1898. godina

360 Liečnički Viestnik 1898 Br. 10.
Br. 10. Liečnički Viestnik 1898. 31\ 1
do akutne duševne smetnje i to većinom uraemičnom . intoxikacijom, rjedje maemičnimi
grčevi ili amaurozom. Uraemična psychoza pokazuj e većinom pojave akutne smetenosti,
Gesto imade smetnja sličnih paralytičnim kljenutim ; n duševnom pogledu je snižena
fnukciuua\ua sposobnost, te imade poglavito smetnja inteligencije i manjka pamćeuja.
Praedisponirajuće djeluje alkoholizam. Prognoza glede života je veoma nepovolj na. Bolestnike
treba smjestiti u zavod, u ostalom je liečenje isto kano kod uraemije.
Therapeutičr)_e crtice.
Senator. O kl·imutičkom liečenjtG. (Zeitscbrift fiir Krankenpflege l8!J7. o. 7.)
Pod "klimom" razumi eva se skup svojstava, koje nekom
predjelu sudjelovanjem
njegovoga geografskoga položaja, tellurskih i atmosferskih okolnosti podaju oi!obit zuaeaj ,
poglavito u pogledu uplivanja na organski sviet. Atmusferilke okolnosti ide prvo llljeto.
Hazlika tlaka nije kod klimat3koga Jiečenja tako odlučna kano razriedjenje zraka. Po dosadanjih
pokusih kod razriedjenja zraka odmah se pospješi bilo i disan ;e. Toplina ko;i,e u
početku raste, a ona ustiju, pazuha i šupka pada.
Osim toga prouzr•>Čuje svaki miiiični
unpor jaču izmjenu plinova. Miena tvari je povišena. Polaga no se organizam priuči
promienjene okolnosti i to osobito time, što organi disanja i kolanja krvi jače m de. Hladni
zrak povišu;e mieuu tvari, jer pobudjuje na kretanje mišica i time pomnaža potrebu hrane,
dočim vlnžni i topli zrak snizuje mit>nu tvari. Za klimatičko liečeuje treba dtlti
na
prednost
srednjim temperaturam. Sadržaj vlage u zraku zato je važan po tielo, što jako upliva ua
izpariv:mje i time na toplinu ti ela; odlučuj e osobito relativna vlaga mjesta
Osim toga
dolazi u obzir gibanje zraka i vjetrovi, obsijavanje suncem·, saclrž,,j ozon:t i munjine u
zraku. Svi su ovi faktori veoma promienljivi, ela se ne mogu i>Ostaviti
stroge gmnice za
razne forme klime, nu ipak se mogu neke postaviti kano typi. Klima visokoga gorja osvježuje,
okrepljuje i otvrdjuje organizam, te dulji boravak ondje poboljšava hranjenje i tvorbu
krvi, i diže cielu mienu tvari. Naravski mora da se može prilagoditi i odoliti bolestnik, a osobito
njegovi organi disanja i cirk.,lacije. Boravak u visokom gorju indiciran je kod anaemije i
chloroze, kod slabe probave, nervoznosti uslied prevel ikoga napora i oslabljelosti, kod
adipoze, dok je još dobra mišica srdca ; zatim kod chroničkih bronchialnih catarrha s jakom
sekrecijom i kod zanemarenih upala pluća i porebrice. Kod tuberculoznih je koritna klima
u visokom gorju samo u početku bolesti ili kod takovih bolestnika, koji sn samo sumnjivi.
U Europi, osobito n švicarskih i tirolskih Alpah, imade mnogo lj eči!i;ta. - Subalpina
klima (300-900 met.) n mami, velikim sadržajem vlage . te manjom razlikom temperature
djeluje manje uzbudjuj uće, te je zato sgodna za one chroničke bolesti, gdje trebR dizati
hraujeuje, mienu tvari i sile u obće, a da se orga nizam
ne napinje : tubercnloza, koja je
već napredovala, scrophuloza, anaemija i bolesti srclca s net.natnimi smetnjami kompenz:tcije.
Predjeli, koji leže 400--500 met. nad morem, prelazi su k lj etovališ:em, te >e onamo
polazi na oporavak i jačanje n obće.
L. Wolff. Ste1·itizovtmje mehk·ih .onda !Jlyce·rinom i f'onnal·inom; (Ct•nLralblatt flir
elie Krankheiten der Haro- und Sexualorgaue. Bd. VIII., Heft 1).)
W. preporuča smjesu od 3 diela formalina i 100 glyceriua kao izvrstno ::;redtvo za
desinfekciju i sačuvanje smJela i urethralnih boogija od gumme ili kaučuka. Da se instrument
brzo sterilizuje, dostatno je kuhati ga u toj smjesi. Prije uporabe treba takove sonde
oprati u borovoj rnztopini ili u čistom glycerinu.
L. Levi. Int1·avenozno ttšt·ciJan.je sublimata kod bleno1'1'hoične u1·ethritirle. (La
semaine medicale 18J7. Nro. 48.)
Kod jednoga bolestnika, koji Je uslied pogoršanja starije urethralne blenorrhoeae
obolio od tarsalne arthritide desne noge, upotrebio je L. intrnvenozno uštrcavanje snblimata
po Bacellievoj metodi. Nakon prvog nštrcanja od 0·001 sublimata popustile su
žestoke boli u nozi, a toplina tiela spala je od 39'' na 37·6". Bolestuik, koji je radi boli
više noći probditi morao, spavao je veoma dobro ; sliedeći clan osjećao je boli u nozi samo
kod pritiska. Prema večeri toga dana skočila je toplina na 38·6°, pa je za to uštrcano
()·002 sublimata, te je toplina postala normalna. Sada se je svaki dan u ve1m uštrcavao
ublimat (postepeno do 0·005.). Boli se više nisu pojavile, a oteklina na nozi je rapidno
pala. Nakon masaže i mazanja jodom nestali su i zndnji tragovi bolesti.
F. Gundrum (Križevci).
L. Hutschnecker. Liečenje eczema. (Wiener medicinische Wochenschrift 1898.
Nr. 34.)
Za liečenje tvrdokornog eczema preporuča H., da se namaže s 33 '/s% živinim vasogenom.
Mazati treba u razmaku od 2-3 dana, a uz to dobro čistiti usta. Pošto se nekoliko
puta namazalo prodje eczem, a ne dolazi do recidiva.
A. L. Lederer (Vinkovci).
S. Ehrmann. Vanjska i m.Gta'nja tGpomba xe'ofo'rna u dennatologiji. (Wiener
medizinische Blatter 18H8. Nr. 22.)
Dj elovanje xeroforma temelji se na tom, što ga alkalični sekretrana i sadržaj crieva
mztvarn u tribromphenol i bismuthov oxyd, te prvi jako antiseptički djeluje. E. je u svom
ambulatoriju liečio 178 bolestnika vanjskim, a 45 nutarnjim podavanjem xeroforma. Svježe
rane u1. takovo liečenje brzo ciele, gnojne se čiste, te ue im:t eczema, kod čirova na n zi
naskoro prestane sekrecija., pa se prekožuju, mokreći eczemi se brzo suše i izcieljujn. Nutarnje
je podavao xeroform (2-3 put na dan 0·5) kod analnog eczema, jer ga prou1-ročuje i
podržaj e abnormalni sastav blata. Isto tako pronzročuju smetnje probave neke oblike urticm·ije
i dermographizma, a čim se stolica uredi, popravi se i bolest. I n ovih je slučajevih
xeroform veoma povoljno djelovao. č.
Novi liekovi.
E. Kromayer i H. Vieth. Nelc:1j1: novi dennatoloi:ki lielwvi, de1·ivati py1·ogalloh,
ch1'ysa1·obina i 1'eso1'cina. (Monatshefte fiir praktische Dermatologie, 1898. Ed. XXVII.)
Derivati pyrogallola su : lenigallol, eu gallo! i saligallol, chrysarobi na: leni robin i
eurobin, reorcina : resorcinov monoacetat, diacetat, monosnlicylat. i disalicylat. O tih se
preparatih K. ir.javlj uje ovako : leuign.llol i leni robin gled{' lječitbenoga djelovanja na lišaje
jednaki su svojim početnim sataviuam : pyrognllovoj kiselini i chrysarobinu, uu ne imaju
njihovih neugodnih djelovanj a. Lenigallol je izvrstr1o sredstvo proti eczemom, osobito kod
ujece (0·5 -5·0 ua 100·0 pastae zinci). Eugallol i enrnbin su najjača poznata reaktivna
sredstva, s toga treba kod uporabe pozoran biti ; nu uz nužunu pazku veoma brzo dj eluju.
Saligallol imade doduše slabo djelovanje pyrogallola, nu veoma je dobar vehiculum za
cugallol i eurobin. č.
Zdravstvene naredbe i odpisi izašli druge polovice god. 1897.
i prve polovice god. 1898.
Gibanje bolestnika u obćih javnih bolnicah.
Oclpis kralj.' h rv.-slav.-rlalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od lG. listopada
1897. br. f>8.567, upravljen na sve uprave obćih javnih bolnica.
Da kr. zem. vlada može biti na vrieme obavješteua o stanju i gibanj u bolestnika u
Hvih obćih ja\·nih bolnicnh kraljevina Hrvatgke i Slavonij r, imadu uprave reeuih bolnica
kr. zem vladi podnašati mjesečna izvješća.
Pošto su . pako nekoje tih bolnica u novije vrieme ili posve pre>tale takova izvješća
predlagati, ili ih počele predlagali nakon izminuća odnosnoga kvartala ili na jedanput za
pet mjeseci, nalazi kr. zem. vlada ovim sve ovozem ne uprave obćih javnih bolnica pozvati,
da koncem svakoga mj eseca o stanju i gi '·anjn bolestnika do'!ad:t običajna izvjeM:t
imadu nefaljeno sastaviti i do 8 sliedećega mj eseca kr. zem. vladi predložiti.