1898. godina

i30 Liečnički Viestnik 1898. Br. 4.
Br. 4. Liečnički Viestnik 1898.
131
je tumor, ali ne bijaše moguće načiniti petlju. Ablaciju izvadjao je s lieva na desno pro-
. rezavši lievi široki ligamentum, podvezavši uterooai"il!olni i uteralni ligament, te odlupivši
mokraćni mj ehur ; vagina je otvorena, zatim odlupljena od' velike gromade, koju sačinjava
grljak ; rezao je polako s desne strane i najednom prorezao, a da nije ni vidio,
jednu plosnatu ciev sličnu velikoj veni i koju je misleći i na ureter stegnuo pincetom.
Kada je izvadio tumor, osvjedočio se, da je to bl.o u istinu ureter, kojega je mokraća iza
prištinuća s pincetom razširivala. Ne mogavši naći · kraj od strane mj ehura, nastojao je
začepiti mjehur. Kroz urethru u mjehur uvedena sonda radirila ga je u pravcu proreza·
noga uretera i dozvolila zarezati u shodn6 . mjesto; kroz koje se uvela druga sonda u prorezani
ureter, sada je u dva reda "šivao ·1 to jedan red sluznicu, drugi ostale naslage. Ureteralna
i vesicalna sonda su ostavljene. Peritonetim .prišiven vagini, ligamentum lat. spojen
šavi. Jodoformovim gazeom drainira vaghiu do mjesta., gdje ureter ulazi u mjehur. Kroz
vaginu se nije ciedila nijedna. kapljica 'mokraće. 6-ti dan izvadio je ureteralnu, a 8-mi vesicalnu
sondu. Bolestnica iza.šla je 20./8.
.
.. H.· Delagniere (MMJ). Totalna abdominalna cagt;racija za izvadjanje lake i
posvemašnje exstirpacije papillarnih . cysta u širokih ligamentih. ra exstirpacija je kadkada
veoma težka, a kadkada nemoguća za izvesti. Potežkoća sastoji se u izrezavanju
vegetacija cyste ne samo medju listovi lig. lat., nego i izpod peritooeja zdjelice, a sprieda
medju matericom i mjehurom. Ureteri, mjehur, uterus jesu tako. rekući prištinuti medju
cystovnimi produljenimi dielovi na način, da se posvemašnja exstirpacija čini nemogućom.
Uterus valja podići i enucleaciju izvesti odozgo dolje. Otvoriti treba široka ligameota, pa
se znade s koje je strane cysta; ništa sada nije jednostavnije nego odljuMiti peritonenm
zdjelice, strpljivo enucleirati papillarnu cystu i sva njezina produljenja. Približujući se
mjehuru i ureterom, valja opreznost podvostručiti. To je radikalna operacija i nije baš
tako težka.
Bouilly. Prognoza vegetativnih cysta ovarija. Obzirom na opažanja vei ' ikoga broja
mogao je opažati ovu bolest u raznih stupnjevih; slučajeve, gdje je ovarium pokrit malenimi,
čupastimi vegetacijami i postepeno takove, gdje je cieli abdomen velikimi masami izpunjen.
Narav bolesti je bez obzira na veličinu tih proizvoda uviek ista. Klinički ima donekle
jedan znak;, koji govori za razprostranjenje: ascites, koji je reć bi vodioc za upoznaju
diagnoze u nekih slučajevih, gdje tumor nije osobito pristupan. Nikakav znak, pače ni mikroskopsk:o
iztraživnje ne. pruža izviestoost o benignitetu ili malignitetu tumora i prognoza.
U iBtinu . ne stoj i U savezu S dobom tumora U utrobi. U istinu se takvi tumori razširuju
dosta polako. Kada je potreba radi maloga tumora intervenirati, može se reći, da
. je prognoza dobra ; protivno je, kada se tumor već znatno razširio. Od g. 1896. operirao
je 39 veget. ovarialnih cysta, 17 bolestnica umrlo je više manje. brzo, 22 su preživjele i
20 od ovih se moglo opažavati. Od tih 20 je 7 izliečenja konstatovano, jedno datira od
5 god. 3 mjeseca, i jedno od 3 god. i 10 mjeseca. Radilo se o 6 dobro lokalizovanih tumora,
samo u l slučaju bile su vegetacije veoma razširene. Od 13 drugih spominje samo
2, · kod kojih je morao 2 puta operirati, a bolestnice su nakon druge intervencije posve
ozdravila ;: jeqan slučaj je morao sukcesivno 3 put operirati, bolestnica je umrla 4 godine
poslije operacij e uslied occluzije crieva.
H. Delageniere. O odnošaju appendicitida k afekcijam, adnexa. Appendicitis
nastaje . kod žena često uslied bolesti adnexa. Ona se stvara često pod predominirajućimi
symptomi salpingitide. Za vrieme operacije može se ta bolest i mimoići obzirom na disproporciju
bolesti adoexa, osobito ako su ove gnojne. Ta vrst appendicitide sačinjav;t posebnu,
b(,llest, od koje se poviest ima razlikovati od obične appendicitide. Nj u se može
diagnosticirati ili više manje predmievati i u tom slučaju zabtieva ona radikalnu intervenciju,
ne samo . radi liečenja bolesti adnexa, nego ti1kodjer, da se izvede reiiekcija appendixa,:
koji je glavni uzrok neuspjeha operacije, opažanih iza jednostavne castracije. Za ovu
kombiniranu operaciju je abdominalni put najshodniji. jer lako dozvoljava pregledbu
appendixa i njegovu resekciju. Tečajem bolesti nije izključeno naići na razboljevanje adne:x:a,
koja nadmašuju desnu stranu ili su pako na tu stranu ograničena.
(Po "La semaine . medicale".)
F. Gundrum (Križevci).
L i s t . a. k .
Put u ·Rusku
prigodom XII. medju-narodnoga liečničkoga kongresa ·u Moslcvi god. 1897.
Putopisna crtica, piše dr. Gj. Rihtarić, gr. kot. lieč!iik u Zagrebu.
tNastavak.)
Put od Varšave preko Bresta i Smoleuskoga do Moskve, karakteriše samo velika
daljina, koja bi mi sigruo veoma neugodnom bila, da mi nije vrieme prošlo u ugodnom
razgovoru i šali s prijatelji, s kojimi sam imao sreću zajedno u jednom coupeju se voziti.
Okolina je silna ravnica, nepregledne oranice, polja, izmieojujući so velikimi ploštinami
pokritimi šika1jem, samo kadkada po koja briestova šuma. Gradovi Brest, Minsk i
Smolensk leže dosta udaljeno od željezničke postaje, te ih tako rekući nismo niti vidjeli.
Bijaše dana 17. kolovoza u 2 sata po podne, kada nam se iz daljine zacaklilo pred očima
silno svjetlo, odraz žarkoga sunca s kupule crkve spasitelja Hrista. prvi znak, da se približujemo
svetoj varoši Rusa - bieloj Moskvi .
Čudno čuvstvo sve nas obuze. Pogled bijaše bajan, jerbo je sunce, kao da nas želi
očarati, svoje sjajne zrake punom jakosti naperilo na sve zlatne tornjeve, koji se odražavabu
sjajnim svjetlom. Dugo promatraslilo tu čarobnu igru božje naravi i umjetničkoga
bogatstva, dok se sve više ne primakosmo "bielim zidinam" silne varoši. Vlak dojuri u
stanicu, a mi da ćemo izaći. Članovi. odbora za stanove unilaze u kola, pitaju došljake da
li su obskrbljeni stanovi, pa ako ne, upućuju ih na dotične odbore, koji su bili po četiri
jezika razdieljeni : njemački, francezki, englezki i talijanski. Od pu tim se u odio njemački,
gdje sam tražio stan s. dva kreveta, bud u hotelu, bud u privatnoj kuĆi. Kako su bile u
hotelih sve malene sobe razgrabljene, a preostale samo skupe, zadovoljih se stanom u privatnoj
kući uz cienu od 3 rublja na dan. Prva mi neprilika bila s .izvozčikom" (vozač
jednoprežac), kojemu predadoh cedulju moga stana, a on ne zna pročitati, a pročitavši mu
ja, on me ne razumije. U prvi čas ne pojmih, nu poslije mi bude raztumačeno. Kuće se
tamo ne zovu po brojevih, već po vlastnicih, a kako je bio na mojoj cedulji napisan samo
broj i ulica, to me vozač nij e razumio. Poslije velikih dogovora i pomoću .gorodova"
(stražara) podje mi za rukom naći odredjeni stan. Došavši u nj, dočeka me gazda, pozdravi
najprije "po rusku", a kada mu odgovorim onako kajkavski kako umjeh, malo me
razumio, ali započe odmah liepom niemštinom da s menom razgovara. Bio sam sav sretan,
da mi se desilo naći čovjeka, s kojim mogu barem razgovarati, a i opitati se za mj estne
odnošaj e. Pogodivši s njim za tri rublja stan, podvorbu i zajutrak upitam ga za sastajalište
kongresista, u kojem ima•loh sastanak s prijatelji dri Miillerom; Nikolajevićem
i Stroh alom, da podjemo zajedno na večeru. Gazda je bio tako ljubezan; te me
sam odveo do mjesta, gdje se nalazi velika jašiona, u kojoj je bilo odredjeno mjesto za
sastajanje kongresista. Zahvalivši mu se podjoh unutra, gdje je već množina došljaka bila
sakupljena, gdje se stari znanci iz raznih strana svieta opet poslije davnoga nevidjenja
pozdravljaju i grle, gdje se opet novi traže, da se u onoj množini n:e izgube.
Tako sam i ja tražeći svoje prijatelje našao svoje suputnike, te poslije kratka pregledavanja
prodjemo malo gradom, a onda jošte neuki ulicalil, a i običajem podjemo u
hOtel Berlin na večeru, u kojem je po Baedekeru dobro jelo i nJemačka podvorba, nu to
smo dobro platili. Naskoro podjemo na počinak, da se opet u 9 sati sastanemo u maneži
(tako se zvalo sastajalište), da pregledamo grt.d. U jutro se probudim i pogledam na sat,
pa vidim, daje 7 sati. Pomislim treba ustati, obučeni se i zamolim dvorkinju, da mi donese
zajutrak, što . ona i učini, čudeći · se, što ja tako rano ustajem. Podjem na ulicu, nu
tamo na moje čud,o sve mrtvo. Samo kadkada prolazi koji pekarski dječko, noseći pecivo
ili mesarska kola l sa mesom. gdjegdje se vidi koji pometač, a ostalo sve muklo i tiho. Dućani
su zatvoreni, svuda grobmi tišina, a po mo3kovskom je satu već 1/28 na mojem po
zagrebačkom vremenu doduše tek '/,5. Lutah okolo, te u 9 sati podjoh u· manežu, da se
prija vim kai(kongresista, da dignem znakove i knjige, a uj edno i programe za svečanosti.