Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
132 Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> Br. 4.<br />
Br. 4. Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> 133<br />
Čim obavih u maneži svoj posao, prvo mi bijaše, da potražim glavnu crkvu, ela<br />
čujem glasovito pj evanje, jerbo je bio onoga dana veliki svetac, dan Majke Božje, kojega<br />
u Moskvi u velike slave. - Odem najprije u crkvu spasitelja Hrista, a onda u katedralnu<br />
crkvu u Kremlu. Kako da opišem ona čuvstva, kqjn. me ovdje snadjoše Divni na krasotah<br />
prebogati zvuci liturgije, koju su izvadjali mladenački glasovi i mužkarački basovi,<br />
razliegaju se poput harfe u zlatom i mramorom prei.Jogatom hramu. Podražuju se srdce<br />
i um samim slušanjem ovih zvukova. Čovjek bi se mogao tako dati zauieti ovom ljepotom,<br />
da bi rekao, tko nije čuo sklada ovih zvukova t;j ne 7.ll!L pojimati ljepote pjesme i njezinoga<br />
čara. Nasladjivao sam se puna tri satu. ovim milinjem, a tada podjem, da nadjem<br />
prijatelje, pa da im svoje srce izlijem, pripovied;jući im svoju nasladu. Doskora ih nadjem,<br />
pa sada podjemo po gradu. Možda te ue bih, \itatelj u, mogao savjestuo po ovoj liepoj i<br />
krasnoj varoši voditi, kad ne bih najprije u malom pregledu cieli grad opiao, s toga mi<br />
dozvoli, da te u koliko mi to moguće bude, malo upoznam s nacrtom ove varuši, pridodavši<br />
ujedno i malu povjestničku crticu.<br />
Ime Moskva pojavlj uj e so prvi put u ljetopisih god. 1147. Tu se kazuje, kako je veliki<br />
knez Juraj Dolgoruki došao na imanje boj ara Stevana Kučka i kako ga je<br />
iznenadio liepi položaj jednoga njegovoga sela na brežuljku, pod kojim je tekla Moskva,<br />
pa je tamo, gdje se danas bieli "Krt>ml';, utemeljena Moskva. Priča se, da je utemeljitelj<br />
staroga Rima na Kapitolu našao lj udsku lubanj u, a M o s k o v s k i Ka p i to l, kojemu je<br />
bilo sudjeno, da bude središtem veće države, nego li je bila rimska, bude orošem u postanku<br />
svome ljudskom krvi. Ime crkve "Spas na Boru", koja još pO$lOji, podsjeća na velike<br />
šume, koje pokrivahu tada obje obale obale Moskve, a gdje se sada diže silni glavni<br />
grad. Ćitav viek nakon njezina osnovanjn osta Mokva osrednji i neznatni gradić. Lj etopisci<br />
ne govore o njoj mnogo, samo spominju, da su je Tatari spalili 1237., te da je Mihajlo<br />
Moskovski, brat Aleksandra Nevskoga tu poginuo u boju s Litavci 1248. Pravi<br />
utemeljitelj Moskovske kneževine, bijaše Danilo sin .Aleksandra Nevskoga, koji je dobio<br />
taj gradić sa nekoliko sela. (Rambould, Poviest Rusije). Ivan Danilović Ralita dao je<br />
grad opasati zidovi, a tvrd javu nazvao je imenom "Kr e m l'; (dolazi valjda ou kremen).<br />
Ćesto puta poslije toga postane Moskva bud žrtvom plamena, bud hajdttčke i neprijateljske<br />
ruke, dok se tekom vremena ne primiri sve i ona postane priestolnicom, koju<br />
kasnije za Petra Velikoga zamieni moderni Petrograd.<br />
Moskva, glavni grnd sreduje Ruske, broji preko jedan milijun stauovuika, leži na<br />
obih obalah rieke Moskve i proteže se na sedam brežuljaka i p1l valovitoj ravnici izmetljn<br />
njih. Rusi ju zovu "svetim gntdom" ili b j el o k am nj aj a (bi e lih zidovl). Moskva je najveći<br />
industrijalni i trgovački grad ciele Rusije, možda i najbogatiji, a sigurno i najoriginalniji<br />
po svojih sgradah, historičkih uspomenah i osobitih običajih. U Moskvi se nalazi<br />
najveći broj najbogatije ruske aristokracije, najbogatijih trgovaca, u njoj je sielo najviiiih<br />
sudišta vojničkih i civilnih. U Moskvi je najveće sveučilište, koje je i najstarije ciele Ruske,<br />
pa ću sve ove znamenitosti potanko opisati, kada dodjemo do dotičnih sgradah pregledavajući<br />
osebujnosti Moskve.<br />
U sried grada nalazi se na ovećem brežuljku po prilici 40 met. uad riekom Moskvom<br />
bielimi zidinami opasnni dio grada, u fo rmi trokuta, u kojem se nalaze sve uspomene ruskoga<br />
carstva, iz kojega veliko zvono "Ivana Velikoga" na.vješta I::.usom, da je ruski car<br />
nastupio priestolje svojega pokojnog otca; ovaj dio grada zove se "Krem!·'.<br />
Ime "Kreml" za svakoga je Rusa svetinja. Stara njihova rečenica kaže : ""!amo je<br />
jedan Krem!, a i7..a njega samo jedno nebo".<br />
U taj zidinami opasani dio možeš unići sa sedam strana, kroz sedmera vrata, koJa<br />
su svaka u drugom slogu gradjenn, te svaka imadu svoje posebno historijsko znamenovanje.<br />
Povest ću te, mili čitatelju usried varoši na veliki tako zvani Krasnaj a trg, pa<br />
s njegove južne strane kroz tako zvana Spnskija vorota ući ćemo u Krem!. Ova vrata<br />
sagradjena su u slici zvonika s velikom urom, s južne druge strane toga zvonika clvie su<br />
male kapelice, a nad ulazom vječna luč preci slikom spasitelja. Ovimi vrati smiješ prolaziti<br />
samo odkrite glave, a tko toga ne bi učinio, taj bi se mogao od prolazećih dočekati<br />
i pogrda, jerbo je to zapovjed nj ihovoga velikoga cara .Aleksije, a traži to i njihovo sveto<br />
čuvstvo, jer su Rusi veoma pobožni ljudi. Izraza svom vjerskom čuvtvu davaju svakom<br />
.<br />
prigodom, a i na ulici odkdvajući i krsteći se pred svakom svetom slikom, te padajući na<br />
koljena pred svakom i najmanjom kapelicom itd.<br />
Ušavši kroz ova vrata dolazi se na tako zvani .carski trg" (C arskaja plošad).<br />
Veliki je to prostor Krem la okružen samim i visokim i palačami, s desne je s tm ne Wo s n e<br />
s e n s k i j d e v i č i j m on as t i r. Ovaj manastir znamenit je s toga, što je sagradjen po carici<br />
Endoksiji, koja se je poslije smrti svoga snprnga Dmitrije IV. u taj samostan povukla<br />
i u njem preminula. Usried ovoga manastira nalazi se stolna crkva s pet pozlaćeniil kupula.<br />
U toj katedrali nalaze se grobov velikih kneginja i carica do Natalije Aleksijevue,<br />
sestre Petra II.<br />
Uz ovaj manastir graniči palaea Nikolina (Nikolaevskij dvorec) sagmcljen po Kat:u·ini<br />
II. za velikoga kneza, a kasnije cara Nikolu Suprotiv toga dvora gmde veliki spomenik<br />
Aleksandru II, koji je ubcničkom rukom poginuo. Okreneš li se prema zapadnoj<br />
st.rani toga trga vidiš veliku i krasnu, umjetnički izradjenu željeznu ogradu, koja dieli ovaj<br />
trg od drugoga, na kojem se onlnr.e svetinje Kremla, a to je katedralua crkva<br />
(uspenskij sobor) i toranj Ivana Velik oga, na kojem se nalazi t. zv. carsko zvono.<br />
Ovo carsko zvono je naj veće zvono ovoga svieta : do 6 mt. visoko, 18 mt. n ohsegu, a 200<br />
tona težko, u šupljini istoga imade d.o 20 lj udi udobno protora. Ovo zvono salito je god.<br />
1735. po zapovjedi carice Ane, a prilikom velikoga požara Moskve je oštećeno. Bilo je<br />
preko lOD <strong>godina</strong>. duboko u zemlji zakopano, dok po zapovjedi cara Nikole I. bude velikim<br />
troškom i velikom mukom izvadjeno i postavljeno na današnje mjesto, gdje stoji<br />
na podnožju od granita. Popneš Ji se na toranj Ivana Velikoga, to imadeš najljepši pogled<br />
na cielu Moskvu. Toranj ovaj visok je 82 mt , a završuje krasno pozlaćenom kupulom.<br />
U 5 spratova, kojimi prolaziš, imade ukupno 31 zvono. Jedno od na,jvećih je t. zv. svečano<br />
zvono, koje samo 12 puta u godini zvoni, i to na osobite prilike. Zvona ova karakterišu<br />
se :wojom osebujnoti i to time, šta se o nje tuče, a ne zvoni njimi, kao što je u nas običaj :<br />
sva zvona zaje,lno davaju osobiti sklad. Za vremena kada sva zvona r.vone ili bMem večim<br />
dielom, nije uputno u tornju se nalaziti, buduć .ie hun tnkav, da ga je veoma težko podnieti.<br />
Vidik s tornja upravo je božanstven. Na podnožju opažaš svetinju i bogatstvo Mokve,<br />
a dalje od ovih opet ll raznih hrpah prelievajuće se kupuJe, palače i ku,;e varoši u daljiui<br />
od 30 versti.<br />
Kad se nadiviš pogledu stupi u prvu katedralnu crkvu, koju 5 zlatnih (jedna ogTomna<br />
i 4 male) ku:mle pokrivaju. Stupiš li unutra tuj je sjaj i bogatstvo, kakvoga si čovjek niti<br />
pomisliti ne može. Samo zlato i srebro, a zidine prikrite glasovitimi sliknmi. lkonosta je<br />
bogato pozlnćen i nakićen dragim kamenjem. U ovoj crkvi obavlja se krunisanje ruskih<br />
careva, a tamo He i nalaze grobovi starih patrijarha. Ovo budi u kratko spomenuto o ovoj<br />
ka.tedrali, pa se vratimo kroz južna vrata iste na trg pred carsku palaču, iz koje vode t:Lko<br />
zvane "er v e n e mr a m or n e s t u b e" na trg katedrale. Prodješ li uz ove prema zapadu<br />
dolaziš do male carske k a p e l i e e "Maj k e B o ž j e" glasovite sa svojih relikvija, koja<br />
imade i historičku vrieclnost, jer su se ll njoj nekada obavljali izbori patrijarha .. Glavnoj<br />
katedrali usuprot ua južnoj strani katedrnlnoga trga nalazi se opet t. zv. arhangelska<br />
ka te dr ala (nrhangelskij so bor) grobnica careva iz k nće Rurikove i H.omanove prije Petra<br />
VelikogR. Zapadno od iste nalazi opet t. z. blagovještenskij sobor, gdje su se r.a<br />
prijašnjih vremena carevi vj enčali i krstili.<br />
Predjimo na južnu stranu prema rieci Moskvi i stupimo u veliki "carski dvor<br />
Kremla". To je silna sgrada. na dva kata. Tako zvanim paradnim ulazom stupaš preko<br />
51) granitnih stuba u 5 odiela u prvi kat. Najprije dolaziš u predsoblje, u kojem se nalazi<br />
velika slika Repinova : poklonstvo seljak:t Aleksandru III. Desno od ovoga predsoblja<br />
(koje je takodjer krasna soba) dolaziš u tako zvanu, "Gjurgj evn dvoranu". Ovo je<br />
najveća dvorana cieloga Kremla, (61 m. duga, 19. m. široka, 17 m. visoka). Sva. je biela<br />
i zlatna, 18 stupova iz bieloga naroda drži strop, zidine pokrite su mramoruimi pločami,<br />
na kojih su upisana imena i godine utemeljenja ruskih regimenta i posjednici velikO!!;&<br />
Gjurgjevoga reda. Jz ove dvorane dolazi se u ružičasto i zlatno urešenu Alek!androvu<br />
dvoranu s velikimi zrcali. Iza ove je priestolna Andrijina dvorana modro i<br />
zlatno urešena, zatim dvo rana chevalier-garde, pa privatne sobe carice. Iza ovih je<br />
kućna kapelica, a tada se dolazi kroz prekrasno uredjeni zimski vrt u odaje rttskoga cara
Change language