Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
62 Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> Br. 2.<br />
Listak.<br />
Put u Rusku<br />
P,rigodom XII. medjunarodnoga liečničkoga lcongnsa u Mosk-vi god. 1897.<br />
Putopisna crtica, piše dr. Gj. Rihtarić, gr. kot. liečnik u Zagrebu.<br />
Uvjeren sam, da će mnogi od čitatelja biti veoma nezadovoljan ovim mojim opisom<br />
o Ruskoj, a to će biti u prvom redu oni prijatelji i kolege, koji su sa mnom dielili sreću,<br />
da :vide ovo silno carstvo. Oni će biti nezadovoljni zato, jer mi pero ne dosiže sbilje, jer<br />
ṃi duh . ne ima takova poleta, da bih mogao sve tako točno i liepo opisati, kako je<br />
božja narav i umjetna ruka stvorila. Neka oni prime to uvjerenje, rla mi bijaše najljepša<br />
nakana, ako i uspjeh ne najbolji.<br />
. Pomisao pohititi' u onaj daleki i veliki sviet, kojega mi možda nikada ne bi moguće<br />
bilo vidjeti pod tako pogodnimi okolnostmi, ponukala je mene - a sigurno i mnoge od<br />
štovanih kolega - te se odvažismo na tako daleki put. Na nagovor mojega vrlo cienjenoga<br />
prijatelja i dugogodišnjega primara veleuč. g. dra. K o s ir n i k a, odlučih se ja š njime<br />
u zajednici na taj daleki i naporni put, koji će mi sigurno za cieloga mojega života nezaboravnim<br />
ostati. Odmah primjećujem, istina i bog put je naporan, ali čovjek sve napore<br />
zaboravlja, kada vidi, kako mu se oni liepo nagradjuju. Prije ipak nego predjem na sam<br />
opis toga puta, moram da napomenem, da je liečnički sbor kraljevina Hrvatske i Slavonije,<br />
primivši poziv centralnog odbora, da sudjeluje kod toga kongresa s najvećom pripravnošću<br />
se tom ljubeznom pozivu odazvao, te izabrao iz' svoje sredine veleuč. g. dra. L.<br />
Rak o v ea, svojega vrlo zaslužnoga predsjednika, da ga tamo zastupa kao samostalno tielo.<br />
Kada je veleuč. g. predjednik bio zapriečen poći na put, umolio je dugogodišnjega člana istoga<br />
s bora dra. I. K o s irni ka, da on tu čast preuzme, i ondje liečnički s bor zastupa. Tako je i<br />
bilo. - Uj edno mi je spomenuti, da je ci el u korespondencij u, a i dobavu karata, preuzeo<br />
sam gosp. predsjednik, kojega u tom ide velika hvala. Ne ću se možda ogriešiti, ako u<br />
ime svih svojih suputnika iz Hrvatf!ke, Slavonije i Dalmacije izrečem na ovom mjestu<br />
nAjljepšu hvalu visokoj ruskoj vladi, koja je svojom velikom požrtvovnošću pripravnom<br />
se pokazala, podati bezplatnu kartu I. razreda od granice do Moskve i natrag na granicu,<br />
prema zahtjevom pojedinaca. Tako je jedan dio putnika putovao preko Lavova - Volocziske<br />
i Kijeva u Moskvu, dočim drugi preko Beča ili Pešte na Granicu - Varšavu -<br />
Moskvu i natrag. - Dana 9. kolovoza, od pu tih se s prijateljem drom. K o s i r n i k o m<br />
put Pešte. Ovdje ostasmo jedan dan, jerbo nam je valjalo dati vidirati po ruskom konzulatu<br />
naše putnice. Obavivši i to, i promienivši novac u rublje, odputismo se preko<br />
Rutke, Hatvana i Oderberga najprije u Krakov, da si uz put pogledamo i ovo srdce<br />
austrijske Poljske. Sani put od Pešte do Oderberga imade tolikih ljepota, da bih se<br />
ogriešio, kad ih u svojem opisu spomenuo 'ue bih. Dio željeznice Rutka - Oderberg<br />
proteže se po okrajcih Karpat.a, te se u mnogom može prispodobiti liepom Semmeringu.<br />
Tuj je vječna miena bajne naravi, kroz koju je umjetna ruka na visoke visočine popela<br />
parni stroj. Uz postepeno, ali. dosta žurno dizanje briegova dolazi se na sve veći vrhunac,<br />
te napokon na najviu točku, odkuda f!e opet spušta u silnu ravnicu Oderberga. Penjući<br />
se na visočinu s desne su strane nepregledne gole stieue visokih pećina, na kojih samo<br />
gdje koja jela diže svoj vrh ponosno nebu pod oblake ; dočim s lieve strane, u dubokoj<br />
dubini bujne su livade, zelene ravnice, po kojih teku potočići i rieke, niču gradići bud<br />
selca, jedno uz drugo. Na ovih milinah naravi oko upravo sladku hranu uživa. Na tom je<br />
putu Kremnitz jedna od najljepših i najznamenitijih točka. Kremnitz je mjesto od 8000<br />
duša, te leži u kotlini, nad kojom se u visokoj visočini ovija željeznička pruga. li te kotline<br />
proviruju visoki dimnjaci kovnice srebrnog i zlatnog novca. Ostavivši mjesto, dolazi<br />
se skoro do najvillega vrhunca željezničke pruge. Sad se otvara vidik na nedogledne ravnice,<br />
u .kojih leži Oderberg, mjesto šlezke i austrijske granice. Oderberg je oveće mjesto,<br />
ali veoma zanimiva postaja, pošto je kao granica Njemačke veoma živahna. Tu se vidi<br />
raznih financijalnih činovnika, policista, željezničkih službenika, agenata za mienjanje -<br />
novca i t. d.<br />
Br. 2. Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> 63<br />
---·- -·.·-·-·-·--··· ·-·--- - - -----····- - -·-<br />
Poslije kratke stanke odputismo se u Krakov. Ovo mj esto mogao bih nekim pravom<br />
nazvati prelaznom postajom iz jednoga kraja svieta u drugi. Običaji, koji u nas vladaju,<br />
što se tiće dnevnoga života,mienjaj u se već više na rusku. Sgrade odalečuju se od naših<br />
Hlogova, već se više približuju starom bizantinskom stilu. Krovovi jednaki, sgrade visoke, uzke.<br />
Ulice dosta uzke, osim modernih, koje su široke, ali uz to ipak zadržavaju svoj starinski<br />
slog. Ulice popločane su velikim kamenjem t. zv. mačjimi glavami. Čistoća je dosta velika.<br />
Prvo što svakom strancu veoma u oči pada, jest osbiljan sviet, velika mirnoća. Tuj<br />
ne ima kavana, ne ima onog bučnog i burnog života, kojem smo mi južnjaci priučeni.<br />
Grad sam po sebi je dosta liep, imade oko 80.000 duša. U sredini grada, na velikom trgu,<br />
vidiš t. zv. S n k i e n i e e (suknare). Na prvi pogled čini ti se. to mora biti gradska vieć·<br />
nica. Ista je u podpuno gotskom slogn gradjena, jednf>katna agrada, u prizemlju nalaze<br />
se prolazni hodnici, u kojih imade svakovrstuih dućana, najviše suknene robe i posudja,<br />
koje se u veliko prodaje, dočim se živež u istih ne trži. S južne strane istoga ti.·ga nalazi<br />
Re crkva sv. Marije, sa r.apadne strane vrata. sv. Florijana, s istočne i sjeverne strane privatne<br />
sgrade i veliki hoteli. Sa sredine toga trga pada ti n oči na visokom brežuljku<br />
veliki i liepo ured jeni starinski grad. To je bivši carski dvor t. j. W aw e l s katedralnom<br />
crkvom. Ovaj grad opasan je velikimi zidovi, gradjen je u formi tvrdjave. U ovoj sgradi<br />
smještena je sada vojnička posada, najviše artilerije, i vojnička bolnica. Jedna od najveće<br />
znamenitosti u tom dvoru jest bez dvojbe katedralna crkva, s grobom sv. S t a n i s l a v a,<br />
grobovi poljskih kraljeva, te glasovitim žrtvenikom iz suha srebra, od umjetnika Veita<br />
St wosza.<br />
Krakov posjeduje liepo, moderno kazalište, liepo veliko sveučilište, obkoljeno krasnom<br />
bašćom, veliki i glasoviti muzej O z ar t ory s k i M u s e e, zatim glasoviti samostan<br />
K l a s t o r n a Z w i e r z y n e u, te izvan grada omiljelo izletište Krakovljana K o p i e e<br />
K o § e i u s z k i.<br />
Toliko ssmo letimice spominjem o Krakovu, u kojem probavismo dan i noć. Iza<br />
toga odputismo se na granicu.<br />
(Nastavit će se.)<br />
Therapeutičr1e crtice.<br />
M. Jonnescu. Liečenje glauconHt obost1·ano-m resekcijom gm·njega V'ratnoga ganql-ija.<br />
(La semaine medicale 1897. Nro. 48.)<br />
J. veli, od kada je on prvi proizveo objest.ranu resekciju cervicalnoga diela sympa·<br />
thičnoga živca kod exophthalma i padavice, ela je tražio novu aplikaciju ove operacije<br />
i misli, da ju je našao liečeći glaucom. Dne l. listopada izveo je gore navedenu resekcijn<br />
kod jednoga 50-godišnjega čovjeka, koji je 6 <strong>godina</strong> trpio od glaucoma, a od dvie godine<br />
izgubio posvema vid. Neposredni uspjeh bijaše : pritisak u očijuh, koji je bio znatniji od<br />
običnoga, pao je na normalno stanje, vidna se je snaga popravila već sliedeći dan tako, da<br />
je mogao u daljini od najmanje ;iva metra brojiti prste i sam hodati. Ta,j prekrasni uspjeh<br />
ostao je do 19./10., kada je publicirao taj slučaj. Iza toga operirao je još dva druga<br />
glaucomatozna, pa su uspjesi i kod ovih veoma liepi.<br />
A. de Miraude. Kompres·ija n. 11a,qi et lMyngei super. kod kašlja lwipavca. (La<br />
semaine medicale 1887. Nro. 48.)<br />
M. izkusio je u jednomu slučaju jakog i nentaživoga bljuvanja kod .trudne žene,<br />
da je kompresijom vratnoga diela vaga bljuvanje prestalo. To ga je potaklo, da isto prigorlom<br />
jedne težke epidemije kašlja hripavca pokuša kod bolestnika bez razlike na dobu.<br />
pa se je osvjedočio, da je kompresija vaga na vratu zapriečila bljuvanje nakon kašlja, a<br />
kompresija laryngea nastupe kašlja. On ne preporuča kompresiju u prodromalnom ili u<br />
začetnom stadiju hripavca, nego onda, kada je kašalj već znatan i 'izkašljivanje lahko i<br />
kada često bljuvanje prieči hranjenje bolestnika. .Ali i u slučajevih, gdje je expectoracija<br />
veoma neznatna ili kada se bolest već primiče kraju, komprimira takodjer, jer tim znatno<br />
umanjuje broj nastupa kašlja i bljuvanje.<br />
A. Steavenson. Vinski ocat kao sredstvo p1·oti otrovanju s cm·bolovo.m kiselinom.<br />
(La semaine medicale, 1897. Nro. 44.)
Change language