1898. godina

LJečnički Viestnlk 1898. Br. 6.
Br. 6. · Liečnički Viestntk 1898, 205
lievo prisluškalo služi opet drugomu sudcu, svjedoku, pomoćniku t. d., koji
imade nadzirati lievo uho hinca.
Prije uporabe sprave, dotično prije sborenja u desno . doglasalo spoji se
struja tim, da se pomakne desni zapor R H od glavice njegovoga vijka na desno
k njegovoj pločici od mjedi RP. Prije uporabe lievoga doglasala (mikrophona)
spoji se struja tim, da se primakne hevi. zapor L H od glavice njegovoga vijka
na desno k njegovoj mjedenoj pločici L P.
· Osim toga može se na toj spravi i u sva retiri prisluškala na jedan put
jednim jedinim · - po volji desnim ili lievim doglasalom govoriti. U tu svrhu
spoji se i treći (srednji) zapor M H, od glavice njegovoga vijka na desno s njegovom
mjedenom pločicom M P.
·
·
Ova posljednja priprema · ima u toliko važnosti, jer je prije odlučne iztrage
često potrebno, da se hina.c u tom uvježba, da nam dosta brzo ponavlja ili
opetuje ono, što mu se na dalekojavljalo u oba uha govori.·
U njnovije vrieme postignuo sam to i na taj način, da sam na jedan
put pred usta držao oba lievka doglasala i na tj način govorio na jedan put
u oba doglasala i tim u sva četiri prisluškala. S toga možP se srednji zapor
sasvim izpustiti, ter će biti sprava tim lakša i jeftinija.
Oba govoritelja ili iztraživaoea kod obiju doglasala (mikrophona) trebala bi :
l. imati jasan, jednako jak i čim sličniji glas,
2. moraju biti uvježbana govoriti ja;mo u isti čas po taktu (kadenci),
3. moraju znati tekst brzo i glad ko čitati, a i · sbilja tekst u lievke dog lasala
čim brže govoriti, al ipak ne tako brzo, da ga iztraživani ne qi mogao ponavljati
ili ·opetovati ; ·
·
4. moraju biti uvježbana čim naglije doglasala (mikrophone) s tekstom ili
bez njega medjusobno izmieniti, jer si iztraživani (hinac) glas onoga, koji mu
u zdravo uho govori, kadgod tako dobro zapamti ili nanj priuči, da tim lakše
dl'Ugoga govoritelja, tobožnj im gluhim uhom za kratko vrieme zanemari, dotično
izključi.
Naglom izmjenom doglasala . mora iztraživani hinac tim brže l. lakše iz
svoje uloge pasti, jer na taj način čuje već dobro poznati mu glas ili zvuk
mjesto na lievo uho iznenada na desno uho i obratno. . .
U slučaju, gdje bi iztrazivani na jedno uho sbilja slabije čuo, nego Ji na
drugo, ondje mora dotični govoritelj, koji govori u gore uho, razmjerno glasnije
govoriti, nego li onaj drugi, koji govori na bolje ili zdravo uho.
Ovom se spravom može odkrinkati bimba (simulacija) na jednoj te istoj
osobi ne samo jedan jedini kiat, nego po volji često ili opetovano, jer se po- .
stupak iztraživanja ne osniva na nikakvom temelju prevarke ili nadmudrenja,
nego na 'physioložkili. · načelih, te je neodvisan od svake slučjno.sti. Odkrinkanje
hinitelja mora dakle i onda poći za rukom, kad je hinitelju sprava i
način · iztraživanja s njom sasvim temeljito poznata.
. Sp1;ava i postupak iztraživanja s njom .bijaše praktično raztumačen na
liečničkom kongresu u Moskvi i u više i liečničkih i neliečničkih znanstvenih
družtva u Budimpešti, a opisana je već u svih glasovitijih i ruskih, njemačkih,
austrijanskih, taljanskih i magjarskih liečničkih novinah, pak je dosad nije
mogao nitko, a niti sami strukovnjaci ( othologi) ni u Moskvi, ni u Budimpešti
oprovrći ili postupak iztraživanja s njom nadvladati:; · svaki je već u prvi časak
iz · uloge simulanta pao, pak sam osvjedočen, da · ćete tako isto i vi gospodo svi,
jedan za drugim u prvi časak iz uloge hinca pasti, te na. tj način potv;,rditi,
·
da je postupak iztraživanja sbilja savršen: brz i podpunoma siguran.
Pravo na patenat prepušteno je prireditelju sprave gospodinu Dragutinu
Hildu de Galantha u Budimpešti, tJlloi ut. 63.
XXVII. k ongres njemačkoga drnžtva za chirnrgijn, n Berlinu
od 13. do 16. travnja 1898.
l. dan 13. travnja.
Predsjednik Trendelenburg ( Lipsko) pozdravlja prisutne i spominje se umrlih
članovn. Javlja, da je obitelj pl. L an g en b e e k a družtvu predala glavnicu od 50.000 m.,
da mogu njemački liečnici u naučne svrhe sudjelovati u ratovih. Kod ovoga su kongresa
prvi put uvedena themata od obćeg iliteresa, te s njimi počimlju sj ednice, a zatim sliede
druga predavanja. · ·
Mikulicz (Vratislava) : O najnovijih nastojanjih, da se poboljša aseptično liečenje
rana, Govoi o svojili pokusih, koje je s Flii ggeom pravio, te prelazi na 'desinfekciju
instrumenta i povoja. Prve možemo sigurno sami prije operacije sterilizovati, teže je· s povoji,
kojih treba mnogo, te se mora sterilizacija prepustiti pomoćnom osoblju. Za kontrolu
metne u škrinju za povoje 1 . komadić papira, na koji je natiskano "sterilizovano" ; ovaj
se papirić namaže jodjodkalijevom otopinom, tako. da modra boja pokrije tisak. Kada
je vodena · para dosta dugo djelovala, raztopi fie jodjodkali i tisak se pokaže, 2. cievčicu
napunjenu brenzcatechino, koji se kod stanovite topline pomakne i 3. 'uru, koja kod
nizke topline miruje, a počne ići, kada dosta d1,1go djeluje vrućina· nuždna za sterilizaciju.
Rana se može inficirati zrakom, od kože okolice i rukami operateura. U zraku, osobito :u
bolnicah, imade uviek sitnih dielova, koji sadržavaju staphylococcus aureus u infekcioznoj
formi. U ustijuh čovj eka imade uviek mikroba (od 48 zdravih usta nadjeno u 33% staphylococcus
aureus), te može govorom operateura ili asistenta nastati infekcija ran e. Da to . zaprieči
rabio je M. prije ovoj, a sada masku za usta. Kožu okolice nije moguće . sigurno
desinficirati, zato se je M. dj elomično opet vratio k antiseptičnim mjeram. Svilu, kojom
šiva k ožu, namače u jodoformov aethe, a kožu desinficira airolovom ili cinkovom pastom.
Ruka operateura, ako .i je prije operacije sterilizovana alkohol'om i vrućom vodom, to
se ipak tečajem operacije može opet iznovice inficirati. Prijt . dok je .rabio rukavice od
konca mogao je u Bl "/o do · konca operacije uzdržiti ruke bez klica, a sada gdje maže
šiljke prstij u jodovom tincturom postiže skoro idealnu aepsu. Na koncu iztiče M:, da
nije moguće postići idealnu asepsu, .nu da je dosta, da se idealu što više približi.
Landerer (Stuttgart) veli, da su smetnje u cieljenju rana da11,as neznatne, jedino
nešta gnojenja šavova i sekreta u rani. Prave li se prije operacije oblozi. s l 0/o raztopinom
formalina, to se samo u 10% slučajeva nalazi u koži klica (dosada u 60"/0). L. preporuča
desinfekciju s alkoholom i toplom vodom,· te savjetuje, da se: za operacije višeputa ruke
pere. Suhi povoji ostaju malne sterilni, dočim se u vlažnih množi sadržaj klica, što . dulje
leže ; u ovih imade više klica u nutarnjih, nego vanjskih slojevih, što govori proti Lister
o v o m mnienju o · pos tanju infekcije rana. I u drainih imade mnogo klica.
P'erthes (Lipsko) : K pitanjt ozJeracionih rukavica. Pokusi na klli!ici u Lipskom
su dokazali, da su svilene rukavice samo tako dugo sterilne, dok su suhe; dokazano je,
da bacterije potiču od ruku. Pravili su se zatim pokusi s rukavicami od nepromočiva tl!:anine,
te se mogu osobito preporučiti takove, koje su načinjene od svilenoga tricota i
gummija. Tako su tanke, da se ćuti kroz nje dodir kista, a i trajne, da .se mog .kuhati
ili u pari sterilizovati. Kada je rukavica došla u dodir s infekcionimi tvarmi jednostavno
se pNmieni.