajedno sa zrakoplovom.<br />

2. Ispunjavanje radnih zadataka<br />

ili pogibeljno ponašanje<br />

Zapovjednik broda se teško<br />

postaje (ne postaje svaki časnik<br />

zapovjednik): kada on podbaci u<br />

ispunjavanju svojih zadataka (npr.<br />

kada ne može zaštititi svoj brod i<br />

brodsku posadu) on se odlučuje da<br />

podijeli sudbinu s brodom.<br />

3. Moralna odgovornost<br />

Štogod bio razlog potonuća broda,<br />

zapovjednik ne može krivnju prebaciti<br />

na nikoga drugoga, ali može<br />

poduzeti sve da spasi (ili bude<br />

spašena) posadu broda. On smatra<br />

moralnim činom da preuzme<br />

krivnju za potonuće broda. Rijetko<br />

se u povijesti dogodilo da zapovjednik<br />

ratnoga broda odgovornost<br />

prebaci na svoje nadređeno<br />

zapovjedništvo ili stožer na kopnu<br />

koje mu je naredilo neku akciju.<br />

4. Pokazivanje primjera<br />

Zapovjednik je br. 1 na brodu i on<br />

je primjer svim drugim članovima<br />

posade. On je zapovjednik sve dok<br />

brod plovi, ali kad potone on više<br />

ničime ne zapovijeda…<br />

5. Poštovanje prema brodu<br />

Kada brod potone zajedno sa<br />

zapovjednikom smatra se da je to<br />

čin poštovanja zapovjednika prema<br />

brodu kojemu je zapovjedao.<br />

6. Nemogućnost života bez broda<br />

Zapovjednik ne može živjeti bez<br />

broda npr. kada potone. U engleskom<br />

jeziku brod (ship) je ženskoga<br />

roda, pa Englezi tvrde: zapovjednik<br />

ne može živjeti bez „nje“!<br />

7. Ponašanje: moj brod, moj stav<br />

Zapovjednik na brodu djeluje<br />

kao diktator odnosno na brodu<br />

je uspostavljena vojna hijerarhija<br />

(činovi, nadređenost,<br />

podređenost). Zbog takve uloge,<br />

zapovjednik osjeća da ima pravo<br />

potonuti s brodom kada više<br />

nema kome zapovijedati.<br />

8. Akt požrtvovanja<br />

Zapovjednik se osjeća krivcem<br />

kada brod tone i preferira potonuti<br />

s brodom.<br />

9. Heroj odnosno žrtva<br />

Potonuće zapovjednika zajedno s<br />

brodom u većini se slučajeva karakterizira<br />

na dva načina: zapovjednik<br />

je heroj ili žrtva. Ako se odluči<br />

za spas, zapovjednik gubi svoj<br />

„dobar glas“ te nastavlja živjeti<br />

„nedostojnim“ životom.<br />

10. Strah od kriminalizacije<br />

Ako zapovjednik želi preživjeti<br />

umjesto da potone s brodom, definitivno<br />

će postati žrtva sudskog<br />

sustava odnosno biti će kriminaliziran<br />

te može očekivati kaznu.<br />

U većini slučajeva presuda nije u<br />

korist zapovjednika.<br />

Unatoč na<strong>broj</strong>anim razlozima, pomorci<br />

ne odobravaju čin zapovjednika<br />

da potone s brodom. • (dp)<br />

Tajne mora, more tajni<br />

Slučaj: ”Anna<br />

Sierra (2)”<br />

Kap. Bekas je izjavio da je doplovio<br />

u Bei Hai kroz prolaz Hainan<br />

što je bilo nemoguće, jer je taj prolaz<br />

pod nadzorom kineske vojske i<br />

nijedan brod tuda ne može ploviti bez<br />

posebne dozvole. Uz to, posljednji<br />

znani položaj broda “Anna Sierra”<br />

bio je 15. rujna kod vijetnamske<br />

obale, kada su pirati iskrcali posadu.<br />

Razdaljina između tog položaja i<br />

Manile je preko 800 milja. Da bi u<br />

tom vremenu brod stigao na sidrište<br />

u Manili trebao je ploviti brzinom od<br />

33 čvora! Brzina “Anna Sierre” je bila<br />

samo 11 čvorova, pa je nemoguće<br />

da je toliki put brod prevalio u samo<br />

jednom danu kako je izjavio kap.<br />

Bekas. Uz to, provjere u luci Bangkok<br />

su pokazale da nije postojao nikakav<br />

brod “Polaris”. Lučke vlasti u Manili<br />

također su potvrdile da brodovi pod<br />

imenom “Solaris” odnosno “Artic<br />

Sea” nisu ticali tu luku u rujnu 1995.<br />

godine.<br />

Istraga ciparskih vlasti pokazala<br />

je da je 14 članova posade-pirata<br />

ušlo u Bangkok sedmog kolovoza<br />

1995. godine i čekalo slijedećih pet<br />

tjedana do odlaska na brod “Anna<br />

Sierra”. Ukrcali su se na brod 13.<br />

rujna. Nakon toga se dio njih iskrcao<br />

Piše: D.Prestint<br />

broda motornom brodicom koju su<br />

uzeli s broda. Pirati su s broda uzeli<br />

gotovinu iz brodske kase i osobne<br />

stvari posade. Nakon što su iskrcali<br />

posadu u čamce zaplovili su za Bei<br />

Hai. Za vrijeme plovidbe promijenili<br />

su brodu ime. Stigli su 20. rujna.<br />

Razdaljina između zadnjeg poznatog<br />

položaja broda i Bei Hai-a je 900<br />

milja. Odnosno toliko bi iznosila da je<br />

brod izravno plovio za tu luku.<br />

Ciparske vlasti su odmah poslale<br />

svog čovjeka u Beijing. Diplomatskim<br />

kanalima zatražili su suradnju NR<br />

Kine u skladu s International Convention<br />

of the High Seas iz 1958. godine<br />

i Convention on the Law of the Seas<br />

(UN-a) iz 1982. godine.<br />

24. listopada 1995. godine Honduras<br />

Registry of Shipping potvrdio<br />

je IBM-u i ciparskim vlastima da nikakav<br />

brod pod imenom “Artic Sea” nije<br />

upisan u honduraški upisnik brodova.<br />

Istražitelji IBM-a su kineskim<br />

vlastima dostavili dokumente koji su<br />

nedvojbeno pokazivali da su Indijci<br />

vlasnici tereta. Istraga je utvrdila i<br />

da je <strong>broj</strong> u upisniku honduraškog<br />

upisnika pripadao brodu koji je bio<br />

uključen u krađe brodskih tereta.<br />

U prosincu 1995. godine Chinese<br />

Public Security Bureau (PSB) je<br />

službeno objavio da je brod s imenom<br />

“Artic Sea” ustvari “Anna Sierra”. No,<br />

odbili su brod vratiti pravom vlasniku<br />

s obrazloženjem da je istraga u tijeku.<br />

Nikada nisu objasnili što je učinjeno<br />

u istrazi. Nitko od piratske posade<br />

nije ispitan. Jasno je da kineske<br />

vlasti nisu poduzele nikakve istražne<br />

radnje.<br />

U veljači 1996. godine vlasnik<br />

broda je pozvan da preuzme svoj<br />

brod pod uvjetom da plati 400.000<br />

dolara PSB-u za nastale troškove. Taj<br />

uvjet nema uporišta u zakonima niti<br />

pravilima PSB-a.<br />

U sprnju 1996. godine, 14 pirata<br />

je iskrcano s broda i smješteno je<br />

u hotel od strane PSB-a. Krajem te<br />

godine, deset pirata je repatrirano…<br />

Od dolaska broda u Bei Hai,<br />

posada nije uopće održavala brod.<br />

Stanje broda i njegovog skupog<br />

tereta pomalo se pogoršavalo. Brod<br />

je bio bez posade od srpnja 1996., a<br />

početkom siječnja 1997. godine PSB<br />

je obavijestio vlasnika da su strojarnica<br />

i dio skladištva pod vodom<br />

(prodor morske vode). U očajničkom<br />

pokušaju da spasu situaciju PSB je<br />

počeo iskrcavati teret. Indijski vlasnik<br />

tereta je za to saznao te je poslao<br />

svog predstavnika u Bei Hai. PSB<br />

mu je zabranio pristup brodu bez<br />

obrazloženja. Oko 6.000 tona riže je<br />

iskrcano i uskladišteno u pokrajini<br />

Hepu, 30 kilometara od Bei Hai-a.<br />

Krajem siječnja, zbog daljnjeg<br />

prodora morske vode, brod se<br />

nagnuo preko deset stupnjeva.<br />

Lučke vlasti su odbile da brod ostane<br />

vezan te je otegljen prema obližnjoj<br />

plaži gdje je nasukan na pijesku i<br />

napušten.<br />

U veljači 1997. godine preostala<br />

četiri pirata su poslana kući.<br />

Nevjerojatno je da je 14 osoba koji<br />

su napravili takvo kazneno djelo<br />

jednostavno poslano kući bez ikakva<br />

ispitivanja. PSB je objavio da nema<br />

jurisdikciju, jer – tih 14 osoba nije<br />

počinilo djelo u Kini! To je očito<br />

kršenje međunarodnih konvencija,<br />

pogotovo Rimske konvencije iz 1988.<br />

godine o sprječavanju nezakonitih<br />

djela protiv sigurnosti pomorske<br />

plovidbe…<br />

14. ožujka 1997. godine IMB<br />

je, preko svojih kanala, saznao da<br />

je PSB odlučio prodati teret. Taj<br />

izvanredni korak je planiran bez<br />

obavijesti indijskom vlasniku tereta.<br />

Saznalo je i da su predstavnici PSB-a<br />

odlučili prodati teret po cijeni nižoj<br />

od tržišne “prijateljskom lokalnom<br />

kupcu”. Predstavnik vlasnika tereta<br />

ponovno je otišao u Bei Hai kako<br />

bi spriječio ilegalnu prodaju tereta.<br />

Pod diplomatskim<br />

pritiskom indijske<br />

ambasade u Beijingu<br />

i IMB-a, taj pokušaj<br />

prodaje je propao.<br />

Gubitak brodara i<br />

vlasnika tereta počeo<br />

se mjeriti u milijunima<br />

dolara.<br />

Kriminalci koji su<br />

organizirali otmicu<br />

broda “Anna Sierra”<br />

u rujnu 1995. godine ponovno su<br />

napali u kolovozu 1996.: prisilili su<br />

brodara da prihvati novu posadu,<br />

koja je otela brod “Samudra<br />

Samrat” te ga dovela u kinesku luku<br />

Fengcheng s namjerom da proda<br />

teret. Brod je promijenio ime u<br />

“Celtic Ranger”…<br />

Unatoč tome što je IBM lokalizirao<br />

brod i upozorio na promijenjeno ime<br />

i falsificirane dokumente, lokalne<br />

vlasti u Fengchengu odbile su bilo<br />

kakvu intervenciju.Umjesto toga,<br />

odbile su dopustiti sucu iz pomorskog<br />

suda u Fengchengu da uhiti brod,<br />

pa je on slijedećeg dana isplovio s<br />

23 indonežanska člana posade. Teret<br />

vrijedan 2,5 milijuna dolata namijenjen<br />

Vijetnamu nestao je s broda.<br />

Nema sumnje da je neki lokalni<br />

korumpirani činovnik dozvolio (uz<br />

naknadu) zapovjedniku da isplovi<br />

bez dozvole (clearance).<br />

Treći slučaj otmice: vlasnik broda<br />

“Hye Meiko” je izvijestio 23. lipnja<br />

1995. godine da je brod otet kod<br />

obala Kambodže od strane brodice<br />

koja je bila nalik brodicama kineske<br />

carine. Brod je prisiljen da plovi<br />

preko 1.000 milja prema luci Shanwei<br />

u pokrajini Guangdong. Nakon<br />

što su tamo stigli, vlasti su optužile<br />

brod za krijumičarenje tereta cigareta<br />

u Kinu! Brod je uhićen, a teret je<br />

zaplijenjen.<br />

Nije bilo pomoći brodu, unatoč<br />

tome što uopće nije namjeravao<br />

uplovljavati u kineske luke. Kineska<br />

vlada odbacila je mogućnost da<br />

je brodica njihove carine bila na<br />

službenom zadatku i, unatoč tome<br />

što je britanska mornarica u Hong<br />

Kongu urgirala sve do Whitehalla,<br />

nije im dopušteno da presretnu brod!<br />

nastavlja se


12<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Početkom godine imigracijske<br />

vlasti u brazilskim lukama Recife<br />

i Suape počele su naplaćivati<br />

pomorcima/brodarima kazne<br />

ukoliko su im Pomorske<br />

knjižice izdane u zemljama<br />

koje nisu ratificirale konvencije<br />

Međunarodne organizacije rada<br />

(ILO) br. 108 (Seafarers’ Identity<br />

Documents, 1958) i br. 185<br />

(Seafarers’ Identity Documentsrevised,<br />

2003).<br />

Naime, za zemlje koje nisu ratificirale<br />

te konvencije u <strong>Pomorski</strong>m<br />

knjižicama je trebala biti<br />

viza. Kako Hrvatska nije ratificirala<br />

konvencije naplaćivale<br />

su se kazne u visini od 550<br />

EU<br />

dolara iako pomorci nisu izlazili<br />

na kopno. Uz to, ukoliko bi se<br />

„prekršaj“ ponovio kazne bi se<br />

Novo tijelo za<br />

istragu nesreća<br />

Istraga ozbiljnih pomorskih<br />

incidenata i dostavljanje<br />

povjerljivih izvješća biti će<br />

obveza za svih 27 članica EU.<br />

European Maritime Safety<br />

Agency (EMSA) objavila je<br />

da je spremna za primjenu<br />

pravila Europske komisije iz<br />

2009. godine koja zahtjevaju<br />

od vlada članica da provode<br />

istrage o pomorskih nesrećama<br />

i izvješća proslijeđuju. Ove će<br />

se godine prihvatiti standardizirana<br />

istražna procedura, a<br />

u lipnju će se ustanoviti mreža<br />

istražitelja što će omogućiti<br />

harmonizaciju istraga.<br />

Ideja je da se sva izviješća<br />

slijevaju u centralnu bazu<br />

podataka: European Marine<br />

Lijekovi<br />

HZZO:<br />

nema<br />

problema<br />

Nakon što je Hrvatski zavod za<br />

zdravstveno osiguranje papirnate<br />

recepte za lijekove zamijenio<br />

elektronskim, pomorci su, kao što<br />

to obično biva, postali žrtve novog<br />

sustava. Naime, prije odlaska na<br />

brod, kod svog liječnika, dobivali su<br />

8<br />

To<br />

Pomoraca je ubijeno<br />

2010. godine.<br />

Casualty Information Platform<br />

(EMCIP), a koristiti će se da se<br />

incidenti uspoređuju i donose<br />

preporuke kako ih izbjegavati.<br />

U ovom trenutku već postoje<br />

istražna tijela: German Bureau<br />

of Maritime Casualty Investigation<br />

u Njemačkoj i Maritime<br />

Casualty Investigation<br />

u V. Britaniji, ali dio zemalja<br />

EU je u dalekom zaostatku<br />

(npr. Cipar).Potez EMSA-a je<br />

dio globalne inicijative da se<br />

uvedu standardi u istragama<br />

nesreća među državama<br />

članicama putem International<br />

Maritime Organisation<br />

(IMO)’ Code for Investigation<br />

of Marine Casualties and Incidents.•<br />

(dp)<br />

recepte za dovoljne količine lijekova<br />

za razdoblje boravka na brodu,<br />

a po novome „otkriveno“ je da<br />

računala u ljekarnama prihvaćaju<br />

samo recept za tekući mjesec.<br />

Direkcija HZZO je, na upite<br />

<strong>pomoraca</strong> i nakon što smo<br />

objavili problem na web stranici<br />

SPH, odmah reagirala: u takvoj<br />

situaciji liječnik može svom<br />

pacijentu, pomorcu, propisati<br />

papirnati recept, čija primjena<br />

nije u potpunosti ukinuta, nego<br />

je ostavljena kao mogućnost u<br />

izvanrednim situacijama. Na taj<br />

način pokrivene su sve situacije, a<br />

sve kako osigurane osobe HZZO-a<br />

ne bi ostale bez potrebne zdravstvene<br />

zaštite.• (dp)<br />

je manje nego 2009.<br />

(10)<br />

Recife i Suape<br />

Kazne zbog<br />

stare Pomorske<br />

knjižice !<br />

i 2008. godine<br />

(11)<br />

povećavale pet puta.<br />

Nakon prepoznavanje problema<br />

od strane posrednika u<br />

Produljenje<br />

svjedodžbi<br />

Na brodu<br />

samo<br />

iznimno<br />

U Pravilniku o zvanjima i<br />

svjedodžbama o osposobljenosti<br />

<strong>pomoraca</strong> propisano je kako se<br />

izobrazba radi obnove svjedodžbi<br />

(Temeljna sigurnost na brodu,<br />

Upravljanje gašenjem požara,<br />

Rukovanje brodicom za spašavanje<br />

i spasilačkom brodicom, osim brze<br />

spasilačke brodice i Rukovanje<br />

brzom spasilačkom brodicom)<br />

može održavati na brodu uz uvjet<br />

da MMPI odobri program izobrazbe<br />

koji će se odvijati na brodu te da<br />

zapovjednik broda ovjeri dnevnik<br />

izobrazbe <strong>pomoraca</strong> kojim se<br />

potvrđuje da je pomorac s upjehom<br />

svladao odobreni program<br />

izobrazbe.<br />

S tim u svezi MMPI je pripremio<br />

prijedlog Dnevnika izobrazbe, a<br />

nakon usuglašavanja (sa SPH i<br />

Udrugom brodara) isti će se objaviti<br />

na web stranicama MMPI i ostalih<br />

relevantnih institucija u pdf formatu<br />

kojeg bi pomorci mogli samostalno<br />

printati te po ovjeri zapovjednika<br />

u postupku obnove svjedodžbe<br />

Sigurnost<br />

Pomorac<br />

nesvjestan<br />

opasnosti<br />

Pomorac koji je poginuo<br />

u eksploziji na njemačkom<br />

višenamjenskom brodu u<br />

vodama Australije nije bio<br />

svjestan opasnosti u koju se<br />

doveo poduzimanjem određene<br />

radnje, ustanovila je istraga.<br />

Brod „Cape Darnley“ (vlasnik<br />

NSC Schiffahrts, operator<br />

AustralAsia Line) plovio je iz<br />

Noumee u Brisbane u srpnju<br />

zapošljavanju, Ministarstvo<br />

mora, transporta i infrastrukture<br />

je uputilo protest, a nakon<br />

toga je došao odgovor iz Brazila.<br />

Središnji ured u Braziliji naredio<br />

šefu policije u Immigration<br />

office u državi Pernambuco<br />

(za luke Recife i Suape) da je<br />

odlučeno da se ukida praksa<br />

naplaćivanja kazni. No, nigdje<br />

se ne spominje brisanje takve<br />

odredbe, već samo njezinu<br />

privremenu obustavu.<br />

Pozivamo pomorce koji plove<br />

prema tim lukama da nam jave<br />

ukoliko odluka o naplaćivanju<br />

kazne ponovno stupi na snagu.•<br />

(dp)<br />

priložiti lučkim kapetanijama.<br />

MMPI napominje da nova<br />

izmjena Međunarodne konvencije<br />

o standardima izobrazbe, izdavanju<br />

svjedodžbi i držanju straže<br />

<strong>pomoraca</strong> (STCW) 1978, kako je<br />

izmijenjena i dopunjena predviđa<br />

nešto drugačije uvjete za obnovu<br />

predmetnih svjedodžbi, uvjeti će<br />

se uskladiti u trenutku kada se<br />

odredbe nove konvencije budu<br />

implementirale u nacionalno zakonodavstvo.<br />

SPH ističe da bi se u praksi<br />

ova mogućnost trebala koristiti<br />

samo iznimno, a ne kao pravilo<br />

te da bi se izobrazba radi obnove<br />

svjedodžbi i nadalje trebala<br />

provoditi u ovlaštenim učilištima.<br />

SPH posebno dovodi u pitanje<br />

mogućnost izobrazbe na brodu<br />

za upravljanje gašenjem požara<br />

i rukovanje brzom spasilačkom<br />

brodicom kao i realizaciju<br />

programa i ukupnog obvezujućeg<br />

<strong>broj</strong>a sati izobrazbe. • (dp)<br />

prošle godine kada je brodski<br />

mazač pokušao izrezati vrh<br />

dvjestolitarske bačve kutnom<br />

brusilicom. Teško je ozlijeđen<br />

kada je bačva, u kojoj su bili<br />

ostaci iz brodskog kotla na<br />

ispušne plinove, eksplodirala,<br />

a on je nekoliko sati kasnije<br />

preminuo.<br />

Australian Transport Safety<br />

Bureau je proveo istragu i<br />

pronašao da „nije učinjena<br />

procjena rizika od takvog<br />

čina“. Zaključeno je da mazač<br />

„nije bio svjestan da je trebao<br />

zatražiti dozvolu za taj posao<br />

odnosno biti svjestan rizika<br />

poduzimanja takve radnje“.<br />

Bureau je upozorio brodara o<br />

mjerama koje mora poduzeti<br />

da se više ne događaju takvi<br />

slučajevi.• (dp)<br />

SAD<br />

Nove vize<br />

za pomorce<br />

Američke imigracijske vlasti<br />

promijenile su svoje odluke koje<br />

su spriječavale strane pomorce<br />

da dobiju identifikacijske<br />

dokumente potrebne za pristup<br />

u pojedine luke i terminale.<br />

Department of Homeland Security<br />

i Department of State uveli<br />

su tzv. „zabilježenu“ verziju vize<br />

B1, koja je radna viza tražena<br />

od stranih državljana koji<br />

posjećuju SAD zbog službenih<br />

razloga, ali ne zbog boravka.<br />

U 2007. godini američke<br />

vlasti uvele su Transportation<br />

Worker Identification<br />

Credential (TWIC), biometrički<br />

identifikacijski dokument kojeg<br />

je bilo nemoguće falsificirati<br />

za američke građane i neke<br />

strance koji su bili autorizirani<br />

da rade u SAD nakon provjera<br />

(policijske i imigracijske). TWIC<br />

karta je bila potrebna za ulazak,<br />

bez pratnje, u posebne zone<br />

uključujući luke i terminale.<br />

No, stranci koji su tražili B1<br />

vizu nisu mogli dobiti TWIC<br />

identifikacijski dokument, pa su<br />

probleme imali strani predstavnici<br />

brodara u lukama (port<br />

captain), strani zaposlenici<br />

(agenti i ljudi koji su održavali<br />

brodsku opremu) koji su morali<br />

prolaziti kroz te zone da bi došli<br />

do broda.<br />

Sada strani radnici mogu<br />

dobiti odgovarajuće dokumente<br />

u trenutku kada apliciraju za<br />

vizu B1uz izražavanje potrebe<br />

za dokumentom TWIC. Ukoliko<br />

zahtjevatelj prođe sigurnosne<br />

provjere i dobije vizu B1, ti<br />

strani radnici mogu podnijeti<br />

zahtjev za dobivanje TWIC-a.<br />

Nova procedura, procjenjuje<br />

se, odnositi će se na 4.000<br />

do 6.000 stranih radnika u<br />

američkim lukama koji moraju<br />

imati TWIC za obavljanje<br />

redovnih poslova na brodovima.<br />

Strani pomorci čiji brodovi<br />

tiču američke luke, moraju<br />

imati posebnu kategoriju<br />

vize – D1. Ona omogućuje<br />

neprekidni boravak od samo 29<br />

dana (svaki put) u usporedbi<br />

s limitom od šest mjeseci na<br />

koliko vrijedi B1 za poslovne<br />

posjetitelje. No, limit od 29<br />

dana je problem za mnoge kategorije<br />

<strong>pomoraca</strong> uključujući i<br />

one s brodova u razvozu.<br />

Stručnjaci kažu da nova<br />

„zabilježena“ viza B1 nije<br />

namijenjena na tipične strane<br />

pomorce u slučaju kada samo<br />

moraju proći kroz neku luku ili<br />

terminal gdje je potreban TWIC.<br />

Ipak, viši časnici kao zapovjednici<br />

iz zemalja koje trebaju<br />

imati vizu, pogotovo iz Europe,<br />

moći će aplicirati za novu B1<br />

vizu umjesto na vizu D1 i to će<br />

zaobići problem TWIC-a s time<br />

da će morati imati pismenu<br />

potvrdu poslodavca o potrebi<br />

boravka u luci i terminalu.


14<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

Maritime Labour Convention 2006<br />

Tek 2012<br />

Prema podacima International<br />

Labour<br />

Organisation (ILO),<br />

oko 50 zemalja je pred<br />

ratificiranjem, dok je<br />

EU postavila cilj da sve<br />

članice ratificiraju do<br />

kraja 2010. godine. Cilj je<br />

da nova konvencija stupi<br />

na snagu krajem 2011.<br />

godine, ali postaje sve<br />

očitije da se rokovi neće<br />

poštovati!<br />

Naime, generalni direktor ILO-a<br />

je u prisincu prošle godine<br />

pozvao članice da ratificiraju<br />

konvencju prigodom pete obljetnice<br />

njenog usvajanja ili na stotoj sjednici<br />

International Labour Conference<br />

koja će se održati u lipnju<br />

ove godine. Dosad je konvenciju<br />

ratificiralo 11 zemalja (po redu<br />

ratifikacije: Bahami, Bosna i Hercegovina,<br />

Bugarska, Kanada, Hrvatska,<br />

Liberija, Marshall Islands,<br />

Norveška, Panama, Saint Vincent i<br />

Grenadini, Španjolska i Švicarska),<br />

a 19 je najavilo ratifikaciju. Pred<br />

ratificiranjem su Luksemburg koji<br />

je najavio da je spreman ratificirati<br />

konvenciju u svibnju, dok je Italija<br />

to najavila za ožujak. Konvencija će<br />

stupiti na snagu 12 mjeseci nakon<br />

što je ratificira 30 država članica<br />

ILO-a s ukupno 33 posto svjetske<br />

tonaže.<br />

Neke novosti: brodovi koji<br />

pripadaju državama koje su ratificirale<br />

konvenciju biti će pregledani<br />

i certificirani u pogledu udovoljavanja<br />

konvenciji, a brodovi država<br />

koje nisu ratificirale konvenciju<br />

rizikuju da se primijeni „ no more<br />

favourable treatment clause“ (npr.<br />

pregled) kada uplovljavaju u luke<br />

država koje su ratificirale konvenciju.<br />

Kada MLC 2006 stupi na snagu,<br />

svi brodovi biti će podložni<br />

pregledima. Svi brodovi iznad<br />

500 tona u međunarodnoj<br />

plovidbi morati će biti certificirani,<br />

uključujući brodare odnosno<br />

operatore.<br />

Zahtjevi MLC su potpuno jasni,<br />

iako ima nekih područja gdje<br />

države zastava će trebati napraviti<br />

izbor. ILO Guidelines for Flag State<br />

and Port State Inspections su<br />

prihvaćeni 2008. godine što je<br />

doprinijelo, na međunarodnom<br />

planu, za istovrsnu i efektivnu<br />

implementaciju i provođenje<br />

konvencije.<br />

Poziva se pomorska industrija<br />

da odmah počne s pripremama –<br />

barem da razumiju zahtjeve, procijene<br />

i planiraju potrebne poslove<br />

kako bi sproveli i implementirali<br />

na brodovima certifikaciju. U ovom<br />

trenutku, malo se zna o izborima<br />

država zastava: potrebne su neke<br />

Maritime Labour Convention 2006 (MLC) - činjenice<br />

· Novi ILO radni standardi<br />

· Mjerodavna za najveći <strong>broj</strong> brodova<br />

· Obvezna za brodove koji viju zastave država koje su je ratificirali<br />

· Postaje obvezna kada je ratificira 30 država s 33 posto svjetske flote<br />

· Najveće države zastava kao Liberija, Marshall Islands, Bahami, Panama i<br />

Norveška već su je ratificirali<br />

· Brodari je moraju razviti i primijeniti mjere da osiguraju stalno suglasje sa<br />

zahtjevima MLC<br />

· „No more favourable treatment clause“ se nameće brodovima zemalja koje<br />

nisu ratificirale konvenciju<br />

· Port State područja spremna na primjenu Port State Control pregledima<br />

· Uvjet tonaže će postati obvezan krajem 2011/početkom 2012. godine<br />

3.Maj<br />

Primopredaja<br />

broda “Pomer”<br />

promjene kako bi se proveli izbori.<br />

Ipak je jasno da će mnogi zahtjevi<br />

ostati kakvi su u konvenciji i<br />

vjerujemo da će se države zastava<br />

ipak pridržavati propisanoga u<br />

konvenciji.<br />

Sektor u kojem će konvencija<br />

najviše utjecati na povećanje<br />

radnih i životnih uvjeta je industrija<br />

za krstarenje – u toj industriji<br />

radi preko 120.000 <strong>pomoraca</strong> (70<br />

posto u hotelskom osoblju, 20<br />

posto su klasični pomorci, a deset<br />

posto rade na poslovima koje su<br />

dobili putem koncesije). Velika<br />

većina hotelskog osoblja dolazi iz<br />

zemalja u razvoju (najviše s Filipina<br />

i Indonezije).<br />

Istovremeno treba navesti da će<br />

stupanjem na snagu konvencije pod<br />

nju potpadati i dio hrvatskih malih<br />

brodara koji se bave dnevnim i<br />

višednevnim krstarenjima. SPH je<br />

već održao sastanak s udrugom<br />

tih brodara kako bi se zajednički<br />

pripremili za udovoljavanje<br />

zahtjevima konvencije (ugovori<br />

za članove posade, operativni<br />

<strong>broj</strong> članova posade, uvjeti rada i<br />

života…). • (dp)<br />

velebni pogled na novi tanker Uljanik plovidbe<br />

kapetan novog broda Pomer Lino Sokolović i predsjednik<br />

uprave Brodogradilišta 3. maj Edi Kučan<br />

Zadnjeg dana veljače 2011. je<br />

u 13 sati održana svečana<br />

primopredaja broda Pomer,<br />

namijenjenog prijevozu naftnih<br />

proizvoda i kemikalija i<br />

izgrađenog u brodogradilištu<br />

3. maj za potrebe obnove flote<br />

Uljanik plovidbe. Porinut je u<br />

srpnju prošle godine, a nakon<br />

dovršetka opremanja ostao je<br />

vezan u riječkom brodogradilištu<br />

zbog spora oko tržišne vrijednosti<br />

broda. Potpisani su posebni dodaci<br />

kolektivnim ugovorom između<br />

SPH i Uljanik plovidbe te je izdan<br />

plavi karton SPH. Zbog problema u<br />

isporuci broda, čije je preuzimanje<br />

bilo najavljeno za jesen 2010.,<br />

Uljanik plovidba je početkom<br />

prosinca prošle godine pokrenula<br />

arbitražni postupak protiv 3. maja<br />

kod londonskog Visokog suda<br />

pravde (High Court of Justice), no<br />

nakon nekoliko dana postignut je<br />

dogovor s 3. majem u cilju sporazumnog<br />

rješenja spora a Uljanik<br />

plovidba je objavila da prekida<br />

arbitražu.• (bm)


. 65 • veljača 2011<br />

15<br />

Časnik u straži je nešto primijetio: čovjek u moru<br />

Povratak na brod<br />

Vaši prilozi<br />

Čovjek u moru<br />

Član SPH Ivo Ivančić, upravitelj stroja na brodu „Lalla Fatma N’Soumer“ poslao nam je novi<br />

foto-prilog za <strong>Pomorski</strong> vjesnik kojeg je naslovio „Čovjek u moru“.<br />

Spuštena brodica, časnik s drugog broda nije ništa primijetio<br />

PRISTUPNICA<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

SREDI[NJI URED<br />

KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />

DATUM PRIMITKA<br />

BROJ ISKAZNICE<br />

POPUNJAVA SPH<br />

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

PREZIME IME M @<br />

ADRESA<br />

JMBG<br />

OIB<br />

GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />

E-MAIL<br />

MOBILNI TELEFON<br />

NAJBLI@A RODBINA<br />

PREZIME IME SRODSTVO<br />

ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />

Beživotno tijelo izvlači se na brodicu<br />

BRODAR<br />

POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />

BROD<br />

IMO BROJ<br />

SVOJSTVO<br />

POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />

[KOLSKA SPREMA<br />

ZVANJE<br />

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />

13.000<br />

Procjenjen manjak časnika<br />

u 2010. godini prema<br />

podacima BIMCO/ISF.<br />

624.000<br />

raspoloživih časnika<br />

637.000<br />

potrebnih časnika<br />

IZDANA OD<br />

DATUM IZDAVANJA<br />

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />

^L. BROJ<br />

KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />

DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />

PLA]ANJE ^LANARINE<br />

GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />

PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />

DATUM<br />

VLASTORU^NI<br />

MJESTO<br />

POTPIS<br />

Impressum<br />

Za ostale članove posade<br />

raspoloživost i potražnja su<br />

u ravnoteži.<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />

ISSN 1330-736<br />

Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />

51 000 Rijeka<br />

Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />

Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />

51 000 Rijeka<br />

Naklada: 5.000<br />

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />

i CD se ne vraćaju.


16<br />

Moreplov<br />

„Fiume“ i „Vega“<br />

Iz povijesti brodara<br />

sa sjedištem u Rijeci<br />

iskrsnuo je brod čudna<br />

imena- „Sangigi“, a prije<br />

toga je nosio talijansko<br />

ime grada na Rječini –<br />

„Fiume“<br />

brodogradilištu Richardson<br />

U Duck u Thornabyju, kao<br />

novogradnja 617, 1911. godine<br />

izgrađen je brod „Fiume“ za<br />

riječkog brodara Atlantica Sea<br />

Navigation Co. Ltd. Brod je imao<br />

3.693 tone, bio dug 100,9 i širok<br />

14,7 metara.<br />

Devet godina nakon gradnje<br />

mijenja vlasnika čije je sjedište<br />

opet u Rijeci: Societa Anonima<br />

di Navigazione Marittima<br />

Atlantica, a 1922. godine brodar<br />

mijenja ime u Atlantica Trust Co.<br />

Ltd.<br />

„Fiume“ postaje „Fiumana“<br />

1924. godine i tom prilikom<br />

mijenja i vlasnika - Fiumana<br />

Societa di Navigazione iz Rijeke<br />

(manager Atlantica Trust Co.,<br />

iz Budimpešte). Osam godina<br />

kasnije postaje „Sangigi“, a<br />

vlasnik je brodarsko društvo<br />

Scopinich & Manta iz Genove.<br />

Ponovno mijenja vlasnika, ali ne<br />

i ime, 1934. godine: Peninsulare<br />

Societa Italiana di Cabotaggio iz<br />

Genove.<br />

U rujnu 1943. godine,<br />

prilikom kapitulacije Italije,<br />

brod postaje vlasništvo talijanske<br />

vlade, a svoja putovanja<br />

završava, ipak, na ovoj strani<br />

Jadrana. Stradao je desetog<br />

ožujka 1944. godine prilikom<br />

bombardiranja u luci Gruž.<br />

U priči o sudbini motornog<br />

jedrenjaka „Vega“ koji<br />

je bombardiran i potopljen<br />

26. srpnja 1944. godine u<br />

korčulanskom kanalu koja je<br />

pronađena u ostavštini talijanskog<br />

pomorca Franca Prevata<br />

“Porat” u Gružu<br />

pronašli smo i nepoznate i<br />

dosada neobjavljene detalje o<br />

brodu „Sangigi“.<br />

Piše Prevato: - 26. studenog<br />

1942. godine Societa Anonima<br />

di Navigazione Adriatica iz Venezie<br />

preuzela je motorni jedrenjak<br />

„Vega“ od atenskog brodara<br />

C.I.O.M. (Compagnia Italiana<br />

Oriente Mediterraneo). Brod je<br />

služio za prijevoz ljudi i robe<br />

“Sangigi”<br />

br. 65 • veljača 2011<br />

između grčkih otoka s talijanskom<br />

posadom od deset članova.<br />

Četvrtog rujna 1943 plovili smo<br />

iz Drača (Durazzo) za Bar (Antivari)<br />

gdje smo ostali puna četiri<br />

dana. Osmoga smo isplovili da<br />

bi prenoćili u Cavtatu (Ragusa<br />

Vecchia), a sutradan smo stigli u<br />

Gruž (Gravosa) gdje sam u agenciji<br />

podignuo 4.052 kune.<br />

Desetog navečer, nakon serije<br />

naredbi i kontranaredbi, dobio<br />

sam nalog od Comando Marina<br />

(mornarica) da proslijedim za<br />

Korčulu (Curzola). Sutradan dok<br />

smo manevrirali za isplovljavanje,<br />

kako bi izbjegli postavljene<br />

prepreke, stiže naredba Comando<br />

d’Armata (kopnena vojska)<br />

da se ponovno vežemo te da se<br />

ne mičemo do nove naredbe.<br />

Poslijepodne 11. rujna<br />

njemačke trupe okupirale su ulaz<br />

u luku, a slijedećeg jutra grupa<br />

njemačkih vojnika naređuje<br />

nam da napustimo brod, bez<br />

mogućnosti da uzmemo osobnu<br />

prtljagu. Odveli su nas u jednu<br />

kuću unutar luke s ostalim<br />

razoružanim talijanskim vojnicima,<br />

ali uskoro su nas pustili.<br />

U međuvremenu su brod<br />

pregledali lokalni civili koji su<br />

uzeli sve što je ostalo na brodu.<br />

Navečer 22. rujna na brod dolazi<br />

jedan „hrvatski časnik“, zajedno<br />

s dva njemačka, s naredbom da<br />

predam brod. Rekao sam da to<br />

nije moguće, budući da nisam<br />

znao kome ustvari predajem<br />

brod. Trojica su otišla, ali su<br />

se ubrzo vratila s „hrvatskim“<br />

zapovjednikom talijanskog<br />

parobroda „Sangigi“ kome sam<br />

morao predati brod bez ikakve<br />

potvrde. Iste večeri, zajedno s<br />

posadom, odveden sam u lokalni<br />

koncentracijski logor i zajedno<br />

s drugim posadama talijanskih<br />

brodova koji su se našli u luci.<br />

Informiran sam da je „Vega“<br />

naoružana te da je hrvatska<br />

posada iskrcala teret.•(dp)<br />

S obzirom da doslovno prenosimo<br />

pisana sjećanja F. Prevata<br />

pozivamo sve one koji imaju<br />

ikakva saznanja o potonući<br />

broda „Sangigi“ u gruškoj luci,<br />

odnosno podatke o njegovom<br />

poslijeratnom vađenju,<br />

te podatke o događajima u<br />

Korčuli, pogotovo o „hrvatskim“<br />

časnicima da nam se jave.<br />

Adresar<br />

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />

predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />

brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />

amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />

E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />

ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />

E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />

vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik<br />

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />

E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!