1898. godina

376 Liečnički Viestnik ·t898. Br. ll.
Br. ll. Liečnički Viestnik 1898. 377
nad lievom polovicom mozga, to se je ipak iza zreloga promišljanja napustila
misao trepanacije:
l. jer na mjestu ulaza hitca t. j. u predjelu sljepočice trepanacija iz anatomskih
razloga nije bila indicirana, s drugoga pako mjesta se valjda ne bi
bilo dospjelo do extravazata, a do' taneta svakako ne. Budi1ć je tane ušlo nešta
pred uhom, to je tane po svoj prilici
prodrlo na bazu možgjana i ondje prouzročilo
extravazat, dakle na mjestu, koje nije pristupno operaciji ;
2. osim toga bilo je nade, da će se extravazat i bez operacije resorbirati,
odnosno izgubiti, kako se to često dogadja kod možgjanskih krvarenje, a nije
bilo vrućice, koja bi bila silila, da se brzo postupa ;
3. napokon bi bezuspješna trepanacija svakako pogoršala prognozu slučaja,
na što se takodjer trflba obazirati, jer svrši li takova ozljeda smrću, to
su okolnosti za krivca svakako gore, nego li dapače kod nepodpunog izliečenja
ozliedjenoga.
Uspjeh je pokazao, da je expectativni postupak sasvim opravdan bio.
O utjecaju slezena na pankreatički sok.
Priobćuje cand. med. Lj. Gutschy.
Poznato je, da pankreatički sok sadržaj e tri fermenta, od koj ih jedan (pankreasov
ptyalin) obraća šln·ob u slador, drugi (steapsin) razdvja masti, a treći
(trypsin) peptonizira albuminate. Prva se dva fermenta nalaze postojano u pankreatičkom
soku, dok treći nalazimo samo periodički.
Još god. 1862. ustanovio je M. S e h i ff ovo :
l. Peptonizirajući fermenat pankreatičkoga soka, trypsin, nahodi se u
pankreasa (gušterači) samo u relativn•) kasnom periodu varenja (4 do 8 sati iza
uzete hrane). 2. Ovaj se period podudara s kongestijom sl;Jzena,
što odpočima
u isto gotovo vrieme i trf\je jednako toliko vremena. 3. U životinja, kojim smo
izvadili slezena ili spreei!i njihovu kongestiju; odnosi se paukreas - i za
vrieme sponienutoga perioda -
kao u normalne izgladnjele životinje ; to će reći,
extract iz tako ,g pankreasa ne peptonizira albumina te. S e h i ff izvodi dalje iz
ovih fakta zaključak, da slezena proizvode i dostavljaju krvi izvjestnu substanciju,
koja je nuždna za obrazovanje trypsina. 1
Pred neko 20 god. pokazao je dalje H a i d e n h a i n, da pankreas ne obrazuje
izravno trypsin, već zymogen (protrypsin), - profermenat trypsina -
koji se slaže i nakuplja u pankreasu, odakle se periodički izlučuje kao gotov
tt·ypsin. - Sve ovo navelo je A. H er z e n a na misao, da u onoj S e h i ff o v o j
"spleničkoj substanciji" valja nazrievati i tražiti onaj agens, što pretrara protrypsin
u trypsin i da, ako pomiešamo extract kongestionih slezena s pankreatičkim
extractom, bogatom na protrypsinu, to sljedstveno in vitro moramo zadobiti
željl'nu transformaciju protrypsina u trypsin. I zaista. Ogledi A. H e r­
z e n a bjelodano dokazaše, da njegovo mišljenje bijaše posve izpravno. Osim toga
pokazao je H er z e n i to, da ove aktivne substancije slezenastog extracta nema
u njenoj arterialnoj krvi, Yeć da se ona nahodi samo u venoznoj krvi slezena.
1 Recueil des memoires physiolog. de Maurice Schiff. T. IV. Lausanne.
- N o skepsa, kojom je naučni svi et u svoje vri eme pr1m10 S e h i ff o v a izpitivanja,
pratila je i učenika njegova, Rusa A. H e r z e n a, koji je živo branio
mišljenje svoga slavnog učitelja. Uzprkos svemu dokazivanj u nj egovom, znatan
dio physiologa za dugo ne mogaše, da se pravo sprijatelji s ovom idejom. -
U to vri eme nekako i Brown-S e q ua rd 1
bijaše izradio svoju teoriju o "unutrašnjem
lučenju" (secretion interne) organa i pravom je A. Herzen u svoj ih
radovih izlagao, da ovu slezenastu substancijn - kojoj je S e h i ff pridielio
izvj estnu ulogu kod tvaranja pankreatičkoga proteolytskoga fermenta i kojoj on
sam (H erzen) pripisuje pretvaranje (transformaciju) protrypsina (fermenta inaktivnog)
u trypsin (fermenat aktivni) - valja u rrstati ll veliki ovaj razred "unutrašnjega
lučenja" orgam,. U ono vrieme, kad je S e h i ff saobćivao svoje klasične
studije o varenju, nitko još ni pomišljao nije, da jedan organ iz dalj ine
može da dj eluje na drugi, posredovanjem jedne substancije,
koju za Yl·ieme
svoje funkcionalne djelatnosti izli eva u krv, i koja je kadra da influencira onaj
drugi organ. 'rakav mekanizam funkcionalne asocijacije bješe tad još nepoznat
i Brown-S e q ua rd u pripada slava, da je naučni s viet upoznao s ovim tako
važnim, physiolokim faktom.
Daleko bi nas odvelo, kad bismo ovdje htjeli potanko da izložimo teoriju
o "unutrašnjem lučenju", kako ju je postavio Brown-S e q ua rd.
N o vri edi,
da se iz bližega upoznamo s ogledi A. H er z e n a i drugih, 2 iz kojih ćemo vidjeti,
da slezena zaista dostavljaju krvi za vrieme svoje periodične kongestije produkt
unutrašnjega lučenja, pod čijim se utjecajem protrypsin pretvara u trypsin.
I.
Na medjunarodnom physioložkom kongresu u Bernu god. 1895. demonstrirao
je H e r z e n d vie epruvete sa sliedećom sadržinom : jedna od ovih
epruveta A. sadržavaše izvjestnu množinu pankreatičnog extracta, bogatoga
protrypsinom, plus jednaki objem čistoga glycerina. U drugoj epruveti B. bijaše
izvjestna množina od onog istog pankreatičmog extracta plus jednaki objem
slezenastog extracta iz kongestionih slezena. U obje epruvete stavio je nešlo
fibrina i ostavio ih da stoje kod obične temperature. Malo po malo stao je
fibrin u epruveti B. da se raztvara, dok se na svrhu nPkoliko nedjelja savršeno
ne raztvori. Fibrin u A. ostao je za čitavo to vrieme gotovo nepromienjen. Ztt
nekoliko mjeseci na stvari se ništa izmienilo nije i u ovom stanju demonstrirao
je H er z e n svoje epruvete član ovom kongresa. - Poslije podvrže sadržinu ovih
epruveta još daljnim ogledom. 'rekućinu u A. podieli u dvie porcije a' i a",
isto tako onu u B u b' i b". 'rekućina a' daje s Esbachovim reagensom talog,
koji ne izčezava vrienjem. 'fekućina b' daje s tim reagensom gust talog, koji
izčezava, kad ugrijemo tekuinu, a opet se vraća, kad je ohladnimo. Odatle sliedi,
da u a' ne ima peptona, dok ih u b' ima. Razvodnivši zatim porcije a'' i b'' dvostrukim
objemom vode i dometnuvši im malo fibrina, nadje, da se u b" - poslije
3 časa uz temp. od 35°-40° __:_ gotovo sav fibrin raztrorio, dok se u a" gotovo
ništa raztvorilo nije. Sliedi, da b'' sadržaje mnogo trypsina, a' malo ili niila.
.
1 Brown-S e q u ar d. Exper. dem. la puissance dynamogenique chez l' homme d 'un
liquide extrait de testicules d' animaux. lt)89.
2 A. Herzen, La digestion tryptique des albumin,es et la secretion interne de la
rate, 1895. - G a ch e t, Du role de la rate dans la digesaion pancreatiqne de !'albumine.