1898. godina

866 Liečnički Viestnik 1898. Br. 10.
Br. 10. Liečnički Viestnik 1898. 367
Osobne vi esti. Dr. Ferdo S l u g a, kr. kotaraki liečnik u Klanjcu,-. premješten
je u . istom svojstvu kr. kot. oblasti u Zagrebu, na njegovo mjesto dolazi kr. kot. liečnik
iz Topuskoga dr. Stjepan pl. M o d o š, kojega će zamieniti dr. Hinko L e h n er, kr. kot.
liečnik, dodielj en na službovanje kr. zem. vladi. - Gradskii)l fizikom u Mitrovici izabran
je dr. Miloš Moj i ć, dosadanji gradski kotarski liečnik. -Dr. Dragan Mance imenovan
je sekundarnim liečnikom u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. - Asistent na kr. primaljskom
učilištu i zemaljskom rodilištu u Zagrebu dr. I van ·H a s l i n ger imenovan je
sekundarnim liečnikom gradske bolnice u Karlovcu. Na njegovo mj esto postao je asistentom
dr. Vladimir Re i z er.
iredba bana kraljevina Hrvatske, Slvonije i Dalmacije, od 23. rujna 1898.
broj 4435/Pr. glede uredjenja liečničke prakse na temelju u Inozemstvu stečenih doktorskih
diploma medicine.
Izmedju vlade kraljevina i zemalj a, zastupanih u carevinskom vieću sjedne, a s druge
strane izmedju vlade ugarske, u . koliko se tiče kraljevina Hrvatske i Slavonije sudjelovanjem
bana istih kraljevina - utanačena je konvencija, u smislu koje se stalno izvršivanj e
liečničke prakse od l. siečnja 1899. na područj u kraljevina i zemalja, zastupauih u carevinskom
vieu, odnosno na području zemalja krune sv. Stjepana, dozvoljava samo pod tim
uvjetom, da je dotični liečnik stekao propisanu doktorsku diplomu medicine na području
one države, u kojoj se nastaniti kani, ili da je u inozemstvu stečeni diplom doktora
medicine na kojem sveučilištu dotičnoga d1·žavnoga područja propisno nostrificirati dao.
Pošto u obsegu kraljevina Hrvatske i Slavonije ne postoji još nikoji medinski
fakultet, to se do ustrojenja takovoga privremeno odredjuje, da svaki liečnik, koji na
temelju u inozemstvu stečenoga doktorskoga diploma počam od l. siečnja 1899. kani na
području kraljevina Hrvatske i Slavonije izvršivati liečničku praksu, mora u tn svrhu
izhoditi priznanje svoga doktorskoga diploma medicine po banu istih kraljevina, koje će
riznanje - zs liediti na temelju mnienja u tu svrhu po banu kraljevina Hrvatske, Slavonije
_
1 DalmaCIJe Imenovanoga posebnoga povjerenstva.
Ustrojstvo i djelokrug toga povjerenstva ustanovit će se posebnom naredbom.
Gore spomenutom konvencij om 'ustanovljene iznimne odredbe sliedeće su :
§. l.
Onim liečnikom i chirrgom , · koji su u jednoj od obih država austro-ugarske
·monarkije do l. siečnja 1899. dobili propisno ovlaštenje za vršenje prakse, dozvoljava
se praksa od sad kao i do sad u području druge države jednako kao i ovozemnim
_ _
hečntkom.
·
Ova odredba vriedi i za one liečnike, koji su svoje liečničke nauke koncem školske
godine 1897./8. već dovršili ili bar jedan strogi izpit položili, ali RU diplomu · dobili tek
poslije .
- siečnja 1899. ; nu ovi ovlaštenici mogu liečničku · praksu vršiti samo, ako ·su za
to dob1h dozvolu, i to za kraljevine i zemlje, zastupane u carevinskom· vieću, od e. kr.
minist 'l: rstva .za bogoštovje i nastavu u sporazumku sa e. kr. ministarstvom unutarnjih
poslova ; za užu Ugarsku od kr. ug. ministra za bogoštovje i nastavu, a za Hrvatsku i
Slavo niju od bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
. . .
§. 2.
Osim liečnika, koji su po §. l. ovlašteni da mogu vršiti praksu, dozvoljuj e se i
liečmkom nastanjenim u pograničnoj zoni jednoga državnoga područja, da vrše svoje
stručno zani
anje i u pograničnoj zoni druge države, te da preuzimaju liečničke agende
na osnovu pnvat.ne pogodbe n. pr. kod industrijalnih poduzeća i drugih.
§. 3.
ograničnom zonom §-. 2. ima se smatrati u obih susjednih državah onaj pogranični
tentoriJ, . -
u koJem _ leže područJa državnu granicu dodirajućih prvomolbenih oblasti (kotn.rska
satničtva, stolički uredi, kotarske oblasti), odnosno medju njimi pružajući se dielovi drugih
do državne granice ne dopirućih takvih područja.
§. 4.
Liečnici, spomenuti u §. 2., ako su po oblasti ovlašteni, da drže ručnu, odnosno
k:ućnu lj ekarnu, mogu u obsegu svoje prakse u pograničnoj zoni druge države izdavati
liekove iz svoje ručne, odnosno kućne ljekarne, ali su dužni predati recept izdanoga lieka .
bolestnikn, kojega lieče ; a u pogledu izdavanja liekova dužni su držati se svih propisa i
odredaba; što postoje. u onoj državi, gdje dotičnoga bol estnika lieče.
§. 5.
Liečnici, što praktikuju u pograničnoj zoni druge države, dužni su točno držati se
zakonskih propisa i odredaba, što tamo postoje u pogledu liečničke prakse, a naročito
u pogle'du prijave akutnih r.araznih bolesti i slučajeva, koji daju povod kaznenom postupanju
i inih.
§. 6.
Oblasti, koje leže· u obostranoj pograničnoj zoni, te su u neposrednom susjedstvu,
dužne su si uzajamno priobćivati popis u nj ihovom području na vršenje prakse ovlaštenih
liečnika i eventualne promjene.
Liečnik, koji stanuje doduše u pograničnoj zoni, ali u takovom kotaru ili okrugu
iste, što ne dopire do državne granice, pa želi liečničku praksu vršiti u pograničnoj zoni
druge države, dužan je ovu svoju namjeru putem svoje upravne oblasti prijaviti predstojniku
pograničnoga kotara ili okruga, na koji svoju praksu protegnuti · želi.
§. 7.
U lj ečiliiltih, pohadjanih po pripadnicih obih država austro-uga 11ke monarkije, može
vlada dotične države u interesu liečećega se obćinstva druge države dozvoliti liečnikom,
koji spadaju u savez druge države - ako zamole - da mogu za vrieme kupatištne sezone.
vršiti liečničku praksu u samom kupalištu.
§. 8.
Ova konvencija ne dira u pravo liečnika, da · u stanovitih slučajevih mogu sudjelovati
kod konzilija na području druge države.
§. 9.
Ustanove prve alineje §. l. i §§. 2. i 3. mogu se upotrebiti glede regulacije prakse
diplomiranih primalja na području druge države.
§. 10.
Ustanove ove naredbe, kolom se ograničava liečnička praksa, ne protežu se na
aktivne liečnike e. i kr. vojske.
§. 11.
Ova naredba stupa u krjepost dne l. siečnja 1899.
§. 12.
U istom smislu izdaju shodne naredbe i e. kr. austrijska i kr. ugarska vlada.
Pellagrosarium. Prvi zavod za njegu bolestnika od pellgre utemeljio je u
Austriji grad Rovereto uz pripomoć Tirolske i države. Za sada je zavod urej en za 20 bolestnika
iz Tirolske, koji se nalaze u prvom stepenu bolesti, te imade nade, da će se izliečiti.
Bolestnici mnogo rade u gospodarstvu, te dobivaju krjepku hranu. Bolno ·obskrbni
trošak ustanovljen je s 52 novč. na dan i glavu. Zavodom upravlja jedan liečnik iz Rovereta;
liečenje traje 3 mj eseca, tako ,da se u godinu dana može \ieliti 80 Mlestnika.
Odanle se šalju takodjer bolestnici na kliniku u Innsbruck za naučne svrhe.
Oglašivanja liekova u dnevnih listovih. Povodom toga, što se u dnevnih
Iistovih u zadnje vrieme opet u velikom broju oglašuju liekovi, poglavito taj ni, . izdalo je
austrijsko ministarstvo za unutarnje poslove naredbu, iz koje vadimo sliedeće : Ovi liekovi
su često ta,jni liekovi, koji se u obće ne smiju prodavati ili takova sredstva, koja au iz
zdra.vstvenih razloga izričuo zabranjena Osim toga kušaju privatne osobe ili poduzeća u
inozemstvu, da iz daljine nudjaju liečničku pomoć bolestnom obćinstvu varavimi preporukami
u dnevnih listovih ili izravnim razašiljaujem reklamnih knjižica, da preporučaju