1898. godina

2i2 Liečnički Viestnik 1898. Br. 6.
Br 6. LiečQički Viestnik 1898.
213
precizirati,. a i povoj mu nije ·savršen. Radi toga što se ne može koža njegovati, što tiskaj u
zubčate nastavioe grbe, što se ova pomiče kod disanja, dolazi do decnbita, te se mom
liečenje prekinuti. Mora se perhorescirati, . da se gibb us prelomi, te samo mehki, popust
ljivi podnašaju redressement. L. je načinio aparat, gdje diete slobodno :U zraku· visi tako
da je načinjena podpuna lordoza. Dva jedan u drugog urinuta cilindra tvore palottu, koja
pritiskuje na gibbus, dok se povoj pravi, viri iz njega, a kada se skrutio, se izvuče. Načinio
je do sada 30-40 redressementa, koji su dobro prošli. Mora se zadovoljiti time, da
se grba smanji.
Vulpius (Heidelberg) : K tehnici redressementci i povoja gibbo:me kralježnice. ·Priznato
je, da treba e al otov. način popraviti. Mnogo oviRi o tom, da se jednomjerno vuče,
s toga treba rabiti aparate. Pokazuje svoj ·aparat, gdje se bolestnik samo sa zdjelicom na·
slanja, a i·nače lebdi u zraku. Extenzija se izvadja vijkon'l na noguh, koje su pričvrštene
na poprečuoj šibki. Y. sada više. rie resedra zubčate nastavine. Kasnije· pravi povoje u
vertikalnoj suspenziji na nogub.
Wullstein (Halle) : Anatomske pmrnjene iza red1·essernenta po Oalotu,, s demonstracijom
experimentalno dobivenih preparata; objava obzirnoga postupka. Kod postupka
po ealotu našlo se na lj ešini razderanje pluća i pleure, krvarenje i razderauje a!noga patriotizma precienjivala
lj ekovita vriednost pojedinih mjesta, naročito; v:riedQ.Qf!; zraka ·i vode .. Ne vriede
uviek ovakove .amerikanske reklame" .. Prije dvie godine đošao amo na. ljetovanje viši
zemaljski činovnik iz Beča. Nije našao d vih . parketiranih soba i billardom providjene
kavane, :pak je već drugi dao otišao. Zavela ga r.eklama. Ovakove reklame i uvodno
pomenuti ·upiti nukajn me, da ,istini za volj u i za ravnanje objelodaim sliedeće:
Gorski kotar, u kojega se ubrajaju kotari Čabar, Delnice ijedan dio kotara Vrbovsko,
prostire se s obje strane karlovačko-dečke željezničkE) pruge izmedju željezničkih postaja
llfod-Moravice i Li č. Iz Zagreba stigne se amo osobnim vlakom za 4 sata, a iz Rieke -za 2
sata. Ko.tarom prolazi glasovita Lujzinska cesta, što je nekoč bila glavna prometna crta
izmedju Rieke i Karlovca. Poprečna vit:!ina cieloga predjela jest. 700 metara nad morem.
On spada dakle medju · subalpinske .pxedjele-, a ima upravo . neprispodobivu sU:balpinsku
klimu.
Cieli predjel vrlo je slikovit, romantičan, pun naravskih krasota, nepreglednih šuma,
visokih brdina i bistrih rieka. Sav je obrasao vj ekovitim zelenilom, neboglednom smrekom
i vitkom jelom, što podaje cielomu p).'edjeh zavo!lljivi čar. Zrak je čist, bistar, krjepalr i
svjež, pun aetheričnoga daha gorskoga cvieta i . balsamičnoga miomirisa bajne crnogorice.
Grudi se šire, volja se stvara, , kad u dišeš ovaj ozona puni gorski zrak, koji ci eli pred j el
jednako obuhvaća i koji cielomu predjelu podaje jednaku lj ekovitu narav. A kad si opet
pomisliš, da subalpinska klima ovoga predjela stoji pod nep.srednim uplivom morske
atmosfere, jer je more od nas odaljeno jedva 21/2 zračne milje, to je njegova ljekovita snaga
podvostručena, punim pravom rieđka i nep.ispodobiva u ovoj vrsti. Cieli predjel - s malom
iznimkom - obskrbljen je bistrom, živom vodom, što izvire iz stanca )ramena s visokih
gorskih vrela. Nu u nijednom mjestu ne posjeduje ova voda nikakove specifične ljekovitosti,
prem je izvrstna pitka voda.
. ·;
P oprečna . toplina zraka . u \)VOID predjelu za ljetnih mjeseci jest 19° e., a podvržena
je rjedjim nagliru promjenam, što stoji u naravi svih visokih predjela. Atmosfera je suha,
jer nigdje ne ima ležećih bara ili jezera ; ona sadržaje nuždni procent vlage, što ga, dobiva
izblapljivanjem šumskoga bilja. Prosta je dakle od svih miasma, a pošto ne ima I!ikakovih
ovećih tvorn,ica, proRta je i od svakoga mehaničkoga onečišćenja.
Od davnine, a već i samomu Pliniju bilo je poznato, da se lj udi bolju bavi, a naročito
oni, koji boluju od bolesti pluća, . bolje osjećaj ll na visočinah, nego li. u nizinah. To je
posve naravska i physioložkimi zakoni osnovana činjenica. Zrak je bo u .visinah čišći,
rj edji,- tlak .zraka je mnogo manji, a to nas baš nuka, đa u visinah i ne!J,otice moramo
dublje i .izdašnije disati; jer nam inače ponestane daha, kad ile bi dubljim . udidavanjem
organizmu .pružali nužduu količinu kisika. U lahkom se zraku u visinah čovjek lakše i
radje kreće, jer ne ima onih zračnih zapreka, koje vladaju u nizinah uslied v:elik()ga tlaka.
Od tuda dolazi, da se, čovjek !llOže u . visinah po cio dan kretati, a da se ,ne umori. LJ im
je manji tlak zraka, izdašnije je disanje, a tim se pospješuje cirkulacija kr,vj. j)na postaje
po cielom organizmu Jednoličnija, pravilnija, pak se i površne žilice napunj!lvaj u obilno
oxydiranom krvi, dočim su u nizinah bile prazne; a druge pako strane , odstranjuje_ se u
nuutarnjib organih prekomjerno nagomilana krv. Posljedica ove pavilnije i izdašnije cirkulacije
krvi na visinah jest, da se cieli organizam oživljuje, želja za hranom, napadno raste,
postajemo krepčiji,:jači, duševno sposobniji za rad. U obće se pos'tizava fizično i duševno
poboljšanje. ·