1898. godina

20 Liečnički Viestnik 1898. Br. 1.
Br. l. Liečnički Viestnik 1898. 21
članovi dri. : M. Crlenj ak, F. Gutschy, S. Goj tan, Gj. Ivković, M. Joanović,
Mato Juranović, G. Koczytiski, A. Kuhar, F. Maixner, i. Matković, A.
Miiller, D. Otto, D. Schwarz, I. Šimsa, T. Wikerbauser, I. Žirovčić.
Zapisnik posljednje skupštine ovjerovljuje se bez primjetbe. . .
P re d sj e d n ik: Imam gospodi priobćlti, da smo izgubili člana dr. Franji1 Č a p ku,
koji je u 28. godini dne 11. o. mj. u Zemunu umro. Rodio se u Zemunu 1869., svršio je
medicinske nauke u Beču, god. 1893. promoviran je na čast doktora sveukup. liei'ničtva, a
već god. 1895. preuzeo je kao prim. liečnik upravu bolnice miL sestara u Zemunu. Stekao
si je tamo kao liečnik, osobito kao chirurg osobito povjerenje. Molim, da u znak sućuti
ustanemo i kliknemo: slava ! (Slava mn!).
U jutro na Božić umro je u Gradcu u visokoj starost.i, u 82. godini, naš visokocienjeni
začastni član, dvorski savjetnik, Aveučilištni profesor u m., dr. Dragutin vit. Rzeh
ac z e k, nekoliko nedjelja poslije smrti svojega prijatelja dra. Gustava K o e p l a, kr. belg{jskoga
tjelesnoga liečnika, s kojim je 60 godina živio u uzkom prijatelj8tvu.
Rz ehaczek bio je jedan od najviše štovanib liečnika u Gradcu i u cieloj Štajerskoj,
jedan od najviše oblj ubljenih učitelja gradačkoga sveučilišta. Akoprem je veđ više
godina živio samo u krugu svoje obitelji, ipak se ga nebrojeni sjećahu zahvalno i bivši
bolestnici i bivši učenici nj egovi ! .
Rodjen u Beču od ugledne familije l. rujna 1816., postao je godine 1841. doktorom
medicine. Watt ma n n obratio je svoju pozornost na vrlo marljivog i izobraženoga mladoga
operateura, ter ga odabere svojim asistentom god. i845. To bijaše u ono doba, kad se je
počela razvijati glasovita bečka škola, kojoj bijahu osnovatelji Rok i ta n s k y, Š k o d a,
S ch u b, H ebra, T ii re k itd. Tada bijahu njegovi kurzi vrlo dobro posjeći vani, a sve se
je divilo njegovoj vještini u operativnoj chirurgiji. A Llz to je umjetnički radio : gdje koja
krasna slika u glasovitom Hebrinom atlasu kožnih bolesti potiče od njegovoga kista.
Svojim talentom, svojim darom u podučavanju stekao si je profesuru cbirurgije na
tadašnjoj chiruržkoj koli u Boluogradu (1849.), od kuda je buduće godine proao u istom
svojstvu u Gradac, tu je za kratko predobi o i bolestnike i učenike svoje. Kad se je sveučilište
u Gradcu popunilo med. fakultetom, prešao je i on uz Hescbla i Clara na sveučilište.
Prošireni djelokrug mu je vrlo godio - vasda je bio ria visini znanosti i lieČničke tehnike.
Zabavljen i na klinici i na svojem bolničkom odjelu, u praksi u gradu i na ladanju,
ipak je našao još kada, da se bavi umjetnošću i da živi u krugu svoje obitelji.
Lj ubljen od svojih učenika i cienjen od svojih nebrojenih bolestnika stupio je god.
1886. u 70. godini u mir, tom prigodom podieljen mu je naslov dvorskoga savjetnika,
djaci svib fakulteta prirediše mu sj ajnu bakljadu, a bivši učenici sgrnu se u velikom
broju oko njega, da mu predadu umjetnički izradjenu adresu.
Literarno nije mnogo radio, osim nekih članaka u časopisih ; on je više podučavao
živom rieči i krasnim načinom, kako je postupao s bolestnici. Nj egove operacije, njegovi
ovoji bijahu vasda načinjeni upravo umjetnički ; a njegov postupak s bolestnici upnivo je
bio uzoran, on nije samo pomagao kao liečnik, nego on je i svojim načinom tješio i bodrio.
Oplakuje ga supruga, rodjena grofica .Auersperg i sin i kći ; a fule z njim svi,
koji su imali iole prilike obćiti s ovim zaista plemenitim čovjekom ! (Slava mu !)
Iz sbora su izstupili : radi starosti g. Jos. Reisner, e. i kr. nadranar u m. u Kostajnici
i radi preseljenja dr . .T an (: e p e l k a, obć. liečnik u Benkovcu u Dalmaciji.
Na sbor je prispio dopis, kojim g. Mak ar-Geber pozivlje gg. članove sbora, da
izvole pogledati njegovu novu parnu praonicu nll SRvskoj cesti br. 6, uredjenu po svih hygijenskih
zahtjevih.
Izabrali smo u zadnjoj glavnoj skupštini za revizore računa gg. dre. : D. vit. M a š e ka
i A. K u h ar a, a pošto je nakon izstupa g. dra. S e h l i e k a iz odbora, u isti pozvan gosp.
dr. M a še k, molim, da slavna skupština izvoli izabrati novoga revizora, da uzmognemo
glavnoj skupštini predložiti pregledane račune.
Aklamacijom izabran je dr. I. Žir o v č ić revi zorom.
Dr. V. L u š i ć-M a t k o v i ć predstavlja slučaj Papilloma conjttnctivae bulbi oc, s1:n., te
pokazuje fotografičnu sliku i narisani tumor u naravskoj veliČini, zatim excidirani tumor,
pridržujući si slučaj obširno opisati poslije mikroskopskoga pretraživanja.
Dr. D. vit. Mašek: Adenoma sebaceum. tjepan Grdenić, 4 god. star, iz Moravča,
bio je predan--od soje :W:a}ke bor:· mil. -e;tara radi promjena na koži, koje su .- kako
je majka kod p1imanja pripoviedala - nastale same od sebe prije tri godine, te su od
onda ostale nepromienjene. Točniju anamnezu nismo mogli saznati, jer je majka odmah
otišla, iza kako je predala diete.
Mali bolestnik je dobro razvijen, uutarnji organi su zdravi. Po čitavoj koži -
izuzev sluznice, tabane i dlanove - imade mnogobrojne nejednako razmještene čvorčiće od
veličine lanenoga ·zrna do veličine graška. Razmjerno najmanje imade po licu i po vanjskih
površinah extremiteta. Čvorčići su neznatno uzdignuti nad kožom, nj ihova površina je
jednaka povrini ostale kože, konzistencija ista kao ona normalne kože. Gdjekoji su bj elkasti,
gdjekoji jednako pigmentit·ani s kožom, a gdjekojim je okolica pigmentirana . .Mj estimice
imade (ledja, bedra) pigmentiranib pj ega, od kojih su gdjekoje malko udubljene.
O čemu se tu radi, ne da se točno kazati, pošto još nije slučaj histoložki podpuno
iztražen. Nu ciela slika odgovara najviše promjeni, koja je u J o s ep h u (Hautkrankheiten)
vod imenom adenoma sebacenm opisana. Ovi adenomi su tumorčići, koji nastaju prolifemcijom
žliezda lojnica. Orii su prirodjeni ili nastaju u ranoj mladosti, a gdjekada nestanu
sami od sebe, te ostavljaju pigmentirane pjege za sobom. Te oznake pokazuje i naš slučaj.
Osim toga odgovara i izgled i veličina tumorčića spomenutom opisu, a podkrepljuje diagnozu
osobito to, što ih imade svuda po tielu u velikoj množini, smo tamo ne, gdje ne
ima žliezda lojuica.
Slika toga slučaja sj eća i na keloide iza variole, (kako je to spomenuo kod demonstracije
g. dr. Matković st.), i to vrlo živo. Nu keloidi su vrlo tvrdi, te nastaju iz zarastica,
što se može dobro viditi. To su u ostalom t. z. nepravi keloidi. Konzistencija u našem
Hlučaju ne odgovara keloidu, niti se dade opaziti, da su nastali iz zarastica. A mati ne spomilije,
da je diete prije težko bolovalo. Pravi kcloidi opet nastaju iz normalne kože, ali
se može kod njih opaziti, da izlaze iz tumora fibrozni trakovi (Ausliiufer), što kod našega
bolestnika ne ima. - Osim toga bi se ovdje moglo pomisliti i na fibrome, eventualno
i xarithome. Fibromi dola.e više kod starijih ljudi, i ako su u tolikoj množini, ipak bi jedan
ili dmgi malo više provirio iz površine kože, te pokazao bar početak petlje. Ovdje su
čvorčići sasvim malo uzdignuti nad površinom, i to gotovo svi u jednakoj mjeri. Kod xanthoma
imade pigmentiranih i manje pigmentiranih čvorića i pjega, i oni nastaju često n
samoj mladosti. Nu baš kod nj ih je predilekcijono mjesto za xanthoma planum vjedja, a
za x. tuberosum tabani i dlanovi. Osim toga se nalaze x. i na sluznicah, a svega toga
nema kod ovoga bolestnika. Dakako da se ipak sigurno ne može staviti diagnoza adenoma
sebaceum, dok nije bistoložki dokazana.
. Dr, l\1. p L U a č k ()Yi ć predstavlja 1. slučaj pokušaja samoubojstva s neobičnom
ranom i tečajem bolesti : V!:n:s _S'issum la1·yngis et pha·yngis. Tmcheotomia inf"e1·io1· ct
sntume vulne1·is, .dein sutU1·ae (istulae luryngis et finaliter plastica fistulae. .
StJpan l., 24 gdina, poljodjelac, prim. 1.;6. 1897., zap. br. 559., prorezao si je
britvom vrat 31./5. u nakani, da se ubije, jer su ga htjeli prisiliti na nepoćudnu mu žeuitbu.
Bolestnik dolazi n bolnicu, te imade oko vrata obavit obični žepni rubac, koji baš
samo sakriva ranu.
Status praesens. Bolestnik je visok, blied, slabo ugojen, slaboga sala, evrstih
mišica i kostiju. U licu bolan izraz, pod puno je apatbičan, na pitanja se ne obazire; unutarnji
organi uredni, bilo dosta krepko, udara 100 puta u času, disanje uredno, tj elesna
toplota 370 e.
U sredini izmedju obiju m. sternocleidomastoidea nalazi se poprečna po pr. 8 cm. duga
posve nejednakih okrajaka rana, koja u sredini ovalno na 5 cm. reži. Rana siže s desna
do slernocleida kroz čitavi larynx, tik povrh glasilnih vezica, do stražnje stienke pharynxa,
koji na lievoj lateralnoj strani pokazuje defekt nejednakih okrajaka, gnojem obložen, okrugla
oblika u promjeru od po pr. 1·5 cm. S lieve strane sternocleidomastoideus u obsegu od
l cm. urezan. Gornji svod rane sastoji iz skroz gore povučenih dielova larynxa -povrh glasilnih
vezica, stražnja stienka i postranične stienke od pharynxa, odnosno gdje je isti
dislaceriran od hrbtenjaee, a dno od larynxa, koji pokazuje točno gibanje glasilnih vezica
kod fonacije i disanja. Obće stanj e povoljno.
.