29.01.2015 Views

1898. godina

1898. godina

1898. godina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

112 Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> Br . . 4.<br />

Br. 4. Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> 113<br />

artefakt. Do toga uvjerenja dolazim najprvo, kad motrim sliku, koja prikazuje<br />

tobožnje cilije spermacija.<br />

Nu ne samo, da se spermacije i homologne konidij e nekih gljiva,<br />

dakle<br />

Mullerove protospore, morfoložki prikazuju kao bakterije, on ih ravno smatra<br />

matičnimi stanicami bakterij a i tvrdi, da od nj ih u kulturah ravno<br />

proizlaze bakterije i to ili direktnim dielenj em ili od prije spomen<br />

u t i h p a l e o s p o r a. Prvi način postanja bakterija zove M u l l er pr o t o­<br />

genim, a potonji paleogenim. On je spermacije i homologne konidije<br />

dakako zajedno s plodišti (piknidiji) različnih gljiva sakupljao, spravljao ih ili<br />

suhe kao herbarni materijal ili ih metao u glycerin. Ovako sahranj en<br />

materijal mogao je godine 1 godine čuvati, a ako je onda od nj ega pravio<br />

kulture na bakterijskih hrani lih, od kojih mu je najbolje služio k i s e l i m o­<br />

kraćni agar, redovno je vidio, tvrdi, kako su se od tih konidija ravno<br />

raz v i l e bakterije. Od konidUa stanovite gljivine vrste dobio je barem jedan,<br />

dva ili više bakterijskih oblika, ali uviek jednaka, a svaki takov oblik odgovarao<br />

bi točno ovoj ili onoj bakterijskoj vrsti u smislu današnje bakteriologije. Odatle<br />

se dakle jasno razabire, da bakterije po tome ne mogu biti samostalna bi0a,<br />

nego da su tek članovi u razvoju drugih vegetabilnih bića, na ime gljiva. Pojam<br />

"prirooslovne vrste" na bakterije se dakle ne da više aplicirati, pak ih poradi<br />

toga M u l ler zove samo b a k ter i j s k i m i v ar i e t i stanovite giji vlje vrste. Sve<br />

pak od jedne glj ivje vrste kulturom dobivene take varijetete odgovaraju zajerl.no<br />

kao jedna vrsta rodu (genusu) dotične gljive. Bakterije dobivene kulturom od<br />

gljivin,ih konidija zove M u l ler "mono bij i" ("monobium") ; pojedine vrste<br />

monobija dobivaju ime po rodu gljive,<br />

glj ive označuj e varijetet bakterije.<br />

od koje potječu, dočim vrsta dotične<br />

Navesti ću konkretnih primjera, da stvar<br />

bude jasnijom : u lišću javora (Acer) živi gljiva nametnica, kojoj je naučno ime<br />

Rhytisma acerinum, a u lišću različnih vrba (Salix) slična nametnica, koja se<br />

zove Rhytisma salicinum. Od spermacija (konidija) jedne i druge gljive dadu se,<br />

tvrdi M ii l ler, konstantno odgojiti specifične bakterije, i to od prve vrste Monobium<br />

Rhytismatis var. acerinum, a od potonje M. Rh. var. salicinum. Jedan<br />

i drugi monobij dolazi u dva oblika (Wacbsformen), na ime kao baciH i kao<br />

bakterij . Hoće li se od trusa stanovite glj ive razviti nj ezin monobij ll formi jednoj<br />

ili drugoj, visi gotovo o volji kultivatorovoj, na ime o tome, kakvom metodom<br />

kulture će udariti.<br />

S medicinske bi strane radnja M il li er o v a<br />

u prvom redu poradi toga<br />

bila zanimljiva i od velikoga zamašaja, što allktor tvrdi, da bakterije n ob0e,<br />

dakle i naše pathogene vrste potječu od viših glj iva. Ja 0u se poradi toga<br />

na ovu točku malko osvrnuti.<br />

Pisac veli primjerice, da je od spennacija triju Rhytisma-vrsta, od kojih<br />

jedna (R. acerinum) živi nametnički u lišću javora, a drug·e dvie (R. salicinnm<br />

i R. symmetricum) u liMn vrba, redovno dolJio u kulturi bakterije, koje prema<br />

spomenutoj nomenklaturi zove : Mono b. Rh. v. acerinum, M. Rh. v. salicinum,<br />

M. Rh. v. symmetncum, i koje u mnogom pogledu odgovaraju Mesentricus­<br />

'1' e t a n u s grupi, pak mu je više nego vj erojatno, da B a e. feta n i i nj egovi<br />

pathogeni rodjaci, naime B a e. Ch a n v o e i (Rauschbrand) i B a e. o e d e m a t.<br />

m a l i g n i ravno potječu od po men utih gljiva.<br />

Ocl . dviju drugih nametničkih<br />

gljiva na ime od P o l y s t i g m a rubru m, koja živi ll lišću pitome šljive, i od<br />

P. o e h r a e e u m, koja živi u lišću sremse (Pr unus Pad us), dobio je bakterije<br />

iz grupe Fluorescentes, naime Monob. Polyst. var. rubr. i Monob. Polyst. v.<br />

ochrac., napose bakterije,<br />

koje se slažu s Bacterium fl ll orescens L ehm<br />

a n n i N e u m a n n, a budu0i da je taj bakterij sj egurno identičan s B act<br />

e r i u m p y o e yane u m L e h m. i N e u m., bila bi dakle gljiva Polystigma<br />

prava mjka toga pathogenoga mikroba.<br />

Još interesantnija je nametnička glj iva Dothidella Ulmi, koja parazitira<br />

u liš0u briesta. Od nj ezinih je konidija M ii l ler odgojio mono bij, na ime<br />

Monob. Dothidellae v. Ulmi, u dvih f01·mah, na ime u formi mikrococca i u<br />

formi vibrijona. Za mikrococca, tvrdi M td l er, izpostavilo se je, da je a b s o­<br />

Jutno identičan s gonococeom, dočim je vibrijon u velike sličio onome<br />

k o l e r e. Za absolutni identitet od<br />

briestova nametnika dobivenih mikrococca<br />

s budioci gonorrhoeae i očinje blenorrhoeae govori navod auktorov,<br />

da mu je<br />

uspjela tripper-infekeija, dok je rnikrococce metnuo u ušće urethrae<br />

hominis. Mikroskopski preparat se kreta odgovarao je pod puno, veli M u ller,<br />

poznatoj slici, koju nam prikazuje gonorrhoea.<br />

Ovome die! u M ii l ler o v e radnje, koji specijalno tvrdi postanje spomenutih<br />

pathogenih bakterija, moram dodati nekoliko primjetaba. Najprije glede<br />

Tetanus-grupe nekoliko rieči. Ne da se poreći, da Mullerove slike odgovaraju<br />

mikrobom te grupe, a tako i nj egove kultunl.e slike.<br />

Kako je Bac. tetani ll<br />

prirodi razširen u tlu, u sienu, ll prašini itd., mogao bi čovjek dopustiti, da<br />

ga je auktor sbilja izolirao iz svoga herbarnoga materijala i da je pao u bludnju,<br />

držeći, da se je razvio od Rhytisma-spermacija.<br />

Absolutni do kaz medjutim, da<br />

je sbilja imao budioca tetana pred sobom, imao je auktor pružiti infekcijoznimi<br />

pokusi ; ima dosta za to prikladnih životinja (konj , zamorče, miš itd.). 'l'aki<br />

dokazni postupak nije pro veden. Nije proveden ni za "Rauschbrand", a niti za<br />

bacili a maligno g oedema. N e može se dakle nikomu zamjeriti, ako pored takih<br />

obstojnosti ostane skeptik.<br />

Dokaz, da se je od spermacija gljive Polystigma razvio Bact. fluorescens,<br />

odnosno s nj ime identičan Bact. pyocyaneum, nije takodjer ničim pružen. Zašto<br />

i tu nije učinjen infekcijozni pokus Ja ne sumnjam, da je M ii ller na hranil u<br />

dobio - dakako sa svim akcidentelno, a ne od spermacija - kakoga zastupnika<br />

iz grupe ":b'luorescentes", čiji su članovi u prirodi gotovo ubikvitorno dolaze,<br />

ali da je to bio baš "Pyocyaneus", ne vj erujem, jer se M u l ler o v i podatci<br />

ne sl a: u pod puno sa L e h m a n n-N e u m a n n o v o m vrlo detaljnom diagnozom,<br />

prem se ne da poreći neka sličnost, kako se u obće svuda razabira, da<br />

je M ti l ler obilno crpao koli iz atlasa, toli iz teksta dj ela L e h m an n - N e u­<br />

mannova.<br />

Što se njzad gonococca tiče, koji je navodno dobiven od konidija gljive<br />

Dothidella Ulmi, stvar stoji u toliko povoljnije i kritici donekle veže ruke, jer<br />

su zabilježeni uspjeli infekcijozni pokusi s odgojenim materijalom. Da<br />

toga nije, nitko živ ne bi trebao vjerovati, da je Muller u istinu imao u ruci<br />

gonococce; jer auktor sam priznaje, da su njegovi mikrococci u velike sličili<br />

Fliiggeovu Microc. candicans, koji je svuda vanredno obični mikrob,<br />

odnosno P a s s e t o v u S t a p h y l.<br />

e e r e u s a l b u s, koji je candicansu sasvim

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!