1898. godina

Liečnički · Vl es tnik 1898
Br.· 9 Liečnički Viestnik 1898.
Dok je inače prognoza kod tih .zdjelica po diete i po majku više manje
osbiljna, prodje ta žena sretno. Ostade skoro neozliedjf\na, predrla se je samo
sklopčana veznica. · Babine bijahu posve uredne.
Što nas kod toga slučaja osobito · zanima, je - zdjelica sama. Imala- je sra
bitna obilježja kyphotične zdjelice, jedino nismo mogli primjetiti osobito gibivih
sglobova, kako to nekoji autori opisju.
U rodilištih su te zdjelice dosta riedke. Godine 1882. brojio je ·. P h a e­
n o m e n o ff tek 20 slučajeva, dočim ih je ·Run e 1896. po literaturi već preko
100 klinički opažanih sabrao. Sigurno ih je ali više, samo što se je pažnja posvećivala
jedino onim .višega stepena, dočim kod onih nižeg stepena porod
uredno i spontano prolazi. Naravno je u ostalom, da će kyphotične i kroz to
vrlo nagrdne žene riedko zanositi, a ima se u obzir uzeti još i to, da u prsnom
dielu hrbtenjače sjedeće kyphoze na razvoj zdjelice skoro nikakav upliv ne imadu.
Zanimiv je i mekanizam poroda. Kao što u većini u literaturi · opisanih
slučajeva, okrenula se je i u našem glava neuredno. Prešla je u zdjelištu iz .
prvog u četvrti namještaj. (B ir n b a u m u okrenula se je jednom čedinja glava
dapače u klieštih iz drugog u treći namještaj). S e h a u t a u M i'! ller o v o m
"Handbuch der Geburtshilfe" pripisuje taj neuredni mekanizam pretežnosti
·upravnih i kosih promjera nad popriečnimi.
. Sada nam se je još osvrnuti na čedo. Odmah· iza poroda mogli smo · opaziti
parezu cieloga lievoga facialisa. Očekivala bi se dakle pritisna uzura u okolini
lievoga forapinis stylo-mastoidei, gdje je ali nije bilo, već samo . jedna sasvim
malena na lievoj sljepočici. Poznato je, da takove pareze od klieštiju nisu ništa
neobična, .te da im je . prognoza skroz povoljna. Tako je bilo i u našem slučaju.
Pareza je izčezla za osam daria. Osim toga opazili smo odmah iza poroda na
lievoj tj emeničnoj kosti oteklinu, koja se je u slici crveno-modre, 1 cm. Široke
pruge protezala od tjemenične kvrge skoro da uha.
. Po svoj je prilici i ta oteklina nastala uslied pritiska kliešta, akoprem
nam je spomenuti, da baš kod kyphotičnih zdjelica često šiljci sjedičnih kostiju
čedinju glavu kod onoga silovitoga neurednoga kretanja na sličan način ozliede.
(S chaut a: Muller s Handbuch der Geburtshilfe). Konstatovalo. se je ali takodjer
odmah, da je tj emenična kost neozliedjena. Oteklina bila je sliedeći dan jasnocrvena,
za tri dana dan nestalo je i toga crvenila.
Peti dan iza ·poroda pozove me službujuća primalja, da vidim desnu ručicu
toga · čeda. Dadem ga svući, te odmah opazih, da mu desna ručica visi. Izazivljući
ga uznemirav'anj em Iia živahno lh·etanje, mogao sani dalje- opaziti, da
su sve kretnje uda normalne, u koliko se to kod . novorodjenčeta kontrolirati
može, jedino dorsalna flexija u ručnom · sglobu bila je nemoguća, a prstići
se nisn tako dobro pružali kao na drugoj ruci, dakle kljenut radialisa.
Pošto je prije opisana ozlieda ·bila na · lievoj strani, a evo desna ručica
bila kljenuta, pomislih u prvi mah na centralnu ozljedu. Ova je . aii sasvim
izključena, jer je nevjerojatno, da· bi ona samo radialis povried,ila; a što je 'najvažnije,
funkcija tricepsa bila je netaknuta .. Ostaje dakle samo· :periferna. kljenut
radialisa iza obskrbe _trice psa, ali uzroka toj' kljenuti nisam mogao naći, kao :ni
kod , djeteta, što se je nekoliko dana iza ovog porodi! o, te je ria li evoj r'1el
sasvim istu sliku pružalo.
Potonje čedo, i u ostalom vrlo slabo razvijeno; bilo je još poučan slučaj
u pogledu razvitka čotave noge (pes varus) kod nedostatka plodnje vode. Ove
bilo je jedva za vinsku čašu, porod bio je otegnut, a kad su na posljedku
noge izlazile, (vidio sam ih dakle in situ bko su bile u materici), mogto sam
odmah opaziti, kao je lieva bila stisnuta izmedju desne nožice i trbuha ; nije
bila dorsalno flectirana, ali zato vrlo supinirana, a palac te nožice bio · je gore
uzvinut i preko ostalih prstiju položen. Polije .kupelji pogledao sam nožicu
točnije : bila je čota va u višem stepenu. Kod proniranja · napinjala se je kožica
nad imtarnjim glježnjem. Ne ima sumnje, da je ta čotava nožica nastala uslied
nedostatka plodnje vode i pomanjkanja dovoljnoga mjesta za gibanj e.
·
Drugi slučaj bila je 1·hachitična zdjelica u 20 godina stare prviskinje. Žena dodje
u rodilište 31. svibnja oko 10 sati prije podne sa trudovi. Zadnju mjesečninn imala je 31.
kolovoza 1897., dakle je na izmaku nošenja. Prvi trudovi snašli su je 28. svibnja u 9 sati
u jutro, a mjehur bijaše pukao 29. svibnja u 10 sati na večer. Bijaše dakle već dva dana
prošlo, od kako joj je vodenjačni mj ehur pu-kao. Pretražim ju. Žena srednje veličine, slabo
ugojena. Rbachitični zubi ; gornji sj ekutići bez caklovine. Kraj grudne kosti t. zv. rhachitična
krunica. Glježnjevi debeli, goljenice ·nešto sabljaste. Ne sjeća se nikakovih bolesti,
al joj je majka pripoviedala, da je kao maleno diete imala jaki "fras·". Hodati naučila je
s 5 godina. Trbuh, koji se je nešto napried spustio, bijaše velik, okrugao ; pupak se je
izbočio. Opipavanjem pronadje se lahko položaj tjemenom II. namještaj. Čedinja glava je
,,elika, te se dade malko bibati nad ulazom zdjelice. Okrugle sveze nisu vrlo napete. Materica
srednje tvrda. Trudovi, koji su jo jučer bili jaki, sada su dosta slabi. Čedinje srdce
kuca živahno do 180 puta u času. Čuje se u desnom doljnem kvadrantu. Promj eri zdjelice
iz vana: Sp. 23, Cr. 26, Tr. slabo 28, Baudelocque 17. Pretraga iz nutra : Rodnica
prostrana, svodovi skoro sasvim ravni, ušće za kojih 7 cm. otvoreno, rubovi ušća mekani,
nisu napeti, te se ćuti, kako bi se ušće lahko dalje razširilo, rek bi izazivlje čovjeka na
okret na nogu. Glava gibiva. Plodnji ovoji su uzmaknuli. Krstačni oglavak lahko se na·
pipa, conjugata· vera je ali ipak 10 cm. duga. Imao sam dakle umjereno sveobće suženu
rbachitičnu zdjelicu s upravnim promjerom od 10 cm. Opetujmo u kratko glavno: Mj ehur
prije dva dana pukao, trudovi slabi ; ušće 7 cm. široko, diete živo, glava velika i gibiva
nad ulazom zdjelice, conjugata 10 cm. Tu je bio samo okret indiciran, a onda izvlačenje
·
čeda, akoprem je bilo vjerojatno, da će glava kod izvlačenja zapeti.
.
Gosp. dr. Orl enjak bio je tako dobar, te preuze narkozu s Billrothovom smjesom.
Okret bio je vrlo mučan, ali ipak uspije na lievu nogu. Izvlačenje čeda i riešenje ručica
podje dosta lahko za rukom. Pupkovina je još dobro kucala. Dakle sada brže bolje glavu.
Nekoliko trakcija, ali ona ni s mjesta. Kucanje biva sve slabije. Još nekoliko pokušaja.
Glava se ne miče. U to i ·pupkovina prestade ikucti, čedo bijaše mrtvo. Upotrebio sam
Veit-Smelliev način, kojega je u posliednjih trakcijab gosp. dr. Or le nj a k još sa Wiegand­
Martinovim iztiskivanjem podpomagao, ali kako se vidi bez uspjeha. Drugoga načina nismo
više pokušali, a na kliešta (Zange a nachfolgenden Kopf), koja neki još preporučuju,
nisam ni pomislio, jer se strogo držim načela, koje spada rek bi u abecedu primaljskog
operirapja, da kliešta nisu za to, da nadjačaju samo i malko veću zapreku od strane zdjelice
·m prevelike glave, osobito ako se ova nalazi još na ulazu zdjelice; Posegoh dakle _za
Braun ovim trepanom, ali ga ne mogoh na nijednom tipičnom mj estu . aplicirati. Nadjoh se
prisiljenim staviti ga na dno ustiju, te si tu izmedju grana doljne čeljusti, a. kroz · ustnu
šu pljinu prokrčiti put do dna lubanje. Trepanacija podje dobro za rukom, a pošto su
možgjani izprani, dala se glava, akoprem mučno, izvući. Kod toga se predrla medjica, te
bude šivana. Krvi nije žena mnogo izgubila, te se je ćutila sasvim dobro. Čedo bilo je
58 cm. dugo, a težko 3200 gr. bez možgjana. Promjeri glave : upravni 12, veliki kosi 14,
mali kosi 10, veliki · popriečni 10, mali popriečni 8, objem 37 cm. Već su ove mjere skroz
za 1/2 cm. do l cm. veće nego · obiČno; a prama conjugati od ·10 cm. su te mjere · za l i;.
do 2 cm. prevelike, a ako se uzme u obzir, da se je mjerilo, pošto su izprani niožgjani i
na stisnutoj glavi, onda je razlika još veća, a lahko se razumije, da glava nije mogla
i zaći, jer je nerazmjerje izmedju nje i zdjelice bilo preveliko.