1898. godina

344 Liečnički Viestnik 1898 . Br. 10.
Br. 10. Liečnički Viestnik 1898. 345
v Blgarija", napisani i tiskani na ruskom i bugarskom jeziku, l.fl!. 1879. potvrdio ih je knez
D o u d u kov-K or za k o v. Sastojali su iz 3 djela : I. V remeni pravila za ustrojstvo to na medi·
cinuskoto npravlenije v Blgarija. II. Ustav za lečebnite zavedenija v Blgarija (bolničnj ustav) i
UL Vremeni pravila za ustrojstvoto na aptekite v Blgarija. Na čelu zdravstvene službe nije
bila jedna osoba, nego odbor "medicinski savjet", sastojeći od tri člana, od ovih jedan pred­
Rjednik. Taj medicinski savjet bijaše dodieljen unutarnjoj upravi. Ostale točke zakona odgovarale
su posve svrsi, u koliko se dalo nasmoći i liečnika, veterinara i ljekarnika. Farmakopeju
uveli su austrijsku i rusku, a na 8000 stanovnika pala je jedna lj ekarna. U
'!\·novu je dr. M o ll o v sazvao mnoge liečnike na posavjetovanje, koji su nj egov projekt
odobrili. Ta pravila služe i danas još kao osnova raznim zakonom u sanitarnoj struci . Po
ovih se je zdravstveni odsjek ravnao punih 10 godina sve do 18.,!12. 1888., dok nije
novi sanitarni zakon u život stupio. Odmah u početku se ustrojilo nekoliko bolnica, a oko
ustrojenja istih si mnogi još i danas živući liečnici stekli neumrlih zasluga.
Na taj način dan je temelj zdravstvenoj službi . te su pojedini "medicinski savjeti"
(zdravstveni odsjek), kojim se broj članova pomnožao, svim marom nastojali oko usavršivanja
i što točnije provedbe zakona. Ne mogu ovdje obširno govoriti o radu pojedinoga
savjeta .(takvih se od početka do danas promienilo 7, to jest sedam predsjednika [glavnih
liečnika]), dočim su u povećanom odboru jedni te isti odbornici kadkada pod više predsj
ednika službovali. Razumieva 'Se, da e dogadjalo, da je novi predsjednik naredbe svoga
predšastnika našao manjkavimi ili je pako htio, na temelju modernosti nvadjati i uveo
novotarije. Može se reći, da je svaki bio na svom mjestu, da se je za vrieme svakoga
mnogo učinilo, da danas Bugarska imade u svakom pogledu krasne zakone i naredbe,
koje visoko stoje nad onimi nj enih sujeda. Svakom predsjedniku, a i odbornikom, ima se
u zaslugu upisati, da su bezuvjetno savjestno izpunjavali svoje zvanje. Veoma agihm, visoko
izobražen i marljiv predsjenik je sadašnji protomedicus dr. G. Z o l o to v ić, koji od
26./6. 1894. do sada veoma savjestno izpunjava težko zvanje vrhovnoga liečnika ua sveobće
zadovolj stvo. On je izradio novi zdravstveni zakon, obsižući sve što u zdravstvo Rpada, ali
taj još nije potvrdjen od sabora. Ovdje se ne može govoriti o svih naredbah, citiranih 11
med. sborniku ili spomenuti sve ličnosti, koje su si stekle neumrlih zasluga na medicinskom
polju u Bugarskoj. Spomenuti ću nešto o bolnicah i inih zdravstvenih zavodih u Bugarskoj.
U tursko doba bijaše u Bugarskoj vojnička bolnica samo u Šumli i Varni, a sjena gradskim
bolnicam se nalazila u Ruščuku i Plevni. Tek nakon ruske okupacije ustrojile se neke
bolnice tako n. pr. 1877. u Svištovu, Trnovi itd., 1878. u Silistri, Tutrakanu itd. Kada se
pako počelo na tom polju osbiljno raditi, nicale su krasne bolnice na mjestih, gdje je u
tmsko vrieme rasao drač i korov. Po najmodernijih zahtjevih sazidala je Bugarska svojim
bolestnikom prave palače, providivši ih razkoši u svakom pogledu. Bolnice se diele u iri
diela : l. prvorazredne, 2. drugorazredne, 3. trećerazredne.
U prvi odiel spadaju bolnice: a) u Sofiji (Aleksandrovska bolnica) sa 500 postelja
(u početku 1879. bilo 60, poslije 80 postelja, tako se broj uveličao do ove godine na 500).
Prošle godine je u njoj liečeno 4442 odjelnih i 26.944 ambulatornih bolestnika. Liečničkn
službu u njoj izvršavaju : l liečnik upravitelj , 7 primarij a, l prosector, 9 ordinatora, l
ljekarnik, 2 lj ekarnička pomoćnika, 12 bolnil\kih felčera, milosrdne sestre itd. Plaća svim
službujućim iznaša na godinu 160.558 franaka (upravitelj dobiva 6072 fran., primarius (starši
ljekar) dobiva 5580 franaka) ; b) sa l flO postelja su bolnice u Trnovi, Loveču, Plovdivu,
Ruščuku i V arni; e) sa 100 postelja su bolnice u Vidinu, Plevai i Sliv nu.
U ovih bolnicah, uključivo sofijske, izvršava 49 liečnika liečničku službu.
U dmgi odiel spada 15 drugorazrednih bolnica sa 50 postelja, u kojih lieči 30 liečnika
(od ovih su 13 ujedno okružni liečnici).
U treći odiel spada 19 trećorazrednih bolnica po 2U i 22 bolnice po 10 postelja u
kotarskih sj edištih, gdje izvršavaju službu kotarski liečnici.
Kako je mah preotelo pohadjanje bolnica, vidi se iz ovih brojeva : 1870., dakle prve
godine ustrojenja bolnice, liečeno je u svih bug. bolnicah 3930, a u amb11latorijih pregledan
271 bolestnik. Nakon lO godina, dakle 1889., je broj bolestnika dostigao 18.670, a
ambulatornih bijaše 52.491, a 1897. je u svih bolnicah liečeno ol.3"75 bolestnika, a u bolničnih
ambulatorijih je pregledano 105.962. Broj postelja u bolnicah l. i 2. razreda iznaša
2300 ; izvješća o bolnicah 3. razreda (sa 600 postelja) nema. Ukupno dakle u svih bolnicah
ima 2900 postelja na 3,310.713 stanovnika sa 120 liečničkih sila, koji u bolnicah službu
izvršavaju. Plaća svim liečnikom (inclusive nekih okružnih i kotarskih liečnika izvršavajućih
takodjer službu u bolnicah) iznaša godišnje 538.598 franaka.
Osim toga ima 28 takozvanih ambulatorija sa sj edišti u kotarih, gdje do sada nisu
uredjene bolnice trećega razreda, u kojih obavljaju službu kotarski liečnici.
U bugarskih bolnicah možeš naići na vrstne specialiste raznih grana liečničtva. Vlada
svake godine pošalje najmanje 5 liečnika u inozemstvo, da se dvie godine specializuju
bud u internoj medicini ili chirurgiji, obstetriciji, oculistici, syphilistici i dermatologiji, a
šalju ih na razna sveučilišta. Ti liečnici su obično u statusu kotarskih liečnika s godišnjom
plaćom ou 4800 franaka, a te godine specializovanja im se ubrajaju u penziju i nakon
povratka budu dodieljeni bolnicam. Hekao bih, da danas nema na svietu medicinskoga fakulteta,
na kojem ne bi koji bugarski liečnik svoje .nauke svršio. Taj postupak vladin sa
stipendisti je svakako hvalevriedan, jer imade liečnika raznih škola. Svrši li koj i liečnik
medicinu, mora se prije nego li dobije dozvolu za izvršavanje prakse podvrći t. zv. kololeviju
sastojećem iz pismene radnje (klauzure) i ustmenog izpita u Aleksandrovskoj bolnici.
Isto vriedi za zubare, ljekarnike i veterinare.
Sgrade svih prvo- i drugorazrednih bolnica su državne, trećorazredne smještene RU
obično u privatnih kućah. Od inih zdravstvenih zavoda spominjem :
I. Veliki kemički laboratorij kod gradjanske sanitarne uprave, koji od 1880. obstoji.
U početku je nj egova djelatnost bila veoma ograničena, bavio se samo sudbeno-kemičkiru
iztraživanjem raznih stvari, ali poslije se djelokrug znatno razširio, pa iztražuje reć bi ve,
što mu pod ruke dodje: mineralne vode (takvih ima u Bugarskj dosta), vodu za pijenje
iz zdenaca, jelo, vino itd. Dva su kemičara, od kojih se jedan bavi samo analizovanjem
mineralnih voda. Za osoblje se troši godišnje 18.540 franaka.
II. Zemaljski zavod za proizvadjanje animalnoga cjepiva.
Do oslobodjenja se nije moralo podvrgavati ciepljenju boginja, a cj epivo se nije
proizvadjalo u zemlji. Najprije se ustrojio 1882. zavod u Razgradu, koga 1884. premjestiše
u Varuu. God. 1889-1893. se ustrojio u 1-tuščuku zavod, a pod konac te godine ustrojiše
u Sofiji veliki zavod u jednoj dvokatnici pod ravnanjem jednoga liečnika. God. 1897. su cj e­
pivom od 139 teladi - svako je dalo 1!)2 stakla cjepiva (ne mogoh naći, koliko porcija bijaše
u svakom staklu) - ciepili i dociepili 422.408 s uspjehom od 74°/0, dočim su godine 1898.
do sada (u Bugarskoj se obligatornu ciepi i dociepljuje u svibnju i listopadu svake godine,
a ciepljenje obavljaju obično felčeri u kotarih) od 27 teladi ciepili i dociepili 125.881
s uspjehom od 78"fo. Za osoblje se troši godišnje 12.300 franaka.
III. Sofijski bakterioložki institut.
God. 1893. porodila se ideja u Bugarskoj osnovati bakterioložki zavod, pa su medju
inim poslali dra. Ivanova u inozemstvo Kochu u Berlin, da se specializira u bakteriologiji.
Zavod je nekako životario. Ali ipak je tek 1897. narodno sobranje votiralo kredit
od 40.000 franaka za njegovo moderno uredjenje. Dne 6. listopada 1897. uštrcana bje n
prisnću nekolicine liečnika prva štrcaljka a kontrarabietičnom surutkom, proizvedenom
u prvom bugarskom Pasteurovom zavodu. Istodobno se započelo immnnizacijom konja za
proizvadjanje antidiphtheritične krvne surutke, ll/2. 1898. dobiše iz vlastitoga zavoda krvnu
Rnrutku, koja se od onoga vremena izkljućivo rabi u Bugarskoj s istim uspjehom, koji
se postizava sa surutkom proizvedenom u zavodih stranih država.
U zavodu za liečenje biesa se od listopada 1897. do sada liečilo 160 osoba (bezplatno),
a od 11;2. 1898. do sada se proizvelo 2000 staklenka surutke proti diphteriji.
Knez Ferdinand I., poznat sa svoje riedke izobraženosti, obljubio je taj humanitarni
zavod tako, da je koncem godine 1897. preuzeo pokroviteljstvo Pasteurovoga zavoda.
Za osoblje (medju ovim 2 liečnika) troši država godišnje 9095 franaka.
Obzirom na laku mogućnost prenosa kuge ili kolere u Bugarsku ustrojila je bug.
vlada karanteusku upravu u Varni, Burgasu i Hebibčevu. U prvih dvih mj estih ima po
jedan karantenski liečnik, a u Hebibčevu obično felčer, a za slučaj potrebe i liečnik. U
ovih postajah se nalaze parni strojevi za desinfekciju itd., kao što i odnosne sgratle za
boravak osoba, koje moraju za slučaj potrebe karantenu izdržati.