1898. godina

214 Liečnički Viestnik 1898. Br. 6.
Br. 6. Liečnički Viestnik 1898. 215
Na temelju ovih pozitivnih physioložkih činjenica lahko je označiti bolesti, koje će
se ili izliečiti ili poboljšati u visokih gor11kih predjelih. Amo spadaju bolesti krvi, anaemija,
chloroza, scrophuloza, adiposita8, bolesti živaca, nervozne bolesti, osobito bezsnenost i nervozna
glavobolja, bolesti poremećenih probavnih organa, boleHti srdca. Amo spadaju dalje
osobe, koje trebaj u oporavka iza duljega du§evnoga napora, te u obće sve duševno i
fizično oslabljele osobe; ljudi, koji su u nizinnh podvrženi zimuici, napokon oni, koji sn u
svrhu liečenja dulje boravili kod mora ili n toplih knpkuh. Naročito se mora iztakuuti, da
se uz nuždno hranjenje veliko poboljšanje postizava kod bolestih pluća, zastarjelih bronchialnih
katara i u prvih stadijih tuberculoze.
Prednost svih subalpinskih (visina 400-1000 metara nad morem) predjela stoji u
tom, da mnogo koristnije i blagotvornije djeluju n slnčajevih nervoznosti i bolesti srdca,
nego li alpinski visoki preko 1000 metara nad morem U tomu sastoji i prednost našega
gorskoga subalpinskoga predjela. Uspjeno djelovanje gorskoga predjela na gore pomenute
bolesti poznato je i široj publici, pak s toga i dolazi amo preko ljetnih mjesecib u svrhu
oporavka i liečenja godimice 300-400 osoba. Najviše imade gostova iz hrv. Primorja, jer
im je i n11jbližje nu imade ih i iz Za reba, Zugmja, Slavonije, Bosne, Hercegovine, Ugarske,
Srbije itd.
U cielom gorskom predjelu ne ima nigdje moderno uredjenih svratišta niti inoga
lukrativnoga komforta, čim se odlikuju sretni alpinski predjeli. Da se netito stvori, manJka
lokalni patriotizam kod onoga, koga je Bog sredstvi obdario. Svuda vlada skromna graujanka
jednostavnost, nu ona čini gostovom boravak vrlo ugodnim i udobnim. Pučanstvo
je vrlo susretljivo, pak prima strance u svoje privatne, čiste, Ruhe i zračne sobe uz umjerenu
cienu. Skoro svi se hrane u dobro uredjenih gostionicah, a koji želi, može imati i
vlastito kućanstvo, kad je obitelj veća. Za slabiće i djecu dobiva se obilno izvrRtnog>t
gorskoga mlieka.
Sva mjesta gorskoga kotara jednakom revnošću nastoje, da strancem što veću
udobnost pruže, da ih za sliedeće ljeto predobe.
Svuda su se stvorila družtva za uredjivanje i poljepšavanje, koja rade u umah
udobne puteljke, dobra hladišta i počiVlllišta, a češće upriliče i po koju vrlo veselu ladanjsku
zabavicu.
Mjesta, u koja stranci dolaze, jesu : Fužine, Delnice, Lokve, Skrad, Dobra, Brod­
Morlwice, Brod na Kupi, Ravnagora, Su1iica, Mrzlavodica. Mj esta Fužine, Delnice, Lokve,
Skmd i Dobra leže tik željezničkih, istoimenih postaja i mjesta, Brod na Kupi, Ravnagora,
Sušica leže l sat vožnje od željezničke postaje Delnice. U mjestih Delnice i Fužine nalazi
se po l liečnik i po jedna dobro uredjena ljekarna. Ostala mjesta ne imaju liečnika, već
je do ovoga svuda najvie po l sat vožnje. Sva mjesta imaju poštu, a brzojav imaju sva
izim Broda na Kupi, Ravnegore i Sušice.
U svih ovih mjestih vladaju isti klimatički odnošaji, sva su providjena dobrom
pitkom vodom, pak u tom pogledu ne ima jedno mjesto upravo nikakove prednosti pred
drugim.
Faktično postojeće udobnosti i prednosti u pojedinih mjestih napominjem evo ovdje:
Mjesto Fužine odlikuje se svojim krn.snim, romantičnim položajem Leži na brežuljku sried
prostranih šuma, a na podnožju teče mrzli potok Fužinarka. Mjesto je vrlo liepo, kuće
zidane, biele i čiste, pučanstvo dobro i susretljivo. Skoro svaka kuća priredila je koju
sobicu za strance, pak s toga i dolazi amo najviše gostova, a naročito Riečaua. Za Riečane
su Fužine prva postaja. Tik samoga mjesta leži liepo uredjena šumica "Gorica", providjena
počivališti i paviljonom, a njoj s lieva i desna šire se prostrane, valovite šume, u kojih
možes cio dan boraviti. Hoćeš li se po suncu šetati, eno ti otvorena ličkoga polja i dobre
ceste prema Vratam. U mjestu su dvie dobro uredjene gostione.
Mjesto Delnice - imade veliku prednost, što se ovdje šuma nalazi n neposrednoj
blizini, na okolo su najljepše i najprostranije šume u gorskomu kotaru, a suhe su, te se
može u nj ih cio dan podržavati. Tik ·samoga mjeta nalazi se ravno hladovito šetalište
"8estakovac", a iza njega uzdiže se "Japlenški vrh" s prostrauimi i liepo uredjenimi puteljci,
hladišti, paviljonom i restauracijom, te s krasnim izgledom prema Kranjskoj, Dergomelju
i Vodenjaku. Šetnje su u Deluicah prekrasne i najljeplle od svih mjesta kotara·
Hoćeš li ravnih šuma, eno ti Lučica i Javornika, gdje možei!i cio tian ugodno šetati, a
hoćeš li toploga, sunčanoga zraka, eno ti krasne Lujzinske ceste prema 847 metara visokom
VodenjRku, na kojem si za 1/2 sata, a od kuda ti se pruža veličanstveni izgled prema
dolini Kupe, Kranjskoj, Skradskom vrhu, Snježniku, Rišnjakn, ponositom Triglavu i Drgomelju.
Delnice imarlu najljepše šetnje i izlete u cielom gorskom kotaru, a vrlo su· zabavni
izleti u Zalesinu, Brod na Kupi, Mrkopalj, Kupjak, Lokve itd.
U Delnicah je centrum gorskoga kotara. sjedište svih oblasti, imade najviše mjestne
inteligencije, dvoranu, u kojoj se često zabave upriličuju itd .. pak s toga i dolaze gostovi
amo vrlo ntdo, samo je šteta, da ne ima u izobilju stanova. U mjestu su tri izvrstue gostione,
od kojih je jedna providjena liepim, prostranim, hladovitim vrtom i kuglanom, gdje
e može cio dan n hladovini zabavljati.
Mjesto Lokve leži u ubavoj dolini, kraj ovećega zelenoga polja, kojega presjeca hladni
potok "Mrzlavodica". Ne ima sume u neposrednoj blizini, već se udobnim putem preko polja
tlolm>.i nakon lap;ana linda od 15-20 časaka u kamenitu, sa svojih interesantnih špilja
poznatu šumicu "Golubnjak". Ona je puteljci i počivališti liepo urerljeua, nu podn\ji boravak
u ujoj ne može se preporučiti, jer je nešto hladna i vlažna. Lokve su izvanredno prikladne
za osobe. koje se moraju mnogo kretati po sunčanom, toplom zraku. U tu svrhu imadu
prostrano, zeleno i suho polje, bez bara i prašine, a k tomu liepn Lujzinsku cestu prema
llelnicam i Mrzlojvollici. Mjesto je zaklonjeno visokimi briegovi, pnk je od vjetrova posve
zaštićeno. n čemu mu leži prednost. Osim toga imade u mjestu omanje kupalište, liepih
stanova i tri dobro i čisto uredjene gostionice. Liep i ugodan je boravak u Mrzlojvodici,
koja leži pol sata daleko od Lokava, a odlikuje se prekrasnimi šumami.
Mj esto Skrad odlikuje se svojimi veličanstveuimi izgledi u dolinu Kupe i prema
Triglavu, nu u blizini ne ima šume, a naći je nekoliko liepih stanova, naročito za oveću
obitelj.
Dobra (Brodmoravice) odlikuje se svojim ubavim položajem i liepimi hladovitim i
etnja mi.
Mjesto Brod jest. najljepše i najurednije mjesto u gorskom kotaru. Ono sliči malomu
gmdiću. Leži jedan sat daleko otl :i.eljezničke postaje Delnice na desnoj obali rieke Kupe,
upravo gdje n nj u "Ku pica" u1i(:e. Kupa i mn de n Brodu nnjljepše korito. Mjesto leži 212
metarn nat! morem, s toga i jest ovdje ljeti nešto toplije. Nu ovo je sgouno mjesto za
osobe, koje lj ube kupanje, pak imade ovdje liepo uredjeno kupalište u Kupi. Brod je
poznat sa svoga liepnga položaja, sa svoje čistoće, a i s ribolova na pastrve. S ovih prednosti
imade preko ljeta više gostova, a poznllt je s ribolova i englezkim tm·istom, koji ga u
znduje vrieme poharljaju. U mje:ltu jcl više krasnih stanova i dvie izvrstne gostionice.
Sva gore pomenutn mjesta imaju dobro nrerljene čitaone, a časopisi stoje gostovom
11 svako doba na razpolaganje. Sezona je od l. lipnja do 15. rujna.
Ne amo bolestnik, nego i smioni turista naći će u gorskom predjelu zahvalnih
partija, krasnih vidika. Eno mu Rišnjaka, Bjelolasice, Viševice, Drgomelja. Vodenjaka,
kradHkog vrha , iz kojih se pružaj u zahvnlni pogledi na Jadransko more, u dolinu Kupe,
u Kranjsku i prema hielomu Zagrebu.
Ove redke 11apisah s posve objektivnoga stanovištR, a s namjet·om, da upozorim
cienjenu publiku na ovaj predjel, da ju s njom nešto pobliže upoznam, a naročito, ua ga
i gospoJa kolege lieeuiei, kao pravu .hrvatsku Švicu" bolnjućoj publici prepomče.
Razpra v ne vi esti.
Mjesečna skupština sbora liećnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
dne 27. svibnja 1898.
Prisutni : predsjednik dr. L. Rak o v a e, bilježnici dr. J. pl. A n t o l k o v i č i dr.
M. pl. Č n č k o v i ć, knjižničar dr. D. S e h w ar z, znčastui član dr. A . .H e i n z, te redoviti
članovi dri. : M. Aleksander, I. pl. Bajić, M. Crlenjak, P. Č nlumovi ć,
L. Gluck, J. Havliček, I. Kalčić, G. Koczynski, H. Lehner, L. Low, V.