1898. godina

042 Liečnički Viestnik 1898. Br. lU.
Br. 10. Liecnički Viestnik 1898.
·-----·- ------------ --
AlekSlLndra II., poeo je, re(,i bi iznova rodjen, udihnvajući blagotvorni zrak zlrttnc sl obode,
krol:iti putem civilizacije tmdeći se, da u svakom pogledu stigne svoje već davno oslobodjeue
susjedne narode. Ništa nije uaravnije, nego medju inim . da sn
uznnstojali usavršavajući
liečničku službu, stvaraju6 shodne odredbe u zdravstvenom pogledu i bdijući und
;lo :;trožim izpunjenj em svega, što u zdravom tielu radja zdrav um, upotrebiti sve moguće,
([a uda toga na novo oživjeloga naroda budu što zdravija, jer samo takva mogu raditi oko
veličine i sj aja domovine.
Liečničke obbsti i liečnici u B ugarskoj slnvili su dne 15./7. o. mj . slavu, na imc
rlvadesetgodišnjicu ustrojenja Uečničke službe u Bugarskoj, a br. !:l. "M e cl i G- i n s k o g a
s h o r n i k a", viestnika bugarskih lie;:nika, i:r.nšao je u svečanom ruhu kao "juhilarni broj n
spomen dvaclesetgoc\išnjice ustroj stva liečničke službe". Neumorni urednici pomenutoga
vieatnik:t gg. ciri. G. Zolotović (bugarski protomedicus) i dr . .M. Rusev (njegov taj ni k),
uložili su sav svoj trud i mar, ela b1j jubilami broj , izišavši u običnoj veli čini med. sbornik R
i obsinći 8 tiskanih araka, u sebi Radržaje kratku povjest naročito zdravstvene službe :r.n
tmsko vrieme, pa od oslobodjenja sve do sacln., spominjući i one pregatelje ua medieiuskom
polju, koji sn položili osnovu toj grani uprave.
Obzirom ua riedku tu slavu, bo što i
na ogromni napredak, kojega je hngnrki
nRrod u toj struci postigao, mislim, da ne Ge bi ti izlišno, ako u kratko
mweclem Hadržaj
jnbilarnoga broja medicinskoga shornika, pa upoznam moje vriedne drngoYe :; potepenim
ra;r,vit kom stru ke, koja nas kao liec)nike bezuvjetno mnimat.i mora. Kao to se pron i'avanjem
povjesti naroda oplemenjuje duša pojedi nca, t:tko ćemo se i kra.tkom povjesti ra.:r.­
vitka medicinske slnžhe tt Bugarskoj moći okoristiti, a u ostalom nama kao Hrvatout
dužnost je poznnvati i upoznati odnoš!l,je inih Slavena, napose pako Bngara.. s kojimi na
i wn.nredne simpatije vežn.
U uvodu se nnvadja način i dogovor glede prolave jubileja, pa clod_ioe do zakljneka.
da sc lG. kolovo:r.a po st. i made smatrati kno dan, kojim je počelo ust rojavanje zdmv­
;;tvcno slnžhe u BugarBkoj ; da se 15. kolovozrt svake godine irnn stn:ttml:i kao blagdan i
fl"krovitcljstven dan liečničkoga sbora n Bugarskoj i napokon, da se izdade juhilami broj
medicinkogn sbornika u kom će se a\ u kratko navesti povj est razvitka zdraviltvenc službe
u
obće sa svimi uredjenimi zav•)cli itd., b) umt>tnuti slike i životopise svih pregatelja n:t
Loru polju, i e) slike svih I. i II. ra:r.rednih bolnica.
U "Obćern opisu" čitamo, kako je 15. lipnjR 1877. još prije, nego št.o će puknuLi
wra, bilo kn\i rumunjskoga grada Zimniča velikoga meter-n. u taboru ruskih i:ada se n ije pokušalo '>tv:u·iti ga,
i zato još u mnogih mjestih prosti puk puškom gon i zdmvstvene organe, koj i Hu došli, da
;r,akouom odretljenc mjere provedu. Dr. Moli o v svr;io je nwdicinske ua uke 11 l\lokvi i
boraveći poslije ondje imao je prilike u poznati i zdmvotvene ;r,akone. )jato je cnr;ki ruski
povjerenik izhodio, da sc dr. .l\1 o l l o v, koji hijatie gul>ernijski liečnik u Vidin u, por.ove
k vhdi, da sastavi medicinski ustav. To bijaše u kolovozu ltH!:l., a rndio je do prolj e{a, lt\7!J.
Prva naredba iz njegove knncelarije bijaše : "V remeni pravila oh ustrojstve medicinskoj časti
' Katar = katan-h, suju od turske rieči u, znaći voda
" Ja poznajem nekoliko od ovih, kao štel dre. H e r o n a, Au t o n o v a, HriBtova,
Plan i n s koga, Hakanova. Ovim valja pribrojiti dre. gadoslavova i Pavlović.
3 Njegovo mnienje pisano u ruskom jeziku.