1898. godina

64
Liečnički Viestnik 1898. Br. 2.
Br. 2. Liečnički Viestnik 1898. . 65
S. osvjedočio se je, da je vinski ocat izvrstno sredstvo proti gore navedenoj intoxikaciji.
J edna mlada djevojka, popivši neizvjestnu količini.i carbo love kiseline, pala je u duboki
coma i postala je cyanotična; bilo se jedva osjećalo, a dah iz usta odavao carbolov
mil'is. S. uštrcao je pod kožu O·OOI strycbnina, te je želudac izprao octom i vodom aa
part. aeq., a poslije mlakom vodom . .Nakon toga je pomoću želudačne sonde spustio u
želudac 150·0 mlieka i 30·0 cognaca, koja je smjesa ostala u želudcu. Kratko vrieme iza
toga došla je bolestnica k sviesti, te je mogla govoriti, nekoliko dana bijaše mokraća
crvenkasta. Bolestnica je sasvim ozdravila.
Gundrum (Križevci).
Iz stranih listova.
S. Erben. Ischias scoliotica. (Beitrage z. klin. Medicin u. Chirurgie 1897. sv. 16.)
Na temelju 63 točno motrenih slučajeva, nadalje na temelju anatomskog iztraživanja
ocienjuje E. do sada natale pokušaje, kako da valja tumačiti tu bolest. On dolazi do zaključka,
da je kod svih teorija glavna i načelna misao, da je povod izkrivljenja kralježnoga
stupa nastojanje, da se · čuva oboljeli dio organa i da jedna teorija ne tumači sve slučajeve,
da pronadjene varijncije izkrivljenja kralježnoga stupa i njegovi popratni symptom i stoj e
u savezu s raznom lokalizacijom živčanoga obolj enja (boli), a od toga da zavisi, da se u
jednom slučaj u taj , u drugom slučaju opet koji drugi dio tiela čuva od pritiska. R.
W. Lu n i n. Slučaj ecch·inococca pluća. tMedicinskoe obozrenie 1896. br. 21.)
39 god. bolestnik, koji se tuži na suhi hšalj i boli u desnih prsih, pružao je pojave
exsudativne pleuritide: muklinu u pazušnoj prugi od 5. rebra i straga izpod kuta
lopatice, te n11 odnosnih mjestih oslal>ljelo disRnje, suho čagrtanj e i pomanjkanje pectoralnoga
fremita. Tjel. toplota normalna. Pokusnom pnnkcijom nije se našlo tekućine. Diagnoza
se je istom ustanovila, kn da je bolestnik izkašljao uekoliko ecchinococcovih mj ehurića.
H. Sm ith. Odt1·gnuta in vm·tim·na matemica. Ozdmvljenje. (Brit. med. Journal,
1897 June 12.)
Žena je rodila pod vežom dozvana primalja Rpremila ju je u krevet i opazila, da
joj iz spoloviht viri tumor. Mislila, da je to glava drugoga djeteta, te vukla na njem
s;. ·sata, dok ga nije iztrgnula. S. je ustanovio. da je odtrgnuti dio invertirana maternica
s ligament. lat. i tubom jedne strane. Bol. bila je u shockn, krvarenje slabo. Kod pretrage
ćutilo se je crieva, maternica je manjkala. Tamponada rodnice, ozdravljenje. Kod pretra-
Č.
živanja iza 3 mjeseca bila je rodnica sliepa vreća.
Književne viesti.
Zagreb godine ·1896. Izvješće gradskoga poglavarstva o sveobćoj upravi slob.
i kr. glavnoga grada Zagreba. Zagreb 1897 .
. Iz ovoga veoma zanimivog izvješća, koj e je izašlo koncem g. 1897. vadimo sliedeće
pod11tke o zdravstvu grada Zagreba.
Spominjemo iz rada i dj elovanja gr. zastupstva, da je ono u svojoj skupštini od
14. prosinca 1896. prihvatilo ponudu ugarske redodržave milosrdne braće, kojom se je ista
izjavila spremnom odstupiti gradskoj obćini sgradu sadanje svoje bolnice uz odštetu od
350.000 for., a uz uvjet, da ista redodržava na vlastitom zemljištu, ali najdulje n roku od
2 godine dana iza podpisa odnosnoga kupoprodajnog ugovora sagradi novu bolnicu s najmanje
600 postelja. Time se je izpunila davna želja stanovničtva .glavnoga grada, a svakako
će izvedba toga zaključka veoma povoljno djelovati na zdravstvene odnošaje i razvoj onoga
diela grada. ·
Kod gradskoga poglavarstva slnžbovalo je ovo zdravstveno osoblje: l gradski fizik,
4 kotarska liečnika, 2 veterinara i 3 · gradske primalje. Koncem god. 1896. bilo je u gradu
,Zagrebu civilnih liečnika 39, ranarnika 4, veterinara 3, ljekarna 9, primalja 47.
Ci ep ljeno je 972 (967 dobrim uspjehom, 5 bez uspjeha), a dociepljeno 839 (586 dobrim
uspjehom, 196 bez uspjeha, 57 nepoznata uspjeha, Jer nije došlo n pregledan je} ; .neciep-
·
·
ljeno ostalo 90, nedociepljeno 54 osobe.
.
PrHjepčivih bolesti prijavljeno je 1167 slučaja, od ovih je ozdravilo 1058, umrlo 80,
11 preost11lo :koncem godine 29. Najviše je· bilo morbi!Ia 625 (ozdr. 619, umrlo 57, ·preostalo
1}, zatim diphtherije 297 (250, 44, 3), typha 61 (47, 14, O}, erysipela 60 (57, 3, 0),
Hcarlatine 40 (31, 7, 2}, varicelle 34 .(24, O, 10), pertussis 21 (12, O, 9), dysenterije 16 (13,
H, .0•, variole. 9 ·(4, 3, 2}, sepsis puerperalis 4 (1, l, 2).
U zagrebačkih bolnicah liečeno je u svemu 12.6!>8 bolestnika, a od ovih je od pušteno
ir.liečeno 7909, poboljl!ano 1459, neizliečeno 1107, umrlo 654, preostalo· koncem godine
1005, dočim ostatak od 524 odpadn na unutarnja premještanja po odjelih. Po bolnicah
dieli se broj obskrbljenih bolestnika ovako : a) javna oMa bolnica milosrdnih sest:na: 5154,
b) javna {)bća bolnica milosr. braće 5351, e) e. i kr. posadna bolnica br. 23 2042 bolestnika.
. .Na skupnom groblju na Mirogoju pokopano je tečajem god. 1896 n svem 1613
mrtvaca i to 1479 katolika, 70 pravoslavnih, 12 protestanta i !)2 izraelićana.
Statistiku miene žiteljstva obradio je kr. zem. statistički ured, te nam pruža množinu
zanimivih ·podataka, :nu radi pomanjkanja prostora moramo uputiti na original, te
vadimo samo glavno. Tečaje·m godine· 1896. rodilo se u Zagrebu u svemu 1732 dj ece i to
žive 1647 .(m. !'15, ž. 832), a mrtve 85 (ni. 55, ž. 30). Od ukupnoga brja bilo je zakonske
dj ece 1117, a nezakonske 615. Najviše poroda bilo je u ožujku (1711, a rinj manj e u lipnj u
(129). Blizanaca bilo je 27 slučaja i to dva dječaka 5 slučaja, jedan dj ečak i jedna djevojčica
14 slučaja, dvie dj evojčice 8 slučaja. Od ove se djece živo rodilo 52, a mrtvo 2.
· Veori:ia je pomno obradjen pomor u raznih .kombinacijah glede dobe, pripadnosti ,
vjeroizpoviesti, stališa, zanimanja, po mj eseci h godine i predjelu grada. U svemu je umrlo
1558 osoba, i to 834 m.; a 724 ž., 1161 domaćih i 397 stranih. Žalostno nas se dojim ije,
kada čitamo, 'da je u gradu, gdje je dosta liečnika, bolo valo i .umrlo 413 ·osoba bez liečničke
pomoći, što kod ukupnoga pomora od 1558 osoba čini zamaŠni postotak od 26·5'' '0 ,
dakle preko jedne četvrtine. Najviše slučajeva smrti bilo je u travnju (183), a najmanje ·u
lipnju (107). Djece do 5. godine umrlo je 557, i to najviše u l. mjesecu (lf>3). U privatnih
stanovih umrlo je 848, a u javnih zavodih 710 (bolnica braće 276, sestara il67, ostali javni
zavodi' 67). Velika skrižaljka pokazuje nam pomor po uzrocih smrti, te po spolu i pripad·
nosti. Umrlo je L od foetalnih bolesti 47 (m. 26, ž. 21), 2. infekcioznih bolesti 137 (69 in.,
()8 ž., a domaćih 102, stranih 35),· 3. obćih bolesti 125 (m. 62, ž. 63 ; d. 106, s. 19), · 4. tuberculoze
372 (m. 191, ž. 181 ; d. 253, s. 119), 5. malignih novotvorina 102 (m. 46, ž. 56 ;
d. 50, s; 52), 6. bolesti živčevlja 145 (m. 84, ž. 61 ; d. 105, s. 40), 7. bolesti ušiju l i. s.,
8. bolesti disala · (bez tuberculoze) 267 (m. 144, ž. 123 ; d. 219, s. 48), 9. bolesti srdca i
žila 95 (m. 54, ž. 41 ; d. 64, s. 31), 10, bolesti probavila 170 (m. 100, ž. 70j d. 144, R. 26),
11. bolesti močila 38 (m. 24, ž. 14; d. 20, s. 18), 12. bolesti spolovila 4 m. d., 13. bolestL
trudnih i rodilja 5 (3 d., 2 ll.), 14. bolesti mišićja i kostiju 3 d ž., 15. bolesti kože 10
(4 m., 6 ž. j 7 d. 3 s.), 16. otrovanja 2 (l alkoholizam m. d., l lyssa d. m.), 17. silovite
smrti 35 (25 m., 10 ž. ; 32 d., 3 s.), samoubojstva bilo je 20, ubojstva 4, smrti nesrećom ll.
Od glavnijih vrsti uzroka smrti iztičemo još sliedeće : najviše smti od infekcioznih bolesti
bilo je u ožujku (25), a najmanje u srpnju i kolovozu (5) ; od tuberculoze najviše u studenom
(16), a najmanje u 'kolovozu (4); od bolesti disala najviše u travnju (51), a najmanje
u lipnju (5) j od bolesti probavila najviše u kolovozu (30), a najmanje u veljači ,
ožujku i svibnju (7).
Meteorologijska opažanja za g. 1896. priobćuje profesor dr. A. M o h or o vi č i ć, te
iz njih vidimo, da je poprečna godišnja temperatura bila · za 0·60 niža od 1iormalne (11·1").
Zima •.pros. 1895. sieč. i velj. 1896.) bila je.za 1'6° hladnija od normalne (0'7°), proljeće
za 0·5° hladnije . od normalnoga, ljeto za 1·1" hladnije od normalrioga (21·9"), a jesen za
0·4° toplija od normalnoga (11"5°). Najviša poprečna toplota bila je u srpnju 21•5°, a najni
u siečnju - 4·1". Najtopliji dan bio je 29./7, 32·1°; a najhladniji 13:/1. - 11'2''. Tlak
zraka bio je .poprečno za 0·8 .mm. nad normalom (747·86 mm.). Najviši :tlak bio 30./1.
769 mm .. a najniži . 15./12. 728·6 mm. Ukupna množina oborine bila je za 86 mm. manja
od normalne, ali ukupni broj .dana. s oborinom za 37 prevelik. Abnormalna je bila kiša u
kolovozu . sa 206·4 mm. (131 mm. nad normalom), u rujnu je bila normalna, a u svih ostalih
mjesecih. izpod normala. Broj .dana s oborinom bio je u veljači, ožujku i travnju izpod
normala; ·a '.li svih ostalih nad normalom.