1898. godina

346 Liečnički Viestnik 1898. Br. 10.
Br. 10. Liečnički Viestnik 1898. 347
God. 1878. bio je u Bugarskoj ukupno 71 liečriik, a 1898. 426 t. j. šest pn a više.
Osim toga do oslobodjenja od turskog jarma ne bijaše nijednoga veterinara ili zubara, a
bio je samo jedan diplomirani ljekarnik, dočim o ljekarničkih a>Jistentih, felčerih, primaljah
ne bijaše ni govora. Danas, dakle nakon 20 godina ima u Bugarskoj 60 veterinara, 10 zubara
(liečnika), 123 ljekarnika, 101 ljekarnički asistent, 431 medicinski felčer, 66 veterinarnih
felčera i 52 primalje.
Ima liečnika Stanovnika Jedan liečnik na osoba
U Bugarskoj 426 3,3 . 0.713 7771
" Francezkoj 26.000 38,218.903 1469
" Nj emačkoj 24.000 49,500.000 2062
" Englezkoj 18.000 37,000.000 2055
Najviše liečnika ima Sofija (78), Plovdiv (27), V arna (24), Ruščuk (19), Trnovo (14) itd.
Veterinara Sofija (ll), Plovdiv (4), Lom (3) itd. Ljekarnika Sofija (21), Trnovo {8),
Plnvdiv (8), Ruščuk (7) itd.
Najviše bugarskih liečnika je svršilo n H.usiji 106 (25''/0), Francezkoj 89 (20·19.'/0),
Grčkoj 61 (14·380fo), Tnrskoj 48 (1Ul2"fo), Austriji 39 (9"f.), Švicarskoj 36 (8%), · Njelllflčkoj
20 (4·71''/0), Rumunjskoj 15 (3·5"fo), Belgiji 4 (0·94%), Ameriki 3 (0·70"/o), Englezkoj
1 (0·23"/u) i Italiji l (0·23"/o).
304 (7 1·40°/11) jesu bngarski, 122 (28·60%) tudji podanici.
256 liečnika je mladje od 45 godina, 86 stariji, a za 82 ne mogoh uzeti starosti.
Od svih liečnika stoji 149 (30'fo)u službi gradjanske sanitarue direkcije, 22 okružna
liečuika, 60 kotarskih, drugi bolnički, karantenski itd., ostali su ili gradski ili privatni
U Sofiji pada jedan liečnik na 572, n Plovdivu na 1334, u Varni na 1173, u Ruščuku na
1480, u Pazardžiku na 2723, u Dobriću na 3695, l) Karlovu na 4508 stanovnika. U sofijskom
okrugu na 3138, u vištovskom na 15.68(), u ilistranskom na 37.276, u šnmlenskom
ua 1109 itd.
Felčer (od njemačke rieći feldscherer) može postati svaki, koji u Sofiji svdi felčersku
školu (2 god). U njoj predavaju liečnici auatomijn, internu medicinu, chirut·gij u,
zdravstvo, farmakologiju itd., pa nakon svršenih nauka bivaj u ti medicinski felčeri namješteni
po kotarih i gradovih. Oni ciepe boginje, a liečnici ih šaUu u mjesta, gdje valja
strogo izvršiti naredbe zdravstvene kod epidemije itd. Oni su od velike koristi, ali ima
ih, koji si utvaraju, da su velikom žlicom pojeli medicinsku znanost i lieče sve bolesti,
llftkako samo na štetu bolestnika. Oni izvršavaju i u bolniČah službu, te se mogu jako
dobro upotrebiti i u liečničkih uredih. Osim ovih ima i veterinarskih felčera.
U državnoj službi od svih medicinskih felčera nalazi se 296 i to 45 11 prvo-, 41 11
trećerazrednih bolnicah, 19 u ambulatorijib. 84 u kot:1rskih mjestih, 75 na selu i 2 kod
karantenskih upmva. Veterinara imade državnih 46 i to 10 prvo-, a 12 drug,•rednih okružnih,
12 na raztJih mjestih bugarske granice, gdje je velik uvoz i izvoz marve i 12 kotarskih.
Veteri1mrnih felčera imfl državnih 42 i to 22 okmžua, li) na grau:ci i 5 kotarskih.
Primalje svršavaj u primaljsku školu u Sofiji. One se kao i liečnici imadu boriti
H predsudami starih baba, koje pružaj u pomoć radjajućim.
Na koncu knjige je naveden potrošak za medicinski odiel za 1898. godinu u iznosu
od 2,780.97G franaka tpo prilici 1,300.000 for. a. vr.). Navadjam plaću nekih službenika:
vrhovni liečnik dobiva 7728 franaka ; okružni (županijski) 5022 fr., kotarski 4800 fr. ; upravitelji
bolnica od 5500-6072 franaka, felćeri 1400 franaka godišnje.
Godine 1879. bio je potrošak 709.910 franaka; već iz togn se vidi veliki napredak,
da je za 20 godina više nego za 2 milij una franaka narasao. Veliki skok u potrošku hijaše
od 1879. Sfl 709.910 fr. na 1,430.207 franaka.
O nekih važnijih naredbah, ustrojstvu bolnica, o zdravstvenom zakonu itd. govoriti
eu drugi put, ovdje ću samo spomenuti nekoliko rieči o djelovanju liečnika za vrieme
kakve epidemij e.
Kotarski i gradski liečnici - potonji putem poglavarstva stoje u neposrednom dopisi
vanju s okrnžnimi liečnici u stvarih, ti.čućih se javnoga zdravstva, a glede bolnicn. dopisuju
uprave sa zdravstvenim odsjekom. Okružni (župftnij$ki) liečnici dopisuju izravno
a zdravstvenim odsjekom. Važnije stvari, kao poja.va epidemije, mj ere proti istim itd.,
javljaj u se brzojavom okružnom liečniku, a ovaj opet zdravstvenom odsjeku i tako VI"ho,•ni
liečnik svaki dan saznaje važnije dogodjaje u zdravstvenih odnošajih zemlje.
Pojavi li se negdje kakva zarazna bolest u osbiljnijem obsegu, ostaj e kotarski liečnik
u mjestu epidemije tako dugo, dok bolest ne izgubi pogubni i opa,qni značaj.
Njemu o
boku stoji kotarski felčer, koji razdaj e propisane liekove, te nz policajnu pomoc;, (policija
je u Bugarskoj državna), izvršuj e zdravstvene odredbe liečnika.
Za vrieme variole ciepe i dociepljuju sve stanovnike okuženoga mjesta. Na to se
sviet već naučio, pa se dragovoljno podvrgava.
Kotarski liečnici dužni su 2 put na godinu (na vlastiti trošak) obaći sve obćine svoga
zdravstvenoga područja i o svemu točno i obšit·no izviestiti. Za službena putovanja u svojih
kotarih liečnici ne dobivaju dnevnice, ali za kilometar 60 filira.
Imajući gornje pred očima, moramo reći, da sn Bugari u zdravstvenoj službi i svojimi
nredbami upravo iz ništa u roku od 20 godina nešto velikoga stvorili, da oni, osim znatnoga
broja dobro · uredjenih bolnica,
posjeduju i ine zavode (bakterioložki, kemički), kakvimi
se drugi narodi na balkanskom poluotoku (osim Rumunja) podičiti ne mogu. Povjest medicinskoga
razvitka u Bugardkoj sa zlatnimi slovi bilježi velebni razvitak istoga tečajem
20 godina, što nam dokazuje, da mladi novo oživjeli narod silnim kroko:11 kroči civilizaciji,
da utire put i otvara nove staze, po kojih da se dovine do mete najveće kulture. Da
im retno podje za rukom ! Prednjačili oni svojom dobrom voljom i već do sada polučenimi
velikimi uspjesi kulturne naravi inim balkanskim državam !
Bilježke iz prakse.
Oonjunctivitis crouposa.
J., 18-godišnja seljakinja, tuži se od 3 dana na boli u desnom oktl; ocl .jlltros nije
kadra desno oko otvoriti.
Stat. praes.: Vj edj e desnog oka su otećene (oedematozne), isto t11ko lice u okolici.
Conjunctiva bnlbi crvena je, chemotična. Na conjunctivi vj edja nalaze se biele, nepl"il.vilno
poredana kožice, koje mj estimice konfluiraju ; mjesta, na kojih nema tflkovih kožicn, jako
sn inj icirana. Roženica je nepromienjena. Žliezda pred desnom uškom povećana je i
osjetljiva. Temperatura je bolestnice 39''.: Uz to postoji glavobolja. Bolestnica se ćuti slribom.
Diagnoza je u ovom slučaju conj unctivitis crouposn. Drugo je pitanje, da li postoji
infekcija s Loefflerovim bacillom.
Radi visoke temperature i drugih znakova sveoh{:e
infekcij e odlučih se za uštrcaj bečkom krvnom surutkom proti diphtheriji (uz lokal nu
them piju).
Kad sam bolestnicu iza tri dana vidio bila je temperatura normalna, oedema je neslalo
; . conjunctiva bila još crvena.
Krivo bi
bilo prama onomu ex ju vantihus zaklj učiti, da se ttt radilo o infekeiji
s Loeffierovim bacillom. U okolici bolestnice - ona je iz Bogačeva, obć. Gomja Rielca
- nije bilo ll zadnje vrieme slučaja diphtherije.
Ako je n istinu postojala infekcija s Loeffierovim bacillom, imao bi se blngi zuataj
ove lokfllizncije toga bacilla pripisati odsutnosti drugih pathogenih bakterija (strept.o· i
taphylococca), koji kompliciraju njegovu drugu, kttd i kamo češću lokalizflcij u.
Razpravne viesti.
v. Taussig (G. ltieka).
Mjesečna skupština sbora liećnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
u Zagrebu dne 26. rujna 1898.
Prisutni : predsjednik dr. L. lt a k o v a e; bilježnici dr. J. pL A D t o l k o v i i rlr.
.M. pL U a č k o v i ć, blagajnik dr. D. vit. lVI a š e k, te redoviti članovi (h{: P. Cu l ll-