1898. godina

30 Liečnički Viestnik 1898. Br . . 1.
---- --
----- - - -------- -- --
Br. l. Liečnički Viestnik 1898. 31
liečnik u Benkovcu u Dalmaciji, a radi starosti Josip Reisner, e. i kr. nadranar u m., .
)Jrivr. kr. kot. veterinar u Kostajnici.
Osobne vi esti. Premjeteni su kr. kotarski liečnici : dr: Antun pl. S i m ić iz
Sv. Ivana Zeline u Karlovac, a dr. Ivan Mohar iz Karlovca u Sv. Ivan Zelinu. - Dr. Andrija
Gregorić, ravnatelj .i primrni liečuik zemaljke bolnice n Pakracu, stupio je n trajno
stanje mira. - Dr. "Ilija A b j a n ić, d() sada · aspirant u bolnici milosrdnih sestara u
Zagrebu, postao je obćinski liečnik u Vrbanjn. - Dr. Eugen Diirr, obćinski liečnik n
Karlobagu prešao je u .iRtom svojstvu tl Zabok. __:: Dr. Dragutin O se. r g e · imenovan j e
rudarskim liečnikom ·u Vrdniku kraj Rume. - Dr. Jan 6 e p e l k a zahvali d se je na mjestu
obćinskoga liel!nika u Benkovcu . ..:o.. Dr. Stjepan G oj t a n, do ne davna pomoćni liečnik n
·
bolnici milosrdne braće u .Zagrebu, postao je obćinski liečnik u Iloku.
Umrli. U Gradcu umro je 25. prosinca pr. g. zač11stui član našega sbora, j. ;..
sveučilištni profesor u m., . e. kr. dvorski savjetnik Dragutin vitez Rz e haczek. l{.odjen n
Beču l. rujna 1816 , promoviran je 1841. na doktora medicine. God. 1845. postao je Wattmannovim
asistentom, te si je kano učitelj u kurzib ·i kano veoma vješti operatetir u brzo
stekao glas. Uz to je i umjetnički radio, ·te imade osobito ll Hebrinom atlasu kožnih bolesti
krasnih slika od njegove ruke. G.' 1849. postao je profesorom na cbiruržkoj školi u
Solnogradu, a 1850. u istom svojstvu u Gradcu. Kada se je u Gradcu otvorio ·medicinski
fakultet postao je sveučilištnim profesorom chirurgije. God. 1886. pošao je u mir, te je
tom prilikom dobio naslov dvorskoga savjetnika. Literarno je malo radio, a to \'ećinom
samo u člancih po časopisib. Bio je vanredno vješt operatenr, te je zadivljivao svojom majstorskom
tehnikom. Kao itčitelj stajao je uviek na visini svoje. znanosti, a kano liečriik bio je zor
čovjekoljublja, strpljivosti i saučešća. Njegovi su ga dj ac1 lj ubili i uviek rado spominjali,
te mu prilikom njegovog odhizka sa sveučilišta priredili sja,jne ovacije. :- Dne 11. prosinca
pr. g. umro je u Zerimnu redoviti član našega s bora dr. Franjo 6 a p k a, primarni
liečnik bolnice milosrdnih sestat•a. Rodio se je god. 1869. u Zemunu, gdje mu je otac bio
nad poručnik-auditor. Gimnaziju je svršio u Sriemskih Karlovcih, .a medicinske nRuke na
sveučilištu u Beču, gdje je 1893. promoviran. Poslije svršenih nauka došao je u svoje
rodno mj esto; gdje je odmah stupio u bolnicu milosrdnih sestara kano pomoćni liečnik.
God. 1895. imenovan je primarni'in liečni·kom iste bolnice, te je do svoje smrti marljivo i
savjestno vršio svoju dužnost. Bio je vješt operateur,_ čovjek obsežne obće naobrazbe, pun
interesa za svaki znanstveni napredak, stojeći ma u ··kakovom savezu s njegovom strukom.
Kako je bio u Z emunn· obljubljen i štovan, dokazuje najbolje V!)liko saučešće kod njegovoga
sprovoda. Oplakuju ga maj-ka, sestra i baba, kojim je bio zaštitnik i hranitelj. -
U Pokupskom umro je obćiriski liečnik Ivan Ve ldamon, kr. kotar. liečnik u miru. -
Dne 11. rujna 1897. umro je u Wintersteinn u. Thiiringenu u 77. godini svoga života,
profesor · H. We l e ker, ravnatelj anatomskoga zavoda u Hillleu. Njegovo znanstveno
djelovanjo bilo je veoma obsežno, a najpoznatije su mu radnje na polju mikroskopija i
anthropologije. Najvažnija sn njegova iztraživanja krvi, te je točno opisao veličinu, broj,
objam i oblik crvenih krvnih tjelešca čovjeka i životinja, proračunao množinu krvi odrasloga
čovjeka. Na aliatolnskom polju izpitivao je mišice i sgl6bove, a najznamenitija i najslavnija
su nj egova iztmživanja lubanje. Velikim marom iztražio je lubanje od nekoliko
stotina raznih rasa, te razjasnio razmjerje i sadržaj lubanje kod mnogih naroda. Isto tako
sj e iztraživao razmjerje mužke i ženske lubanj e, te ustanovio, . da njezin sadržaj ovisi o
veličini tiela, pa da je zato kod žena u obće manji nego kod mužkaraca. - U Eberswaldu
umro je dne 17. studena pr. g. u .77._ god. života A. Zfn n, ravnatelj on_dašnje brandenburžke
zemaljske ludnice. Radio je mnogo na polju javnoga zdravstva, na psychiatričnom
polju obradjivao je većinom socijaln-u stranu svoje znanosti, a slovio je kano autoritet na
polju organizacije i gradnje ludnica. - U Parizu umro je 23. studena pr. g. profesor pri·
malj stva S. T ar n i er n 6!J. godini svoga života. Slovio je kano prvi od francezkih gynaekologa.
Nj egove sn glavne zasluge, što je uveo antisepsu u francezka rodilišta i time učinio,
da je u ovih popustila babinja groznica i ophtalmoblenorrhoea ; literarno je jako mnogo
radio. - U Moskvi umro je dne 5. siečnja o. g. Grigorij Antonović Sach arjin, najpoznatiji
kliničar u ·Rusiji. Rod jen ll saratovskom okružju g. 1830 , · dovršio je _medicinske
nauke na moskovskom sveučilištu god. 1852., te pošao u· inozemstvo, u Njemačku i Fran-
eezku, gdje je slušao sve glasovite medicinske učenjake i pripravljao se za profesuru n
domovini. God. 1860. vratio se je i postao profesorom therapije u Moskvi. Bio je .profesorom
do prošle godine, dakle 37 godina. Skoro cielo vrieme bio je medicinskim prvakom
u Rusiji. Govornički talenat, osobiti dar u tumačenju, te duboko i proniknuto znanj e učiniše
njegova predavanja najpopularnijimi u Rusiji. Najpoznatija su mu djela "vrućica i
pošalina" ·i "čuvanje zdravlja ll gradu i na ladanju", izašla u više izdanja i prevedena
u razne jezike. Imao je mnogo protivnika, osobito radi svoje velike težnje za novcem.
Odrekao se profesore prošle godine, jer su bili djaci proti njemu, pošto je dao pol milijuna
rubalja u reakcij onarne svrhe.
U kr. zem. zavod za umobolne u Stenjevcu preuzela je od 1. siečnja
o. g. kr. zem. vlada obskrbu bolestnika u vlastitu režiju.
Državni zavodi za iztraživanja živežnih predmeta. U Austriji izdan
je zakon od 16. siečnja 1896 , kojim 11e uredjuje promet sa živežuimi i nekimi drugimi
predmeti (cosmetica, igračke, tapete, odielo, posudje za jelo i pilo, posu dj e za kuhinju, teznlje,
strojevi za mjerenje, boje za sobe, promet s petrolejom). Da se ovaj zakon uzmogne provesti,
ustrojeni sn državni zavodi za iztraživanje spomenutih predmeta provedbenom naredbom
min. unutarnjih posala i pravosudja od 13. listopada 1897. Ovakovih zavoda bit će, kako
smo već svojedobno javili, predbježno na sveučilištu u Beču, na českom i njemačkom svenWititu
u Pragu, nadalje na sveučilištih u Gradcu i Krakovu, a predstojnici tih zavoda
bit će dotični profesori hygijene. Da se pako pojedinci u toj stvmi izobraživati uzmognu
i da se može postupice broj sličnih zavoda povećati, to je ministarstvo unutarnjih posnln.
i ono za bogoštovje i nastavu naredbom od 13. listopada 1897. uredilo red nauka i izdalo
propise za izpit stručnjaka u izpitivanju živežnih predmeta itd. Tko želi postić
diplomu stručnjaka za izpitivanje živežnih predmeta, mora imati ili izpit zrelosti giwnazijalui
ili realni ili mora imati diplomu magistra pharmaciae (na svih izpitih s odlikom), te
će slušati u 8 semestara : analytičku chemiju (6 sem.), teoretsku chemijn (2 sem.), experimental
nu fiziku (2 sem.), vj ežbe u fizikalnom laboratoriju (1 sem.), botanički practicum (1 sem.),
teoretsku botaniku (1 sem.). Nakon 8 semestara podvrći će se i praktičkomu i teoretskomu
izpitu, da može dobiti diplomu experta za iztraživanje živežnih predmeta.
Književni poziv. Naš kolega i suradnik dr. Fran Gundrun:i, gradski fizik u
Križevcih preveo je na hrvatski roman "Pod jarmom" znamenitoga bugarskoga pisca Ivana
V a z o v a. !'toman igra u predvečerje oslobodjenja Bugara izpod turskoga jarma. Kritika
primila je ovo djelo veoma povoljno, te je već prevedeno u 8 europejskih jezik11. Hrvatski
prievod bit će doštampan do konca siečnja o. g., te prevoditelj moli gđu. kolege, da ga
u tom podhvatu poduprn, te mu se što prije dopisnicom jave oni, koji žele knjigu kupiti.
Obseg knjige bit će 25-27 araka, a ciena joj oko 2 Ior.
Kretanje priliepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem prosinca
1897. Diphtheritis preostalo 2, prirasla 9, ozdravilo 8, umrlo 2, preostaje l. Vari
o l a preostalo O, pri raslo O, ozdravilo O, umrlo O, preostaje O. S e ar l a t i n a preostalo 3,
priraslo l, ozdravilo 2, umrlo 1, preostaje l. Morbili preostalo 4, priraslo 10, ozdravilo
10, umrlo 1, preostaje 3. Ty p h n s a b d o m i n a li s preostalo 7, pri raslo 9, ozdravilo 5,
umrlo 3, preostaje 8. D yen t eri a preostalo O, p1iraslo O, ozdravilo O, umrlo O, preostaje O.
Sepsis puerperalis preostalo 2, priraslo O, ozdravilo 2, umrlo O, preostaje O. Tussis
e o n v u l s i v a preostalo 2, pri raslo O, ozdravi lo O, umrlo O, preostaje 2.
Ć ovj ek mumija. U medicinskom svietu pobudjje sada veliku senzaciju t. zv.
čovjek mumija ili čovjek-kostur (homme momie, homme squelette). Zove se . Castagna,
rodjen je 1869. u Macanu kod Lyona, a potiče iz normalne obitelji. Mišice, a osobito one
okrajnina, su tako slabo razvite, da se može reći, da čovjek sastoji od kosti i kože. Težak
je 24 kgr., a visok 145 cm., što odgovara visini 12 godiŠujega razvitoga dječaka, ·dočim
ovaj teži 36 kgr. Mjere glave i obseg prsiju (64·3-66·7 cm.) odgovara razvoju 12 god.
dj ečaka, dočim je obseg trbuha nešta veći 68 cm. (prema 62 cm.) Mošnja manjka, penis
je velik kano članak prsta, te pokazuje hypospadiju. Prsnih bradavica ne ima. Gršćana
jabučica je slabo razvita, glas dječinski i nešta kreštav, govor brz. Objam vrata 25·5 cm.
Na unutarnjih organih ništa abnormalna, bilo jako slabo (82), tj . topi. 36·8°. Uške atrophične,
nepomične bez resica, sluh znatno oslabljen. Oči bulje iz očnica. Kosa na glavi