29.01.2015 Views

1898. godina

1898. godina

1898. godina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

422 Liećnički Viestnik <strong>1898.</strong> Br. 12.<br />

- --- - --- - --<br />

Br. 12. Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> 423<br />

ralne ; od :30 meniugokela 19 occipitalnih, 2 sincipitalne, 4 sagitalne, 4 lateralne<br />

i 1 bazalnu ; od 50 hydrenkephalokela 36 occipitalnih,<br />

12 sineipitalne i<br />

2 sagitalne. Occipitalne čini se, da su najčešć-e, tada sincipitalne (od ovih<br />

najčešće nasofrontalne), zatim dolaze postrane, sagitalne, a najrjedje sn one na<br />

dnu lubanje ; od ovih vrsti je u obće malo slučajeva opazano. L aw re n e e broji<br />

od 75 slučajeva 53 occipitalne, 17 sincipitalnih i 5 lateralnih, Re a l i od 141<br />

sluča:ja 86 occipital nih, 33 sincipitalne, 12 sagitalnih, 8 lateralnih i l bazalnu,<br />

L i n df or s od 71 sl n čaja 38 occipitalnih, 14 sincipitalnih, 8 sagi taJnih, 9 laterahih<br />

i 2 bazalne. Prema vrsti navadja Re a l i 60 enkephalokela na flO hydrenkephalokela<br />

i 30 meningokela, a L i n d fo r s od 85 slučaj eva 36 čistih meningokela,<br />

29 enkephalokela, 4 hydrenkephalokele, ll meningoenkepbalokela i 5<br />

meningohydrenkephalokela. Po spolu većina pisaca veli,<br />

da č.ešće dolaze kod<br />

ženske dj ece : S p r i n g 35 dj twojaka na 24 dj ečaka, L a r ger 18 dj evojaka na<br />

ll dječaka, nu Re a 1 i, koj i imade do sada naveću statistiku 103 dj ečaka na<br />

48 dj evojaka. U riedkih se je slučajevih naslo kod jednoga te istoga dj eteta<br />

više kephalokela.<br />

Djeca, koja imadu možgjanske hernije, pokazuju če::;to i drnge nepodobe,<br />

u prvom redu rupe u kralj ežnici, razciepe ustna i nebca,<br />

čotaste noge i rnke,<br />

te kile. Abnormalnosti lubanje i mozga, poglavito ·hydrokephalus, nalaze se u<br />

većini slučajeva.<br />

Djeea s velikimi možgjamkimi hernijami, meningokelami i hydrenkephalokelami<br />

obično nisu sposobna za život. Mnoga se rode mrtva ili umru za nekoliko<br />

dana ; kadkada nastupi smrt za poroda, jer tumor pukne. Ostanu li na<br />

životu, to su slaboumna, te su u vječitoj pogibelji, jer se hm·nij e povećavaju,<br />

pa puknu i tako pogine diete odmah ili od posljedica. Poznato je samo malo<br />

slučadeva, gdje su živila djeca s talrovimi nepodobami 12-17 <strong>godina</strong>, a i takova<br />

poginu obično, jer se kephalokela povećaj e i pukne ili uz grčeve.<br />

·<br />

Povoljnije su male enkephalokele, djeca s takovimi tumori se mnogo rj edj e<br />

mrtva radjaju, ostaju većinom neko vrimne na životu, prežive l-esto doba razvoja,<br />

a dapače kadkada dožive višu starost. 'l'ako je Wall m an n opažao ženu<br />

sa sincipitalnom enkephalokelom, koja je doživila 58 <strong>godina</strong>. Enkephalokele ne<br />

naginju, da se povećaju kano druge hm·nije mozga ; u početku bivaju doduse<br />

polagano veće, ali ka1mije ostaju<br />

stalne. I ovdje obično nastupi smrt, da se<br />

nakupi tekućine, pa hernija pukne, te dodje do enkephalitide ili meningitide.<br />

Djeca s enkephalokelami se obično dobro tj elesno razvijaju, a ako ne<br />

imadu hydrokephala, to ni duševni razv-itak ne zaosta:je. U drugih slučajevih ·<br />

opet imade raznih tj elesnih i duševnih anomalija,<br />

počam od malenih ograničenih<br />

smetnja n. pr. pareza jedne ruke, amauroza jednog oka, do najtežih<br />

šteta : obćih paralyza, convulzija, posvemašnjeg idiotizma. Smetnje ovise naravski<br />

o tom, kako je velik tumor, odnosno o stupnju mane razvoja mozga ; mogu već<br />

od početka postojati ili se tek kasnije pojaviti. Kod Wall m a n o v e bolestnice<br />

pokazala se je tek zadnj ih <strong>godina</strong> života slaboumnost, dočim M u h r izvj ešć.uje<br />

o 42 god. bolestniku, koji je imao enkepbalokelu na ko1jenu nosa, pa je<br />

dj etinjstva epileptičan, a od 10. godine trpio od epileptične duševne smetnje i<br />

progresivne paralytične demencije.<br />

Koji su znakovi prave kephalokele<br />

od<br />

Ponajprije se razlikuju od drugih tumora time, da su prirodjeni i po položaju<br />

na jednom od opiFanih praedilektivnih mjesta, prije svega na prednjem<br />

ili stražnjem kraju lubanj e. 'l'umori, koji se nalaze na · drngih mjesti h, mogu se<br />

kod diagnoze odmah izključiti. Kod kephalokele imade znakova, koji pokazuju,<br />

da je sadržaj tumora u savezn s nutrinom lubanje. Obično se dadu kompresijom<br />

Rmanjiti, ćuti se otvor u kosti. Kod jake kompresije pojavljuju se znakovi pritiska<br />

mozga : bljuvanje, polagano bilo i disanje, nesviest1ca i grčevi. One pokazuj<br />

u pulzatorno i respiratorno gibanje ; kod poja(anog exspiratornoga tlaka (kod<br />

kašljanja, vikanja, kihanj a) napnu se, te zadobe crvenkasto modru boju, a kod<br />

mirnoga disanja splasnu. Glave dj ece, koja imadu kepbalokelu su neoblicne ili<br />

neobično velike, mikrokephalične ili nakrive ; kod. malih sincipitalnih hernija,<br />

gdje ne ima inače 11ikakova osobita neoblija, opa7.a se, da je pro;tor medju<br />

oba oka nešto širi.<br />

Na svP. te pojave treba paziti, kada se pravi diagnoza, da se može izključiti<br />

ostale tumore, koji tu u obzir dolaze. Ako je tumor veći, to će se ga jedva<br />

moći zamieniti, barem ne, ako postoji od poroda i ako se nalazi na mj estu,<br />

koje je tipično za kephalokelu. Veoma je t;žka diferencialna diagnoza prema<br />

doduše riedkim t. z v. seronim · cystam pokriva, koje se na:jčešće opažaju na<br />

zatiljku. Po H e i n e k e u su to meningokele, koje sn se intrautei·ino odriešile ;<br />

u istinu ih se je većinom našlo nad membranozno zatvorenimi rupami lubanjske<br />

kosti. Kadkada nastanu takove cyste, ako se iza preloma lubanj e očahuri cerebrospinalna<br />

tekućina. Istoga porietla kano serozne eyste su i hygromi, koji su se<br />

našli nacl velikom fontanelom, te sadržavaju d vie vrsti tekućine : serum, a na<br />

dnu pomasti sličnu tečnost ; prva je očito arachnoidealna tekućina, a druga<br />

promienjena mozgovina. Diagnostički je važno, da su ovi hygromi nepomični i<br />

da se nalaze u udubini kosti. Manje se kephalokele mogu zamieniti, osobito<br />

sincipitalne na očnom kutu i na čelu. N a tih se mjesti h nalaze atheromi, dermoidi<br />

i doduše veoma riedki angiomi, koji izgledaju baš kano kephalokele.<br />

Manj ka:iu li ostali karakteristični symptoini, to će napokon utvrditi diagnozu,<br />

ako se ćuti rupa u kosti. Nu i u tom se može čovjek prevariti, jer se kod<br />

gdjekojih atheroma uslied pritiska na kost na okolo načini obod, koj i pričinja<br />

rupu. I pokusna punkcija nije sigurna, jer nekoje dennoidne cyste imadu bistri,<br />

serozni sadržaj. Nalazi li se takova dermoidna cysta nad fontanelom, koja još nije<br />

zatvorena, to se kod vikanja i napinjanja jače nadme, pa je tako diferencialna<br />

diagnoza kadkada veoma težka. Osim dermoida, atheroma i angioma dolaze kadkada<br />

u obzir i mehki sarkomi i lipomi. Sarkoma durae matris može se u po­<br />

etku zamieniti s kephalokelom, jer pulzira, dade se u lubanju potisnuti i jer<br />

imade oko njega rub kosti ; kod sarkoma diploes ne ima tih zuakova, već se<br />

ćuti obod kosti, koji prelazi na postranu površinu tumora. Kephalhaematokela<br />

razlikuje se u tom, što modrasta boja pokazuje, da je sadržaj tumora krv, sto<br />

mienja volumen u veoma širokih granieah, ako se komprimira ne nasta:ju znakovi<br />

pritiska mozga. Pneumatokele capitis pokazuje tympanitični zvuk i hrska.<br />

Diagnoza raznih vrsti kephalokela obično nij e težka. Meningokele nalaze se<br />

obično na zatiljnači, pulziraju riedko, fluctuiraju, prozračne su, dadu se pritiskom<br />

reponirati i punkcijom izprazniti. 'l'ekućina meningokele je obično bistra, svjetlo<br />

žućkasta, vodena, al kal ična ; specifična težina 1·004 -1·006, sadrža:je nešto albu-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!