29.01.2015 Views

1898. godina

1898. godina

1898. godina

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

294 Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> Br. 8.<br />

Br. 8. Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> 295<br />

nekle ovisi od kretanja mjeseca i njegovog upliva na zrak zemlje. B. po svojih iztraživanjih<br />

tvrdi, da kretanje mjeseca svojim djelovanjem na promjenu atmosfere upliva na dispoziciju<br />

·<br />

za oboljenje od upale pluća.<br />

G. Geronzi. Strani predmet u dušnilcu. (Revue hebdomadaire de laryngologie et<br />

d'otologie 1897. Nro. 5.)<br />

Žena od 75 god. progutala je iglu, koja ju nije smetala, nego je gotovo samo od<br />

znatiželjnosti došla na kliniku. Odmah se je laryngoskopski našlo, da se igla nalazi poprieko<br />

u larynxu. Makenzieovimi kliešti se je iglu prelomilo i jednu polovicu izvadilo, drugu je<br />

žena izkašljala. Č.<br />

TherapeutičrJ.e crtice.<br />

Friedland. Up oraba xeroformtt u oculistici. (Wiener mediciniscbe Presse, <strong>1898.</strong><br />

Nro. 22.)<br />

Kod rana na vjedjah pokazao se je xeroform jednako vriedan jodoformu, nu bolestnici<br />

ga vole, jer ue ima mirisa. Mokreći eczemi vj edja i lica brzo se osuše i zaciele.<br />

Kod conjuctivitis eczematosa s jakom vodeno-sluzavom sekrecijom nasipao je xrroforma<br />

na sluznicu, te je vidio povoljni uspjeh. Isto tako bio je zadovoljan s uspjehom, kada je<br />

usipao xeroforma u spojnu vrećicu iza enncleacije, i kod sekrecije i otekline conjunctive<br />

kod ljudi, koji nose umjetno oko.<br />

v. e. Pedersen . .fednostr.wn-i način, dtt se ·ustanovi dozn lielca ZU djecu. (New­<br />

York medical Journal. <strong>1898.</strong> January 22.)<br />

Jednostavni način, kojega P. preporuča, sastoji u tom, da se za odrasle običajna<br />

doza podieli s 20 i dobiveni broj pomnoži s brojem <strong>godina</strong> dj eteta. Rezultat ovoga računa<br />

slaže se u većini slučajeva, a osobito u onih, gdje treba obziran biti radi otrovnoga djelovanja<br />

dotičnoga lieka, te točno ustanoviti za djecu propisani obrok.<br />

H. O. Wyss. Tannalbin u dječjoj praksi. (Correspondenzblatt fiir Schweizer ·<br />

Aerzte 1897. Nr. 15.)<br />

W. prokušao je tanoalbin u 75 sluč., te postigao veoma dobre uspjehe ('JO"fo izliečenja.).<br />

Kod akutne enteritide i ga.stroeuteritide sredstvo je točno dj elovalo, već sliedeći<br />

dan bila je stolica čvrstija., izgubila. zelenu boju, dolazila rj edje. Snbakutne slučaj e već je<br />

za nekoliko dana izliečio. Dobri su bili uspjesi kod chroničkih, težkih, dapače i kod tnberculoznih<br />

catarrha crieva. Naravski, da treba uza to i diaetu urediti. Štetnoga nuzgrednoga<br />

djelovanja ne ima. U početku je podavao manje obroke, sada daje kod napr!ičetlt<br />

2-3 pu1a na dan 0·25 (u težkih slučaj evih 5-6 puta), kod 1 · 2 godišnje djece 3-4 puta<br />

0·25, ili 2 3 puta 0·5, kod 2-5 godišnje 3-5 puta 0·5. U klystiru podaje: Rp. Decoct.<br />

amy!. 0·5 : 50·0. Taunalbin 0·5. Zaključuje, da je tannalbin jedno od nll.jboljih i najlligurnijih<br />

antidiarrhoičnih sredstava.<br />

Ziegelroth. K hydrotherapiji malarije. (Therapeutische Monatshefte 1897. H. 8.)<br />

Izkustvo u tropskih predjelih oslabilo je neograničeno povjerenje u chinin, jer baš<br />

na najtežu posljedicu malarije, na ca.chexiju ne dj eluje, a. i već kod veoma težlre malarije<br />

ovo je sredstvo nemoćno. U velikih dozah dapače štetno dj eluje. Cachexija, provala težke<br />

malarije i t. zv. Schwarzwasser-groznice pospješuje se uz obilno podavanje chinina. Uzrok<br />

tomu još nije poznat, m1 poznato je, da chinin nuždni labilni spoj kisika s haemoglo·<br />

binom pravi stabilnijim, te tako zateže podavanje kisika tkaničevini i u obće mienu tvari,<br />

pa jer nepovoljno dj eluje na leukocytP., to organizmu uzteže važnoga saveznika u borbi<br />

proti malariji i napokon chinin slabi srdce. Z. preporuča, da se kod zastarjele ili težke<br />

malarije u obće ne rabi chinin, već hladna voda, i to tako, da. se započne postupak nekoliko<br />

sati prije nego što nastup dodjP. Hladna voda diže životnu energiju, dj elovanje srdca,<br />

disanja i kože, povisuje odpornu snagu, te baktericidnu moć stanice, dočim chinin dj eluje<br />

na parazite. Nije li dostatan hladni postupak, to Z. preporuča znojenje u vrieme medju<br />

nastupi. Važna je i hydrotherapija u prophylaksi malarije, jer hladni postupak kriepi tielo,<br />

a znojenje ga oslobadja od antitoxina.<br />

G. Wolfrom. Nešto o srebru i njegovih solih. (Allgemeine medizinische Centralzeitung,<br />

<strong>1898.</strong> Nro. 42.)<br />

W. crta poviest antisepse s plemenitimi kovinami i njihovimi preparati, (nu na naše<br />

čudo ne spominje argentum nitricum), pa se obširno bavi Cr e d o v i m i preparati :<br />

actolom i itrolom. Spominje nj ihove chemijske i morfoložke odnošaje, pa prelazi na izvješće<br />

o povoljnih uspjesih, koje je postigao. Nu W. misli, da je glavni napredak po·<br />

stignut time, što je Cr e d;e u pošlo za rukom, da svede kovno srebro u raztopinu, i to u<br />

obliku preparata argentum colloidale. Doda li se raztopini 1-2% bjelankovine, to solna<br />

kiselina ne obara srebro, pa se zato može podavati i na usta kano raztopina ili u pilulah,<br />

lahko se podkožno i u vene uštrcava. Kod phlegmona, furunculoze, erysipela, sepse i puerperalne<br />

groznice postizavaju se dobri uspjesi s pomasti unguentum Cred (15 dielova arg.<br />

coli., 10 cerae i 75 adip. suill., te nešta aether benzoat.) Utire se na zdravu kožu kod odraslih<br />

3·0, a kod djece 1·0 kroz 20-25 minuta; u svježih sluča:jevih 2 večeri za redom,<br />

kod chroničkih 5 puta svaku 2. večer. W. sam mnogo je trpio od furunculoze, pa se je<br />

ovim načinom sasvim izliečio. č.<br />

Sitne viesti.<br />

Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gđa. med. uu.<br />

dri. : Bogdan Malec, pomoćni liečnik na gradskoj bolnici u Karlovcu, Vilim Taussig,<br />

obćinski liečnik u Gornjoj Rieci-Breznici i Juraj Marković, pomoćni liečnik u bolnici.<br />

milosrdne braće u Zagrebu.<br />

Osobne viesti. Pomoćni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu dr.<br />

Ivan Maixner izabran je primarnim liečnikom na gradskoj bolnici Franje Josipa I. u<br />

Varaždinu. - Dr. Bogdan Malec imenovan je pomoćnim liečnikom na gradskoj bolnici<br />

u Karlovcu.<br />

Sveučilištne viesti. Beč. R. Gruber habilitirao se je kano privatni docent<br />

oku listi ke. -<br />

l'mg. Na česk om sveučilištu habilitirali su se kano docenti J. H o n l za<br />

bakteriolo giju i A. V e li e h za obću i experimentalnu pathologiju, a na njemačkom L.<br />

W a e l sc h za dermatologiju i syphilis. - Innsb7·uclc. Izv . . profesor histologije i embryologije<br />

L. Kerschner imenovan je redovitim profesorom. - Utrecht. Gdjica. dr. Katarina<br />

pl. T u s e h e n br o e k imenovana je profesoricom primaljstva.<br />

Umro. U Krakovu umro je 16. srpnja o. g. prof. Alfred O ba li n ski, predstojnik<br />

chiruržke klinike. Rodio se 1843. u Brzezany u Galiciji, učio i promoviran je u Krakovu,<br />

te je god. 1881. postao docentom, a god. 1883. profesorom. Nedavno preuzeo je kano· nasliednik<br />

R. yd i gier a chiruržku kliniku. Bio je izvrstan i izkusan operateur i marljiv<br />

radnik na znanstvenom polju, valjani kliničar i ljubezni kolega. - U Neuwaldeggu kod<br />

Beča umro je 28. srpnja o. g. od carcinoma jetara. Leopold pl. D i t t e l u 83. godini ži·<br />

vota. Rodio se je 1815. u Fulneku u Šlezkoj, svršio gimnaziju u Brnu, a tada pošao na<br />

sveučilište u Beč, gdje je 1840. promoviran. Neko je vrieme prakticirao, a tada se usavršivao<br />

kod Schuha, Škode, Rokitanskoga i Hebre, pa postao operateur i naskoro<br />

asistent Dumreichera, gdje je ostao do 1857. Iza nedugoga vremena habilitirao se je<br />

kano docent za chirurgiju, a 1861. postao je primarnim liečnikom u obćoj bolnici, pa je<br />

i 1865. imenovan izvanrednim profesorom. Sa 70 <strong>godina</strong> svršio je svoje akademsko naučanje,<br />

te je 1890. odlikovan naslovom dvorskoga savjetnika. Radio je najviše na polju<br />

bolesti mokraćnoga sustava, poglavito kamenaca i strictura. Njegove su glavne zasluge,<br />

što se je opet uveo viaoki rez kod operacije kamenaca, te što je pravio prve pokuse<br />

s endoskopom ; on je i bio prvi, koji je kod incarcerirane b ernije s gangraenom izveo<br />

resekciju i šav crieva. Glavno mu je djelo "Die Strictureo der Harnrohre" (1872.), a osim<br />

toga je mnogo pisao, te poglavito priobćlvao kazuistike. Bio je dugo vremena predsjednik<br />

e. kr. sbora liečnika u Beču, a zadnje vrieme začastni predsjednik.<br />

Mjere proti priljepčivim bolestim očiju. Pruski ministar nastave izdao<br />

je naredbu, da se zaprieči prenos priljepčivih · bolsti očiju u školi. Iz ove naredbe vadimo<br />

sliedeće: priljepčivimi se bolestmi smatraju a) blenorrhoea i diphtherija očne spojnice,<br />

b) akutni i chronički katarrh spojnice, follikularni catarrh i trachom. Svaki slučaj bolesti<br />

mora se prijaviti ravnatelju škole, te se imadu djeca, koja boluju od bolesti pod a) sasvim,<br />

a ona. pod b) samo za vrieme dok se gnoje od škole izključiti, dočim, ako se oči

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!