1898. godina

Liečnički Viestnik 1898. Br. l.
Br. l. Liečnićki Viestnik 1898. 25
-- --- ·----- -----·---·----- -
znamenito pogledom na pitanje nasliedstva i nakužbe. Najviše je ima izmedju 16. i 30.
godine, dakle od puberteta do podpune zrelosti. Većina bplestnih je seljačkoga stališa i
veoma siromašna. Kuće jesu od pletera, koji je nažbukan ilovačom, većinom ne ima dimnja)ra.
U jednom jedinom zamazanom prostoru stanuje ciela obitelj sa slugom ili služkinjom,
a često i domaće životinje. Stiene ne pružaju dostatne zaštite proti klimatskim
uplivom. Hrana i odielo je zlo. Ljudi jako riedko mienjaju rublje i čiste tielo. Ovakove
okolnosti pogoduju nastup i razširivanje bolesti u obće, a naravski i lepre. Pod takovimi
okolnostmi je invazija budioca lepre lahka, ali one dokazuju, kako je ona malo infekciozna.
Najviše lepre imade na granici Srbije i Crnegore, daleko i od slabo posjećenih
prometnih puteva, dočim je na hrvatskoj i dalmatinskoj granici ne ima. Promotri li se
geografsko razširenje lepre u Europi, to se vidi da tvori krug, koji je istina na mnogih
mjestih periferije prekinut, nu da ona rastućim prometom u slici promjera može svaki
čas prodrieti do središta kontinenta. - H a bar t spominje, da su vojnički liečnici
bili prvi, koji su za okupacije u Bosni opažali lepru.
H a bar t: Prilog k chiru1·giji otvorenih p1·eloma l1tbanje. Pokazuje 22-god. vojnika,
kojega je konj kopit{)m udario u zatiljak. Bio je trunjavi prelom zatiljnjače s pojave pritiska
mozga : pod puna nesviest, slabo, polagano bilo, Cheine-Stokesovo disanje, pareza
mjehura. Kod trepanacije pokazalo se je, da je đura na više mjesta poderana, a ujedno je
postojao veliki haematom durae matris, koji je punktiran i krv odstranjena. Izvadjeno je
8 komadića kosti. Daljni tečaj bio je uredan, te je defekt pokrit pločicom od celluloida.
Pojavi sa strane mozga, koji su se još pokazivali, kada je prestala nesviest, bili su aphazija,
alalija, agraphija, nu i ti su polagano prolazili. Sada još postoji kolebajući hod, te
bolestnik trpi od traumatičke psychopathije. Č.
Iz stranih listova.
Abuladze. Slučaj dugotmjne 1·etencije plodn 1b matemici posz.i,je ntp tu1·e iste.
(Vrač, 1897. br. 19.)
25 god. žena, koja je prviput rodila mrtvo diete, opazila je u polovici druge trudnoće,
da joj se trbuh brzo povećaje i da se spušta. '29./12. 1896., po pr. 2 tjedna prije normalnoga
roka poroda, trudovi, od tok vode, zatim jako krvarenje; još 3-4 truda, a zatim
je porodjaj prestao. Uz to nije bilo nesvjestice niti collapsa. Gibanje ploda je prestalo,
žena je imala čuvstvo, kano da se je plod više podignuo. Suprug je htio porodjaj opet pobuditi
time, da je ženu potresavao, ali naravski bez uspjeha. Sada je nastupila groznica i
tekom 3 tjedna promienio se je dotada nešta krvavi izciedak iz rodnice u j ušika vi, smrdući.
Zadnjih dana trećega tj edna izašla je placenta na rodnicu, a jedan tjedan kasnije izvukao
je suprug svojoj ženi iz rodnice jetra, !lrdce, pluća i et·ieva ploda. Koncem 4. tjedna otvorio
se je oko pupka absces, iz kojega se je izlievalo obilno jušike, te je tamo ostala fistula.
l.j3. 1897. bude cachectična, propala i sasvim bezkrvna žena donešena na kliniku, ista je
grozničava, te ima u trbuhu bolni tumor ; žena važe samo 661/2 funti. Iz fistule oko pupka
izlieva se smrduća zelenkasta tekućina, objam trbuha oko pupka 64 cm. Cervix je nestao,
ušće maternice prolazno za prst, koji naskoro dolazi na oštri brid kosti ; dno maternice se
ne nalazi. Obće suženo zdjelište. Diagnoza : N epodpuna ruptura maternice valjda- uslied
poprečnoga položaja. Retencija ploda djelomice u materičnoj, djelomice u subperitonealnoj
šupljini. Blatna fistula maternice. 6./3. se prorezom tienka trbuha odstrani gnjili plod. Maternica
pokazuje musculozne stienke ; šupljina se izpere i tamponira. U šupljinu maternice
izlieva se iz komun.ikacije s crievom žuć, te se pojavljuju ascaridi. Vrućica i uzprkos obilnom
hranjenju od dana do dana jače propadanje sila i napokon smrt. č.
Sinder. Haematom ženskoga van,jskoga spolovila. (Centralblatt fiir Gynaekologie,
1897. Nr. 34.)
Baematomi vanjskoga ženskoga spolovila dolaze izvan trudnoće i poroda izuzevši
direktne ozljede dosta riedko.
39 godina stara žena, koja je tri puta rodila, posljednji put pred 16 godina, oboli,
te ne mogaše da stolicu obavi, makar da ju je na to silno gonilo. Navodno je pred jedan
sat dizala jednu kacu vode sa stolca na zemlju, i u taj čas osjetila je silnu bol u doljnem
clielu tiela, uz to ju je gonilo na stolicu, holi su uviek jače bivale, a stolice nije bilo.
Nalaz : trbuh posvema mekan, desna sramna sklopka malo povećana, boli kod opipa,
rodnica materica i adnexa normalna ; gužnjak je prazan, haemorrhoida nema. U sredini
medju šupkom i desnom sj edičnom kvrgom je koža n veličini kokošjega jajeta otečena,
napeta, modrikasta i bolna kod opipa. Ordinacija: ledeni mjehur na genitalija. Poslije tri
sata : desna sramna sklopka kao šaka otečena, modro-crvena, rodnica ne malo sva izpunjena
tamnomodrom oteklinom, koja se poput kobase s desne strane u nju utiskuje, nates
takodjer modre, osobito na desnoj strani ; na li evoj strani malo modro mjes Lo med j Ll
šupkom i sjedičnom kvrgom. Boli su bile velike, ali jenjale na led i do drugoga elana
mogla je boleBtnica i blato i vodu sama pustiti. Za 14 dana bilo je sve u redu. Drugi
tjedan pokaza se pod kožom trbuha uzki zeleni potez uz lig. Poupartii do desnoga ruba
kosti crievnice. Po svoj prilici nastao je ovaj slučaj uslied razderanja kojega haemorrhoidalnoga
krvnoga suda - najprvo symptomi gonjenja na stolicu -, koje je uslied doduše
ne velikoga napora nastati moglo, samo na taj način, da su stienke krvnih sudova bile
uslied alkoholizma promienjene i ne normalne jakosti.
Crlenjak (Zagreb).
H. Fritsch. Gonon'lwen ·i bal1inje. (Zeitschrift fiir praktische Aerzte, 1897. Nr. l.)
Chronička latentna gonorrhoea mužkarca može kod žene prouzročiti svježu gonorrhoeu,
a da akutni symptomi ne pokar.uju, da je nastala infekcija. Uzrok je u tom, što
kod žene mogu razni dielovi oboliti. Oboli li samo materična sluznica, to mogu tegobe
biti sasvim neznatne, ako izciedak lahko odtiče. Na takovo oboljenj e se mora misliti, ako
poslije uredna porodjaja u tečaju babinja nastupi umjerena groznica i boli u trbuhu, a da
se ne može smatrati, da je infekcija uzrokom. Diagnoza sliedi iz nalaza gonococca. U
takvih slučajevih treba odmah započeti izpil·ati rodnicu, i to ako je moguće već za trudnoće,
zatim za poroda i u babinjah. Najbolje je sredstvo argent. nitric. (l : 2000), od jeftinijih
sredstva liq. al um. acet (10.0 : 1000), zinc. sulfur. itd.
Festen berg. Sluča;} tdk chorcue zet trudnoće s prelltzom u rnaniju. Ozdmvljenje
poslije Uljetnoya nmoya p01·oda. (Deutsche medic. Wochenschrift, 1897. Nr. 13.)
U 26. god. III. gravide (l normalni porod, l abortus u 3. mjesecu) nije bilo nikakovoga
predisponirajućega momenta. Iza prva 3 tj edna treće trudnoće započe tvrdokorno
bljuvanje. Nakon 8 tj edana pokaže se polu- (desno-) strana chorea. Narcotica i nervina bila
su bez uspjeha, samo je bljuv•1nje pomalo prestalo. Istom iza daljna 4 tjedna popusti
chorea, ali se uj edno razvi manijakalno stanje. Bol. dodje u ludnicu, gdje je ovo stanje za
3 tj edna prestalo, a 8 dana kasnije nastupila žestoka chorea na lievoj strani. Buduć je·
bol. silno mršavila i propadala, provede se napokon umjetnim načinom rani porod. Čim je
plod odstranjen, popusti na brzo chorea, te je 4. dana sasvim prestala.
e. Fl Ugge. o }J1'Vih zadućah, Tcalco da. se i.epita na.čin 1'aZM1'it'an,ja phthize.
(Deutsche medizinische Wochenschrift, 1897. Nr. 42.).
Nij e dokazana, a dosadanjimi pokusi dapače je nevjerojatna pogibelj , da suhi dielovi
pljuvačke sa živimi tuberkelbacilli napunjuju zrak nekoga prostora i da udisavanjem
prouzroče infekciju. Naprotiv je po L a š č e n k o v i h pokusih moguće, da se prenese tekuća
pljuvačka u obliku veoma sitnih kapljica, koje sadržavaju bacil\e. Po tom je pogibelj
infekcije više direktna, te mjere desinfekcije i prophylakse u obće jednostavnije.
E. Germano. PJ·enos p1·iljepčivih bolesti zTakom. I. P.renos pošal-ine zmlcom.
(Zeitschrift fiir Hygiene und Infectionskrankheiten, Band XXIV. Heft 3.)
Pisac sastavlja veći broj novijih epidemioložkih izvješća, gdje dotični iztraživaoci
smatraju, da je bacili typha prenešen zrakom. U nekih od tih slučajeva misli se, da je
mnogo vj erojatnije, te je postojao neposredni dodir, a u drugih prenos odielom, stanom
i t. d. Za treću skupinu dopušta G., da je prenos zrakom najbolj e tumačenje, nu misli,
da tu mora pokus odlučiti, gdje je tako težko epidemioložka izkustva absolutno sigurno
·tumačiti. Ti su pokusi izpostavili, da bacterium typha ne podnaša, da se tako osuši, da
bude prah, a da ne pogine. Naprotiv se u polusuhom, prividno .suhom, ali još ne kano