1898. godina

42 Liečnički Viestnik 1898. Br. -
Br. 2. Liečnićki Viestnik 1898. 43
dana poslije uboda. S aetioložkoga gledišta ue mogoše nikakvu indikaciju precizirati. Ti"i
bolestuika bijahu seljaci, četvrti redarstvenik, dvojica 18-20, a jedan 32 godine star. dočim
je četvrti - jedna žensk:L 55 godina stara bila. Afekcija je svakako blage nara1·i. Lieči se
ablacijom ; preporuča se i joelov kalij interno, ali bez osobita uspjeha.
Heidenreich (:-iancy) govori o -iztm.i:iv(tnju pe1·iuter-inih 4e kcijtt lcmz mokntćni
mjehw·. Kod 39-godišnje žene konstatovao je perinteriu lnu upalu, koja je uzdigla prednji
dio vagi ne; osj ećala se dosta tvrda i protezala se po prilici do 5 cm. nad sympbyzom.
.Mokraća gnojna. Pošto mn nikako nije pošlo za rukom od kriti mj esto gnojenja, razširio je
u narkozi Hegarovimi bougiji urethru, pa je prstom iztražiYao i u gornjem dielu mokraćnoga
mjehura našao otvor, u koji je lako turio vrh prsta, a kada je prst izvadio, izciedilo
se dosta gnoja kroz urethru. To bijaše dakle absces pred maternicvm, kuji se
otvorio u mj ehur. Poslije toga je uveo kažiprst lieve ruke u absces, i kroz vagiou prorezao
nj egovo izbočenje. Bolestnica se brzo izliečila, a zlih posljedica nije ostalo.
Dubourg (Bordeaux) _govoreći o ga.stroenle1·ostomji kod stenozu pylora, veli da je
8 operacija izveo radi raka na pyloru, od kojih su umrla dva bohstnika, operirana. već u
zadnjj periodi cachexije. Istu operaciju izveo je dva put kod jednostavne stenoze pylora
i u tom slučaju drži operacij u kao veoma koristuu. Vrieme, kada je najbolje operirati,
valj u točno označiti. Kod mzširenoga želudca, kada je dilatacija trajna, kojoj se pridružuju
težke neprilike u probavi hrane, kao što boli, blj uvanje hrane ili ŽLll:i itd. valja si pomišljati,
da pylorus dobro ne funkcionira i da se nešta stvara u njegovoj okolici. Tada
valja intervenirati. Ako pak bolestnik veoma mravi, ako naginje sou i ako je bilo slabo,
onda ne treba više dvojiti . da je intenencija obit:uo bezkoristna. D. radi obično prednju
gastroenterostomiju, te upotrebljuje ciev od gumme, da olakša anastomozu.
Sjt1lni1·a od l \J. J i;;topada 1\17.
A. Demons (Bordeaux) predaje o kontuz·iji audomerHt, kod kojll se može dogoditi
troje: l. da je samo vanjština (pokriv) abdomena povriedjena ; 2. da je vanjština i jedan
ili više organa u utrobi ozliedjeno, i 3. da su neki organi u utrobi povriedjeni, dočim je
vanjština (pokriv) abdomena intaktna.
Kod kontuzije abdomena imade se najprije odgovoriti na pitanje : j e l i j e i l i n i j e
koji organ u utrobi povriedjen
Često se po izviešću bolestnika rno7.e naći, da je ozljeda ili lahka, ili opasnij:t, ili
pak veoma osbiljna. Govornik je liećio čo vjt"lm, koj em u su, kada je pred sobom tumo
mala kolica, jedna električna tramwayska kola ista prevrn ula. Sam pako p:to je pot! koh
Douieli ga u bolnicu s kontuzijom abdomena, p:t ni on, !t ni drugi ue mogoše reći, šta je
počiuilo kontuziju, da li tramway ili kolica, da li pločnik ceste ili rub trottoira. e h a·
v an n 11 z i mao je bolestnika, koji je u bol nicu govornika prim\jen, te kod kojega e pokazali
Aymptomi incarcerirane hernije. Izveli su colotomiju. Bnlestnik je umro. Razudbom
se konstatiralo, da je crievo daleko od hernije bilo razderano. Konsek utivna upala potrbušnice
zahvatila je i kesu hernije, te se pravom pomišljalo, ela se tuj ratli o incarceraciji .
Poslije smrti se saznalo, da je taj čovjek prije tri dana pao sa stuba.
I u jednostavnijih slučajevih može biti dvoj be. Ako u. pr. kojega vojnika udari
konj u slabinu, može li se znati, kakvu je silu imao udarac I oblik ozlieclj uj ućeg orudjn,
ma da se ono pričinja sasvim jednostavno, ima u istinu veliku važnost. Nekoje uzke
stmri, kao što tauko željezo, o koje se vjeaju zastori ; uzka strana daske, krajište maloga
kamena, djeluju mnogo lakše na dublje ležeće unutarnje organe, nego deblje,
šire stvari.
S dmge opet strane rezistencija abdomena nij e kod svih jednaka, ona je raznolika
obzirom na dobu, na debljinu (panniculus adi pos us) i t. d. ; ona je ovisna od mjesta udara,
elasticiteta i kontrakcij e mišica. Mjesto zaslona ovisi od samog abdomena, a osobito od
organa za istim, koji je dakako mnogo jači, ako je podloga gusta, čvrsta i jaka, osobito
ako je zaštićena kralježnicom, doljnimi dielovi zdjelice i L d. Takvi se dielovi osobito
pokazuju rezistentuimi proti tvrdim objektom, kao n. pr. zemlji, zidu, drvetn i t. d.
Direkcija traumat.ičuoga dj elovanja. igra važnu ulogu. Ako je akcija vodoravna prama
dubljini utrobe, posljedice su teže ; paralelna se može dot.aći utrobe, a kod kose su posljedice
ovisne o kutu, pod kojim djeloYanje nastaje.
U obzir se ima uzeti lomivost ili čvrstoća organa, koja je dakako ko1l raznih organa
raznolika ; ali je i kod pojedinih raznovrstna na temelju anatomskih, phy::ioložkih i
patholo _
žkih obstojnosti, u kojih se pojedini organ nalazi. Šupalj organ n. pr., ako je čiin
raz_šireii1 svakako je opasniji, nego prazan, jer bez dvojbe ima vEić u površinu ; do njega se
lakše doći može i manje je gibljiv; stiei:ie su mu tanje, pa zato se lakše dade razderati
(želudac, crievo, žučni i mokraćni mjehur, maternica\
U svakom slučaju kontuzije abd6meua je najglav-nije saznati uzroke.
Što se symptom a tiče, to se klinička slika pokazuje neposrednimi znakovi, koj i
su raznoliki . . Riedko kada manjkaju boli, ali sn jake ili slabe, površne ili se osjećaju u
dubljini, neprestane ili s.amo kod gibanja, pritiska itd. osjetljive. Uzprkos toj raznolikosti
može Re opredieliti toču ih _znakova : tako bol u dubljini, koja se osjeća na jednom mjestu
i koja se uslied dihanja povećaje, pokazAti će nam, da je vjerojatno koj i organ poniedjen,
a ne stiene slabine. Boli naprotiv su mnogo jače, više razprostmnjene kod kontuzije stienka
abdomena. Ecchymoze i površna oteklina nemaju nikakve vriednosti glede opredieljenja
stanja pod njimi ležećih organa. Jedno- ili dvokratno bljuvanje hrane, lahko napuhavanje
želudca, ne pokazuje nam ništa , osobita, dočim nam znatno napuhavanje daje podlogu pommjati,
da je osim stiena slabine još što drugo ozliedjeno.
Okorjelost abdomena, kada se mišičje ne podaje lahko pritisku prsti, je često važan
znak, da su crieva ozliedjena; uz taj symptom se osobito može zaključivati na rupturu
šupljih orgaqa. Mnogo puta su symptomi nejasni, ali u gdjekojem slučaju veoma izraženi,
osobito kod shocka, i oni su onda dostatni, da dokažu penetraciju traumatičnog& djelovanja
u utlinu.
Iz navedenoga sliedi, da je odgovor na prvo -pitanje kadkaua veoma lahak i da se
u najvi§e slučajeva može }očna diagnoza staviti.
Sada nastaje pitanje : Koji organ je ozliedjen
Za ž e l u d a e se može reći, da uslied jakoga udarca nastaju velike boli, u gdjekom
slučaju jače ili slabije bljuvanje krvi ili ino bljuvanje. .
Kod ozljeda . er i e v }l se O!\jećaju raznolike boli u dubljini, kadkada hyperaestbezija,
riedko haematemesis ili krvava stolica, osjetljiv želudac, tvrd ili kndkada lahko napuhnjeo
i gibiv,. često predhepatičan šum, prouzročen plinovi, koji izlaze iz crieva, pa se sakupe
pred jetri.
, Na ozljedu jetara se može pomišljati, ako se uslied žestokog udarca ua bazu
thoraxa, u desni hypochondrium ili eviga!ltrički kraj , na jednom ili više mjesta bliže ili
dalj e od kralježnice _ osjećaju znatne boli u okolini jetara, koje se kadkada šire prama
denoj lopatici ili želudcu ; uz to često puta unutarnji krvotok, a u ntjviše slučajeva shock.
Ako su s l e z e n a ozliedjena jakim udarcem u lievi hypochondrium ili bazu thoraxa,
osjećati će se znatne boli i znakovi unutarnjega krvarenjQ., koje kod perkusije često podaje
mukli zvuk, te pritiskuje ošit na gore i prouzročuje dyspnoeu.
Kod kontuzije b u br e g a, koje mogu biti prouzročene udarci na lumbarn\.1 okolicu,
jesu boli razne : jače, slabije, lokalne ili se pak šire uzduž uretera ili prama bedru ; skoro
u svakom slučaju mokrenje krvi, kadkada oliguria, pače i anuria. Često se može konstatovati
manje ili više razširena oteklina (haematonephrosis).
Znakovj kontuzije mokraćnoga mjehura jesu : retentio urinae, tenesmus ; krvna
mokraća izciedjena cathetrom, jače ili slabije boli in situ ; otečenost u hypogastriju, koja
može simulirati mjehur i koja može biti pred ojim simetrično ili ne._
Iz toga kratkoga nabrajanja se vidi, da je tačna upoznaja ozljede osnovana na velikom
broju raznih znakova, koji su kadkada dosta, kadkada opet manje jasni, a ovise o
raznih obstojnostih glede njihova broja, jasuosti i vriednosti.
. D i ag n o za je ne samo moguća, nego pače i veoma laka u najvećem bl'Oju slučajeva
odmah poslije ozljede. Znatne rupture jetara, bubrega, pače i slezena, počinjene prevozom
koli, mogu se lako naći. Razkinuće mjehura kod pijanaca ili borioca, maternice nosećih,
ovarijalnih cysta ne će chirurga dovesti u dvonmje.
Ali valja i priznati, da ima i dosta nejasnih slučajeva, gdje se liečoik ne može