1898. godina

IENIKI VIESTNIK. 

G-OD. 

·-·1t·--"- 

, o:-· 

.. 

XX 

VLAS TNIK I IZDA V A TELJ 

ciBOR LlEĆIKA KRALJEVINA HRVATSKE I SLA VONIJK 

UREDIO 

DIONICKA 'i'T 

. i l§. 

U 

ZAGREBU.

Sadržaj. 

O r l e n j a k M. Kazuil'l t ika ·. . . . . . . . . . . . . 

. 

. . . . . . . . . . • . 

Strana 

. 78 

Čačk ović M. pl. O carcinomu probavila 69; 115 

Epile'psia trauma tica. Hemiplegia. facio-brachio - crura.lis d extra·.: 

Trepanatio oss. frontal. Sanatio . 339 

O hernijah mozga . . . . . . • .. ': 418. 

Fi;; e h er B. Ohiruržka kazuistika :· 337 

G IH e k L, Pr,obza gornjega diela disala i probavila · 141, 185 

· . 

Derl!latoložka kazuistika . . . 

334 

.· 

G tl't's e h.y L. O utjecaj u slezena na pankreatički sok . 376 

'H a s l i n g e r I. Kazuistika iz zemaljsk:oga rodilišta u Zagrebu . 301 

:li e i n z A. Hans Miillerovi nazori o naravi i o postanju bakterija 109 

H o v or k a O. vit. Nekroza tetive uslied ujed:o. zmije . . . . . 39 

Ka l č i ć I. Prenosi vo dojavljalo (telefon) za odkrinkati tobožnju jednounu gluhost . 

198 

l{ a s u m o v i ć M. A utointoxicatio intestinalis 

. 158 

K a t č ić V. Slnčaj "pseudhypertrophije musculorum" . . 273 

L e d e r·•e r A. L, Toxikoložka kazuistika . . . . . . 

J, u š i ć-M a t k o v ić V. Oculistična kazuistika . 

Contagium i therapija trachoma. . '. , . . 269 

Slučaj papilloma conjunctivae .298 

M a t k o v i ć J. ml. Haemoglobinuria paroxysmalis . , , .. . 233 

· 

M ii ll e ·r A. O prelo m u do lj ne čeljusti i njegovom liečenju 7 

Ro g i n a: .r Liečenje lij avice tanrialbinotn · · · . 163 

S e h w:a rz ·D: Stenosis pylori cicatricea. - Gastroenterostomia. . 33 

Chiruržka kaznistika . . · )l65 

Prilog birurgiji žučnih kamenaca 

· 

Š i m 

 

s .a I. Syphilis cerebri 

l 

Tr e er J. Metilj {Distomum hepaticum) . . 123 

Prilog sudskoj medicini: životu pogibeljna ozljeda zadana igračkom . 374 

W i k er h a u .s er T. Obiruržka bzuistika . . . . . . . . . . . . . • . . 36 

Tuberculoma coeci, exstirpatio e. resectione intestini 

žir o v č ić I. Luajačka umorstva, nazvana "la folie rouge" . 225 

Može li se paralytična nm o bolest izliečiti 369, 409 

. . . . , 

. 83 

; 300 . 

Bi lj ežke iz prakse: 

G u n d r u m F. Pijavica u ždrielnjaku . . . . . . . 

L e d e r er A. L. Haematolrolpos menstrualis ex atresia hymenali adnata 

·T a u s s i g V. Oonjunctivitis crouposa . . . . . . . . . . . 

St a l i š k e i j a v n e pr i l i k e: 

K o v a č e v i ć M. Razgleda/li mrtvaca 

L is tn k: 

G n n dr u m F. Osvrt na razvitak zdravstvene službe u Bugarskoj 

Scbenkova teorija . . . . . . . . . , . . . . . 

. 245 

• 66 

. 347 

. 246 

.341 

. 319. 

f{:i h t n r i ć G Put n Rus kn prig

2 Liečnički Viestnik 1898. Br. l. 

Br. l. Liečnički Viestnik 1898. 3 

Velikim duševnim naporom, borbom za obstanak, 

bozobzirnim bojem za 

komadom kruha malakšu duševne sile, oslabljuje se djelatnost i odporna snaga 

možgjana čovjeka ovoga stoljeća, koji stupa s civilizacijom, tH ho0B napredovati 

u svib strukah znanosti i umjetnosti. 

Uslied prekomjerne borbe i duševne radnje posh\jn ljud11ki rnožgjani odviše 

osjetljivi, od slaboće razdražljivi, u· kratko rečHno, čovj;bočenimi 

sljepočicami. Uzko čelo uslied ćelavosti čini se visoko. Po licu i tielu acne bromica .. 

Zj enice široke, lieva uža od desne, reakcija n·a svjetlo i accomodaciju dobra. Paresis fa 

.cialis podpuna desne strane. Jezik bez brazgotina, bez atrophičkih znakova, čist, veoma 

drhće. Zubi su svi redom pokvareni, medju zažarenim mesom strše sami korjeni. Uvula 

visi na lievo, na tonsillah luetičke brazgotine. Vrat kratak, debeo, prsa široka, dobro 

svodj ena. Perkusija i auscultacija odaje zdrava pluća i jake pospješi:me udarce srdca. Bolestnik 

drži desnu ruku, koja je mnogo slabija od lieve, stisnutu u pjest, sgrčenu u laktu. 

Mišičje ciele ruke nalazi se u stanju toničke ukočenosti i · suprotstavlja jaki odpor pasivnim 

kretnjam. Pri aktivnom gibanju začme ciela ruka tetanički drhtati. Lieva ruka 

drhće manje. Reflexi tetiva su po čitavom tieln vrlo povišeni, osobito na desnoj ruci i 

nozi, na kojoj se dade lahko izazvati clonus.

4 Liečnički Viestnik· 1898. Br. l. 

Br. 1. Liečnički Viestnik 1898. 5 

Svaki čas, a osobito kad začme govoriti, dobiva l>olestuik trzanje (tic) u mišicah 

lieve polovine lica, vrata i u lievom ramenu. Spomenuti još trehn, da su žliezde u bedrenom 

pregibu bile tvrde, otečene i da je bilo tragova bubonn. Drugih izvjestnih vanjskih 

znakova pretrpljene bludobolje nije bilo opaziti. 

Provedeno antiluetičko liečenje nije imalo na tečaj grčevitih napadaja nikakvog upliva. 

Samo paretička desna ruka postala je nešto više gihiva nslied masaže, elektrizacije i kupelji. 

Duševno bio je bolestnik apatičan, uije imao nikakve volje, nikakve odlučnosti, 

uviek se tužio na svakojake boli u glavi, vratu, u srde n, u trbuhu, te je plačljivim glasom 

pripoviedao o svojih napadajih. Drugčije bio je snsmn nrieutimn i miran, te najvolio ležati 

čitave mjesece u krevetu. 

Bolestnik imao je zadnje vrieme jake napadaje grčeva po čitavom tielu s dugotrajnom 

bezsvjesticorri. Prije svakoga napadaja nastupila bi uviek gore spomenuta aura, 

prelazeći iz vrata na nebce, nos i desnu ruku. U rietlkih slueajevih pojnvile bi se predbodne 

senzacije u desnoj ruci. 5./4. 1897. naglo je bolestnik umro, iza nekoliko izvanredno žestokih 

napadaja. 

Razudbeni nala7,; Težinn možgjana 14110 gr. Lubanj a težka i sclerotičlm. Tvrda 

opna odebljana, prirasla na:povrinu možgjana uz Hinns falciformis. Zavoji mo;r,ga su splo8- 

teni i suhe površine. Oiela lieva hcmisfera je povećana, pod tankimi opnami krvlju oblivena, 

te fluctuira. Na prorezu nalazimo veliku šupljinu, izpnnjenu dielom sgrušenom, 

dielom tekućom krvlju. Tkanina centraluih ganglija raztrgana je haemorrhagijom 11 velikom 

obsegu tako, da je krv prodrla i do III. i IV. komore i kroz koru parietalnoga diela pod 

tanke opne. 

Nad lievom fossom Sylvii izpod oba centralna zavoja nalazimo tvrdi nepravilno 

ograničeni čvor u veličini oraha, pokriven staujeuom sivom korom. 'fkanina oko njega je 

smekšana i krvlju protkana. Ćvor sam na prorezu je na obodu hrdjave boje i tvrd, a u 

sredini sadržaje žućkaRtu mebku sirastu tvar. 

Tkanina desne hemisfere je mehka i slabokrvna, a osim difuzne chroničke meuingitide 

lagljega stupnja ne pokazuju možgjani važnijih promjena. 

Od ostaloga nalaza napominjemo samo, da su pluća bila vrlo lahkft (200-240 gr.) 

i malena i da je srdce bilo povećano i usalovljeno. Jetra i bubrezi povećani, puuokrvui i 

krhke tkanine. Na razširenom želudcn sa znakovi chroničkoga catarrha našli smo vrlo napredovalu 

samoprobavu. 

Kod ovoga slučaja zanimivo je to, da se je 

kod lS-godišnjega mladića 

već za 14 mjeseci poslije inf1.1kcije razvila tercijarna syphilis u možgjanih 

gumma, koji je postepeno prouzročio hemiparezu desne polovine tiela s aphazijom. 

Pareza noge i jezika se je za tri tjedna popravila, dočim je trajnom 

ostala pareza desne ruke i ličnoga živca. Za dva mjeseca u apoplektičkom napadaju 

pojavili su se grčevi u licu, jeziku, mišičjtl ždriela i desne ruke pri 

uzdržanoj sviesti. Nekoliko mjeseca kasnije razširili su se grčevi po cieloj desnoj 

polovini tiela s gubitkom sviesti, a još kasnije spopadali su grčevi cielo t.ielo i 

poprimili podpuno epileptički značaj. Ova epilepsija mogla 

diagnosticirati kao cortikalna syphilitičkoga poriet.la, 

kao 

se je vrlo lahko 

te se je mogao gumma 

točno lokalizovat.i u psychomotoričkom centru desne rnke i desnoga ličnoga 

živca, naime nad lievom fossom Sylvii. 

2. Dementia pamlytica .žene. Meningitis basila·ris syphilitica, perim·teriitis gu,mnwsa cwt. 

ossae Sylvii et p1·o{undac Cl-"rebr'i. Encephalomalctcia et haemorrhagicte kem. sin. IIyclrocephalus 

int., ependymitis syphil. 

Rosalija V., 48 god. stara, udata, ali od supruga razstavljena, kuharica, dovedena u 

zavod 9.15. 1897. 

O prijašnjem životu bolestnice je vrlo malo poznato. Znademo, da se je prije 28 g. 

sa svojim mužem dnevničarom raztavila, te otiiila n Bosu u, gdje je razkalašeno živila i po 

krčmah služila. Njezin otac i majka navodno su bili zdravi. Braće nije imala. 

U svibnju god. 1896. pala je u podrum, onesviestila se, te se je od toga vremena 

tužila na glavobolju. Vjerojatno je, da su onaj pad u podrum i onesvje šćenje bili znakovi 

apoplektičkoga napadaja. 

U travnju 1897. počela je smeteno govoriti i izražavati misli samouzveličanja. U 

tom stanju povratila se je k svojemu rodjaku u Zagreb, odkud je dovedena u stenjevački 

zavod. 

Bolestnica nizkoga stasa, anaemička, mršava. Lubanja bez abnormiteta. Zjenice 

jednake, dobro reagiraju. G01·uja čeljust bez zubi, n doljnoj samo 4 sj ekutića. Disala, kolotečni 

sustav i probavila u redu. Veliki tremor jezika i ruku. Svi reflexi tetiva pojačani. 

Drhtanje pri intendiranih kretnjah još se pojačava. Hod ataktičan, govor vrlo otežčan. Bolestnica 

je sasma smetena, govori sama sobom, da imade troje djece, da imade kod oficira 

novce n kovčegu, hvali se, da je bila gazdarica i drugim zapoviedala, ne zna gdje se nalazi, 

ni od kuda je došla; Na pitanje ne zna izpravno odgovarati, čini se, da n obće ne 

razumije pitanja, nije u stanju upraviti pazljivost na pitajućega. U nj ezinih izprekidanih 

izreknh opaža se, da se mnogih rieči ne može j etiti. Bez mira tumara po sobi, teturajući 

kao pijana, slično kao što lutaju mnogi epileptici poslije napadaja. Kada joj se progovori, 

prene se kao iz sna. Uj edno je vrlo nečista i po noći nemirna. Na boli glave sama se ne 

tuži, ali po njezinom ponašanju je vidjeti, da se svakako radi o težkoj bolesti možgjana. 

Danomice propadala je sve više, tako da je morala leći. Dne 14./5. pojavili su se tonički 

grčevi desne polovine tiela, te pareza i drhtanje lieve gornje i doljne okrajnine. Ujedno 

je i govor postajao sve teži i nerazumljiv. Lieva zj enica veća, reakcija troma, promjenljiva. 

Sliedećih pet dana razširili su se paretički znakovi tako, da se je pridružila postepeno 

paresis n. oculomotorii izrazitija na lievoj strani, nadalje pareza obiju ličnih živaca, tako 

da sn pri dihanju lepršala lica, paresis n. glossopharyngei. Zadnji dan prije smrti bile su 

kljenute sve okrajnine. Što se sviesti tiče, to je bila prve dane još ponešto uzdržana, dan 

pred smrt bilo je stanje soporozuo. 

- Razu d be n i n al n z: Lubanja asymeti'ična, nepravilno odebljana, sclerotična. Zavoj i 

splošteni, žjle na oblini pune krvi, tanke opne na možgjR.nskoj oblini su neznatno odebljane 

samo uz žile, nu na podnici osobito oko fossae Sylvii, chiazme, medulle i ponsa vrlo 

mutne, odebljane i l:tladetinaste. Na prorezn opažamo oko svih arterija polazećih od 

podnice u možgjane hladetinaste i fibrozne sivkasto-žute naslage, koje su najdeblje oko 

svih ogranaka art. fossae Sylvii. Tkanina thalami opt., capsulae ext. et int. u lievoj hemisferi 

i tkanina corporis callosi je umekšana. Možgjanske klietke su razširene, tekućina 

u njih mutna, a ependym hladetinasto odebljan. Čitavi možgjani mehi i oedematozni 

s mnogobrojnimi točkastiril.i haemorhagijami. 

Pluća puno krvna, na bujana, s većimi i man jimi · haemorrhagijami n tkanini. U vršku 

lievih pluća zaknkuljeni mali absces s gustim žutim gnojem. Srdce maleno, salovno degenerirano. 

Slezena povećana, tvrda. Bubrezi veliki, mehki, punokrvni, s nepravilnom, žntimi 

pr u gami provnčenom korom. Jetra posvuda prirasla (težka 1250 gr.), hrapave površine, 

tvrda, na prorezu vide se široke pruge veziva. Na maternici ciela skupina patholožkih 

promjena, metritis, endo- i perimetritiB, periooforitis i myoma. Orieva bez osobitoga nalaza. 

Žliezde nisu povećane. 

Mikroskopički nalaz. Oko svih žila, kojih stienke su dva- i triputa odebljane 

vidimo široke pruge i naslage granulacione i :fibrozne tkanine. Lumen ovih žila od vrlo 

nabujRle vrste endothelove je vrlo uzan, mjestimice sasma neprolazan. U možgjanskoj 

tkanini razsipana haemorrhagička gniezda i milliarna gummata, te zuakovi produktivne 

upale uz sve capillare. Na ganglionih stanicah opažaju se raznolike degenerativne i atrophičke 

promjene, koje na ovom mjestu nije mi sada moći točno opisati, već sam rado 

pripravan svakomu ih pokazati. 

3. Epilepsia. Syphilis ce1·ebri, gurnmata in lob. ternpo1·al. hemisphaerae sin., encephalomalac·ia. 

At·ophia hemisphaerae dextrae totalis curn hydrocephalo enormi. Leptomeningitis 

chron. diff'tlsa, '}J"aecipue baseos ce1·ebri. Sub finem vitae herniphlegia dextm. 

Stjepan K. K., 24 god., neoženjen, poljodjelac, doveden u zavod 18.f2. 1896. 

Roditelji i jedan brat sn navodno duševno zdravi. Bolestnik imade od prve godine

Liečnički Viestnlk 1898. Br. l. 


svoga života epileptičke napadaje, koji su izprvice bili veoma riedki, tekom vremena bivali 

sve ·češći tako, da je zadnje vrieme dobivao svaki dan napadaje. Od dviju godina je bolstnik 

poalije napadaja vrlo smeten i silovit. Razlupao bi sve, što bi mu pod ruke došlo. 

Bolestnik je srednjegn stasa, čvrstoga struka, mišičav. Cielim izgledom i ponašanjem· 

vo·kazuje prirodjenu slaboumnost. Lubanja malena, okrugla, nizlm. Čelo je koso, uzko, 

nizko i nabrano. Zjenice jednake, srednje širine, reagiraju dobro. Nos i ušesa uredna, zubi 

zdravi, bieli, jezik slabo drhće. Vrat kratak, debeo. Disala, kucala i probavila u redu. 

Reflexi kolj-ena nisu pojačani. 

Bolestnik imade svaki dan jedan napadaj, te je prije i poslije napadaja vrlo uzrujan 

i pogibeljan. Jednom prilikom razlupao je drveni zahodnjak, te u sliepom biesu navalio 

kod vizite na liečnike. U mirnom stanju nije govorio, samo kao začudj eno naokolo gledao, 

smiešio se glupo na svako pitanje, te se samo česao. Sve njegove kretnje su nespretne i 

polaga ne; hod je zibajući. 

7./7. 1897. nadjoše ga bolničari u jutro sgrčenog u krevetu, težko dišnćeg i nepomičnog. 

Dan prije nije imao napadaja, te u isti u obće zadnji mjesec riedki bili. Konstatirana 

·hemiplt>gija ·dex. i sopor. U ovom stanju bez grčeva nastupila je za 24 sata smrt. 

Razudbeni nalaz: Lubanja sclerotična, nepravilno odebljana. Kosti desne polovine, 

-osobito čelna, na ll mm. debela. Tvrda opna malokrvna, na čelnih dielovih uz 

možgjane prirasla. Lieva hemisfera napadno veća od desne. Čitavi možgjani važu 130 gr., 

lieva hemisfera 695 gr., rl esna 350 gr. (bez hydrocephaličke tekućine). Zavoji lieve hemisfere 

široki, desne uzki, nu typus zavoja na obijuh jednak. Tanke opne po cieloj površini možgjana, 

osobito okolo fossae Sylvii, na podnici i ponsu vrlo odebljane. 

Na prorezu nalazi se u lievoj hemisferi skupina većih i manjih, medju sobom stic:.jućih 

tvrdih i sirovitih gniezda - gummata - ležećih na vanjskoj strani centralnih 

ganglija i razgra njujućih se osobito u temporalnom predjelu. Oko ovih gummata je tkanina 

umekšana i protkana malimi haemorrhagijami. Siva kora ove okolice je široka i na pogled 

· 

nepovriedjena. 

Na prorezu desne hemisfere vidi se zanimivo razširenje postranične klietke u veličini 

šake, .tako da mjestimice ostaje od možgjanske tkanine tek vrsta od nekoliko mm. Tkanina 

ove hemisfere je tvrda, kora vrlo uzka, sve anatomske sastavine jasne, ali malašne. Odgovarajući 

pedunculus je za polovinu manji od lievoga. I dalje na prorezu mostića i produljenoga 

mozga do križanja pyramida je desna polovina istih manja.· Iza križanja motoričke 

pruge se Qpet razlike u veličini prilično izjednačuju. 

U drugih organih nije se ništ& osobitoga našlo. 

Mi kroskopičko iztr aživanje potvrdilo je syphilitički značaj afekcije. Na žilah 

i opnah nalaze se često opisane promjene na ime peri- i ·endoarteritis. N a ganglionih stanicah 

lie'Ve hemisfere ne nalazi se ništa osobitoga, dočim na stanicah kore desne hemisfere 

vidimo sve moguće forme atrophije. a živcih motoričke pruge, potičućih iz atrophičke 

hemisfere, nije ·viditi nikakovih degenerativnih znakova. 

Najzanimivije točke ovoga slučaja sabiremo u sliedećem: Mužkarac 24 god. 

star, od poroda tup, imade epileptič.ke napadaje od prve godine svoga . života. 

U razvitku zaostala, malena desna hemisfera s ogromnim hydrocephalom odgovara 

činjenici, da su se te promjene kod bolestnika već u njranije doba razvile, a 

moguće je, da su svoj početak imale već in utero. U zamjenu za zaostalu 

hemisteru razvila se je lieva mnogo više, dapače je postala veća, nego li bi 

imala biti de norma. Desna mala hemisfera mogla je samo služiti nižim animalnim 

funkcijam, dočim je jedino lieva, imajući obilje asocijativnih vlakanaca, mogla 

služiti višim duševnim funkcijam. Možemo reći, da je taj čovjek mislio ili bio 

čovjekom samo Jievom hemisferom. 

, 

Bolestnik je nadalje imao gummata u lievoj hemisferi u susjedstvu motoričkih 

pruga, koja su uviek bila izvorom podražaja za epileptičke napadaje. 

Po razgranjenju, razporedu i gradnji tih gummata možemo zaključiti, 'da 

su se razvijala mnogo i mnogo godina. 

Niti anamneza, niti nalaz na tielu ne 

pružaju nam podataka, da Ji je bolestnik bio inficiran ili ne. Najbliže nam je 

dakle pomisliti na to, da su patholožke promjene u obijuh hemisferah poticale 

od djetinstm, te da su bile istoga - na ime syphilitičkoga porietla. Poznato je, 

da oe sypbilitični proces na jednih te istih možgjanih može pojaviti u raznih 

oblicih. 'l'ako je u našem slučaju bez drojbe congenitalna 

syphilis prouzročila 

u jednoj hemisferi gummata, a u drugoj hydrocephalus i atrophiju. 

Da nije 

bila u ovoin slučaju označena Hutchinsonova trias hereditarne lues, ne može 

nas od stavljene diagnoze odvratiti, posto se spomenuta trias ne treba u svakom 

slueaju pojaviti. 

Oko gurnmata nastalo je uslied thromboza žila umekšanje možgjanske 

tkanina, što je obicno i značajno za gummata, a uslied umekšanja došlo je do 

sveobće kljenuti. 

O prelomu doljne čeljusti i njegovom Hečenju. 

Priobćuje dr. A. Miiller, liečnik za zube i usta u Zagrebu.* 

Prije nekoliko mjeseci demonstrirao sam model i prothezu t. zv. interdentalschiene 

od bolestnika, koji je 

izišao, ne mogoh istoga demonstrirati. 

liečen na chiružkom odjelu g. primarnoga 

liečnika dra. S e h wa r z a, nu pošto je bolestnik već prije sjednice iz bolnice 

• 

Danas pružila mi se je sgoda, da pokažem 2 bolestnika s istoga odjela 

gosp. rlra S e h wa r z a, i to jednoga, koji je već izliečen, a drugoga, koji još 

nosi prothezu. 

Pošto u "Oentrallblat.t fiir Ohirurgie od ove godine dva liečnika razpnwljaju 

o svojih metoclah liečenja fractura doljne čeljusti, i to dr. L !t u e n 

s t e i n u Hamburgu, koji izmedju fracturi najbli7.ih čvrstih zubi probuši luknju, 

te učiuivši to provuče žicu, pa s njom fixira prebijene dielove, dok isti zaciele, 

a dr. H a n s y u Badenu kod Beča meće debelu žicu, koja se proteže .na lingua! 

noj i labialnoj strani svih zubi, pak ove dvie debele žice s tankom žicom, 

pro vlačeći istu izmedju zubi, spaja i tako :fixira fracturirane dielove čeljusti kroz 

4 tjedna, dok zaciele. 

I jedan i drugi ovaj način liečenja vec Je dugo poznat, te smo ga ostavili, 

jer pn-o trebamo ordje čeljust sa zubi i to moraju biti čvrsti, a drugo, 

prieti pogibelj infekcije, jer izmedju žica uviek se zapliću ostanci jela i 

slina, 

te se raztvaraju, sto je za liečenje vrlo neugodno, osobito ako je u ustih veća 

otvorena rana, kako je obično kod fractnre čeljusti. 

I mehanički draži se pri jelu rana, jer jelo š njom dolazi neposredno u 

dodir. Osim toga mora bolestnik za cieloga liečenja ostati u bolnici, jer je 

uviek moguće, da koji dio žice popusti ili pukne, a jezik i ustnice lahko se na 

okrajcih žice ozliedjuju. 

Sve ove neugodnosti odpadaju, ako se lieči prelom doljne čeljusti prothezorn 

(interdentalschieneJ od vulkanizovanoga kaučuka. 

Oim se metne protheza, bolestnik može svako jelo da žvače, protheza je 

* Predavao na skupštini sbora liečnika dne 25. listopada 1897.

Liečnički Viestnik 1898. Br. l. 


gladka, te u ustih ugodna. Infekcije ne ima, ako se iole čisto drže usta, zubi mogu 

biti razklimani i mogu posve manjkati, bolestnik se može svojim svakdanjim 

poslom baviti, te ne mora do konca liečenja bezuvjetno u bolnici ostati, ako 

ne ima osim fracture drugih komplikacija. Čvrstoća protheze jP. takova, da se 

ne će u ustih nikada slomiti. Rane pod prothezom mirno zacieljuju, jer ne 

dolaze u doticaj s jelom, a razklimani zubi opet se posve utvrde. Dobro je, da 

se usta češće na dan izperu raztopinom chlorovoga kalija. 

Za sgotavljanje ove protheze treba samo otisak slomljene čeljusti. 

Način, kojim se otisak radi, vrlo je jednostavan, te ne treba nikakovih 

izvanrednih sprava. Pošto su usta dobro izprana i desinficirana, treba prelomljene 

dielove čeljusti po mogućnosti reponirati, te tako reponirane tupimi kvakami 

po asistentu dati držati. Na to se uzme t. zv. žlica za odtiske od lima u 

obliku podkove, te se ista napuni masom, koja se rabi za odtiske pri pravljenju 

umjetnih zubi, koja se u toploj vodi razmekšava t. zv. Stents-massa. Sad se 

pritisne ova masa na zube doljne čeljusti, a asistent pri tom izvuče tupe kvake, 

te se sada po mogućnosti reponiraju dielovi prebijcne čeljusti, da se oko njih 

masa za odtisak stvrdne, što biva za nekoliko minuta, čim se ohladi. Ovako 

stvrdnuta masa skine se zajedno sa žlicom s čeljusti, te se predade zubnomu 

tehniku, koji može po ovom odtisku za dva dana sgotoviti prothezu (interdentalschine) 

od vulkanizovanoga kaučuka. Ovu prothezu treba jednostavno pritisnuti 

preko zubi, te u nju reponirati prelomljene dielove čeljusti. Ona pokriva sve 

zube i jedan dio alveolarnoga diela čeljusti, te ostaje mjesec dana netaknuta, 

a bolestnik treba da više puta na dan opere usta kojom antiseptičnom 

tekućinom. 

Nakon toga vremena skine se lahko protheza, pod njom je sve zacielilo, 

a zubno meso ostaje posve normalno. 

Ovdje su dva bolestnika, od kojih je mladji dječak već izliečen, te mu je 

jučer skinuta protheza, a drugomu će se tek za 14 dana ista skinuti, jer čeljust 

još nije zacielila. 

.Anamneza ovih slucajeva, koje sam izliečio, je sliedeća : 

l. J. H., sin posjednika, 7 god. star, bio je dosele uviek zdrav, otac i mati žive, 

ima 5 braće, svi živi i zdravi. 

9. rujna 1897. udario ga je konj kopitom, uslied čega je doljna čeljust fracturirana, 

na lievoj strani brade. Iztepen mu je jedan dolj ni mliečnjak sjekutić. a drugi mn je u 

bolnici izvadjen. 22. rujna dobio je prothezu, te s njom govori dobro i razumljivo, može 

bez ikakove potežkoće žvakati. 

Baš ovo je slučaj, u kojem ne bi bilo moguće upotrebiti ni jedne od prije 

navedenih starijih metoda. Mliečnjaci na ime tako su mali, da je posve nemoguće 

vezati ih žicom, a osim toga baš je sada korenje resorbirano, te dolje 

izpod njih rastu trajni .zubi. Na mjestih, gdje mu je jedan mliečnjak iztepen, 

a drugi izvadjen, narasli su za mjesec dana pod prothezom novi trajni zubi, 

koji imaju normalan položaj. 

Protheza u ovom slučaju drži se, čim se pritisne na zube, nu da toga i 

nije, ne bi bili u neprilici, te sam ovdje donio spravu, kojom se protheza u 

ustih drži nepomična u takovih slučajevih, gdje zubi manjkaju. 'l'o je aparat 

konstruiran od prof. dra. B l e i e h s t e i n er a, liečnika za usta i zube u Gradcu, 

te sastoji od limene zdjelice za bradu , koja se izpuni pamukom , da ne 

žulji bolestnika, a pričvrsti se pomoću remenja prikopčanoga oko glave. Na 

odgovarajućem mjestu doljne čeljusti namještene su dvie kvake, koje se 

šarafi dadu po volji regulirati, te one idu u usta i pritiskuju prothezu na 

doljnu čeljust, tako da bolestnik ima kao dva kamiša (Mundstuck) od lule u 

ustih, koji mu desno i lievo iz usta izlaze, te nutarnji dio, naime prothezu, 

s vanjskim limom spajaju. 

Drugi u liečenju se nalazeći slučaj je sliedeći : 

G. B., krojački naučnik iz 0., 16 godina star, otac i mati žive, ima dva brata zdrava, 

Kao diete imao je lympbadenitis colli. sada tomu neima traga Groznicu imao je više puta 

bez posljedica. 

24. rujna J 897. udario ga je konj u doljnu čeljust kopitom, te mu je iztepao drugi 

desni dolnji sjekutić. Ostali prednji zubi doljne čeljusti gibivi sn zajedno s alveolarnim 

dielom čeljusti, jer je ovaj odlomljcn od vilice. U gomjoj čeljusti odlomljene su mu od 

udarca krune prednjih zubi. 

6. listopada dobio je prothezu (inter,lentalschiene) te govori i jede bez potežkoće, a 

boli ne ima. 

Okulistična kazuistika. 

Priobćuje dr. V. Lušić-Matkovic, primarni liečnik u bolnici milosrdne br aće u Zagrebu. 

I. Embolia totalis m·teriae centralis 1·etinae. 

Poslije no što je Gr a ef e prvi gorl. 1859. ophthalmoskopom . diagnosticirao 

emboliju art. centr. retin., a tim sjajno potvrdio teoriju V i r e h o w a o 

emboliji arterijalnih žila, danas okulistična literatura broji na stotine i stotine 

takovih slučajeva, te u ne malom razmjmju pogledom na anatomsko-patholožke 

promjene ophthalmoskop zamienio je anatomički scalpel i podao nam živu sliku 

razdrobljenja embolusa, nj egovoga dalnjega proturavanja kroz krvne žile do 

podpunoga začepljenja istih ; sliku promjena cirkulacije u obliku e i r e u l a t i o n 

a saccade i circulation centripetale, te. pulzaciju arterioznu i venoznu, 

koja sama po sebi postane ; sliku degeneracije tkanine u formi haemorrhagičnog 

infarkta i sguštene nekroze (Coagulationsnecrose). 

Naravno je, da je na taj način uz takova sredstva, gdje se direktno dade 

motriti razne patholožke promjene u dnu oka, i aetiologija embolije ponarasla, 

pa je uz staru aetiologiju od vitium cardiacum pridošla i nova metastatične 

naravi (J a ger), te se i symptomatologija tako razvila i ustanovila, da se težko 

dade štogod nova nadodati. Nu samo na žalost terapija zaostala je u povoju, 

kakono bijaše pred 30 godina, ma da je patholožka anatomija embolije retine 

zaslugom Schw eigera, Nettleshipa i Gowersa makroskopično i mikroskopično 

sasvim razjašnjena. 

Nu uz sve te stečevine još i dan danas prepiru se ophthalmolozi o tumačenju 

crljenkastoga refleksa u macularnom predjelu, a još jača se polemika 

vodi o ea p i l l ar n o j i e o JI a t er a l n o j cirkulaciji re tine baš pogledom na 

razne nalaze, koji nastanu uslied embolije glavne arterije. S toga nam svaki 

pojedini slučaj embolije . može pružiti sgodnu priliku i podati temelja, da se i 

to pitanje, koje je samo po sebi jako zamršeno, a još i više uslied anomalija 

artP.rijalnih razgranaka, primakne žudjenom riešenj u. S toga stanovišta slučaj,

10 Liečnićki Viestnik 1898. Br. 1. 

kojega objelodanjnjem*, u toliko je zanimiv, da nam 1jelava podpuno odnošaje 

e a p i ll ar ne e ir k u l a e i j e re t i n e, a donP.Ide nas bftrem djelomično upueuje 

u labirint collateralne compensatornf:' cirkulacije. Pogledom pc1ko na ophthttlmoložki 

nalaz ovaj slučj zaista ima se smatrati kao izvanredna riedkost, pošto 

takvog ili sličnoga nema ni narisanog ni opisanog u nijednom ophtbalmoložkom 

atlasu, niti u starom J a ger u, niti n We eker u, niti u zadnjem izdanju 

H aabo v o m. 

H. P., 3fl godina star, već od djetinstva ima manu na m·dcn (radi toga oprošten od 

vojničke službe). Prij e 10 godina zabolila ga iznenada težko desna strana glave, a bol zalazila 

i u desno oko. Ležao je dva dana, bol minula, ali desno oko bilo je kao koprenom 

pokriveno, a od jutra do večera sve je više rasla ta koprena, bivala sve gušća, tako da na 

Yečer desnim okom nije ni svieće mogao raz poznati ; od to doba nikada više nije progledao 

na oko. Sada je radi trachoma (kao sumnjiv slučaj l poslan od kotarske oblasti u 

bolnicu na liečenje. 

Status praesens. Desno oko amanrotično. n vanjštini normalno, izuzamši razširenu 

zj enicu. Opthalmoskopskim pretraživanjem i to u upravnoj slici nalazi se : prozirni 

sistem normalan ; staklovina bez zamućenja, patholožke promjene na pa pil! i, na re tini i na 

krvnih žilah, koje karakteriše atrophia nervi optici ex einbolia totali art. centr. retin. 

Nu pošto se nalaz krvnih žila odalečuje od obične slike, što nam je podaje embolia 

totalis, upustit ćemo se u potanko opisivapje dna oka. Papilla s malim conusom temporalno 

pod puno biela, oštro ograničena, te se jako iztiče sa svojom bj elinom od crljenkastoga 

dna. U cielom predjelu 

papille, nešto malo udubljene, nigdje se ne naila:d na krvne žile, 

već je ciela linearno prekrižena tankimi bj elkastimi crtmni, koje su izraz atrophičnoga 

sgušenja, u da se ue dade ntzpoznati oveće i odebljane crte, koje bi imale predstavljati 

osušene krvne žile. Oieli fundus oka . blišta jako crvenkasto, a u macularnom predjelu 

nema nipošto promjene refleksa (važni symptom retinalne degeneracije). Na granici papille 

započimlju se u jedanput oštro prikazivati 

ogranci krvn ih žila, bieli kano snieg, u raznoj 

dužini, ali nigdje nisu dulji od jednoga papillarnog diametra, te svravaju tankim oštrim 

vrhom, koji se gubi u jednolični crvenkasti fundus. Ovi ogranci nemaju niti perivascu· 

larnoga niti enclovasculamoga refleksa, već se prikazuju kao pruge pos verna biel e, koje 

se gdj e i gdje dichotomično diele, 

sačuvajući obični kaliber retinaluih žila. 

Na prvi mah pričinja se kao da ove biele pruge predstavljaj u obliterirane arterije 

i vene, 11u po njihovom razporedu prepoznaje se (vidi sliku) u gorujoj hemisferi dva 

ogranka a-a', na ime obliteriranu a= art. papill. super. tempor. i a1 = art. papill. sup. 

nasal., k tomu mali ogranak b = 

mmus nusalis a1·t. cent1·. Tet. ili u'rt. mediulis, koji se 

dieli od iste nešto dublje U doljnoj hemisferi nalazimo e= art. papill. inf. temporalis i 

c1 =art. papill. inf. nasal. Ogranak d = 1·wnus tcmpomlis art. cent1·. ret. iti m·t. muculm·is, 

kojega nipošto u ovom slučaju ne smijemo smatrati kao ciliarni ogranak. Od ve· 

noznih žila nigdje ni traga, isto lako ne vidi se niti najmanje chorioidealne 

promjene, te 

se niti u skrajnoj periferiji ne nalazi ua nikakvu arterioznu ili venoznu žilu. Uslied patholožke 

promjene retine ne vidi se chorioidealni žilni sistem. 

Obična ophthalmoskopska slika kod emlJ. artr. centi-. retiu., kako nam ju 

pružaju atlasi , n zadnjem stadiju poslije pet ili više godina jest : arterij e sasvim 

tanke bez centralnoga refleksa, Yene lH'Što sužene, protežu se normalno do 

periferije dna oka, dapače u periferiji dna venozne žile donekle su razširene. 

Papilla izgleda jednolično biela, a krvne žile, koje ju Jn·ižaju, prepoznaju se 

vrlo točno, te su obrubljene sivom crtom. Od ove slike naša se znatno odalečuje, 

te nam je tumačiti uzrok toga pojava. Poznato je, da se art. eentr. retin. 

smatra kao terminalna arteria u smislu O o h n h e i m a , nu sudeći po ophthalmoskopskom 

nalazu kod svake totalne embolije, strictissime ne može se ubrojiti 

* Predstavio ga na skupštini sbora liečnika od 31. svibnja 1897 . 

Hr. l. Liecnički Viestni.k. 1898. 11 

tu arteriju medju terminalne arterije, jer uviek nalazimo retinalne krvne žile 

(vene i arterije) napunjene krvlju, koja ili stagnira. ili još po malo teče, tako, 

da se kao konac tanki krvni stupić može na cielom dnu oka do skrjne periferije 

pratiti, dapače tu se nalaze početci venoznoga sistema dosta razšireni, a u papillarnom 

predjelu nešto uzid. Ova reducirana cirkulacija nije kadra dovoljno 

hraniti retinu tako, da sačuva i nadalje svoju physioložku funkciju, nu ipak 

ne dopušta, da arteriozni i venozni ogranci kod ophthalmoskopskoga pretraži 

vanja sasvim iz(eznn. Prvo tumačenj e toga pojava podao nam je L eber. 1 Baš na 

ulazu očnoga živca u oko tu je mje,;to, gdje arteriozni retinalni system dobiva 

anastomoze od ciliarnog arterioznog sistema i to na dva načina : direktno kroz 

circulus artrriosus n. optici Zinni, 4 ogranka (po J a ger u ·iše od 4) orl a. a. 

eiliares posticae breves ; i n d ir e k t n o kroz arter. chorioideales, koje se razprostranjuj 

u u lam inu cribrosu vascularizirajući papillu očnoga živca. 'l'irn nam je 

sasvim raztumačeno, kako i kod embolia totalis art. centr. retin. može biti 

uzpostavljena cirkulacija u manjem stepenu, koja bi se najbolje nazvala e o l J a 

teralna. Ali Schmidt-Rimpler2 nije toga mnienja, već nazivlje collateralnorn 

cirkulaciju, koja po njegovom nazoru nastane kod embolije u periferiji 

dna oka, gdje veli da ima direktnih anastomoza medju retinalnimi i chorioidealnimi 

capillari, zato obih1i nalaz kod embolije, razširene vene u periferiji . 

H ir s e h 8 u novo doba nalazi tri razna cirkulatorna predjela u re tini, na ime : 

predjel gornji obskrbljen od art. papillar. su peri ores, predjel dol nji obskrbljen 

od art. papillar. iuferiores i trokutni predjel macnlo-papilarni obskrbljen poglavito 

od art. ciliares. To je sasvim uararno, da je collateralnoj cirkulaciji kod 

embolije put otvoren, ali nviek n maloj mjeri, tako da ista nije dostatna 

podržati integritet funkcije retine, ali ipak da se legitimira obični nalaz reducirane 

cirkulacije kod ophthalmoskopskoga pretraživanja. 

U našem sluamo toliko, koliko je 

njihov tractus emboliziran i konsekutivno t.hromboziraii. ; jama je eardiačna 

aetiologija, a u skladu s anamnezom kroz 24 sata svi ogranci arteriae centralis 

retinae postepeno em bolizirani, i to periferno baš do mjesta, kojeg nam pokazuje 

ophtbalmoskopska slika, a centralno - kako je obični nalaz uslied konsekutivne 

thromboze - do iza )amine cribroze. Ovaj slučaj karakteristično nam 

pruža priliku, da se teo r ija S e h m i dt- R i m ple r a o cap i lla r noj cirk 

u l a c ij i retine - koja je već od nekih uzdrmana - sasvim zabaci, 

te tim teorija L e bero va, a donekle i Hirschova uzp o sta vi, 

n a d o d aj uć i, da se sve anastomoze medju retinalnim i choriod 

e a l n i m s i s t e m o m o b a v l j a j u n ar o č i t o u pr e d j e l u d i e b o t o 

m i čnoga d i elj e nj a art. cent1-. retin., a li da periferno iza razdielj 

enja u glavne o g ran k e ne p o s t oj i nikakva anastomoza 

n i t i d i re k t n o n i t i i n d i r e k t n o k r o z ar t. e i 1 i ar e s p o s t i e a e b re v e s. 

1 Ph. Leber : Bemerk. iib. d. Circul. Verhintn. d. Opt. u. d. Ret. Graefe's Arch. 

XVIII. 2. str. 25-'37. 

2 Schmidt-Rimpler. Arch. f. Ophtb. XX. str. 287. 

3 Patholog. d. Emb. d. Art, centr. Ret. Wiesbaden 1897.


"Liečnički Viestnik" 1898. br. l. 

II. Epithelioma limbi corneo-scleralis. · 

Sve novotvorine, koje se šire i nalaze na cornei, ne smiju se smatrati 

stricte kao cornealni tumori, . jer njihova klica ne potiče iz cornealne tkanine, 

već iz limbarnoga predjela conjunctivalnoga listića ili čak iz odaljenih predjela 

conjunctivalne tkanine, te se na cornpi posvemašno razsiruju. u iznimnih slučajevih 

intraocularna . novo tvori na može u svojem dalj nem razvijanju prodrieti 

kroz corneosclerahii !imbus, nastaniti se i širiti na c01·nei, izgledajući kao prava 

cornealna novotvorina. Kao svugda, tako i ovdje razni su pojavi maligniteta i 

benigniteta, te mnogobrojne vrsti i tvorine, koje se nasele u ovom predjelu ; 

mikroskopskim iztražiranjem lahko ih je razlučiti, a po vanjskom obliku i mičinu 

rašterija barem donekle moguće im je obilježiti nara-, što ćemo letimice 

i napomenuti. · 

. 

Najčešće nalazimo u ovom predjelu s ar e o m e; koji su obično pigmentirani, 

razne · veličine, obično gladke površine', a kad i kad nešto brazgotinasti, 

a svuda prekrižani krvnimi žilami, lahko krvare, tvrdi su na pipanje, s oštrimi 

granicami uzdižu se na cornei, u limbusu dosta duboko srašteni, na cornei 

subepithelialno uvučeni. Jako brzo se razširuju scleralno i cornealno. Nešto 

rjedji su e p i t h e l i o m i, · k_oji . započ mu na rubu roženice kao mala bradavica, 

poput obične phlyctaene, bez ikakve infiltracije, s umjerenom conjunctivalnom 

injekcijom, uz tPžke boli razprostranjujn se najviše cornealno s karakterističnom 

negladkom papillarnom površinom, bj elkastosive su boje, bez krvnih 

žila, ne krvare, mehki su na dodir, gnbe se bezgranično u cornealni parenchym, 

a da se ne eleviraju jako nad corneom. Često se pojavljuju i kod mladjih ljudi ; 

takvu privremenu formu nazvao jP. i opisao P ar i n a u d pod imenom d er m.oe 

p i t he li o m a. 

Riedki su takodjer i d er m o i d i, koji se karakterišu svojim sjedištem na 

limbusu, i to mal da ne uviek u doljnem mnjskom quadrantu; razprostranjuj ući 

se jednolično na corneu i scleru u veličini obične leće, sivasto-biele, gdjegdje 

žutkaste boje, jako srašteni s corneorn, a naprotiv Yrlo gibljivi na scleri, tvrde 

konzistencije, obično congenitalne naravi. 

Još rjedji su p a p i l I o m i, koji se lahko prepoznaju po svojem bradavičavom 

(verruca) izgledu; crvenkaste su boje, s jednoličnimi razporedanimi jagodicami 

u obliku grozda, obično ne interesiraju corneu, samo se naslanjaju na 

istu, te se smatraju više kao conjunctivalne novotvorine katexochen, koje sačinjavaju 

drugu grupu conjunctivalnih neoplazma. 

Najrjedji su pako melanomi, melano-cancroidi, koji isto kano i 

sarcomi (melanotične naravi) izviru iz limbusa, silno i brzo se razprostranjuju 

preko roženice, · te se duboko uvuku do Bowmanove membrane, karakterizujući 

se po svojoj veličini, izvirući iz rime palpebralis kao masa crno-smedje boje, 

mat·morirana, mehka · i lahko krvareća ; obični · im je začetak intraocularni u pre 

' · 

djelu ciliarnoga tiela. 

Sve ove razne novotvorine imaju nekoliko zajedničkih točaka, medju kojimi 

se iztiče jedna vrlo važna u pogledu the1apije, na )me . da su u početku 

samo ograničeni na intiltraciju conjunctivalnog obližnjeg listića, da njihov savez 

i razprostranjenje na cornei nije tako uzko spojeno s cornealnom tkan_inom i 

sclerom, kako se u prvi mah pričinja, te obično ili membrana Bowmani ili 

Sl. l. 

Sl. 3. 

e 

Sl. 2.

Br. l. Liečnićki Viestnik 1898. 13 

Descemeti zaustal'ija ih u njihovom zaraznom napredku, a istom u daljnem razvitku 

razprostranjuju se čak do u sprednju komoru, kroz spatia Schlemmi i 

Fontanae. Zato pitA.nje recidive u većini slučajeva ne zavisi samo ođ naravi tnmora, 

već i od \·išeg ili manjeg razvitka istrga na cm·nei i scleri, te 'f r o u s 

s e a u naglasuje, da kod svake novotvorine lim busa, ako su već zaražena spatia 

SclJiemmi i Fontanae i parenchym roženice zauzet mladimi epithelialnimi stanicami, 

n većini slučajeva recidira je neizbježira, te se preporuča postupati chirurki 

najstrožije. 

Naš slučaj zanimiv je u rnikroskopičnom pogledu, te se zato i publicira : 

.J. H., 60 g. stnr, pred godinu dana opazio je, da mu na desnom oku u nosnom 

predjelu nešto raste kao mala leća, ali vid bio izvrstan, a samo kod ilmireuja smet>tlo mu, 

kao da mu se valja piesnk po oku. Malo po malo sve to više raslo i sve više ga smetalo. 

a pred 4 mjeseci opazio je, da mu se i vid smaujiva. Od 2 nedjelje vise ne vidi na desno 

oko,· nego samo svjetlost. 

S t a t u s pr a e s e n .g . 

Desno oko nešto injicirano, i to u gornjem i u nosnom qnadrautu 

bulbusa, osim conjunctivalne injekcije n blizini limbusa prozire se ciliama injekcija. 

Baš na limbusu u nosuom i gorujem quadraotu nalazi se bj elkasto-siva masa, uzdignuta 

do 1.l mm. kao mali bmzgoviti brežuljćić, koj i se širi s jedne strane na scleru, opasujući 

polukmgom coroealoi !imbus tog predjela i gubeći se postepeuo na 4 mm. daljine u normalnu 

conjunctivu, s druge strane razgranjuje se na cornei zauzimajući 

3/4 cornealnoga 

prostora, tako da ostaje samo jedan mali dio dolnjl'g i vanjskog segmenta roženice prozimu. 

Ta masa, kojtt leži na cornei, nešto je bliedjtt, nego onaj dio, koji je ua limbusu, 

nešto uegladkija, a ua dodir dosta mehka i lahko se razdrobljuje, uzdiguuta, n limharoom 

predjelu sve više se snižuje, dok se napokon sliva s cornealnim epithelom uzdignuta zn 

2 mm. Sprednja komora sasvim plitka, zj enica se ne vidi, pokriva ju novotvorina. 

Dne 15.;6. pod anaesthezijom eocaiuom pravi se excizija cieloga tumora, u limbarnom 

predjelu galvanolmuterizira se duboko otvorenjem sprednje komore, zatim se nategne 

conjunctivalui preparirani kus, te ga se prešije preko cornealnoga defekta. Rana zaraste 

per primam, te se bolestnik i.l./8. odpušta ozdmvljeu, a dtt se nigdje ne može opaziti začetak 

recidive. 

Excidhani tumor bijaše na obični naćin utvrdjen 

te nam mikroskopsko pretraživanje pojedinih uzdužnih 

deće slike : 

u raznih raztopinah alkohola, 

poprećnih proreza podaje sliel. 

s li k a 6/1 s malim povećanjem u a pokazuje uam debeli pred je! li_mbarnoga 

začetka, doRta jako infiltrirao j u b predjel cleralnoga diela novotvorine, koja se gubi u 

normalnu scleru j u e razgranak novotvorine na cornei s uzdiženjem carnealnog epithela u 

visini od 2 mm. i s nabuhnutim parencbymom cieloga prostora infiltrirane roženice. 

2. slika 10/l, koja nam pokazuje naćin razprostranjenja epithelioma u tkanini roženice 

j cieli sprednji dio parenchyma iufiltriran je, te masa epitheliomatozua poredana je 

u raznoličnib skupinRh (grumena, stratifikacije, balvani). Izpod te mase nalazimo cornealue 

lamele, gdje i gdje još sačuvane, a gdje i gdje raztrgane u formi colliquatio. U nekoliko 

izreza nalaze se u lJ ostatci subepithelialnoga stratusa membrane flowmani, te se i istn 

vidi sguženu. Balvani idu jako duboko u parenchym, a najdublje u limbarnom predjelu, 

tako da dosižu do Descemetijeve membrane, tamo i nalazimo u a veliku jaku leucocytičnu 

infiltraciju. Inače u cielom predominiraju epithelialni elementi i u grumenih i u stratifikacijah 

i u balvanib , te svi su mali poligonalni s ovularnim nukleom, a s vrlo malo 

pro to plazme. 

3. s l i k a. Ah bey-om apar. predstavlja nam poprečni prorez predjela lim busa roženice 

i sclere (cor. scl.). U d vidimo cornealni epithel, koji pokriva tumor, te u kojem još 

možemo rnzal">rnti sve tri vrsti stanica epithela, ali donekle pritisnute, u sclernlnom preuj 

elu već se epithel gubi s polyedrićnimi epitheliomatoznimi stanicarui. U e konektivalna 

gr nm e n a, koja se nalaze izmedju proliferiranih stanica i balvana, s ogranci konektiva i


nekoliko krvnih žila. U e leucocyLična infiltracija u parenchymu roženice, u svuda razprostranjena 

u oajraznovrstnijih oblicih, tako da se dade lahko pojmiti kako Cl as s e n M a n :>. 

i A l t bijahu zavedeni, da smatraju genezu epithelioma kao ekskluzivno leL1cocyt.ičnn. 

III. Ptosis tmttmatica unilateralis. 

Ptosis traumatica nastaje uslied direktnog oštećenja misičnih vlakanca m. 

levatora palpebr. super. in toto ili djelomično. Obično se tragove bivše ozljede 

nalazi u formi linearne brazgotine izpod supraorbitalnoga luka, te gornja vjedja 

visi kao zastor povrh bulbusa s gladkom nenabranom kožom, dočim je na čelu 

koža namrštena u vijuganih potezih, odgovarll:ju0ih nategnutim vlakancem m. 

frontalis i m. corrugator. supercil. 

Naravno je, da takova estetična deformacija već od najstarijih vremena 

bijaše predmetom raznih pokušaja liečenja, te već stari O e l s u s i A b u l k a s e m 

upotrebljavahu zažarano gvoždj e, da izgore horizontalno komad kože gornje 

vjedje, te da se na taj nač.in skraćena gornja vjedja uzmogne podignuti. 'l'o 

bijaše prva empirična metoda ; naslanjajući se na istu, pokušao je J a n s o n excidirati 

dva paralelna nabora kože gornje vjedje, a Dieffen bach trokutni 

komad kože, Wardrop i Gaillard nezadovoljni uspjesi fixiraj u šavom kožni 

nabor na obrvu. 

N u pošto je stara kožna metoda imala samo prolazni uspjeh, B o w m a n i 

Gr a ef e otvaraju novo polje pod kožnom metodom na physioložkom temelju, 

te odstranjuj ući vlakanca m. orbicularis (koji je antagonist m. levat. palp. sup.), 

dižu upliv levatora, a skraćenjem kože gornje vjedje mekanično podpomažu djelovanje 

levatora. Pagenstech er, Dran sard, Gillet de Grandmont, 

E r er s b u s e h crpe novu metod u iz opažanja, da se kod ptoze namrgodjenjem 

čela uzdiže paralizirana vjedja, te s 2-3 šava spajaju vlakanca m. levatora 

s m. frontalis, praveći na taj način šavom brazgotine, koje bi imale postati 

novom tetivom m. levatora. P a n a s, B i r n b a e h er na istom temelju sav rša vaj u 

metodu s inosculation directe a lam beaux cutanes, operacija, koja 

već od 10 godina uživa podpuno povjerenje kod operateura, te ju Fuchs potanko 

opisuje i preporuča. 

Ali kod ptosis totalis nije moguće ·ni ovom izvrstnom metodom uviek 

postići željeni uspjeh, te svaki sa svoje strane nastoji, da nešto nova izumi. 

Motais i Parinaud istodobno na parižkom kongresu 1897. u svibnju predstavili 

su bolestnike operirane radi ptoze sasvim novom metodom, spojenom 

tiesno na physioložkom i anatomskom temelju, na ime spojiti tetivu m. recti 

super. s vlakanci m. levat. palp. sup. i tim podati paraliziranoj mišici dizalici 

snagu i inervaciju m. recti super. U kratko operacija je sliedeća (a u potankostih 

razilazi se M o t ai s o v a od Par i na u d o v e, jer je \·iše komplicirana) : 

bulbus se cocainizira, jednom tupom ključkom podigne se gornja vjedja, a 

oštrom ključkom fixira se bulbus 4 mm. u scleru više roženiee. Zareže se conjunctiva 

bulbi u predjelu m. recti sup. 10-12 mm. u dužinu, poprt>čno 6 do 

7 mm. nad corneom, odljuštuje se pomnjivo m. rectus sup. za 3-4 mm. od 

sclm·e (više ili manje po želji efekta), te se tenotomira, zatim napravi se incizija 

spojnice gornje vjedje u prelaznom rubu 12-15 mm. dnga. Tetiva tenotomirane 

mišice nabrana na 2 igle s jednim koncem provuče se kroz inciziju, 

napravljenu u prelaznom rubu u visini gornjega predjela tarsusa ; paziti je, da 

Hr. 1. Liečnički Viestnik 1898. 15 

igla, vukući se medju tarsnsom i kožom, izadje u blizini povrh trepavica. · Zatim 

e zauzlaju konci jedan u vanjskom, a drugi u nosnom predjelu. Šavovi se 

o


-------- -- 

godina, mogavši izkusiti njezine jake i slabe strane. Spomen iz mladosti i kasnija izkustva 

potaknuše me na sliedeće razmatranje. 

"Istina" i "sreća" dvie su tajinstvene, čarobne pojave, što no lj udstvu poput sunca 

sjaju ; one ga griju, one mu pružaju snagu, da živi t može i radost, da mu živo t godi. T11. 

dva sunca ciljem su lj udske težnje i vodićem duha lj udskoga - istina je ideal razuma, a 

sreća ideal čuvstva našega. 

Ali ta sunca pojavljaju se i izčezavaju za koprenom oblaka, i nikad ih čovjek nije 

dohvatiti mogao ; ako ih je dohvatiti mislio, opet su mu se odmakla u nedoglednu daljinu, 

odakle sveudilj svojim sjajem i toplim žarom k sebi mame. 

Pojmovi "liepo" i "dobro" jesu traci tih sunaca, što no prodiru u duh ljudski i u 

njem radjaju znanost i umjetno:t. Znanost i umjetnost jesu dakle djeca istine i sreće, proizašla 

iz sjemena liepoga i dobroga. 

Da vidimo, može li se i liečuička znanost uvrstiti n plemenitu tu porodicu. 

Theologija je od vajkada najuglednija znanost, jer ona ima predmetom i ciljem najuzvišenije 

biće, što ga je lj udski um po prirodnoj objavi zaslutiti mogao. Tu lj udsku 

slutnj u podkriepila je, ua vjeri osnovana, znanost neodoljivom snagom vrhunaravne, izravne, 

formalne objave Božje i podigla ju time do nepobitne istine. Time su u znanstvenoj 

spoznaji akta zaključena, sgrada je dovršena, ona se može samo u svojoj nutrini pregradjivati, 

preuredjivati, učvrstiti, ·uriesiti ; popravljača se je vasda našlo, a i takovih, koji su 

smjerali sgradu porušiti, uzdrmavši njezine temelje, vjeru. 

Iz spoznaje istine izravno proizlazi pojam pravednosti, jedno i drugo je gotovo isto. 

pravedno može samo ono biti, što se osniva na istini. Za ostvarenjem pravednosti pako 

ide pravnička znanost ; ona se utjelovljuje u zakonu, koj i urejuje ljudsko družtvo i odred 

juje, što je dozvoljeno, a što nije. Pravne ustanove ipak nikada nisu mogle doseći do 

istine, a niti do sreće, ali su pobudile krilate rieči, da "najviše pravo može biti najveća 

krivica". Pravne ustanove mienjaj u se i moraju se mienjati prema potrebi i razvitku čovj 

ečanskoga družtva: pravnik prošloga stoljeća dao je na lomači spaliti krivovjerce ili 

vješticu s istim etičkim uvjerenjem, s kojim danas dade objesiti ubojicu ; pravnik osu dj uj e 

danas urotnika na vješala, a sutradan, ako je borla urotnika urodila uspjehom, postao je 

jučerašnji zločinac najplemenitijim junakom naroda. Nu premda je pravna znanost, buduć 

judski proizvod, izvržena ljudskomu neznanju, sebičnosti, strastim i zabludam ; ipak joj 

nitko ne će poreći naslova znanosti, na koliko ona nastoji, obazrievši se na sve lj udske 

potrebe i uvaživši prirodne zakone, da se usavrši i dovine do pravednosti, do istine. 

I mudrost je diete istine, ali žalibože nije svaki filozof mudrac, dapače, kolikogod 

je znanost težila za "kamenom mudraca", za ljudskom srećom, ipak su i veliki umovi 

očitovali Hvoje uvjerenje, "da je mudroslovje od svih taština upravo najsmiešnija i najpraznija 

laž školskoga znanja". Matematika je temeljni zakon svega, što naš um pojimlje, 

a logika je matematično miš\jenje. Na koliko se mudroslovno umovanje osniva na matematičnom 

mišljenju, bit će ono na pravom putu k istini. Kako je filozofsko umovanje 

temeljnom podlogom svega ljudskoga znanja, pa i theologije i jusa: spada filozofija logičnom 

dosliednošću u prvobitne znanosti; nu i ta znanost ne dovodi do nepobitnih zaključaka, 

pošto je ljudsko mišljenje pogriešivo, osobito na širokom polju maštanja, gdje 

prelazi u pjesničtvo. 

Ako je znanost ono, što znademo, to jest, što smo svojimi ćutili ubrali, svojim 

umom razabrali i shvatili, pa je postalo svojinom našega duha : onda su realne znanosti 

najpozitivnije. Lj udski um je kroz hiljade godina lietao po nedosežnih daljinah izvan 

našega svieta, a nije razabrao stvari, koje se ga neposredno tiču - kao što i naše oko, 

upravljeno u neizmjernu prazninu, nejasno vidi bliže predmete. U naše doba upravilo se 

je oštro ljudsko oko na te bliže stvari, oboružalo se je divnim i pitomim oružjeil.l, koje 

mu neizmjerno 11daljene predmete približava, a neizmjerno sitne povećava i viduijimi prikazuje 

- i eto uspjeha neizčekivanoga, eto slavlja ljudskog ·uma : odkrile su mu se 

stvari nikad nevi dj ene, nikad nečuvene ; eto svjetlosti, gdje je bila tmina, eto razumljivih 

pojava u prirodi, koji su razgonetali mnogu tajnu, razbi!ltrili krive pojmove, razpršili 

sumnje, preokrenuli ljudsko mišljenje i otvorili bezbrojne nove staze, kojimi koraca duh 

ljudski do svoga usavršivanja, do zadnjega cilja - do istine i sreće. Naravoslovne zna- 

Br. l. Liečnički Viestnlk 1898. 17 

-------···---- 

nosti pokrenule su ogromni ovaj napredak čovječanstva u znanju umjenju, s kojega se 

snebivamo mi sami, nošeni i bacani njegovimi valovi ; s nagloga gibanja spopada nas 

vrtoglavica, te se zapanjeni pitamo, kud nas nose, kamo ćemo dospjeti I zastupnici staro 

urevnih znanosti stoje i u čudu motre bučnu i sjajnu triumfalno povorku, što no se pred 

njihovim okom ra:1.vija; nekoji nj ih, zagrijani, klanjaju se barjaku povorke : "znanje je 

moć !" i priključuju se sveobćemu oduševlj enju; drugi se povlače natrag, ne vjerujući 

blistavu 8jaju ; a treći udaraju srednjom stazom, razmišljaju, uče, izpituju sami, prihvaćaju, 

što im se čini valjano, zabacuju, što im se čini prenagljeno ili neosnovano. Mlada znanost, 

poput vatrena konja juri napred, ruši i obara sve pred sobom, objestno poskakuje u vis 

i postrance, spotuknuv se kadkada sbaci jahača i ne stignuv cilja, vraća se natrag 

k omiljelim jaslam, da se iz njih nahrani i crpi snagu za ponovni polet. Polet je često 

bezuspješan, pogrjrške su neizbježive ; ali snaga je tu, volja je tu, mudro suzprezanje 

i uztrajna vj ežba dovode do razumne uporabe snage i do sigurnijega napredka. Ali ako i 

zaključci, koji se kadkada izvadjaju iz naravoslovnog iztraživanja, sižu predaleko, ipak 

ne stoji, da naravoslovne znanosti moraju dovesti jedino do pustoga materijalizma, bez 

utjehe i zanosa ; te znanosti, iztražnjući pojave i tajne prirode. dostojna su luč i u hramu 

lj udskih ideala, gdje jasno razsvietljuju pročelje i još tamnijim prikazuju tajinstveno začelje, 

. u kojem ljudstvo naslućuje ostvarene slike svojih težnja i svojih nada. 

U red naravoslovnih znanosti stupila je i današnja medicina ; ona se je otresla 

školskoga doktrinarizma, nju ne vode više puste dogmatične fraze ; motrenje i pokus je 

njezina staza, odkrića svih ostalih naravoslovnih znanosti jesu luč, koja joj pokazuje put ; 

tim putem i s tim svjetlom je ona već dobrano pokročila napred. 

Liečnička znanost može se prispodobiti drvetu. Svojim korienjem - naukom o 

ustrojstvu čovječjega tiela i o dj elovanju nj egovih organa - uhvatila je čvrst temelj, a 

podpomažu ga i učvršćuju mnoge druge znanosti : prispodabljajuća anatomija, biologija, 

nauka o razvitku neorganičnog i organičnoga svieta, fizika i chemija. Iz tako jakoga korienja 

poraslo je stablo : nauka o poja vih i znakovih bolesti i o promjenah, što ih bolesti 

proizvadjaju u bolestnom organizmu ; a stablo je potjeralo obilno granje : pojedine struke 

patholožke. Što je stablu lišće, to je Iiečničkoj znanosti obća i experimentalna pathologija, 

pharmakologij a i pharmakodynamika ; a plod drveta toga jest - therapija i hygij 

e n a. Po plodu pako cieni čovjek vriednost drveta. 

Kod bujnoga razvitka toga drveta primjetilo se je, da nj egov plod nije bio tako 

obilan, kakov je bio porast drveta ; uspjesi therapije nisu bili u razmjerju s napredkom 

ostalih Iiečničkih disciplina. Liečnici pravili su liepe diagnoze, stavljali su takove prognoze, 

koje su se divno obistinile, u ostalom su prekrstili ruke, te su učenim okom mirno motrili 

razvitak i tečaj bolesti : rodio se therapeutički nihilizam. Videći na ime liečnici, da se 

njihov lječitbeni postupak ne da vasda dovoljno obrazložiti i podkriepiti sigurnošću experimenta 

i naravoslovnimi činjenicami, zapustili su therapij u, pa se kod mnogih bolesti o njoj 

s katedre ni govorilo nije. Taj nihilizam morao je pobuditi reakciju, i tako se je rodilo 

čudno čedo - homoeopathija. Našao se je liečnik, koji je svoju metodu osnovao na ova 

dva principa. Prvo : podaš li zdravu čovjeku stanoviti liek, proizvest će ovaj u njegovom 

organizmu stanovite symptome ; pojave li se takovi symptomi u bolestnom organizmu, izliečit 

ćeš te symptome istim sredstvom - "similia si mili bus 'curantur". Ta tvrdnja doduše ne 

Atoji, ali - živio princip ! Drugo : čim manju količinu lieka uneseš ti boletni organizam, 

tim veća je njegova dj elatna sn.aga, a najveću "potenciju" lieka ćeš postići, ako ga ad 

infinitum vodom razriediš. To znači drugimi riečmi : ako u toj ljekovitoj raztopini ne ima 

gotovo ništa lieka, onda je ona najkoristnija. To je dakle opet bio nihilizam, ali u drugoj 

formi. Osbiljna znanstvena medicina ignorirala je te čudne, s matematikom, logikom i 

naraYoslovnim izkustvom protuslovne tvrdnje, ali gm·a u njih sadržana ironija potaknula 

je ipak marljivije nastojanj e oko racijonalne therapije. 

U naravi stvari leži, da su nekoje grane našega stabla urodile obilnijim plodom, 

nego li druge, naročito da se je u chirurgiji došlo do neočekivano uspješnih rezultata. 

Liečničko iztraživanje i dj elovanje razciepkalo se je u specijalne grane, jer pojedinac ne 

mogaše više obuhvatiti svekolike ogromne gradnje; počele su se pojedine struke obradjivati, 

te su urođile i briegovi literarnih proizvoda i svaki gotovo dan novimi therapeu-



tičkimi pokusi i poduzeći. Ogromna djelatnost synthetične chemije obsipala je tržišta obilnimi 

ljekarijami, koje znanstvenomn iztraživanju i prakticnomu proučavanju zadavaj u neizmjerna 

posla, ali therapiji otvaraju široko, nepregledno polje ; a najnovija therapeutična 

struja izkušava uporabu organičkih sokova i razriedjeuih proizvoda bolesti u lj ečitbene 

svrhe. I tako se zaist.u. opet približavamo homoeoplltskomu principu - similia similibus: 

imademo raztopinu s kulturom mikroba. ili njihovih toxina, ona proizvadja u životinjskom 

organizmu stanovite symptom e; pojave li se tak.,vi symptom i kod bolestnika, poda vamo 

mu istu raztopinu razriedjenu, i to što više, na milion tine razriedjenu: dakle sasvim poput 

homoeopatha. Vidimo odatle, da u razvitku znanosti ipak nije ni ono uzaludno, što se je 

kasnije neistinitim izpostavilo ; da i bludnje u sebi sadržaju neki zametak istine: tako je 

astrologija bila predteča astronomije, alchimija cbemije, a u medicinkih znanostih sliedila 

je za Gallovom frenologijom - današnja pozitivna nauka o možgjanskoj loknlizaciji, 7.a 

naukom o neizvjestnih kontagijih i miazmih - tlauašnja nauka o izvjestnih pathogenih 

organizmih, za Listerovom antisepsom - moderna asepsa. Možda će sadanji postupak 

immunizovanja, koji ima svDj prototip u Jennerovoj vaccinaciji, zatim moderna sero- i 

organotherapija, slična homoeopatičnim principom, postaviti naš lj ečitbeni postupak na siguran, 

znanstven i uspješan temelj. 

Veliki uspjeh naravoslovnih znanosti leži poglavito u tom, što se je pred ljudskim 

duševnim okom otvorila ogromna zaliha prirodnih sila, koje sada čovjek n svoje svrhe 

koristno izrabljuje. Od vjekova služila je lj udstvu gotovo samo njegova vlastita i životinjska 

mišična snaga, a sad evo znade lj udstvo pretvoriti toplinu i elektricitet u mekaničnu 

snagu, a mekanično gibanje u prirodi obratno u toplinu i elektricitet. Time su nastale 

prije neslućene promjene u življenju i gibanju lj udskom, u medju!lobuom obćenju, 

u obrtu, trgovini, poglavito u tehnici. Nu koliko je god čovječanstvo napredovalo u po· 

znavanju prirodnih sila, ipak mu je tajinstveni životni proces organičkih bića ostao taman 

i zagonetan. Premda je znanost dokazala, da su organička bića sagradjeua od istih chemičkih 

počela, koja sastavljaju ogromne neorganizovane svietove ; premda je ustanovljeno, 

da se i organični život odigrava chemičkim procesom; premda se dapače isto mišljenje 

može smatrati kao neizmjerno komplicirani chemički efekt, kao ,.prometnuto mekanično 

gibanje" : ipak nam ostaje nepoznat tajinstveni onaj motor, što ga nazivamo životom. A 

kako bolesti nisu ništa drugo, nego promienjene pojave životnoga procesa, morale su nam 

i te promjene ostati tamne. Čovječji um, idući matematičnom stazom, pitao se je najprije, 

odakle dolazi bolest, zašto je u stanovitom slučaju nastupila stanovita promjena u orga· 

nizmu, koja ga je oštetila ili uništila I često je dobio na to odgovor, uzrok se je pronašao. 

Tako je došlo do ponavanja aetiologije mnogih bolesti, naročito zaraznih, kojim se može 

shodnim načinom predusresti. Dosta je samo natuknuti o studijah glede infekcijoznih bolesti 

rana, koja spoznaja je bila glavnim povodom izvanrednomu razvitku chirurgije ; 

nadalje o prophylaksi pučkih bolesti, kojom se zapriečuje razvitak pog•tbuih epidemija. 

Tajni život organične stanice, one žive cigle, kojom su sagradjeni i mali i veliki organizmi, 

svestrano se izpitava, ali, kako je aj život samo presićušni dielak neizmjerne tajne cj elo 

Kupnoga svemira, nije naš duh još mogao proniknuti u duboku tu zagonetku. Za to je 

naravnim načinom i našemu lječitbenomu djelovanju potavljena neprelaziva granica, koje 

valjda niti budućnost ne će svladati. Time biva jasno, zašto ue može liečničkl'. znanost, 

kao uporabljena disciplina, u itoj mjeri napredovati kao ostale naravoslovne znanosti ; 

ove se bave ponajviše vanjskom formom i uvjeti života organizama, dočim liečnička znanost 

ima posla s najskrovnijimi, najsitnijimi, neizmjerno zamršenimi pojavami u organi1.mu čovj 

ečjem, u kojem je znanstvenomu experimentu postavljena naravna granica. 

Zar da radi te preogromne zaprieke liečnička nauka ·ne bi imala pravo na naslov 

znanosti Takova tvrdnja ne bi ničim bila opravdana ; jer ni jedna znanost ne zna sve, 

što u njezino područje spada; ni jedna struka ljudskoga znanja nije postigla zadnjega 

svojega cilja ; a niti sve zajedno ne mogu da pod puno izcrpe tajne života na neznatnoj 

našoj zemaljskoj kruglji, a kamo li u čitavom nepojinivom svemiru. 

A za čim ide liečnička znanost Nije li i njezina zadaća spoznaja istine i dovinuće 

lc sreći Zar se naša znanost ne bori proti lažim, zabludam i neznanju ljudskom Nije 

li zdravlje, koje liečnička znanost nastoji občuvati i uzpostaviti, najglavniji uvjet svakoga 

ljudskoga blagostanja 

Liečnička znanost ima i uzkih odnošaja s ostalimi znanostmi. 

S theologijcim dakako ne ima neposrednih doticaja ; tamo je sadržaj Božanska savršenost 

i veličajnost - ovdje čovječanske slabosti, boli i nevolje. Nu za to ne treba, da 

Hi budu te d vie wanosti protivne ; poznavanje čovjeka i ostale prirode dovadja takodjer 

induktivnim putem do zadnjeg uzroka, do spoznaje Božanstva, a teorija stvorenja smatra 

dušu čovječju u·eposrednim zadahom Božanstva, čime je uvjetovano sbliženje protivnih 

krajeva. Napokon se chirurgi mcgu punim pravom nazvati krpači Božjimi. Liečnička 

znanost ima svrhu, da ublaži i odstrani ljud8ke boli, a to postizava pomoću prirodnih sila, 

koje su · opet izliev Božanske svesile; pa su se svećenici od davnine smatrali dionici osobite 

milosti Božje, koja im podieljuje moć, da lieče bolesti, a kod prvobitnih naroda spojena 

je i dandanas svećenička i liečnička služba u istoj osobi. 

S pravnom znanošću ima liečničtvo bliži doticaj. Ono razsvietljuje put pravdi svagdje, 

gdje s·e radi o zabranjenom oštećenju ljudskoga zdravlja i života. Svaki zakon, da bude 

koristan i pravedan, imao bi se obzirati na ljudsku narav, njezine potrebe, sile i slabosti, 

a n poznavanju svega toga je izkustvo liečničke znanosti od velike važnosti. 

Kako medicina crpi obilnu hranu iz raznih struka naravoslovnih i inih znanosti, 

opet ona svojim promatranjem i izkustvom njim povraća iz svoje zalihe. Visoka nauka o 

ljudskoj duši, nzko spojena s viečniin pitanjem o zagonetnom uzroku i cilju svega bivstva, 

još nepodpunija i tamnija bi bila .bez poznavanja patholožkih promjena duše. Te proinjene 

pokazuju. nam,. da za nas sve obstoji i bitiše onako kako se odrazuje u našoj 

sviesti, a da se promjenom sviesti mienja i subjektivna slika svemir::t. 

· Medicinska nauka napokon izdašno su vrelo pouke i koristi za sve naše životne 

odnošaje, koli . za pojedinca, toli za ljudsko družtvo ; nauka o čuvanju zdravlja, ljepote 

i djelatne snage je bez dvojbe najracijonalnija, lj udskomu boljku najbliža znanost ; taj 

plod našega· medicinskoga dneta najzdravija je hrana ljudstvu. Ako ta hrana još nije 

urodila onim uspjehom, kojemu se od nje nadamo, nije krivnja znanosti, nego je krivnja 

manjkavosti našeg organizma i našega družtvenog uredjenja. Koli therapija, toli hygijena 

nailaze na neprelazne granice u manjkavosti, promienljivost.i i izcrpivosti organične tvari, 

na odpor čovječjeg · organizma, 

koji je uplivao ne samo voljom svoje duše, nego i 

svimi okolnostmi, u kojih obstoji i iz kojih se je razvio ; koji se svojom biedom i strastmi, 

oskudicom i preužitci sam izjeda, truje i uništuje. Da se uspjehu hygijenske znanosti utare 

put, tomu treba usavr!lenja ljudskoga roda, treba mnogo toga izgladiti i izravnati, što 

oslabljuje volju i sprečuje izvedenje nauke. Da. ostanemo kod naše prispodobe : drvo 

liečničke znanosti, kojemu je plod therapija i hygijena, treba materijalne hrane, treba da 

bude zalievano i zagnojeno, onda će donesti obilnijeg i krepčijega ploda. Tu pako hranu 

pružat će drvetu našemu uobra volja ljudska, ojačana i usavršena znanjem ; uvidjavnost 

vod ja, koji upravljaju ljudskim družtvom i imetkom ; razmjema i razumna uporaba materijalnih 

sredstava, kultura ljudskoga duha - moralna i materijalna - ujedno je kultura 

našega medicinskoga drveta. Kad bude ljudsko družtvo došlo ne samo do spoznaje, .nego 

i do izvedenja visoke svoje adaće ; kad ne bude sve Rvoje sile uložilo, da se medjusobno 

mrzi, proganja 'j tlači ; bid ne bude trošilo novac, aequivalent svoga truda, da ruši i 

uništuje, nego da gradi i podiže : tada će i plodovi naše znanosti - therapija i hygijena - 

biti bolji, ·jači i uspješniji, moći će obilnije doprinesti do blagostanja i sreće ljudske, a 

nitko ne će podvojiti, dlJ. je medicina zaista liepa, koristna i prava znanost. 

Ne treba se bojati, ' da . bi naše drvo do neba poraslo ; življenje ljudsko ostat će i 

nadalje borba s neumoljivom nuždom nesmiljene prirode, s vlastitimi strastmi i slabostmi, 

borba, koja će vasda proždirati svoje · žrtve ; ali će možda pod sjenom toga drveta biti 

manje neistine i nesreće. 

Razpra vne ·· vi esti. 

Mj esečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 28. prosinca 1897. 

. Prisutni: Predsjednik dr. L. R kovac; bilježnik dr. lV.Lpl. Čačkqvić; knjižničar 

dr. V. Lušić-Matković; knjižničara zamjenik dr. D. vitez Mašek; te redoviti

20 Liečnički Viestnik 1898. Br. 1. 


članovi dri. : M. Crlenj ak, F. Gutschy, S. Goj tan, Gj. Ivković, M. Joanović, 

Mato Juranović, G. Koczytiski, A. Kuhar, F. Maixner, i. Matković, A. 

Miiller, D. Otto, D. Schwarz, I. Šimsa, T. Wikerbauser, I. Žirovčić. 

Zapisnik posljednje skupštine ovjerovljuje se bez primjetbe. . . 

P re d sj e d n ik: Imam gospodi priobćlti, da smo izgubili člana dr. Franji1 Č a p ku, 

koji je u 28. godini dne 11. o. mj. u Zemunu umro. Rodio se u Zemunu 1869., svršio je 

medicinske nauke u Beču, god. 1893. promoviran je na čast doktora sveukup. liei'ničtva, a 

već god. 1895. preuzeo je kao prim. liečnik upravu bolnice miL sestara u Zemunu. Stekao 

si je tamo kao liečnik, osobito kao chirurg osobito povjerenje. Molim, da u znak sućuti 

ustanemo i kliknemo: slava ! (Slava mn!). 

U jutro na Božić umro je u Gradcu u visokoj starost.i, u 82. godini, naš visokocienjeni 

začastni član, dvorski savjetnik, Aveučilištni profesor u m., dr. Dragutin vit. Rzeh 

ac z e k, nekoliko nedjelja poslije smrti svojega prijatelja dra. Gustava K o e p l a, kr. belg{jskoga 

tjelesnoga liečnika, s kojim je 60 godina živio u uzkom prijatelj8tvu. 

Rz ehaczek bio je jedan od najviše štovanib liečnika u Gradcu i u cieloj Štajerskoj, 

jedan od najviše oblj ubljenih učitelja gradačkoga sveučilišta. Akoprem je veđ više 

godina živio samo u krugu svoje obitelji, ipak se ga nebrojeni sjećahu zahvalno i bivši 

bolestnici i bivši učenici nj egovi ! . 

Rodjen u Beču od ugledne familije l. rujna 1816., postao je godine 1841. doktorom 

medicine. Watt ma n n obratio je svoju pozornost na vrlo marljivog i izobraženoga mladoga 

operateura, ter ga odabere svojim asistentom god. i845. To bijaše u ono doba, kad se je 

počela razvijati glasovita bečka škola, kojoj bijahu osnovatelji Rok i ta n s k y, Š k o d a, 

S ch u b, H ebra, T ii re k itd. Tada bijahu njegovi kurzi vrlo dobro posjeći vani, a sve se 

je divilo njegovoj vještini u operativnoj chirurgiji. A Llz to je umjetnički radio : gdje koja 

krasna slika u glasovitom Hebrinom atlasu kožnih bolesti potiče od njegovoga kista. 

Svojim talentom, svojim darom u podučavanju stekao si je profesuru cbirurgije na 

tadašnjoj chiruržkoj koli u Boluogradu (1849.), od kuda je buduće godine proao u istom 

svojstvu u Gradac, tu je za kratko predobi o i bolestnike i učenike svoje. Kad se je sveučilište 

u Gradcu popunilo med. fakultetom, prešao je i on uz Hescbla i Clara na sveučilište. 

Prošireni djelokrug mu je vrlo godio - vasda je bio ria visini znanosti i lieČničke tehnike. 

Zabavljen i na klinici i na svojem bolničkom odjelu, u praksi u gradu i na ladanju, 

ipak je našao još kada, da se bavi umjetnošću i da živi u krugu svoje obitelji. 

Lj ubljen od svojih učenika i cienjen od svojih nebrojenih bolestnika stupio je god. 

1886. u 70. godini u mir, tom prigodom podieljen mu je naslov dvorskoga savjetnika, 

djaci svib fakulteta prirediše mu sj ajnu bakljadu, a bivši učenici sgrnu se u velikom 

broju oko njega, da mu predadu umjetnički izradjenu adresu. 

Literarno nije mnogo radio, osim nekih članaka u časopisih ; on je više podučavao 

živom rieči i krasnim načinom, kako je postupao s bolestnici. Nj egove operacije, njegovi 

ovoji bijahu vasda načinjeni upravo umjetnički ; a njegov postupak s bolestnici upnivo je 

bio uzoran, on nije samo pomagao kao liečnik, nego on je i svojim načinom tješio i bodrio. 

Oplakuje ga supruga, rodjena grofica .Auersperg i sin i kći ; a fule z njim svi, 

koji su imali iole prilike obćiti s ovim zaista plemenitim čovjekom ! (Slava mu !) 

Iz sbora su izstupili : radi starosti g. Jos. Reisner, e. i kr. nadranar u m. u Kostajnici 

i radi preseljenja dr . .T an (: e p e l k a, obć. liečnik u Benkovcu u Dalmaciji. 

Na sbor je prispio dopis, kojim g. Mak ar-Geber pozivlje gg. članove sbora, da 

izvole pogledati njegovu novu parnu praonicu nll SRvskoj cesti br. 6, uredjenu po svih hygijenskih 

zahtjevih. 

Izabrali smo u zadnjoj glavnoj skupštini za revizore računa gg. dre. : D. vit. M a š e ka 

i A. K u h ar a, a pošto je nakon izstupa g. dra. S e h l i e k a iz odbora, u isti pozvan gosp. 

dr. M a še k, molim, da slavna skupština izvoli izabrati novoga revizora, da uzmognemo 

glavnoj skupštini predložiti pregledane račune. 

Aklamacijom izabran je dr. I. Žir o v č ić revi zorom. 

Dr. V. L u š i ć-M a t k o v i ć predstavlja slučaj Papilloma conjttnctivae bulbi oc, s1:n., te 

pokazuje fotografičnu sliku i narisani tumor u naravskoj veliČini, zatim excidirani tumor, 

pridržujući si slučaj obširno opisati poslije mikroskopskoga pretraživanja. 

Dr. D. vit. Mašek: Adenoma sebaceum. tjepan Grdenić, 4 god. star, iz Moravča, 

bio je predan--od soje :W:a}ke bor:· mil. -e;tara radi promjena na koži, koje su .- kako 

je majka kod p1imanja pripoviedala - nastale same od sebe prije tri godine, te su od 

onda ostale nepromienjene. Točniju anamnezu nismo mogli saznati, jer je majka odmah 

otišla, iza kako je predala diete. 

Mali bolestnik je dobro razvijen, uutarnji organi su zdravi. Po čitavoj koži - 

izuzev sluznice, tabane i dlanove - imade mnogobrojne nejednako razmještene čvorčiće od 

veličine lanenoga ·zrna do veličine graška. Razmjerno najmanje imade po licu i po vanjskih 

površinah extremiteta. Čvorčići su neznatno uzdignuti nad kožom, nj ihova površina je 

jednaka povrini ostale kože, konzistencija ista kao ona normalne kože. Gdjekoji su bj elkasti, 

gdjekoji jednako pigmentit·ani s kožom, a gdjekojim je okolica pigmentirana . .Mj estimice 

imade (ledja, bedra) pigmentiranib pj ega, od kojih su gdjekoje malko udubljene. 

O čemu se tu radi, ne da se točno kazati, pošto još nije slučaj histoložki podpuno 

iztražen. Nu ciela slika odgovara najviše promjeni, koja je u J o s ep h u (Hautkrankheiten) 

vod imenom adenoma sebacenm opisana. Ovi adenomi su tumorčići, koji nastaju prolifemcijom 

žliezda lojnica. Orii su prirodjeni ili nastaju u ranoj mladosti, a gdjekada nestanu 

sami od sebe, te ostavljaju pigmentirane pjege za sobom. Te oznake pokazuje i naš slučaj. 

Osim toga odgovara i izgled i veličina tumorčića spomenutom opisu, a podkrepljuje diagnozu 

osobito to, što ih imade svuda po tielu u velikoj množini, smo tamo ne, gdje ne 

ima žliezda lojuica. 

Slika toga slučaja sj eća i na keloide iza variole, (kako je to spomenuo kod demonstracije 

g. dr. Matković st.), i to vrlo živo. Nu keloidi su vrlo tvrdi, te nastaju iz zarastica, 

što se može dobro viditi. To su u ostalom t. z. nepravi keloidi. Konzistencija u našem 

Hlučaju ne odgovara keloidu, niti se dade opaziti, da su nastali iz zarastica. A mati ne spomilije, 

da je diete prije težko bolovalo. Pravi kcloidi opet nastaju iz normalne kože, ali 

se može kod njih opaziti, da izlaze iz tumora fibrozni trakovi (Ausliiufer), što kod našega 

bolestnika ne ima. - Osim toga bi se ovdje moglo pomisliti i na fibrome, eventualno 

i xarithome. Fibromi dola.e više kod starijih ljudi, i ako su u tolikoj množini, ipak bi jedan 

ili dmgi malo više provirio iz površine kože, te pokazao bar početak petlje. Ovdje su 

čvorčići sasvim malo uzdignuti nad površinom, i to gotovo svi u jednakoj mjeri. Kod xanthoma 

imade pigmentiranih i manje pigmentiranih čvorića i pjega, i oni nastaju često n 

samoj mladosti. Nu baš kod nj ih je predilekcijono mjesto za xanthoma planum vjedja, a 

za x. tuberosum tabani i dlanovi. Osim toga se nalaze x. i na sluznicah, a svega toga 

nema kod ovoga bolestnika. Dakako da se ipak sigurno ne može staviti diagnoza adenoma 

sebaceum, dok nije bistoložki dokazana. 

. Dr, l\1. p L U a č k ()Yi ć predstavlja 1. slučaj pokušaja samoubojstva s neobičnom 

ranom i tečajem bolesti : V!:n:s _S'issum la1·yngis et pha·yngis. Tmcheotomia inf"e1·io1· ct 

sntume vulne1·is, .dein sutU1·ae (istulae luryngis et finaliter plastica fistulae. . 

StJpan l., 24 gdina, poljodjelac, prim. 1.;6. 1897., zap. br. 559., prorezao si je 

britvom vrat 31./5. u nakani, da se ubije, jer su ga htjeli prisiliti na nepoćudnu mu žeuitbu. 

Bolestnik dolazi n bolnicu, te imade oko vrata obavit obični žepni rubac, koji baš 

samo sakriva ranu. 

Status praesens. Bolestnik je visok, blied, slabo ugojen, slaboga sala, evrstih 

mišica i kostiju. U licu bolan izraz, pod puno je apatbičan, na pitanja se ne obazire; unutarnji 

organi uredni, bilo dosta krepko, udara 100 puta u času, disanje uredno, tj elesna 

toplota 370 e. 

U sredini izmedju obiju m. sternocleidomastoidea nalazi se poprečna po pr. 8 cm. duga 

posve nejednakih okrajaka rana, koja u sredini ovalno na 5 cm. reži. Rana siže s desna 

do slernocleida kroz čitavi larynx, tik povrh glasilnih vezica, do stražnje stienke pharynxa, 

koji na lievoj lateralnoj strani pokazuje defekt nejednakih okrajaka, gnojem obložen, okrugla 

oblika u promjeru od po pr. 1·5 cm. S lieve strane sternocleidomastoideus u obsegu od 

l cm. urezan. Gornji svod rane sastoji iz skroz gore povučenih dielova larynxa -povrh glasilnih 

vezica, stražnja stienka i postranične stienke od pharynxa, odnosno gdje je isti 

dislaceriran od hrbtenjaee, a dno od larynxa, koji pokazuje točno gibanje glasilnih vezica 

kod fonacije i disanja. Obće stanj e povoljno. 

.

Br. L Liečnički Viestnik 1898. 


(gdje ne postoji takova bolest) štite od nje. N. izpitnje poviest, te dolazi do zaključaka, 

K. k, Gesellschaft der Aerzte in Wien. 22. listopada Ul97 . .Muller: 

da lepra nije nikada prestala, odkacla se je za rimskih vremena prviput pojavila, te da 

K aetiologiji trachoma. M. izvješćuje, da mu je pošlo za rukom u conjunctivalnom sekretu 

trachomatoznih naći specifičnoga b a e i ll a, koji je morfoložki identičan s bacillom influence. 

lepra u Bosni spada medju najstarije u Europi. J oš iztiče razne momente : lepra dolazi u 

Bojadiše se s carbolovim fuchsinom i methylenovim modrilom, · svako doba od 6. do 70. godine. Prije 6. godine nije našao nijedan slučaj, što je veoma 

kadkada su krajevi jače 

Predoči mo li si sliku ove ozljede, to. se moramo začuditi, kako je bolestnik britvom, 

dakle dugim, širokim i oštrim, ali ne šiljatim orudjem, mogao načiniti tako duboku ranu, 

a da nije ozliedio nijedne od velikih žila na vratu. 

bojadisani ; po Gramu se ne dade bojadisati. Kulturelno se ponaša kano bacil! influence, 

te raste osobito na pločah, koje su namazane krvlju. Kolonije se pokazuj u kano jasne 

kaplje, koje su pod mikroskopom sasvim homogene, te narastu do veličine glavice gumbašnice. 

Umetne se kroz glasilni prociep duga trachealna canula, te oko nje rana lahko tam: 

M. pretražio je 15 bolestnika, te n ll slučajeva našao ovoga bacilla. Razliku 

ponira s jodoformovim gazeom, pa se povoj svaki dan mienja. Nije bilo moguće ranu primarno 

šivati, jer je bila gnoju o obložena, te se je nakani lo počeka ti, dok se očisti. Bolestuik 

ne može gutati, te se izprva hrani samo hranećimi klyzmati, a kasnije, kada se tuži na 

veliku glad, te nalazi jodoformgaze u rani uviek pun mrvica hrane, . stane se ga braniti sa 

sondom, i to u početku jedanput, a kasnije, kada to ne dostaje, dvaput na dan. Za svaki 

obrok dobiva bolestnik vinsku juhu s 2-'-3 jaja i čašicu čaja s rakijom, te vode prema 

potrebi. Sonda se je uvadjala kroz ranu direktno u oesophagus. 

Bolestnik se je polahko oporavljao, rana se očistila i nešto suzila, canula se izvadila, 

te 26.[6. poduzme prim. Jiečnik g. dr .. Wik erhauser radikalnu operaciju u morphiumchloroformnarkozi. 

Najprije se učini duboka tracheotomija, l!:atim obrežu i osvježe rubovi 

rane, te sašije sa svilom larynx, a zatim koža nad njim ; u sredini rane umetne se dr.ain 

od jodoformgazea, te rana zaveže glavom na prsa plivinutom. 

medju ovim bacillom i onim influence do danas nije mogao naći. 

5. studenoga 1897. K a p o s i : ](ontagio.itet i p·ophylalc.tt lep·e. Lepra je infekciozna 

bolest, nu dmgo je pitanje glede kontagioziteta, gdje se mora dopustiti, da imade i drugi 

način prenosa, nego li od osobe na osol>u. Teorija nasliednosti ne može se sasvim odbaciti, 

već ne radi analogije s drugimi infekcioznimi bolestmi, koje kano škrljet, dobrac, 

boginje mogu preći na plod. Propbylaksa mogla bi se i u tom smjem uporabiti, da se zakonom 

zabrani ženitba leproznih. Drugo bi bilo, da se dokaže, da je lepra sbilja konta-. 

giozna, ako bi saobraćaj s leproznimi pružao dmgim osobam pogibelj, da se nakuže. Teorija 

nas li ed nosti ne može i:r.kUučivo vriediti, već se mora sigurnim smatrati, da se bolest 

prenatia od osobe na osobu, zatim raznimi predmeti, hranom i t. d. To bi dokazivala 

okolnost, što u predjelih, gdje je prije 20 godina bilo samo pojedinih slučajeva, danas 

imade ih stotine i tisuće, a da se ne zna, kako je nastala nakužba, jer se nije nikada 

Iza operacije nalazi se bolestnik dosta dobro, može tiho govoriti, a kada se tuži na 

opažalo početne oblike lepre, već uvick bolestnike, koji sn pru7.ali razvitu sliku bolesti. 

silnu glad, pokuša se iza 4 dana uvesti kroz usta ciev n želudac, pa kod te prilike popuste 

šavovi i rana se opet otvori. Opet hranjenje sa želudačnom cievi kroz ranu. Bolestnik za-· 

dobije pneumoniju, koja ga jako slabi, izbacuje mnogo gnojne sluzi. Poslije koja 3 tj edna 

počme se oporavljati i jačati, te je sada dr. W i k er h a u s er učinio operaciju fis tule dušni ka. 

Da ne bude opet neprilika s hranjenjem, uvede se najprije ciev kroz nos i ždrielo u · želudac, 

te opet raua sašije, ali sada ne više larynx i koža napose, već sve u jednom jakim i 

šavovi kroz sve slojeve, ali tako, da ne idu u lumen larynxa. ]'oslije 8 dana počela šav u 

sredini popuštati, pa je iza 12 da.na rana opet režila, akoprem u nešto manjem obsegu, te se 

sada izvadi sonda iz nosa, koja ga je jako smetala, a bolestuik se opet hranio sondom, 

Pitanje time nije riešeno. Pokus na životinji, te ciepljenje čovjeka od čovjeka nije imao 

uspjeha. Poznat je slučaj, da je jedna žena već 30 godina udata za leprozuoga, a da je 

ostala zdrava. Zastupa li se mnienje, da je lepm kontagiozna bolest, to se mora s praktičnoga 

stanovišta dodati, .da se ova infekcimma bolest pod nepo:r.natimi okolnostmi, ali po 

izkustvu riedko prenaša na druge osobe. Kada liečnici izreknu, da je lepra kontagiozna, 

to moraj u leproznoga sasvim od drugih lj udi osamiti, što po izkustvu predavatelja i drugih 

praktičara nije potrebno. K. zaključuje : lepra je deletarna, neizliečiva bolest, koja se pod 

nepoznatimi okolnostmi može n riedkih slnčaj evih i prenosom zadobiti. 

5. studenoga 18!17. S t er nberg pokazuje bolestnicn, koja je prije 2 godine traumom 

nu sada kroz usta. Rana se tamponirala s jodoformgaeom. Početkom listopada izvadila se 

zadobila lu.:nwijtt sf.ernalnoyu cl·iela clesne lcljučice. Buduć nije uspjelo povratiti 

je canula iz tracheje. 

Nu naskoro je bolestnik naučio sam se hraniti, te je jeo običnu bolestničku hranu 

luxaeiju, to je Ger s u n y otvorio sglobnu čahuru, izrezao iz nje komadić, odstranio meniscus, 

te ašio čahuru. Poslije toga podpuno dobra funkcija. Prije 6 mjeseci zadobi bol. 

na usta, a da mu nije ništa u larynx dolazilo. Rana se sve više suzivala, a kada je dosegla 

isto tHkvn luxaciju na lievoj strani. I ovdje je ista operacija uspješno učinjena, ali za 

veličinu od po pr. novčića, te nije više pokazivala tendencije, ela se dalje zatvori, 

kratko opet se je digla ključica ua ovoj fltrani, te je sada pokostnica ključice prišita uz 

učinio je dr. M a š e k 9.;12. plastičnu operaciju. Po pr. 0·5 cm. od defekta obrezao je kožu 

eli p ti čnim zarezom, te nutarnji dio odljuštio i preklopio na defekt tako, da je vaujska shan a 

pokostnicu prvoga rebra. I na desnoj je strani savez opet popustio, te postoji sada subluxacija, 

pa će SP i ovdje na isti način provesti fixacija. 

(epidermis) došla u larynx, te sašio finimi šavovi. Zatim je dalje kožu oslobodio od podloge, 

12. studenoga 1897. Ci ross izvješćuje o 25-god. mužkarcu, koji je prije 4 god. 

pa ju preko nutarnjega sloja prešio. Rana je doljnem dieln per primam zacielila, 

samo n gornjem dielu ostala je fistula po pr. u veličini leće, koja se pomalo stiskuje. 

Laryngoskopski nalaz (d r. vit. Mašek). Bolestnik se zrcalom veoma težko 

bolovao od gonorrhoene, te mu se od sredine listopada razvijao tuma' lieve polovice SC'Otumu. 

Oteklina je sastojala od odebljaloga nadmudc:t, sgrčenoga muda i gnojnog izljeva u 

tunicu vaginalis. Sumnjalo se je, da postoji tuberculoza nadmudca, te bi učinjena pokusna 

pretražuje, odmah počimlje kašljati, čim se zrcalo uvede, te ne koristi niti cocainiziranje. 

punkcija. .Mikroskopsku iztraživanje pokazalo je, da ne ima bacilla tuberculoze, već 

Glasilne su vezice odebljane i crvene, kod fonacije se dobro giblju, samo ne zatvaraju 

podpuno glasilni prociep. Na lievoj glasilnoj vezici plitki defekt, koji počima u sredini, 

tipičnih gonococca. To je prvi slučaj, gdje je uspjelo dokazati gonococce u izlj evu u tunicu 

vaginalis. 

a siže do stražnjega kraja, dubok je 1-2 mm. 

17. studenoga 1897. J. N e n m a n n : O neko.fih mjestih u austrijslcoj mona·lciji, 

2. predaje o carc-inomu probavila. Obširno razlaže pathologiju i therapiju, poglavito 

ydje imade lepm Godine 1890. dokazao je, da imade lepre u Bosni ; danas . su predjeli 

chiruržku, carcinoma probavnog ustroja, te na koncu izvješćuje o 99 slučajeva ovakovoga 

lepre u Bosni, te Hercegovini pogledom na teritorij:tlno i etnografsko razširenje, čestoću 

carcinoma, koji su liečeni u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu na odjelu primarnoga 

liečnika dra. T. W i k er h a u s er a. (Predavanje u cielost.i priobćit ćemo naknadno.) 

Predsj ednik: Zahvalj ujem gospodi za podporn u prošloj godini, te molim da 

naš sbor podupiru i u budućoj, i želim svim sretnu novu godinu! (Živio predsjednik !) 

i formu lepre najtočnije iztraženi. Kod 1,568.000 stanovnika dolazi na 11.614 osoba 

l leprozni. Norvežka nadkriljuje ovo razmje1je pet, a Islaudija trideset puta. Najviše 

imade lepre kod muhamedanaca, zatim kod grčko-iztočnih, a najmanje kod katolika. Kod 

izraelićana, većinom spanijola, koji su u 16. stoljeću došli u zemlju, nije nadjen nijedan 

slučaj lepre. Buduć se n Carigradu lepra skoro izključivo nalazi kod spanijola, to ovaj 

razmjer u Bosni dokazuje, da je ostao slobodan ovaj dio pučanstva, koji je najkasnije 

Iz stranih družtava. 

došao u zemlju i gdje se pleme ne mieša. Vidi se, da isti faktori, koji kod jednoga plemena, 

kod muhamedanaca, pogoduju razširenje postojeće bolesti, kod drugoga plemena

Liečnički Viestnik 1898. Br. l. 

Br. l. Liečnićki Viestnik 1898. 25 

-- --- ·----- -----·---·----- - 

znamenito pogledom na pitanje nasliedstva i nakužbe. Najviše je ima izmedju 16. i 30. 

godine, dakle od puberteta do podpune zrelosti. Većina bplestnih je seljačkoga stališa i 

veoma siromašna. Kuće jesu od pletera, koji je nažbukan ilovačom, većinom ne ima dimnja)ra. 

U jednom jedinom zamazanom prostoru stanuje ciela obitelj sa slugom ili služkinjom, 

a često i domaće životinje. Stiene ne pružaju dostatne zaštite proti klimatskim 

uplivom. Hrana i odielo je zlo. Ljudi jako riedko mienjaju rublje i čiste tielo. Ovakove 

okolnosti pogoduju nastup i razširivanje bolesti u obće, a naravski i lepre. Pod takovimi 

okolnostmi je invazija budioca lepre lahka, ali one dokazuju, kako je ona malo infekciozna. 

Najviše lepre imade na granici Srbije i Crnegore, daleko i od slabo posjećenih 

prometnih puteva, dočim je na hrvatskoj i dalmatinskoj granici ne ima. Promotri li se 

geografsko razširenje lepre u Europi, to se vidi da tvori krug, koji je istina na mnogih 

mjestih periferije prekinut, nu da ona rastućim prometom u slici promjera može svaki 

čas prodrieti do središta kontinenta. - H a bar t spominje, da su vojnički liečnici 

bili prvi, koji su za okupacije u Bosni opažali lepru. 

H a bar t: Prilog k chiru1·giji otvorenih p1·eloma l1tbanje. Pokazuje 22-god. vojnika, 

kojega je konj kopit{)m udario u zatiljak. Bio je trunjavi prelom zatiljnjače s pojave pritiska 

mozga : pod puna nesviest, slabo, polagano bilo, Cheine-Stokesovo disanje, pareza 

mjehura. Kod trepanacije pokazalo se je, da je đura na više mjesta poderana, a ujedno je 

postojao veliki haematom durae matris, koji je punktiran i krv odstranjena. Izvadjeno je 

8 komadića kosti. Daljni tečaj bio je uredan, te je defekt pokrit pločicom od celluloida. 

Pojavi sa strane mozga, koji su se još pokazivali, kada je prestala nesviest, bili su aphazija, 

alalija, agraphija, nu i ti su polagano prolazili. Sada još postoji kolebajući hod, te 

bolestnik trpi od traumatičke psychopathije. Č. 

Iz stranih listova. 

Abuladze. Slučaj dugotmjne 1·etencije plodn 1b matemici posz.i,je ntp tu1·e iste. 

(Vrač, 1897. br. 19.) 

25 god. žena, koja je prviput rodila mrtvo diete, opazila je u polovici druge trudnoće, 

da joj se trbuh brzo povećaje i da se spušta. '29./12. 1896., po pr. 2 tjedna prije normalnoga 

roka poroda, trudovi, od tok vode, zatim jako krvarenje; još 3-4 truda, a zatim 

je porodjaj prestao. Uz to nije bilo nesvjestice niti collapsa. Gibanje ploda je prestalo, 

žena je imala čuvstvo, kano da se je plod više podignuo. Suprug je htio porodjaj opet pobuditi 

time, da je ženu potresavao, ali naravski bez uspjeha. Sada je nastupila groznica i 

tekom 3 tjedna promienio se je dotada nešta krvavi izciedak iz rodnice u j ušika vi, smrdući. 

Zadnjih dana trećega tj edna izašla je placenta na rodnicu, a jedan tjedan kasnije izvukao 

je suprug svojoj ženi iz rodnice jetra, !lrdce, pluća i et·ieva ploda. Koncem 4. tjedna otvorio 

se je oko pupka absces, iz kojega se je izlievalo obilno jušike, te je tamo ostala fistula. 

l.j3. 1897. bude cachectična, propala i sasvim bezkrvna žena donešena na kliniku, ista je 

grozničava, te ima u trbuhu bolni tumor ; žena važe samo 661/2 funti. Iz fistule oko pupka 

izlieva se smrduća zelenkasta tekućina, objam trbuha oko pupka 64 cm. Cervix je nestao, 

ušće maternice prolazno za prst, koji naskoro dolazi na oštri brid kosti ; dno maternice se 

ne nalazi. Obće suženo zdjelište. Diagnoza : N epodpuna ruptura maternice valjda- uslied 

poprečnoga položaja. Retencija ploda djelomice u materičnoj, djelomice u subperitonealnoj 

šupljini. Blatna fistula maternice. 6./3. se prorezom tienka trbuha odstrani gnjili plod. Maternica 

pokazuje musculozne stienke ; šupljina se izpere i tamponira. U šupljinu maternice 

izlieva se iz komun.ikacije s crievom žuć, te se pojavljuju ascaridi. Vrućica i uzprkos obilnom 

hranjenju od dana do dana jače propadanje sila i napokon smrt. č. 

Sinder. Haematom ženskoga van,jskoga spolovila. (Centralblatt fiir Gynaekologie, 

1897. Nr. 34.) 

Baematomi vanjskoga ženskoga spolovila dolaze izvan trudnoće i poroda izuzevši 

direktne ozljede dosta riedko. 

39 godina stara žena, koja je tri puta rodila, posljednji put pred 16 godina, oboli, 

te ne mogaše da stolicu obavi, makar da ju je na to silno gonilo. Navodno je pred jedan 

sat dizala jednu kacu vode sa stolca na zemlju, i u taj čas osjetila je silnu bol u doljnem 

clielu tiela, uz to ju je gonilo na stolicu, holi su uviek jače bivale, a stolice nije bilo. 

Nalaz : trbuh posvema mekan, desna sramna sklopka malo povećana, boli kod opipa, 

rodnica materica i adnexa normalna ; gužnjak je prazan, haemorrhoida nema. U sredini 

medju šupkom i desnom sj edičnom kvrgom je koža n veličini kokošjega jajeta otečena, 

napeta, modrikasta i bolna kod opipa. Ordinacija: ledeni mjehur na genitalija. Poslije tri 

sata : desna sramna sklopka kao šaka otečena, modro-crvena, rodnica ne malo sva izpunjena 

tamnomodrom oteklinom, koja se poput kobase s desne strane u nju utiskuje, nates 

takodjer modre, osobito na desnoj strani ; na li evoj strani malo modro mjes Lo med j Ll 

šupkom i sjedičnom kvrgom. Boli su bile velike, ali jenjale na led i do drugoga elana 

mogla je boleBtnica i blato i vodu sama pustiti. Za 14 dana bilo je sve u redu. Drugi 

tjedan pokaza se pod kožom trbuha uzki zeleni potez uz lig. Poupartii do desnoga ruba 

kosti crievnice. Po svoj prilici nastao je ovaj slučaj uslied razderanja kojega haemorrhoidalnoga 

krvnoga suda - najprvo symptomi gonjenja na stolicu -, koje je uslied doduše 

ne velikoga napora nastati moglo, samo na taj način, da su stienke krvnih sudova bile 

uslied alkoholizma promienjene i ne normalne jakosti. 

Crlenjak (Zagreb). 

H. Fritsch. Gonon'lwen ·i bal1inje. (Zeitschrift fiir praktische Aerzte, 1897. Nr. l.) 

Chronička latentna gonorrhoea mužkarca može kod žene prouzročiti svježu gonorrhoeu, 

a da akutni symptomi ne pokar.uju, da je nastala infekcija. Uzrok je u tom, što 

kod žene mogu razni dielovi oboliti. Oboli li samo materična sluznica, to mogu tegobe 

biti sasvim neznatne, ako izciedak lahko odtiče. Na takovo oboljenj e se mora misliti, ako 

poslije uredna porodjaja u tečaju babinja nastupi umjerena groznica i boli u trbuhu, a da 

se ne može smatrati, da je infekcija uzrokom. Diagnoza sliedi iz nalaza gonococca. U 

takvih slučajevih treba odmah započeti izpil·ati rodnicu, i to ako je moguće već za trudnoće, 

zatim za poroda i u babinjah. Najbolje je sredstvo argent. nitric. (l : 2000), od jeftinijih 

sredstva liq. al um. acet (10.0 : 1000), zinc. sulfur. itd. 

Festen berg. Sluča;} tdk chorcue zet trudnoće s prelltzom u rnaniju. Ozdmvljenje 

poslije Uljetnoya nmoya p01·oda. (Deutsche medic. Wochenschrift, 1897. Nr. 13.) 

U 26. god. III. gravide (l normalni porod, l abortus u 3. mjesecu) nije bilo nikakovoga 

predisponirajućega momenta. Iza prva 3 tj edna treće trudnoće započe tvrdokorno 

bljuvanje. Nakon 8 tj edana pokaže se polu- (desno-) strana chorea. Narcotica i nervina bila 

su bez uspjeha, samo je bljuv•1nje pomalo prestalo. Istom iza daljna 4 tjedna popusti 

chorea, ali se uj edno razvi manijakalno stanje. Bol. dodje u ludnicu, gdje je ovo stanje za 

3 tj edna prestalo, a 8 dana kasnije nastupila žestoka chorea na lievoj strani. Buduć je· 

bol. silno mršavila i propadala, provede se napokon umjetnim načinom rani porod. Čim je 

plod odstranjen, popusti na brzo chorea, te je 4. dana sasvim prestala. 

e. Fl Ugge. o }J1'Vih zadućah, Tcalco da. se i.epita na.čin 1'aZM1'it'an,ja phthize. 

(Deutsche medizinische Wochenschrift, 1897. Nr. 42.). 

Nij e dokazana, a dosadanjimi pokusi dapače je nevjerojatna pogibelj , da suhi dielovi 

pljuvačke sa živimi tuberkelbacilli napunjuju zrak nekoga prostora i da udisavanjem 

prouzroče infekciju. Naprotiv je po L a š č e n k o v i h pokusih moguće, da se prenese tekuća 

pljuvačka u obliku veoma sitnih kapljica, koje sadržavaju bacil\e. Po tom je pogibelj 

infekcije više direktna, te mjere desinfekcije i prophylakse u obće jednostavnije. 

E. Germano. PJ·enos p1·iljepčivih bolesti zTakom. I. P.renos pošal-ine zmlcom. 

(Zeitschrift fiir Hygiene und Infectionskrankheiten, Band XXIV. Heft 3.) 

Pisac sastavlja veći broj novijih epidemioložkih izvješća, gdje dotični iztraživaoci 

smatraju, da je bacili typha prenešen zrakom. U nekih od tih slučajeva misli se, da je 

mnogo vj erojatnije, te je postojao neposredni dodir, a u drugih prenos odielom, stanom 

i t. d. Za treću skupinu dopušta G., da je prenos zrakom najbolj e tumačenje, nu misli, 

da tu mora pokus odlučiti, gdje je tako težko epidemioložka izkustva absolutno sigurno 

·tumačiti. Ti su pokusi izpostavili, da bacterium typha ne podnaša, da se tako osuši, da 

bude prah, a da ne pogine. Naprotiv se u polusuhom, prividno .suhom, ali još ne kano



prah suhom stanju, izvrstno uzdržaje na rublju, drvu i t. d., te može odatle s hranom, 

zamazanimi prsti i t. d. lahko doći u usta čovjek:. 

Couch. Slttčaj lobarne pnewnonje s hype·rpyret·ičnom toplotom od 109" F. ; ozd1·avljenje. 

(Brit. med. journ. 1896. Oct. 24.) 

3 god. diete obolilo je od desne lobame pnenmonije, te je u početku tj elesna topiina 

bila 38·6" e. Drugi dan digne se toplina do neobične visine od 109" F. ili 42·7" e., 

a treći spadne na 40' e.. 5. dan nastupi pseudokriza, a tek 6. prava kriza. Tečaj bolesti 

bio je blag, osim te visoke toplote; diete se je od bolesti brzo oporavilo. 

L. Hirschberg. O prelornih k'aVežalca. (Deutsche mediz. Zeit., 1897. Nr. 64.) 

U sudbeno-liečničkom pogledu treba razlikovati tr:umatične i spontane prelome 

kralježaka. Najčešći povod traumatičnih preloma je t. zv. posredno, a mnogo 1j edje neposredno 

djelovanje sile. Posebno znamenovnnje imadu prelomi vratnih kralježaka kod smrti 

vj ešanjem. Ovi su u cielom riedki, jer treba vRnredno djelovanje sile, da nastanu, pa 

se zato obično ne dogadjaju kod samoubojstva vješanjem. Relntivno još su najčešći kod 

sudbenoga smaknuća. Nul:tz preloma vratnoga kralježka daje sigurno zaključiti, da je 

strangulacija nastala za života. Kod sndbeno-liečničkoga prosudjivanja treba osobito paziti 

na bolesti i degeneracije kraljež:tka. Kod novorodjenih mogu prelomi kralježaka nastati : 

a) nbnormalnim porodom, i to za pravo samo ako se plod ricši sam od sebe, b) zločinačkim 

postupkom majke ili treće osobe kod poroda, oba su ova slučaja veoma riedka, 

e) ako liečnik pruži umjetnu pomoć, i to isto tako, ako vadi diete na glavu (kod pražkoga 

zahvata) kao i na noge. - Spontani prelomi kralježaka imadu mnogo manje sudbeno 

znamenovanje nego traumatični. Nalnze se, ako sn kralježci bolestni, a višeputa već kod 

neznatne traume. Kod sudbeno-liečničke diagnostike i prosudjivanja preloma kralježalm 

treba ponajprije izključiti bolesti kralježaka. Misli li se, da je koji vratni prelomljen, to 

treba hrbtenicu opipati i u ždrielu. Treba upamtiti, da to ne govori proti prelomu kralježka, 

ako odmah ne nastupe težki merlullarni symptomi. Kod očitovanja o orudju, kojim 

je zadana ozlieda, ima se biti veoma opreznim. Prognoza preloma kralježaka je radi 

s njim skopčanih manje ili više znatnih ozljeda hrbtenoga mozgn nviek zla, ako i ne absolutno 

infaustna. Malne poslije svih izcie\jenih ozljeda kralježaka preostaje nemoć (uzme, 

gubitak plodne sposobnosti, 1j edje duševne bolesti). Nije li hrbteni mozag ozliedjen, nego 

samo potresen bio, to se može razviti traumatična neuroza. Sposobnost za rad je većinom 

znatno smanjena, ako ne sasvim uništena. 

Klinke. 1'ežkoće u diugnoz·i slučajeJlt du.eiYnih bolesti. (Zeitschrift fur praktiscbe 

Aerzte, 1897. Nr. 5.) 

Kada se stavlja diagnoza duševne bolesti, treba što više misliti na paralyzu, da se 

barem težki i jasni slnčaji u praksi prepoznaju Pisac konstatuje žalostnu činjenicu, d·a za 

njegove desetgodišnje psychiatri ne djelatnosti još nikada nije u prijamnom mnienju (iznzam 

one s klinika) stavljena diagnoza paralyze. Osobito smetnje govora, dapače najvišega 

stupnja s izrazitim posrtajem slovka, hezitacijom, usp0reni govor, zatim manjkava pozornost, 

euphorija, brza promjena razpoloženja, te slaboumnost, koja se već rano pokaZIIje u 

govoru i činu bolestnika, razlika i ukočenost zjenica ne op:tžaju se. Težkoća diagnoze progresivne 

paralyze leži i u tom, da osim promjenljivih, sad više, sad manje se iztičućib po-. 

četnih symptoma, uzma n raznih predjelih mišičja, pojava podraži i gubitka, promjena 

značaja, msnjka pamćenja i t. d., dolaze symptomi svih drugih vrsti duševnih bolesti pod 

slikom paralyze i da sakrivaju sliku bolesti. K. sjeća nadalje na često upravo začudne 

remisije kod progresivne paralyze, koje mogu kadkada trajati 1/2 do l god. Bolest traje 

prosječno 4-5 god., a vanredno riedko može trajati do 10 godina. Takozvani paralytični 

nastupi, koji se pokazuju sada kano vrtoglavica, nesvjestica ili apoplexija, sada opet kano 

epileptiformi grčevi, su kadkada česti, kadkada opet riedki. U aetiologiji najglavniji je 

uzrok sypbilis, uz to alkohol, preveliki napor, traume, sunčanica i t. d. I drugi oblici duševne 

bolesti, melankolija, manija, chronička paranoia, smetenost, mogu u diagnostičkom 

obziru težkoće praviti, što ne nastupaju samostalno, već često kano predteče ili medjutamne 

faze. Praktični liečnik čini u takovom slučaju najbolje, ako opiše symptome, te izjavi, 

da postoji duševna bolest, a ne učini specijalnu diagnozu. Radi li se o tutorstvu ili 

je liečnik sudqeni vještak, to preporuča pisac, da se upitni bolestuik G jedna promatra u 

ludnici, kako bi se mogao stvoriti siguran sud. Znanje psychiatrije će se tek onda razširiti, 

ako će se ona baš tako kano i nutarnja medicina, chirurgija i t. d. kod izpita pitati. Napokon 

preporuča, da se i bogati materijal javnih . ludnica . upotrebljuje za praktično obrazovanje 

Iiečnika u psychiatriji. 

· 

H. Koppe. -Iznenadna sm1·t "zdmvoga" djeteta . .J(azu-istički 1n·inos k sl1tčajevom 

hype1"]_Jlazije 1n·sne žliezde. (Mi'tnchener med. Wochenschrift 1896. Nr. 39.) 

· ,7 ' 2 mjesečno di ete, koje je hranjeno s kravjim mlieko m i prilično gojeno, bilo ye 

Jesno i duševno dobro razvito, a ne rbachitičoo, probudi se poslije dobroga sna, uzpravi 

se i .sjedne, nnjedanput zakrene očima, nešta pomodri, te se sruši mrtvo zadubivši neko" 

liko malih grčeva. Nalaz razndbe bio je sliedeći : veoma blieda koža, pastozni habitus, 

obilno podkožnoga sala. Sve žliezde, a osobito u mesenteriju, znatno otečene. Thymus 

6·4 cm. · duga, 6-7 cm. široka i do 2 cm. debela, svjetlo crvenkasto-sive boje,. pokriva 

svojim doljnim, šhim dielom gornju polovicu pericarcla, te siže gore do štitulje. Težina 

52·9 gr. Kada se ureže, izprazni Stl iz više jače napetih kusića žućkasto siva, gnoju slična 

tekućint, koja se nalazi u centralnih, pukotini sličnih, unutra sasvim gladkih šupljinah. 

Ostala suhstancija žliezde na prorer.u crvenkasto siva i prilično krupna. Ne ima tumora 

slezena. Obje žabice jako natečene, isto tako solitami folikuli i Peyerovi plaqui u crievu. 

Mikroskopski m pretraživanj em nad je se, da su po . cielom tielu pomnožene biele krvrie 

bobice. Ovaj nalaz savezno 11 natečenimi žliezdami t:ini vjerojatnim, da se je valjda radilo 

u leukaemiji, gdje je mjesto slezena pove(oala se prsna žliezda. 

J. M arty. Stfbaktttna meningit-is, koja je polazila od stražnje tTećine t1•ećega lievoga 

čelnoga zavoja; aphazija; suwt. (Gazette des hOpitaux. 1897. No. 81.) 

Meningitis je započela od circumscriptnog ognojka u stražnjoj trećini 3. · lievoga 

čelnogn ·zavoja. Pritisak na centrum govora prouzročio je apbaziju, koja je u početku bila 

glavni symptom bolesli. Zatim je zapala prošl11. na Rolandovu brazdu, te je ovdje učinila 

novo meningo-encepbalitično ognjište, koje je prouzročilo uzmu ličnih mišica. Aphazija 

nije ostala ista, već je pokazivala exacerbacije i remisije prema stupnju kompresije, koju je 

u stanovito doba bole8ti oguojak prouuočivao, ali nikada nije sasvim prošla. Kada se je 

ognojak razširio, postao je pritisak na centrum govora manji, te se apbazija uij tako iztL 

cala. S kliničkoga stanovišta bio je razvoj meningitjde zato zanimiv, što je bio različit od 

klasične symptomatologije. Nije bilo bljuvanja, niti je trbuh bio upao. I tj E>lesna toplota 

bila je abnormaln11. Obično po(limlje meningitis sn znatnom vrućinom, koja često traje do 

smrti, U ovom slučaju je u početku bila umjerena vrućica, baš tolika, da je očitovala 

akutni proces. Nu kasnije pala je, te je 4 dana pred smrt postala normalna. Večer pred 

smrt i na dau smrti bila je dapače subnormalna. Spomena vriedna bila je i disbarmonija 

medju bilom i tjelesnom toplotom . Čim niža je ova bila, to viši je bio broj udarl;t bila 

opet obratno. 

Pascheles. Ruzne v1·sti mozgovnoga lc'vcwenja. (Wien. klin. Wochenscbrift 

1897. No 14.) 

Zadnjih dviju godina obduciralo se je u Rti.dolfovoj bolnici u Beču 23 slučaja 

smrtnih krvarenja mozga. Od ovih je u 13 Rlučajeva krvarenje prodrlo u možgjanske 

klietke (S u sve, 3 ·samo u jednu postranu, a 2 samo u prednju klietku). Diagnoza sekundarnog 

izljeva krvi u možgjansku klietku mogla se je već za života staviti. Glavni pojavi 

za ovakovo krvarenje jesu : l. typična hemi p legija, koja se i u kasnijem stadiju može prepoznati 

po trajućoj uzmi facialisa i 2. coma postaje dublji i od vremena do vremena se 

promjene motorne ognjištne pojave i difuzni symptomi podražaja (drhtanje, tonički grčevi) i 

3. polyurija i glykosurija; 4. pojavi bulbarne uzme. Polyurija i glykosurija ne dokazuju 

nedvojbeno, da je krvarenje u četvrtu klietku, kod ove postoji kadkada nystagmus, Kod 

krvarenja u mostić od pada važni. i stalni symptom prvotne polustrane uzme, mlohavost 

okrajnina i pareza facialnoga živca iste strane. Ćesto težki ognjištni symptomi kod krvarenja 

u stražnj u lubanjsku dubičinu nastaju, dok je još sviest uzdržana, dočim grčevi kod 

krvarenja u klietku riedko kada nastupaju, a da ne ima bezsviestice. 

·

28 Liečnički Viestnik 1898. Hr. 1. 


Theraputičr1e crtice. 

B. Angyan. Liečenje .meningitis ce1·ebrospinalis epidemica" podkožnim ušM·cat·anjem 

subUmata. (La semaine mdicale 1897. Nro. 48.) 

A. imao je prilike liečiti 27 slučajeva gore navedene bolesti uštrcavanjem sublimata 

i upotrebljavanjeui hladnih obloga (leda) na glavu. Od ovih bolestnika je ozdravilo 19, 

svakako li epa preporuka za daljnu uporabu · toga lieka. Bolestnici 'bili su rt dobi od 3-30 

godina. Uštrcavao je svaki dan u okolici kralježnice dozu od O·Ol suhi. kod starijih i 

o·0005 kod djece sve dotle, dok nije jenjala groznica, glavobolja i t. d: Broj uštrcavimja 

kod onih, koji su ozdravili, iznašao je 4.:_24 ; bolestnici su tii vrst liečenja ve6i:ri8. 'dobro 

podna·šali, te se samo kod jednoga opazila salivacija. Nakon drugog Hi · trećeg i.tštrcai:.ja 

jenjala je uzrujanost, a glavobolja u toliko popu.'Jtila; da su bolestnici mogli zlispati. Nakon 

5 ·do 6 daljnih tl štrca ja· bili su bolestnici sasvim pri sebi. . . Gti.ndrum . (Križevci). 

J. Com by. Alkohol i njegova upombct 7cod djece. (Allg. '\Viehei:' niedici'nische 

· · ·· . 

Zeitung. 1897. No. 20. u. 21.) 

C. niil'lli, da je redoviti užitak alkohola za zdravo diete zlo, od kojega se ga mora 

čuvati, i to ne samo u koncentriranom obliku kano rakija, · iiqueri, vino, riego i ii razriedjenom 

hno piva. Bolesti želudca i bubrega, · cirrhoza jetara, tremori i dapače dellrh\in 

tremens . već se je češće opažalo kod djece, koja su bila pri viknula alkohoiu. t a n e 'er 

e ll X misli, đa je alkoholizam takodjer u savezu s tuberculozom. J{ od bolestne djece 

može se davati alkohol, ako tjelesne sile propadaji.t i kod velike slaboće. Za ljetne vr1IĆine 

preporuča u Ne\v-Yorku ondašnji hygijenski ured, da se dj eci dnevno daje mali obrok 

alkohola. Kod grozničavih bolesti djeca dobro podnašaju alkohol. te se imade davati kod 

svih takovih, izim kod bolesti živčevlja. Kod chroničkih bolesti; kod anaemije, . ' chroničke . 

enteritide i bolesti bubrega ne smije se davati alkohola. 

A. Bier. Lječitbeno djelovanje hyperaemije. (Miinchener mediz. Wochenchrift, 

· 

1897. Nr. 32 ) 

B. je prije nekoliko godina preporučio t. zv. ustavnu hyperaemiju. kod chiruržke 

tuberkuloze. Nu kasnije pokušao je taj način i kod drugih bolesti. Guinmata i luetični 

čirovi, te sarcomi su se pogoršali, dočim je kod gonorrhoičkih sglobnih zapala bila 'poboljšica 

često znatna, i to tim znatnija, što se je prije započela, nu i kod ·starijih imade 

uspjeha. Kod rheumat.izma sglobova je posljedak bio sasvim različit, kod nekih slučajeva 

bio je uspjeh dobar, kod dt;iigih nikakav: U · ovih slučajevih treba hyperaemiju pokušati 

tek, kada salicylova kiselina rie koristi. I kod arthritis deformans i chroniČkoga rheuniatizma 

·sglobova opažala se je kadkada znatna korist od hyperaemije. Usp:jeh l:iyperamije 

bio je obično . u skladu s postignutom hyperaemijom, te treba . opaziti, da je kod nekih 

sglobova dosta, ako se malo stegne, · dočim se kod drugih postigne samo neznatna' hypraemija 

i ako se jako stegne. Nu u obće ne ima prave svrhe, da se jako steže; (B. izvadja 

ustavnu li:yparaemiju, da proximalno ·od sgloba obavije i stegne elastičnu Vrpcu ili ciev. 

Ref. ) Pisac je pokušao ustavnu hyperaemij u i kod lupusa, nu tu nije omatao, nego stavljao 

čašice. Zapalio je u čašici nešto spirita, i dok je "taj gorio stavi

30 Liečnički Viestnik 1898. Br . . 1. 

---- -- 

----- - - -------- -- -- 


liečnik u Benkovcu u Dalmaciji, a radi starosti Josip Reisner, e. i kr. nadranar u m., . 

)Jrivr. kr. kot. veterinar u Kostajnici. 

Osobne vi esti. Premjeteni su kr. kotarski liečnici : dr: Antun pl. S i m ić iz 

Sv. Ivana Zeline u Karlovac, a dr. Ivan Mohar iz Karlovca u Sv. Ivan Zelinu. - Dr. Andrija 

Gregorić, ravnatelj .i primrni liečuik zemaljke bolnice n Pakracu, stupio je n trajno 

stanje mira. - Dr. "Ilija A b j a n ić, d() sada · aspirant u bolnici milosrdnih sestara u 

Zagrebu, postao je obćinski liečnik u Vrbanjn. - Dr. Eugen Diirr, obćinski liečnik n 

Karlobagu prešao je u .iRtom svojstvu tl Zabok. __:: Dr. Dragutin O se. r g e · imenovan j e 

rudarskim liečnikom ·u Vrdniku kraj Rume. - Dr. Jan 6 e p e l k a zahvali d se je na mjestu 

obćinskoga liel!nika u Benkovcu . ..:o.. Dr. Stjepan G oj t a n, do ne davna pomoćni liečnik n 

· 

bolnici milosrdne braće u .Zagrebu, postao je obćinski liečnik u Iloku. 

Umrli. U Gradcu umro je 25. prosinca pr. g. zač11stui član našega sbora, j. ;.. 

sveučilištni profesor u m., . e. kr. dvorski savjetnik Dragutin vitez Rz e haczek. l{.odjen n 

Beču l. rujna 1816 , promoviran je 1841. na doktora medicine. God. 1845. postao je Wattmannovim 

asistentom, te si je kano učitelj u kurzib ·i kano veoma vješti operatetir u brzo 

stekao glas. Uz to je i umjetnički radio, ·te imade osobito ll Hebrinom atlasu kožnih bolesti 

krasnih slika od njegove ruke. G.' 1849. postao je profesorom na cbiruržkoj školi u 

Solnogradu, a 1850. u istom svojstvu u Gradcu. Kada se je u Gradcu otvorio ·medicinski 

fakultet postao je sveučilištnim profesorom chirurgije. God. 1886. pošao je u mir, te je 

tom prilikom dobio naslov dvorskoga savjetnika. Literarno je malo radio, a to \'ećinom 

samo u člancih po časopisib. Bio je vanredno vješt operatenr, te je zadivljivao svojom majstorskom 

tehnikom. Kao itčitelj stajao je uviek na visini svoje. znanosti, a kano liečriik bio je zor 

čovjekoljublja, strpljivosti i saučešća. Njegovi su ga dj ac1 lj ubili i uviek rado spominjali, 

te mu prilikom njegovog odhizka sa sveučilišta priredili sja,jne ovacije. :- Dne 11. prosinca 

pr. g. umro je u Zerimnu redoviti član našega s bora dr. Franjo 6 a p k a, primarni 

liečnik bolnice milosrdnih sestat•a. Rodio se je god. 1869. u Zemunu, gdje mu je otac bio 

nad poručnik-auditor. Gimnaziju je svršio u Sriemskih Karlovcih, .a medicinske nRuke na 

sveučilištu u Beču, gdje je 1893. promoviran. Poslije svršenih nauka došao je u svoje 

rodno mj esto; gdje je odmah stupio u bolnicu milosrdnih sestara kano pomoćni liečnik. 

God. 1895. imenovan je primarni'in liečni·kom iste bolnice, te je do svoje smrti marljivo i 

savjestno vršio svoju dužnost. Bio je vješt operateur,_ čovjek obsežne obće naobrazbe, pun 

interesa za svaki znanstveni napredak, stojeći ma u ··kakovom savezu s njegovom strukom. 

Kako je bio u Z emunn· obljubljen i štovan, dokazuje najbolje V!)liko saučešće kod njegovoga 

sprovoda. Oplakuju ga maj-ka, sestra i baba, kojim je bio zaštitnik i hranitelj. - 

U Pokupskom umro je obćiriski liečnik Ivan Ve ldamon, kr. kotar. liečnik u miru. - 

Dne 11. rujna 1897. umro je u Wintersteinn u. Thiiringenu u 77. godini svoga života, 

profesor · H. We l e ker, ravnatelj anatomskoga zavoda u Hillleu. Njegovo znanstveno 

djelovanjo bilo je veoma obsežno, a najpoznatije su mu radnje na polju mikroskopija i 

anthropologije. Najvažnija sn njegova iztraživanja krvi, te je točno opisao veličinu, broj, 

objam i oblik crvenih krvnih tjelešca čovjeka i životinja, proračunao množinu krvi odrasloga 

čovjeka. Na aliatolnskom polju izpitivao je mišice i sgl6bove, a najznamenitija i najslavnija 

su nj egova iztmživanja lubanje. Velikim marom iztražio je lubanje od nekoliko 

stotina raznih rasa, te razjasnio razmjerje i sadržaj lubanje kod mnogih naroda. Isto tako 

sj e iztraživao razmjerje mužke i ženske lubanj e, te ustanovio, . da njezin sadržaj ovisi o 

veličini tiela, pa da je zato kod žena u obće manji nego kod mužkaraca. - U Eberswaldu 

umro je dne 17. studena pr. g. u .77._ god. života A. Zfn n, ravnatelj on_dašnje brandenburžke 

zemaljske ludnice. Radio je mnogo na polju javnoga zdravstva, na psychiatričnom 

polju obradjivao je većinom socijaln-u stranu svoje znanosti, a slovio je kano autoritet na 

polju organizacije i gradnje ludnica. - U Parizu umro je 23. studena pr. g. profesor pri· 

malj stva S. T ar n i er n 6!J. godini svoga života. Slovio je kano prvi od francezkih gynaekologa. 

Nj egove sn glavne zasluge, što je uveo antisepsu u francezka rodilišta i time učinio, 

da je u ovih popustila babinja groznica i ophtalmoblenorrhoea ; literarno je jako mnogo 

radio. - U Moskvi umro je dne 5. siečnja o. g. Grigorij Antonović Sach arjin, najpoznatiji 

kliničar u ·Rusiji. Rod jen ll saratovskom okružju g. 1830 , · dovršio je _medicinske 

nauke na moskovskom sveučilištu god. 1852., te pošao u· inozemstvo, u Njemačku i Fran- 

eezku, gdje je slušao sve glasovite medicinske učenjake i pripravljao se za profesuru n 

domovini. God. 1860. vratio se je i postao profesorom therapije u Moskvi. Bio je .profesorom 

do prošle godine, dakle 37 godina. Skoro cielo vrieme bio je medicinskim prvakom 

u Rusiji. Govornički talenat, osobiti dar u tumačenju, te duboko i proniknuto znanj e učiniše 

njegova predavanja najpopularnijimi u Rusiji. Najpoznatija su mu djela "vrućica i 

pošalina" ·i "čuvanje zdravlja ll gradu i na ladanju", izašla u više izdanja i prevedena 

u razne jezike. Imao je mnogo protivnika, osobito radi svoje velike težnje za novcem. 

Odrekao se profesore prošle godine, jer su bili djaci proti njemu, pošto je dao pol milijuna 

rubalja u reakcij onarne svrhe. 

U kr. zem. zavod za umobolne u Stenjevcu preuzela je od 1. siečnja 

o. g. kr. zem. vlada obskrbu bolestnika u vlastitu režiju. 

Državni zavodi za iztraživanja živežnih predmeta. U Austriji izdan 

je zakon od 16. siečnja 1896 , kojim 11e uredjuje promet sa živežuimi i nekimi drugimi 

predmeti (cosmetica, igračke, tapete, odielo, posudje za jelo i pilo, posu dj e za kuhinju, teznlje, 

strojevi za mjerenje, boje za sobe, promet s petrolejom). Da se ovaj zakon uzmogne provesti, 

ustrojeni sn državni zavodi za iztraživanje spomenutih predmeta provedbenom naredbom 

min. unutarnjih posala i pravosudja od 13. listopada 1897. Ovakovih zavoda bit će, kako 

smo već svojedobno javili, predbježno na sveučilištu u Beču, na českom i njemačkom svenWititu 

u Pragu, nadalje na sveučilištih u Gradcu i Krakovu, a predstojnici tih zavoda 

bit će dotični profesori hygijene. Da se pako pojedinci u toj stvmi izobraživati uzmognu 

i da se može postupice broj sličnih zavoda povećati, to je ministarstvo unutarnjih posnln. 

i ono za bogoštovje i nastavu naredbom od 13. listopada 1897. uredilo red nauka i izdalo 

propise za izpit stručnjaka u izpitivanju živežnih predmeta itd. Tko želi postić 

diplomu stručnjaka za izpitivanje živežnih predmeta, mora imati ili izpit zrelosti giwnazijalui 

ili realni ili mora imati diplomu magistra pharmaciae (na svih izpitih s odlikom), te 

će slušati u 8 semestara : analytičku chemiju (6 sem.), teoretsku chemijn (2 sem.), experimental 

nu fiziku (2 sem.), vj ežbe u fizikalnom laboratoriju (1 sem.), botanički practicum (1 sem.), 

teoretsku botaniku (1 sem.). Nakon 8 semestara podvrći će se i praktičkomu i teoretskomu 

izpitu, da može dobiti diplomu experta za iztraživanje živežnih predmeta. 

Književni poziv. Naš kolega i suradnik dr. Fran Gundrun:i, gradski fizik u 

Križevcih preveo je na hrvatski roman "Pod jarmom" znamenitoga bugarskoga pisca Ivana 

V a z o v a. !'toman igra u predvečerje oslobodjenja Bugara izpod turskoga jarma. Kritika 

primila je ovo djelo veoma povoljno, te je već prevedeno u 8 europejskih jezik11. Hrvatski 

prievod bit će doštampan do konca siečnja o. g., te prevoditelj moli gđu. kolege, da ga 

u tom podhvatu poduprn, te mu se što prije dopisnicom jave oni, koji žele knjigu kupiti. 

Obseg knjige bit će 25-27 araka, a ciena joj oko 2 Ior. 

Kretanje priliepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem prosinca 

1897. Diphtheritis preostalo 2, prirasla 9, ozdravilo 8, umrlo 2, preostaje l. Vari 

o l a preostalo O, pri raslo O, ozdravilo O, umrlo O, preostaje O. S e ar l a t i n a preostalo 3, 

priraslo l, ozdravilo 2, umrlo 1, preostaje l. Morbili preostalo 4, priraslo 10, ozdravilo 

10, umrlo 1, preostaje 3. Ty p h n s a b d o m i n a li s preostalo 7, pri raslo 9, ozdravilo 5, 

umrlo 3, preostaje 8. D yen t eri a preostalo O, p1iraslo O, ozdravilo O, umrlo O, preostaje O. 

Sepsis puerperalis preostalo 2, priraslo O, ozdravilo 2, umrlo O, preostaje O. Tussis 

e o n v u l s i v a preostalo 2, pri raslo O, ozdravi lo O, umrlo O, preostaje 2. 

Ć ovj ek mumija. U medicinskom svietu pobudjje sada veliku senzaciju t. zv. 

čovjek mumija ili čovjek-kostur (homme momie, homme squelette). Zove se . Castagna, 

rodjen je 1869. u Macanu kod Lyona, a potiče iz normalne obitelji. Mišice, a osobito one 

okrajnina, su tako slabo razvite, da se može reći, da čovjek sastoji od kosti i kože. Težak 

je 24 kgr., a visok 145 cm., što odgovara visini 12 godiŠujega razvitoga dječaka, ·dočim 

ovaj teži 36 kgr. Mjere glave i obseg prsiju (64·3-66·7 cm.) odgovara razvoju 12 god. 

dj ečaka, dočim je obseg trbuha nešta veći 68 cm. (prema 62 cm.) Mošnja manjka, penis 

je velik kano članak prsta, te pokazuje hypospadiju. Prsnih bradavica ne ima. Gršćana 

jabučica je slabo razvita, glas dječinski i nešta kreštav, govor brz. Objam vrata 25·5 cm. 

Na unutarnjih organih ništa abnormalna, bilo jako slabo (82), tj . topi. 36·8°. Uške atrophične, 

nepomične bez resica, sluh znatno oslabljen. Oči bulje iz očnica. Kosa na glavi


Prilog k br. J. ,.I..iečničkoga Viestnika" 1898. 

normalna, brade i brkova, te vlasi po tielu ne ima. Usta malena na pol otvorena, 3 gornja 

sjekutića strše napried. Zubi su normalno razviti, gornja čeljust imade 14 zubi, pozni zubi 

manjkaju ; dol jna čeljust imade ] 6 zubi. Okrajnioe pokazuju sliedeći nalaz : mišice pružalice 

su jače razvite od stezalica, zato se ne mogu okrajnine sasvim pružiti, objam desnoga 

gnjata je 2;·7, a lievoga 26 5 cm. ; desnoga nadlakta 13·3 cm., a lievoga 12·1 cm. ; desnoga 

podgoljena (lista ne ima) 14·5 cm., a lievoga 14·8 cm. Duljina noge 16·5 cm. Ruke i prati 

su s3svim atrophični, stegnuti ; objam oko ručnoga sgloba 10·7 cm., širina d. ruke 5·3 cm., 

dužina srednjega prsta 5·fi cm. Navodno rodio se je Castagna donošen kano abnormit.et, 

na ime s atrophičnim mišičjem, te je rastao do 12. godine, a tada stao na visini, koju je 

dostigao. S 10 mjeseci naučio je hodati, u pravo je vrieme progovorio, ali s 14 mjeseci imao 

tek 4 zuba. U 4. godini prebolio je dobrac, a u 7. kašalj hripavac. Duševno je normalan, 

te odgovara razumno na pitanja. Koracati može dobro, te dapače 4-6 km. hodati. Otac 

i mati su mu navodno veliki i j:1ki, brat jako k1jepak, a dvie sestre normalno razvite. 

Kod ovoga se abnormiteta očito radi o primarnoj izostaloj klici mišičja, te je bolest, koja 

joj je uzrokom, imala nastati u drugoj polovici dmgog embryonalnog mjeseca. Rastei:Ije·do 

12. godine i prekinuće istoga u to. doba t. j. kada počima pubertet, dokazuje, da nije bilo 

sokova, koji su potrebni za razvitak forma, te da time nanw nije namjeravala, da uzdrži 

ovu vrst. 

Natječaj . U bolnici milosrdnih sestara u Zemunu ima se popuniti izpražnjeno 

mj esto primarnoga liečnika s plaćom od godišnjih 1200 for. Molbe do 20. veljače o. g. 

nadstojničtvu samostana milosrdnih sestara u Zagrebu. 

Tvrtka H. Mattonia u Franzensbadu razposlala je k novoj godini uredničtvom 

medicinskih časopisa ukusne b lo k-koled are. Rndne vode i ostali proizvodi ove tvrd ke, 

kji se iztiču na pojedinih listovih koledara. tako su izvrstni 1 poznati, da ne trebaju ni 

podsjećanja, a kamo li preporuke. 

Mjesečna skupština 

"s bora liečnika kraljevina Hrvatske i ·s lavonije" u Zagrebu bit će 

dne 18. siečnja 1898. u 6 sati poslije podne u sveučilištu (n senatskj llv.ornni) 

s ovim dnevnim redom: 

l. Izvješće predsjednika. 

2. Demonstracija bolestnika i preparata. 

3. Dr. I. Ž i i· o v č i ć: O prilikah liečničkoga stali !la. 

4. Dr. M. Orle nj ak: Kazuistika. 

5. Eventualni predlozi članova. 

Glavna skupština 

"s b o r a l i e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e" u Zagrebu bit. će 

dne 25. siečnja 1898. u 11 sati prij e podne u sveučilištu (u senatskoj dvorani) s ovim 

dnevnim redom : 

l. Pozdrav predsjednika. 

2. Bilježnik izviestit će o radu sbora u prošloj godini. 

3. Blagajnik položit će račun o sborovoj imovini 

4. Knjižničar izviestit će o knjižnici. 

5. Izbor dvaju članova, koji će pregledati račune za buduću godinu. 

6. Izbor začastnih i dopisujućih članova. 

7. Izbor novih članova upravljajućeg odbora na godinu dana. 

8. Eventualni predlozi članova. Odbor. 

Vlastnik i izdavatelj .Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije". 

Urednik dr. M. pl. Čačković. Tisak Dioničke tiskare u :lagrebu. 

Imenik članova 

"sbora Jiečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije'' u Zagrebu 

za godinu 1898. 

(Po stanju od 31. prosinca 1897.) 

__ _ _ ... __ 

A. Začastni članovi : 

l. Dr. Albert Eduard, e. kr. dvorski savjetnik, sveučilištni profesor chirurgije, 

6lan gospodske kuće carevinskoga vieća itd. u Beču. 

:J. Dr. Erben Josip, e. kr. profesor, ravnatrlj statističkog ureda glavnoga grada 

Praga itd. u Pragu. 

:l. Dr. Gjorgjević Vladan, kr. srbski ministar predsjednik u Biogradu. 

-±. Dr. Heinz Antun, kr. sveučilištni profesor botanike itd. u Zagrebu. 

5. Dr. Jiruš vitez Bohuslav, e. kr. dvorski savjetnik i e. kr. sveučilištni profesor 

pharmakologije itd. u Pragu. 

(i. Dr. Lobmayer Antun, kr. profesor i ravnatelj 

kr. primaljskog učilišta, commandeur 

reda sv. Save, s·euč. docent, kr. zem. 7.dravstveni savjetnik, narodni 

zastupnik na hrv.-slav.-dalm. i na državnom saboru, gradski zastupnik itd. 

u Zagrebu. 

7. Dr. Rakovac Ladislav, tajuik kr. zemaljske vlade u miru u Zagrebu. 

ti. Dr. Valenta vitez Marchthwnslci Vjekoslav, e. kr. vladni savjetnik, profesor 

primaljstva u m., ravnatelj bolnice u m . itd. u Ljubljani. 

.. 

B. Dopisujući članovi : 

l. Dr. Gorjanović-Kramberger Draguin, kr. sveučilištni profesor itd. u Zagrebu. 

2. Dr. Janeček Gusta·D, kr. sveučilištni profesor chemije itd. u Zagrebu. 

H. Dr. Jovanović-Batut Mi lan, profesor hygijene i sndbene medicine u velikoj 

školi u Beogradu. 

·l. Dr. Kordnyi Fridrik, kr. svenčilištni profesor medicine, 

savjetnik, član velikaške kuće kr. ugar. sabora itd. u Budimpešti. 

kr. ministerijalni 

f:J. Dr. Muller Koloman, kr. sveučilištni profesor, ravnatelj bolnice sv. Roka itd. 

u Budimpešti. 

G. Zoričić Milovan, predstojnik kr. zemaljskoga statističkog ureda, član jugoslavenske 

akademije znanosti i umjetnosti itd. u Zagrebu. 

C. Redoviti članovi : 

l. Dr. Abjanić Ilija, obćinski liečnik, Vrbanje. 

2. Dr. Albert Roko, kr. kotarski liečnik, Stubica. 

[) . Dr. Alexander Mavro, privatni liečnik, Zagreb. 

4. Dr. Altstiidter Ziga, e. i kr. pukovnijski liečnik u pncuvi, zubar, Zagreb. 

G. Ambroz Mane, kr. kolarski liečnik u miru, obćinski liečnik, Lovinac. 

li. Dr. Amru§ Milan, narodni zastupnik na saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije 

i Dalmacije, Zagreb. 

7. Dr. Antolković pl. Kalinski Josip, privatni liečnik, Zagreb.

2 

8. Dr. Arch Franjo, kr. kotarski liečnik, Požega. 

9. Dr. Arminski Izidor, privatni liečnik, Osiek. 

10. Dr. Arneri Vlaho, obćinski liečnik, Orebić (Dalm.). 

11. Dr. Bachmann Vjekoslav, kr. kotarski liečnik, Pregrada. 

12. Dr. Bačić Nikola, kr. domobranski pukvnijski liečnik u pričuvi, obćinski 

liečnik, Sušak. 

13. Dr. Bajić pl. Ilija, privatni liečnik, Zagreb. 

14. Dr. Ba.logh Nikola, obćinski liečnik, Indija. 

15. Dr. Barac Mihovio, obćinski liečnik, Bribir. 

16. Dr. Barac pl. Repenjski Eugen, privatni liečnik, Zagreb. 

17. Dr. Barković Dragutin, primarni liečnik, Sisak. 

18. Dr. Barlović Karlo, kr. kotarski liečnik, Županje. 

19. Dr. Bartulić Josip, kr. kotarski liečnik, Gj urgjevac. 

20. Dr. Baturić Petar, pomoćni liečnik u bolnici, Šibenik (Dalm.). 

21. Dr. Bauer Lavoslav, kotarski liečnik I. razreda, Livno (Bosna). 

22. Bazijanec Antun, kr. kotarski liečnik, Perušić. 

23. Dr. Beil Gustav, kr. županijski :fizik, kr. zem. zdravstv. savjetnik, Varaždiu. 

24. Dr. Bjelić Viktor, kr. kotarski liečnik, Čazma. 

25. Dr. Bendini Josip, obćinski liečnik, Cavtat (Dalm.). 

26. Dr. Benzan Ivan, privatni liečnik, Rieka. 

27. Dr. Berić Gjuro, e. i kr. nadliečnik u miru, obćinski liečnik, Babinagredit. 

28. Dr. Biankini Antun, privatni liečnik, Starigrad (Dalm.). 

29. Dr. Bišćan Milan, kr. kotarski liečnik, vitez reda Sv. Grgura Vel., Samobor. 

30. Dr. Bitanga August, obćinski liečnik, Imotska (Dalm.). 

31. Dr. Blau Hinko, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika, Varaždin. 

32. Dr. Blaž Vladimir, privatni liečnik, Rielca. 

33. Dr. Blaže/e Jaroslav, kr. kotarski liečnik, Brod na Savi. 

34. Dr. Blum Hugo, kr. kotarski liečnik , Vinkovci. 

35. Dr. Breberin Eugen, kr. kotarski liečnik, Novska. 

36. Dr. Brink Eduard, kr. kotarski liečnik, Cirkvenica. 

37. Dr. Brlić Dobroslav, gradski fizik, Brod na Savi. 

38. Dr. Brodzky Ljudevit, kr. županijski fizik, Ogulin. 

39. Dr. Buić Juraj, privatni liečnik, Spljet (Dalm.). 

40. Dr. Bulić Dragutin, obćinski liečnik, Plaški. 

41. Dr. Catti Gjuro; primarni liečnik, Rieka. 

42. Ohiharz Franjo, kr. kotarski liečnik u m., željeznički liečnik, Ogulin. 

43. Dr. Ooltelli della Roccamare Hermann, liečnik morskoga liečilišta, Oirkvenica. 

44. Dr. Crlenjak Milan Vladimir, pomoćni liečnik u bolnici milosrd. sestara, 

Zagreb. 

45. Dr. Cserge Dragutin, rudarski liečnik, Vrdnik (kraj Hnme). 

46. Dr. q_ulek Antun,. obćinski liečnik, Vel. Grdjevac. 

47. Dr. Cačković pl. Vrhovinski Miroslav, pomoćni liečnik u bolnici milosnl. 

sestara, Zagreb. 

48. Dr. Čanić Ivan, kr. kot. liečnik, Udbina. 

49. Dr: Čulumović Pavao, kr. kotarski liečnik, dodieljen na službovanje bolnici, 

Ogulin. 

50. Dr. Derenčin Josip, kr. kotarski liečnik, Križevci. 

51. Dr. Dežman Milivoj, asistent na kr. zem. primaljskom učilištu, Zagreb. 

52. Dr. Dima Dušan, fizik trgovišta, Ruma. 

53. Divišek Ivan, e. i kr. podliečnik u m., Rajevoselo. 

54. Dokuzović Antun, e. i kr. nadranarnik u miru, gradski liečnik, Brčka (Bosna). 

[)!). Dr. Drinković Mato, obćinski liečnik, Kuna (Dalm.). 

56. Dr. Dubravčić Marko, privatni liečnik, Nerežišće na Braču (Dalm.). 

57. Dr. Durr Eugen, obćinski liečnik, Zabok. 

68. Dr. Eisenbacher Franjo, kućni liečnik kr. zem. kaznione, Lepoglava. 

59. Dr. Eisenstein Bernardo, kr. kotarski liečnik u miru, Koprivnica. 

60. Dr. Fabianić Nikola, obćinski liečnik, Voloska. 

Gl. Dr. Ferderber Milan, kr. kotarski liečnik, Kostajnica. 

62. Dr. Ferri Antun, obćinski liečnik, Ston (Dalm.). 

63. Dr. Figatner Milan, gradski kotarski liečnik, Zagreb. 

64. Dr. Fischer Bela, kr. kotarski liečnik dodieljen na službovanj e bolnici, 

Osiek. 

65. Dr. Fischer Herman, gradski fizik, Belovar. 

66. Dr. Fischer Mavro, trgovištni fizik u miru, Ruma. 

67. Dr. Fischer Rudolf, zdravstveni savjetnik kod zemaljske vlade, Sarajevo. 

G8. Dr. Fischer Simo, kupalištni liečnik, Daruvar. 

G9. Folnegović Josip, obćinski liečnik, Sunja. 

70. Dr. Fon Josip, kr. županijski liečnik, Zagreb. 

71. Dr. E'riedmann Mavro, kr. domobranski pukDvnijski liečnik, Zagreb. 

72. Dr. Friedrich Šišman, zubar, Zagreb. 

73. Dr. Fuchs Josip, pomoćni bolnički liečnik, Karlovac. 

74. Dr. Fiiredi Aleksander, liei;nik okružne blagajne za podporu bolestnika, 

Zagreb. 

75. Dr. Fiirst Hinko, gradski fizik, Sisak. 

76. Fuxa Hinko, kr. kotarski liečnik u miru, Otočac. 

77. Dr. Georgević Pera, privatni liečnik, Vinkovci. 

78. Dr. Gerasimović Dimitrije, kr. sanitetski major, Biograd. 

79. Dr. Geržetić Nikola, e. i kr. štopski liečnik, Mostar. 

80. Dr. Gjivanović Jakov, e. kr. kotarski nadliečnik, Zadar (Dahu.). 

81. Dr. Gjurić Aleksander, kr. kotarski liečnik, Stara Pazova. 

82. Dr. Gjurović Henrik, obćinski liečnik, Vrgorac (Dalm.) 

83. Dr. G luck Lavoslav, zdravstveni savjetnik, primarni liečnik bos.- herceg. 

zemaljske bolnice, Sarajevo. 

84. Dr. Gojtan Stjepan, privatni liečnik, Zagreb. 

85. Dr. Goldstein Vilim, obćinski liečnik, Krapina. 

BG. Dr. Gostiša Aurel, kr. kotarski liečnik, Pisarovina. 

:17. Dr. Gostl Bernhard, kr. kotarski liečnik, Ogulin. 

88. Dr. Gottlieb Albert, obćinski liečnik, Vukovar. 

89. Dr. Gottschallc Franjo, e. i kr. fi·egatni liečnik u miru, gradski kotarski 

liečnik, Osiek. 

90. Dr. Grčić Branislaz•, kr. kotarski liečnik dodieljen na službovanj e bolniei, 

Vinkovci. 

91. Dr. Gregorić Andrja, ravnatelj zem. boluice i primarni liel\nik u. m., Pakrac. 

!::12. Dr. Grospić Ferdo, kr. županij ski fizik, Gospić. 

3

4 

93. Grunwald Herman, kr. kotarski liečnik, Slatina. 

94. Dr. GruJić Lazar, obćinski liečnik, Dalj . 

95. Dr. Gundrum Franjo, gradski fizik, Križevci. 

96. Dr. Gutschy Antun mld., kr. kotarski liečnik, Zlatar. 

97. Dr. Gutschy Antun st., kr. kotarski liečnik, Sisak. 

98. Dr. Gutschy Franjo, pomoćni liečnik u · bolnici milosrdnih sestara, Zagn·l•. 

99. Dr. Hadviger Franjo, kr. kotarski lie(:nik, Koprivnica. 

100. Hafner Josip, gradski zubar, ZagTeb. 

101. Dr. Handler Bernhard, privatni liečuik, PančeYo. 

102. Hanžek Gjuro, obćinski načelnik, diplomiran i liernik. Sl'. Ivan abno. 

103. Harabel Dimitrija, kr. kotarski Jiečnik, ViroYitica. 

104. Dr. Harazim Ljudevit, kr. kotarski liečnik, Slunj. 

105. Dr. Havliček Josip, kr. kotarski liečnik, Zagreb. 

106. Dr. Henninger Ju liJo, obeiuski lieenik. Vrbovac. 

107. Dr. Hermann Izidor, obćinski lieenik, Lipik. 

108. Dr. Hercog Žiga, pomoćni liečnik u bolnici miiosrdue braće, 7,agreb. 

109. Dr. Hirschenstein Ilija, kr. kotarski liečnik u miru, Darurar. 

110. Dr. Hirschl Bogumir, pomoćni liečnik u bolnici mi losrdne braće, Zagrt·l•. 

lll. Dr. Ho chmayer Ubald, kr, kutarski liei:nik. Varaždinske 'l'o pliel. 

112. Hoffmann Vatroslav, kr. kotarski liečnik, Dugoselo. 

113. Dr. Hofmann Adolf, obćinski liečnik, Suhopolje. 

114. Dr. Holzer Leopold, obćinski lieč·nik. Samac. 

115. Dr. Harak Ervin, obćinski liečnik, Bos. Novi. 

116. Dr. Hovorka vitez Zderas Oska1·, emer. klinički asistent, obćinski .liei'·nik, 

Janjina (Dalm.). 

117. Dr. Huber Aleksander, e. i kr. stožerni nadliečnik, vitez reda željezne kruun 

III. razr. , glavar vojnoga zrlravstva kod e. i kr. vojnoga s bora, Budi m pe ita. 

118. Dr. Ivanuš Adolf, kr. kotarski lieiinik dodieljen na službonmje kr. zem. 

vladi, Zagreb. 

119. Dr. Ivković Gjuro, privatni lie(mik, Zagreb. 

120. Dr. Jakopović pl. Bogdan, privatni liečnik, kr. zemalj ski zdravstveni avj 

etnik, Zagreb. 

121. Dr. Joanović Mihajlo, učitelj hygijene itd. na kr. svenčilišt.n , Zagreb. 

122. Dr. Jaković Role, obćinski liečnik, 'l'ieHno (Dalm .). 

123. Dr. Josipovich pl. Ljudevit, župan t.nropoljski. virilitita na saborn lmtlj" 

vina Hrvatske, SJa,·onije i Dalmacije, za"tupnik na zajedničkom saboru, 

Kurilovec kod V. Gorice. 

124. Dr. Jovanović Petar, kr. kotarski lid;nik, Pakrac. 

125. Dr. Jumlcović Mato, obćinski l ieč.nik, 'l'qmnj (Dal nJ.). 

126. Dr. Juranović Martin, kr. kotarski lieenik, dodieljen na slnžbomnjll !)()lnici, 

Petrinja. 

127. Dr. Juranović Mato, pomoćni lieinik n bolnici milosrcl. braće , ZagrelJ. 

128. Dr. Jurjević pl. Josip, Zagreb. 

129. Dr. Krilčić Ivan, e. i kr. štopski lie! nik u e. i kr. posadnoj bolnici br. Hi. , 

Budimpešta. 

130. Dr Kallivoda pl. Falkensteinslci Stjepan, kr. kotarski Jiečn1k, Osiek. 

131. Dr. Kargotić Antun, obćinski liečuik, Vis (Balin.). 

l il2. Dr. Kasumović Mirko, obćinski liečnik u Zaprešiću, Savski Marof. 

UJ3. Dr. Katičić Vladimir, kr. kotarski liečnik, Nasice. 

lil4. Dr. Katušić Božidar, obćinski liečnik, Dol. Miholjac. 

lil5. Dr. Keck Bohuslava, bosan.-herceg. uredovna liečnica, Mostar. 

l illi. Dr. Kelcher Franjo, kr. županijski fir.ik, dodieljen na službovanje kr. zemaljskoj 

vladi, Zagreb. 

lil7. Dr. Kepes Julijo, kr. domobranski stožerni nadliečnik, vitez reda že lj. 

krune III. razr. , Zagreb. 

t:lS. Dr. Keszler Ladislav, kr. domobran. pukovnijski liečnik, Si;;;ak. 

l :m. Dr. Kindl Josip, kr. kotarski liečnik, Irig. 

140. Dr. Kiseljak Ivan, kr. kotarski liečnik, Sušak. 

141. Dr. Klein Dragutin, obćinski liečnik, Sotin. 

142. Dr. Klemenčić Andrija, kr. kotarski liečnik, Brinj. 

14:3 . Dr. Knopp Ferdo, gradski fir. ik, Osiek. 

144. Dr. Kobler Gejza, primarni liečnik zemaljske bo.-herc. bolniee, Saraj l'ro. 

146. Dr. Kobrynski Eugen, gradski liečnik, Kostajnica. 

146. Dr. Kocz!/nslci Gjut·o, e. i kr. pukovnijski liečnik u e. i kr. po"adnoj billnici 

br. 23, Zagreb. 

147. Dr. Kohn Antun, kr. kotarski lieč.nik, Dolnji Miholjac.. 

148. Dr. Kohout Bogomil, obćinski liečnik, Klostar Ivanić. 

149. Ko llay Emanuel, kr. kot. liečnik u m., privatni liečnik, Ludbreg. 

UJO. Dr. Konrad Benko, gradski fizik u miru, obćinski liečnik, Plcternil'a. 

1fJ1. Dr. Korać Lazar, kr. kotarski liečnik, Šid. 

162. Dr. Korewa vitez de Debno LJudevit, gradski fizik, Senj. 

l 53. Dr. Kosirnik Ivan, ravnatelj i primarni liečnik bolnice milosni. sestara, 

predsjednik kr. zemaljskoga zdravstvenoga vieća, Zagreb. 

LM. Dr. Kovač Vatroslav, obćinski liečnik, Virje. 

165. Dr. Kovačević Milan, kr. kotarski liečnik, Vrbovsko. 

l fJG. KovaNk Vendelin, kr. kotarski liernik u miru, Virovitica. 

1 57. Dr. Kralj Placido, gradski fizik, Varaždin. 

l fJS. Dr. Krema Gjuro, obćinski lieenik, N uš tar. 

159. Dr. Krištof Radoslav, kr. zemaljski nadzornik veterinarstva, Za.greb. 

lGO. Dr. Krivačić Tomo, kr. ktarski liečnik, Gračac. 

Hil. Dr. Kr iž Lujo, obćinski liečnik u Otoku, Niemi , kotar Vinkovci. 

1G2. Dr. K1tČe1jak Aurel, obćinski liečnik, Krško (Kranjska). 

lG:. Dr. Kthar Aleksander, gradski kotarsk i liečnik, Zagreb. 

Hi4. Kuhar Pranja, kr. kotarski liečnik u miru, Zagreb. 

1G5. Dr. Kuhn Antun, pomoćni liečnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagwb. 

l GG. Dr. Kun Sam. A., liečnik ohužne blagj ue za podporu bolestnika, Brod na Savi. 

W7. Dr. Kunjaliić Miroslav, obćinski liečnik, Blalo (Dalm.). 

l!i8. Ku nović pl. Dragutin, umirov. kr. kotar. liečnik, obćinski liečnik, Pregrada. 

LtiD. Dr. Kurajica Blaž, pomoćni liečnik zemaljske bolnice, Šibenik (Dalm.). 

170. Dr. Labaš pl. Blažkovečlci Frwjo, kr. kotarski liečnik, Djakovo. 

171. Dr. Lalić Nikola barun, ravnatelj b.olniee i primarni liečnik, posj ednik 

zlatnoga krsta s knmom za zasluge, Sibenik. 

l 72. Dr. Laufka Vj enceslav, obćinski liečnik:, Rakovica.. 

t liJ. Dr. La.arus Filip, obćinski Hečnik, Valf_}ovo. 

5

6 

7 

17 4. Dr, Lažansky .Aleksander, -privatni liečnik, Zagreb. 

175. Dr. Lederer .Annin Lavoslav, privatni liečnik, Vinkovei. 

176. Dr. Lehner Hinko, kr. kotarski lieenik, Gospić. 

177. Dr. Levaj .Aleksander, tvom ički liečnik, Vrbanje. 

178. Dr. Linardić Dinko, e. i kr. stožerni liečnik, Banjaluka. 

J 79. Dr. Longhino .Andrija, kupalistn i liečnik, Varaždinske 'l'oplice. 

180. Dr. Loew LJudevit, umir. e. i kr. nadliečnik, privatni liei:\nik, ZagreJJ. 

181. Dr. Lu§ić-Matković Vinko, primarni liečnik ll bolnici milosrdne braee, 

Zagreb. 

182. Dr. Luxardo Emanuel, ramatelj bolnice Zadar. 

183. Dr. Magdić Ivan, kr. kotarski liečnik, Ludbreg. 

184. Dr. Maixner Ivan, aspirant ll bolnici milosrdnih sestara, Zagreb. 

185. Dr. Malvić Jakov, e. kr. kotarski liečnik, Spljet (Dalm.). 

186. Dr. Mandich Sime, e. i kr. stopski liečn ik, Krakov. 

187. Dr. Manojlović Dmitar, kr. kotarski liečnik u miru, Zagreb. 

188. Dr. Marčelić Ivan, primarni liečnik zero. bolnice u .Arbanasih, Zadar 

(Dalm.). 

189. Dr. Mm·inković Nikola, privatni liečnik, Vis (Dalm.). 

190. Dr. Marjanović Petar, obćinski liečnik, Šimanovci. 

191. Dr. Marković Josip, kr. kotarski lie0nik, Otočac. 

192. Marku§ Tomislav, kr. županij ski vettlrinar i diplomirani liečnik, . Zagrul.1. 

193. Dr. Martechini Balda, obćinski liečnik, Hvar (Dalm.): 

194. Dr. Martinis Josip, okulista, Trst (via Set. Lazaro). 

195. Mascha Ivan, kr. kotarski liečnik u miru, obćinski liečnik, Josipdol. 

196. Dr. Ma§elc vitez Bosnodolski J)ragutin, primarni liečnik bolnice mi lusrd. 

sestara, Zagreb. 

197. Dr. Matković Ivan, mld., privatni liečuik, Zagreb. 

198. Dr. Matković Ivan, st., e. i kr. stopski nadliečnik u miru, Zagreb. 

199. Dr. Maulwurf Feliks, privatni liečnik, Karlovac. 

200. Dr. Mažuranić Bogoslav, . privatni liečnik, narodni zastupnik na sal.10ru 

kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Novi (Vinodol.) 

201. Dr. Meczner .August, kr. županijski fizik u miru, Vukovar. 

202. Dr. Mezera Franjo, kr. županijski fizik, Osiek. 

203. Dr. Mihajlović Mihajlo, gradski fizik, Sr. Karlovci. 

204. Dr. Mila§inović ()jorgje, obćinski liečnik, Vinkovci. 

205. Dr. Mirković Sava, obćinski liečnik, Irig. 

206. Dr. Misetić Roko, ravnatelj bolnice i primarni liečnik, Dubrovnik. 

207. Dr. Mladinov .Antun, obćinski liečnik, Grohote (Dal m.). 

208. Dr. ]}f ladinov Josip, obćinski liečnik, Vodice (Dalm.). 

209. Dr. Mladjenović Kosta, kr. kotarski liečnik dodieljen na slubovanje bolpice, 

N. Gradiška. 

210. Mlilcovsky vitez de Lhota Miroslav, gradski kotarski liečnik, Sisak. 

211. Dr. Mocnaj .Adolfo, kr. domobranski stožerni nadliečnik, Sisak. 

212. Dr. M;o do§ pl. Stjepan, kr. kotarski liečnik, 'l'opusko. 

213. Dr. Mohar Ivan, kr. kotarski liečnik, Sv. Ivan-Zelina. 

214. Dr. Majić Milo§, gradski kotarski liečnik, Mitrovica. 

215. Dr. Mona§ević Vojin, obćinski i tvornički liečnik, Uerevie. 

16. Dr. JJ!uačanin Jovan, gradski kotarski liečnik, Osi e k. 

17. Dr. JJ!iiller .Adolf, bivši grad. fizik n Brodu nfS., zubar, Zagreb. 

:218. Dr. Muller Miroslav, kr. kotarski liečnik, Grubišnopolje: 

219. Dr. JYiuža .Alfons, kr. kotarski liečnik, V. Goriea. 

220. Dr. Namor§ Vatroslav, privatni liei:\nik, Jesenice (Kranjska). . 

221. Dr. NedJeljković Sava, gradski kotarski liečnik, Zemun. 

22. Dr. Nemičić Milan, gradski :fizik, kr. zem. zdravstveni savjetnik, Karlovac. 

223. Dr. Neumann Beno Bela, ob

8 

259. Dr. Rogina Julij, obćinski liečnik, Ivanska. 

260. Dr. Rogulić pl. Ivan, kr. županijski fizik, Vukovar. 

261. Dr. Bohaček Ivan, ravnatelj kr. zemaljskoga zavoda za umobolne u miru, 

privatni liečnik, Kremsir (Moravska) 

262. Dr. Roman Adolf, obćinski liečnik, Jasenovac. 

26o. Dr. Rosenzweig Josip, kr. kotarski lieenik, Vukovar. 

264. Dr. Roth Herman, obćinski i tv

01 

340. Dr. Wertheimer Jaroslav, kotarski liečnik, Zenica (Bosna). 

341. Dr. Wikerhauser Teodor, primarni liečnik u bolniei milos1·d nih . sestara, 

Zagreb. 

042. Dr. Winkler Eugen, gradski kotarski liečnik, Zagreb. 

343. Dr. Wolff' Martin, zubar, Zagreb. 

844. Dr. Wunderlich Koloman, kr. kotarski liečnik, Kutjevo. 

345. Dr. Zanella Vinko, profesor na e. kr. primaljskom uči lištu , 7Jadar. 

346. Dr. Zavrašćan Ljudevit, kr. kotat·ski lieenik, Daruvar. 

347. Dr. Zbierzchowsky Fmnjo, obćinski liečni k, Slatina. 

348. Dr. Zidarić Matija, kr. kotarski lie(inik, Varaždin. 

349. Dr. Ziffer Milan; privatni liečnik, Budimpešta (Jozsefter 5, ljeti Uleichenberg). 

350. Dr . .Žirovčić Ivan, ravnatelj kr. zemaljskoga zavoda za umobolne u miru, 

kr. zemaljski zd,ravstveni savjetnik, Zagreb. 

351. Dr. Zlata1·ović pl. Aurel, primarni liernik u zemaljskom zavodu 7.a umobolne, 

Pergine ('l'irol). 

352. Zrelec Petar, umirovljeni kotarski lie0nik, obćinski liečnik, Gjurgjera

Liega sadraj!l< ona.j, koji želinio ; sadržaj proximalnoga crieva kao i želudca 

mm;a odticati u· distalno crievo - teoretski. U našem ·slučaj u je ipak bilo prva 

tri dan!l< tragova regurgitaciji, spomenuto pljuckanje žuči. U novije doba priključila 

se starim metodam i ona s Mtphyevim pucetom. Ima ih, koji ju vrlo 

hvale, a drugi kao Hah11 joj se protive s i·azloga, što puce često ostaje za 

nviek u želudcu, . i što nema . sjegurnosti proti eventualnosti; da ođ.e u proximalno 

Cl·ievo, namjesto dit podje običnim i . željenim putem kroz di stalno crievo. 

Zaključna rieč u pit!l


Br. 2. Liečnički Vie'stnik 1898. 37 

Chirnržka kaznistika. 

Priobćuje dr. T. Wlkerhauser, primarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.* 

1. Myoma utet·i. Exstirpatio uteri totalis ab1lominalis po nač·inu !Joyenovom. 

R. e., 38 godina stara, udova, služavka, tuži se na boli ll malom trbuhu i križih, koje 

traju već preko godinu dana. Voda joj se kadkada posve zatvara ; za vri eme periode, koja 

po 8 dana traje, i koja je s 15 godina nastupila, imade jake grčeve, te gubi dosta krvi. 

Rodila je dva puta normalno, zadnje diete prije osam godina. Prije mjesec dana imala 

je groznicu i obstipaciju kroz nekoliko dana. 

Žena srednjega stasa i kostura, dosta anaemična. Prsni organi prividno uredni. 

Mokraća normalna. - Kod pipanja trbuha nalazi se na desno kraj symphyze valjkasti, nejasni 

tumor u veličini jajeta, bolan, slabo gibiv, tvrd. Per vaginam : portio malena, tvrda, 

prednji laquear nešto sužen, stražnji posve izbočen od tumora, koji izpunjuje cieli Douglas. 

Tumor veći je od šake, slabo gibiv, tvrd, elastičan, u uzkom savezu s manjim na desno 

ležećim valjkastim tumorom, koji, čini se, da je uterus ; adnexa se ne mogu naći. 

Diagnoza : myomn Atražnje strane uterusn ili intraligamentarni drugi koji benigni 

tumor. Pogledom na potežkoće, koje taj tumor pravi, i pogledom na mj esto, gdje se nalazi, 

odlučeno je exstirpirati ga, i to abdominalno, jer je slabo gibiv i eventualno intraligamentarno 

razvit. 

9./10. laparotomija u narkozi chloroformom, zdjelicom u vis. Tumor je myom 

maternice, koji se nalazi na desno i straga, ne da se izvući iz maloga zdjelišta, s toga 

se najprije počme sa podvezivanjem ligam. Iata medialno od ovarija (pogledom na clobn 

bolestnice), a tada se uterus laglje može pridignuti, peritoneum se sprieda i od straga odprepnrira 

u slici polukružnih kusova, vagina se sa stražnje strane otvori, portio prime 

s oštrimi kliešti, te se vagina naokolo od portio vaginalis škarami odreže. Uterine se podvežu, 

a zatim se najprije vagina posve sašije i preko svega (ligamenta lata i vagina) peritoneum, 

tako, da kroz malo zdjelište teče neprekidna vrsta peritoneja, povrh parametrija, 

a na obih vanjskih uglovih sjede ostavljena ovarija. Šav trbuha na slojeve. 

Tečaj uredan. Zdrava odp. 14./12. . • 

'l'ipičan način M a tn z e r o v e modifikacije D o y e n o v e 

metode jest, da 

se na,jprije stražnji laquear otvori, portio povuče natrag, tada se l1gamenta Iata, 

stisnuta od ruke asistenta škarami naglo prorežu, 

i napokon mj ehur o



3. Myxode1·moidum ovarii utriusque. Ova1·iotomia bilateralis. 

K. I., supruga činovnika, 47 god. stara, tuži se, da od više godina opaža oteklinu 

u trbuhu, a od jedne godine joj trbuh jače raste i napet je. Od 14. godine menstruira, u 

20. god. se je udala. Rodila nije, vriemt• je bilo uviek obilno i redovito, samo u zadnjih 

mjesecih neredovito. Inače je bila uviek zdrava. 

Trbuh je povećan, osobito desna polovica. Tumor, koji se u trbuhi.t pipa, gladak je, 

velik kao 2 čovječje glave, slabo gibiv, od jetara je ograničen; te siže preko pupka i tt 

slabine do skrlljnje točke. Tumor nejasno fiuctuira. N a lievoj strani nalazi se manji, slabo 

gibivi tumor, velik kano šaka, dugoljast. Uterus se per vaginam jedva s dva prsta dohvaća, 

portio je malena i tvrda, fundus se ne da pipati. Diagnoza : kystoma ovarii . dextri, s li eva 

isto takav tumor ili velikomu tumoru prisjeli 'manji (Tochtercyste). 

29./12. laparotomija u chloroformnarkozi zdjelicom u vis. 

Pošto je trbuh otvoren vidi se veliki tumor. Ponajprije se učini pokusna punkcija, 

kpjom se dobije svjetložuta tekućina, a zatim se ubode troicart. S početka izticala je· samo 

či11ta tekućina, kasnije sve veće gromade cbolestearina, koje su svaki čas zabrtvile troicart. 

Medjutim je cysta na jednom mjestu pukla i nešto se tekućine u trbuh izlilo. Zarez morao 

se produljuti do scrobicula cordis. Cysta se ne dade d:ći, te se opazi, da je tomu uzrok, 

što je skroz intraligamentarno razvita. Radi toga morala se je cysta iz ligamenta enucleirati, 

što je dosta težko bilo, jer je išlo od nj e više produljaka u dubljinu. Kod toga je na nekoliko 

mjesta izišlo ne§to sadržaja. Napokon je izvadjena cysta, a jednako i ona na lievoj 

strani, koja je bila takodjer intraligamentarno razvita. U šupljine umetne se Mikuliczev 

tampon. 

Toplina i stanje bolestnice ostalo je dobro, a sutra je tri tjedna, odkad je operacija 

izvedena, pak se nadam, da je dobro prošla.* . 

. To je . bio myxodermoid obiju ovarija, koji se je int.raligamentarno razvio, i za to 

sam držao, da je vriedno da ga ovdje pokažem (demonstrira preparat . 

.Riedkost je, da dermoid postane tako velik. U njem imade raznih histoložkih forma. 

Tekućine bilo je u svemu 4 litre. 

4. JJ!Iyxodennoidum ovari·i utr·ittsque. Ovm·iotomiu bilatemlis. 

Nekoliko dana kašnje imali smo sličan slučaj. 

F. W., 48 god. stara, supruga agenta. Od zadnjega proljeća neš ju smeta i. boli u 

trbuhu, ćuti u njem tvrdu oteklinu. Stolica neuredna, vrieme bilo iiViek uredno, samo ne 

zadnja 3 mjeseca. Prva menstruacija u 17. godini, rodila je dva put, drugo diete prije 10 

godina izvadJeno forcepsom. Inače je bila uviek zdrava. Per vaginam pipa se uterus retrofle.ctirim 

nešto povećan ; pred njim tumor velik kao 2 šake, čvorast, siabo gibiv (samo 

;'.:ijedno s uterom). u nj em se pipaju tvrdje i meklje partije, a nekoje pokazuju nešto 

fiuctuacije. Naša diagnoza bila je : dermoid adnexa, radi položaja · tumora tik pred uterom 

{Klisterov symptom) i što je u tumorn bilo mekšib i tvrdjih partija. 

. l3./I: 1898. laparotomija u chloroformnarkozi, zdjelicom u vis. Tumor se je dao 

težko izvaditi, jer je bio zagvoždjen medju uterom i stienkami trbuha jakimi adhezijami. 

Nu imao je petlju, te je napokon ova podvezana i tumor odrezan. 

Za tim su se potražlla adnexa na desnoj strani, te našlo, da je ovarij veiik kano 

orah ; i taj se tumor pod veže i odreže i u njem nad je kaŠasti sadrŽaj kao u dermoida. 

Retroflectirani uterus nismo hysteropexirali, jer je već žena 48 god. stara i sada na obj e 

strane cB.strirana, dakle nije bojazni, da će imati kakvih neprilika, Tečaj poslije operacije 

bio je povoljan; nekoliko put je bolestnica bljuvala, nu sada je već sve u redu. 

O ovih se je dermoidih u zadnje Vl·ieme mnogo pisalo. B o ur s i e r i 

M o n o d u Moskvi na kongresu opisal i sn dva slučaja, te pokazali, da jedan 

dio cyste iinade cilindri(\ki epithel, a drugi, koji s prvim ne komunicira, piočasti, 

naslagani epithel i atheromatoznn sadržinu. 

J am a g i v a iz Tokija publieirao je dva s1uča;j a derinoida ovarija H 

earcinomatoznom 

degeneracijom i metastazarni. 

* Zdr. odp. 1.;2. (Op. kod korekture.) 

Na:iveJa radnja o svih clermoidih je od P f annenst i e l a iz BresJave 

(Deutsche G•Jsellsehaft fiir GynkoJogie, Leipzig 18H7 .). On dolazi do sliedeJeg 

zaklj ne') ka : )vaJ, i je dennoi


iz daleka pokaže, nije u označivanju pojedinih vrsti previše točan i dosljedan, pa 

često raznim imenom krsti istu vrst., ili istin1 imenom označi dvie sasvim različite 

vrsti. Nu vrst vipera ammodytes, koja se odlikuje očevidno dvimi hohoriči 

(t. j. nanosi epiderma), sviet dobro pozna i priča, da od ujeda crnokrug·a 

"nema lieka". Vrst pelias berus označuje isti narod imenom crnopečica ili 

pepeljuha. Ujed ovih dviju vrsti zmija može dakako prouzročiti sasvim važne, 

kadgod i fulminantne symptome i poznata su mi tri sluča:ja, gdje su ujedeue 

osobe isti dan umrle. Premda sliedecii slučaj nije lethalno svršio i premda mi 

nije pošlo za rukom pravu vrst dotične zmije pronacii, ipak pruža on teča:jem 

bolesti dosta poučljivih momenata. Ako je i sasvim vjerojatno, da je u rečenom 

slučaju bila - po dakako netočnom opisu žene i njezinoga sina - zmija otrovna, 

t. j. ili vipera ili pelias, ipak mimogredno ciu spomenuti, da se je u novije 

doba doznalo i slučajeva, u kojih je uslied ujeda zmija, obće poznatih kao 

neotrovnih, došlo do težkih posljedica. 

Dne 19. kolovoza pr. g. bio sam zvan u jedno udaljeno selo k nekoj ženi, o kojoj 

mi je bilo javljeno, da ju je sinoć u 8 sati na večer ujela zmija, te da se požurim, jer 

da će ista do malo dušu pustiti. 

Kad sam k njoj došao, našao sam ju bliedu, oznojenu, gdje se sva trese i tiho, ali 

neprestano kuka od boli na ruci. Žena M. K. iz ž. bila je 6() god. stara, osim neznatne 

atheromatoze žila inače sasvim zdrava, bilo 5, disanje 24, temp. 37·6, zjenice srednje širine. 

Sviest joj doduše nije bila smetena, ali ipak nije htjela nikako govoriti, nego vasda 

tužno gledala na zamotanu ruku ili preda se. Ruka sama bila je svakojakimi krpami zamotana 

; rana na kažiprstu lieve ruke sasvim pokrivena lišćem od kostriča (Lonchus 

oleraceus). Kažiprst sam bio je skoro do preko polovice svojeg normalnog obsega natečen 

i oedematozan, na isti način i ruka sve do ramena. Rana se sama nalazila na volarnoj 

strani trećega članka kažiprsta, i bila je sasvim mala, manja nego glavica od iglice, a 

njezina okolica tamno-modro bojadisana. Najmanji doticaj rane prouzročio strašnu bol i 

viku žene. · 

Od sina te žene doznao sam, da je ona sinoć bila pošla u vrt blizu kuće, da ubere 

smokava za večeru ; u isti čas, kad je podigla ruku na granu, oćutila je naglu bol u 

kažiprstu lieve ruke i zajedno opazila .crnu, crnu zmiju, šarenu kao gall, s crnimi pečati'', 

kako je od grane stabla skočila na zemlju i izčezla u kamenitoj medji. Ženi se 

odmah "zamantalo pred očima" i što od boli, što od straha bila bi pala, da ju sin nije 

primio u naručje. Nakon malo časa joj odmah prst počeo natjecati i jako ju boliti. Iza 

uj eda iza§lo je iz rane malo krvi, koju je žena izsisala i izpljuvala; sin ju pak s jednim 

drugim čovjekom doveo domu - jer ne valja, govori narod, ujedenoga čovjeka (neka je 

sasvim slab) domu nositi, pošto bi umro, - doma joj povezali prst konopčićem, ali videći, 

da prst i ruka sve to jače otiče, povezali su popustivši prl'lt, pa ruku, pa lakat, kasnije 

i rame. Ujedno s otokom napredovala je bol, i njezinom irradiacijom stigla je 

iza ponoći dapače i lievu stranu grudi. Radi ove velike boli cielu noć "nije mogla 

zaspati". 

Pošto bi njoj često došla muka i "mantrancija", dali su joj kadgod rakije za napiti 

se. Osim toga stavljali su svakojake trave na ranu, ponnjviše pak soka od kostriča,* kojega 

bi na kamenu stukli. 

Moja therapija bila je sliedeća : injiciravši l gram 5% rnztopine cocaina, učinio sam 

jedan skoro l cm. dugi rez u pravcu osi kažiprsta i stavio prst za 10 minuta u 5o;., raz- 

* O kostriču narod govori, da se mačka ili glavor (pseudopus apua), koji .kolje 

zmij,e" provalja na njemu, ako ga u borbi sa zmijami koja od onih ujede. Vidi moje 

"Schlangenglauben. Beitrage zur Volkskunde Dalmatiens" u Zeitschr. f. ost. Volkskunde 

III., 2, 57, kao i razpravu Drag. Hirca "Što priča naš narod o nekim životinjama" u l. 

svezku Zbornika za nar. život i običaje južnih Slavena. 

Br. 2. Liečnički Viestnik 1898.· 41 

topinu lysola. Očistivši pak od različitih trava sasvim gnjusni prst, posuo sam ranu debelim 

slojem airola, te povezao sain prst sve do ručnog pregiba antiseptičkim omotom. 

Nu žena i njezina porodica nikako nije htjela dopustiti, da "spasonosni" kostrič 

bacim, i barem na nepovezan i dio ruke ne stavim ; svaki homo practicus zna, kako se u 

sličnih slučaj evih valja ponašati. Sapienti sat. Dapače pohvalio sam ukućane, što nisu 

nemoćnicu "doma nosili", i što su njoj odmah dali piti rakije ; narerlio sam im, da joj po 

tri dana i noći ne daj u ni malo zaspati i neka što više pij e rakije. Na potvrdu osbiljnosti 

ovih excitancija zapitao sam pol litre rakije od čistoga vina, i preporučio ženi, da do ponoći 

svu pomalo popije. 

Radi udaljenosti sela imao sam stoprv iza 14 dana priliku istu ženu viditi i pregledati. 

Antiseptički omot bio je dignut, na mjesto njega spazio sam na rani - list od 

kostriča. Zdravstveno stanje bilo je relativno dobro, s ramena, ruke i prsta prošao je otok, 

samo treći članak prsta ju još vasda bolio. Doznao sam, da tri dana i noći nije zaspala i 

da je pet litara rakije u ovom vremenu po pila ; kad bi došao na nj u san ili muka, odmah 

bi je ukućani, koji su se na straži mienjali, činili po sobi šetati po mojoj naredbi. Nu, na 

mj estu rane opazio sam kao grah veliki, crni, sasvim anaesthetički predmet ; okolo njega 

vidilo se je malo gnoja. 

Naredio sam pranje prsta u 3''/0 raztopini lysola i omot s airolovim gazeom. 

Nakon malo vremena prilikom drugoga pregledanja žene mogao sam izvaditi komad 

mumificiranoga konca od M. fiexor digitorum profundus. 

Epikrizi ovoga slučaja cienim, da nije treba 11mogo nadometnnti. Stalno je, 

da parcialnu nekrozu , prouzroeenu ujedom zrnije, treba smatrati dužno kao po 

Jjedicn otrova dotične zmije (premda ue mogu vrst zmije potanko označiti) : 

takodj er je stalno, da u gnoju, koj i se pokazao oko nekroziranoga ernoga komada 

ile, valja tražiti posljediee demarkativne npale. Poznati sn od davna učinei 

drugih otrova, koj i pokrenjujn slične nekroze physiologičuoga tkani va, pa nij e 

ni čudno, da može i zmijin otrov takovih posljedica imati. 

XI. kongres francezkih chirurga u Parisu od 18. do 23. listopada 

1897. 

Sjednica od 18. liRtopada 1897. 

Berger (Paris) operirao je u prošloj veljači jednoj 26 godina staroj ženi mnjavi 

tumor na lievoj strani vrata, koji se sprieda protezao od doljne čeljusti do ključice i malo 

preko gornjega diela prsne kosti, a straga prama zatiljku, gdje se gubio pod mišicami. 

Tumor pritiskao je grkljan na protivnu stranu, i bijaše dosta gibiv i pun ranica, koje su 

kadkada znatno krvarile. Rasao je šest mj eseci, a B. ga je držao za epitheliom. Odstrani v ši 

ga, konstatovao je, da je sasvim srastao s v. jugularis interna, koju je resecirao. Bolestoica 

je ozdravila. Beza non je sitnozorom našao, da taj tumor sastoji od malih mj ehurčića, 

stojećih u medjusobnom savezu i pokazujući strukturu žliezde štitulje, pa je stavio diagnozu 

epithelioma thy1·eoideae, koji je svoj začetak uzeo izvan štitulje, sjegurrio od ostataka 

epithelija parathyroideae, koji su se nalazili u dubljini vrata. 

Poncet i Dor (Lyon) govore o bot'yomycoz,i kod i:ov,ielca. Često su opažali upalno 

ili bolje rekući neoplastičko razboljevanje na prstih ruke (2 puta), na palcu {l put) i ua 

ramenu (l put), slično gnojećim se gljivicam, u veličini graška do oraha, koje je izgledalo 

kao pupoljci, izprepleteni velikim brojem krvnih žilica, a s podlogom bijahu u savezu 

kratkom petljom. Sitnozorom se dokazalo, da upaljena tkanina ue sjeća na nikakvu neoplastičku 

afekciju, kao što n. pr. na epithelioma, sarcoma i t. d. Bakterioložkim iztraživanjem 

se konstatovali mikroorganizmi, koji su inokulirani jednomu magarcu, dali istu 

sliku bolesti. Prema tomu su zaključili, da je to botryomycoza, bolest, koja se najviše 

kod konja opaža. Način zaraze samo su jednom saznali, te se je bolest razvila mj esec

42 Liečnički Viestnik 1898. Br. - 

Br. 2. Liečnićki Viestnik 1898. 43 

dana poslije uboda. S aetioložkoga gledišta ue mogoše nikakvu indikaciju precizirati. Ti"i 

bolestuika bijahu seljaci, četvrti redarstvenik, dvojica 18-20, a jedan 32 godine star. dočim 

je četvrti - jedna žensk:L 55 godina stara bila. Afekcija je svakako blage nara1·i. Lieči se 

ablacijom ; preporuča se i joelov kalij interno, ali bez osobita uspjeha. 

Heidenreich (:-iancy) govori o -iztm.i:iv(tnju pe1·iuter-inih 4e kcijtt lcmz mokntćni 

mjehw·. Kod 39-godišnje žene konstatovao je perinteriu lnu upalu, koja je uzdigla prednji 

dio vagi ne; osj ećala se dosta tvrda i protezala se po prilici do 5 cm. nad sympbyzom. 

.Mokraća gnojna. Pošto mn nikako nije pošlo za rukom od kriti mj esto gnojenja, razširio je 

u narkozi Hegarovimi bougiji urethru, pa je prstom iztražiYao i u gornjem dielu mokraćnoga 

mjehura našao otvor, u koji je lako turio vrh prsta, a kada je prst izvadio, izciedilo 

se dosta gnoja kroz urethru. To bijaše dakle absces pred maternicvm, kuji se 

otvorio u mj ehur. Poslije toga je uveo kažiprst lieve ruke u absces, i kroz vagiou prorezao 

nj egovo izbočenje. Bolestnica se brzo izliečila, a zlih posljedica nije ostalo. 

Dubourg (Bordeaux) _govoreći o ga.stroenle1·ostomji kod stenozu pylora, veli da je 

8 operacija izveo radi raka na pyloru, od kojih su umrla dva bohstnika, operirana. već u 

zadnjj periodi cachexije. Istu operaciju izveo je dva put kod jednostavne stenoze pylora 

i u tom slučaju drži operacij u kao veoma koristuu. Vrieme, kada je najbolje operirati, 

valj u točno označiti. Kod mzširenoga želudca, kada je dilatacija trajna, kojoj se pridružuju 

težke neprilike u probavi hrane, kao što boli, blj uvanje hrane ili ŽLll:i itd. valja si pomišljati, 

da pylorus dobro ne funkcionira i da se nešta stvara u njegovoj okolici. Tada 

valja intervenirati. Ako pak bolestnik veoma mravi, ako naginje sou i ako je bilo slabo, 

onda ne treba više dvojiti . da je intenencija obit:uo bezkoristna. D. radi obično prednju 

gastroenterostomiju, te upotrebljuje ciev od gumme, da olakša anastomozu. 

Sjt1lni1·a od l \J. J i;;topada 1\17. 

A. Demons (Bordeaux) predaje o kontuz·iji audomerHt, kod kojll se može dogoditi 

troje: l. da je samo vanjština (pokriv) abdomena povriedjena ; 2. da je vanjština i jedan 

ili više organa u utrobi ozliedjeno, i 3. da su neki organi u utrobi povriedjeni, dočim je 

vanjština (pokriv) abdomena intaktna. 

Kod kontuzije abdomena imade se najprije odgovoriti na pitanje : j e l i j e i l i n i j e 

koji organ u utrobi povriedjen 

Često se po izviešću bolestnika rno7.e naći, da je ozljeda ili lahka, ili opasnij:t, ili 

pak veoma osbiljna. Govornik je liećio čo vjt"lm, koj em u su, kada je pred sobom tumo 

mala kolica, jedna električna tramwayska kola ista prevrn ula. Sam pako p:to je pot! koh 

Douieli ga u bolnicu s kontuzijom abdomena, p:t ni on, !t ni drugi ue mogoše reći, šta je 

počiuilo kontuziju, da li tramway ili kolica, da li pločnik ceste ili rub trottoira. e h a· 

v an n 11 z i mao je bolestnika, koji je u bol nicu govornika prim\jen, te kod kojega e pokazali 

Aymptomi incarcerirane hernije. Izveli su colotomiju. Bnlestnik je umro. Razudbom 

se konstatiralo, da je crievo daleko od hernije bilo razderano. Konsek utivna upala potrbušnice 

zahvatila je i kesu hernije, te se pravom pomišljalo, ela se tuj ratli o incarceraciji . 

Poslije smrti se saznalo, da je taj čovjek prije tri dana pao sa stuba. 

I u jednostavnijih slučajevih može biti dvoj be. Ako u. pr. kojega vojnika udari 

konj u slabinu, može li se znati, kakvu je silu imao udarac I oblik ozlieclj uj ućeg orudjn, 

ma da se ono pričinja sasvim jednostavno, ima u istinu veliku važnost. Nekoje uzke 

stmri, kao što tauko željezo, o koje se vjeaju zastori ; uzka strana daske, krajište maloga 

kamena, djeluju mnogo lakše na dublje ležeće unutarnje organe, nego deblje, 

šire stvari. 

S dmge opet strane rezistencija abdomena nij e kod svih jednaka, ona je raznolika 

obzirom na dobu, na debljinu (panniculus adi pos us) i t. d. ; ona je ovisna od mjesta udara, 

elasticiteta i kontrakcij e mišica. Mjesto zaslona ovisi od samog abdomena, a osobito od 

organa za istim, koji je dakako mnogo jači, ako je podloga gusta, čvrsta i jaka, osobito 

ako je zaštićena kralježnicom, doljnimi dielovi zdjelice i L d. Takvi se dielovi osobito 

pokazuju rezistentuimi proti tvrdim objektom, kao n. pr. zemlji, zidu, drvetn i t. d. 

Direkcija traumat.ičuoga dj elovanja. igra važnu ulogu. Ako je akcija vodoravna prama 

dubljini utrobe, posljedice su teže ; paralelna se može dot.aći utrobe, a kod kose su posljedice 

ovisne o kutu, pod kojim djeloYanje nastaje. 

U obzir se ima uzeti lomivost ili čvrstoća organa, koja je dakako ko1l raznih organa 

raznolika ; ali je i kod pojedinih raznovrstna na temelju anatomskih, phy::ioložkih i 

patholo _ 

žkih obstojnosti, u kojih se pojedini organ nalazi. Šupalj organ n. pr., ako je čiin 

raz_šireii1 svakako je opasniji, nego prazan, jer bez dvojbe ima vEić u površinu ; do njega se 

lakše doći može i manje je gibljiv; stiei:ie su mu tanje, pa zato se lakše dade razderati 

(želudac, crievo, žučni i mokraćni mjehur, maternica\ 

U svakom slučaju kontuzije abd6meua je najglav-nije saznati uzroke. 

Što se symptom a tiče, to se klinička slika pokazuje neposrednimi znakovi, koj i 

su raznoliki . . Riedko kada manjkaju boli, ali sn jake ili slabe, površne ili se osjećaju u 

dubljini, neprestane ili s.amo kod gibanja, pritiska itd. osjetljive. Uzprkos toj raznolikosti 

može Re opredieliti toču ih _znakova : tako bol u dubljini, koja se osjeća na jednom mjestu 

i koja se uslied dihanja povećaje, pokazAti će nam, da je vjerojatno koj i organ poniedjen, 

a ne stiene slabine. Boli naprotiv su mnogo jače, više razprostmnjene kod kontuzije stienka 

abdomena. Ecchymoze i površna oteklina nemaju nikakve vriednosti glede opredieljenja 

stanja pod njimi ležećih organa. Jedno- ili dvokratno bljuvanje hrane, lahko napuhavanje 

želudca, ne pokazuje nam ništa , osobita, dočim nam znatno napuhavanje daje podlogu pommjati, 

da je osim stiena slabine još što drugo ozliedjeno. 

Okorjelost abdomena, kada se mišičje ne podaje lahko pritisku prsti, je često važan 

znak, da su crieva ozliedjena; uz taj symptom se osobito može zaključivati na rupturu 

šupljih orgaqa. Mnogo puta su symptomi nejasni, ali u gdjekojem slučaju veoma izraženi, 

osobito kod shocka, i oni su onda dostatni, da dokažu penetraciju traumatičnog& djelovanja 

u utlinu. 

Iz navedenoga sliedi, da je odgovor na prvo -pitanje kadkaua veoma lahak i da se 

u najvi§e slučajeva može }očna diagnoza staviti. 

Sada nastaje pitanje : Koji organ je ozliedjen 

Za ž e l u d a e se može reći, da uslied jakoga udarca nastaju velike boli, u gdjekom 

slučaju jače ili slabije bljuvanje krvi ili ino bljuvanje. . 

Kod ozljeda . er i e v }l se O!\jećaju raznolike boli u dubljini, kadkada hyperaestbezija, 

riedko haematemesis ili krvava stolica, osjetljiv želudac, tvrd ili kndkada lahko napuhnjeo 

i gibiv,. često predhepatičan šum, prouzročen plinovi, koji izlaze iz crieva, pa se sakupe 

pred jetri. 

, Na ozljedu jetara se može pomišljati, ako se uslied žestokog udarca ua bazu 

thoraxa, u desni hypochondrium ili eviga!ltrički kraj , na jednom ili više mjesta bliže ili 

dalj e od kralježnice _ osjećaju znatne boli u okolini jetara, koje se kadkada šire prama 

denoj lopatici ili želudcu ; uz to često puta unutarnji krvotok, a u ntjviše slučajeva shock. 

Ako su s l e z e n a ozliedjena jakim udarcem u lievi hypochondrium ili bazu thoraxa, 

osjećati će se znatne boli i znakovi unutarnjega krvarenjQ., koje kod perkusije često podaje 

mukli zvuk, te pritiskuje ošit na gore i prouzročuje dyspnoeu. 

Kod kontuzije b u br e g a, koje mogu biti prouzročene udarci na lumbarn\.1 okolicu, 

jesu boli razne : jače, slabije, lokalne ili se pak šire uzduž uretera ili prama bedru ; skoro 

u svakom slučaju mokrenje krvi, kadkada oliguria, pače i anuria. Često se može konstatovati 

manje ili više razširena oteklina (haematonephrosis). 

Znakovj kontuzije mokraćnoga mjehura jesu : retentio urinae, tenesmus ; krvna 

mokraća izciedjena cathetrom, jače ili slabije boli in situ ; otečenost u hypogastriju, koja 

može simulirati mjehur i koja može biti pred ojim simetrično ili ne._ 

Iz toga kratkoga nabrajanja se vidi, da je tačna upoznaja ozljede osnovana na velikom 

broju raznih znakova, koji su kadkada dosta, kadkada opet manje jasni, a ovise o 

raznih obstojnostih glede njihova broja, jasuosti i vriednosti. 

. D i ag n o za je ne samo moguća, nego pače i veoma laka u najvećem bl'Oju slučajeva 

odmah poslije ozljede. Znatne rupture jetara, bubrega, pače i slezena, počinjene prevozom 

koli, mogu se lako naći. Razkinuće mjehura kod pijanaca ili borioca, maternice nosećih, 

ovarijalnih cysta ne će chirurga dovesti u dvonmje. 

Ali valja i priznati, da ima i dosta nejasnih slučajeva, gdje se liečoik ne može

44 Liečnički - Viestnik 1898. Br. 2. 

proiznieti. To su u prvom redu oni,· u kojih kakov drugi trauma;· a· -kad kada i više njih 

na jednoć, ali u isto vrieme s kontuzijom abdomena dj eluje; koji onda odvraćaju pozornost, 

tako da liečnik na ove misli (fractura kosti lubanje, kralježnice, ruke, noge i t. d.). Ima 

osim toga slučajeva,. gdje isti udarac, isti pad po vri edi jedan ili više .organa utrobe, kosti 

ili druge bližnje organe. 

Treće je pitanje : Kakva je ozljeda povriedjenog or·gana Pred oČima se 

mora imati ne samo mjesto ozljede, nego. takodjer narav iste i njezin objam, prema čemu 

se osniva prognoza i liečenje. 

Kod čvrstil;l organa se ne može. lako pogriešiti, tako n: pr. ima razlika medju pukotinom 

i sdrobljenjem bubrega ; -ali kod šupljih organa (eri eva, želudca i t. d.) je često 

upravo ne moguće odmah pozitivno reći, da li je kontnzija ili mala perforacijn. 

Ako je više organa ozliedjeno, to treba prosudjivati najprije svaki symptom svakog 

pojedinog ozliedjenog ·organa i razliku istoga od drugih. Govornik je vidio čovjeka, koji 

je zadobio prodor desnoga bubrega;. a bilo je u isto vrieme znakova prodora crieva, u 

ileo-coecalnoj partiji. Liečnik bi u neznanju učinio urez u bubrežnoj okolici, što zaita ne 

bi osobito koristilo. Zato· valja uviek pomisliti, da može na jedan mah i više organa biti 

povriedj_eno, ma bili, oni i udaljeni jedan od drugoga. 

Što se s t e p e n a o z l j e d e tiče, diPle se u više kategorija, a razdioba se može uzeti 

po lVl oty u. Ima lakih slučajeva, koji i do kraja ostaju takvi ; drugi opet u početku laki, 

postaJu poslije nekoliko sati, dana ili tjedana težki ; amo spadaju raztrgnuća, koja za čas 

obliteriraju, ali poslije nastupi krvotok, n. - pr u želudcu, i thromboza. · Ima opet lakih 

ozljeda, koje se u godnom slučaju zaraze (abces nR · peritoneju, u jetrib, na pancreasu 

i t. d.)-' Ako se n. pr. oko jednoga diela crieva stvore adhenincije, može doći i do stercoralnog 

abscesa ili do upale potrbušnice s klasičnimi priznaci. Da se ne dogode iznenadjenja, 

dobro je bi:i na oprezu i u lakih slučajevih u pogledu izjave. Ima srednjih slučajeva, 

t. j. takvih, koji, kada su se pogoršali, opet e poboljšaju, i napokon·takvih, koji su sveudilj 

težki n. pr. radi sbocka ili jakol


konjskog udarca, dakle u rzmjerju po 2 na godinu. Od tih 15 opažao je 12 od studenoga 

do veljače ; nesreća se dakle češće doga.dja, kada konji manje rade. Težak ne bijaše 

Ili jedan slučaj, nego ll srednja i 4 laka ; svi su izliečeni bez chiruržke pomoći. Srednji 

slučajevi nisu imali osobitih symptoma, a spomenuo je tri osebujnosti : l. opaža e pobrzanje 

ili umanjenje bila; kada je u početku ·brzo, a poslije se neprestano umanjuje, može 

se reći, da slučaj nije težak ; 2. ako je trauma djelovao desno ili lievo od središnje crte 

tiela, opaža se skoro uviek dilatacija pupille na odnosnoj strani, i to samo u težkih slu- . 

čajevib ; 3. ne treba zaboraviti, da hysterija može kod opredieljenja znakova symptoma 

igrati veliku ulogu. Drži, da je laparotomija i sutura crieva jedino sredstvo za dobar izlaz 

boleti. U srednjih slučajevih je 11ajbolje davati opium. Led je kontraindiciran, pošto dovadja 

sa sobom česte komplikacije. 

G u i n ar d izveo je u jednoj godini 7 laparotomija kod kontuzija abdomena, od kojih 

je 4 umrlo. 

Tachard (vojnički Jiečnik' imao je 2 slučaja uslied konjskog udarca. Pr-vi bje 

udaren u epigastričl!;i kraj, nije operiran i ozdravio nakon 3 dana ; drugi pak dobio udarac 

u desnu regio iliaca. Laparotomijom se konstatirao znatan krvotok iz poprečnoga mesocola ; 

razvila se težka peritonitida, koja je bolestnika shrvala. Autopsija je pokazala nekoliko 

povreda crieva, koje operacijom nisu pronadjene. 

D o ye n (Paris) · preporuča li;od krvotoka iz rana n. pr. jetara up.orabu pare po načinu 

Snegireva, jer ona uz haemostatičko svojstvo djeluje i antisepti"čki ; preporuča i tampouadu 

i suturu, a za drainažn cievi od stakla, providjene staklenom hugljicom za sjegurnost. 

da se ne začepi, a s protivne strane je ciev providjena jednom vrećicom od 

kaučuka, koja u sebe prima tekućinu iz ci.evi - Fevri er, Rioblanc, Tedenat priobćuju 

kazuistUm i preporučaj u laparotomiju. 

Ni m i er (vojnički liečoilr) misli, da je dobro najprije expecativno liečiti, raditi 

proti shoeku, koji se često jakim traumom pridružuje, preporučiti absolutni mir., a čim se 

pojave symptomi peritonitide ili kakve infekcije, treba poduzeti laparotoiniju. 

Sj ednica orl 20. liHtopada 1897. (prije podne). 

Tuffier (Paris) govori o liečenju tmnm·a, koji se ne 111091' ope1·irati s at1·ophim 

.iuć0111 ligatu;rom. U početku ta vrst liečenja nije pružala dobrih uspjeha, i to valjda radi 

manjkavosti aseptike. On je pokušao isti način strogom aseptikom. Valja u obzir uzeti 

dvoje: li slučajeve, kod kojih je krvno žilje u · jednoj petlji· ili pak razdieljeno na vi§e 

manjih dielova i 2) gdj e tumor ima svoj začetak u bezbroju žiUa. Uspjesi kod prve vrsti 

tumora su bolji nego kod druge. U 7 slučajeva je pod vezao carotis externu radi jezičnoga 

raka, koji se nije dao operirati; pa je opazio samo prolazno umanjenje boli i krvot{)ka. 

Drugo je kod malignih tumora maternice, gdje vascularizacija sastoji u dvih petljah maternice 

i jajita i u dvih maternice. Prije 17 mjeseci podvezao je sve 4 radi raka materni()e, 

pa se st-anje bolestnice tako p.oboljšalo, ela se pomišljalo, da je možda kriva diagnoza učinjena, 

aU sitnozorom se ustanovilo, da je bio epithelioma. Bolestnica još živi i radi. Načio 

podvezivanja J;Uože pomoći i u liečenju lokalnih zaraznih afekcija. Tako u jednom slučaju 

infekcije lievoga bubrega podvezao je krvno žilje, jer radi nastale cachexije nije mogao 

poduzeti nephrectomiju. Posljedice z11raze prestado1ie, ali bolestnik je dva mj eseca kasnije 

· 

radi zaraze drugoga bubrega umro. 

Bou!lqllet (Clermont-Ferrand) vidio je Brocu često puta i velikim uspjehom 

upotrebiti atrophirajuće ligature ko.d tumora lica. 

· 

:aartmann (l;>aris) nije uviek kod carcinoma postigao dobar uspjeh ; kod fibroma 

materi e najbolji. U ostalom nije potrebno podvezati sve 4 petljP., nego makar samo jednu, 

čim hranjenje prestaje, a tumor se umanjuje 

P.hocas (Lille) p.redaje o boḷnicah (laza1·etih) u mtu, te na temelju osobnog izkustva 

u grčko-turskom ratu nalazi potrebnim, da se francezki ratni lazareti preustroja 

prema mo.clernqj chirurgiji i da se u njih samo p.o.tr11bno. nalazi, a suvišno odstrani. Uloga 

lazaret11 u ;noderoih ratovih mora u ()bzir uzeti i težku narav ozljeda, koje se imadu l.iečiti, 

a i posljedice ozljeda, kao. laparotomiju, trep;Lnaciju itd., koje se kadkada moraju odmah 

izve!\ti. 


P i e que (Paris) je takodjer vidio t.akve lazarete, o kojih je P h o ea s govorio, pa 

veli, da je prvi i glavni uvjet lazareta, da se može lako sastaviti i razstaviti tako, da može 

Rliediti vojsku. Nije potrebno misliti, da se u njih izvedu težke operacije, kao laparotomija 

i t .. d., jer lazareti u u prvom redu samo za pružanje prve liečničke pomoći u obće. 

Ch. Remy (Paris) govori o operutirnom tniumutizmu kod staraca i navtdja, da 

traumatički shock, može često puta prouzroči1.i smrt, jer stari lj udi naravno naginju ohla 

48 Liećnički Viestnik 1898. Br. 2. 

veoma težka, osobito kada je vrećn multilocularoa i kada se u dubljinu proteže. Preporuča 

odstranjenje, jer se punkcijom i raznim uštrcavanjem obično ništa ne postizava. 

J. L. Faure (Paris· govori o liečenju e.'Cophthalmične gtše totalnom nekeijom 

sympathika. Kod prvoga boleatnika, kojega je prije 4 mjeseci opeLirao, resecirao s obje 

strane sympathicus, opazio je umanjenje exophthalma i guše, umirenje srdca i sveobće 

poboljšanje, koje sveudilj traje. Drugi slučaj pokazuje, da je guša pove nestala, exophthalmus 

se umanjio i sveobće se stanje popravilo ; operimo ga prije 2'i2 mjeAeca. Ovaj je 

pao u jaku nesvjesticu. Trera bolestnica umrla je od kljenuti srdca uslied chloroforma, 

kada je počeo operirati s lieva, dočim je desni sympathicus već bio reseciran bez neprilika. 

- U tri slučaja imao je jednu težkn nesvjesticu i l smrt. Pita se, da li srdce poslije 

resekcije sympathika gubi mnogo od svoje eneržije i da li ne osjeća više toxično djelovanje 

chloroforma U buduće će upotrebiti aether i prepornča gornju operaciju. 

D o ye n veli, da se pretjera vaju zle posljedice thyroidectomije. P o u e e t dopušta 

mogućnost nagle smrti poslije operacije uslied penetracije znatnih množina produkta 

sekreta bolestne žliezde u cirkulaciju. Na mjestu su i resekcija sympathika i thyreoidectomija, 

jer imadu istu svrhu: jedna susteže uveličanje žliezde sustežući sekreciju, a druga 

isto postizava neposredno. Statistika Kochera dokazuje dobre uspjehe thyreoidectomije 

po njegovoj (D o ye n o v o j) metodi. Ablacija exophthalmične guše je često mnogo laglja i 

bezopasnija, nego li ona parenchymatozne j prva traje 8-15 časaka, dočim su neke operacije 

na vratnom sympathiku dugotrajne i opasne. Š to se tiče uspjeha dostatno je sravniti 

slučajeve iza resekcije sympathika s onimi, gdje je izvedens. thyreoidectomija. Ova 

uništuj e u 8-10 dana tachycardiju, proti kojoj je resekcija nemoćna. Nije li ta tachycardija 

jedan od najtežih symptom a Basedowove bolesti Preporuča ovu operaciju onim, koji 

resekcij om sympathika nisu izliečeni; a on bi opet pripravan bio resecirati onim, kojim 

thyreoidectomija nije uspješno djelovala. Prvu tbyreoidectomiju izveo je u travnju 1887. 

kod 51-god, staroga čovjeka, to je prije 10'/2 godina ; drugu prije 4 god., a još 2 nešto 

kasnije j uspjesi su poslije te operacije izvrstni i bez dvojbe mnogo bolji nego li nR!ied 

resekcije sympathika. 

Sjedni ea od 20. lixtopada 1897. (u ve(e). 

Calot (Berck-sur-Mer) predaje o liečenju mali Potii, koje je on usavršio i sastoji 

u defiexiji kralježnice pomoću vučenja {djelovanja težine od 30-40 klgr. tečajem 

nekoliko sekunda) i pomoću direktnoga pritiska od 15-40 klgr., poslije kojega se odmah 

ima načiniti zavoj. Kod velikih i starih grba preporuča čestokratni redressement u razdobju 

od 3-4 mjeseca. Od 204 redressirane djece izgubio je 2 poslije nekoliko dana, a 3 

nekoliko mjeseci kasnije uslied meningitide i bronchopneumonije. U jednom se slučaju 

pokazala nepodpuna paralyza. Konačno su se pojavila 2 abscesa, ali se dogodilo, da su se 

već obstojali abscesi resorbirali. U ostalom, on lieči abscese prije redressementa. 20 redressirane 

djece danas liepo hoda. 

P h o e a s redressirao je u 12 slučajeva. Imao je 3 mjeseca poslije l slučaj smrti 

uslied obće infekcije. U svih ostalih slučajevih opazio je znatno poboljšanje sveobćega 

stanja j dočim dobri mjestni uspjesi nisu uviek ostali. 

Redard (Paris) veli, da je nagla redukcija Pottieve grbe zaista način liečenja od 

velike vriednosti, koji se ima izvesti extenzijom kralježnice, djelujući na doljna krajišta 

i na glavu. Kontraindiciran je taj način kod grbe anchylozom i kada ima hladnih 

abscesa. 

Chi p a u l t (Paris) tvrdi, da ne valja umanjiti anchylotične grbe. Jedina estet ična 

intervencija bila bi resekcija apophyze nastavina, gdje ove kod formacije grbe igraju veliku 

ulogu. 

Calot govori o opemtivno.i km·ekciji težlcih scolioza., koja naliči liečenju grbe kod 

m. Pottii. Po mogućnosti što podpunija korekcija se izvrši najednom pomoćju vučenja i 

jakoga pritiskanja s naročito za to opredieljenim st-rojem ; zatim se učvršćuje sadrenim 

povojem, kojega valja svaka 3-4 mjeseca promieniti. Ako prvim pokusom korekcija ne 

podje za rukom, valja ju opet pokušati, dokle god uspjeh nije očit. 

Br. 2. Liečnički Viestnlk 1898. 49 

------ ----- -- - --------------------------- 

Forgue (Montpellier) protuslovi Calotu i misli, da je na temelju njegova opažanja 

postepeno lako izravnanje izvrstan način. 

Peyrot (Paris) opažao je ptlzi1·u,jući hladni absces na p1·sih kod 38-god. čovjeka. 

Na lateralnoj lievoj strani tboraxa se protezalo jedno uzvišenje od lievoga kraja grudnice 

do axillarne crte, a drngo uzvišenje nešto za ovim. Prvo pokazivalo je pulzaciju, koja bijaše 

istovremena s udarom srdca, pa se moglo pomišljati na empyema pulsatile. Mislio je 

na dva hladna abscesa, vj erojatno neovisna jedan od drugoga, jer je u jednom opažao pulzaciju, 

a u drugom ne. Jncizija u prednj u uzvišenost pokazala mu, da obstoji široki otvor, 

koji spaja gornju šupljinu s jednom drugom ll prsnoj lltlini. Druga uzvišenost imala je 

slični sastav. Bio je prisiljen resecirati 11. rebro, koje bijaše bolestno. Bolestnik je naglo 

pro padao i za nekoliko dana umro. G n i n ar d je sekcijom konstatovao, da je obstojao 

extrapleuralni skup abscesa, koji je podigao parietalnn i diaphragmatičnu porebricu i 

potisnuo srdce, s kojim je bio n uzkom savezu. To tumači pulzaciju abscesa izvan thomxa, 

koji bijaše u savezu s onim u grudnom košu. Misli, da se pretje1·uj e broj prsnih 

hladnih abscesa, koji ovise od bolestnih rebara, pa mnije, da najveći broj tih abscesa jesu 

subpleuralni prouzročeni tnberculozom pleure, te pita, da li slični slučajevi nisu opisani 

pod imenom pulzirajllće pleurezij e 

Lejars (Paris) govori o prsnoj m·wi nčinjeno.i swimom, te tvrdi, da su kadkada 

teže, nego od taneta iz revolvera. Jedan si dj ečak izpalio u desnu str11nu prsa pištolj napunjen 

sa 60 sitnih sačama. Nastalo silno krvarenje, kašljanje krvi, collaps i t. d. Sliedeći 

dan vrnćica, težko disanje i tl'llumatična bronchopneumonija, koja se sve to više pogoršavala, 

a krvarenje bilo sve jače. Uslied toga načinio je ll visini rane veliku inciziju, resekciju 

odugačkoga diela rani odgovarajućega rebra, i tako je nastao širok otvor, kroz kojega 

se izciedilo dosta tekuće i sgrušane krvi Izpraznivši šupljinu, očistio je tamponi površintl 

pluća, koja bijahu već poCI·nila i kao izorana, te pokrita malimi ostatci gangraenozne 

plućevine. Izpravši još jednom kuhanom vodom, metnuo je u otvor 2 draina. Nakon dva 

mjeseca je bolestnik posve ozdravio, a u svih dielovih pluća. normalno diše. L. pripisuje 

taj liepi uspjeh samo znatnomu ra zširenju mne i t. d. 

Potherat (Paris) operirao je u r.ndnje vrieme dobrim uspjehom dvie vodene cyste 

(ecchinococcus) pl!.tća. U prvom slučaju radilo se o mladom čovjeku, gdje je liečeći ga 

liečnik mislio, da boluje od tubercnloze pluća. P. nije mogao naći Kochove bacille, nego 

je u desnom medjnlobarnom razciepu pluća naišao na novotvorinu, iz koje je explorativnom 

punkcijom izvadio gnoja. Jncizijom našao je vodenu cystu pluća, koju je operirao, 

pa je bolestnik nakon 4 mjeseca ozdravio. Drugi slučaj bio je gotovo isti. Prema ovom se 

vidi, da se lako može misliti na vodenu cystu pluća, ako se kod sumnje ria tuberculozu 

ne mogu naći Kochovi bacili. 

Al barr an (Paris) predaje o opentivnih indikac·ijah kod tube1·culoze bub1·ega. Od 

8 lumbarnih nephrectomija radi tuberculoze bubrega izliečeno je 7, a samo 1 je umro deseti 

dan od meningitide. Izveo je ll nephrotomija radi tubercnlozne pyonephroze s 10 izliečenja 

i jednim smrtnim slučajem. 

Po toj statistici se vidi, da je najbolje izvaditi tuberculozni bubreg, ako je to ikako 

moguće. Nepbrotomija kod tuberculoznih ima se smatrati jednostavno kao palliativna operacija, 

koja ima svrhu nadviti neprilike pyonephroze i ona mu se čini indiciranom samo u 

lučajevih, gdje mj estne veoma obsežne adherencije ili napredno razboljenje čini nephrectomiju 

veoma težkom. Ako se uslied tuberculoze bubrega još nije razvila pyonephroza, najbolje 

je· izvesti nephrectomiju, kao što i kod caseoznih pyonephroza, gdje se bubreg nalazi 

reć bi u vrećici, koja sadržaje tvar sličnu mastiki. U nijednom pako slučaju ne smijemo 

izvaditi jedan bubreg prije, nego što se sigurno ne osvjedočimo, da bolestnik imade još drugi 

bubreg, koji je sposoban za funkciju, u protivnom slućaju mora se odustati ili pako zadovoljiti 

nephrotomijom. Funkcionalna vriednost bubrega, koji se ima izvaditi i onoga, koji 

ima ostati, ne može se inače naći, nego catheterizmom uretera. Tuberculozni procesi u genitalijah, 

a osobito bolesti mjehura, riedko kada kontraindiciraju intervenciju. Bolesti pluća, 

dok još nisu veoma razprostranjene, ne _ zabranjuju nephrectomiju; ne treba se uznemiriti 

niti od vrućice, ni mršavosti, jer su baš te pojave posljedice bolesti bubrega.

50 

Liečnički Viestnik 1898. Br. 2. 


Hartmann govori o slučaju totalne wrete1·ectomije. Prošle godine vidio je prviput 

bolestnicu, kojoj je poslije duljega bolovanja učinjena nephrotomija. Bila je veoma cachectična, 

imala fistulu, a iztraživanjem kroz vaginu osjećao se je desno ureter, debeo kano 

mali prst. 

Radi zloga sveobćega stanja zadovoljio se H. nepbrectomijom, pa je ureter u 

doljnem dielu rane fixirao, da ga lakše naći može, a kasnije je izveo ureterectomiju. 

Poussan (Bordeaux) je našao bolestan u1·ete1· praveći nephrectomiju radi tuberculoze 

bubrega, pa je oveći komad istoga rcseci1·ao, ostavivši samo mali dio doljnega odrezka. 

Još obAtoji slabo gnojenje ranice, koje valjda prouzročuje segment uretera. 

Loumeau (Bordeaux) govori o ne2Jlu·ectomiji 1·udi primitime tu.um·culoze uub1·ega. 

Opažao je bolestnicu 27 god. staru iz tuberculozne obitelji, koja je već 8 mjeseci trpila 

od bacillarnih haematurija. Desni bubreg činio se izhodištem krvarenja, i to radi kolika u 

ureteru te strane, kojim se pridružilo krvarenje. Cystoskopsko iztraživanje mjehura je pokazalo, 

da je sluznica mjehura i mokraća, izlazeća kroz lievi nreter, normalna, dočim ona 

iz desnoga bijaše crvenkasta. Poslije lumbarne Jjephrectomije prestalo je krvarenje; bolestnica 

se okriepila i zdrava je sve do sada. Lievi se bubreg dvojno uveličio poslije operacije. 

U mokraći se ne može naći Kochovih bacilla. 

Le Bee (Paris) javlja o obsežnoj hyd1·onephrozi tslied totalne obliteracije wretem, 

liečenoj transperitonealnom nephrectomijom. 

Lavaux (Paris} izvješćuje o jednom slučaju uninozne g1·oznice. 

(Nastavit ee se.) 

Gundrum (Križevci). 

Razpra vne vi esti. 

Glavna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 25. siečnja 1898. 

Prisutni: predsjednik


·--··· -------- ------·· ...• - ----.· --- 

Hr. 2. Liečnički Vi estnik 1898. 

5S 

u Karlovcu ; 37. dr. Fi s ch e r Simo, kupaHštni liečnik u Daruvaru ; 38. dr. Wagner 

Josip, obć. liečoik u Sv. Petru Orehovcu; 39. dr. Weiss Draguti n, privatni liečnik u 

Križevcih ; 40. dr. Smolčić Filip, obć. liečnik u Obrovcu (Dalmacija) ; 41. dr. Dežman 

Milivoj, asistent na kr. primaljskom učilištu u Zagrebu ; 42. dr. K o e z y n s k i Gjuro, e. i 

kr. pukovnijski liečnik u 

posadnoj bolnici u Zagrebu ; 43. dr. ,T u r a n o vi ć Mn te, pomoću i 

liečnik u bol. mil. braće u Zagrebu ; 44. dr. Herz og Žiga, pomoćni liečnik u bol. mil. 

braće u Zagrebu ; 45. dr. H i r seh l Bogumir, pomoćni liečnik u bol. mil. braće 11 Zagrebu ; 

46. dr. Pollitzer Mavro, obć. liečnik u Lipovljanih ; 47. dr. Blaž Vladimir, privatni 

liečnik na Rieci. 

U svemu dakle 47 novih članova. 

Izstupili su koncem god. 1897. p. n. gg. : 

R e i s ner Josip, e. i kr. nadranarnik u m., radi starosti, dr. Čepelka Ivao, 

bivši obć. liečnik u Pazinu ristra) radi · odlazka. 

Umrli su tečajem god. 1897. p. n. gg. : 

Dr. Fodor Adolf, kr. vladni perovodja u Zagrebu; Schaffer Matija, privatni 

liečnik u Zagrebu ; dr. H o v a n i t z k y Šandor, kr. domo br. puk. liečnik u t:! isku (umro u 

Ogulinu) ; dr. K e r u Hinko, kupalištni liečnik u Lipik n ; dr V i r a g Miroslav, kr. kot. 

liečnik u Kutjevu ; dr. Uapka Franjo. primarui liečnik u Zemunu ; rh·. Toriser Ivan, 

gradski fizik u Koprivnici ; dr. J an s o n Ivan, umirovjeti kr. podžnp. liečnik n Našicab ; 

dr. Matić Josip, kr. kot. liečnik u Virovitici, te napokon začastni naš član e. i kr. d,·orski 

savjetnik prof. dr. Dragutin vitez Rz e h a e z e k u Gradcu. 

Koncem god 1897. sastojao se je dakle ovaj sbor iz 8 zaćastnih, G dopisujućih 

354 redovita člana. 

Tečajem prošle godine sastao se je ovaj sbor u jednoj godišnjoj glavnoj skupštini i 

to 25. siečnja pr. g., u kojoj u u smislu naših pravila riešeui bili predmeti admi nistrativne 

naravi, - osim toga sastao se je bio ovaj sbor u ll mjesečnih sastanaka, n kojih su gg. 

članovi o niže još navesti se imajućih 

predmetih predavala. Radostno se iztaknuti mora, 

da su ove sastanke gg. članovi marljivo i mnogobrojno poRjećivala, da su Ai gospoda predavatelji 

mnogo truda d11la opisujući pojedine slučajeve, izcrpivši svakom sgodom po mogućnosti 

bogatu medicinsku literaturu, 

koja se je odnoRila na netom predočl·ni slučaj ili 

na predmet., o koj em se je predavalo, kao što i onom sgoclom, kad su 

nam u pojedinih 

sastancih prikazivali dotične bolesti, podkriepljujuć ih dem onstracijami odnosnih bolestnika 

ili sgodnih preparata, a nemanje opet, da sn i prisutna gospoda članovi debatom sudjelovala, 

te time i jedni i drugi tomu doprinjeli , da se eminentno znanstvena svrha ovoga 

sbora što uspješnije poluči . . 

Predmeti, o kojih se je ovdje razpravljalo, bijahu vrlo mnogobrojni i sadržajem 

svojim tako zanimivi i poučni, a predavanja sa nastalom debatom i razpravom tako izcrpiva, 

da se ovaj sbor s podpunim zadovoljstvom i radostnim okom na ovaj svoj prošlogodišnji 

rad obazrieti može. - Visoko poštovani i vriedni naš predjednik poznatom 

svoj om ljnbavlju 

i brižljivom odanošću za naš sbor, za njegov što veći, bujniji i plodonosniji rad i 

razvitak, vodio je ove razprave neumorno, bodreći svakoga od nas ua što veću revnost i 

marljivost, sve u svrhu i interes što boljega razcvata našega sbora, nj egove slave i časti, 

što mu je i liepo uspjelo, jer je modilo 

krasnim plodom mnogobroj nih interesantnih i 

poučnih predavanja i razprava, pa mu s toga i OYOm sgodom. budi izrečena što toplija hvala 

uz vruću želju, da nam još mnogo i mnogo. godina bude naš sveobće obljubljeni predsjednik 

i brižni vod ja. (Burni živio !) 

Razpravni predmeti bijahu tečajem godine J na skupštinah sbora sliedeći : 

1'abbs d01·salis u. inicijalnom sta.diju, od dra. Frana G u tsc h y a. 

1'1·aumatična neu·oza, od dra. Frana G u t s e h y a 

Stenosis pylori cicat"icea. Pylm·oplastica, od dra. Drag. S e h war z a. 

E1npyerna liJStidis felleae e cholelithiasi. Oholecystotmnia, dr. S e h war z. 

Anchylosis mandibulae spu1·ia. Meloplastica SPC. J


Br. 2. 

Liećnički Viestnik 1898. 

55 

Sclerosis spinalis disseminata, od dra. Frana Gutschya. 

Paralysis agitans et paralysis agitans sine agitatione, dr. F. Gutschy. 

JJfyorna ute1·i, exst·i"]latio 1te1·i totalis abd01ninalis sec. Doyen, od dra. T. Wikerhausera. 

Graviditas extmute1·ina. Laporotornia, od dra. T. Wikerhausera. 

U odnošaju medicine pTe-nta znanostirn, od dra. Ive Žirovčića. 

He1·nia inguinalis incarcerata gang1·aenosa. .Hel·niotorniu, ileostMniu, dein 1·esectiu 

ilei et anastomosis sec. Mu1·phy, od dra. T. Wikerhausera. 

Ly1nphangioma faciei, od dra. T . Wi kerhausera. 

Četi1·i slučaja ozljede hrbtenjače, dr. Fran G u t s ch y. 

Stenosis pylm·i cicatricea. Gastroente1·ost01nia, dr. Drag. Schwarz. 

Glaucom. Res ekcija obiju sympathica, dr .. Drag. S e h war z. 

Papilloma conjunctivae o e. sin., od dra; L u š ić a-M a t k o v ić a. 

.Adenoma sebaceum to ti us corpo1·is, od dra. Drag. vit. M a š e k a. 

Vulnus scissum la1·yngis et pharyngis. - 1'racheotornia infe-r. et sutume vulne1·is, 

dein suturae fistulae laryngis et (inalite1· plastica la1·yngis. od dra. Mir. pl. Č ačko vi ća. 

U carcinomu pmbavila, od dra. Mir. pl. Čačkovića. 

Osim ovih napomenutih izvornih radnja nije bilo nijedne sjednice, a da vriedni naši 

kolege imenito primarni liečnici gg. dri. Wi ke r hauser, S e h war z, L u š i ć-M a tko vi ć, 

Drag. vitez Mašek i dr. Fran Gutschy ne bi pokazali budi po više preparata od njih 

operiranih bolestnika, budi opet predstavili po kojega bolestnika, nadovezujući na demonstraciju 

opis i tečaj bolesti, polučeni uspjeh operacije ili način liečenja, kojemu će se imati 

dotični predstavljeni bolestnik podvrći, na čem im budi ovdje izrečena srdačna hvala ! 

Spomenuti valja, da je početkom minule godine nastala promjena u uredničtvu 

našega "Liečničkoga Viestnika", pošto se je dosadašnji vrlo zaslužni i mnogogodišnji 

urednik "Viestnika" gosp. prof. dr. Antun L o b m ay er na toj časti zahvalio, prepuštajući 

to mjesto, koje je on tolike godine osobitim marom, požrtvovnošću i velikim uspjehom na 

sveobće zadovoljstvo sviju članova izpunjavao, mladjoj kojoj sili. Odbor mu je u svojoj 

prvoj odborskoj sjednici izrazio svoju najtopliju zahvalu, moleći ujedno gosp. prof. L o b 

m ay er a na usta predsjednika svojega, da i nadalje ostane isti dobri prijatelj našega 

"L. V.", da ga podupire svojim savjetom i svojim prokušanim radom, što je i odstupajući 

urednik g. prof. Lobmayer, zahvaljujući se na toplih riečih priznanja i zahvalnosti predsjednika 

i odbora, i obećao ostati. 

Novim urednikom bude na to izabran g. dr. Mir. pl. Čačković, koji naš "L. V." 

vodi i ured juje, kako se gospoda članovi s bora sami osvjedočiti mogu tako dobro i vješto, 

da nam svim "Viestnik" naš na čast i diku služi. - Pošto se je i dosadanji mnogogodi§nji 

vrlo zaslužni blagajnik gosp. dr. Kri što f na časti svojoj zahvalio, a gosp. dr. 

Schlick posve odlučno ponovni izbor u odbor zahvalnošću odklonio, to bude na njegovo 

mjesto izabran u odbor g. dr. Drag. vitez M a š e k, te r;e je odbor n prvoj svojoj konstituirajućoj 

sjednici ovako sastavio : predsjednik : g. dr. Ladislav Rako v ac, podpredsjednik: 

g. prof. dr. Antun L o b m ay er, I. bilježnik : g. dr. J osip pl. A n t o l k o v ić, II. bilježnik: 

g. dr. Miroslav pl. Čačković, ujedno urednik "L. V. ", blagajnik g. dr. Ivan Kosirnik, 

knjižničar : g. dr. Vinko L u š i ć- M a t k o v i ć, a nj egovim zamjenikom g. dr. Drag. 

vitez M ašek. 

Kao što g. 1896. tako je i prošle godine visokll. kr. zemaljska vlada na preporuku 

velemožnoga gosp. kr. zem. vrhovnoga liečnika dra. S t r u p p i a udostojila iz zemaljskih 

sredstava podieliti ovomu sboru podporu od 300 for., na čemu se ovaj sbor toli visokoj kr. 

zemaljskoj vladi na podieljenoj podpori, koli i velemožnomu g. kr. zem, vrhovnom Iiečniku 

za njegovu preporuku kod visokoiste najljepše zahvaljuje. 

Molim slavnu glavnu skupštinu, da ovo izvješće na znanje uzeti izvoli. 

(Izvješće se s odobravanjem prima na znanje.) 

Blagajnik dr. I. Kosirnik čita izvješće o st anju s borove imovine: 

5"'/0 hrv. zem.ljo-odkupnica 

for. 2.500· 

" 2.100·- 

42/10"1. srebrne rente . • • . 

100·- 

4"/u ugar. krunske rente kr. 2700 . 

1.350.- 

4°/0 hrv. zemljo-razteretnica .. . 

1.000 - 

Uložnica hrv. eskomptne banke 

23•59 

Gotovina . . . . . . . . . . . 1.172·74 for. 8.246-33 

4 '/, % regalnih 

Stanje imovine 

koncem godine 1896. blja§e : 

Koncem godine 1897. : 

_ __::. ___ 

Vriednost papira kao gore . . 

. . . for. 7.050· 

Uložnica . . . . . . . . . . 

. . . " 26·30 

Gotovina . . . . . " 970·65 for. 8.046·95 

U Z a gr e b u dne 21. siečnja 1898. 

Dr. L. Rakovac v. r. 

z. s. predsjednik. 

dakle manjak sa for. 199·38 

Dr. Ivan Kosirnik r. r. 

z. s. blagajnik. 

Ovaj smo račun pregledali i pronašli u podpunom redu glede prihoda i razhoda. 

Dr. Žirovčić v. r. Dr. Kuhar v. r. 

Poslovni promet za godinu 1897. 

Pl'1m1tak. 

Preostalo u blagajni od godine 1896. 

Prinos kr. zemaljske vlade 

Prinos članova . . . . . . 

Dohodak od "Liečničkoga Viestnika" . 

" " kupona od for. 7050 vr. papira 

" kamata tek. računa . . 

for. 1.172•74 

300·- 

1.638·60 

" 

296·40 

308·94 

55·91 

Ukupno . for. 3.772·59 

Izdatak. 

Uredniku "Liečničkoga Viestnika" u ime paušala 

for. 300·- 

Sveučilištnoj knjižnici za godinu 1897. . . 

Dioničkoj tiskari za .tisak i odpremu "Liečničko11.a Viestnika" 

Podvornikom za novu godinu 1898. 

Honorari suradnika za god. 1896. - for 234·75 

80·- 

1.214·09 

15· -- 

" n 1897. - " 576·50, ukupno . 

811·25 

Stenografiranje sjedničkih zapisnika 

70· - 

Podpora jednoj liečničkoj udovi . . 

Pisarnički troškovi, kaligrafiranje diploma, prievodi u strane jezike, odprema, 

čistopisi, nabava tokova za diplome, poštarina, nagrada za podvorno 

osoblje i t. d. i t. d. 

Mjenjačnici providba za inkaso 

236 1i0 

50·- 

Ostatak . . . . . " 970•65 

U Z a gr e b u dne 21. siečnja 1898. 

25·- 

Ukupno for. 3. 772·59 

Dr. L. Rakovac v. r. Dr. Iv. Kosirnik ''· r. 

z. s. predsjednik. z. s. blagajnik. 

Ovaj smo račun pregledali i pronašli u redu glede prihoda i razhoda. 

Dr. Žirovćić v. r. Dr. Kuhar v. r.

56 Liečnički Viestnik 1898. Br. 1:1. 

Predsj ednik: Prima li slavna skupština ovo izvješće na znanje. 

Dr. M. K o v a č e vić: Molim, da mi se kaže, da li su u ovom glavnom računu 

priloženi potanki računi o nagradab za radnje u .L. V." i da li se ovi računi mogu uviditi 

Dr. I. K o s ir n i k: Gospoda revizori pregledali su sve pojedine račune, a ovo što 

sam ovdje čitao je u glavne stavke stegnuti i skraćeni račun. Potanki računi, koje su 

revizori u redu pronašli, mogu uviditi gospoda, koja se za to zanimaju. 

Predsjednik: Ima li još kakove primjetbe ovom izvješću (Nema). Prima li 

sl. skupština ovo izvješće na znanje i podieljuje li absolutorij odboru i revizorom (Prima.) 

· 

Blagajnik dr. I. Kosirnik čita proračun za god. 1898. : 

Gotovina od prošle godine 

Od članova za tekuću godinu 

zaostatci od prošle godine 

Kamati od glavnice . . · . . . . . . 

Prihod od "Liečničkoga Viestnika" 

Proračun za godinu 1898. 

Prihod. 

Razhod. 

Trošak za ,.Liečnički Viestnik", tisak, odprema i biljege 

Honorari suradnikom . . 

Paušai. uredniku- -: . . . . . 

Pisarnički troškovi . . . 

Eskomptnoj banki za upravu sborne imovine 

Nabava časopisa, knjiga itd. . . . . . . 

. for. 

" 

970·65 (1 .172·74)* 

1.826·- (1.500•-) 

725·50 ( 500·-) 

308·94 ( 308•94) 

300·- ( -·-) 

Ukupno for. 4.131·09 (3.481·94) 

. for. 1.200·- (1 .000·-) 

700·- ( BOO·-) 

300·- ( 300· -) 

200·- ( 200·-) 

50·- ( 50•-) 

500·- ( 500·-) 

Ukupno . for. 2.950· - (2.850·-) 

Prema tomu stoji u izgledu višak od for. 1.181·09 ( 631·68) 

Pr e d s j e d n i k: Prima li sl. skupština ovaj proračun 

Dr. M. Kovačević: Pročitani proračun je isti, koji se običaje kroz godine ovdje 

čitati. U njem-su'"tipičiie-štavke, 'koj e smo do sada uviek čuli i s kojimi su gospoda bila 

uviek sporazumna. Nu ja proti jpoj stavci u tom proračunu - možda jedini - moran. 

ustati, a to je stavkao honoriranju ·čiilliova uovoga sbora; koJi pišu u ,.L. V." Ja protCtoj 

vci ustajem -();jfo}e-; ·a rlečf g. . predsjednika, . koji je u zadnjOj godiŠnjoj skupštini izvolio 

kazati ovo: "Mi sui"OO sv}eđočeoi; da · tin nekoliko forinti nije ni jednomu od gospode 

nuždno" - to je istina - "dapače. ne možemo reći niti da je tim literatura naplaćena" ·· 

i to je istina ·- ,. Uveli smo to prošle godine, pak nismo opazili, da je nastala kakva pro 

!.iena : gospoda,kg}::}ltjeij(litl.;:'radiia ·su"jednako kao i prije, a gospodu, koja rusu 

htj ela raditi, --D--LQy_o__ li-f2Iill..!ii_ JI.io" :.:._- . i -tod je istina . . Ja držim, da -su 

danas posve iste okolnosti u tome kao i lane. Dapače pod izvrstnim vodstvom novog 

urednika "-y _ 

_gc_d;r:a. _Q_a]r()yiJLY!di_mo napredak našeg organa, jer se u. njem više 

piše, bolje piše i većim marom radi. Za naŠ;;_--budućnost trebalo bfsa·aa 'da -iistrojimo te 

Jii"Eilji:iu nek · glavnic-ii- ·Moj preaiog bi išao za tim, da se principieluim zaključkom ove 

glavne skupštine briše stavka, koja je uvrštena u P.roraČu-ri ·za honoriranja pisaca u L. 

pak da se taj nov"iC upotrbi . za· nuždn.; zakl;đ;-i'ii""pt-da--svii."gospoda 'koja su . ovdjeu 

svoje ime i u ime drugova, koji ovdje nisu, izjave, da se tih nagrada odriču i da ih 

vraćaju u rečenu svrhu, ter da se prema tomu stavka za honoriranja radnja za "L. v. u 

proračunu briše. 

Pr e d sj e d n i k: Želi li tko od gospode u tom predmetu rieč 

Dr. M. Fi gat ner: Ja imadem gospodinu pred:ovorniku primjetiti, da se n. pr. u Beču 

drugdje radnje honorira ju, pak ne bi bilo umjestno, da 8e kod nas to ne čini. J a dosada 

nisam pisao u "L. V.", tim ni u buduće ne računam, pak mi se ne može reći da govorim 

pro domo sua. Ali moram razjasniti po g. predgovornikn pročitane rieči našega g. pred- 

* U zaporci odobrene svote iz proračuna za 1897. 

Br. - Liečnički Viestnik 1898. 57 

Hj ednika, da se rad pojedinoga člana ne može s ovo par forinti nagraditi, kano što se 

n. p. nije naplatila kojemu chirurgu obavljena l!lparotomija, kad je za nju dobio 100 ili 

OO for. To je odšteta za izgubljeno vrieme, a ra,d tim nipošto nije plaćen. Medjutim ako 

tko što sboru hoće pokloniti, pa bio to i novac, što ga je dotičnik kao nagradu za koji 

članak u "L. V." primio - to može i sbor će mu biti zahvalan, ali je neumjestno, da glavna 

Hkupština svojim zaključkom na to pisce sili. 

Dr. Kovačev\ć: Gosp. govornik spomenuo je nagrade u Beču, ali su tamo posve 

druge prilike nego kod nas. (Prigovori.) J a iz fakti čnoga interesa za naš slabašni sbor 

predlažem, da se odustane od honoriranja radnja u "L. V." i to za to, što sb

58 Liečnički Viestriik 1898. Br. 2. 


Odbor, tečajem ove godine, najprvo pobrinuo se je napraviti p o s e b n i p o p i s svih 

medicinskih djela, koja se nalaze u biblioteci, naznačujući kod annala, arhiva, jahresberichta 

i centralblatta dotične godine, koj.e ne obstoje ili kje nisu podpune. Taj posebni 

popis svakomu je na razpoloženje u biblioteci. 

Zatim odbor naručio je razne svezke da nadopuni : l. V ir ch o w-H ir s e h: J ahresbericht 

der gesammten Medi cin ; 2. S e h m i d t : J ahrbiicher der Medi cin des In- und Auslandes, 

tako da će ova dva velika medicinska dj ela tečajem godine biti podpuna. 

S vremenom starat će se odbor, da popuni važno dj elo "Centralblatt fiir die 

gesammte Medicin", i to na ime : 

a) Centralblatt fiir Chirnrgie od Lesser-Schiide-Tillmannsa; 

b1 Centralblatt fiir Gynaekologie od F e h li n g -Fri ts ch a; 

e) Centralblatt fiir innere Medicin !prije fiir klinische Medicin). 

Zatim još godine 1898., ako budu dopuštale novčane okolnosti, nabavit će se 3 važna 

medicinska djela, i to : 

l. Deutsche Cbirurgie od L ii e k e a. 

2. Pathologie und Thempie der inneren Krankheiten od N o t h n a g e l a. 

3. Hand buch der Augenheilkunde od Gr a ef e-S a e m i s e h a (novo izdanje). 

Molim veleslavnn skupštinu, da izvoli uzeti na znanje ovo izvješće. 

P re d s j e d n i k : Prima li slavna skupština pročitano izvješće knjižničara (Prima.) 

Tim je formalni dio današnje skupštine izcrpljen ; u ime odstupajućeg odbora zahvaljujem 

se gospodi za povjerenje, koje su u nas stavljali, te molim, da izvole pristupiti 

k izboru novog odbora. 

Ja sam u ovoj glavnoj skupštini i predsjednik starešina, t. j. najstariji po dobi, pak 

po tome imadem da vodim nove izbore. Ja pretvaram skupštinu u konferenciju, u kojoj 

neka se gospoda izvole posnvjetovati, ter prema ustaoovam §. 13. naših pravila, koji glasi 

(čita) : ,,Odbornici biraju se u godišnjoj glavnoj skupštini, i to na jednu godinu. Glasovanje 

je tajno. Izbor predsjednika i njegovoga zamjenika obavlja se napose, a napose izbor 

odborskih članova. Absolutna većina priutnih glasova odlučuje", odbor izabrati u dvie 

hrpe. Ali prije glasovanja molim gosp. bil_iežnika, da pročita dopis, što je stigao ovoj 

skupštini. 

Bilježnik dr. M. pl. Čačković (čita) : 

·slavna glavna skupština l 

. Pošto sam zvaničnim poslom tako zaokupljen, da ne mogu službu podpredJ>jednika 

ovoga slavnoga sbora onako obavljati, kako bih to htjec> i morao, to se na do sada mi 

ukazanom povjerenju najtoplije zahvaljujem i molim, da slavna glavna skupština izvoli 

mjesto mene izabrati drugoga člana podpredjednikom sbora liečnika kraljevina Hrvatske 

Slavonije. 

U Zagrebu, 24. siečnja 1898. 

Prof. dr. Antun Lobmayer. 

Dr. L. Rakovac: Gospodo dre. Kovačevića, F. Gutschya i Čulumovića 

molim, da izvole kod izbora fungirati kao skrutatori, a g. dra. Čačkovića, da izvoli čitati 

imena prisutnih. 

(Nakon obavljenoga tajnoga glasovanja i skrutinija.) 

Dr. L. Rakovac: Skrutatori obavili su svoj posao. Predano je· u svem o5 

glasovnica. 

Predsjednikom izabrana je moja malenkost sa 34 glasa, a pod predsjednikom g. dr. I. 

M a t k o v ić st. (Žh·ili lj U odbor izabrana su sliedeća gg. : 

Dr. Josip pl. Antolković sa 34 glasa. 

Dr. Miroslav pl. Č a č k o v i ć sa 32 glasa. 

Dr. Drag. vitez Mašek sa 30 glasova. 

Dr. V. Lušić-Matković sa 24 glasa. 

Dr. Ivan · K o sir n i k sa 22 glasa. 

Od ostale gospode dobio je najviše glasova g. dr. A. Nikolajević, i to 15 glasova, 

a za njim gg. dr. D. Schwarz i dr. I. Žirovčić svaki po 4 glasa. 

Dr. I. Ko sirnik: Ja izstupam iz odbora zahvaljujući gospodi na povjerenju i pre- 

poručam, da izvole g. dra. A. Nikolajevića na moje mjesto u odbor primiti, da bude 

u nj em i jedan vanjski član. 

Predsjednik: Pošto se g. dr. I. Kosirnik na izboru zahvalio, to molim g. dra. 

A. Nikolajevića, koji je imao najviše glasova, da stupi u krug odbora. 

Dr. A. Nikolajević: Nikada nisam hlepio za časti, ali pošto su se gospoda kolege, 

koja su izvana ovdje prisutna, baš u meni složila, te me kandidirala, a kako vidim i 

nekoliko mjestnih članova njim se priključilo, te koliko žalim, da je g. dr. K o s ir n i k iz 

odbora izstupio, mislim da mi je dužnost udovoljit{ želji gospode, koja su vani. Ja ću se 

primiti te dužnosti, ako je želja cieloga sbora i koliko budem mogao, ja ću želje gg. kolega 

iz vana u odboru i sboru zastupati. 

Dr. L u š i ć M a t k o v ić: Radi važnih razloga ja se zahvaljujem na izboru i odklanjam 

čast odbornika. 

Predsjednik: Pošto gg. dr. D. Schwarz i dr. I. Žirovčić imadu jednaki broj 

glasova naime 4, to je nuždno, da se obavi uži izbor. Molim s toga istu gospodu skrutatore, 

da izvole sabrati nove glasovnice. 

(Nakon tajnoga glasovanja i obavljena skrutinija) 

Predsjednik: Predano je u svemu 28 glasovnica. G. dr. D. Schwarz dobio je 

17 glasova i time izabran u odbor. 

Za revizore računa predlažem, da slavna skupština izabere bivše revizore gg. dra. A. 

K u h ar a i dra. I. Žir ov čića. (Predlog se prima.) 

Zahvaljujem gospodi na brojnom posjetu i zaključujem današnju glavnu godišnju 

skupštinu. (Živio l) 

Odborska sj ednica sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 25. siečnja 1898. 

Prisutni : predsjednik dr. L. Rakovac, podpredsjednik dr. I. Matković st., te 

odbornici dri. : J. pl. Antolković, M. pl. Čačković, D. vit. Maš ek, A. Nikolajević 

i D. Schwarz. 

Predsjednik pozdravi članove odbora, a zatim se prelazi na konstituciju odbora, koji 

ee za poslovnu godinu 1898. biti sliedeći : bilježnici dr. J. pl. A n t o l k o v i ć i dr. M. pl. 

Čačković, potonji ujedno urednik "L. V", blagajnik dr. D. vit. Mašek, knjižničar 

dr. D. Schwarz, odbornik dr. A. N i k o laj ević. 

Mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 18. siečnja 1898. Prisutni : Predsjednik dr. Ladislav Rakovac, bilježnici 

dr. Josip pl. Antolković i dr. Miroslav pl. Čačković, knjižničar dr. Vinko Lušić 

M a t k o v i ć, zamjenik knjižničara dr. Drag. vitez M a š e k, te redoviti članovi dri. : I. 

Abjanić, M. Crlenjak, F. Gutschy, Mato Juranović, · Hirschl, G. Koczy{tski, 

A. Kuhar, A. Kuhn, I. Matković ml., I. Matk ović st , I. Maixn er, A. Miiller, 

A. Pavelić, D. Schwarz, I. Sch oller, I. Šimsa, F. Vitauš, T. Wikerhauser, l. 

Žirovčić, te kao gosti dr. Haslinger i dr. Singer. 

Pr e d s j e d n i k: Pošto "L. V." još nije izašao pitam gospodu, žele li, da se 

zapisnik posljednje skupštine pročita i sada ovjerovi, ili da se ovjerovi na sliedećoj skupštini. 

(Prima se, da se zapisnik ovjerovi na sliedećoj skupštini. l 

Kao novi član pristupio je našem sboru dr. Janko J a m b r i š a k u Koprivnici. 

Dr. I. Žir o v č ić: () prilikah liečničlcoga stali.iia. (Predavanje u cielosti priobćit 

ćemo naknadno.) 

Dr. T. W i k e rh a u s er izvješćuje 1. o dva slučaja tnyxodermoida obij1-f, .ovarij(.!,, 

te je koef obih Žtma načinjena bilatemlna ovat·iotomija, koja je u" prom slučaju bila težka, 

jer su cyste bile intraligamentiiriio raz\·ite ' "a u drug-om radi jakih adhaezija. 

Dr. L u š i ć-M a t k o v i ć: Mogu li se dermoidi uviek diagnosticirati 

Dr. W i k e r k a u s er: Ako je dermoid jednopretinast, i ako nema debelih stienka, 

ne može se sjegurna diagnoza staviti. Laglje je već, ako se kod pipanja nadje razna konzistencija, 

tvrdjih i mekših partija, ako tumor leži pred uterusom, te je dosta polahko 

narasao, onda se vjerojatnošću može diagnoza staviti na dermoid ovarija. 

2. slučaj fibromyoma uteri, gdje je htio uterus odstraniti vaginalnim putem, ali je

60 Liećnićki Viestnik 1898. Br. 2. 

radi nesavladivih potežkoća morao dovršiti abdiomiralnhn . (Predavanje u cielosti priobćujemo 

u članku ,.chiruržka kazuistika" u ovom broju .L. V.".) 

Dr. M. er)f;')nj ak: 

T.-·i·titula ucto1;agi1alis. Hymen septtts. Plastica {'i.,tulae ·rectow!Jinulis. 26 godišnjoj 

ženi prolazi od it' mjeseci blato i vjetovi na: rodni cu, te iz nje vodi za 2-3 prsta 

prohodna ciev u gužnjak. e. misli, da je ova komnni'kacija nastala, jer je debeli i čvrsti 

hymen septus coitn pravio zapreku, pR. se silom mzderala stiena medju rodnicom i 

gužnjakom. Slučaj je operirao primarni liečnik dr. M a š e k, te je bolestnica zdrava 

od puštena. 

2. !!fJJHtis_ .!-!1-§_Ve".:_l!:. ... ·t!J 

'!.l:i s (lCtfta . ascenr.lens. 38 godišnji mužkarac poslije grozničave 

bolesti naglo je oliepio. U bolnid konstatovaua je ophthalmoskopski obostrana 

neuritis optica. Nu naskoro bolestniku oslflbe obje noge, postanu paretične, neosjetljive, 

refleksi skoro ugasli ; uzma gužnjaka i detrusora urinae. Zatim je napredovala neosjetljivost 

na trup, došlo do paraesthezije i napokon mme gornjih okrajnina. Već naskoro nakon 

dolazka u bolnicu, počeo se je bolestniku, koji je antiluetički liečen, vid popravljati, pa 

je naskoro opet dobro vidio, a i ophthalmoskopom nije se više nalazilo promjena. Uzme 

su napredovale, te je bolest.nik umro od uzme ošiti. Predavatelj stavlja diagnozu, da se je 

radilo n upali hrbtenice (po svoj prilici uslied prehlade, akoprem imade do!!ta momenta, 

koji govore, da je bolestnik bio syphilitičan), koja je počela u bedrenom dielu i ascendirala 

do vratnoga. 

3. Ot·it-is externa suppu;rutiru gonon·hoicu. 2'!, mjesečno diete donešeno je u bolnicu 

radi ;;j·;;nčtiitis blenoi;rlioica, a neko vrieme zadobilo je gnojni tok iz uha, pa je 

O. u gnoju ponovno našao intracellularne diplococce. Uslied toga, aetiologije i negativnoga 

nalaza na bubnjiću smatra predavatelj, da se radi o gonorrhoičnoj ot.itid'i. (Predavanje u 

cielosti priobćit Mmo naknadno.) 

Dr. F. G u t s e h y: J a bih imao nešto spomenuti na drugi slučaj, opisan od gosp. 

kolege dra. er l e n j ll k a. 

Po symptomatologiji lahko bi se ovaj slučaj držao za Landryovu paralyzu. Nu 

ovdje mislim, da se ipak radi o myelitis ascendens na infekcioznoj podlozi. Kod Landryove 

paralyze nije senzibilitet alteriran, te akoprem je aetiologija i patholožka anatomija 

te bolesti još nejasna, to se ipak u ovih slučajevih valjda radi o infekciozooj polyneuritidi. 

Vidio sam na odjelu moga primarija gosp. dra. K o s i r n i k a isti sluč.aj, samo nije bilo 

optične neuritide. 

Dr. I. Š i m s a: Pod Landryovom paralyzom obuhvaćaju se dandanas svakojake 

bolesti živčevlja, a često i myelitide infekcioznoga p01·ietla. Mi smo u Pragu u zavodu, 

gdje sam bio, iztraživali mnogo slučajeva Landryove paralyze, ali uam nije u svakom 

slučaju uspjelo naći cocca ili bakterija. Landryova paralyza je izraz, koji se rabi, a nema 

jednake patholožke podloge. U ovom slučaju, gdje je kombinacija s optičnom neuritidom, 

očito je bolest infekcioznoga porietla. 

Dr. Drag. vitez M a š e k : Trebalo bi protumačiti, za što se je popravila funkcija 

optika, dok je myelitis napredovala. Funkcija optika ne bi se smjela popraviti, da je uzrok 

infekcija. Ona bi spopala centrum i periferiju, pa kako da se jedno popravlja, dok drugo 

nap1·eduje. 

Dr. F. G u ts ch y: To bi mogla biti takva selekcija, kao što n. pr. da virus diphtherije 

spopada ove živce, olovo, arsen opet one. Svako sredstvo spopRda· druge živce. Ja 

se ne čudim, da je nenritis išla natrag, dok je myelitida napredovala, jer može biti da je 

viru bio takav, koji nije toliko naškodio optiku, koliko hrbtenici. Imade slučajeva, gdje 

je hrbtenica bila posve intaktna, pa ipak je bila ascendentna paralyza. 

Dr. V. L u š l ć-M a t k o v i {o: Ne radi li se tu o dva procesa J edan, koji je dj elovao 

na opticus (lues), te se popravio na antiluetično liečenje, a drugi je djelovao na hrbtenicu, 

pa se nije popravio. N euri tis optica kod bolesti hrbtenice veoma je zle prognoze ; očni 

živac atrophira, a ne po-pravUa se. 

Dr. F. Gutschy: To su forme degenerativne bez zapale, ali kod zapale može 

nastati regresija. 

Br. 2. I,.iečnički Viestnik 1898. 61 

·· ·----- ··---- · ·- -- 

Dr. Drag. vitez M a š e k: Može se dopustiti, da je bolestnik zadobio myelitidu, a 

neuritida očnoga živca, da je bila posljedica !lyphilisa. 

Dr. V. L u š ić· M a t k o v ić: Već kod prvog ophthalmoskopkoga pretraživanja 

nalazimo Rllku kao kod luet.ične- neuritide. a to e je kasnije izgubilo. To nije parenchymatozna, 

već exsudativna neuritis. 

Pr e cl sj ed ni k: Upozorujem gospodu, da će se glavna skupština sbcn·a obdržava ti 

n utorak dne 25. o. mj. u ll sati prije podne i zaključujem današnju skupštinu. 

Kr. zemaljsko zdravstveno vieće u Zagrebu držalo je svoje sjednice od 

22. studena do 16. prosinca 1897. Raz pravni materijal bio je razdieljen na referadu p'ododborom 

l. za zakonAke osnove i naredbe (referenti Beil, Schwarz i Thaller , 2. za vrhovna 

m ni enja (1·eferenti J a k o p o v ić, L o b m ay er i Žir o v č ić), 3. za troškovnike sudbenoliečničkih 

vještaka (referenti Run j a n i n i Z ir o v č i ć), 4. za troškovnike sudbeno-lučbenib 

vještaka (referenti D o m a e i N e m i č ić). 

Razpravljalo se je i dnlo mnienje o Rliedećih nnredbah i propisih: 

l. Naredba kr. hrv.-shtv.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, kojom se 

izdaju propisi o ustrojstvu, unutarnjem uredjenju i poslovnom redu za bolnice kraljevina 

Hrvatske i Slavonije. Ova naredba sadržaje sliedeće die love : 

a) Službeni naputak za ravnatelja javne bolnice. 

b) Službeni naputak zu liečnika ordinatora javne bolnice. 

e) Naputak za sekundarne liečnike javne bolnice. 

d) Naput-ak za upr_avitelja (upravnoga činovnika'. 

e) aputak, kako će se primati, držati u evidenciji i odpuštati bolestnici, izvidjavati 

njihove zavičajne, imućtvene i ine okolnosti, te za nje pobirati obskrbni troškovi. 

f) Pravilnik za uprave javuih bolnica glede primanja onih obskrb\jenika, koji ·moraju 

da budu članovi l . 

Jh1gnjne za podporu bolestnika, ustrojenih na temelju zak. čl. XIV. 

od god. 1891. 

g) Pravila za. sastavljanje zapiHnika kod primanja bolestnika. 

h) Propisi o rukovanju blagajničkih i mćunarskih poslova kod uprave zemaljskih, obćih 

i javnih bolnica u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. 

i) Kućni red javne obće bolnice. 

jl Propisi za npra.vu kuhinje i praonice u zem. obćoj i javnoj bolnici. 

k) Privremeni službc·ni propisi za vodjenje kuhinjskoga gospodartva javne bolnice u 

vlastitoj upravi. 

l) Privremeni službeni propisi za dnevno povjerenstvo za ogled hrane u javnoj bolnici. 

m) Naputak za podvorničko osoblje obće i javne bolnice 

n) Naputak za vratara kod javne bolnice. 

o) Propisi za razkužbu. 

2. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove, kojom 

se izdaje naputak k zakonu o zavodih za umobolne i o postupku s nmobolnimi. 

3. Naredba. kr. hn•.-slav.-dalm. zemaljske vlflde za unutarnje poslove, kojom se izda.je 

provedbeni naputak k zakonu o lj ečilištih i rudnih vodah. 

4. Naredn kr. hn·.-slav.-dalm. zemaljske vlade za unutarnju poslove, kjom . se izdaje 

provedbeni naputak k zakonu proti širenju ljudskih pošasti ·(epidemije). 

5. Naredba kr. hrv -slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, kojom 

se i!porazumno R odjelom za bogoštovje i nastavu izdaje provedbeni naputak k zakonu o 

uredjenju službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji glede postupka oko čuvanja zdravlja 

male djece i školske mladeži. 

6. Naredba kr. hrv.-Riav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, kojom se 

izdaje provedbeni naputak k zakonu o zdravstvenom nadzoru u kaznionah i uzah. 

7. Nacrt naredbe glede uredjenja nadzora kod točenja i prodavanja žestokih pić na 

malo i o kaznah za slučaj prekršaja. 

8. Izpravak k cieuiku liekova za g. 1898. (kod ovoga predmeta sudjeluju ljekarnici 

K o g l i W i n g e r). 

Vrhovnih mnienja riešeno je 5. troškovnika za sudbeno-liečničke vještake 5, troškovnika 

za sudbeno-lučbene vještake 8.


Listak. 

Put u Rusku 

P,rigodom XII. medjunarodnoga liečničkoga lcongnsa u Mosk-vi god. 1897. 

Putopisna crtica, piše dr. Gj. Rihtarić, gr. kot. liečnik u Zagrebu. 

Uvjeren sam, da će mnogi od čitatelja biti veoma nezadovoljan ovim mojim opisom 

o Ruskoj, a to će biti u prvom redu oni prijatelji i kolege, koji su sa mnom dielili sreću, 

da :vide ovo silno carstvo. Oni će biti nezadovoljni zato, jer mi pero ne dosiže sbilje, jer 

ṃi duh . ne ima takova poleta, da bih mogao sve tako točno i liepo opisati, kako je 

božja narav i umjetna ruka stvorila. Neka oni prime to uvjerenje, rla mi bijaše najljepša 

nakana, ako i uspjeh ne najbolji. 

. Pomisao pohititi' u onaj daleki i veliki sviet, kojega mi možda nikada ne bi moguće 

bilo vidjeti pod tako pogodnimi okolnostmi, ponukala je mene - a sigurno i mnoge od 

štovanih kolega - te se odvažismo na tako daleki put. Na nagovor mojega vrlo cienjenoga 

prijatelja i dugogodišnjega primara veleuč. g. dra. K o s ir n i k a, odlučih se ja š njime 

u zajednici na taj daleki i naporni put, koji će mi sigurno za cieloga mojega života nezaboravnim 

ostati. Odmah primjećujem, istina i bog put je naporan, ali čovjek sve napore 

zaboravlja, kada vidi, kako mu se oni liepo nagradjuju. Prije ipak nego predjem na sam 

opis toga puta, moram da napomenem, da je liečnički sbor kraljevina Hrvatske i Slavonije, 

primivši poziv centralnog odbora, da sudjeluje kod toga kongresa s najvećom pripravnošću 

se tom ljubeznom pozivu odazvao, te izabrao iz' svoje sredine veleuč. g. dra. L. 

Rak o v ea, svojega vrlo zaslužnoga predsjednika, da ga tamo zastupa kao samostalno tielo. 

Kada je veleuč. g. predjednik bio zapriečen poći na put, umolio je dugogodišnjega člana istoga 

s bora dra. I. K o s irni ka, da on tu čast preuzme, i ondje liečnički s bor zastupa. Tako je i 

bilo. - Uj edno mi je spomenuti, da je ci el u korespondencij u, a i dobavu karata, preuzeo 

sam gosp. predsjednik, kojega u tom ide velika hvala. Ne ću se možda ogriešiti, ako u 

ime svih svojih suputnika iz Hrvatf!ke, Slavonije i Dalmacije izrečem na ovom mjestu 

nAjljepšu hvalu visokoj ruskoj vladi, koja je svojom velikom požrtvovnošću pripravnom 

se pokazala, podati bezplatnu kartu I. razreda od granice do Moskve i natrag na granicu, 

prema zahtjevom pojedinaca. Tako je jedan dio putnika putovao preko Lavova - Volocziske 

i Kijeva u Moskvu, dočim drugi preko Beča ili Pešte na Granicu - Varšavu - 

Moskvu i natrag. - Dana 9. kolovoza, od pu tih se s prijateljem drom. K o s i r n i k o m 

put Pešte. Ovdje ostasmo jedan dan, jerbo nam je valjalo dati vidirati po ruskom konzulatu 

naše putnice. Obavivši i to, i promienivši novac u rublje, odputismo se preko 

Rutke, Hatvana i Oderberga najprije u Krakov, da si uz put pogledamo i ovo srdce 

austrijske Poljske. Sani put od Pešte do Oderberga imade tolikih ljepota, da bih se 

ogriešio, kad ih u svojem opisu spomenuo 'ue bih. Dio željeznice Rutka - Oderberg 

proteže se po okrajcih Karpat.a, te se u mnogom može prispodobiti liepom Semmeringu. 

Tuj je vječna miena bajne naravi, kroz koju je umjetna ruka na visoke visočine popela 

parni stroj. Uz postepeno, ali. dosta žurno dizanje briegova dolazi se na sve veći vrhunac, 

te napokon na najviu točku, odkuda f!e opet spušta u silnu ravnicu Oderberga. Penjući 

se na visočinu s desne su strane nepregledne gole stieue visokih pećina, na kojih samo 

gdje koja jela diže svoj vrh ponosno nebu pod oblake ; dočim s lieve strane, u dubokoj 

dubini bujne su livade, zelene ravnice, po kojih teku potočići i rieke, niču gradići bud 

selca, jedno uz drugo. Na ovih milinah naravi oko upravo sladku hranu uživa. Na tom je 

putu Kremnitz jedna od najljepših i najznamenitijih točka. Kremnitz je mjesto od 8000 

duša, te leži u kotlini, nad kojom se u visokoj visočini ovija željeznička pruga. li te kotline 

proviruju visoki dimnjaci kovnice srebrnog i zlatnog novca. Ostavivši mjesto, dolazi 

se skoro do najvillega vrhunca željezničke pruge. Sad se otvara vidik na nedogledne ravnice, 

u .kojih leži Oderberg, mjesto šlezke i austrijske granice. Oderberg je oveće mjesto, 

ali veoma zanimiva postaja, pošto je kao granica Njemačke veoma živahna. Tu se vidi 

raznih financijalnih činovnika, policista, željezničkih službenika, agenata za mienjanje - 

novca i t. d. 


---·- -·.·-·-·-·--··· ·-·--- - - -----····- - -·- 

Poslije kratke stanke odputismo se u Krakov. Ovo mj esto mogao bih nekim pravom 

nazvati prelaznom postajom iz jednoga kraja svieta u drugi. Običaji, koji u nas vladaju, 

što se tiće dnevnoga života,mienjaj u se već više na rusku. Sgrade odalečuju se od naših 

Hlogova, već se više približuju starom bizantinskom stilu. Krovovi jednaki, sgrade visoke, uzke. 

Ulice dosta uzke, osim modernih, koje su široke, ali uz to ipak zadržavaju svoj starinski 

slog. Ulice popločane su velikim kamenjem t. zv. mačjimi glavami. Čistoća je dosta velika. 

Prvo što svakom strancu veoma u oči pada, jest osbiljan sviet, velika mirnoća. Tuj 

ne ima kavana, ne ima onog bučnog i burnog života, kojem smo mi južnjaci priučeni. 

Grad sam po sebi je dosta liep, imade oko 80.000 duša. U sredini grada, na velikom trgu, 

vidiš t. zv. S n k i e n i e e (suknare). Na prvi pogled čini ti se. to mora biti gradska vieć· 

nica. Ista je u podpuno gotskom slogn gradjena, jednf>katna agrada, u prizemlju nalaze 

se prolazni hodnici, u kojih imade svakovrstuih dućana, najviše suknene robe i posudja, 

koje se u veliko prodaje, dočim se živež u istih ne trži. S južne strane istoga ti.·ga nalazi 

Re crkva sv. Marije, sa r.apadne strane vrata. sv. Florijana, s istočne i sjeverne strane privatne 

sgrade i veliki hoteli. Sa sredine toga trga pada ti n oči na visokom brežuljku 

veliki i liepo ured jeni starinski grad. To je bivši carski dvor t. j. W aw e l s katedralnom 

crkvom. Ovaj grad opasan je velikimi zidovi, gradjen je u formi tvrdjave. U ovoj sgradi 

smještena je sada vojnička posada, najviše artilerije, i vojnička bolnica. Jedna od najveće 

znamenitosti u tom dvoru jest bez dvojbe katedralna crkva, s grobom sv. S t a n i s l a v a, 

grobovi poljskih kraljeva, te glasovitim žrtvenikom iz suha srebra, od umjetnika Veita 

St wosza. 

Krakov posjeduje liepo, moderno kazalište, liepo veliko sveučilište, obkoljeno krasnom 

bašćom, veliki i glasoviti muzej O z ar t ory s k i M u s e e, zatim glasoviti samostan 

K l a s t o r n a Z w i e r z y n e u, te izvan grada omiljelo izletište Krakovljana K o p i e e 

K o § e i u s z k i. 

Toliko ssmo letimice spominjem o Krakovu, u kojem probavismo dan i noć. Iza 

toga odputismo se na granicu. 

(Nastavit će se.) 

Therapeutičr1e crtice. 

M. Jonnescu. Liečenje glauconHt obost1·ano-m resekcijom gm·njega V'ratnoga ganql-ija. 

(La semaine medicale 1897. Nro. 48.) 

J. veli, od kada je on prvi proizveo objest.ranu resekciju cervicalnoga diela sympa· 

thičnoga živca kod exophthalma i padavice, ela je tražio novu aplikaciju ove operacije 

i misli, da ju je našao liečeći glaucom. Dne l. listopada izveo je gore navedenu resekcijn 

kod jednoga 50-godišnjega čovjeka, koji je 6 godina trpio od glaucoma, a od dvie godine 

izgubio posvema vid. Neposredni uspjeh bijaše : pritisak u očijuh, koji je bio znatniji od 

običnoga, pao je na normalno stanje, vidna se je snaga popravila već sliedeći dan tako, da 

je mogao u daljini od najmanje ;iva metra brojiti prste i sam hodati. Ta,j prekrasni uspjeh 

ostao je do 19./10., kada je publicirao taj slučaj. Iza toga operirao je još dva druga 

glaucomatozna, pa su uspjesi i kod ovih veoma liepi. 

A. de Miraude. Kompres·ija n. 11a,qi et lMyngei super. kod kašlja lwipavca. (La 

semaine medicale 1887. Nro. 48.) 

M. izkusio je u jednomu slučaju jakog i nentaživoga bljuvanja kod .trudne žene, 

da je kompresijom vratnoga diela vaga bljuvanje prestalo. To ga je potaklo, da isto prigorlom 

jedne težke epidemije kašlja hripavca pokuša kod bolestnika bez razlike na dobu. 

pa se je osvjedočio, da je kompresija vaga na vratu zapriečila bljuvanje nakon kašlja, a 

kompresija laryngea nastupe kašlja. On ne preporuča kompresiju u prodromalnom ili u 

začetnom stadiju hripavca, nego onda, kada je kašalj već znatan i 'izkašljivanje lahko i 

kada često bljuvanje prieči hranjenje bolestnika. .Ali i u slučajevih, gdje je expectoracija 

veoma neznatna ili kada se bolest već primiče kraju, komprimira takodjer, jer tim znatno 

umanjuje broj nastupa kašlja i bljuvanje. 

A. Steavenson. Vinski ocat kao sredstvo p1·oti otrovanju s cm·bolovo.m kiselinom. 

(La semaine medicale, 1897. Nro. 44.)

64 


Br. 2. Liečnički Viestnik 1898. . 65 

S. osvjedočio se je, da je vinski ocat izvrstno sredstvo proti gore navedenoj intoxikaciji. 

J edna mlada djevojka, popivši neizvjestnu količini.i carbo love kiseline, pala je u duboki 

coma i postala je cyanotična; bilo se jedva osjećalo, a dah iz usta odavao carbolov 

mil'is. S. uštrcao je pod kožu O·OOI strycbnina, te je želudac izprao octom i vodom aa 

part. aeq., a poslije mlakom vodom . .Nakon toga je pomoću želudačne sonde spustio u 

želudac 150·0 mlieka i 30·0 cognaca, koja je smjesa ostala u želudcu. Kratko vrieme iza 

toga došla je bolestnica k sviesti, te je mogla govoriti, nekoliko dana bijaše mokraća 

crvenkasta. Bolestnica je sasvim ozdravila. 

Gundrum (Križevci). 


S. Erben. Ischias scoliotica. (Beitrage z. klin. Medicin u. Chirurgie 1897. sv. 16.) 

Na temelju 63 točno motrenih slučajeva, nadalje na temelju anatomskog iztraživanja 

ocienjuje E. do sada natale pokušaje, kako da valja tumačiti tu bolest. On dolazi do zaključka, 

da je kod svih teorija glavna i načelna misao, da je povod izkrivljenja kralježnoga 

stupa nastojanje, da se · čuva oboljeli dio organa i da jedna teorija ne tumači sve slučajeve, 

da pronadjene varijncije izkrivljenja kralježnoga stupa i njegovi popratni symptom i stoj e 

u savezu s raznom lokalizacijom živčanoga obolj enja (boli), a od toga da zavisi, da se u 

jednom slučaj u taj , u drugom slučaju opet koji drugi dio tiela čuva od pritiska. R. 

W. Lu n i n. Slučaj ecch·inococca pluća. tMedicinskoe obozrenie 1896. br. 21.) 

39 god. bolestnik, koji se tuži na suhi hšalj i boli u desnih prsih, pružao je pojave 

exsudativne pleuritide: muklinu u pazušnoj prugi od 5. rebra i straga izpod kuta 

lopatice, te n11 odnosnih mjestih oslal>ljelo disRnje, suho čagrtanj e i pomanjkanje pectoralnoga 

fremita. Tjel. toplota normalna. Pokusnom pnnkcijom nije se našlo tekućine. Diagnoza 

se je istom ustanovila, kn da je bolestnik izkašljao uekoliko ecchinococcovih mj ehurića. 

H. Sm ith. Odt1·gnuta in vm·tim·na matemica. Ozdmvljenje. (Brit. med. Journal, 

1897 June 12.) 

Žena je rodila pod vežom dozvana primalja Rpremila ju je u krevet i opazila, da 

joj iz spoloviht viri tumor. Mislila, da je to glava drugoga djeteta, te vukla na njem 

s;. ·sata, dok ga nije iztrgnula. S. je ustanovio. da je odtrgnuti dio invertirana maternica 

s ligament. lat. i tubom jedne strane. Bol. bila je u shockn, krvarenje slabo. Kod pretrage 

ćutilo se je crieva, maternica je manjkala. Tamponada rodnice, ozdravljenje. Kod pretra- 

Č. 

živanja iza 3 mjeseca bila je rodnica sliepa vreća. 

Književne viesti. 

Zagreb godine ·1896. Izvješće gradskoga poglavarstva o sveobćoj upravi slob. 

i kr. glavnoga grada Zagreba. Zagreb 1897 . 

. Iz ovoga veoma zanimivog izvješća, koj e je izašlo koncem g. 1897. vadimo sliedeće 

pod11tke o zdravstvu grada Zagreba. 

Spominjemo iz rada i dj elovanja gr. zastupstva, da je ono u svojoj skupštini od 

14. prosinca 1896. prihvatilo ponudu ugarske redodržave milosrdne braće, kojom se je ista 

izjavila spremnom odstupiti gradskoj obćini sgradu sadanje svoje bolnice uz odštetu od 

350.000 for., a uz uvjet, da ista redodržava na vlastitom zemljištu, ali najdulje n roku od 

2 godine dana iza podpisa odnosnoga kupoprodajnog ugovora sagradi novu bolnicu s najmanje 

600 postelja. Time se je izpunila davna želja stanovničtva .glavnoga grada, a svakako 

će izvedba toga zaključka veoma povoljno djelovati na zdravstvene odnošaje i razvoj onoga 

diela grada. · 

Kod gradskoga poglavarstva slnžbovalo je ovo zdravstveno osoblje: l gradski fizik, 

4 kotarska liečnika, 2 veterinara i 3 · gradske primalje. Koncem god. 1896. bilo je u gradu 

,Zagrebu civilnih liečnika 39, ranarnika 4, veterinara 3, ljekarna 9, primalja 47. 

Ci ep ljeno je 972 (967 dobrim uspjehom, 5 bez uspjeha), a dociepljeno 839 (586 dobrim 

uspjehom, 196 bez uspjeha, 57 nepoznata uspjeha, Jer nije došlo n pregledan je} ; .neciep- 

· 

· 

ljeno ostalo 90, nedociepljeno 54 osobe. 

. 

PrHjepčivih bolesti prijavljeno je 1167 slučaja, od ovih je ozdravilo 1058, umrlo 80, 

11 preost11lo :koncem godine 29. Najviše je· bilo morbi!Ia 625 (ozdr. 619, umrlo 57, ·preostalo 

1}, zatim diphtherije 297 (250, 44, 3), typha 61 (47, 14, O}, erysipela 60 (57, 3, 0), 

Hcarlatine 40 (31, 7, 2}, varicelle 34 .(24, O, 10), pertussis 21 (12, O, 9), dysenterije 16 (13, 

H, .0•, variole. 9 ·(4, 3, 2}, sepsis puerperalis 4 (1, l, 2). 

U zagrebačkih bolnicah liečeno je u svemu 12.6!>8 bolestnika, a od ovih je od pušteno 

ir.liečeno 7909, poboljl!ano 1459, neizliečeno 1107, umrlo 654, preostalo· koncem godine 

1005, dočim ostatak od 524 odpadn na unutarnja premještanja po odjelih. Po bolnicah 

dieli se broj obskrbljenih bolestnika ovako : a) javna oMa bolnica milosrdnih sest:na: 5154, 

b) javna {)bća bolnica milosr. braće 5351, e) e. i kr. posadna bolnica br. 23 2042 bolestnika. 

. .Na skupnom groblju na Mirogoju pokopano je tečajem god. 1896 n svem 1613 

mrtvaca i to 1479 katolika, 70 pravoslavnih, 12 protestanta i !)2 izraelićana. 

Statistiku miene žiteljstva obradio je kr. zem. statistički ured, te nam pruža množinu 

zanimivih ·podataka, :nu radi pomanjkanja prostora moramo uputiti na original, te 

vadimo samo glavno. Tečaje·m godine· 1896. rodilo se u Zagrebu u svemu 1732 dj ece i to 

žive 1647 .(m. !'15, ž. 832), a mrtve 85 (ni. 55, ž. 30). Od ukupnoga brja bilo je zakonske 

dj ece 1117, a nezakonske 615. Najviše poroda bilo je u ožujku (1711, a rinj manj e u lipnj u 

(129). Blizanaca bilo je 27 slučaja i to dva dječaka 5 slučaja, jedan dj ečak i jedna djevojčica 

14 slučaja, dvie dj evojčice 8 slučaja. Od ove se djece živo rodilo 52, a mrtvo 2. 

· Veori:ia je pomno obradjen pomor u raznih .kombinacijah glede dobe, pripadnosti , 

vjeroizpoviesti, stališa, zanimanja, po mj eseci h godine i predjelu grada. U svemu je umrlo 

1558 osoba, i to 834 m.; a 724 ž., 1161 domaćih i 397 stranih. Žalostno nas se dojim ije, 

kada čitamo, 'da je u gradu, gdje je dosta liečnika, bolo valo i .umrlo 413 ·osoba bez liečničke 

pomoći, što kod ukupnoga pomora od 1558 osoba čini zamaŠni postotak od 26·5'' '0 , 

dakle preko jedne četvrtine. Najviše slučajeva smrti bilo je u travnju (183), a najmanje ·u 

lipnju (107). Djece do 5. godine umrlo je 557, i to najviše u l. mjesecu (lf>3). U privatnih 

stanovih umrlo je 848, a u javnih zavodih 710 (bolnica braće 276, sestara il67, ostali javni 

zavodi' 67). Velika skrižaljka pokazuje nam pomor po uzrocih smrti, te po spolu i pripad· 

nosti. Umrlo je L od foetalnih bolesti 47 (m. 26, ž. 21), 2. infekcioznih bolesti 137 (69 in., 

()8 ž., a domaćih 102, stranih 35),· 3. obćih bolesti 125 (m. 62, ž. 63 ; d. 106, s. 19), · 4. tuberculoze 

372 (m. 191, ž. 181 ; d. 253, s. 119), 5. malignih novotvorina 102 (m. 46, ž. 56 ; 

d. 50, s; 52), 6. bolesti živčevlja 145 (m. 84, ž. 61 ; d. 105, s. 40), 7. bolesti ušiju l i. s., 

8. bolesti disala · (bez tuberculoze) 267 (m. 144, ž. 123 ; d. 219, s. 48), 9. bolesti srdca i 

žila 95 (m. 54, ž. 41 ; d. 64, s. 31), 10, bolesti probavila 170 (m. 100, ž. 70j d. 144, R. 26), 

11. bolesti močila 38 (m. 24, ž. 14; d. 20, s. 18), 12. bolesti spolovila 4 m. d., 13. bolestL 

trudnih i rodilja 5 (3 d., 2 ll.), 14. bolesti mišićja i kostiju 3 d ž., 15. bolesti kože 10 

(4 m., 6 ž. j 7 d. 3 s.), 16. otrovanja 2 (l alkoholizam m. d., l lyssa d. m.), 17. silovite 

smrti 35 (25 m., 10 ž. ; 32 d., 3 s.), samoubojstva bilo je 20, ubojstva 4, smrti nesrećom ll. 

Od glavnijih vrsti uzroka smrti iztičemo još sliedeće : najviše smti od infekcioznih bolesti 

bilo je u ožujku (25), a najmanje u srpnju i kolovozu (5) ; od tuberculoze najviše u studenom 

(16), a najmanje u 'kolovozu (4); od bolesti disala najviše u travnju (51), a najmanje 

u lipnju (5) j od bolesti probavila najviše u kolovozu (30), a najmanje u veljači , 

ožujku i svibnju (7). 

Meteorologijska opažanja za g. 1896. priobćuje profesor dr. A. M o h or o vi č i ć, te 

iz njih vidimo, da je poprečna godišnja temperatura bila · za 0·60 niža od 1iormalne (11·1"). 

Zima •.pros. 1895. sieč. i velj. 1896.) bila je.za 1'6° hladnija od normalne (0'7°), proljeće 

za 0·5° hladnije . od normalnoga, ljeto za 1·1" hladnije od normalrioga (21·9"), a jesen za 

0·4° toplija od normalnoga (11"5°). Najviša poprečna toplota bila je u srpnju 21•5°, a najni 

u siečnju - 4·1". Najtopliji dan bio je 29./7, 32·1°; a najhladniji 13:/1. - 11'2''. Tlak 

zraka bio je .poprečno za 0·8 .mm. nad normalom (747·86 mm.). Najviši :tlak bio 30./1. 

769 mm .. a najniži . 15./12. 728·6 mm. Ukupna množina oborine bila je za 86 mm. manja 

od normalne, ali ukupni broj .dana. s oborinom za 37 prevelik. Abnormalna je bila kiša u 

kolovozu . sa 206·4 mm. (131 mm. nad normalom), u rujnu je bila normalna, a u svih ostalih 

mjesecih. izpod normala. Broj .dana s oborinom bio je u veljači, ožujku i travnju izpod 

normala; ·a '.li svih ostalih nad normalom.

Liečnicki Viestnik 1898. B:. 2. 

Br. 2. 

Liečn1čki Viestnik 1898. 

6.'( : 

Srpski arhiv za celokupno leka·rstvo. Urednik dr. J. D anić. God. III. 

sv. 10. imade sliedeći sadržaj : I. Or i g i n a ln i rad o v i. l. Teobromin u edemima bolesti 

srca, od dra. Č. M. M i h a j l o v ić a. 2. Prilog operativnoj terapiji ileusa (svršetak), 

od dra. M. P e tr o v i ć.a. 3. O mikrohemijskom mzpoznavanju mrlja od sperme u kriminalnim 

slučajevima (svršetak), od dra. M. J. Le ka . II. P r e g l e d l i t er a t u r e. III. 

Izve§ta ji o radu lekarskih zaj ednica i udruženja. IV. Vesti o stručnim 

zavodima i ustanovama. V. Bele š k e. Vl. Pabirci. VII. Staleške i 

l i č n e v e s t i VIII. P o d l i R t a k. Druiitveni položaj lekara n Fran enskoj (nastavak). 

IX. B i bl i ografij a. X. Pošta re d akcije i administracij e. XI. Dodatak. Suzbijanje 

sifilisa u narodu, od dra. M. M ar k o v ić a. - Prilog N a r o d n o z dra v lj e" 

imade sliedeći sadržaj : .T edino blago od dra. P. L a z ar ević a. Duševna radnja. l'lehane 

peći od dra. T. ::\

68 Liečnički Viestnik - 1898. Br. 2. 

odbitci od dohodarine jesu : stanarinski novčić, premije za osiguranje proti požaru i za 

osiguranje života (posliednje najviše do 200 for.); Kod službenih i mirovinskih užitaka mogu 

se biljege .odbiti. 

Sm r t . 

usl ied udisavanja para od raztvorenoga chloroforma. U katoličkoj 

bolnici u Hero - eu izvadjao je nedavno dr. M e y nz asistenciju jedu oga . kolege i 

dviju milosrdnica na večer radi ozlJede trbuha operaciju, koja je više sati trajala. Narkotiziralo 

seje chloroformom. a svjetlo je bilo od plina. Već za operacije veoma je liečnike 

podraživalo na kašalj, te su mislili, da su mu uzrok pare od cbloroforma. Nekoliko sati 

posl.ije opera9ije pozlilo je M ey u, te.je jako težko disao. U noći obolile su obje milosrdnice 

. od težkih pojava otrovanja, te je jedna i umrla. Drugi liečnik, koji je bio samo kod 

jednoga diela operacije, nije pokazivao nikakovih znakova. Kašalj i za,luha . uslied udisavanja 

para raztvorenoga chloroforma poznat.1. su stvar; nu . slučaj smrti dosada još niJe . 

objavljen. 

_ 

· 

Patholožke kosti iz staroegipatskih grobova. Najstarije patholožke 

koti, što su se n11šle, bit će one koje jė Page-May iztražio. Potiču od kostura, kojega 

je Flinders Ptrie našao korl izkopina u Egiptu. Po raznih znakovih se zaključuje, 

da je d,>tični čpvjek umro za IV. ili V. dinastije t. j; .3700 god. pr. ls. Kosti pokazuju 

tipčnu sliku deformirl!-juće ostitide, te su patholožke promjene osobito jasno razvite na 

dolnjoj čeljusti, na vratnoj kraiježnici i na ruci ; periostitiue po nalazu kostiju nije biio, 

već samo O'!titis. Buduć na ostitis deformans osobito povoljno djeluje boravak u Egiptu, 

a kod urodjenika ne ima te bolesti, to se pomišlja, da je dotični bolestnik bio stranac, koji 

je· došao onamo na oporavljenje. Od ovih 5500 godina starih koRtijn su sve druge, što su 

se do. sada. po ,grobovih našle za 2000 godina mladje. 

. Kre,tanje priljepćivih bolesti u gradu Zagrebu . tečajem siečnja 

1$98. D i p h t h er i t i s preostalo l, priraslo 8, ozdravilo 4, umrlo 3_, preostaje 2. S earl 

. 

a t i na preostalo l, · priralo 6, ozdravi! o 3, umrlo 1, preostaje 3. M or b i ll i preostalo 3, 

prh:aslo 15, ozdravilo 11,· umrlo l, preostaje 6. T y p h u s a b d o m i n a l i s preostalo 8, 

priraslo 6, ozdravilo 9, umrlo 3, preostaje 2. Dysenteri a preostalo O, priraslo O; ozdravjlq 

O, umrlo O. preostaje O. S e p s i s p u e r p e r a l i s preostalo l 1, pri raslo 3, ozdravilo 

O, . umrlo- O, preostaje 3, T u s .s i s e o n v u l s i v a preostalo 2, p rira slo O, ozdra vilo 2, 

umrlo \), ·preostaje O • 

. Pr omjene i izpravci u imen iku članova sbora za god. 1898. Br. 

24. ,mjesto Bjelić, čitaj B e li ć. 103. odn. 112. pred imenom H ar a b e l odn. H o ff m a n n 

izpao je naslov. Dr . . 114. H o l z er Leopold je e. i kr. nadranar u m., željeznički. liečnik 

u ŠamGU; 1,76 . . D.r. L i n ar d ić je e. i kr. štopski nadliečnik. 243. Dr. pl. P i. s a č i.ć je 

binski liečni .u Pri.biću (z. p. Kra§ić). 248. mj: Politzer čitaj Pollitzer. 308. mj. 

Dr .. Thaller .. Adalbert . čitaj A l b er t. 336. pr. We i s s Miroslav je .obćinski .liečnik u 

. 

Djakovu. 

Natječaj za mjesta obćinskih liečuika u Kraljevici i Novom Vinodolskom. Plaća 

SOO for. i 200. for. stnarine. Molbe do 28. veljače kr. ŽJ.lp. oblasti u Ogulinu. 


":; borjl liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonij e" u Zagrebu bit će 

tlne 28. veljče 1898. u 6 sati poslije podne u kr. sveučilištu (u senatskoj dvorani) 

·s ovim dnevnim redom: 

L Izvješće predsjednika 

2. Demonstrcije bolestnika i preparata.. 

3.· Dr. D. S e h war z: Chiruržka kazuistika. 

4. Dr. I. Žirovči. ć: Ludjačka umorstva - nazvana la folie rouge". 

5. Eventualni pre!iloz\ članoya. 

Odbor. 

Vlastnik i izdavatelj .Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije"; 

Urednik dt. M;· pl. · Čačković. 

,Tisak Dioničke tiskare u ::lagrebu; 

Br. . U Zagrebu 15. ožujka 1898. God. XX. 


List izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Clanovi ga dobivaju bezplatno. 

Predplata za nečlanove na godinu 6 for., na pol godine 3 for. 

(Hanarina, predplata i sve ostale uplate imaju se posli


----- --- --------- 

staze od raka jednjaka dolaze u jetrih, plueih, bubrezih, pancreasn, kostih i u 

mo7.gjanih. 

Rak jednjaka pojavljuje se većinom izmedju 46.-70. godine, većinom kod 

mu7.karaca (po Zenkeru 7-8 puta češće nego kod žena). U aetiologiji He 

spominjP alkoholizam, opaljenje s vrućim jelom, čirovi i njihove zarastice. Da 

mogu i traumatične štetnosti biti razlogom raku, dokazuje to, što He je našlo u 

sredini tumora koštica od voća i drugih stranih predmeta. 

Carcinom He nalazi obično na mjestib, gdje je jednjak od naravi uži, te 

je neprestano lJodvržen podra7.aju prolaze



mjetio još drugu promjenu, koja se sada sve više iztiče, te čini Witze l o v 

način suvišnim, da se na ime 1)rvobitno ko,;i kanal poslije nekoga vremena gotovo 

sasvim okomito postavi, pa će možda i to doprinieti, da holestnici ne mogn 

nvesti ciev, što ne znaju, da se je smjer fist.nle promienio. 

Pomor kod ove operacije kod carcinomatozne stricture oesophaga bio je 

u zadnjih d vij uh godinah na M i k u l i e z e v o j klinici, kako to K a cl er na ovogodišnjem 

medicinskom kongresu u Moskvi navanja samo 19°/0• Od starijih 

statistika Mannabergova broji za god. 1883.-1886. pomor od 3G·9nfu · 

b) Carcinom žeJu dea skoro je uviek pri maran, te se samo iznimno 

sekundarno pojavljuj e kano metastaza kod carcinoze drugih organa ili ako careinom 

s drugog orgaua n o ko liei predje na želndac. John S. E l y naao je n 

literaturi samo 14 slučaja, gdje je pri marna novotvorina bila na fl rugom mj estu. 

Nu kod primarnoga raka želudca česte sn metastaze n drugih organil:t (u jetri h, 

pancreasu, potrbušnici, žliezdah itd.), a prelazi i na druge organe (jednjak, jetra, 

crievo i pancreas). Žliezde nisu tako često oteeene, kano kod carcinorna flrugih 

organa, nu zato su to eešee carcinomatozno degeneriraue. Od žliezda, koje se 

mogu pipati, C:esto oteku Bnpraclavir,ularne, ali rj edj e nego što :>e je prijP 

mislilo. 

Rak želudca pojavljuje se wćinom tek izmedju 40.-70. godine. Prije 30. 

godine jfl veoma riedak, a }H'irodjen, čini se, da mje gotovo nikada, te :m takovi 

sluča:ievi prave iznimke (W ilki nson, Widerhofer, Onllingwortlt). 

Spol ne pokazuje nikakovog upliva na razvoj carcinoma, te statistike pokazuju 

za mužke i ženske prilično isti broj (F ox: 680 m. i 623 ž.). Na razvoj raka 

upliva predispozicija starosti, nasliednost, te geografsko razširenje (n tropskih 

zemljah je veoma riedak ili se u obee ne nalazi). Socijalne prilike ne uplira:jn, 

jer ga nalazimo isto tako često kod imu

74: Liečnički Viestnik 1898. Br. 3. 

-- -·-------- 

je prije mislilo, nego se nalaze uviek, · ako krv dulje vremena zaostane u želudcu. 

Krvarenje obično nastupa istom, kada je bolest već više razvita, nu iznimno 

se pokazuje i kano početni symptom. Obično se javlja u maloj mjeri, dočim je 

obilno krvarenje kod carcinoma rjedje; nego kod čira. 

U to vrieme se u mnogih slučajevih pokazuje tumor, koji se može napipati, 

a kadšto i vidjeti. Tumor se · obično nalazi u trokutu, što ga pravi luk 

rebara i pupčana crta. 

Kod carcinoma želudca nalaze se i smetnje resorbcije, koja je snižena, i 

motiliteta želudca, jer hrana mnogo dulje u nj em ostaje. Ovoj je u početku 

većinom uzrokom gastritida, a kasnije obsežna infiltracija mišičja. 

Množina mokraće je smanjena; i to radi slabije resorbcije, bljuvanja i radi 

oedema. 

Dosta rano, a da ne odgovara pravo ostalim subjektivnim tegobam, počimlje 

se bolestnik sušiti, propadati, da napokon nastupi podpuni marazam. 

Koža postaje bliedo žućkasta, oči upadaju, lične se kosti jako - iztiču, bolestnici 

izgledaju stariji, nego što doista jesu, jednom rieči razvija se podpuna slika 

carcinomove cachexije. 

U terminalnom stadiju nastupa vrućica, hydropične otekline i izljevi u 

tjelesne šupljine, te zapalni procesi u plućih, pleuri, bubrezih. Smrt nastupa u 

marazmu poslije kratke agone. 

U tečaju carcinoma želudca imade velikih razlika, u nekih prevladava moment 

intoxikacije ci el oga tie la, a u drugih se više iztiče lokalna smetnja. N u to ne ovisi 

o . veličini tumora, jer. se nalazi sasvim male tumore, koji prouzročuju samo 

neznatne mj estne smetnje, ali težko propadanje tjelesnih sila, anaemiju i marazam, 

a u drugih slučajevih nalazimo velike tumore, dapače i metastaze u 

drugih organih, a da ne ima smetnje obćega stanja. Da može carcinom želudca 

dapače i latentno teći, već je spomenuto. 

Bolest trje od 3 ----:-6 mj eseci do 2, 3 i više godina, nu prosječno 6-15 

mjeseci ; kraći tečaj je svakako iznimka. 

Diagnoza raka želudca se osigurava nalazom tumora na želudcu, pojavom 

_ chroničke dyspepsije i carcinomove cachexije, poremećenjem chemizma i naprednim 

tečajem bolesti. Gdje se nalaze svi ti znakovi, tamo _ je diagnoza sigurna; 

nu može da manjka jedan ili više nj ih, a tada je diagnoza već tegotnija. 

Veoma je važno za uspjeh eventualne operacije, ako se diagnoza što prije učini, 

· 

s toga treba da se potanje bavimo nekojimi važmjimi symptomi. 

l. Pomanjkanje slobodne solne kiseline u sadržaju želudca. V a n d er 

V e l d e n upozorio je, da kod raka pylora, skopranoga s dilatacijom želudca, 

manjka u sadržaju slobodna solna kiselina. Nu kasn\ja iztraživanja izpostavila 

Su, da to nije specifični, već samo sekundarni znak. Mi nalazimo pomanjkanj e 

slobodne solne kiseline i kod drugih bolesti želudca, a i kod nekih obćih (morbus 

.A.ddisoli.ii, pernicijozna anaemija, phthiza, grieške srdca, diabetes). S druge je 

opet strane javljeno nekoliko slučajeva raka želudca, gdje se je do konca života 

u žehidcu nalazila slobodna solna kiselina. Nu svakako manjak solne kiseline 

uz ostale symptome utvrdjuje diagnozu carcinoma. 

2; Nalaz mliečne kiseline u želudcu. Boas prvi je upozorio, da se kod 

carcinoma želudca često nalazi mliečna kiselina. Nu i tu se je pokazalo, da je 

Br. S. Liečnički Viestnik 1898. 75 

postanak mliečne kiseline ovisan od okolnosti, koje nisu u neposrednom savezu 

s carcinomom (L što manjka solna kiselina, 2. što hrana dugo ostaje u želudcu, 

:3. što je usporena probava bjelankovine). Nu zato je ipak diagnoza carcinoma 

želudca gotovo sigurna, ako se i ne ćuti tumor, a manjka slobodna solna kiselina, 

ako je probava bjelankovine izpod 15% i ako se nalazi obilno mliečne kiseline. 

Naprotiv negativni nalaz mliečne kiseline ne dokazuje, da ne ima carcinoma, 

jer ima slučajeva, gdje nije bilo mliečne kiseline, a već se je ćutio tumor. 

U želudačnom sadržaju kod raka nikada se ne nalazi sarcilia ventriculi, . 

a dapače, 

ako · se ulije u želudac kultura sarcine, to se ne samo ne razplodjuje, već 

nakon kratkoga vremena izgine ; tomu je uzrok mliečna kiselina. 

·s. Nalaz specifičnih elemenata u bljuvotini ili u sadržaju želudca, koji se je 

izvadio želudačnom cievi. Sigurna i nedvojbena diagnoza je samo moguća, ako 

se nadju komadići novotvol'ine, dočim ne možemo pojedinu carcinomatoznu stanicu 

razlikovati od običnih epithelija. 

4. Tumor se može samo ćutiti, ako se nalazi na velikoj curvaturi ili na 

pyloru, iznimice · i na malom zavoju. Kadkada se iztakne tumor, kojega se nije 

ćutilo, ako se želudac napuni zrakom ili vodom, a kadkada opet tada postaje 

nejasni,ji. Lahko je, ako je tumor tvrd, neravan ili grbav i ograničen, tada ne 

ima potežkoća glede diagnoze. Kod difuzne irifiltracije ćuti se samo jednomjerna, a 

kadkada nejasna rezistencija u dubini. Tumor se kod palpacije obično prikazuje 

većim, nego što je u istinu, te može prema punosti želudca mienjati svoj položaj . 

Obično se nalazi u epigastriju ir.nad pupka lievo ili nešto desno od središnje crte, 

te je pomičan, ako nije na okolicu prirašten. Ako je srastao s jetri, ošiti ili slezeni, 

to se obično pomiče kod disanja. Veći tumori davaju kod perkusije na ograničenom 

mjestu mukh zvuk, nu ova se pojava mienja prema punoći crieva i 

želudca zrakom. U većini slučajeva izlaze od· tumora boli, koje su veoma različitoga 

znača,ja. Višeputa je težko razlikovati, da li se radi o tumoru pylora ili 

pancreasa, jetara, žućnoga mj ehura, duodena. 'l'umor jetara se obično pomiče 

s disanjem, jetra su povećana, na pritisak osjetljiva, površina im neravna. Pokazuju 

se smetnje cirkulacije jetara 

ascites, icterus. Oarcinom žućnoga mjehura 

može se zamieniti s carcinomom pylora, ali tada ne ima tako velikih smetnja 

funkcije želudca. Oarcinom pancreasa odlikuje se dubokim položajem, nepomi

76 ' Liečnički Viestnik 1898. Br. 3. 

Br. 3. Liečnički' Viestnik 1898. 71 

želudačnoga čira je tek poremećen samo za ea.cerbJWije, dočim je kod carcinoma 

trajno. Bol je kod čira više ograniena, često zalazi u ledj a, te ju pobudjuju 

vanjski uzroci, a kod carcinoma je uztrjnija, te dolazi i sama od sebe. 

Kod čira bljuvanje ovisi o boli, čim je ova. j.a,ča i trajnija, to češće dolazi, dočim 

kod carcinoma kao da ne ovisi od nib.kovih razloga. Krvarenje je kod čira 

češće i obilnje nego kod carcinoma, nu .zato · se kod potonjega više puta vraća. 

Napokon od čira želudca oboljuju većinom mladi, a od raka stariji ljudi. 'l'ežki 

oblici hysterije mogu prouzročiti takove smetnj e probave, da pokazuju sliku 

cachexije, u tom slučaju će pozorno i . opetovano pretraživanje pronaći koji znak, 

da omogući diagnozu. , 

· 

Kako earcinom nije izliečiv, . to može nutarnja medicina kod raka želudca 

samo symptomatično i ditetično djelovati. U ·prvom redu dolaze stornachica, osobito 

condurango, resorcin, solna kiselina, pancreatin. Oondurango uživao je glas 

specifičnoga sredstva proti raku želudca, ali se nade nisu obistinile, nu svakako 

djeluJe povoljno kano izvrstan stomachicum. Proti bljuvanju daje se leda, eventualno. 

s nekoliko kapi chloroforma, jodov kalij, creosot, te morphin interno ili 

subcutano. Proti bljuvanju i tegobam, koje potiču od stagnacije hrane, proti 

abnormalnom tvorenju kiseline i plinova je izpiranje želudca dobro sredstvo. Kod 

jačega krvarenja. da:je se led na usta, mrzle obloge na trbuh, te unutarnje secale 

co:rnut. Da se ublaže boli, utire se s chtoroforniovim uljem, meće obloge s toplotu 

vodom ili po Priessnitzu, nu to je samo od časovite koristi, te naskoro treba . 

davati narcotica, (nu ne opium, koji već i onako tromu peristaltiku još više 

oslabljuje). Obstipaciju treba, što duže je moguće, dizati blagimi biljnimi tjerali. 

Soli previše slabe uslied gubitka vode, koji je s njihovim djelovanjem skopčan. 

Klysmata i suppositorija s glycerinom dobro dj eluju. Kod proljeva daje se opium. 

Hrana neka stoji poglavito od amylacea, sočiva i variva, te nešto fino skosanoga 

mesa i jJ,ja. Mlieko se obično zlo podnaša, jer . je probava bjelankovine 

nepodpuna, laglje . se podnaša, ako se doda nešto sode, va pn ene vode ili cognaca. 

Masti neka ,se ne daju; jer se raztvaraju u želudcu i prave tegobe. Jaki čaj, 

. dobr.o crP,o . vino, te ostala jaka, ali ne sladka vina dižu sile bolestnika. 

Glavna therapija carcinoma želudca je chirmžka, a ova može biti radikaina 

i palliativna. Radikalna je naravski na mjestu samo u prvom početku; dok je 

carcinom još malen i ograničen, dok ne ima mnogo adhaezija, otečenih žliezda 

i metastaza, te dok je bolestnik još donekle krjepak. Glavna operacija ove vrsti 

je gastrektomija, pod kojom se obično razumieva pylorektomija ili 

r e s e k e i j a p y l or a. N u i gastrektomija u pod punom smislu . veci je izvedena, 

tako je L a ngen b u e h jednoj bolestnici reserirao 7/8 želudca, a ona je ostala 

mt žj votu, te se znatno oporavila. Resekciju pylora preporučio je već g. 1810. 

M e):' re n u svojoj inauguralnoj disertaciji, 1 to na temelju experimenta na životinji, 

nu . ona se je gotovo zaboravila, dok ju nije opt poprimila B i ll rot h o v a 

škola, te su njegovi učenici G u s s e n b a u e r, Win i war t e r, O z e r n y i 

Wo lfl er 1874 . . pravili pokuse na životinjah i dokazali, da je izvediva. Prvu 

resekciju pylora na čovjeku načinio je 1875 . . P e an, ali je bolestnik peti dan ·. 

iza operacije 11mro. Drugu operaciju učinio je 1880. R yd i gier, nu bolestnik 

umre iza 12. sati; 'l'ek treća uspije 1881. B i ll r o t h u, te je bo les tnik za· 22 dana 

izltečen odpušten, .ali umro iza 4 mjeseci od recidiva. 'l'ečajem vremena sve se 

je više usavrši vala tehnika operacije, te su uspjesi bivali sve bolji. 'l'ako H a 

h er k an t nabra:ja 207 tipičnih resekcija pylora radi carcinoma, od kojih je 

nmrlo 114 t. j. 550fo . Za godine 1881.-1888. je ukupni pomor 62·8"/0, a 

1889.-1894. već samo 4Ed Ofo. 'l'a pobolj ši ea imade se uz aseptični postupak 

pripisati usavršenju tehnike i tomu, što se sada sve više izabire slučaje, koji su 

sgodni za operaciju. Uspjesi operacije glede trajnog izliečenja veoma su nepovoljni, 

jer' obično naskoro nastupi recidiv sa starimi mukami. Samo riedke 

Hu iznimke, gdje je konstatovano izliečenje : 5'/! godina (W o l Her), 6 godina 

(.M aydl) i dapače 9 godina (K ocher, Ratimov). Indikacije za operaciju 

ustanovljuje H a eker ovako : "za operaciju je sposoban slučaj, gdje ima mali 

tumor, bez adhaezija s okolicom, te nisu žliezde otečene. Operacija se može još 

izvesti, ako postoje male lahko odriešive adhaezije s malom ili velikom pJenom, 

te poprečnim debelim crievom, a imade otečenih žliezda, koje se mogu lahko 

odstraniti, u ovih slučajevih ne izostaje recidiv, ali bolestnici su za neko vrieme 

riešeni svojih tegoba. Od operacije neka se izključe slučaji, gdje imade obširnih 

t.ežko riešivih adhaezija s okolicom, (osobito s jetri i pancreasom) i infiltracije 

mesenterialnih i retroperitonealnih žliezda". · 

'l'ipična resekcija po B i ll rot h u izvadja se tako, da se najprije izolira 

pylorus, podveže lig. gastrocolicum i mala plena. Zatim se u nekoj udalj enosti 

ou tumora proreže po pr. 2 trećine želudca, podveže žile i prorezani komad 

:.;ašije po principu šava crieva. Zatim se još proreže ostala trećina želudca, koja 

po pr. odgovara lurnenu duodena, odreže tumor i na duodenu, te izvadi, pa sašije 

crievo sa želudcem. Orievo se može na razne načine u želudac . ušiti : u sredini 

želudčane rane, u malu ili veliku krivulju. Ka.r,;nije je B il l r o t h pre})Oručio, 

da se sašiju otvori u duodenu i želudcu, pa načini na drugom mjestu gastrojejunostomija, 

a u najnovije vrierne javlja K o e h er, da postiže veoma povoljne 

uspjehe, odkada sašije želudac, te ušije duodenum u novi otvor na stražnjoj 

strani želudca. Kod nekih se bolestnika, poslije ove operacije pokazuju znakovi 

insuficiencije pylora, te se sadržaj CI'ieva povraća u želudac, ovdje raztvara· i 

prouzročuje bljuvanje. K o e h er ·predlaže,·. da se u takovom slučaju, kako je to 

on jedanput uspješno llČinio, bolestnika položi na desnu stranu, dok se po malo 

funkcije probave opet same od sebe poprave, te prestanu tegobe, jer zarastica 

preuzimlje physioložku funkciju pylora. 

Sada se pita, što treba ·raditi, akoc se već· kod van;jske pretrage ili kada 

se otvori trbuh . nadje takove prilike, da resekcija pylora nije izvec;Liva. Za 

takove je slučaje opravdana g a s tr o e n t er o s t o mij a, koju je . u isti n po primjeru 

M'aisonneuveove enteroanastomoze osnovao N i e o 1 a d o n i, dočim ju je 

Wolf l er,· kojemu se pripisuje, prvi 1881. . izveo. ·Ovom se operacijom ppstiže 

sliedeće : želudac se direktno spoji s di elom j ej tina ; suženi pylorus, te početak 

eri eva izl učen je, bolestnik prestaje bljuvati, hrana · može prolaziti iz želudca u 

crievo, pa bolestnik već 14 dana poslije opera.cije može svaku hranu jesti, te se 

vidljivo oporavlja. Uspjeh ove operacije je, što se funkcije tiče, vanredno dobar, 

a djeluje i povoljno na carcinom, koji polagan ije .raste i razpada se, jer manjka 

neprestani podražaj hrane. Ovom se operacijom poprečno život produljuje na nekoliko 

41/2-5 mjeseci, te je iznimka w oJ flero v slučaj , gdje je bolestri.ica 

živjela joŠ 21/4 god. · Pomor kod ove operac-ije je po Z e Iler u u godinah 1881.


13r. 3. Liećnički Viestnik 1898. 79 

1lo 1885. 70%, a 1886.-1892. vee samo 37%, dočim Kader na kongresu u 

Moskvi za zadnje dvie godine navadja s lVI ikuli e z e ve klinike samo 32·60fo. 

Operaeija se izvadja tako, da se jedan čvorak tankoga crieva (najbolje 

jej una) povul-e do želudca, te ondje priiivrsti na polovicu seroza erieva uz serozn 

želudea, zare%e do mucoze, sašije seromusfmhwis na stra%njoj strani, pa otvori 

1.eluda( i erie·o na 4-5 cm., te sada sašijB snromuscularis, a zatim seroza na 

prednjoj strani. Mjesto šava može se rabiti i Murphyevo puce, ali to baš nije 

naj sgodnije, jer se moze dogoditi , da ono padne u želudac, ondj e ostane, te 

pravi tpgobe. Gastroenterostomija izv·a

80 Liečnički Viestnik 1898. Br. a. 

Br. 3. Liečnićki Viestnik 1898. Sl 

28/10. Micanje prsti nije više moguće i obje ruke leže nepomične pokraj tiela, neosjetlj 

ive do rllmena i uzete iRto tako daleko. 

Mokrać:t poshje mutnijom i osobito zadnji 

diel01·i sadržaj u već i gnoja. Obće stanje bole>tnika je vrlo nepo1•oljno. 

30/ {0. Disanje sc podržaje samo gibanjem ošiti, mišieje trbuha i tbomxa je pri tom 

ueaktivno. Bllo je slabo. U prsih se enje hrglJanje, ua ust.a dolazi krYava pj ena, kaalj je 

slab i nedostatnu za izbacivanje uakupljeaoga sputum:t . .l\1okraea sadržaje mnogo gnoja, 

dak!, je i upala mjehu ra napredovala. Sphincter veHicae je takodj er već


je penis došao u fossu navienlaris i ovdje probio dosta tanku stienu izmedju 

vulvae i gužnjaka, Sto je nz silne holi i rloHta vel iko krvarenje po navodu bolestnice 

nzsliedilo. Time je po svoj prilici nastala longitudinalna rana, koja je 

uslied elasticiteta još nekoliko dana mogla zapre(,ivati, da Hadržjna gužnjaka ne 

prolazi tim putem, a jerbo jt3 spolno obt:Pnje hilo nastavljeno i nužduo uzsliedjlo 

uviek istim putem, to su naskoro bili rnbovi ntne razteguutj i otvor u(:.injen, 

kuda su mogli njprije vjetrovi, a onda j bla.t:o 

prolaziti. Rana je zacielila per 

primam i za to ne ima tragova nikakovotu dextnwtivnom procesn. 

e) Otitis externa dif!'usa acuta gonnon·lwica. 

U aetiolog·iji otitidis externae zauzima gonnococcus dosta skromno mjesto, 

jerbo u koliko drugi momenti kao podra'l.aj od gnoja kod 

eczem, herpes, pemphigus, variola, R,Yphili, zatim razni 

otitis media, zatim 

thermi(-.ki i chemički 

momenti obično daju povoda ovakovoj npali, to nalazimo dosta riedko, da hi 

gonorrhoični secret bio povodom spomenute upale. 

jedan slučaj , nu oni su dosta osamljeni. 

H ar v e y1 Rpominje takav 

Naš slučaj bio je sli('deći : Drag. L., diete 21/2 mjeseca staro, došlo je s majkom 

i još dvoje braće 12. studenoga 1897. u bolnicu, i to s razloga, što sn mu braća bila obo· 

ljela na gonorrboičnoj upali conjunctive, koja je bila vrlo jaka tako, da je kod jednog 

i kod drugoga djeteta bila već i roženica na jednom mjestu upaljena. Mati je bolovala od 

blennorrhoeae vaginae, a navodno su svi tu bolest zadubili kupajući se u vodi, u kojoj se je 

njezin muž kupao, koji se je negdje inficirao bio. Nekoliko dana, kako je mati došla n 

bolnicu opazi, da najmanjem djetetu 

kod koj ega su oči posve neznatno aficirane bile, 

iz desnog uha teče gnojna tekućina. Pobliža pretraga pokazala je : 

externus napunjen gnojem, stieuke natečene i crvene, 

jerbo je prolaz uslied otoka sužen. Gnoj 

meatns auditorius 

do membrane tympani se ne vidi, 

mikroskopski više puta iztražen, pokazuje svaki 

put intracellularne diplococce uz množtvo drugih bacterija. Slučaj je liečen izpiranjem 

s borovom i slabom carbolnom otopinom i za tri tjedna toliko je gnoj enj e i otok popustio, 

da se je moglo dublje u ubo pogledati i membrana tympani pokazivaše se u cielosti nešto 

mutna s komadići oluštenog epithela pokrita, ali inače ciela i neperforiraua tako, da se 

je sada kazati moglo, da je postojala čista otitis externa. Jedan do dva tjedna dalje nastavljeno 

je liečenje i diete je moglo 22. prosinca 1897. posve izliečeno odpušteno biti. 

Koli aetiologija, toli i pon ovn o dokazana pri:,;ntuu::;t intracellul 

a rnih diplococca u gnoj u , što se je iz nh a jzlievao, kao što j 

u s u g l a s j u s o h i m j n a l az, pr o t e ž uć i s e s a m o n a v a n j s k i d i o 

s l u š n o g a pr o h o d a, daju nam dosta podloge, da možemo ove intracellularne 

diplococce nazvati gonnococci, te ovaj slučaj smatrati kao otitis r.xtP.rna 

gonnorrhoica. 

Uhrajjući ga n one riedke objelodanj ene slučajeve mislim, da bi se kod 

točne mikroskopske pretrage doista još koji taj slučaj 

vanjske otitide kod male 

dj ece kao gonnorrhoični pokazao, da možda ne bi bilo suvišno kod ]JOrOfljf\ja, 

kod kojih je blennorrhoea dokazana nz Credea osvrnuti fle i nešto 

* Canstatt's Jahrbiicber 1852. 3. p. 160. 

na nlto. 


·--·--··-··---- ·--···-·----- -. ···--·· ···---- --- 

Toxikoložka kazuistika. 

Priobćuje dr. A. L. Lederer, privatni liečnik u Vinkovcih. 

a) Prino. kazt-ist-ici otrovanja lysolom. 

Kako je lysol kao razkužno sredstvo razprostranj en - a preporučuj e se i 

za nnutarnje liečenje - i po naravi stvari dj eluje ubojito ne samo na mikroorganizm 

e, nego prilikom i na čovječji sustav sam, to su slučajevi 

otrovanj a 

ipak razmjerno riedki. U literatnri, koja mi je pri ruci - dodnše dosta skromnoj , 

11alazim samo kocl H a ber d e 1 i kod H u s e m an n a2 navedeno više slučajeva, 

tukoliko j smrtnih ; ali bu

84 

Liečnićki Viestnik 1898. Br. 3. 

Br. 3. Liećnićki Viestnik 1898. 85 

Mo me dole opisanu mn i'ilnčajn donekle slisa. 

Trgovcu R ostalo je iza bolesti nekoliko prašaka antipyrina po 0·5. Diete od osam 

mjeseci mu se razboli, a on u misli, da diete glava boli, dade mu jedan čitav prašak 0·5 

antipyrina. Od prilike 1/2-% sata zatim nadjem to diete, gdje leži posve apathično, hladnim 

wo jem obliveno, modrih ustna, upalih očiju ; bilo jedva da se osjeća, 

disanj e jedva vidljivo. 

U kratko slika collapsa. Dadem odmah jake crne kave i odredim 0·05 calomel. pro 

dos. svaki sat do uspjeha. 

Diete se za čudo iza nekoliko sati posve oporavilo, ozdravila i živi još danas. 

Ovaj je sJuča:j n 

e) Ot1·ovan.ie sublimatom. 

toliko važan, što je bolestnik uzeo preko deseterostruke 

naj manje lethalne doze (po V o g J u 0·18), a ipak je brzo ozdravio. 

Gosp. X. raztopi u noći snicidii causa - kako siim priznaje - 2 pastile Angererove 

po 1·0 sublimata u čaši vode i popije to. Dok su me probudili i dok sam do njega 

došao, prošlo je dobra 1/4 sata, a dotle mu je žena dala za uztuk jedno cielo priesno jaje 

i mlieka. Ne znaj ući o čemu se radi, došao sam bez ikakvog instrumenta, te prisilim 

bolestnika, da zasebice popije četiri litre vode, koju je odmah izblju vao. Voda bijaše, 

osim prvo izbljuvnne - koja je sadržavala jaje i mlieko - skoro posve čista i gotovo 

ružičasto-crvena, - kako je već raztopina su b li mata iz Angererovih pastila. Vodu smo mu 

i dalje dotle davali piti, dok ju nije sasvim čistu bljuvao. 

Bolestnik je drugi dan išao za svoj im poslom, sj edio čitav dan u uredu i radio, te se 

osim osobite bliedoće i subjektivnog osjećaja slabosti, nije ništa na njemu opažalo. Ozdravio 

je, a da nije zaostalo nikakovih posljedica. 

XI. lwngn3s francezkih chirura u Parisu od 18. do 23. listopada 

1897. 

Rj ednica dne 22. li::;topada 1897. (u jutro). 

Villar (Bordeaux) predaje o norom mdilcalnom liečenju ing1inalne he1·nije. 

:r.adnjih godinah je način radikalnoga liečenja te bolesti nšao u novi put., koji se karakteriše 

u brizi o rekoustituiranju pokriva slabine šavovi, kao što pruža način B a s si ni a itd. 

U najnovije doba su se modificirale samo šavi, pa se radi neprilika, prouzročenih uslied 

ostavljenih šavi pitalo, ne bi li se takve mogle sasvim · izostaviti Duplay i Cazin 

opisali su u .,Ja semaine medicale" originalan način glede posvemašnjeg izostavljanja šavi, 

oni ih ne upotrebljuju ni za dielove slabine, niti za kesu. 

U 

Predavaoc ima način radikal-


·---··-·- - ··-··-···--- 

noga liečenja bez š a vi, k oj e o s ta v lj a i kojim načinom, nakon što proreže gornji dio 

slabine inguinalnoga kanala, otvori, podveže i reaecira kesu, za tim zatvori prišivajući abdominalni 

dio slabine pomoću vremenih šavi : musculus transversus i obliquus min. na 

arcus cruralis, a aponeurozu obliq. majoris na istu mišicu. 'l'ellko je za sada izjaviti se o 

vriednosti te vrsti radikalnoga li eče oja, jer je broj opažanja malen ; ali 20 bolestnika, operirani 

h pred jednu godinu po D u p l ay u i O a z i n n, nalaze se u naj boljem stanju. 

I. L. Fa u re veli, da je uzamši donekle u obzir opis gore navedenih liečnika u 

a s. medicale upotrebio način, koji dozvoljava spajanje stupova kanala bez šavi ; a sastoji 

u tom, da se po sredini proreže kesa. Mjesto da sc napravi više sukcesivnih čvorova, 

kao što Duplay i Cazin, napravi on samo jedan spoj, koji dostaje za obliteraciju peritoneja, 

a peritonealne trakove, koji su nastltli od zareza u kesi, spoji dvojno po duljini 

jedan o drugi, premetnuvši obje ustne kanalu i sveže dva traka u visini unutarnjeg otvora. 

Tako postizava lagodnu i plastičnu suturu, koja pričvršćuje spojevine i stvara veoma 

dobar pokriv ; ali kesa mora biti dosta dugačka, da se od oj e mogu sh odni trar 

kovi načiniti. 

O a z i n (Paris) veli, da je u Archives generales de medicine s D ll p l a-y o m takodjepreporučio 

izrezan je dvaju trakova po duljini iz keee, kao što Fa ur e, ali on ne aplicira 

suturu na trakove, nego na okolinu etražn jega diela inguinalnoga kanala i pričvršćuje izmjenice 

svaki od obih trakova na svaku uetnu parietalne duboke rane 

Froelich (Nancy) govori o h·vnom mdikalnO'In liečenju hernije kod male djece. Misli, 

da se kod dj ece izpod dvie godine ne smije računati, da će se hernija izliečiti bandažom, 

već treba operirati. Da se prikrati trajanje operacije i nemanje gubitak krvi, ne isolira i 

ne exstirpira kesu, nego se zadovoljava obliteracijom vrata kese, koju postizava da steže 

koncem, služećim za šav trakova. 

Broca ne dieli u svakom pogledu moienje Froelicha. Ba.udažami se bez dvojbe 

polučuju mnoga izliečenja, pače i poslije d vie godine ; ipak je pristaša krvne intervencij e, 

jer je liečenje bandažami dugotrajno. Izvršio je 117 radikalnih operacija, od kojih je bilo 

19 obostranih hernija; 71 diete bijaše izpod 22 mjeseca, 27 djece d vie godine staro. Dvoje 

je umrlo : jedno od diarrhoeae 19. dan, 11. drugo od broncho-pneumonije. Što se tehničkoga 

diela operacije tiče, misli, da se ne treba zadovoljiti suturom ili ligaturom vrata kese za 

prikraćenje operacije, nego treba po načinu Lucas-Ch ampi onnierea prije svega 

što više razrezati kesu ; to je glavni uvjet dobrog uspjeha. Operacija se može izvesti za 

kratko vrieme. 

For que je takodjer izveo više radikalnih operacija kod male djece, ·pa misli kao 

Broca, da je dobro ilto više razrezati kožu. Jednostavna Froelichova sutura može 

prouzročiti hydrocelu u praznoj kesi hernije. 

Doyen predaje o novom načinu ente1'01'1'haphje, koji se može izvesti u gvih dielovih 

digestivnoga kanala i koji dozvoljava sve načine pripojenja reseciranih dielova na 

posve aeptični način. Za izvedenje circularne enterorrhapbije poslije resekcije crieva, 

upotrebljuje pincetu jake konstrukcije, kojom mo'že razriešiti na gore i na dolje unutarnju 

i srednju tuniku crieva oko tumora se nalazeću. koju stegne sa svilenom ligaturom. Od 

strane tumora, 2 cm. od tib ligatura, stisne objem crieva s dvimi dngačkimi pincetami. 

Medju ovimi i medju ligaturom proreže crievo. l\Iale dielove sluznice, koji kadkad ostaj u, 

uništuje thermocautherom, a me!lenteričko krvn" žilje podveže i tako je operativno polje 

aseptično. Sada je dozvoljeno, da se spoji gornji i daljni dio e·ieva na odnosno propi8ane 

načine, o kojih obširno govori. Na taj se način može zapriečiti izliev sndržaja crieva. 

Nekoje operacije, koje je na taj način izveo (ablncija segmenta RO rm. do jedan metar 

dugačkoga), poUe su dobro za rukom. 

l. L. Faure govori o 1Wt'01n nai5inu gasf'O-ente1·ost01mje. Velika neprilika kod 

gastroenterostomije je prolaz hr11ne kroz gornji dio crieva, gdje se sakuplja i pričinja 

kadkada !!mrt. Način, kojega on preporuča, dozvolja\·a to mimoići. Valja uvesti želudac 

u crievo na način, da želudačni čunj predstavlja otvor naperen prama doljnemu dielu 

crieva; tako lahko prolazi brana iz želudca u crievo, te se ne može ustaviti. 

Forque govori o gast1·ostomiji. Sada ima dva načina za gaBtrostomiju i oba imadu 

zajednički cilj, da nn. put st.anu neprilikam djelovanja želudačnoga soka na povrAinu 


parietalne rane. J edan sastoji u obrubljenju diela parietalne rane pomoću preokrenute i 

suturirane želudačne sluznic Dl!- kožu ; to je način preporllčen od v. Bergmanna, Bergera 

i u tehnici usavršen od 'f erriera i njegovih učenika. Drugi pak način ima za 

princip koristiti se naravnom valvulacijom želudca, čije je ·,djelovanje experimentalno protumačio 

P n i e re. Ovaj je pokazao, da se nekoliko dana poslije operacije s bližu ju krajišta 

kožne rane, koja nastoji izvana prama unutra iztisnuti podležeći dio !eludca u obliku 

nabora, koji onda izgleda kao valvula. p e D i er e preporuČa izvesti operaciju na dva 

maha ; nu ou ju je u četiri slučaja izveo u jednom mahu, pa se osvjedočio, da je taj 

uačin bolje uspjehe pružio nego onaj preokrenućem sluznice. 

G u i n a r d preporuča način F o n t a n e,. kojim se uzvrne ciel8 debljina želudca. 

Način Terriera izveo je kod 7-godišnjega djevojčeta uslied suženja nastaloga cicatrizacijom. 

Uspjeh te gastrostomije bijaše dobar. - Faure je jednoč dobrim uspjehom izveo operaciju 

po Fon.t a ni. 

Vautrin tNancy) predaje o chinwžkom Uečenju tmom debeloga c·ieva (izuzam 

·rectuma). Izveo je d vie resekcje coecuma : jedanput radi carcinornatoznoga tumora, koii 

je zn.htjevao exstirpaciju 22 cm. dugačkoga diela debeloga crieva,. a drugi put radi tuberculoma 

coecuma. U prvom slučaj u učinio je circularnu enterorrhapbiju, ostavivši na preduj 

em dielu ciieva otvor, kojega je fixirao na parietalni dio potrbušnice, da tako napravi 

fistulu, koja bi imala uništiti zlo dj elovanje tekućina i gazova na šavi. U drugom slučaju 

nije načinio fistulu i nije draiuirao. Oba su ozdravila. 

Ako tumor nije za operirati, treba· pribjeći enteroanastomozi po načinu S. al z er a, 

H o e h e n e g g a, v. H a eker a pod imenom exclusio intestini. Ako je sveobće tanje bolest 

nika zapreka za exclusiju',' onda ne preostaje nego enteroanastomoza. Ne preporuča 

M urphyevo pu ce. Resekcija biti će više indicirana radi tumora u coebumu i S ronianum, 

a enteroanastomoza ili exclusija obično ll colon trauversum. Za S romanu111 dalo bi se 

preporučiti i način, da se · neo plazma s eri evom izvuče iz utrobe, . crievo s obje strane 

f:ixira n rani i tumor resecira. To je samo kod manjih tumora. 

Froelich go\·ori o dntinali zdjelice kod čm>jek ',l,, Često se milied laporotomije 

stvara gnojna kesa n maloj zdjelici, koja se ne da ni izvaditi ni desinficirati, a drainirati 

ju je veoma opasno, zato preporuča drainažu . kroz stražnje di el ove zdjelice. Uvede se 

kažiprst nz desni kraj coecnma u malu zdjelicu n visinu maloga ligamentum sacro-iliacum, 

perforira stražnje dielove zdjelice Woltlerovimi škarami, koje su armirane u· nakrst složenim 

drainom. 

Duret (Lille) govori o chinwžkom liečenjn 1·et·rocoecaln·ih abscea lcod appendicitide. 

Ovi su abscesi česti, jer se po F tH g u s s o n u, Ta l a n e o n u itd. više nego .četvrtina nalazi 

za coecumom. Karakteristično je, da su izbočeni i svodjeni, te nadmašuju desni dio. Čini 

se, kao da leže iza pokriva slabine i n njenom savezu, i da je najsgodnije urezati i gnoj 

iztočiti. Ali to je pogrješno. Parietalnom incizijom .se pogodi peritonimm, pa se izciedi 

serozne ili mutne tekućine. Nema adhaerencija, a vidi se raztegnuti coecum. Ako se neoprezno 

odljušti, izciedi se gnoj u peritonenm. Da se tomu predusretne, preporuča : 

l. poslije · laparotomije :fixirati p rod u ženim šavom parietalni peritoueum na coecum, 

na vanjskom kraj n u nll.jvećem produljenju parietalue rane i pokriti jodnformovim gazeom ; 

2. otvoriti absces krajem sonde ili prstom nad vanjskim dielom coecuma, te ga 

izprazniti ; 

3. drainažn po Mikuliczu, kadkada i lu m barni protuotvor ; 

4. šn.v, da se zaprieči konzekutivna hernija. 

Potherat govori o nekih itbnm·nialn·ih kliničk·ih modalitetilt 1Ji3'1"f'o1·i1·ajuće appendicit·idc 

i spominje, da je kod te bolesti njezina osbiljuost kadkada u nesuglasju sa symptomatologijom. 

Tako je opažao u stienkah slabine phlegmouu s mnogo plinova kod 47 god. 

stare, debele žene, koju je incizijom izliečio. Vidio je phlegmonu u ovojnicah sjemenjaka, 

nastalu uslied periappendicularnog abscesa, koji se spojio s inguinalnim kanalom kod 28 

godina stara čovjeka, koji si nije dao otvoriti gnojnicu, pa je umro u cachexiji. Umrla 

mu je jedna bolestnica 23 godine Rtara, uslied otvora abscesa u crievo. Opažao je slučaj istovreinene 

snlpingitide i appendicitide, koja e slila u jedn 1; laparotomijom je ozdravila.

88 Liečnički Viestnlk 1898. Br. 3. 


Picque i Guillemot (Paris' opažavali su .lt!čaj gnojenja Jl1eclcelovoga dive· 

ticula, koje je simulimlo appendicitis, i izjavljuju, dn se to veoma 1-iedko nalazi ; u literaturi 

nisu našli slično. 

Bolestnik imao je znakove occluzije crieva, po symptomih mislili su, da je appendicitis. 

Incizijom su konstatovaH zdrav appendix, ali su mislili na tumor, ležeći nad 

coecumom. Medianom laparotomijom odkrili su produljenu kesicu, od koje je jedan pol prianjao 

uz crievo, a drugi na jednu točku mesenterija. Ova kesica je obvila crievo, a 

njenom ablacijom se doduše odstranio uzrok occluzije, ali je bolestnik uslied već obstojale 

peritonitide umro. Nije izključeno, da bi ozdravio, da su ga prije operirali. Histoložko 

iztraživanje te kesice pokazalo je sve sastavine crieva s veoma jakom ente1·i tidom ; 

sadržaj je veoma zaudarao i sadržavao colibacille. 

E. Chevalier (Paris) priobćuj e kar.nistiku uppendiritide. 

njezin 

Hartmann govori o splenectomiJi mdi ecchinococru 11, sle.>enih. Op:dlavao je 29- 

godišnju ženu, koja od 19. godiLe osjeća u desnom hypochondriju tumor, velik kao jaje. 

Prije godinu dana, kada je 7. put rodila, počela je mršaviti i o •jećati znatn:h neprilika. 

'fo ga je prinudilo operirati, pa pro ezav "labinu našao tumor pokrit priraslim u:r, 

njega epiploonom, koje je resecirao i slezeno izvadio. Operacija ne bijaše težb, bolestnicu 

je ozdravila. Primjećuje, da ova plenectomija, po iztraživanju V aq u e :r, a nije prouzročila 

nikakvu promjenu u sastavu krvi. 

J o n n e s e o (Bukurešt) izveo je 16 splenectomija, od ovih l rau i ecchmococca ; od 

tih 16 je 3 umrlo. 

Du ret g- .vori o la ten tnih i-učnih kamenih i o n.fihovom chintdlwm l1ehnjn, osobito 

spominje one slučajeve, gdje nema ni ictera ni tumora u okolici mjehura, niti inih 

symptoma. Uslied boli i sveobćega poremećenja zdravlja kadkad znatno bolestnici slabe i 

mršaju. Ove bolesti prouzročene su malimi kameni, nalazećimi se u povećanom mjehuru, 

koj i nije razširen žuči ; ka dkada je pal' e umanjen. Bolestnici pripadaju najviše ženskom 

spolu; čestoput nemaju kolike, nego osjećaj u . samo znatne boli oko mjehura. 

Bolest je 

obično dugotrajna 2, 6, 8 i 10 godina. I digestivno poremećenje je znatno, anorexia, nemogućnost 

se hraniti ; posljedica je neurasthenia, mršavost i cachexi11. Operirao je 12 

takvih bolestnika, i izveo G cholecystectomia i 6 cholecystostomija. l'zprkos težkoj operac\ji 

je 11 ozdravilo. 

Moulongnet (Amiens) snobćuje o slučaJu cholecyctdis calctlosu co1;plicutu cum 

adenitide lumbo-sacrale. Mlada, suha žena tužila se na strašne boli u krstih. U utrobi 

našao je tumor, koji se protezao prama hrbtenjači i spustio u zdjelicu, a bijaše nepomi(·an. 

Načinio je laparotomiju i urezavši parietalni stražnji dio peritoneja našao je skup ovelikih 

lumbo-sacralnih čvorova, od kojih bijaše najveći kao pmje jaje. Tražeći uzrok toj znatnoj 

adenitidi, našao je učni mj ehur preobražen 

u tvrdu kesicu. Sadržavao je nekoliko kaJJi 

guste tekućine i 53 malih, polyedričnib kamenaca stisnutih jedan o drugi. Napravio je 

cholec) stostomij u. Posljedice operacije bijahu izvrstne. Boli su sliedeći dan prestale. Izliev 

žuči u početku dosta slab. Bolestnica počela se rapidno oporavljati. Operirao ju prije 

4'/2 mjeseca . Histoložko iztraživanje čvorića pokazalo je upalnu spojevinu. Tu se rndilo o 

upalnoj adeniti. ti prouzročenoj od calculozue cholecystitide. 

J. Reboul (Nimes) operirao je diete, 5 god. staro, radi totalnoga prola!JS

!lO Liečnički Viestnik 1898. Br. fl. 

Br. B. Liečnićki Viestnik 1898. l 

otrti rectum. U tu vrhu proporuča noć prije operneije 11veHii lie beli clrnin n rectum; prije 

Rame opemcije pako ima bolestuik leći na ledja, a n'd.um se mtj prije raširi prHtom, i 

onda što bolje moguće f:;imsovim zrcalom, crievo otnre (o>


Br. 3. Liečnički Vi estnik 1898. 93 

U svakom slučaju, . gdje je samo rectum cancerozan, bilo kod mužkih ili ženskih 

preporučuje se u cielosti izvaditi ga perinealnim ,ili pu bio - perin eo -ischiadičkim ili pak 

pubio,vagino-iscbiadičkim putem, jer su to · bezuvjetno sgodnijn mjesta, nego sacralni ili 

abdominalni putevi. . 

Berger pripovieda, da je jedna 53-godii§Iija žena liellena dilatacij om radi navodnoga 

suženja rectuma. Kada ju je pregledao, mog!'o je 10 cm. nad suženjem naići na jedno 

još jače suženje, o kojega naravi se ne mogaše proiznieti. Preporučio joj je, da će stvoriti 

anus iliacus, što je ona odbila. Nakon nekoliko mj eseci vratila se posve cachectična opet 

u bolnicu. Sada je konstatirao nedvojpeni .t\l.mOr i stavio diagnozu, da boluje od raka u 

rectumu, koji je rasao na starom sužeqju j ponje pako nastalo je vjerojatno od syphilitičkoga 

razboljenja. Odlučio je .po načinu Q u n u o v o m izvesti operaciju abdominoperinealnim 

putem, što mu je dobro za rukom prošlo, samo da anus, kojega su načinili 

u medianoj crti, nije tako uredan, kao što obično anus iliacus. Kada su izrezane dielove, 

koji su makroskopički pokazivali sve znakove raka, mikroskopom pregledali, našli su, da 

tu u obće ne bijaše rak, nego upalno suženje vjerojatno syphilitičke naravi. 

J. B o e e k e l (Straesburg) veli, da se bez svake pogibelji i potežkoće ano-perinealnim 

putem dadu exstirpirati svi raci doljnega diela 'rectuma, koji ne nadmašuju 10-12 cm. 

visine. Bolestnici mogu živjeti nakon operacije 6, 8, 10 i više godina. Cylindrički raci, 

koji su u ostalom i najčel!ći, daju najbolje uspjehe. Kod sarcoma, obično veoma riedko se 

nalazećih, je prognoza žalostna. Carcinomatozni tumori, koje ne možemo prstom dosegnuti, 

mogu biti uspjehom izvadjeni. Sacralni ili sacro-perinealni put se za te vr,;ti preporuča j 

svakako je prognoza kod ovih intervencija opasnija nego kod ano-perinealne exstirpacije. 

T.umori, koji jako visoko stoje i oni, koji nadmašuju rectalnu ampullu, dadu se exstirpirati 

sacro-iliacalnim putem, kojega je on jedan od prvih preporučivao, ili sacro-abdominalnim 

putem preporučenim od Q u e n u a. Operacija je opasna, a nekoliko do sada poznatih 

slučajeva ne mogu o nj oj ništa pozitivna reći. On preporuča colotomiju iliacu. 

D o ye n veli, da je jedno desetak godina kod raka· rectuma, koji se n iso mogli 

operirati, s palliativnim anus iliacns našao dobrih uspjeha. Bolestnici su živili 2-3 god. 

Ondje, gdje je otvorio crievo u času operacije, sp0jio ga je kaučukovom cievi, kroz koju 

su išle tekućine j upotrebljuje male vrećice od kaučuka, koje :fixira i u koje se ci edi gnoj. 

Kada exstirpira rak, bilo naravnim putem ili po načinu Kr a s k e o v o m, ne običaje 

načiniti preliminarni anus contra naturam, nego incizijom u regio iliaca jednostavno izvuče 

van jedan dio S romanum, k0jega od svoga mesenterija malko odlupi. To dozvoljavR, 

da tečajem 6-'3 dana, t. j. za vrieme dok površina ne zaraste, pročišćenje crieva od plinova 

i inih tvari liepo napreduje. 

J ul l i ar d (Geneva) preporuča anus iliacus ; imao je bolestnika, koji se uz anus 

iliacus tako dobro nalazio, da je odbio svaku daljnu operaciju raka rectuma; živio je više 

nego tri godjne. 

Pollosson (Lyon) je 1884. prvi preporučio prije ablacije rectalnoga raka načiniti 

anus iliacua,•jer se onda dade lako aseptično, a i bez pogibelji operirati. Anus iliacus 

treba da ostane definitivan. · 

. G alle t (Bruxelles) operirao je 20 puta rak rectuma. Ima se izv.esti totalna ablacija j 

žalibože se bolestnici obično kasno jave, pa se moraju onda zadovoljiti s anus iliacus. 

Kod devet je to učinio. Kod nizko ležećih raka smatra shodoom kod mužkaraca p_!lrinealnu, 

a kod ženskih vaginalnu operaciju, tri je perinealno operirao, svi još žive. Kod visoko 

stojećih raka napušta perinealni put. Dva put operirao je po Kraskeu, stvoriv anus 

sacralis. Tri je druga operirao po H o e h e n e g g u, ovi su umrli. Tri put je operirao 

cancer recto-sygmoideus, izveo totalnu ablaciju spojivši u rani oba krajišta qrieva kao 

što u običnom anus vulgaris; jedan je umro odmah, drugi nakon tri mjeseca, a treći živi 

još (jednu godinu poslije operacije). 

Heydenreich (Nancy). Ako kod žena rak rectuma ne nadmašuj e anus 12-15 cm., · 

· 

ima se vaginalnim putem operirati. 

D p a g e (Bruxelles) predočuje uspjeh od deset slučajeva, kod kojih je izvršena resek 

.cij a:radi raka crieva : dva su živjela 31/2 god. ; dva operirana radi ovećega rab s bolestnimi žliezdam.i 

živila su bez recidiv.e l god. ; šest drugih umrlo je u raznom razmaku vremena, pjlo 

radi recidive, ili nastaloga· raka · u drugih organih, bilo radi inih bolestih, neovisnih od raka. 

Kod manjih raka ja radikalno liečenje izvrstno sredstvo, ako kadkada i nije uspjeh defini 

ivan, ipak je bolest za više godina odbita. Kod većih raka, gdje su i žliezde već bolne 

ili ako je rak prešao i na obližnje organe, je recidiva poslije ablacije nešto običnoga. 

. E. Tailhefe r (Toulouse) veli, da je Jeanne! liečio 16 slučajeva primitivnoga 

raka rectuma. Ćetiri exstirpacije sižu u doba, kada ablacija abdomino-periuealnim putem 

ne bijaše jošte poznata. Tri su umrla, jedan živi već šest godina. Od ll umjetnih anusa 

su dva umrla ; ostali preživjeli su operaciju po prilici osam mjeseci. Pre 

oruča anus 

praeternlituralis, a za radikalnu operaciju abdomino·perinealni, odnosno sacralm put. 

B a u l e y (Toulouse) veli, da bolestuici i uz anus iliacus mnogo trpe j D; ego treba u 

slučajevih, gdje se rak ne može operirati, na samom rectalnom tumoru izvadjati palliativne 

operacije, kao što n. pr. curettažu. 

W i ll e m s (Gand) preporuča kod raka, sižućih visoko u rectumu K r a s k e o v 

način. 

(Svršit će se.) 

Gundl'um (Križevci). 

L i s t a k. 

Put u Rusku 

prigodom XII. medjunarodno'ga liečničkoga kong1·esa u Moskvi god. 1897. 


(Nastavak.) 

Piit od Krakva do Granice u toliko je interesantan, §to se nižu malne diljem cieloga 

puta velike tvornice sukna, šećera, petroleja. Znameniti su ovdje i ugljenici, koji 

podkapaju velike ploštine zemlje, nad kojimi željeznica prelazi. , 

Prispjevši na Granicu bijaše upravo podne. Čudno čuvstvo čovjeka obuhvaća, kada 

se približuje ovoj postaji, znajući, da se ide u drugi sviet, u krajeve daleke od svoje 

domovine, medju skroz nepoznate običaje, a još više se to iztiče, kada si od prijateja 

čuo, da je revizija stvari i putnica · veoma stroga, pa ako pronadju što nekorektna, da 

ne pušćaju preko granice. Premda uvjereni, da smo sve točno i savjestno glede putnica i 

prtljage uredili, ipak smo jedino željeli, da ova stvar dobro prodje. Svega toga nije bilo 

od potrebe. N a posljednoj postaji prije Granice uni dj u rnski žandari, te oduzimlju putni ce, 

koje će · se dobiti, ako je putnik za Rusku, tekar onda, kadai se nadje u coupeu na ruskom 

zemljištu. Revizija prtljage isto je tako prošla bez ikakve Htroge koutrole, koja se inače 

strogo obavlja, jerbo nas upoznaše kao kongresiste. 

Stupivši na rusku zemlju, ćutiš da si na drugom tlu, nego je tvoja · noga naučna 

hodati, - skroz pjeskovito tlo, silna pustoš, kao da si na kraju svieta. A i ljudi sasvim 

drugoga ćefa, mirni, osbiljni, hladni. Došavši u blagoyaonu, zapita nas konobar "na rusku" 

želimo li objedovati, nu slabo se s njim porazumjesmo. Srećom bijaše i jedan takav, koji 

je ne§.to nj emački naklapao, i tako smo bili spašeni barem od glada. U tom mjestancu, 

gdje ima osim stanice samo jedna mala gostiona za prolaznike, ne ima ništa za vidjeti, te 

mi poslije dvosatnoga čekanja, zasjesmo mjesta u coupeu I. razreda. Jednim rubljem podje 

nam za rukom, da ostasmo ·u jednom coupen sami. Kola su tako liepo i elegantno urecljena, 

da je sbilja vidjeti, da BU Rusi veoma praktični ljudi. Coupei !JU mnogo veći . od 

naših, a ipak su odredjeni samo za četiri osobe, koje si ·mogu od sjedala načiniti udobne 

krevete, te u njih spavati kao kod kuće. ··Napadno je, da u njih ne ima svjetiljka, već 

samo u jednom kutu izvana ima lampa, u koju kondukter u večer metne svieću. Smjestivši 

se, primismo ' naše vidi• ane putnice, da možemo bez daljnih zapreka putovati u 

· 

rusko carstvo. 

Predjeli, kojimi se vozismo od Granice do Varšave imadu neke osebujnosti. Krasote 

poljana izmienjuju se divnimi briestovimi šumaini; a osim toga je ovaj predjel najbogatiji 

tvo:.,:nicami u cieloj ruskoj Poljskoj. Veliki rudnici, velike tvornice pamuka i svile


Br. 3. Liečnički Viest.nik. 1898. 95 

ll.d. oJ.ivljuju ove krajeve i podavaju im sliku bogatstva. Željeznica se kreće 2-300 met. 

viHok11 nd morskom razinom preko tako zvanoga platea ua od Ts ce n stochowe, 

kojemu duboke livade sa žuborećimi potočići davaju karnktP-r gorskih predjela. Vrhunac 

toga mi!ogn poljskoga plateaua, a i najromantičniji i najljepši predjel je tako zvana 

poljska Švica. Tuj u oči padaju buJne livade, kmsuo medjena gospodarstva, poljaue 

pune visoke pšenice i raži, a kadkada biela stabln. šuma briestovih. 

Pn•a i cwet'a postaj a, na kojoj vlak stoji, bijaše grad T s e e n s t o e h o w a. Tuj nas 

dočekaše na peronu članovi ruskog odbora :r.a doček gostiju, obilježeui znakovi. Medju 

ovimi opazih jednoga visokoga ruskoga voj ničkoga liečnika u odori svojoj, dočim drugi 

bijahu u civilu. Ito tako bijnh•1 i gospodje o:r.nn.čene znn.kovi, da one budu tumači su· 

putnicam, kako su bila gospoda gopodi. Ovnj odbor imn.o je samo tu svrhu, da bude 

tumačem izme( lj konobara i putnika, n s druge strnne da putnikom kongreistom daje daljne 

upute. Uljudnost ovih ljudi veomn. nnm Re svidjela, te je prvi utisak na tom stranom tlu 

bio veoma povoljan. Rtupivši u blagrwnouu na postaji, vidjemo liepi red i pripravno sve 

u izobilju. Stolovi prostrti, na svnkom mjetu čorbn., dočim na jednoj strani mrzli buffet 

s najfiuijimi delikatesami, a na drugoj štednjak, oko kojt>ga desetak kuhača, te podavaju 

od toplih jela, što ti sl!ice zaželiti može. Konobari dvore gostove pivom, vinom i čajem. 

Kako vlakovi na ovih po>tH:jah 20-30 ča>ova st

96 Liećnicki Vie5tnik 1898. Br. 3. 


istoga nismo mogli v.idjeti, jerbo su bile ve mjere oprezno ti poduzete. Zadovoljismo se 

pregledbom pHka. koji imade svojih exotičnib krasota·. Odavle odosmo u grad, da pregledamo 

tako zvnui - s t a l' i gr Rd. Ako je išta iRtinita, to je sigurno ovaj svojim 

imenom pravo nazvan. Uzke zmnazsme ulice,. vi!joke · :uzke podrtine od kuća, a tekar stanovnici 

- to jt> uža. Cio t:i dio grada napučen je malne od samih židova. Ove zamazane 

dućane sa zaprljnnimi lj udmi ,·idjeti, upravo · sir čc>vjek mora sgražnti. Osim ovih strahota 

posjeduje ovaj dio grada i to svojstvo, da jt>··nn.juemm·Rln\ji i to u takovoj mjeri, da se 

čovjeku čini nemoguće, da takova šta obstO,;i. · Otac. (židov) nu dj a vlastitu kćer; pa maar 

i za 4 kop. Pohlepa m novcem upra,·o .je· velika, te mora§ dobro paziti na svoju uru i 

hsu, želiil Ji s njimi kući se natiti. Poslije togn pregledasmo trgove i dučaue u novom 

gradu, kupalište, noYije ro probodan. Poviest 

bolesti bolestnika, koji je bio nCisioc toga želudca, priobćiti će se naknadno in extenso. 

2. Appendicitis perfoTativa. 

A n a m n e z a: .Magdalena K., 41 god. st arn, praljn, udata. Rodila je tri putft, je

98 Liečnički Viestnik 1898. 

---------------- 

Br. 3. 

Br. 3'. Liečnički Viestnik 1898. 99 

----,--- 

Dr. Schwarz: Što se tiče gnojne peritonitide kod appendicitide, to u svi chirurgi 

složni, da se. ne s.mije trbuh sasvim zatvoriti, .već : da ga treba drainirati. 

Dr. Maše k: Da li je u Vašem slučaju bila obćenita peritonitida 

Dr. Schwarz: O tom se ne ·mog izjaviti; jer se je bolestnica do dana pred operacijom 

ćutila zdravom ; nu svakako je. to morao već biti stariji zapalni proces, jer je od 

dulje vremena ćutila boli na ileocoecaiPol),l. p!,".edj_elu·, osobito ako je teko radila ili što 

dizala. Radi toga i jest vj erojatno, da je ·PO.CM;_adbaezijami bio odieljen od trbušne utline, 

nu ja sam se kod operacije naravki uvao, da . jh e riiZ)cinem i . time sigurno prouzročim 

· 

obću peritonitidu. 

Dr. Scha.rz9 , 

3. Perfomtivna appendicitis u iJc1'otulrio.i ]cil·i. . 

T n a m i:l e z a: J osip · P., 45; god. star, ubogar. · Otac mn je umro u 30. godini na 

sušici, maj ka umrla u 60. 'godini od· grieške na srdcu. Bolestnik je oženjen, ima sedmero 

dJ ece ; navodno su djec zrava ; jedno je mu!ko diete umrlo od diphtherije. ,Bolestnik 

sam bio je· uvilik zdrav. Prije 28 godina udari ga željezna motika u desno dimlje i malo 

iza toga opaii; da mu· ondje otiče, osobito kad bi se nakašljao ili teži predmet podigao. 

Pitao je radi toga liečnika za savjet, koji mu reče, da ima kilu, te mu·· naloži, da' noṡi 

podpasač. Kila je bila elobodna : otekline bi nestalo. člm. bi· bolestnik legao u krevet. 

Prije tri godine pojavi mu se kila i na lievoj strani. Podpasač bi čas . nosio, · a onda bi 

opet hodao bez njega. · 1 ta lieva kila bila je navodno posve slobodna, do pred četiri dana. 

Tada najednom opazi, da mu kila više ne ide natrag· i da boli na dodir. Od . onda nije 

imao više stolice i nisu išli vj etrovi ; jedanput je bljuvao. Medjutim se bljuvanje,.nije više 

opetovalo, ·a- boli su mal ne sasvim prestale. Metnuo je na kilu vruću ·opeku, ne bi li se 

kila povratila. Kad ·je vidio iza tri dana, da od opeke ne ima pomoći i· da ne ide radi 

sebe, odluči se, te potraži bolnicu. . 

Status prae·sens o d 27/12. 97:. Bolestnik visoka uzrastai mršav. BHo nešto frekventriije, 

al.puno i do.bro napeto. Temp. 37·9°. Pr8ni organi normalni. U 'desnoj scrotalnoj 

. 

polovini kila velika kao hka;" tym:pan1tična zvuka, koja· s daje lahko repo n irati: Lieva scrotalna 

polovina nabrekla do veličine dj etinje giave, zvuk nad njom tynipanitičan. Kila se ne 

da reponirati. Koža nad njom i nad lievim bypogastrijem tamno-crvena, dieloin epidrmis 

odljušten (arteficielno od vrućih opeka). Neznatne boli u kili i il okolini otvora kile: Danas 

je imao stolicu 1 vjetrove. - Obćenito eie · osjeća dobro, veli, da ne treba · operacije, da 

osjeća, da će to već proći. - Liq. Burowi na . mjesto kile, . 

28!12. Bolestlii.k ima nešto jače boii, opet rie idu vjetrovi od nj ega. Temp. 38·2•. - 

Bljuvanja nema. 

Prema čitavoj slici te bolesti držao sam, da se tu radi o upaljenoj kili. 

29/12. Status idem. Vjetrovi . ne idu. Nema bljuvarija. Subjektivno se osjeća uviek 

· 

dosta dobro itežkom mukom ga nagovoi'imo na operaciju:·. 

H e r n i o t o m i j a u chloroformovoj narkozi. Otvorivši kiinu vreću, nadjemo kao 

njezin sadržaj izim krvavo-gnojne faeculentno smradne tekuCine sav coecum sn sVršetkom 

ileuma. Appendix vermifqrmis, gnojno obložen, prirasao na coecum, pokazuje po prilici 

u sredini svoje prednje stienke otvor, velik kao makovo zrno. Crievo saino je naduto, tamnomodro. 

Vanjski kilni rez. Povlačim sad 1 colon ascendens . jače kroz kilni" otvor napolje i 

susjedni dio incarceriranog ileuma. Vide se jasno brazde, al nije crievo nigdje tanje, niti 

jače promienjeno. Resectio processus vermiformis .. (Demonstracija.) Povučem jodofonnov 

gaze .kroz mesocolon i ostavim prije iDC!jrcerirano crievo izvan ·trbušne utline. Povoj . 

. . . . . 

. 

Daljni tečaj pravilan. Bolestnik ima redovitu stolicu i vjetrove. Gnojenje kiln_e vreće 

sve se više umanjuje i crievo se pokriva čistimi gr_anulacijami, tako da uzmognem 13;1. 98. 

·reponirati eri evo i n a č i n i't i rad i k a l n u o p e r a e i j u b ernije tačnim šavom trbušnih 

mišica . . Dra.ina.ža. ... . 

. . 

Gnojenje boz otvor za drainažu, ,koje sve više jenjava. Bolestnik je izliečen do ale 

granulirajuće rane. 

Držim, da je u ovom. slučaju bila primarna . bolest appendi.citis, a tek sekundarno, 

uslied upalne nabreklosti okolnih crieva, da je 11astupila. incarceracija. . Za to govori u 

prvom redu mjesto perforacije, u drugom obćenito stanje bolestnika· iza navodno 4-dnevne 

incarceracije. Ako se možda i ne da dokazati, da je ovo_ tečaj b()lesti, ipak držim, dn je 

vrlo vj erojatan. Osim toga je zanimiv, ako i ne osamljen .pojav . tom slučaju, coecum 

kao sadržaj Iieve kile. 

Dr. Kasumović: Je li bila i valvula u kili 

·Dr. Schwarz: Jest sve : ileum, coecum i colon. 

Dr. M a š e k: Moglo bi se ·tumačiti i tako, da je tu incarcerncija bila pri111nma, p 

da je nastala uslied toga stnza i napokon appendicitis perforirala. 

Dr. A n t o l k o v ić: l ja se slažem sa dr. M a š e k o m, te. mislim, da je incarceracija 

· 

bila primarna. 

Dr. Schwarz: Nije bilo kliničkih znakova · incarceacije hernije; bolcstik nalazio 

se dobro, te je imao· stolicu. . · · · 

Dr. Č a č k o v i ć: To ne odlučuje, jer stolica je mogla biti još iz criva iz pod 

incarceracije . . 

Dr. Mašek: Tegob su mogle manjkati za to, . jer je zapreka . dosta nizka bila; 

tako n. pr. znademo, da one kod obturacija u flexuri jako . kn.sno nastupaju. 

.Dr. Schwarz: Bolest je trajala četiri dana, a na_ mjestu ocluije nije bio n:i.l11z 

crieva takav, .da bi se moglo zak'jučiti na dulje trajanje incnrcer1icije. Pozniwalri. se je 

samo na crievu brazda na. mj eRtu incftrceracije, a inače niknkovih znmnšnih pojava. Promjene 

. su bile znatne jedino u 

· 

appendix.u. 

. Dr. Schwarz · 

4. Adnexitis sin.i.7tra 

Anamneza od 28/12 187. : Bolestnica je 42 god. stara, udata. Rodiln je tri ptta. 

Porodi su bili labki, tečaji iza poroda afebrilni. Bolestnica dobila je menses u svojoj 16. 

godini, trajali su uviek po· četiri daria, bili su skopčani s · velikimi boli, nisu biH .obilni. 

Prije 15. ·goina dobila je bolestnica .bieli cviet", koji traje sve do dann. 8olestnica 

se tuži na ·silne boli u trbuhu, kqje·· da jenjaju za vrieme menstruacije, a traju . već kroz 

godine, i!ad jače, sad slabije. Stolica je uredna. Mokrenje· bez tegobe.· 

S t a t u s p r a e s e h ·s : Bolcstnicn srednje veličine,' mršava, :b lieda. Prsni. i trbušni 

organi inače zdravi; Rodnica široka; Iz mal erni ce se . ciedi mnogo·. gnojnocsluzava sekreta. 

Kod binianitelne palpacije oeća: se ·na desno od maternke, koja· je, na. lie vo potisnuti\, kao 

mala jabuka veliki fl.uctuira,iući, na opip Hlo bolni tumor. Nad nj im se vij uga odel:!lja)a 

tuba. Lieva adnexa normalna. 

Diagnoza: Adnexitis dextrn. I sliedećih dana potraju boli, pače postaju sve jače, 

bolestnica plače i jauče čitave noći. 

2/1. Ko e li ot o m i a v agi n ali s p o s te rf o i (Kolpotomia post.).' Izvadim joj opisani · 

absces jajnika s jajorodom iste strane,· koji pokazuje promjene od Ralpingitis isthmica 

nodosa i saveznu ftuctuaciju. (Demonstracija.) 

Teč11j afebriian. Prvi)l dana stl boli dosta znatne, kasnije prestaju posvema 

Bolestnica odpuštena sasvim zdrava 2111. 98. 

5. 0a1'Ćinoma ute1·i. · 

A am n e zn : Mara A., 49 god. sta:ra seljakinja. Bolesti! ica rodila je tri puta; porodi 

su bili posve labki; · no iza poroda odležala je po por " godin'e ra:di groznice. ZndnjF porod 

bio je prije 15 godina. Od onda je bolestnicit bila uviek · posve zdrava. Od prilike prije 

godinu dana, stala se je bolestnica tužiti na boli u krspb. Počela je slabiti i \'eli, dR je 

upravo vidjela, kako svakim danom vie propada, osobito od pol godine, odkad joj krvnri 

iz maternice, čas ide čista krv, č samo sukrvica. T;ek :je slab, pače jelo joj se g itd i. 

Status praesen !l: Bolestnica jaka kostura i i§ičja, anaemična. Prsni j trbuni 

organi zdravi; Portio uteri pretvorena u malo-kvrgti., tvrdi tumor, koji kod svakoga 

. 

dodira 

krvari. arametrij i . vagina slobodna.. 

19/1. Exstirpatio uteri per vaginam typičnim načinom. (Demonstracija.) 

Pravilan tečaj. 4f2. odpuštena posve zdrava;·· 

.



-·- ----- ·-· ···· ·--··- ··----- ··- _ _ __ ___ _ _ __:_ ___ ___ _ 

6. Garcinoma uteri. 

Anamneza: Doroteja G., 40 god. stara, sUpruga stolara. Rodila je 12 puta, ·dva 

ptita dvojke.- Osim jednoga sina, koji je 2'/2 godiiie star i posve zdrav, sva su ostala djeca 

pomrla malo iza poroda. Porodi su bili . normalni i afebrilni, samo pri jednom je porodu bila 

potrebna liečnička pomoć i poslije toga ·imala -je :groznicu kroz tri tj edna. Inače . je uviek 

bila zdrava. Menses su bili vrlo obilni, svaka · tri tj edna i trajali bi osam dana. Prije 2'/2 

godine rodila je bolestnica zadnji put; ' pak ;j dojila svoje diete sve do danas. Cilo to 

vrieme izostali su i menses. Par dana prije· ,bqžia počela je bolestnica krvariti iz spolovila, 

a krvarenje traje do danas. Bolestnica ima boli u trbuhu i krstih, te je navodno u zadnje 

vrieme vrlo oslabila. Veli, da je prije 'bila jaka i jedra. 

Status praesens: Bolestnimf slaba, vrlo anaemična. Organi pr$a i trbuha ne pokazuju 

ništa abnormalna. Portio uteri, oso·bito stražnja ustna do insercije vagine pretvorena 

u carcinom. Parametrija slobodna, kao i mjehur i · rectum. 

1/2. Exstirpatio uteri per vagi nam typi



posve pri sviesti, čas samo na polak, te bulazni. Radi na3tale phlegmone na lievoj nozi bi 

premješten na nekoliko tjedana na chiruržki odiel. 

Predmnievali smo, da je bolestnik padom zadobio haematoma dm·ae matris, pa da 

taj izljev krvi sada kao kakav tumor cerebri t .•. zv. obćenite cerebralne symptome prouzrokuje. 

U ostalom nije slučaj bio posve jasan. Kako gospoda na anatomskom preparatu vide, 

bio je i sbilja na desnom occipitalnom režnju haematom, koji se je 'resorbirao, pa ostao 

kao orah veliki porus (p orencephalija), pokrit piom i izpunjen čistim liquorom. 

Od kud i kamo veće važnosti je nalaz na :T.ihth krvnicah toga mozga. Iste izgledaju 

pune, kano injicirane (osobito basalne arterije i arter. foss. Sylvii i nj ezini razgranci), šarene, 

jer su bielimi pločicami oklopljene. 

To je gen eralizovana atheromatoza žila krvnica u najvećem stepen u. 

Sada nam je razumljivo, zašto te transitorne i promienljive kljenuti, recte pareze, kod toga 

pacienta (manjkava circulacija, anaemizovanje eorticalnih polja itd.). 

Za čudo bi bilo, da u takovom mozgu, gdje su u tom stepenu prilike dane, ne bi 

došlo do rhexis žila krvnica, poimence srednjega razgranka art. foss. Sylvii, koja je već 

iz fizikalnih uzroka - kako ću odmah spomenuti - toli često rhexis izvršena, da ju je 

Charcot kao "l'artere de l'hemorrhagie cerebrale katexohen" okrstio. Takovu haemorrhagiju 

u veličini graška nalazimo i u prednjem kraku lieve capsule interne, koja dakako 

nije mogla izazvati nikakovih symptoma. Zašto upravo taj razgrana.k a1ter. foss. Sylvii (za 

corp. caudat., lentif. i capsulu internu) kod apoplexija prsne, kušao je M e n d e l godine 

1891. u berlinskom liečničkom sboru fizikalnim.i pokusi razjasniti, koji su demonstrirali 

razne tlakove u žilah krvnicah mozgovine i možgjane površine. Pokazalo se je, da je tlR.k 

u corticalnih žilicah, koje medju sobom anastomoziraju, znatno upravo manji, nego n. pr. 

u arter. corpor. striati i arter. lentico-capsularis, u kojih ne zaostje mnogo od tlaka iz carotide, 

jer su ove arteriole t. zv. ,.konačne arterije", koje svršavaju bez anastomoza. - Taj 

relativno visoki tlak čini, da u stanovitoj starosti njihova muscularis atrophira, tamo se 

etablira miliarui aneurysma, koji sgodnom prilikom prsne. 

Dr. Schwarz: Meynert je anatomski sveo hysteriju na spasmus ove arterije ; 

uslied toga nastane anaemija ove okoline, te prouzročuje bolest t j. pojave hysterije. 

Dr. Gutschy: Tako bi se dala tumačiti samo jedna vrst hysterije, a ne bi se dala 

svaka svesti na ovaj uzrok. Za hysteriju baš je karakteristično, da se ne da svesti na an

-- 



--------------------- - 

rata bjelan!rovine sada drugačije sudi, te ne daje peptone, koji su gorkoga teka, podražuju 

na bljuvanje i u većih količinab prouzročuju proljev, već se daje albumoze, jer su ove konačni 

predmet želudačna probave, a ne peptoni. Time se tielu prištedjuje jedan dio posla 

kod probave, ali to je u riedkih slučajevih potrebno. Svaka fino razdieljena i svaka lahko 

topiva nati-voa. substancija bjelankovine je isto .toliko vriedna, kano ista količina albumoze j 

lahko topiva bj elankovina ili takova u obliku praška može se u većini slučaj eva preporučiti. 

Nutroza (casein-natron) i eucasin (casein-ammoniak) dobro se podnašaju, nu K. 

misli, da takovi preparati nisu nuždni, te da je tielo uviek u stanju, da probavi male količine 

bj elankovine, koje su mu baš potrebne. U nekojih slučajevih treba podavati fino razdieljenu, 

praholiku branu, koja kod gutanja pravi mRlo tegoba i lahko ju želudac proba vlja. 

Ako se - obično meso suši na vodenoj kupelji i fino stuca, to se dobije takav pmb, nazvan 

mesni pra§ak ; isto tako može se i bj elankovina od jaja pripraviti. Ovaj prah podaje se u vodi 

ili mlieku. Tekući preparati (Kochsa, Kemmericha i kompanije Liebig) sadržavaju malo bj e 

lankovine, obično 35-40%. Bolji su praholiki preparati (Antweilerov pepton albumoze i 

osobito som;ttoza). Ako netko uzme čajnu žlicu 8omatoze, to je dobio 8·0 bj elankovine, 31l 

kalorij a. Jedno jaje imade 70 kulorija, isto toliko 100 cm. mliekn. Nutroza i eucasin imadu 

veliku vriednost za hranjenje kostobolnih, jer sadržavaj u malo nucleiua, te se može s njimi 

baš kao i s ml ekom jako sniziti množinu - 

mokraćne kiselin. Preparati mesnog 

ekstrakta su štetni za kostobolne i 

djeluje mesni ekstrakt pobudjujuće, nu kano branivo 

vriedi f o mesnom soku, beef-tea, meat-juice, puro. 

bolestne od bubrega i kamenca, nu na . srdce i živce 

sredstvo ne ima vriednosti. Isto 

Od ugljičnih hydrata treba u prvom 

redu spomenuti t. zv. preparirana brašna za bolestničke juhe. Fino razdieljenje 

olabkoćuje probavu brašna, te su razna brašna od zobi, riže, ječma, sočiva jako 

jako 

dobra 

hrana za bolestnika. I kod ugljičnih hydrata kušalo se je tielu prištediti dio probave 

time, da se je škrobovinu pretvorilo u dextrin (dječja brašna, Nestle, Kufeke). K. misli, da 

je taj pretvor sgodan za hranjenje dojenčadi, ali suvišan kod odraslih. Ekstrakt slada 

imade 53 '/u šećera i 15"/0 dextrina i jedna žlica slada imade toliko hranive vriednosti kano 

jedno jaje. Nu za hranu je bolji i jeftiniji med (80''/0 šećera), zatim mliečni slador. Sladovne 

pive imadu neznatnu hranivu vriednost. Da se umjetno pripravljaju preparati 

masti je piscu sasvim suvišno, gdje se mlieko i maslac jako lahho probavlja. 

L. FUrst. K p1·ophylaxi i liečenju ophthalmo - gono1'1'hoeae neonatO'rum. (Fortschritte 

der Medicin. 1898, H. 4.) 

F. imao je kod gouorrhoične ophthalmije novorodjenčadi liepe uspjehe od protargola. 

Prophylaktički izprao je poslije poroda s 10"/o raztopinom protargola. Ako je već ophtalmija 

nastupila, to l. i 2. dan izpire tri put na dan s lO'/," a kasnije s 5"/o raztopinom, 

a osim toga ukapa .2 put na dan u svako oko jednu kap iste raztopine. Za 5 --10 dana sva 

su dj eca bez komplikacija ozdravila. F. misli, da protargol djeluje sigurnije i brže nego 

argnt. nitric., a da mu je glavna prednost, štQ ne draži. č. 

Bolnička izvješća . 

Izvješće bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu za god. 1897. 

(Il. odiel za chiruržke i ženske bolesti, primarni liečnik dr. T. Wikerbauser). 

Tečajem god. 1897. liečeno je u svemu 1569 bolestnika (715 m. 854 ž.) Od ovih je 

premješteno na koji drugi odiel 62 (33 m. 29 ž.) = 3·96 /.,, odpušteno, jer je ozdravilo 780 

(376 m., 404 ž.) = 49·71 %, poboljšano 253 (105 m., 148 ž.) = 16·12%, neizliečeno 219 

(90 m., 11l9 ž.) = 13·96''/0 j umrlo je 87 (36 m., 51 ž.) = 5·54%. Postotak smrti po odbitku 

onih, koji su umrli od neoperativnih malignih novotvorina 17 (3 m., 14 ž.), obće tuberculoze 

8 (m: 4., ž. 4.), obće slabosti, marazma 6 (l m., 5 ž.)_ i umirućih donešenih 6 (m. 2, 

ž. 4), ukupno 37, iznaša 3·12 'Jo. 

Velike i veće (593) operacije, koje su se na odjelu izvele bile su s lie deće : 

Operatio encephaloceles nasofrontalis l j Plastica faciei et nasi 3 (ppt. vuln. sclopetarium 

2, ppt. vuln. lacerocontus. l) j Cheiloplastica 8 {p pt. labium lepor. 5, ppt. fissuram 

- 

lab. inf. p. vu ln. lncerat. 2, ppt. cicatrices lab. infer. l) ; Operati o anchylostomat. muscular . 

l, Tonsillotomiae 7, Laryngotomia -1 (stenosis laryngis e compressione, struma), Tracheotomiae 

super. l (perichondritis laryngea), Tracheotomiae infer. 22 (diphtberitis 16, tul>erculosis 

l, carcinoma 2, vuln. sciss. 1 , oeclema acutum l, compressio e struma l·. Operationes 

strumae 12 (enucleatio 3, resectio 8, exstirpntio str. metastat. colli 1) - 56. 

Trepanationes cranii ll (psychosis traumatica l, fractura comp!. oss. tempora!. l), 

Trepanatio procesa. mastoid. et oss. temporal. 5 (necrosis l, caries 2, otitis med. suppur. 1, 

gumma 1). Resectio t€mporar. nasi; discissio palati et extractio fibromatis bas. et·anii, 

stapbylorrhapia l. Resectio palati duri et extractio fibromat. bag, crani: l, Resectio maxillae 

infer. 2 (cystis denta!is l, necrosis l). Laminectomia l ;caries vertebrar.). Resectioues 14 : 

costae 2 (caries), hum eri 2, (necrosis ; fract. com pl.), mann s 'l (caries), cubiti l (fungns), 

coxae 2 (coxitis), genu 3 (fungus 2, ostitis tbc. 1), tibiae et fi bulae l (fract. invet.), pedis. sec. 

Vladimirov-l\1ikulicz l (ostitis tbc.), rnetatarsi l (o!!teomyelitis fungosa). Resectio et sntunie 

radii et ulnae l (pseudarthrosiR), Ablatio et enucleatio digitor. 12 (fungu l, caries et necroRis 

5, vuln. Iacerat. l, contractura 3, onychia maligna l, melanosarcoma l, carcinoma l, dig. 

supernumerar. 1). Amputationes 10: antibrachii 2 (fract 

comminut.), femoris 3 (arthritis 

deform. 1, fungus genu 2), cruris 5 (fungus p>d. 3, ulc. crur. 2 . Osteotomia supracondyl. 

sec . .J.Vlac-Ewen 4 (genu valg.). Necrotomiae ppt. cariem vel osteomyelitid. ll (oss. zyg. et max. 

sup. l, max. inf. l, oss. peti'Osi l, trochanteris l, fibulae l, tibiae 5, calcanei l), Artbrotomiae 

2 (hydrops articul. humeri, fuugus genu) , Repositio luxationis 7 (hu meri 3, maxi llae 

inf. 3, femor. 1), Redresseroent et gyps 16 (coxitidis 6, contracturae genu 5, ped. vari 5), 

Redressement fracturae et gyps 3 (humeri ll, femoris l), .J.Vlyotoroiae et tenotomiae 4, Suturne 

vulnerum 2. - 100. 

Oesophagotomia externa (Corpus alienum oesopbagi) l. 

Laparotoroiae 54 : Gastrostomia sec. Marwedel (carcinoma oesoph.) 3, Gastroenterostomia 

retrocolica poste1'. sec. Hacker (stenosis pylori cicRtr.) 1, Ileostomiae 7 (ileus 4, 

volvulus 2, hernia incarc. gangr. 1). Colostomia 4 (care. vaginae et recti 2, stricturae recti 

luet. l, care. flex. sygmoid. l •, Resectio ilei et appositio sec. Frey 1. - sec. Murphy 2 

(anus praeternatural.), Resectio proe. vermiform. et omenti, drainage peritonitid. l, Resectio et 

sutura coli (care. flex. sygm.) l, Operatio 

radicalis herniae ventral. l, Herniolaparotomia 

(repositio en masse bern. ing. incarc.) l, Fixatio ecchinococci hepatis et evacuatio l, Drninage 

peritonitid. (ileul! et peritonitis adhaesiva) l, Laparotomia ppt. tbculos. peritonei 5. 

Ovariotomia ll (cystovarium 4, cystis dermoidal. 3, cytis parovarialis l, Kystoma multiloculare 

1, sarcoma 2!, Enucleatio cystidis. lig. lat. et resectio ovarii l, Enucleatio fibromyomat. 

lig. lat. l, Exstirpatio cytosarcom. uteri et adnexor. l, Myomotomia et exdtirpatio 

uteri total abdominal. tfibroma) l, Drainage cystidis malignae nduex. l, Discissio et 

parametritid. suppurat. bilat. l, Evncuatio et drainage haematoceles retront. 2, Extractio 

foeti graviditat. extraut. 2 Laparotomia explorativa 4 (cirrbosis hepatis l, carcinoma hepat. 1, 

sarcoma adnex. 2). 

Operatio radicalis herniae 10 (b. umbilicalis l, epiplodele 2, h. inguinalis incarc. 3. 

op. radical. sec. Kocher herniae liberae ing. 4), Herniotomia et ileostomia ·hernia incarc. 

gangr.) l, Herniotomia et orchopexia (epiplocele incarc., kryptorchismus) _ l, Resectio recti 

sec. Kraske (carcinoma) l, Spbincterotomia (fissurae ani) 6, Cautherisntio prolaps. recti l, 

Exstirpatio polypi recti l, Operationes varine nodul. haemorrhoid. 4, Discisio ct excochleatio 

fistular. recti 4 - 29. 

Dilatatio stricturne uretbrae sec. Lefort 3, Urethrotomia exteroa 2 (calculus uretbrae 

1, ruptura urethrae), Urethroplastica perinealis 2 (fistula urethrorectalis p. vuln. lacerat. . 

fistula vesicoperinealis 1), Amputatio penis (carci noma) l, RPsectio vas. defer. sec. lsnardi 

(hypertrophia prostatae) 5, Semicastratio (tbc. testi) l, Punctio et drainage hydrocele3 6, 

Punctio · hydroceles et injectio e. ti net. jod. 2, Operatio phimoseos l, Epicystotomia (lithiasis) 

10, Epicystostomia 3 (cystitis 2, ruptura urethrae l), Nephrotomia lumbalis 2 (pyonepbrosi8 

e nepbr.olithiasi l, pyelitis l; - 38. 

Discissio atresiae vaginae l, Ablatio mollusci introitus vagiuae l, Excochleatio haematomat. 

gangr. vaginae l. Exstirpatio care. vaginae et recti l, Incissio et drainage cavi

10(1 Lieomor u cieloj Austriji bio je (1895.) 27·6%., u D. Austriji (1896.) samo 25·2"/oo,

Liečnički Viestnik 18g8, Br. 3. 

Br. ·1. U Zagrebu 15. travnja 1898. God. XX. 

dnkle za 2•4"/00 manji; u gradu Beču bio je najniži pomor ·22·2"/,,,, . Najviši pomor dj ece 

bio je u kotaru 

Florisdorf 54,-9°/00, a najniži u gradu · Waidhofenu 21·9%.,. Od uzroka 

smrti bili su glavni : tuberculoza 17·1 /0 (4·1%0 cieloga pučanstva), pneumonia 9·8, bolesti 

srdca 5·8, slabost života 5·3°/" . U svemu je umrlo 67.154 osoba, i to 97·5°/., naravnom, a ·5"fo 

silovitom smrti. Od infekcioznih bolesti n:jviše je bilo · morbilla (23.266), scarlatine (6510), 

diphtherij e (6181 ), typha (1096 os.). Pomor od infekcioznih bolesti bio je 6·5"/" svih slučaja smrti. 

Kod diphtherije je u trećini uštrcana ljekovita.surutka te je od tako liečenih umrlo 11·6"'" ; od 

diphterije u obće bio je pomor 20"/ . Bolnica za infekciozne bolesti bilo je u svem izim Beča 

1457 R 3551 krevetom U cieloj zemlji bila RU 252 pnrnn aparata za desinfekciju i to 107 stabilnih 

i 14.'} mobilnih. U Beču bilo je 208 liečnika i ranarni ka (l : 727 stanovnika), a u 

D. Austriji bez Beča 612 liečnika (l : 1879). Večina liečnika na ladanju je namještena 

514 : 98 nenamještenih, dočim je u Beču 1457. nenn.mještenih, n. 631 namješten. Na 2,300.000 

stanovnika imade D. Austrija 7 javnih i 49 privatnih bolnica s 81!30 kreveta (l krevet na 

315 stanovnika). Ludnica imade 5 jnvnih i 4 · privatne s 2459 kreveta, te je u njih 1896. 

oskrbljeno 

4287 .duševno bolestnih. Preko četvrtine psychoza imalo je uzroke u zloporabi 

piča, na drugom mjestu dolazi nnsliedna obterećenost, zatim traume glave, syphili3, affekti, 

starački marazam i t. d 

U rodilištu bile su iste godine 10.993 majke i 9607 djece. Pomor 

majka bio je 0•6%, ll djece 3·8 'fo. Dvo j ka bilo je ll O ( 1·10 0 svih poroda) i jedan porod 

s trojci, te 251 uličnih poroda. 

Kretanje priljepćivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem veljače 

1898. D i p h t h e r i t i s preostalo 2, pri raslo 10, ozdravila 9, umrlo l, preostaje 2. S e a r 

l a t i n a preostalo 3, priraslo 5, ozdravi lo 5, umrlo O, preostaje 3. M o r b i l l i preostalo 6, 

priralo 27, ozdravila 23, umrlo O, preostaje 10. T yp h u s a b d o m i n a l i s preostalo 2, 

prira


Br. 4. Liečnićki Viestnik 1898. '111 

U krutoj oprJeCl s ovimi temeljito uglavljenimi činjenicami stoji teorija, 

kojom je ovih dana iznenadio sav učeni sviet Julius Heinrich Hans M ii l ler 

u Berlinu. Iz serije publikacija, koje je namislio' izdavati pod naslovom: "Forschungen 

in der Natur", izašla je netom prva radnja, koja ima nadpis "Baliterien 

und Eumyeten oder Was sind und. wo her stam men die Spaltpilze"· (Berlin, 

Kronfeld). Sto ta radnja sadrži, mora da u velike interesira i medicinski sviet, 

pak držim s toga, da će kratki referat o tome dj elu uz neke kritičke primjetbe 

i slavni liečnički sbor rado slušati. 

Glavna teza, što ju auktor nastoji dokazati, služeći se pri tome na oko 

vrlo eksaktnimi eksperimentalni mi metodami, jeste ta, da b a k t er i j e n i s n 

samostalna, specifična bića, nego da su tek osebujni članovi 

u razvoju vegetabilnih organizma, da u ·stan ovitih prilikah 

postaj u preobrazbom od izvjestnih organa različnih pravih 

v i š i h g l j i v a (E u my e e t e s). 

Da i oni u mikologiji manje verzirani štioci Miillerovu teoriju bolje 

shvate, osvrnut mi se je s nekoliko rieči na neke točke nauka o razplodu gljiva. 

Sve se gljive razplodjuju trusom (sporari1i). '!'ruska (spora) n jednom je 

sluraju produkat seksualne oplodnje, u drugom slu(ju ona pm;taje bezspolnim 

1mtem, bez intervencije kakog seksualnog akta. Niže, algam u mnogom pogledu 

slične gljive (Phycomycetes) razplodjuju se spolno i bezspolno, cl ok kod viših 

reprezentanata (Mesomycetes i Mycomycetes) seksualiteta - kako barem najbolj i 

naši komparativni mikolozi tvrde - nema; elementi, koji razplodn služe, dakle 

SJJore, postaju kod nj ih sasvim aseksuelno. Prema tome, kako i gdje te bezspolne 

spore postaju, valja razlikovati u bitnome dva tipa : spore se razvijaju 

jedanput kao tipične endospore u nutrini t. zv. sporangija, koje kod viših gljiva, 

gdje su se. dovinuli · stalnog ol)lika i sadrže stalan broj spora, zovemo asknsi, 

a spore u njih askosporami, a drugi put posta:iu spore kao eksospore ili konidije 

odjeljivanjem (Abschni.irung) na ograncih micelija, koje zovemo obćenito koniclijskimi 

nosioci, a kod viših gljiva, gdje su se ti nosioci konidija dovinuli 

stalnog oblika i odieluju konst!tan broj spora, napose ih zovemo bazicliji, 

odnosno spore njihove bazifliosporami. Na toj se diferenciji temelji prirodna 

razdioba viših gljiva u d vie skupine : Ascomycetes i Basidiomycetes. Kod prvih 

glavna je fruktifikacija reprezentirana askusi i njihovimi askosporami, kod potonjih 

bartidiji i njihovimi bazidiosporami. 

Medjntim je zanimljiva činjenica i kod viših gljiva daleko razširen pojav, 

da pored spomenutih glavnih fi·nktifikacija imajn i sporednih fruktifikacija, 

L j. one produciraju pored tipičnih askoSIJOra, odnosno bazidiospora još razlii'ine 

druge vrste b·usa, koji se takodjer sasvim aseksnalno diferenciraju i razplorlu 

služe. Takov nam trus reprezentirjn primjerice t. zv. chlamiodospore, koje postaju 

ravno od micelijskih elemenata, pak onda raznolične konidije, koje se 

odjeljuju od različnih konidijskih nosilaca. - . Medju višimi je gljivami (askomyceti 

i bazidiomyceti) sasvim obi !ian pojav, ela pored glavne fblldifikacije imaju 

jednu ili dvie, kaclšto tri , i'ietiri sporedne, bilo chlamidosporske, bilo konidijske, 

ili jedne i druge fr nktifikacije, koje se kadto pomaljajn istodobno, češće tekom 

razvoja dotične gljive v.remeni.to jeđna za c:Irugom. 

Od tih sporednih fruktifikacija zapremaju s obzirom na teoriju Miillerovu 

u velike naš interes stanovite truske, što ih vrlo često produciraju različne 

g\jive, a koje strogo komparativno-morfoložki uzete nisu ništa drugo, nego konidije. 

One nose u deskriptivnoj mikologiji ime p i k n o s p or a (piknokonidija ili 

stilospora) odnosno spermacij a, a postju odjeljivanjem na malenih konidijskih 

nosiocih u nutrini sitnih, malenim posudicam sličnih, u substrat, na kome 

gljiva dotična žive, obično manje više utisnutih plodištih, koje mikologija zove 

pilmidiji, odnosno spermogoniji. Imena "spermogonij" i "spermacij" poječu još 

iz onoga doba, kadno se vjerovalo - a ima mikologa, koji to i danas još vjeruju, 

· a takav je, čini se, i Hans M ii ller - da i kod viših gljiva postoji 

seksualitet i da su baš pomennti spermaciji mužki oplodjujući elementi. Danas 

se medju tim znade - hvala u prvom redu klasičnim iztraživanjim Brefeld 

o v i m i nj egovih učenika - da t. zv. spermacije nemju digniteta, koji im 

se je pripisivao, nego da nisu drugo nego osebujan oblik konidija, dakle spora, 

što dokazuje nj ihovo klijanje na povoljnih substratih. Piknospore i spermacije 

su po tome homologni ustroji, na prosto aseksualna postale sporedne truske, 

koje se obično veličinom svojom razlikuju, baš tako, kako nema ni esencijaln(:\ 

razlike izmedju piknidija i spermogonija, t. j. izmedju plodišta jedne i druge 

vrsti trusaka. Poradi toga je moderna mikologija napustila imena "spermogonij" 

i "spermacij", pak govori samo o piknidijih, razlikujući takove sa vrlo sitnimi 

truskami (konidijami), (to su nekadašnji spermogoniji sa spermaciji) i takove 

s obično većimi sporami (to su sensu stricto piknidiji s piknosporami starijih 

auktora). Ako baš hoćemo silom imati različna imena za jedne i druge_ samo 

u veličini različne konidije, onda možemo reći jedanput : gljiva ima kao sporednu 

fi:uktifikaciju piknidije s makrokonidijami, a drugiput piknidije s mikrokonidijami. 

Hans Mi.iller uvodi za konidij e, štono u piknidijih postaj u (dakle za 

lJiknospore i spermacije, osobito za potonje) novo ime "protospore", a piknidije 

same, na ime plodišta protospora zove "prototeciji". Ovo je po mome sudu sasvim 

suvišno ; na m,j esto očistiti i razbistriti, još više pom ućivati i onako mutan 

i zamršen terminoložki kaos, ne držim napredkom, a po tome niti zaslugom 

auktorovom. Pored toga znači rieč "proto" - uviek nešto primarnoga, prvotnoga, 

prvanjega, a to baš sporedna fruktifikacija kod gljiva nikako nije. Upamtimo 

si medjutim M ii !lero v e termine, pak pogledajmo sada, što su te pratospore 

različnih gljiva po shvaćanju M i.i ller o v u i što od njih postaje 

Uporabom različnih u bakteriologiji običajnih tinkcijonih metoda dolazi 

Miiller do uvjerenja, da se protospore ponašaju kao prave pravcate 

bakterije. Što nitko na njih dosele nije zamjetio, to on vidi, tako primjerice 

clieljenje, koje je čas orthogonalno, t. j. okomito na duljnu os, čas aksialno, t. j. 

sudara se s duljnom osi, dapače i tangencijalno. On vidi dalje u protosporah 

sitna protopla.zmatička tjelešca, koje zovemo paleosporami, on vidi dapače trepavice 

ili cilije u nekih slučajevih i polagano gibanje spermacija pomoću istih. 

M i.i l ler sve te prilike prikazuje i slikovno na d vih li ep ih koloriranih tablah, 

ali ne mogu prešutjeti, da iz tih slika čovjek slabo razabire ono, o čem M ii ller 

toliko apodiktički govori. Na mene čini utisak, da je u slikah mnogo toga 

prikazano, što nije drugo nego produkt i posljedica preparacije, dakle naprosto

112 Liečnički Viestnik 1898. Br . . 4. 


artefakt. Do toga uvjerenja dolazim najprvo, kad motrim sliku, koja prikazuje 

tobožnje cilije spermacija. 

Nu ne samo, da se spermacije i homologne konidij e nekih gljiva, 

dakle 

Mullerove protospore, morfoložki prikazuju kao bakterije, on ih ravno smatra 

matičnimi stanicami bakterij a i tvrdi, da od nj ih u kulturah ravno 

proizlaze bakterije i to ili direktnim dielenj em ili od prije spomen 

u t i h p a l e o s p o r a. Prvi način postanja bakterija zove M u l l er pr o t o 

genim, a potonji paleogenim. On je spermacije i homologne konidije 

dakako zajedno s plodišti (piknidiji) različnih gljiva sakupljao, spravljao ih ili 

suhe kao herbarni materijal ili ih metao u glycerin. Ovako sahranj en 

materijal mogao je godine 1 godine čuvati, a ako je onda od nj ega pravio 

kulture na bakterijskih hrani lih, od kojih mu je najbolje služio k i s e l i m o 

kraćni agar, redovno je vidio, tvrdi, kako su se od tih konidija ravno 

raz v i l e bakterije. Od konidUa stanovite gljivine vrste dobio je barem jedan, 

dva ili više bakterijskih oblika, ali uviek jednaka, a svaki takov oblik odgovarao 

bi točno ovoj ili onoj bakterijskoj vrsti u smislu današnje bakteriologije. Odatle 

se dakle jasno razabire, da bakterije po tome ne mogu biti samostalna bi0a, 

nego da su tek članovi u razvoju drugih vegetabilnih bića, na ime gljiva. Pojam 

"prirooslovne vrste" na bakterije se dakle ne da više aplicirati, pak ih poradi 

toga M u l ler zove samo b a k ter i j s k i m i v ar i e t i stanovite giji vlje vrste. Sve 

pak od jedne glj ivje vrste kulturom dobivene take varijetete odgovaraju zajerl.no 

kao jedna vrsta rodu (genusu) dotične gljive. Bakterije dobivene kulturom od 

gljivin,ih konidija zove M u l ler "mono bij i" ("monobium") ; pojedine vrste 

monobija dobivaju ime po rodu gljive, 

glj ive označuj e varijetet bakterije. 

od koje potječu, dočim vrsta dotične 

Navesti ću konkretnih primjera, da stvar 

bude jasnijom : u lišću javora (Acer) živi gljiva nametnica, kojoj je naučno ime 

Rhytisma acerinum, a u lišću različnih vrba (Salix) slična nametnica, koja se 

zove Rhytisma salicinum. Od spermacija (konidija) jedne i druge gljive dadu se, 

tvrdi M ii l ler, konstantno odgojiti specifične bakterije, i to od prve vrste Monobium 

Rhytismatis var. acerinum, a od potonje M. Rh. var. salicinum. Jedan 

i drugi monobij dolazi u dva oblika (Wacbsformen), na ime kao baciH i kao 

bakterij . Hoće li se od trusa stanovite glj ive razviti nj ezin monobij ll formi jednoj 

ili drugoj, visi gotovo o volji kultivatorovoj, na ime o tome, kakvom metodom 

kulture će udariti. 

S medicinske bi strane radnja M il li er o v a 

u prvom redu poradi toga 

bila zanimljiva i od velikoga zamašaja, što allktor tvrdi, da bakterije n ob0e, 

dakle i naše pathogene vrste potječu od viših glj iva. Ja 0u se poradi toga 

na ovu točku malko osvrnuti. 

Pisac veli primjerice, da je od spennacija triju Rhytisma-vrsta, od kojih 

jedna (R. acerinum) živi nametnički u lišću javora, a drug·e dvie (R. salicinnm 

i R. symmetricum) u liMn vrba, redovno dolJio u kulturi bakterije, koje prema 

spomenutoj nomenklaturi zove : Mono b. Rh. v. acerinum, M. Rh. v. salicinum, 

M. Rh. v. symmetncum, i koje u mnogom pogledu odgovaraju Mesentricus 

'1' e t a n u s grupi, pak mu je više nego vj erojatno, da B a e. feta n i i nj egovi 

pathogeni rodjaci, naime B a e. Ch a n v o e i (Rauschbrand) i B a e. o e d e m a t. 

m a l i g n i ravno potječu od po men utih gljiva. 

Ocl . dviju drugih nametničkih 

gljiva na ime od P o l y s t i g m a rubru m, koja živi ll lišću pitome šljive, i od 

P. o e h r a e e u m, koja živi u lišću sremse (Pr unus Pad us), dobio je bakterije 

iz grupe Fluorescentes, naime Monob. Polyst. var. rubr. i Monob. Polyst. v. 

ochrac., napose bakterije, 

koje se slažu s Bacterium fl ll orescens L ehm 

a n n i N e u m a n n, a budu0i da je taj bakterij sj egurno identičan s B act 

e r i u m p y o e yane u m L e h m. i N e u m., bila bi dakle gljiva Polystigma 

prava mjka toga pathogenoga mikroba. 

Još interesantnija je nametnička glj iva Dothidella Ulmi, koja parazitira 

u liš0u briesta. Od nj ezinih je konidija M ii l ler odgojio mono bij, na ime 

Monob. Dothidellae v. Ulmi, u dvih f01·mah, na ime u formi mikrococca i u 

formi vibrijona. Za mikrococca, tvrdi M td l er, izpostavilo se je, da je a b s o 

Jutno identičan s gonococeom, dočim je vibrijon u velike sličio onome 

k o l e r e. Za absolutni identitet od 

briestova nametnika dobivenih mikrococca 

s budioci gonorrhoeae i očinje blenorrhoeae govori navod auktorov, 

da mu je 

uspjela tripper-infekeija, dok je rnikrococce metnuo u ušće urethrae 

hominis. Mikroskopski preparat se kreta odgovarao je pod puno, veli M u ller, 

poznatoj slici, koju nam prikazuje gonorrhoea. 

Ovome die! u M ii l ler o v e radnje, koji specijalno tvrdi postanje spomenutih 

pathogenih bakterija, moram dodati nekoliko primjetaba. Najprije glede 

Tetanus-grupe nekoliko rieči. Ne da se poreći, da Mullerove slike odgovaraju 

mikrobom te grupe, a tako i nj egove kultunl.e slike. 

Kako je Bac. tetani ll 

prirodi razširen u tlu, u sienu, ll prašini itd., mogao bi čovjek dopustiti, da 

ga je auktor sbilja izolirao iz svoga herbarnoga materijala i da je pao u bludnju, 

držeći, da se je razvio od Rhytisma-spermacija. 

Absolutni do kaz medjutim, da 

je sbilja imao budioca tetana pred sobom, imao je auktor pružiti infekcijoznimi 

pokusi ; ima dosta za to prikladnih životinja (konj , zamorče, miš itd.). 'l'aki 

dokazni postupak nije pro veden. Nije proveden ni za "Rauschbrand", a niti za 

bacili a maligno g oedema. N e može se dakle nikomu zamjeriti, ako pored takih 

obstojnosti ostane skeptik. 

Dokaz, da se je od spermacija gljive Polystigma razvio Bact. fluorescens, 

odnosno s nj ime identičan Bact. pyocyaneum, nije takodjer ničim pružen. Zašto 

i tu nije učinjen infekcijozni pokus Ja ne sumnjam, da je M ii ller na hranil u 

dobio - dakako sa svim akcidentelno, a ne od spermacija - kakoga zastupnika 

iz grupe ":b'luorescentes", čiji su članovi u prirodi gotovo ubikvitorno dolaze, 

ali da je to bio baš "Pyocyaneus", ne vj erujem, jer se M u l ler o v i podatci 

ne sl a: u pod puno sa L e h m a n n-N e u m a n n o v o m vrlo detaljnom diagnozom, 

prem se ne da poreći neka sličnost, kako se u obće svuda razabira, da 

je M ti l ler obilno crpao koli iz atlasa, toli iz teksta dj ela L e h m an n - N e u 

mannova. 

Što se njzad gonococca tiče, koji je navodno dobiven od konidija gljive 

Dothidella Ulmi, stvar stoji u toliko povoljnije i kritici donekle veže ruke, jer 

su zabilježeni uspjeli infekcijozni pokusi s odgojenim materijalom. Da 

toga nije, nitko živ ne bi trebao vjerovati, da je Muller u istinu imao u ruci 

gonococce; jer auktor sam priznaje, da su njegovi mikrococci u velike sličili 

Fliiggeovu Microc. candicans, koji je svuda vanredno obični mikrob, 

odnosno P a s s e t o v u S t a p h y l. 

e e r e u s a l b u s, koji je candicansu sasvim



srodan, ako ne s njime identičan i napokon K o e h-G af fk ye v u M i er o e. 

t e tr a g e n u s, koji takodjer ne stoji daleko od prvašnjih. Što bi dakle brani lo, 

da čovjek pomisli, da je auktor imao na hranilu kakvog običnog gonococcu 

sličnog mikroba, da ne spominje jedan uspjeli infekcijozni pokus 'fu objektivna 

kritika ne smije dalje; ali što ona s pravom tra iti smij e, jeste to, da M u ller 

i drugim bakteriologom i pathologom dade prilike, da njegove, od pomenute 

gljive navodno odgojene mikrobe eksperimentalno izpitaju i navode njegove ili 

potvrde ili opovrgnu. Mi ćemo dakle počekati. 

'l'ko prouči radnju M it ller o v u, ne moe se oteti misli, da sadrži niz 

bludnja, kakovih je već obilno zabiljeila historija nauka o naravi i post.anju 

bakterija. Čini se, da te bludnje potječu dielom iz krivih teoretičkih premisa, 

dielom sjegurno iz manjkave, premda prividno dotjerane eksperimentalne metodike. 

Sasvim je prirodno, da su prema tomu i neki teoretički zaključci vrlo 

smjeli, da ne reknem ravno - smiešni. M i.t ller primjerice d o p u š t a m o 

g u ć n o s t, da

111): L,iečnički Viestnik 1898. Br. 4 .. 

· , 

vremena dolazi do napadaja zatvora criev11o J ;jke kolike. 

Napadaji dolaze u 

početku riedko, onda sve češće, te već -i' u oj priodi dolazi kada do lahkih 

nastupa ileusa. Na drastično tjeralo ili &bilnu' ' klysinu dodje velika stolica; te 

je bolestnikom neko. vrieme dobro. Ovi ·se•·:niB.padaji kroz tj edne opetju, dok ne 

dodje napokon do podpunoga zatvora:- e;riv.a" do ileusa, koji se ne da ničim 

drugim popraviti do li operacijom; Dp ie1l!ll!J može i iznenada doći, a da prije 

nije bilo nikakovih znakova bQlesti,,-,)1;.· _ pr. p,oslije obilnog obroka hrane, koja 

mnogo blata pravi (leća, B-a: m; J:> er.g_e r) . . 

U naprednih slučajevih utvrdjuju dia.gnozu dva symptoma : način i kakvoća 

stolie.e . i tum:or Većinom. postoji:;k9d . raka. crieva , tvrdokorna obstipacija, mnogo 

rjedje proljev. ,4kp de ,stenQza· ;ni*o;- 'to imade blato U!.nki, - dugoljasti oblik, te 

sejzlučuje u malih, komadićib, ,,(kano ,kozje blato). Nu ova forma blata nije 

rJ,J;č!ljna -z!t stenQz , crieva,. ,jer se .nalazi i kod spastične kontrakcije m·ieva i 

kod dulje · trajuće ; inanicije, gdje je prazno crievo jako stegnuto. U blatu se 

alazi sluzi;· krvi, gnoja, a kadkada i dielova carcinoma, koji onda diagnozu 

sigurnom čine. Nalazi li se tumor, to je tvrd, često čvorast, obično na pritisak 

boli!Jl, te se većinom nalazi - u _ doljnem ti'l5uhu, u malom zđjelištu, u ileocoecalnom 

predjelu ili na lie-voj kosti crievnici, i to ne samo, jer se na tih mj estih 

najčešće nQ.lazi rak, nego i jer se carcinomi tankoga eri eva us lied težine onamo 

spuštaju. Kod višekratne pretrage može se naći različiti nalaz, te mogu tumori 

prolazno dapače za palpaciju · sasvim izginuti, · a može im se i . veličina raznom 

. 

pričinjati ; sve to ovisi o gibivosi i punoći bolestnoga crieva i susjednih čvoraka. 

Nalazi li se carcinom na duodenu blizu pylora; to pruža iste symptome 

kll.l1-o i rak pylora, sjedi desno od središnje pruge, te je u početku gibiv. Ako 

je na silaze(iem, i doljne)ll poprečnom krau, to se nalazi na istom mjestu, ali 

je jedva gil:!iv ;. nala.zi li se blizu ušća. žućnoga prohoda, to se . pojav.Jjuje icterus. 

I u tom se sluaju pohuju- symptomi stenoze pylora. Ako je rak izpod papille 

Va.teri, to bljuvotina, obino sadržje mnogo žuči. Stolica obično· nije · poremećentt, 

ali često. postoji- ol;>stipacija. Nalazi li .se rak na coecumu, to se obično 

p1>kazje pod sliko)ll typhlitide ili perityphlitide, nu kakvoća tumora, polagano 

rtenje i C&


symptom prijanjanja t. j. ako se prstom u 'uje utisne, pa polagano popušta 

pritiskom, to se ćuti, kako se sluznica polagano kano odljuštuje. Nu kada blato 

dugo lež1, .te se iz njega resorbira voda, :može Aumor postati tvrd i hrapav. 

Takovi bolestnici trpe od zle probavej .te im· je ·hranjenje slabo, oni su propali, 

bliedi, dakle je težka, a višeput i nemoguća;. diferencijalna diagnoza. A ako je 

i ustanovljeno, da se radi o tumoru hlta, to · time još nije dokazano, da nije 

carcinomatozna strictura prouzročila .stagnaciju i stvaranje tumora. 

2. Zarastice od čirova poslije .. dysenterije proilzročuju kadkada tako znatne 

promjene,· da je eri evo na dotičnom mjestu kano tvrda ciev. I bypertrophija 

stienka crieva iznad stenoze tnože prikazivati tumor. 

3. U crievu dolazi kadkada.chroničko-zapalna infiltracija ograničenih dielova 

stienke crieva (L e u b e). Nalazi se više kod žena i skoro uviek kod takovih 

osoba; .:koj.e boluju :od tvrdokorne obstipacije. To su većinom gladke, jednomjerne, 

dugoljaste rezistencija. 

·4. 'l'umor, . koji nastane uslied akutne invaginacije, obično se ne će zamieniti 

s carcinomom, nu moguće je to kod chroničke. Još je moguće, ako je 

tumor dug, gladak, cylindričan. Napokon se može razbistriti stanje stvari, ako 

se intususceptum odbije i izadje. 

5. Strani predmeti i concrementi · mogu stvarati tumor u crievu, . te se 

o b ično nalaze u sliepom eri evu ili u haus trih debeloga ct·ieva. 

6 .. 

Osim carcinoma dolaze i druge novotvorine u ct·ievu : dobro bitni fibromi, 

lipomi, adenomi i myomi, te zlobitni sarcomi. Oni riedko kada postaju tako 

veliki, da bi se tumor . ćutio, a pokazuju symptome samo, ako su polypozno 

razviti, pa tada mogu lahko · prouzročiti invaginaciju. Sarcomi se obično javlja:ju 

u mtadjoj dobi, te ne vode nikada 'do stenoze crieva. 

Gar e i n o m g u ž n j .a k a ustanovljuje se palpacijom kroz rectum ili 

vaginu, a .ako visoko sjedi bimanuelnom pretragom. Glavni symptom potiče od 

stenoze, često je'k:rvarenje i gnojni izciedak. Bol se obično ćuti u zdjelištu, te 

Z!l>lazi u spolovila, bedro i gnjatove. Bolestnici mnogo trpe od neprestanoga 

gonjenja na stolicu, koje u kasnijem stadiju može preći u podpunu incontinenciju 

alvi uslied paralyze sphinctera. Puštanje blata je veoma bolno, · te zato 

nekoji bolestnici dugo suzdrža:ju stolicu, a tim se nakupljuje blato i pojačuje 

zapala sluznice. Sjedi li rak jako duboko, to može kod stolice izpasti. Ove 

tegobe i promjene cirkulacije prouzročuju, da kod carcinoma gužnjaka rano 

nastju haemorrhoidi. Višeputa se već rano pojavljuju smet}\j e mokrenja, · gonjenje 

na često mokre}\je i kadkada paralyza mišica mjehura. Bolestnike veoma često 

smeta izciedak, koji je iz početka sluzav, a kasnije, kada rak exulcerira, gnojan; 

te, .pomiešan s krvi. Ako carcinom exulcerira, to može na neko Vl' i eme nastupiti 

pooljšica stenoze, a s druge Štrane može svaki čas nastati ileus, koji pruža sve 

znakove dubokoga siela zatvora m·ieva 

Pretražuje li se gužnjak . prstom, to se nalazi čvorastu, neravnu, tvrdu 

novotvorinu ; u kasnijih stadij ih čini lumen gužnjaka tvrdu ciev, koja se u 

podobi 1ievka prema gore sužuje. Prst je obično, kada se izvuče, zaprljan zaudarajućom, 

sluzavom, gnojnom i krvavom masom . 

. Carcinom: crieva, koji p.ije kompliciran, traje obično do četiri, a tiedko do 

pet godina. Nekoji bolestnici urilru uslied marazma,

222· . Lieenički- Viestnik:.J898. 

''Br: -6. Liecnički Viestnik 1898. 23 

ako .je majka izgubljena, to ae .. boće.dieJ.e spAsi.ti.-. Poja.-,Ji se eklll!mpeija,za;,•tr.u.uQće,. to .. 

se obćenito postupa po ..istih pravilih. Porod. se ··priprLvlja,;;tako,"_da -se ."umetnu.•!:bougiJer 

grljak razširi i porod što , vi§e pospješi . • Povišenjem sekrecije.znoja: i mokraće ·'IDOLei•Se pQ- , 

jačati izlučivanje- toxičnih substancija, . . zato,_,i treba ·:da.vatit tople. Jrupelji· , i ;o;amatanja1 .ak(}· 

i još -poslije poroda-. traju .grčevi, · 

Novi liekov:L( 

Goliner. O phesinu i cosaprinu kod influence. (Aerztliche RundschauJ898. Nr. 16.) 

Prvo je sulfoderivat phenacetina, a drugo antifebrina, oba su bez mirisa, slanoga su 

teka, tope se u vodi. Po iztraživanjih pl. Vamossya i Fenyvessya djeluju n brzo 

jako antipyretično, te ne ima neugodnih nuzgrednih dj eovanja kao kod antifebriiia i phenacetina. 

Kod influence . pokazala su se oba sredstva. Jmno izvrstna, te su topline od 39° 

do 40° C. iza 2 obroka (svaku drugu uru 0·5) phesina ili cosaprina . spala na nomu, glavobolja 

i ostale boli su prestale, obće stanje se popravilo. . 

. · 

C. Schwarz. Thio col, novi lick proti tuber Č ulozi. (frunisch-therapeutische . 

Wochenschrift 

1898. Nr. 19.) 

Thiocol je kalijeva sol guajacolove sumporne kiseline, nešto je žuhkoga teka, bez . 

mirisa, topi. se u .vodi, ne podražuje, lahko se resorbira. Radi ovih, svojstava može se, .i 

kod osjetljivih osoba bez ikakvih neprilika dugo vremena podavati. Thio.col ne pravi Sl(letnje 

pro bavila, u brzo diže tek, tjelesne . sile i obće stanje, kru!alj brzo popušta, laglje se i 

manje izbacuje i noćno znojenje prestaje, vrućica popušta. Što se tiče lokalnih symptoma, 

to u slučajevih, koji nisu previše napredni, polagapo ginu fizikalni pojavi (čagrtanje i muklina). 

Osim kod tu berculoze pluća preporuča . . 8. thiocol i kod chroničkih bronchitida, 

zatim vriedi da se pokuša kod catarrha crieva i kod pošaline .. Kod tuberculoze se podaje 

6·0-10·0 na dan, u obrocih od 1·5-2·0. 

Ć . · 

Roglt.tac, .25,. . svibnja • .. 

J este li već vidjeli Roga tačku kiseli cu Pitam to izrično, jer znadem, da .. imade 

mnogo Zagrebčana, ·. koji još nisu ovdje bili . . Ni - vi niste Tada: podjite-,i pogledajte .si ovaj 

biser tik hrvatske. granice, ovu -idilu, gdje je .nadvojvoda Iv.a-n od,.težke balesti, lieka: tražio 

i na!iao, kako to zahvalno-- svjedoči- -u spomen-knizi, .koja je -1810. započeta..;•, 

Ma se i s juga dolazilo, osvjedočit će -.se, da .-je naziv "zelena .. ,,Štajer!l-ka'1., osobito·,. 

opravdan sada u proljeću, jer-,ako sam. i daleko putovao,, , to. nisam.,nigdje. vidio sočnije,i 

bujnije zelenilo, -te bih mogao pomisliti, da su .u Št-ajerskoj pjevali;!voje. -pjesme,,pjeaJliei,, 

koji pjevaju krasnoj boji živoga zelenila. : 

Put .. traje iz Zagreba nešto preko . 2 sata · željeznicom . do · Krapine,, .a •odae do 

Rogatca isto toliko vremena na kolih sve u dražestnom predjelu •. Svakh tk.tt,načinir.izlet -ili ·· 

putuje na liečenje. ovamo, .bit .će .-svakako. zadovoljan.· Izletniku pružl!>ju- •.sve :ugodne• . etnje, 

te se -može popeti na Donatije:vo brdov·što nije. tegotno,,· ni pogi·b!lljno,r;-.a odozgor&'••im"f 

kraRan vidik u 8 zemlja. , . U Rogatcu . imade :Iiepib i čistih .stano.!VQ.;t; dobrih: i jeftiniMgQ' 

stiona; te izvrstna kupalištna glasba.'- 

Dugo prije no ,što je hiJa. ·poznata sv.ietom: vladajuća .Gie!!Sht\bel!!k.ll'.voda;:•.dugQ prije.· 

no što seje .pojav-ila• . billinska, radgonska,· appolinarisova .voda-, -. bila ,-.je. - rogfl..lifi..Čka,;-najo\:1-.-. 

ljubljenije .diaetetično piće, te su. na njezinih vrelih .·mnogi bolestnici ·izliečili svoje -catarrhe,., 

želudca i crieva, žuticu,•-diabetes, bolesti ženskoga ·:spolo.vila1.< catarrhe - ždriela: ·i .bronchija.., 

Sve ove i još .druge bolesti ·organa oa!!ega ·tiela· na pro.pise prokušanibnkupalištni.h,.liečnika: 

samo u riedkih slučajevih -odolievaju lječitbenoj· moći vrela. rogatačke .kiselice, a -chemička 

analyza nedv0jbeno dokazuje njihovu sličnosks glasovi timi· karlevarskimi rudnimi •. vodam:i. · 

Nu i kano osvježujuće piće je templov izvor• nenadkriljiv. ·radh bogatoga saddaja ugljine .. 

kiseline, te je već stoljeća obljubljeno piće·,kod stola'č' U. predjelih, .. gdj_e.- dmade:,.•gr,ozniee-" 

,gdje je •zla.- pitka. :voda•i za-:y,remena .epidemija. ne,. bLsmjei_,mauJ-kati • n& rnijedn&nb stQ.lu I 

tako te·· bolestnici u·•&gatcu •biti posve zadovoljni; i to tim tiše;- što mogu' uživati ugodni 

mir i opet naći svakovrstne zabave. A još je i to veoma povoljno,J •što ne· ogorčuje život, 

kano . u·· većini• kupališta, :'što•· ·se·-mora• ·gledati ··ažaljenja ·vrredne •težke · bolestnike, jer se 

ovdašnjeildrllžtvo sastoji'• od •takovih ·os'oba, koje "BU u stanju,' da netiklonivo zlo zemaljskoga 

·-života -·rrose 'dostojanstveno,' a ·krasni · spol naravski' d>ra:žestno.' Drilžtvo je·veselo, živahno, te 

'B& -ne ;plaši• ·kttlinarskih• Užitaka, jer· se· ovi · većinom· mogu· dovesti· u• sklad· sa zahtjevi diaete, 

te ·ne· tteb& trapističlrog ··Mricanja. ,·svaki, tko ·želi, · -može ·lahko naći poznanstva ili opet 

··sprobadjati ·'se• •sam'Otno, · i • 

.. u dvoje, u· drvoredih, bosquetih, šumah· ·od omorike ili· bora. 

· Ljetos·'e. k-ako•-·čujemo, · •ravnateljstvo·-pripraviti- neke · osobite -zabave, · te je· već jedan dio 

-··. &dličnib'glumaca i ·glumica· 1ljMinjenih· grad'ačkih kazališta pogodjen·•za niz predstava. 

•-K'ako-"se>može·· zaključiti •po ·na-rličb'ah, koje· su već · prispjele, te ·po·. mnogobrojilih 

·upitih;' -bit·•će ova•eraisonll'"Veoma'·odabrana i' živahna. · Već sada vidimo za vrieme glasbe, 

:· koja· pbd"mvnanjem.:kapelnika'•·Stahla •izvrstno svira, da-· otmjene pojave gospoja i gospojica 

ukritšuju>;§etR.Iište.· Tu• ·vidimo :obitelji 'Bladović pl. Sladojević, podmaršala viteza Eisen 

·•'steina; -Grimma·'pL Griminbnrg, grofa i groficu 'Westerhold, udovu zdravstvenoga savjet 

.-Jiikat Prinza: &· kerkom,-· gospodju' kapetana · W i>lfa,--obitelj · Griinbaum, četnika; E. Fischer 

·· s· gospojom, · podmaršala Beckera,' gene1'ala- Lovrenčića, pukovnika Lukića, obitelji Plank i 

'•velikoga· -žnpami plJRonaya, te• mnoge druge. 

8 

·sitne viesti. 

'Novi· članovi. ''Našemu· 'sboru ·pristupili··-su kano· redoviti članovi gđa. dri. un. 

med::

120 I:.iečnićki Viestnik- 1898. Br. 4. 

Br. 4. Liećničkl Vfestnik 1898. 121 

da kontinuitet crieva ostane u svojoj cielosti · uzdržan, · pa da se izpod i iznad 

stenoze načini uzdužni zarez i oba otvora sjedine šavom ili prothezom. Izlučenje, 

koje je- osnovao i preporučio S al z er,-a H o e h e n e g g prvi uspješno izveo, 

pravi se biko, da se crievo resecira; te oba prohodna kraka šavom spoje, a 

otvori izlučenoga diela šav om zatvore (totalno izlučenje). Kasnije je S a Iz er 

preporučio, da se jedan krak izlučenoga diela crieva ušije u trbušne stienke, te 

tako načini fistula (parcielno izlučenje), nu izkustvo je pokazalo, da to nije 

potrebno; jer se ne treba bojati, da će izlučeni komad puknuti uslied dalje · 

trajuće sekrecije crieva. Izlučenje je sgodnije, nego enteroanastomoza, jer kod 

ove ipak dolazi nešto blata do stricture, te podražuje patholožki promienjeno 

rrievo . . U slučaju, da iz kakovih razloga nije · moguće, da se izvede koja od 

ovih operacija, pože se načiniti enterostomija, te tako prolazno ili tra:jno otvoriti 

izlaz blatu na površinu tiela. Da se ne sprečava hranjenje, treba načiniti enterostomiju, 

što niže moguće., da ne izlazi previše neprobavljenoga i neresorbiranoga 

chymusa, te bolestniku prieti smrt od inanicije. Enterostomija pravi se u glavnom 

tako, da se čvorak crieva pričvrsti na trbušne stienke šavom, ili tako, da se 

kroz mesenterij provuče vrpca od jodoformovog!L gazea, pa crievo uzdužno 

otvori s nožem ili thermocautherom ; može se izvadjati u jedanput ili u dvaputa, 

na ime, da se crievo otvori tek, kada je priraslo uz trbušne stienke. 

Enterostomija na višem mjestu (ileostomija) pravi se obično kod višega sie.la 

zapreke, ako bolestnik radi slaboće nije sposoban za dulje b·ajuću operaciju 

(resekciju ili enteroanastomozu), ili ako se zapreka ne može naći. Kod carcinoma 

dolazi većinom u obzir samo colostomija, t. j. enterostomija na debelom crievu. 

Ona se izvadja kod dubokoga siela zapreke, i to poglavito kod carcmoma 

gužnjaka, koji nisu sposobni za operaciju ili ako bolestnik ne pivoli na radikalnu 

operaciju. Pomor kod ove je operacije po Wolfleru za g. 1887---'-1895. 

27·0/0• Oolostomirani bolestnici obično umru u prve d vie godine, . te se je opažalo 

· na:jdulje trajanje života od šest godina. 

Liečenje raka gužnjaka može biti palliativno i radikalno. Nu prvo : izgrebenje, 

paljenje s therrnocautherom, prorezanje stricture ne pruža prave koristi, 

te je takodjer dosta pogibeljno, a colostomija imade sarno svrhu, da otvori izlaz 

blatu. Na mjestu je kod carcinoma gužnjaka ·radikalna operacija, na ime resekcija 

ili exstirpacija gužnjaka. Učini li se ova za vremena, to se može bolestnik · 

sasvim izliečiti, te je opažano dosta slučaja trajnog izcieljenja. Tako je M artini-Gussenbauerov 

bolestnik živio još iza 17 godina, a Mikuliczev 

je umro poslije 81/2 godina. U novije vrieme znatno se poboljšala tehnika ove 

operacije, i to osobito time, da resekcijom krstače dobivamo mjesta, što je veoma 

od potrebe kod carcinoma, koji visoko sjede. Od velike je koristi i to, što . se 

sada rana malo šije, te većinom · tampon ira s jodoformovim: · gazeom, tako da 

mogu sekreti rane odticati. 

Prije se je smatralo1 da je za operaciju samo carcinom, ko,ii ne sjedi 

visoko, nu dandanas odlučuje gibivost tumora, t. j. da nije srašten s okolicom, 

riu i tu )md' žena · ne smeta, ako je srašten sa stražnjom stienkom rodnice. 

Naravski, da ne smiju žliezde (inguinalne) infiltrovane biti i da ne smije bolestnik 

biti sasvim iznemogao. 

· · 

N eko ji operaleuri (S e h e d e , Q u e n u , O h· a p u t) prave nekoliko dana 

pl'ije resekcije gužnjaka colostomiju, da privremeno svedu blato iz gužnjaka, te 

ga uzmognu . desinficirati. N u to nije nuždno, a· time ·se zateže radikalna opet•ecija, 

koja može biti otežčana time, da se fixiranjem flexure gornji dio gužnjaka 

ne dade dovoljno dolje povući ; ako se već pravi colostomija, to neka se radi 

med iana. 

Tumori šupka lahko se izrežu : s kliešti se tumor dostatno izvuče, te 

odreže, pa šije poprečno, da ne nastane strictura (V o l k m a n n). Treba li ci eli 

anus izrezati, to se ova:j u krugu obreže, odpreparinL, povuče dolje, . proreže u 

zdravom, te gornji dio gužnjaka prišij.e uz .kožu (L i s fr a n e) 

U slučaju, da carcinom visoko sjedi, to se učini većinom uzdužni zarez u 

sredini krsta če ili kosi na strani njezinoj, res ec ira trticu (K o e h e r) ili lie vu 

polovicu krstače (Kr a s k e) ili se poprečno odstrani do ljni dio krs'tače {B a r 

denheuer). Gužnjak se tupo i sa škarami od okoline oslobodi, tumor resecira, 

gornji dio gužnjaka povuče dolje i sašije s · analnim dielom. 'l'reba · li anus od 

straniti, to se gornji dio rectuma ušije u kožu kano kod Lisfraneov-e ope, 

racije. Za resekciju gužnjaka imade još mnogo drugih metoda : H u e t er pravi 

na perineju podkovi slični prema šupku otvoreni zarez kroz kožu i mišičje, 

te dobije kus, koji sadržaje kožu, sphincter, otvor šupka doljni . dio gužnjaka. 

Kus se prevrrie natrag i dolje, rectum oslobodi od . okolice, resecira .bolef;ltni 

dio i gornj dio prjšije na a!lUS. Ger s u n y po primjeru B e h n a i Win i 

war t era kod žena ptoreže septum rectovaginale,- te tim dobije toliko- mjesta, 

da može i žliezde odstrani tL D i e ff e n b a e h i V o l k m a n n pro režu ·tiz'dužnim 

zarezom otraga gužnjak do trtice i npred_ u' raphi pJdneja,' ove zareze pod 

tumorom spoje s dva poprečna zareza, :e-. t.ao , odrežu ({o ljni zdravi djo. 'l'umor 

oslobode od okolice, povuku dolje,. resecil:aju; te sašiju gornji dio gužnjaka 

s doljnim. Sonnenburg kod visoko lež.ećih carcinoma pravi resekciju gužnjaka 

tako, da najprije ·laparotomijom oslobodi tumor; pa tarnponira trušnu ·utii'Iiti, 

te nastav-i od straga resekcijom krstače i 'dalje običuim načinom. ''rrln dlenb 

ur g _takodjer zap,očme lapa.rotom!jom, ; ti' ne r:esecirll! krsta,če, 'vec' in vagina 

cijom potiskuj.e oslobodjeni dio criea. dok ne izadj,e kano prolaps iz šupka, te 

se sada lahko. resecira. Ohalot i Gaudier: započmu takedjer }aparotomijoni; 

prorežu flexuru; nu sada nastavljaju perinealnim, a ne saeralnim rezom. Que n u 

postupa tako, 1 da · najprije načini u sredini · colostomiju, pa ko ·te ;t#tie· podveže 

onaLato _ 

rectuma, ojega će kasnije resecirati, pau ga· s therrno:tutherom 

i invaginfr . Iza ·. 12 daa exstirpira rectum s niedjice. ili resekcijom krstače. 

Veliki napredak u: današnje vri eme . sastoji u tom, da se sada kod sacralnih 

metoda više ne odstrani sasvim kost, nego ' samo _ tmpora'rilo resecira. H e i 

n e k e, Re h n. i R yd i g i e·r preporučQju1 da se 'hstitča temporarno poprečQ.o 

resecira. Gus,senbauer razstavi. krstaču gore popr.ečno, a u sredirii po duljini, 

te obje polovice na stranu. odigne. 

. 

Poslije· resekcije gužnjaka, a osobito . ako-. je sphincter odstrajen, ostaje 

često incontinentia alvi. Da se ova sprieč, upotrebljava:ju se razne pelotte, a: 

preporučuju ' se i razni naČini · operacije.· G er s u n y zakrene doljni dio rectuma 

oko voje' osj, B il Ir o t h previnuo je cd evo preko krstače , Ho e h e'.n e' g g 

ostavlj; sphil).er,;Je, kro njeg;. prov.učE! : gornJi· dio .lectum>· i. prišije .g. na

------- 

Liečnički Viestnlk 1898. Br. 4. 


Iz ovih žučnih prohoda ci edi se . zelenkasta sluzava tekućina, kod pritiska 

izlaze savite kožnate tvorine, koje se n:a zraku odviju, te su velike kano list ruže 

mjesečnice. Imadu dP-blji tupi kraj, kano petlju i tielo, koje se u slici lista razširuje, 

te je na kraju zašiljeno. Ove . tvol'iri lagano se stežu, kano da bi se mogle 

gibati ; duge su 2-f>-4 cm., imadu· -prilično debelo, čunjasto prednje i listoliko, 

dugoljasto ovalno stražnje tielo. Na · deblj:erri tupom kraju imadu jedan, te dalje 

otraga drugi otvor, ustni i trbušni sisak; atim e vidi na Jistolikom tielu 

tamne, crnkaste nešta vij-qgaste . prug, ''koje .su· radiarno postavljene. Ciela je 

tvorina zmazano bliedo-sive


-····-·-··-·-··--·-- -----· --- --- 

čila razširenje drugih malih arterija i tako dala- povodA. stvaranju aneuryzme. Misli, kao 

što i lirugi, dR. se takve aneuryzme lako poslije_ tra:ume stvaraju. 

Ed. Lebrun (N amur). O chirwržlcom liečenju ·Littleove bolesti. · Phenomene grčevitoga 

stezanja, osobito nekih grupa mišičja noge, koje se opaža kod Littleove bolesti, sliede 

u znatnom· broju slučajeva trajna fibro-tendin()zna sgrčenja, koja obično ostavljaju razne 

deformacije ili defekte nogu: equinizam, flexije. i adukcije buta. Grupe mišica, koje nisu 

grčevito stegnute, stavljene su iza toga u npraVi.lno funkcionalno stanje. Ravno stajanje i 

hodanje je otežčano ili posve nemoguće i. z&htieva ·najveće napore, ne samo mišičja· doljnih 

uda, nego mišičja reć bi ci ela ti ela. TakVi · napori pogoršavaju grčevito · stanje bolnih mišica 

i cjelokupne afekcije. Tri slučaja lie čio je L. chiruržki po M. M ar fa n u 1894. i 

jednoga 1896. po B o n n ar d i r u i V. i n e e n t n. Taj se način u tom sastoji, da se metodično 

protezavaju uda, pravi tenotomija kod fibroznih retrakcija tetiva, zatim se masira i 

aktivno giba pomoćju raznih strojeva .. Iza proreza flbro-tendinoznih retrakcija mogu zdrave 

mišice normalno djelovati, te bolestnik lakše hoda. Kao što je.grčeviti tabes dorsalis bolest, 

koja ima naravno naginjanje za izliečenje, tako nestaju :fibrozne retrakcij e često uslied pro· 

gresivnoga poboljšanja gibanja. 

U tri slučaja, koje je chiruržki liečio, konstatovao je znatno poboljšanje i to odmah 

u pogledu gibanja i postoj ano u pogledu hodanja. U oprieci s Vincentom ne imobilizuje 

uda, nego samo 10-12 dana iza tenotomije, a zatim poćima masažom. 

Demons. Način arth1·oto-mije za liečenje luxacija ramena. Zabacuje kod arthrotomije 

zastarjele luxacije uzdužoi zarez kao nedostatan, te preporuča transverzalni, kako 

su ga izvadjali Nelaton, Neudorfer, Severeanu i Duplay. Preporuča. transverzalni, 

koji ide od vrška acromija (nešta malo straga) do apophyze coracoidea. Tim se poluči 

dosta širok otvor, koji dozvolj ava laku pregledbu scapulo-humeralnoga sgloba, te se 

može svaka zapreka uredjenja sgloba uništiti. 

Bauby. Haemostatićna desarticutacija kuka -po Wyethu. Sastoji se u tom, da se 

u n11jgornjoj granici buta uvedu dvie duge igle, koje drže Esmarchov ovoj za konstrikciju. 

J edna ·se igla smjesti vani pod spina iliaca anterior superior, a druga unutra _ pod spina 

pu bis. · Tako operacija ne biva smetana, a krvotok je vrlo neznatan. Operacija, izvršena po 

J e a n n e l u je prva u Francuzkoj publicirana i 70. od svih do sada poznatih. 

L e D en tu ne nalazi potrebnim taj novi način, jer misli, da posve odgovara predhodno 

podvezivanje krvnih žila. 

·. Poncet. Polya1·thritis tuberculosa deformans aut pseudorheurnatis-mus chronicus 

defiYrmans tuberculosus. Ova se bolest osobito karakteriše jačim ili slabijim otečenjem boleatnih 

sglobova s progresivnom deformacijom kostnih krajišta. Te promjene napreduju, a 

da: se ne mora stvoriti absces. Exploracija konstatuje razne obstojnosti : raztegnuće kapsule 

·kroz meke tvari, koje veoma bujaja.; deformacije krajišta sgloba, koji uslied gibanja prouzročuju 

čagrtanje. Opažao je često takve slučajeve suhe sglobovne osteo-tuberculoze, koja · 

se lokalizovala na jednom ili više sglobova i simnlirala chro nični rheumntizam. 

V. Menard (Berck-sur-Mer). l'ube1·culosis juxta-coxalis. Opažao je nekoliko 

boletnika s tuberculoznimi ognjišti na femuru ili na zdjelici u okolici kuka, koji su pokazali 

iste symptome kao coxalgija. Dva bolestnika imala su razširenu tuberculoznu afekcij 

u kosti sjedače ; jedan na ram us ischio-pubicus, kod jednoga 16 god. mladića bijaše 

kost crievnica u znatnom obsegu otečena. Kod male djece jesu tubercnlozne promjene velikoga 

trochantera veoma riedke. Uzprkos izviestnoj analogiji symptoma te bolesti s onimi 

coxalgije je diagnoza često puta veoma laka. Gore pomenuta afekcija se poznaje za vremena 

otečenja i stvaranja abscesa i nije tako težka kao kod coxalgije. Operativno liečenje 

vodi ·brzo izliečenju. 

Kummer (Genve). Expe1·imentalna izt·aživanja o postanku preloma astragalusa. 

B a s t i'a·n i K. prouzročili su često izolirane prelome astragalus& obično željeznom krugljom 

ili ovećom· željeznom šibkom. Te prelomine pokazivale su značaj preloma inflexijom 

(previja.njem\ raztvorehjem fragmenata od strane protivne onoj, gdje je or1,1dje djelovalo ; 

sjedište is•im bijaše obično na collum tali. Djelovanjem kakve tanje šibke na kje kosti 

noge ili tibialnoga doljnega diela, polučili su prelom penetracijom s najširim raztvorenjem 

kosti na onoj strani, gdje je djelovanje izvršeno. Jakim gibanjem prouzročili su 

obično prelome o dl u p lj e nj e m stražnje apophyze. 

Br. 4. Liečnlčki Vistnlk 1898. 127 

Reboul. Podpuno protrieZjanje nerm . poplitti . intM"ni. 17 g()dina . staroga dje-.. 

, 

čaka ranila je puška u desnu gornju regio poplitea, kada .il! ravno stojao ; · nerv .. . pop l. · 

inter. bijaše vjerojatno prostrieljen. Radi nastaloga teta na nije mogao odmah sašit Živac ; 

pa je odložio na kasnije vrieme. Tetanus je liečen serum9m. 5 mjeseci kasnije posvemašnje. 

kljenut noge, uzprkos elektrizovanju, kojim se odmah poslije ozljede započelo. Intervencijom 

se konstatovalo, da je nerv. popi. inter. pod bifurkacijom · razkinut. Doijni . . njegov 

dio, odaljen od gornjega 6 cm, ne mogaše biti potonjemu. pripojen. Pošto je od ob11. kraja 

živca nešta odrezao, prišio je doljni kraj n. popi. inter. na nervus popliteus externus, 

učiniv na ovom mali urez. Električkim liečenjem, masažom i. hydrotherapijom mogao je 

bolestnik nakon tri mjeseca posve dobro uporabljivati svoju nogu. 

Albertin (Lyon). Liečenje l'hachitičlcoga izlcrivljenja doljnth uda djeteta combinimnom 

osteolclazom i osteotomijom. Ta bolest nastaje uslied nepodpunoga razvijanja kostura 

zdjelice ili noge. Deformacije gornjega diela gnjata . su razmjerno riedke i ne prouzročuju 

mnogo neprilika. Češće su deformacije gnjata u dvih doljnih. trećinah, pričinjavajuĆi zavoj 

diaphyze bilo prednji, stražnji ili postrauični, ili genu varum ili pako genu valgum. U tih · 

slučajevih izvršava osteoklazu strojem od Robina. lzravnjanje kosti ili korekcija izkrivlj 

enja ima biti neposredna, a ne da se s njom . čeka i izvadja polako kao kod odraslih ; u 

istinu se kod djece ne op'aža nslied izravnjanja hydarthros koljena, kao što kod odraslih 

poslije nepoqrednog izravnanja. Udo m(,)ra biti nepomično u sadrovom zavoju oko 30 dami.. 

Na podgoljenici mogu nepravilnosti na raznih toekah kostura pričiniti genu . valgum 

tibiale, postranične, prednje ili stražnje zavoje, pače i torziju diaphyze, valguB ili vartis 

noge. Ovdje preporuča klinastu osteotomiju; nakon koje, kada sa§ije periost i' ranu' kože, 

ima noga biti u posvemainjem miru . u sadrenom po voju 25-30 dna, pa kadka.da nastaje . 

izliečenje, a da se zavoj ne mora ni promieniti. Kombinirana uporaba obih načina, osteoklaze 

za gnjat, a osteotomije za podgoljenicu, dala je izvrstnih uspjeha koli . u pogledu 

estetičnom, toli funkcionalnom. Njegovo izkustvo se osniva na više nego 300 opažanja.' 

Piechaud (Bordeaux). O tendinoznoj anastornosi lead izkrivljenja noge uslied infantilne 

lcljenuti. U 4 slučaja izolirane kljenuti prednje mišice golje,nice uslied infantilne 

kljenuti s počimajućim pes val gus izveo je s B er g o n i o m anaBtomozu tetive prednje 

mišice goljenice B onom duže nožno-palčene mišice pružaljke. · Uspjeh do sada izvrstan 

; promjena u pes valguB posvema izravnana, Ne može reći hoće li uspjeh . i na· 

dalje takav ostati. 

P. Redard govori o uspjesih popravljenja pogriešnoga . stanja i pokraćenosti u 

coxalgiji i opisuje tehniku, koju preporučuje, te smatra neobhodno potrebnim u velikom 

broju · slučajeva izvesti extenziju B dobrimi strojevi u narkozi chloroformom. 

Cl a u d e M arti n . (Lyon) izvješćuje o uspje•ib. pokušja kod pasa, koji dokazuju 

· . 

· 

da je regeneracijt lcosti moguće postići prothetičnimi strojevi. 

·. 

. 

Sjednica d 23. listopada 1897. (u večer). 

Terrier (Paris). Posvemašnja i djelomična abdominalnet hysterectomija. Operirao 

je prošle godine 14 slučajeva uspješno po načinu D e l a g e n i re a. ·Opet je imao 19 totaJnih 

nbdominalnih hyterectomija, od kojih 14 radi :fibroma s 3 snutna slučaja i to l od 

upale pluća peti dan ; l radi krvotoka treći dan , jer je pod vez jedne arterije materice 

popustio i napokon l od septicaemije, gdje je već bio u beznadnom stanju operirao. 

Izveo je 22 abdominalne supravaginalne hysterectomije. Podigne tumor u vis, slu-· 

žeći se često D e l a g e n i re o v i m č ep! jem; izreže samo jedno-prednje krilo peritoneja ; 

podveže ili stisne arterije pincetami 1 cm. od postraničnih dielova grljka materice, izvede 

>upravaginalnu sekciju grljka. Običaje izrezati kao ugao u unutrašnjosti grljka, kojega 

cautherizira, da se bez drainaže zatvori. Nad šavovi, . nalazećimi se na· okrajku prevuče 

prednje peritonealno krilo, kojega pri šije. straga na peritoneum, nad excavatio recto-uterina. 

Neovisno od utero-ovarijalnih Iigatura, podvezuje svilom ligament& rotunda, kao ito Amerikanci 

i u sutur!l širokih ligamenata smjesti četiri okrajka tako, da je komično c::ielo dno 

abdominalne šupljine pokrito neprekidnom površiom peritoneja, što veoma mnogo dobrom 

uspjehu doprinaša. Ne nalazi shodnim ostaviti ma kakav otvor od strane vagine, pa misli, 

da baš takav .otvor može umnožati osbiljnost operacije obzirom pa septicitet vagine. Ope-



rirao je na taj način 22 :fibroma, od kojih je dvoje ' url, i to l od upale pluća deseti 

dan i drugi od septicaemije, ali ova je imala gnojnu upalu jajišta. Živo preporuča tu 

operaciju. · ·- .' . 

. 

Pean veli, da je 1868. god. izveo 'svoju prvti tOtalnu abdominalnu hysterectomiju, 

pa ne vidi, da se je njegovom načinu to "nova pridoda lo ; samo u sadašnje vrieme ima 

dobrih načina proti krvarenju. Iztiče, da je abdominalni put najbolji pronaći točno mjesto 

i odnošaje velikih tumora materice' i' njllzinihr adnexil. ; upoznati da ih ima više tumora i izlučiti 

njihova produženja iz obližnjih "krajeva. Manje pogibeljni put iuia se reservirati za 

mnogočlane manje tumore, osobito za one; 'koji se nalaze u doljnih dielovih materice, . u 

širokih ligamenatih i koji su gnojni. VagHioabdominalni put preporuča z' ttimore sreduje 

veličine, i on se nalaže, kada tečajem operacije chirurg opaža, da je tumor dosta visoko, 

dosta velik; Širok ; u takvom sluČĐ:ju valja prestati započetim načinom kroz vaginu i izvršiti 

opef.aciju abdomina1no. ' v aginalilim i vagino-abdominalnim putem ne treba operii·ati, 

ako tumor bio kako mu drago ' velik, zauzima površinu materice, jajišta, tuba i gornje 

dielove širokih ligamenata : u tih slučajevih treba pribjeći abdominalnom ili abdominalno-vaginalpom 

putu. 

·· Tou r n ay (Bruxelles). Pristaše snpravaginalne hysterectomije ' bivaj u sve rjedji, 

najveći broj cbirurga slaže se U totalnoj abdominalnoj hysterectomiji radi. Jiečenja fibl;O· 

myoma materice. On izvadja tu operaciju na kombinirani način, upotrebljujući ligature 

· 

i pincete. 

Jonnesco izveo je od travnja 1895. god. 77" puta totalnu ablaciju materice i njezinih 

adnexa : 40 puta vaginalnim, 2 puta kombiniranim vagino-abdomiualnim i 35 puta 

abdominalnim putem. Od 40 vaginalnih h)·sterectoinija umrlo je 8: od perforacije Cl'ieva 

1, sekti.ndarnoga krvotoka u času, kada je izvadio pincete, što ga je prinukalo izvesti laparotomiju 

2; peritoi:iealne septicaeniije 5; · Vagino-abdominalna hysterectomija mu dala 

2 uspjeAna slrtčaja radi ;razšitenoga raka u grljku i trupcu materice i radi velikog inter" · 

sticia.lnoga polypa sa salpingitidom i ovafialnom cystom. Totalna ·abdominalna hysterectomijn, 

kojoj se skoro uvhik iitelcio od srpnja 1896; dala mu je iivrstne uspjehe. Načio, po kojem 

izvadja ablaCiju materice i adnexa 'kioz 'slabinu sadržaje poglavito sliedeće točke. u 

jednom ruab.u i il cielosti podići uterus i adnexa, uporaba pin ceta ; sustavljanje svakoga 

krvotok&. · predbježilom'_"ligatnrom utero-ovarialnih ·arterija, okrugloga ligamenta (arteria li g. 

rot.) i materične petlje (arteria uteriua), otvorenje prednje vaginalne udubine i prorez kroz 

aginu, latera:J.nu i lltrŽnju udubinu ; namještaj pod peritonejeni arterialnih kusova i 

rekonstitucija peritonealnoga pokriva zdjelice ; drainaža zdjelice k1 oz vaginu, kada je sadržina 

gnojna i septična, pa se spušta u zdjelicu. Od 35 po njemu operiranih izgubio je 

6, od kojih imadjahu 3 veoma razširene rak-rane, radi · kojih se morala izvesti široka ablacija 

dielova vagine; l suppuracij u male zdjelice, l obostrani salpiogitis s mnogočlanim 

intersticialnim fibromom, osim toga l smrtni slučaj neovisan od same operacije (ozljeda i 

perforacija ctieva za vrieme zatvaranja abdominalne rane). u· obće abdominalni put je 

sjegurniji, manje opasan i dobro dj eluje, jer ·dozvo lj uje u cielosti podići bolestne organe ; 

manje izvrgana moguĆnosti ozliediti . organe "(ureter, mokraćni mjehur, rectum itd.), . prieči 

sekundarni krvotok i t. d. 

D o ye n. Od njegovih · pl' vih totalni h abdominalnih hysterectomija radi intrauterinih 

tumora i gnojenja u zdjelici izveo je totalnu abdominalnu ·castraciju svaki put, kada je 

potrebno bilo ; ali zato ipak nije pao u pomutnju . onih, koji tvrde, da se ona baš mora 

izvesti u slučajevih gnojenja u z !jelici. Misli, da se svaki tumo"r, koji se dade kroz vaginu 

exstirpirati, kroz istu mora izvaditi, a laparotomija je samo onda indicirana, kada je bezopasriija, 

nego vaginalna hysterectomija. Način .Amerikanaca, ·koji matericu odiele s jedne 

k drugoj strani progresivnimi ligaturami, samo je modifikacija njegovoga načina, kojim 

odieli Široka ligamenta od ·sgora dolje, da dopre do grljka; on u tom slučaju preokreoe 

matericu ·s live na desnu stranu. 

Montprofit (.A.ngers) izveo je 6 puta totalnu abdominalnu castraciju radi chroničkih 

afekcija adnexa i sve dobrim uspjehom. Konačni uspjesi glede boli se pokazuju 

boljimi, nego jednostavnom -ablacijom adnexa. Zatvaranje vagine mu se čini indiciranim, 

kS.da ostane široka, zdrava površina . .Ako se je bojati infekcij e, ostavlja otvorenu vaginu; 

koju drainira. Kod velikih :fibromyoma materice je najbolja, totalna. abdominalna hysterectomija. 

On ju izvadja medju ostalim i kod srednjih i malih tumora, kod kojih je prije 

pravio vaginalmi. hysterectomiju. Ona mu se operacija u cielosti čini lagljom i sigurnijom 

radi neposrednog i skundarnog krvotoka ; ona kadkada dozvoljuje uzčuvati materiu i 

njezina adnexa i onda kada se . nakanilo izvesti totaliiu exstirpaćiju. Ako nije abdomen 

otvoren, ne dadu se sj egurno upoznati neki subperitonealni Ihyon:ii ; vaginalna hysterectomija 

ne dozvoljuje lako sačuvati materi cu i adnexa u sličnih !!lučajevih. On izvadja operaciju 

kroz abdomen, da izdigne maligne tumore trupca i grljka materice il stanovitih slučajevih 

. .A . bdominalna intervencija je bezuvjetno mnogo laglja;· brža i sjeguril.ija nego vaginalna, 

. ako je epithelioma posve uništio grljak materice. 

· 

p e a n se protivi mnienju, da se vaginalnim putem ne da lako materica sačuvati. 

' · · 

Taj put naprotiv dozvoljava nadopuniti diagnozu. 

Bouilly se takodjer veoma potivi naci M ontpr'()fi t a 1 veli da je svkako 

opasno male fi brome operirati abdominalnim . putem"; vagi naJni put j'e po njegovom 

mnienju izključivo rezerviran za :fibrome, male i srednje veličine, . pače i za neke velike. 

On pripisuje veliku važnost usavršivanju tot. abd. hysterectomije, ali zato nikako ne treba 

zapostav.iti vaginalni 'put, koji je veoma uspješan. 

H ar t m a n govori proti B o u i ll y u u prilog M o n t pr o fi t a glede malih i srednjih 

:fibroma, jer mu se t11j način, najlagljim čini uzčuvati uterus, što se postizava, ako se incizijom 

izlupi . intersticialni fi brom i poslije matericn sašije. · 

. L e B e e upotrebio je nairi sa samo 2. ligatme. Kod sVih vrsti fi broma; koje je do 

sada operirao : :fibroma s jajištnom cystom (8), :fibron:i.a s jakom salpingitidom (3), fibroma 

s ulceriranim rakom materice (1), fi broma s razširenim prirašteujem o okolicu zdjelice (7), 

· 

sasvim prirasli :fibroma (31, razna priraštenja na abdomen, epiplooil, crieva (14), in:filtracija 

u širokih ligamentih (8). Sašio je 44 puta peritoneum zdjelice i ll puta drainirao. 

J'an.taloni (Marseille) izveo je 32 puta totalnu abd. hysterectomiju sam,o s l neuspjehom. 

Za vlike fi brome je P e a n o v način najbolji, ali u glavnom . ne može se reći, 

da se operacija ora samo na ovaj ili onaj · način izvesti, jer izvedba ovisi od svakoga pojedinoga 

slučaja. 

Reynier. Elytrotomia posterior kod liečenja prolapsa uteri. Slae se sa Trelatom, 

koji tvrdi, da prolapsus uteri nastaje uslied oslabljenja mišice dizalice, zato valja 

na nju svu akciju koncentrirati. Vaginalne operacije, colpostricture ili colpoperineorrhaphije 

su operacije, koje veoma ovise o . slučajnosti. Sj egurnije je stvaranje novih sredstava 

za umjetnu napetost mjesto nat'avnih, koja popuštaju. Hysteropexlja daje sjeguran uspjeh . 

.Ali taj uspjeh nije trajan, ako se u isto vrieme ne nastoji zapriečiti spuštanje materice. 

Čini mu se, . da se na veoma jednostavan nčin može djelovati ila siabu točku, na otvor, 

kroz kojega se uterinaloa hernija spušta .. Na tu misa9 dovelo ga je opažanje, koje se često 

snsrta. Ima ptotičnih žena s enalnimi ectopijami, hernijami, vaginalnim prolapsom (rectocele, 

cystocele), koje su u takvom stanju, da se kod njih veoma lako može načiniti prolapsus 

uteri, ali kod kojih uterus ostaje na svom mjestu. To s · dade protumačiti činjenicom, 

da su te bolestnic.e pretrpjele periuterinalnu upalu, koj11 je ostavila neizbrisivih 

tragova ; one imadu matericu, fixiranu na okolinu i te adhaerericije' liačinjavaj u vrst 

fibroznoga pokriva, koji zauzima mj esto oslabljeloga mišičj·a:· Ništa nije lakše, nego naročito 

stvoriti adha,erencije aseptičnom stražnjom elytrotomijom,, koju je punim uspjehom 

izveo kod jedne 60-gqdišnje žene. U pvom mahu izveo 'je hysteropexiju, :fixirajući u abdominalni 

okoliš oba ligam. rotunda i oširoku površinu 'bbližojega lig. lat. tJ istom mahu · 

kompletira hysteropexiju drainažom s jodoformovin:i. gaeom, otvorivši široko stranju vagina! 

nu udubinu. Jodof. gaze je izvadio nakon 4 daha .i pustio prorezanu udllbinu cicatrizovati 

pod uplivom antiseptičnoga zavoja. 15 dana ii toga mogao je konstatovati; da je 

uterus ostao na svom mjestu i da se uzprkos kašljanju nije micao. Da u svakorii.' lučaju 

zaprieči kakvu promjenu, učinio je colpoperieohhaphiju. Dva mjeseca poslije iil:lilza iz 

bolnic opet je pregledao bolestnicu ; uspjeli je ostao sveudilj izvrstan. 

Schwartz. Neposredna uretero-cystoneostomia radi proreza uretera tečajem abdominalne 

hysterectomije. 21./7. 1897. izveo je' kod 49 godina stare žene totalnu abdominalnu 

hysterectomiju radi ogromnoga :fi broma. D e l a g e n i r e o v i m instrumentom en u cleirao

i30 Liečnički Viestnik 1898. Br. 4. 

Br. 4. Liečnički Viestnik 1898. 

131 

je tumor, ali ne bijaše moguće načiniti petlju. Ablaciju izvadjao je s lieva na desno pro- 

. rezavši lievi široki ligamentum, podvezavši uterooai"il!olni i uteralni ligament, te odlupivši 

mokraćni mj ehur ; vagina je otvorena, zatim odlupljena od' velike gromade, koju sačinjava 

grljak ; rezao je polako s desne strane i najednom prorezao, a da nije ni vidio, 

jednu plosnatu ciev sličnu velikoj veni i koju je misleći i na ureter stegnuo pincetom. 

Kada je izvadio tumor, osvjedočio se, da je to bl.o u istinu ureter, kojega je mokraća iza 

prištinuća s pincetom razširivala. Ne mogavši naći · kraj od strane mj ehura, nastojao je 

začepiti mjehur. Kroz urethru u mjehur uvedena sonda radirila ga je u pravcu proreza· 

noga uretera i dozvolila zarezati u shodn6 . mjesto; kroz koje se uvela druga sonda u prorezani 

ureter, sada je u dva reda "šivao ·1 to jedan red sluznicu, drugi ostale naslage. Ureteralna 

i vesicalna sonda su ostavljene. Peritonetim .prišiven vagini, ligamentum lat. spojen 

šavi. Jodoformovim gazeom drainira vaghiu do mjesta., gdje ureter ulazi u mjehur. Kroz 

vaginu se nije ciedila nijedna. kapljica 'mokraće. 6-ti dan izvadio je ureteralnu, a 8-mi vesicalnu 

sondu. Bolestnica iza.šla je 20./8. 

. 

.. H.· Delagniere (MMJ). Totalna abdominalna cagt;racija za izvadjanje lake i 

posvemašnje exstirpacije papillarnih . cysta u širokih ligamentih. ra exstirpacija je kadkada 

veoma težka, a kadkada nemoguća za izvesti. Potežkoća sastoji se u izrezavanju 

vegetacija cyste ne samo medju listovi lig. lat., nego i izpod peritooeja zdjelice, a sprieda 

medju matericom i mjehurom. Ureteri, mjehur, uterus jesu tako. rekući prištinuti medju 

cystovnimi produljenimi dielovi na način, da se posvemašnja exstirpacija čini nemogućom. 

Uterus valja podići i enucleaciju izvesti odozgo dolje. Otvoriti treba široka ligameota, pa 

se znade s koje je strane cysta; ništa sada nije jednostavnije nego odljuMiti peritonenm 

zdjelice, strpljivo enucleirati papillarnu cystu i sva njezina produljenja. Približujući se 

mjehuru i ureterom, valja opreznost podvostručiti. To je radikalna operacija i nije baš 

tako težka. 

Bouilly. Prognoza vegetativnih cysta ovarija. Obzirom na opažanja vei ' ikoga broja 

mogao je opažati ovu bolest u raznih stupnjevih; slučajeve, gdje je ovarium pokrit malenimi, 

čupastimi vegetacijami i postepeno takove, gdje je cieli abdomen velikimi masami izpunjen. 

Narav bolesti je bez obzira na veličinu tih proizvoda uviek ista. Klinički ima donekle 

jedan znak;, koji govori za razprostranjenje: ascites, koji je reć bi vodioc za upoznaju 

diagnoze u nekih slučajevih, gdje tumor nije osobito pristupan. Nikakav znak, pače ni mikroskopsk:o 

iztraživnje ne. pruža izviestoost o benignitetu ili malignitetu tumora i prognoza. 

U iBtinu . ne stoj i U savezu S dobom tumora U utrobi. U istinu se takvi tumori razširuju 

dosta polako. Kada je potreba radi maloga tumora intervenirati, može se reći, da 

. je prognoza dobra ; protivno je, kada se tumor već znatno razširio. Od g. 1896. operirao 

je 39 veget. ovarialnih cysta, 17 bolestnica umrlo je više manje. brzo, 22 su preživjele i 

20 od ovih se moglo opažavati. Od tih 20 je 7 izliečenja konstatovano, jedno datira od 

5 god. 3 mjeseca, i jedno od 3 god. i 10 mjeseca. Radilo se o 6 dobro lokalizovanih tumora, 

samo u l slučaju bile su vegetacije veoma razširene. Od 13 drugih spominje samo 

2, · kod kojih je morao 2 puta operirati, a bolestnice su nakon druge intervencije posve 

ozdravila ;: jeqan slučaj je morao sukcesivno 3 put operirati, bolestnica je umrla 4 godine 

poslije operacij e uslied occluzije crieva. 

H. Delageniere. O odnošaju appendicitida k afekcijam, adnexa. Appendicitis 

nastaje . kod žena često uslied bolesti adnexa. Ona se stvara često pod predominirajućimi 

symptomi salpingitide. Za vrieme operacije može se ta bolest i mimoići obzirom na disproporciju 

bolesti adoexa, osobito ako su ove gnojne. Ta vrst appendicitide sačinjav;t posebnu, 

b(,llest, od koje se poviest ima razlikovati od obične appendicitide. Nj u se može 

diagnosticirati ili više manje predmievati i u tom slučaju zabtieva ona radikalnu intervenciju, 

ne samo . radi liečenja bolesti adnexa, nego ti1kodjer, da se izvede reiiekcija appendixa,: 

koji je glavni uzrok neuspjeha operacije, opažanih iza jednostavne castracije. Za ovu 

kombiniranu operaciju je abdominalni put najshodniji. jer lako dozvoljava pregledbu 

appendixa i njegovu resekciju. Tečajem bolesti nije izključeno naići na razboljevanje adne:x:a, 

koja nadmašuju desnu stranu ili su pako na tu stranu ograničena. 

(Po "La semaine . medicale".) 

F. Gundrum (Križevci). 

L i s t . a. k . 

Put u ·Rusku 

prigodom XII. medju-narodnoga liečničkoga kongresa ·u Moslcvi god. 1897. 

Putopisna crtica, piše dr. Gj. Rihtarić, gr. kot. lieč!iik u Zagrebu. 

tNastavak.) 

Put od Varšave preko Bresta i Smoleuskoga do Moskve, karakteriše samo velika 

daljina, koja bi mi sigruo veoma neugodnom bila, da mi nije vrieme prošlo u ugodnom 

razgovoru i šali s prijatelji, s kojimi sam imao sreću zajedno u jednom coupeju se voziti. 

Okolina je silna ravnica, nepregledne oranice, polja, izmieojujući so velikimi ploštinami 

pokritimi šika1jem, samo kadkada po koja briestova šuma. Gradovi Brest, Minsk i 

Smolensk leže dosta udaljeno od željezničke postaje, te ih tako rekući nismo niti vidjeli. 

Bijaše dana 17. kolovoza u 2 sata po podne, kada nam se iz daljine zacaklilo pred očima 

silno svjetlo, odraz žarkoga sunca s kupule crkve spasitelja Hrista. prvi znak, da se približujemo 

svetoj varoši Rusa - bieloj Moskvi . 

Čudno čuvstvo sve nas obuze. Pogled bijaše bajan, jerbo je sunce, kao da nas želi 

očarati, svoje sjajne zrake punom jakosti naperilo na sve zlatne tornjeve, koji se odražavabu 

sjajnim svjetlom. Dugo promatraslilo tu čarobnu igru božje naravi i umjetničkoga 

bogatstva, dok se sve više ne primakosmo "bielim zidinam" silne varoši. Vlak dojuri u 

stanicu, a mi da ćemo izaći. Članovi. odbora za stanove unilaze u kola, pitaju došljake da 

li su obskrbljeni stanovi, pa ako ne, upućuju ih na dotične odbore, koji su bili po četiri 

jezika razdieljeni : njemački, francezki, englezki i talijanski. Od pu tim se u odio njemački, 

gdje sam tražio stan s. dva kreveta, bud u hotelu, bud u privatnoj kuĆi. Kako su bile u 

hotelih sve malene sobe razgrabljene, a preostale samo skupe, zadovoljih se stanom u privatnoj 

kući uz cienu od 3 rublja na dan. Prva mi neprilika bila s .izvozčikom" (vozač 

jednoprežac), kojemu predadoh cedulju moga stana, a on ne zna pročitati, a pročitavši mu 

ja, on me ne razumije. U prvi čas ne pojmih, nu poslije mi bude raztumačeno. Kuće se 

tamo ne zovu po brojevih, već po vlastnicih, a kako je bio na mojoj cedulji napisan samo 

broj i ulica, to me vozač nij e razumio. Poslije velikih dogovora i pomoću .gorodova" 

(stražara) podje mi za rukom naći odredjeni stan. Došavši u nj, dočeka me gazda, pozdravi 

najprije "po rusku", a kada mu odgovorim onako kajkavski kako umjeh, malo me 

razumio, ali započe odmah liepom niemštinom da s menom razgovara. Bio sam sav sretan, 

da mi se desilo naći čovjeka, s kojim mogu barem razgovarati, a i opitati se za mj estne 

odnošaj e. Pogodivši s njim za tri rublja stan, podvorbu i zajutrak upitam ga za sastajalište 

kongresista, u kojem ima•loh sastanak s prijatelji dri Miillerom; Nikolajevićem 

i Stroh alom, da podjemo zajedno na večeru. Gazda je bio tako ljubezan; te me 

sam odveo do mjesta, gdje se nalazi velika jašiona, u kojoj je bilo odredjeno mjesto za 

sastajanje kongresista. Zahvalivši mu se podjoh unutra, gdje je već množina došljaka bila 

sakupljena, gdje se stari znanci iz raznih strana svieta opet poslije davnoga nevidjenja 

pozdravljaju i grle, gdje se opet novi traže, da se u onoj množini n:e izgube. 

Tako sam i ja tražeći svoje prijatelje našao svoje suputnike, te poslije kratka pregledavanja 

prodjemo malo gradom, a onda jošte neuki ulicalil, a i običajem podjemo u 

hOtel Berlin na večeru, u kojem je po Baedekeru dobro jelo i nJemačka podvorba, nu to 

smo dobro platili. Naskoro podjemo na počinak, da se opet u 9 sati sastanemo u maneži 

(tako se zvalo sastajalište), da pregledamo grt.d. U jutro se probudim i pogledam na sat, 

pa vidim, daje 7 sati. Pomislim treba ustati, obučeni se i zamolim dvorkinju, da mi donese 

zajutrak, što . ona i učini, čudeći · se, što ja tako rano ustajem. Podjem na ulicu, nu 

tamo na moje čud,o sve mrtvo. Samo kadkada prolazi koji pekarski dječko, noseći pecivo 

ili mesarska kola l sa mesom. gdjegdje se vidi koji pometač, a ostalo sve muklo i tiho. Dućani 

su zatvoreni, svuda grobmi tišina, a po mo3kovskom je satu već 1/28 na mojem po 

zagrebačkom vremenu doduše tek '/,5. Lutah okolo, te u 9 sati podjoh u· manežu, da se 

prija vim kai(kongresista, da dignem znakove i knjige, a uj edno i programe za svečanosti.



Čim obavih u maneži svoj posao, prvo mi bijaše, da potražim glavnu crkvu, ela 

čujem glasovito pj evanje, jerbo je bio onoga dana veliki svetac, dan Majke Božje, kojega 

u Moskvi u velike slave. - Odem najprije u crkvu spasitelja Hrista, a onda u katedralnu 

crkvu u Kremlu. Kako da opišem ona čuvstva, kqjn. me ovdje snadjoše Divni na krasotah 

prebogati zvuci liturgije, koju su izvadjali mladenački glasovi i mužkarački basovi, 

razliegaju se poput harfe u zlatom i mramorom prei.Jogatom hramu. Podražuju se srdce 

i um samim slušanjem ovih zvukova. Čovjek bi se mogao tako dati zauieti ovom ljepotom, 

da bi rekao, tko nije čuo sklada ovih zvukova t;j ne 7.ll!L pojimati ljepote pjesme i njezinoga 

čara. Nasladjivao sam se puna tri satu. ovim milinjem, a tada podjem, da nadjem 

prijatelje, pa da im svoje srce izlijem, pripovied;jući im svoju nasladu. Doskora ih nadjem, 

pa sada podjemo po gradu. Možda te ue bih, \itatelj u, mogao savjestuo po ovoj liepoj i 

krasnoj varoši voditi, kad ne bih najprije u malom pregledu cieli grad opiao, s toga mi 

dozvoli, da te u koliko mi to moguće bude, malo upoznam s nacrtom ove varuši, pridodavši 

ujedno i malu povjestničku crticu. 

Ime Moskva pojavlj uj e so prvi put u ljetopisih god. 1147. Tu se kazuje, kako je veliki 

knez Juraj Dolgoruki došao na imanje boj ara Stevana Kučka i kako ga je 

iznenadio liepi položaj jednoga njegovoga sela na brežuljku, pod kojim je tekla Moskva, 

pa je tamo, gdje se danas bieli "Krt>ml';, utemeljena Moskva. Priča se, da je utemeljitelj 

staroga Rima na Kapitolu našao lj udsku lubanj u, a M o s k o v s k i Ka p i to l, kojemu je 

bilo sudjeno, da bude središtem veće države, nego li je bila rimska, bude orošem u postanku 

svome ljudskom krvi. Ime crkve "Spas na Boru", koja još pO$lOji, podsjeća na velike 

šume, koje pokrivahu tada obje obale obale Moskve, a gdje se sada diže silni glavni 

grad. Ćitav viek nakon njezina osnovanjn osta Mokva osrednji i neznatni gradić. Lj etopisci 

ne govore o njoj mnogo, samo spominju, da su je Tatari spalili 1237., te da je Mihajlo 

Moskovski, brat Aleksandra Nevskoga tu poginuo u boju s Litavci 1248. Pravi 

utemeljitelj Moskovske kneževine, bijaše Danilo sin .Aleksandra Nevskoga, koji je dobio 

taj gradić sa nekoliko sela. (Rambould, Poviest Rusije). Ivan Danilović Ralita dao je 

grad opasati zidovi, a tvrd javu nazvao je imenom "Kr e m l'; (dolazi valjda ou kremen). 

Ćesto puta poslije toga postane Moskva bud žrtvom plamena, bud hajdttčke i neprijateljske 

ruke, dok se tekom vremena ne primiri sve i ona postane priestolnicom, koju 

kasnije za Petra Velikoga zamieni moderni Petrograd. 

Moskva, glavni grnd sreduje Ruske, broji preko jedan milijun stauovuika, leži na 

obih obalah rieke Moskve i proteže se na sedam brežuljaka i p1l valovitoj ravnici izmetljn 

njih. Rusi ju zovu "svetim gntdom" ili b j el o k am nj aj a (bi e lih zidovl). Moskva je najveći 

industrijalni i trgovački grad ciele Rusije, možda i najbogatiji, a sigurno i najoriginalniji 

po svojih sgradah, historičkih uspomenah i osobitih običajih. U Moskvi se nalazi 

najveći broj najbogatije ruske aristokracije, najbogatijih trgovaca, u njoj je sielo najviiiih 

sudišta vojničkih i civilnih. U Moskvi je najveće sveučilište, koje je i najstarije ciele Ruske, 

pa ću sve ove znamenitosti potanko opisati, kada dodjemo do dotičnih sgradah pregledavajući 

osebujnosti Moskve. 

U sried grada nalazi se na ovećem brežuljku po prilici 40 met. uad riekom Moskvom 

bielimi zidinami opasnni dio grada, u fo rmi trokuta, u kojem se nalaze sve uspomene ruskoga 

carstva, iz kojega veliko zvono "Ivana Velikoga" na.vješta I::.usom, da je ruski car 

nastupio priestolje svojega pokojnog otca; ovaj dio grada zove se "Krem!·'. 

Ime "Kreml" za svakoga je Rusa svetinja. Stara njihova rečenica kaže : ""!amo je 

jedan Krem!, a i7..a njega samo jedno nebo". 

U taj zidinami opasani dio možeš unići sa sedam strana, kroz sedmera vrata, koJa 

su svaka u drugom slogu gradjenn, te svaka imadu svoje posebno historijsko znamenovanje. 

Povest ću te, mili čitatelju usried varoši na veliki tako zvani Krasnaj a trg, pa 

s njegove južne strane kroz tako zvana Spnskija vorota ući ćemo u Krem!. Ova vrata 

sagradjena su u slici zvonika s velikom urom, s južne druge strane toga zvonika clvie su 

male kapelice, a nad ulazom vječna luč preci slikom spasitelja. Ovimi vrati smiješ prolaziti 

samo odkrite glave, a tko toga ne bi učinio, taj bi se mogao od prolazećih dočekati 

i pogrda, jerbo je to zapovjed nj ihovoga velikoga cara .Aleksije, a traži to i njihovo sveto 

čuvstvo, jer su Rusi veoma pobožni ljudi. Izraza svom vjerskom čuvtvu davaju svakom 

. 

prigodom, a i na ulici odkdvajući i krsteći se pred svakom svetom slikom, te padajući na 

koljena pred svakom i najmanjom kapelicom itd. 

Ušavši kroz ova vrata dolazi se na tako zvani .carski trg" (C arskaja plošad). 

Veliki je to prostor Krem la okružen samim i visokim i palačami, s desne je s tm ne Wo s n e 

s e n s k i j d e v i č i j m on as t i r. Ovaj manastir znamenit je s toga, što je sagradjen po carici 

Endoksiji, koja se je poslije smrti svoga snprnga Dmitrije IV. u taj samostan povukla 

i u njem preminula. Usried ovoga manastira nalazi se stolna crkva s pet pozlaćeniil kupula. 

U toj katedrali nalaze se grobov velikih kneginja i carica do Natalije Aleksijevue, 

sestre Petra II. 

Uz ovaj manastir graniči palaea Nikolina (Nikolaevskij dvorec) sagmcljen po Kat:u·ini 

II. za velikoga kneza, a kasnije cara Nikolu Suprotiv toga dvora gmde veliki spomenik 

Aleksandru II, koji je ubcničkom rukom poginuo. Okreneš li se prema zapadnoj 

st.rani toga trga vidiš veliku i krasnu, umjetnički izradjenu željeznu ogradu, koja dieli ovaj 

trg od drugoga, na kojem se onlnr.e svetinje Kremla, a to je katedralua crkva 

(uspenskij sobor) i toranj Ivana Velik oga, na kojem se nalazi t. zv. carsko zvono. 

Ovo carsko zvono je naj veće zvono ovoga svieta : do 6 mt. visoko, 18 mt. n ohsegu, a 200 

tona težko, u šupljini istoga imade d.o 20 lj udi udobno protora. Ovo zvono salito je god. 

1735. po zapovjedi carice Ane, a prilikom velikoga požara Moskve je oštećeno. Bilo je 

preko lOD godina. duboko u zemlji zakopano, dok po zapovjedi cara Nikole I. bude velikim 

troškom i velikom mukom izvadjeno i postavljeno na današnje mjesto, gdje stoji 

na podnožju od granita. Popneš Ji se na toranj Ivana Velikoga, to imadeš najljepši pogled 

na cielu Moskvu. Toranj ovaj visok je 82 mt , a završuje krasno pozlaćenom kupulom. 

U 5 spratova, kojimi prolaziš, imade ukupno 31 zvono. Jedno od na,jvećih je t. zv. svečano 

zvono, koje samo 12 puta u godini zvoni, i to na osobite prilike. Zvona ova karakterišu 

se :wojom osebujnoti i to time, šta se o nje tuče, a ne zvoni njimi, kao što je u nas običaj : 

sva zvona zaje,lno davaju osobiti sklad. Za vremena kada sva zvona r.vone ili bMem večim 

dielom, nije uputno u tornju se nalaziti, buduć .ie hun tnkav, da ga je veoma težko podnieti. 

Vidik s tornja upravo je božanstven. Na podnožju opažaš svetinju i bogatstvo Mokve, 

a dalje od ovih opet ll raznih hrpah prelievajuće se kupuJe, palače i ku,;e varoši u daljiui 

od 30 versti. 

Kad se nadiviš pogledu stupi u prvu katedralnu crkvu, koju 5 zlatnih (jedna ogTomna 

i 4 male) ku:mle pokrivaju. Stupiš li unutra tuj je sjaj i bogatstvo, kakvoga si čovjek niti 

pomisliti ne može. Samo zlato i srebro, a zidine prikrite glasovitimi sliknmi. lkonosta je 

bogato pozlnćen i nakićen dragim kamenjem. U ovoj crkvi obavlja se krunisanje ruskih 

careva, a tamo He i nalaze grobovi starih patrijarha. Ovo budi u kratko spomenuto o ovoj 

ka.tedrali, pa se vratimo kroz južna vrata iste na trg pred carsku palaču, iz koje vode t:Lko 

zvane "er v e n e mr a m or n e s t u b e" na trg katedrale. Prodješ li uz ove prema zapadu 

dolaziš do male carske k a p e l i e e "Maj k e B o ž j e" glasovite sa svojih relikvija, koja 

imade i historičku vrieclnost, jer su se ll njoj nekada obavljali izbori patrijarha .. Glavnoj 

katedrali usuprot ua južnoj strani katedrnlnoga trga nalazi se opet t. zv. arhangelska 

ka te dr ala (nrhangelskij so bor) grobnica careva iz k nće Rurikove i H.omanove prije Petra 

VelikogR. Zapadno od iste nalazi opet t. z. blagovještenskij sobor, gdje su se r.a 

prijašnjih vremena carevi vj enčali i krstili. 

Predjimo na južnu stranu prema rieci Moskvi i stupimo u veliki "carski dvor 

Kremla". To je silna sgrada. na dva kata. Tako zvanim paradnim ulazom stupaš preko 

51) granitnih stuba u 5 odiela u prvi kat. Najprije dolaziš u predsoblje, u kojem se nalazi 

velika slika Repinova : poklonstvo seljak:t Aleksandru III. Desno od ovoga predsoblja 

(koje je takodjer krasna soba) dolaziš u tako zvanu, "Gjurgj evn dvoranu". Ovo je 

najveća dvorana cieloga Kremla, (61 m. duga, 19. m. široka, 17 m. visoka). Sva. je biela 

i zlatna, 18 stupova iz bieloga naroda drži strop, zidine pokrite su mramoruimi pločami, 

na kojih su upisana imena i godine utemeljenja ruskih regimenta i posjednici velikO!!;& 

Gjurgjevoga reda. Jz ove dvorane dolazi se u ružičasto i zlatno urešenu Alek!androvu 

dvoranu s velikimi zrcali. Iza ove je priestolna Andrijina dvorana modro i 

zlatno urešena, zatim dvo rana chevalier-garde, pa privatne sobe carice. Iza ovih je 

kućna kapelica, a tada se dolazi kroz prekrasno uredjeni zimski vrt u odaje rttskoga cara

. 184 Liečnički Viestnlk 1898. Br. 4. 

Br. 4. Liećnički Viestnik. 1898. 135 

Kada bih htio sve ove divote i krasote tol!no opsati , predaleko bih zašao s mojega cilja. 

Neka bude samo spomenuto od· mnogoga onoga, što bih još morao opisati, da je tuf 

bogatstva na pretek, od kojega je znaia umj etnil!ka ruka stvoriti krasota i divota. Tuj 

blišti od zlata, srebra i dragulja, da ti nepojmivo . postaje, odkuda su toliko nanesli, da 

sve tako krasno urese. A tekar onih historil!kih predmeta, onoga historil!koga blaga imade 

od neizrecive vriednosti. Opis svega toga ji!' nemogu6, jer to oko svega pregledati ne može, 

· 

· 

a um svega pamtiti ne da. 

Zapustimo ovu palal!u, poto snio punih 5 sati u njoj razgledavali, začarani silnim 

blagom i umjetnosti, te razgledamo još ostatak Kremla, u kojem se nalazi najviše sudište 

(s ynod.a), zatim velika kasarna, pred kojom se nalaze topovi, zarobljeni u raznih ratovih 

i jedna znamenitost, a to je tako . zvanicarski top (car puška), kralj topova. 'To je 

ogroman top (39.000 k:lgr težak), otVor mu imade promjer od po pr. l met., a kruglje 

su 2000 klgr. težke. Osim ovih' nap


U trećem razdjelu je liečeni žrtva prenosa · raznimi operacijami (ciepljenje, cathete zdravi, porod (2. diete) normalan: Drugi dan poslije poroda opazi se, da je desni gnjat 


i mjesto reRekcije crieva nadjeno uredno. (Obširni opis slučaja sliedi u članku "chiruržkakazuistika 

"). 

Dr. I. žir o v č ić govori o ludjačkih umorstvih rtaz·vanih "la folie t·ouge", ustanovljuje,. 

da ne ima kako ni drugih tako ni umorstvene monomanije, već da su to samo sym ptomi 

raznih duševnih bolesti. Razpravlja o prophylliktičkih mjerah, te o zadaćah i odgovornosti 

psychiatra. (Predavanje tl cielosti priobćit_ ćemo naknadno.) 

rizam tubae Eustachii, stavljanje rogova, paljenje s argent. nitr.). Ovamo spada i okuženja 

kod tobože liečničkoga dj elovanja (izsisavanje rane kod obrezivanja, mazanje krvi, slinom 

ili mokraćom u lj ečitbene svrbe). S druge strane je liečnik, odnosno liečeća osoba žrtvom. 

S. upozomje na težku diagnozu, koja se većinom može staviti prefasno, kada su se već 

pojavili sekundarni pojavi, te tako ne može izbjeći, da bolestnici dalje okužuju, te imade 

više žrtva. Tak" se mogu protumačiti obiteljske epidemije. 

Dr. I. Matko v ić ml. predaje ' o ·hae-mogZobinm·ia pm·oxysmalis. Ustanovljuje 

Weill. l'mjanje infekcije ht·ipavca. (Mediciniscbe Neuigkeiten, 1897. Nr. 26.) 

pojam bolesti, razsvietljuje teorije o njezinoj naravi, spominje therapeutske postupke, teizvješćuje 

o slučaju, kojega je promatrao. < Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno.) 

Dr. Ivković: Ja sam imao takav slučaj kod jednoga dj ečaka. i čini mi se, da je 

bolest izliečena. Ležao je u krevetu i dobivao syrupus ferri jodati, a ljetos, kada je nastupilo 

hladno i kišovito vlieme, nije vie dobio napadaja. 

Predsjednik: Ako su gospoda sporazumna, imat ćemo sliedeću skupštinu u utorak 

dne 26. travnja {Prima se.) PoAto je dnevni red izcrpljen, zaključujem današnju skupštinu. 

W. je dokazao svoj nazor, da je hripavac prenosan samo dok traje catarrbalno stanje, 

a kojim bolest počima. U tu svrhu smjestio je 100 dj ece, koja jo nisu imala hripavca, u 

istom odjelu kroz 20 dana s djecom, koja su bolovala od hripavca u akutnom stadiju (u 

stadiju kašlja). Samo jedno diete obolilo je od hripavca, a ipak je bio mali bolestnik, od 

kojega je pošla infekcija, tek u najprvom stadiju kašlja. Za triju malih epidemija mogao je 

W. ustanoviti, da su infekciju razširivala djeca, koja još nisu počela kašljati. Po tom zaključuje, 

ela pogibelj infekcije veoma rano prestaje, kada je započeo kašalj i da zato u 

obitelji nije bolestnik, koji već kašlje, izvorom infekcije, već njegova braća i sestre, koja 

još nisu imala hripavca, te se zato imadu izolirati. Č. 


Fr. Brunner. Hernia ventt·ic1tli inguinalis inca1·cemta. (Oentralblatt f. Obirurgie 

1897. Nro. 34.) 

28-godišnji kočijaš imade već od dj etinstva lievu inguinalnu kilu, tek od 8 godina 

A. Silberstein. Prolapsus completus uteri int'e1'Si. (Przegltd lekarski, 1897. z. 15.) . 

nosi neuredno bi'acberium. Kila je često .po više dana bila nereponirana, a da . bolestnik 

70 god. neudata starica, koja nije nikada. rodila, sruši se kod težkoga posla na polju. 

nije imao neprilika. J edne večeri izadje kila pokraj bracberija, te se ne dade natrag :t1tilv 

Kod bolestnice, koja čini utisak težko bolestne, ima 39·8° tjel. topi., a bilo od 140, ustanovi 

liečnik, da je trbuh jako nadut i bolan, te da joj iz vulve viri kano šaka veliki tu- 

nuti, uj edno poče i ra ti do veličine kao nikada p1·ije. Bolestnik nije bljuvao, ali vjetrovi 

nisu odlazili i imao je silne boli. Odmah sliedeći dan primljen je u bolnicu. Nalaz : lieva 

mor. Taj je jako osjetljiv, natečen, ima kožu kano epidermis. S. ustanovi, da se radi o 

polovica kess je ovalna oteklina 20 cm. duga, a 10 cm. široka na opip prilično mekana, 

invertiranoj maternici, a da postoji i totalna inverzija rodnice, te je njegova diagnoza : 

ne malo fluctuirajuća, prema inguinalnom kanalu ide 3 cm. debeli nastavak, osjetljiv; ostali 

peritonitis universalis, prolapsus completus uteri inversi inveteratus, prolapsus vaginae et' 

dio natekline nije osjetljiv. Kod operacije izteče mnogo bistre kilne tekućine, u doljnem 

inversio. Kada je peritonitis prošla, moglo se je i kombiniranom pretragom ustanoviti, da 

dielu kese leži mudo ; naprvo je tvrda utt·obina, debelih stiena s nekoliko malenih čvori 

ća, odozdol je poprečni colon, a u sriedi je velika mreža, koja se nastavlja na gornju 

ne ima trupca maternice. U narkozi uspije S-u reinverzija po E m m etu. U tom slučaju 

je osebujno, da su stienke maternice tanke, da je slnznica epidermizovana i prije svega 

utrobinu tako, da ne može dvojbeno biti, da je ista jedan dio velikoga luka želudčanoga. 

tendencij a k reci divu. ·Čim je na ime S. izvadio reinvertirajući prst iz maternične upljine, 

Pylora nije bilo moći napipati, a niti se je uvela želudčana sonda. Sadržina kile nije se 

invertirala se je ona iz nova. Da to zaprieči, improvizirao je S. ovako intrauterini 

dala natrag urinu ti, te se je moralo vrat nekoliko cm. prema gore i vani urezati. Rana je 

pesar : u maternicu umetne kano prst debelu ciev od gumme, spoj enu s b11lonom od 

bila dosta velika, te je duplim švom seroze visoko gore vrat kile sašit, zatim spojeno je 

spraya, koji je izpunjavao rodni cu. Ta je sprava tako dobro izvrši vala svoju zadaću, da su 

mišičje, ligament. inguinale i koža, te rana drainirana. - Tečaj bolesti normalan, vjetrovi 

maternica i rodnica ostale na mjestu, kada je nakon nekoliko dana kod jačega naprezanja 

prolaze već isti dan, sutradan i stolica, na lievoj strani u predjelu želudca nalazi se jedno 

izpala. Neobično je u tom slučaju inverzija virginalne maternice, koja nije imala niti 

opisano mj esto, koje je na pr tisak još neko vrieme bilo osjetljivo. Za tri tj edna bio je 

tumora ili šta slična. 

bolestnik odpušten iz bolnice zdrav kao nikada prije, čuvstvo neke napetosti i puuoće u 

e. Seh latter. o Manjenju i pt•obavi kod čovjeka, pošto 'InU se je želudac sas·vim 

želudcu poslije jela, što je prije imao takodjer je posvema izčezlo. 

odst1'anio - oesophagoenterostmnia. (Beitrlige ur klinischen Ohirurgie 1897. XIX. ·Bd 

Cl"lenj ak (Zagreb). 

3. Heft.) 

S. Grosglik. Sequestar u ut·ethri. (Kronika lekarska 1897. br. 17.) 

S. izvješćuje o slučaju s klinike u Zurichu, gdje je ženi od 56 god. odstranjen cieli 

. 

26. god. mužkarac, koji nije nikada bolovao od kakove veneričke bolesti, oćuti iznenada 

. iza coita sa svojom ženom jake boli u vodo pustu. Sliedećega dana je iz urethre 

želudac (mikroskopsld dokazario), te učinjen savez probavila na taj način, da se je čvorak 

tankoga crieva sašio s doljnim krajem jednj aka. Bolestnica je od operacije dobila 4·4 kgr., 

nešto krvario, a 3. dan se pokaže gnojni izciedak. A.ntigonorrhoično liečenje od nekoliko 

tako da se može svom vjerojatnosti potvrditi znanstveno i praktično važno pitanje, da li 

mjeseci bilo je bez uspjeha. Kada je bol. došao k piscu nadje ovaj otvrdinu na prelazn 

može čovjek još dulje živjeti, ako mu se odstrani cieli želudac, jer je crievo u stanju 

kože uda u onu mošnje; n izcicdku iz vodopusta ne ima gonococca. Sa sondom nadje ria 

obavljati cbemijski posao želudca, ako mu se podaje sgodna hrana. 

mj estu otvrdine tvrdo, zabito tielo, uz koje može s ttnkom elastičnom bougijom težko u · 

E. Lesser. Syphilis insontium. {Berliner klin. Wocbenscbrift 1897. No. 28.) 

Syphilis insontium, sypbilis nedužnih, nazivaju se oni slučajevi, gdje nije bolest 

mjehur proći. Predmet se ne može izvaditi Oollinovimi kliešti, nego iza nekoliko dana se u 

narkozi curettom izvarli 1/2 palca dugi i 'i• palca široki komadić kosti. J edna strana kosti 

prenešena veneričkim putem, nego nasliedstvom, zakonitim spolnim obćeujem ili kakovim 

bila je gladka, druga hrapava, rubovi oštri i šiljati. Bol. je ozdravio. Nakna!lno je G. 

drugim posrednim ili neposrednim dodirom. Na prva dva pitanja, jer su dovoljno poznata, 

saznao, da je bol. prije 12 godina pao iz ne baš znatne visine, te poslije toga bolovao od 

ne obazire se L., već Me bavi onimi slučaji, gdje sypbilis nije prenešena spolnim obćenjem. 

osteomyelitide raznih kostiju. G. misli, da sequestar potiče od osteomyelitide kostiju 

L. razlikuje: l. prenos neposrednim dodirom u osobnom obćenju ; 2. posredni prenos ; 

zdjelice. 

3. prenos syphilisa liečničkim djelovanjem. U prvom razdjelu je osobito obiteljsko i prijateljsko 

obćenje, koje prouzročuje okuženje i' to poljubci, ugrizi kod doj enja. Mpogo 

journtl of the med. sciences 1897. Aprily). 

e. Griffith. Idiopathična os·eopathyrosis fragilitas ossium) u djetinstvu. (Americ. 

različitiji jesu posredni prenosi spravami svakdanjega života {posudjem, žlicami, vilicami 

itd.). 

G. izvješćuje o djetetu od 3 god. s idiopatbičnom krivosti kostiju. Roditelji sn

138' Liećnićki Vlestnik 1898. Br: 4. 

prelomljen ; uzrok se nije mogao naći. 

Kod . pretrage u narkozi opazi se, da je i lievi 

gnjat prelomljen. Za tri tj edna zaciele prelomi. U 3. mjesecu prelomi se desna nadlaktica, 

i desni gnjat, te su oba preloma zacieiila. Iza nekoliko mjeseci prevagne se diete u sto-· 

lici, · a da nije palo iz nj e, te prelomi desni gnjat blizu bedra. 

Godinu dana kasnije prelomi 

si lievi gnjat. Kratko vri eme, iza kako·· se je skinuo po voj, opet se prelo mi kost. · U 

svojoj drugoj godini padne diete i prelomi obje· noge, a 3 mj eseca iza zac,ieljenja opet 

desnu. Diete se je često tužilo, da ga boli' u ·:raznih okrajninah, pisac misli, aa su to bili 

prelomi, koje se nije opazilo. č. 


R. Bloch. K poznavanj1' djelovanja salophena. IDie Heilkunde. 1898. Januar.) 

B. preporuča salophen kano izvrstnu zamjenu salicyla kano antirrheumaticum, jer 

ne ima od njega nikakovih neugodnih nuzgrednih pojava (glavobolje, šuma u ušijuh i 

metnje probava). Dobri i brzi uspjeh imao je od toga sredstva i kod neuralgija i cephalalgije, 

a i kod afekcija kože, 

4 X 1·0 na dan. 

gdje postoji jako svrbljenje (pruritus). Podaje se obično 

A. L. Lederer. Jednostavni tq,mpon. (Theraupeutische Monatshefte 1898. II. Heft.l 

U gynaekoložke svrhe preporuča L. tampon, koji se načini tako, da st> na po pr .. 

40 cm. dugi, 6-8 cm. široki komad calicotove ovojke metne watte i tako zaveže, da se 

načini uzao. Ovojka i watta mora naravski biti sterilizovana. Prednosti takvoga tampona 

jesu, da se ga može odmah i u svakoj veličini načiniti i da ne odtiču sekreti (osobito 

sgodno kod putovanja). ć. 

t S. Stricker. 

U Beču umro je 2. travnja o. g. S. Stri cker. Rodjen 1834. u Waag-Neustadtlu u 

Ugarskoj učio je najprije pravo, a zatim se posvetio medicini, te je već u· drugoj godini 

počeo raditi kod Br ii e k e a i tamo izradio svoje prve d vie radnje. Koncem 1858. promoviran 

je, te je do 1862. služio na raznih klinikah kao ekundarni liečnik. 1863. habilitirao 

se je kano docent embryologije· i postao asistent Briickea. 

1865. objavio je svoja 

prva velika odkrića o diapedezi · crvenih krvnih bobičica i o kontraktilitetu žilnih stienka. 

1866. postao jo kod O p p o l z era adjunktom experimentalnog iztraživanja, 1868. izv. profesorom 

experimentalne pathologije, a 1872. red. profesorom obće i experimentalne pathologije. 

Strick er uveo je u iztraživanje promatranje na živućoj tkaničevini, te je tako 

mogao učiniti mnogo znamenitih odkrića, kano diapedezu crvenih krvnih bobičica, kontratilitet 

capillara, dieljenje stanica u živućoj tkaničevini, odkriće 

mehanične sekrecije 

žliezda, nauku o gradji roženice i o odnošaju stanica prema temeljnoj substanciji. Taj mu 

je način i pomogao, da je njegova nauka nauka o zapali napokon pobjedila u dugotrajnoj 

borbi, koju je vodio osobito proti Cohnheimu i njegovoj školi. Njegova viviseetorna 

iztraživanja pružila su mnogo veoma važnih rezultata, tako je odkrio vasomotorni centrum 

trbušnoga droba, korjena nerv. accelerant., živce za razširivanje žila ti stražnjih, sensibilriih 

korjenih ischiadica, način djelovanja diuretica itd. On je usavršio experimenat, te je u tu 

svrhu obreo mnogo raznih aparata, od kojih mu je osobito služio stolić za objekte, koji 

se može grijati i u naučne svrhe veliki mikroskop, kojim je mogao projicirat( slike 

20.000 puta povećane. Osim toga radio je gotovo il avih granah prirodnih znanosti, mnogo 

se ba 'fi o naukom o elektricitetu; a i filozofijom. Literarno je veoma 

do 

mnogo radio, te od, 

njega imade 134 vlastitih radnja, dočim ih je pou nj egovim nadzorom izradjeno malne 400. · 

Od njegovih većih dj ela treba iztaknuti "Studien aus dem Institute fiir experimentelle Pathologie 

in Wien" (1869.), "Vorlesungen iiber allgmeine und experimentelle Pathologie" 

(1877.-1883 ), te u zajednici s znamenitimi histoloi onoga doba "Handbuch der Lehre 

von den Geweben des Menschen uud. :der Thiere" (1871-1873.) Kako je imao oštro oko, 

da upozna sposobnosti svojih suradnika, svjedoči · to, što je od nj egovih bivših učenika danas 

Br. 4. Liećnički Viestnik 189S. 139 

. . .... --------- --- -- 

4_1) profesora i 17 docenta. Vanjskih časti nije postigao, . a tomu je uzrok , 

što se nije izticao 

već samotno živio i što je u borbi za svoja načela bio o§tar, često dapače bezobv.lrau, 

te s toga imao dosta neprijatelja. 

Sitne viesti. 

Osobne viesti. Sekundarni liečnik u zem. zavodu za umobolne u Stenjevcu 

tir. Jaroslav Daneš imenovan je liečnikom zem. kaznione u Mitrovici. - Asistent na 

kr. zem. primaljskom učilištu, dr. Milivoj Dežman zahvalio se je na službi i postao 

Hekundarnim liečnikom u bolnici milosrdne braće, a na njegovo mj esto imenovan je asilllentom 

dr. Ivan Haslinger. - 

Sekundarni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu 

dr. Mihalj M u s u l i n zahvalio se je na službi. _;_ Mj esto dra. P. pl. Or e š k o v ić a, 

koj i se je na službi zahvalio, poRtao je dr. Edmund Ma i kupalištnim liečnikom u Krapinskih 

Toplicah. - Mj esto dra. T. Marschalka, koji je postao profesorom u Kološvaru, 

Imenovan je dr. Bertala·u pl. Szemerey oficielnim knpalištnim liećnikom u Lipiku. 

Bolnica u Brodu na Savi. Novosagradjena bolnica imovne obćine predana je l. 

travnja javnosti. Nj egu bolestnika preuzele su milosrdne sestre reda sv. Križa iz Dj akova. 

Sveučilištne viesti. Beč. E. Schwarz hubilitirao se je kano docent za unutarnj 

u medicinu. 

Ministarstvo za javnu hygijenu_. U Ruskoj ustrojeno je ministarstvo zaj•wnu 

hygijenu, koje .će upravljati i virni zdravstvenim! poslovi. 

Sahranjivanje spaljivanjem (cremacija). U k. k. Geselschaft der Aerzte 

u Bečn podnio je nedavno Mauthner izvje§će odbora, kojemu je bilo povjereno, da 

prouči pitanje o spaljivanju mrtvaca. Najprij e je pročitao mnienje pokojnoga H ofmanna, 

kqji ovo pitanje razpravlja poglavito sa sudbeno-liečničkoga gledišta. Tekom 20 godina, 

to je bio sudbeni anatom bečkoga suda, vidio je samo 6 exhumacija i od ovih samo 2 

radi sumnje otrovanja. Vriednost takovih exhumacija je veoma dvojbena, tako da H o fm an n 

dolazi do zaključka; da se ut> moze braniti ovaj način sahranjivanja sa sudbeno-liečničkoga 

gledišta .j to tim manje, to se u slučajevih, gdje nije uzrok smrti sigurno ustanovljen, može 

cremacija zabraniti. Podsjeća, da je balzamiranje lj ešina svigdje dozvoljeno, a ipak ovo 

čini nemogućim, da se dokaže e\·entualno otrovanje. Govori obsežno o polaganom gnjilenj 

u i trulenju lj ešina, te o aesthetskih i drugih protimbah ovoga ,,mira u grobu", pa 

iztičr, da je proti obligatornom spaljivanju, nu da sa sudbeno-liečuičkoga gledišta ne ima· 

ništa proti fakultativnoj cremaciji uz stanovita ograničenja. %atim je pročitan referat M. 

Grubera, koji ustaje proti tomu, što se pretjeravaju pogibelji groba u zemlji. Noviji pokui 

su dokazali, da u pokopanoj lj ešini brzo postaju neškodljivimi klice 'bolesti, osim bacilla 

bedrenice· (anthrax), koj i još dugo vremena ostaje virulentan. Dopušta, da proti ovom 

načinu sahranjivanja s hygijenskoga gledišta ne ima prigovora, te se izjavljuje samo proti 

obligatoruom spaljivanj u. Družtvo je primilo sliedeću rezoluciju : "spaljivanje mrtvaca s modernim 

i crematoriji je s hygijenskoga gledišta bez prigovora ; 

pokapanje ·u zemlji ne ima 

takovih manjka i štetnosti, da bi cremacija bila nu,ždna hygijenska reforma. Obligatorno 

spaljivanje nalazi neodoljive zapreke, te pobudjuje sa sudbeno-liečničkoga gledišta važne 

sumnje. Proti fakultativnom spaljivanju ne imade 

niti liečničkih, niti hygijenskih prigogovora, 

ako se lj ešine spaljuju -uz brižjivq provedeno mrtvozorstvo ". 

Kola za prevoz bolestnih od priljepčivih bolesti. Gradsko poglavarstvo 

u Zagrebu nabavilo je posebna kola za prevoz bolestnika, te 8e od sada smiju bolujući od 

priljepčivih bolesti prevažati samo na takovih kolih. Ordinirajući liećnik imade slučaj .Prijaviti 

gradskom liečniku dotičnoga kotara, .. koji će tn dl\ odrediti prevoz na sanitarnih kolih. 

Proti prekditeljem ove odredbe ustHnovljene su stroge kazne, a fij akerom je naloženo, da 

ne smiju prevažati nijednoga bolestnika, ako se dotični ne izkaže liečnićkom svjedočbom, 

da ue boluje od priljepčive bolesti. Ova uredba poglav11rstva našega · glavnoga grada zavriedjuje 

svaku hvalu. jer se tako opet odkbnja jedtn uzrok za širenje priljepčivih bole8ti . 

Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem ožujka 

8. D i p h t. h er i t i s preost.alo '

140 Lie


da li ulaze bacilli u stanice hrskavice ili ne ulaze, da li su velike tvorine, koje 

se u sluznici gljota nalaze, stanice prokaie, odnosno globi ili bacilli prokaze 

napunjene mezgovnice itd. 

· 

Zadaća je sliedeće razprave ova pitanja donekle razjasniti i stanje našega 

današnjega znanja o prokazi gornjega diela dihala i probavila obćenfto ocrtati. 

Skoro svi pisci, koji prokazu 'klinično opisaše, upozoravaju nas, da gornji 

dio disala i probavila postupom bolesti često oboli, ali ujedno bitno razlikuju 

čvorastu (lepra tuberosa) od živčane prokaze ·(lepra nervorum aut anaesthetica), 

te ili o promjenah na sluznici nosa, ustiju, jezika, nebca, ždr.iela i gljota kod 

zadnje vrsti sasma šute, kao na pr. N e i s s er (10), p l. B er g m a n n (28), ili 

izrično izjavljuju, da kod te vrsti. prokaze ne nalaze promjena na sluznicah 

gornjega diela disala i probavila, '!'ako vAli K a p o s i (7), opisujući pojave živčane 

prokaze : "Sluznica utline ustiju i ždriela nij e kod ove vrsti morpholožki 

promienjena." Takodjer I m p e y (26) veli, da je "kod živčane pro kaze sluznice 

bez iznimke zdrave našao". Ipak je nedvojbeno, da mogu sluznice spomenutih 

dielova, akoprem mnogo rjedje nego kod čvoraste prokaze, i kod živ.čane oboliti. 

L e l o ir (12) navadja na više mjesti svoga velikoga djela · o pro kazi značajne 

promjene na sluznici nosa i ustiju, isto tako spominju Hansen i Looft (21), 

da su . kod "jednoga slučaja pjegavo-živčane . prokaza (lepra maculo-anaesthetica) 

zamietili afekciju u vratu, koja je podpunoma naličila afekciji, koja se kod čvorastog 

oblika redovito vidja u ; napokon dokazuju opaanja P a u l s o n a (13), 

Eic hmiillera (24), Stickera (33), kao i · moja vlastita, da se oni 

autori varaju, koji · nieču obstanak afekcija na sluznicah gornjega diela disala 

i probavila kod živčane prokaza. 

Kako se često promjene na organih, koji nas ovdje zanimaju, kod pojedinih 

vrsti prokaze pojavljuju, poučava nas doljna skrižaljka. Njeni brojevi 

potiču iz radnja E i e h m ii ller a (22 sl.), L e l o ir a (68 sl.), P a u l s o n a (37 

sl.) i iz mog vlastitog opažanj a (40 slučajeva) : 

Oblik bolesti 

Nos Sluznica 

Jezik 

Nebce 

·o- 

uetana i ustiju i ždrielo 

"" 

I=Q 

G lj ot 

Broj l Postotci Broj l Postotci Broj l Postotci Broj l Postotci BroJ l Postotci 

Čvorasta prokaza 118 81 68·64 33•62 36 30•51 63 76 64'40 

Mješovita prokaza 69 31 44·93 16 23·19 17 24 64 32 46·38 35 50•72 

Živčana prokaz 80 16 20'()() 4 5·06 2. 2•53 3 3•79 4 5·06 

39 

53·39 

Ta skrižaljka nas poučava., da oboli gornji' dio disala i probavila 

kod sva tri oblika prokaze, i ako se to nejednako često 

d oga dj a. 

Za č v or a s t u p rok a z u, koja prouzrokuje najveći dio amo spadajućih 

af ekcija, možemo ovu lj estvicu često će uporabiti : 

Br. 5. l..iečnički V'iestnik 1898. 

l. Nos (690fo); 2. Gljot (64°/0), 3. Nebce i ždrielo (530fo ), 4. Sluznica ustana 

· 

i ustiju (34%); 5. jezik (31 Ofo). 

Mj ešovita ju prokaza donekle mienja : 

l. Gljot {51 °/ ), 2. Nebce i ždrielo (460Jo), 3. Nas (450fo), .4. Jezik (25%), 

5. Sluznica ustana i ustiju (23°/0). 

Kod z i v č a n e pr o k a z e, koja razmjerno najmanje promjena pokazuje 

ide čestoća ovim redom : 

l. Nos (20%), 2. Gljot (5%), 3. Sluznica ustana i ustiju (5%), 4. Nebce i 

ždrielo (40fo), 5. Jezik (20fo). 

Obćenito je najčešće promienjen nos, onda gljot, a napokon nebce i ždrielo ; 

rjedje obole ustne i sluznica ustiju, a razmjerno najrjedje jezik. 

Teže je, no po čestoći organe poredati, reći, kada i kojim redom pojedini 

dielovi gornjega disala i probavila obole. Ogromna većina liečnika srednjega 

vieka, dapače i nekoji pisci XVIII. stoljeća, kao na pr. P o i s s o 11 i er u 

"Rapport des comm issaires de la societe royale de medecine 

sur le mal rouge de Oayenne ou Elephantiasis (Paris 1785) 'ili 

H e m p e l u svojoj viesti o s p e d a l k s h e d u u Bergenstiftri, navode promuklost 

kao prvi znak započimljuće bolesti ; k njoj se pridružuju kašnje promjene nosa. 

Stoprv izkustvo najnovijega . doba stvorilo je raznolika mnienja. Tako veli na pt. 

K a p o s i: "Većinom stoprv iza višegodisnjega trajanja č vo rasti h proizvoda i 

infiltracija kože pojavljuju se takodjer na sluznici ustiju, ždriela, gljota, nosne 

utline promjene, koje moramo radi njihovoga značaja i radi njihovoga čestoga 

sastajanja sa spomenutimi promjenami kože njim primjerenimi, adekvatnimi 

t. j. u skupinu symptoma čvoraste gube spadajućimi smatrati. u 

Slie.naje mnienja i I m p e y (25), kada. tvrdi, da "bacilli napadaju sluznicu 

ustiju, grla, očiju i nosnica tek, pošto se je bolest dobi:ano razvila". N e i s s e r 

(10) mnije nasuprot, da se "stodobno s promjenanii kože . ... promjene na 

sluznicah ustiju, nosa, nebca i ždriela sve do gljota" razvijaju. U sredini, medju 

timi različnimi mnienji, stoji · N e u m a. n n (8), koji veli, da "sluznice: ili istodobno 

s vanjskom kožom ili - stoprv kašnje obole. u L e l o i r (12), koji se je 

vrlo temeljito tim . pitanjem bavio, ubraja suhoć nosa i krvarenje iz njega 

medj u prodromalne pojave bolesti i nastavlja : 

· "Les muqueuses du nez, de 

la bouche, de la gorge, du larynx et de l' oeil peuvent etre erivahies des le 

debut de l' eruption tuberculeuse (sm·tout celle du nez} En tous eas, lorsque 

l' eruption tuberculeU:se de la peau a dure quelques temps, elles finissent toujours 

·par etre atteintes." On se dakle pridaje N e u m a n n o v o m mnienju, koje 

je i p o m o m u v j e r e n j u . opravdano, jer se sluznice u raznih slučaje vih 

različito prama bolesti vladaju. Promatrao sam slučajeve čvoraste i mješovite 

prokaze, kod kojih bi bio po pojavih na višegodišnje trajanje zaključivao, bez 

bitna. učešća sluznica ; nu vidio sam takodjer bolestnika, kod kojih su kožne 

promjene jedva početak naznačivale, a oni su bili vrlo promukli i sluznica 

nosa pokazivaše karakteristične symptome prokaze; kao što su na pr. čvorovi na 

hripelju (septuin). 

Ne obazremo li se na osebujan osjećaj suhoće na sluznici nosa i krvarenje 

iz njega, priznake to, po L e l o ir u, prodromalnoga, po pl. Berg m a n il u, 

inkubacionoga stepena, koji ne mogu u posebnom ·slučaju ni najvrstnijem prQkazo

144 Liečnički .Viestnik 1898. Br. 5. 


sloven za diagnozu da posluže, ipak je ne_dvojbeno, da sluznice disala i probav.ila 

barem redoito ne obo'le prije, nego li se pojaviše značajni symptomi na koži, 

nu i to, da obično oboli jedan ili drugi dio ·istodobno s pojavom prvih trajnih 

promjena na koži, koje obično groznica prati. 

U najnovije doba uztvrdio je S ti eker (33), da je sluznica nosa si elom 

prvotnoga prokazljivog afekta, na što na je izjaviti, da s tim mnienjem absolutno 

nismo sporazumni. 

O redu, kojim ovi dielovi : obole, , iz•·ažava se d e l a S o ta y L a s tr a 

ovako : "Prve promjene pojavljuju se obično na mekom nebcu i resici ; odavle 

razprostiru se po cielom tvrdo nebcu, po lukovih nebca, krjnicih, jeziku, beri" 

šaljki i gljotu, .po utlini . np sa i ždtiela i po nosu. 

"15 drugih slnčajevih oboli · najprije sluznica nosa, a odavle širi se zaraza_ 

dalje neposredno ili posredovanjem razlučeno stojećih čvorića na sluznici 

ustiju;" 

Tomu ninienju ne mogu da se pridružim. Najprije se odlučno izjavljujem 

proti nazoru, da se promjene na sluznici šire per continuitatem ili per contiguit.atem, 

jer smatram prokazu konstitucionalnom priljepčivom bolesti ; njena maja 

(virus) oživljava od dobe do dobe i ostarlja na posvema nepravilan način, pod 

izrazitimi znaci iznenadne invazije u krv na najraznoličnijih dielovih tiela nova 

legla (Herde) i izazivlje nove promjene. Tko je imao sgode više gubavaca dulje 

doba promatrati, znade, da pojavi na 11jih po mjesece, ni brojno ni prostorno 

se ne množeći ni ne izčezavajući, sasma nepromienjeno postoje i da obično tek 

provala groznice nov život u jednoličnu sliku bolesti donosi, pošto se za njena 

trajanja, odnosno iza nje, na do · sada nezaraženih mjestih kože i sl uz nica nove 

pojave pokažu, a dosta 'Često. stare opE:t djelomice ili i sasma izčeznu. Prokaza 

je dakle po mom mnienju i uvjeenju izričita metastazna bolest, koja imade 

.doduše stanovita . obljubljena mjesta, . ali u njih(Wih pro iz vodih sasma je neznatna 

. sposobnost okolišne zaraze. 

Ni daljne mnienje d e l a S o t e, da je m('ko nebce i resica o b i č n o 

prvim sjelom bolesti, ne mogu da poprimim, pošto vidjeh mnogo gubavaca, 

koje je jiir kroz godine mučilo prokazljivo zapaljenje nosa (rhinitis leprosa) i 

prokazljivo zapaljenje gljota {laryngitis leprosa), a uza. sve to je nebce i resica 

sasnia zdrava bila. 

S navedenih razloga ne mogu ni odobriti I m p eye m odred jeni red oboljenja 

sluznice, po kojem . najprije ustnice, onda jezik, kašnje tvrdo i meko 

· 

nebce, onda berišaljka, a napokon gljot oboli. 

Navedena ljestvica čestoće u prvom nas redu upućuje, da sluznica · nosa i 

gljota č e š će oboli nego sluznica nebca, nu donekle nam dozvoljava i zaključak, 

da nije posljednje navedena sluznica, koja o b i č n o prva oboli. Po mom izkustvu 

obič n o je sluznica nosa, a ne rjedje sluznica gljota" (osobito poklopčiea), svakako 

· prije nego sluznica nebca, sjelo m prokazljivih proizvoda To se u ostalom 

može lako raztumačiti time, što je nosna sluznica više izvržena mehaničnim i 

thermičnim podra7..ajem, a uz to promienjena prijašnjimi nežiti (catarrhi) pristupnija 

riavali· bacilla prokaze i lakše im podleže, nego manje napadana sluznica 

.nebca. Izmedju sh.1,znica gornjega diela disala i pro bavila oboli najrjedje j naj 

·kašnje stražnji dio ' ždriEila ; barem ja vidjeh ·razmjerno mn()ge vrlo · razvijene 

slučajeve, kod kojih su sve vidljive sluznice · manje ili više prokazljive bile, 

dočim je samo još stražnji dio ždriela bio nezaražen.' Da li se uzrok o\·og 

odpora, ove žilavosti nalazi .u gradji ili u zaštićenom položaju ovoga diela, ne 

odvažujem se da odlučim. 

1. Prokaza nosa. 

Očevidne promjene, koje se razvojem prokaze na nosu pokazuju, · svratiše 

odmah iz prvine na se pažnju liečnika. Već Ja n u s D a m a s e e n u s (S er a p i o n), 

najstariji izmedju arapskih liečnika, koj i su o toj bolesti pisali, spominje izpadanje 

trepuljka u nosu kao znak prokaze ("cadurit pili, qui nascuntur in naso"). 

A v i e e n n a navadja uz iz padanje tre pu ljka u nosti gubitak njuha, uništenje 

hrskavice nosa i gubitak nosa (nEt apparet in naso, et fortasse fit oppilatio in 

naso,· et privatio olfactus" . · . . "Et corrodit cartilago nasi, deinde cadunt 

nasus . . .") I. P l a t e a v i u s, koji je po primjeru salernitanskoga systematičara 

O o n s t a n t i n u s a A fr i e a n u s a, četiri vrsti pro kaze razlikovao, spominje kod 

elephancij e suženje nosnica ("angustiailtur nares"), kod leonine užinu i 

suhoću nosnica ("nariuin est similiter gracilitas cum veliementissima siccitate") 

i napokon kod' a lo p e e i j e otok nosa s ·premećenim njuhom ("nasus ingrossatur 

et diffictdtas fit odoratus ..."), dočim kod tyrij e ne spominje promjena na 

tom organu. T h e o d or i e u s navadja, da kod alopecije krv iz nosa teče i kod . 

naj slabijega ·dodira (" ... ex levi palpatione nari um sanguis educitui·"). G or d o 

n i u s nabraja kao sigurne znakove izrazite pro kaze razširenje vanjskog i suženje 

nutrnjega nosa, zadušljivost i hunjkavost e;, . • . dilatatio narium exterius et 

coarctatio interius cum difficultate anhelitus et quasi si curri naribus loqueretur") 

; nu proces se ne ograničava na ove promjenP, jer na koncu bolesti 

urilštava se i propada hrustavi htipelj ("corrosio cartilaginis, quae inter . foramina 

narium et casus ejusdem ... ") Ovaj nam je pisac ocrtao donekle poviest 

razvoja prokazljivoga procesa, a A r·n o l d u s d e V i ll a N o v a upućuje nas, kako 

su si zorno predstavili sluznicu nosa, · odnosno promjene na njoj. On veli : "Item 

cognoscuntur ex vulnere existente in nari bus et vide:ritur sic, quod debet aecipi · 

una parva· virga ligni et bifurcari ad modum tenaćulorum. et debet interponi 

nas um, aperiendo ipsum ; et , debet res pici in teri us cum candela iricensa : et si 

interius videatur ulceratio vel excoriatio in profunditate nasi, signum est propriae 

Leprae et ill ud signum a b ali quo, nisi a sa pien te, non vietur:" Dodademo 

li još, da je o h a u li a. e "dila tati o et tortura narium extrorsum cum in teri ori 

strictura" medju ostalih šest, od njega navedenih pathognomoničnih symptoma 

(signa univoca) prokaze ubrojio, prikazasmo ne samo poznavanje · prokaze nosa 

u srednjem vieku, nego takodjer ,;eliku važnost, koju imadjahu na utvrdjenje 

· 

diagnoze.* 

Liečnici XVI., XVII. i XVIII. stoljeća, od kojih razmjerno njih ·malo 

prokazu vidje, ne razširiše ničim poznavanJa · pi·okaze nosa. rrako vele Inn 

o e e n s (l) u svojoj razpravr' koncem XVI, a V ar a Ii d a e us ( 3) u pn-oj polovini 

XVIt stoljeca Jednostavno ono isto, što je O h l;\ u l i a e rekao,· i postavljaju 

* Do sada navedene · podatke pisaca · crpao sam iz "excerpta", . koja se· nalaze u 

djelu Henslera "Von abtmdlii.ndischen. Aussatze im Mlttelalter, H&:mburg 1790".



147 

promjene nosa kao treći pathognomonični znak prokaze. Isto tako ne znade 

rii "Rapport des commissaires de la societe royale de međecine 

sur le mal rouge de Cayenne ou Elephantiasis" iz god 

i n e 1775., u kojem je tako rekući cjelokupno znanje o prokazi- u xvrrr stoljeću 

skupljeno, o prokazi nosa više reći nego : " . .. : le nez qui, d' abord partcipe 

de la tumefaction des parties voisines, devient epate, s' affaisse ensuite et 

s' aplatit". 

Dublji klinični opis o promjenah prokaze na nosu, koji odgovara zahtjevom · 

novoga vieka, podao je stoprv K a p o s i, prem nije predmeta sasma izcrpio. 

K a p o s i veli : "Nos je odebljan, čvorovi i grbami zapremljen, prama napried 

razširen, kao da je plosnato sgniečen." "Sluznica nosa oboli istodobno s provalom 

čvorova na koži nosnica. Ali ona može i neodvisno od kože biti procesu 

izvržena. Na nutarnjoj strani nosnica i na . hripelju tvore se čvrsto priležeće 

kraste. Često sliede zadierei, iz kojih teče krvavo-sirutkasta tekućina . . Kada se 

ovi osuše, ponavljaju se kraste. Skinemo li kraste, nalazimo na sluznici nepravilno 

ograničena, excoriirana, slabo krvareća mjesta. · .A. f e k e i j a n e p o k a z u j e 

n i š t a k!J, rak t er i s t i č n a. Ipak odgovaraju ranjava mjesta excoriiranim čv o 

rovom · prokaze. Bolest može kroz godine u tom umjerenom obliku postojati. 

Napokon dolazi i ovdje do razpada infiltracije i uništenja hrskavice. Redovito 

je perforacija samo mala. Doduše riedko, ali ipak biva i hrskavi i kožni hripelj 

in toto uništen, štrlj pada prama nstnici, nos je plosnato sgniečen. " 

Iz opisa drugih pisaca, kao i niže navedenih nalaza, svatko će razabrati, 

rla prokaza prouzročuje u nosu niz promjena, koje točno karakterišu prokazljivo 

zapaljenje nosa kao afekciju sui generis i da su promjene u nosu mnogo raznovrstnije, 

nego što ih je K a p o s i u svoje doba opisao. Već N e u m a n n {9) 

navadja, da je vidio bolestnicu, kod koje je uslied vriedova i potonjeg uništenja 

hripelja nosni hrbat upao (sedlasto)". 

Iz opisa L e l o ir o v o g valja na prvom mjestu spomenuti, da se bolest: 

nici već u stanju prodromorum tuže na osobitu suhoću u nosu i da vele, da 

im · često krv iz nosa teče ; dalje iztiče on, da je većina na hripelju smještenih 

i rano se pojavljujućih plavkastih, mekanih infiltrata prokaze vrlo sklona gnojavom 

razpadu ; da je nos uslied razorena hripelja, . premda sobstvene kosti 

nosa obćenito ne oboliše, ne samo utisnut i plosnat, nego dapače zurilo ("Iorgnette 

du theatre") sličan, na koncu još dodaje: "Chose etrange, malgre ses 

Iesions intenses de la. cavite nasa.le, l' odorat persiste longtemps presque intact 

chez les lepreux. Ce n' est que plus tard, lorsque les Iesions s ' accentuent, 

lorsque la charpente osseuse du nez elle-meme est atteinte, quand les os 

propres se gonflPnt, que I' odora t disparait". Time se L e l o j r opire nazoru i 

izkustvu sredoviekih liečnika, koji su gubitak njuha brojili u rano se ja.vlja.juće 

pojave prokaze. 

O nosnoj prokazi napisaše temeljitu razpravu · Lima i de. Mello (14) 

a dodjoše u njoj na temelju 48 nalaza do lieđećih rezultata : Na prvom mjestu 

zabilježavaju čPste i rane pojave prokaze u nosu (95·83%) ; nadalje jztiču kao 

obljubljeno mjesto čvorova i vriedova nosnu školjku, koja je obično razorena i 

atrophična i . . napokon upozoravaju na · bjelbstu boju . sluznice nosa, na tako 

zvanu "cutisatio". Dalje opisuju ob ćeni to pro ni jene usli ed pro kaze . na . nosi1: 

· 

ovako : "Kao što na li


lk 5. Liećnićki Viestnik 1898. 149 

stupi li luštenje, što biva često, izgleda sluznica, kako M a e k e n z i e sgodno 

reče, kao lojem natopljena. 

Prigodice nalazimo ne samo exsudat nego i stanice resorbirane; tada je 

sluznica blieda1 mutna, tanka, suha, slabo osjetljiva ili nije u obće osjetljiva : 

faktična prava prokazlj iva scleroza. 

Ovj klinični opis toga prvoga stadija prolcaze na sluznici nosa dieli se 

doduše, kako ćemo kašnje vidjeti, u gdječem od opisa, koji nam ponovno 

Jea nselme i Laurens (31) dadoše, nu zanimiv je za nas već zato, jer nam 

se u praksi riedko sgoda namiće, da mu razvoj vidimo. Pošto se je prokaza 

nosa već razvila u doba, kada još kozne promjene ne upozoriše bolestnika na 

njen obstanak, - a baš kod prokaze nalazimo većinom bolestnike, koji vrlo 

malo na sebe paze - to vidjamo obično promjene, koje cl e l a S o t a u drugi, 

odnosno erupcioni stadij smještava, a karakterišu ga čvorovi. Oni se uzdižu mt 

bliedoj sluznici, boja im je musavo-biela ili mutno bielo-žuta, veličina im varira 

izmedju veličine glave gumbašnice i leće ; nalazimo ih ili pojedince ili u sknpinah, 

a pošto se ne pojavljuju istodobno, već u različitom razdoblju, različit 

im je i razvoj. Normalna osjetljirost traje u čvorovih sluznice dugo, polagano 

slabi, a napokon može i posve izčeznuti. Oslabljenje i gubitak njuha, rh i n o 

J a l i a, kao i spriečenje ili posvemašna nemogućnost nasal noga disanja, shvatiti 

ćemo lako, pogledavši sluznicu nosa, koja pokazuje izim razširene infiltracije 

još množinu čvorova ; ovi su redovito maleni, ali svojom velikom množinom 

izpunjuju nosne jaže, pokrivaju hripelj i zapremljuju manje ili više podpunoma 

školjke ( choane ), nalazeći se u većih skupinah na zadnjem kraju hripelja i na 

tjemenu i stražnjoj stieni rhinopharynxa." 

Iz spomenutoga razabiremo, da je d e l a S o t a u nekojih pojedinostih 

prokazu nosa drugačije ocrtao, nego li prije spomenuti pisci. Da je disanje 

nosom kod razvijenoga prokazljivoga zapaljenja nosa jako otežčano, dapače onemogućeno, 

znademo iz prijašnjih opisa, nu pisci mu samo djelomice svadjaju 

uzrok na čvorove, većinom na infiltraciju ili na brazgotinastu stegu sluznice 

nosne jaže i školjaka i na kraste. 

'rreću periodu prokaze na sluznici nosa karakterišu vriedasti čvorovi i 

nagrdjenje organa, veli d e l a S o t a. Ta perioda pojavljuje se u nosu, koji je 

obično najviše oštećen, prije nego li na svih ostalih sluznicah. Nosni vriedi 

sasma su okrugli, ravnorubni i duboki. Njihovo dno je hrapavo, muavo, djelomično 

okorjelimi ili oljuštenimi krastami pokriveno. Iz uosa teče sirutkasta ili 

krvavo-slnzava, neugodno mirišuća tekućina. Kod usekivanja izhtze kadkada 

komadići hrskavice, dapače \-.estice kosti. Iza kraćeg ili duljeg vremena hripPij 

je probušen, a nosna se krila razgrane i propadaju, uslied toga nastaje nagrda 

lica, koju smatraju mnogi karakterističnom. Napokon može nos sasma nestati." 

Konačno navadja d e l a S o t a R u a u l t a, koji je, "ne samo hrskavi dio 

septi nari um probušen našao, nego dapače cloljnu školjku razorenom." 

Ocevi dno nije d e l a S o t a poznavao iztraživanja L i m e i d e M e l l a, 

jer se inače za sjegurno ne bi bio zadovoljio nalazom Rua u l t o v i m na 

školjci, niti bi bio napose izticao nalaza, koji po našem današnjem znanju 

spada nedvojbeno medju karakteristične oznake leprozne rhinitide. 

J e a n s e l m e i L a ur e n s opisuju na temelju 26 slučajeva u najnovije 

duba početak i razvoj prokazljiva zapaljenja nosa (rhinitis leprosa) slieclećimi 

/\ttllimivimi riečmi : "Un enchifrenement per!:listant, uu e ace u mulation des croutes 

obstruant les narines, quelques epistaxis, bref un coryza chronique en apparence 

vnlgaire, tell e est sou ven t la premiere manifestation ex teri eure de la lepre ... 

" 

". ... Mais cette hypothese, plausible dans certains CitS, ne doit pas etre 

g(:meralisee it tous, car chez quelques sujets le coryza lepreux n' apparait qu' it 

la periode de mal ad i e confirmee ... 

" 

" . . . . A la phase de dt'1but, immediatement au-dessus du vestibule dont 

la peau est presque toujours intacte, la muqueuse est rouge, turgescente, sillouw3e 

de capillaires Jiexueux et distendus. Oette congestion atteint son maximum 

au niveau de la partie anterieure et inferieure de la cloison. En ce point, la 

muqueuse est souvent recouverte cle croi'itelles brunatres, vertiges d' une hćmorragie 

recente, ou d' erosions plus ou moins ćtendues, tappissees de muco-pus. 

l .e plus leger attouchement avec le style t sur cet te zone hćmorragipare provoque 

nn ecoulement sanguin. Le derme muqueux de tout le segment inferieur de la 

eloison est ordinairement fort epaissi et sa consistance semble diminuee. Parfois 

a,ussi la pituitaire, qui tapisse les c01·nets infćrieurs est infiltrće, molle et depres- 

:>ible ... 

" 

" .... La tumefaction de la muquense, qni double la cloison et les c01·nets , 

aboutit fort Houvent it l' atresie et a l' insuffisance complete des fosses nasales 

au point de vue respiratoire ... 

" 

" .... O utre le coryza lepreux on con state SOill'ent sur I a pi tui taire des 

veritables tubercules. OetlX-ci occupent la tete du comet inferieur, la cloison, 

le plancher ou le vestibule des narines. Its sont en nombre variables, aplatis, 

lenticulaires, fennes au toucher et eontrastent par leur coloration gris blanchatre 

ou rose avec le fond rouge de la muqueuse. Onlinairement isoles les uns des 

autres, ils peuvent devenir confluentes et former une nappe continue, opaline 

et mamelonnee ... 

" 

". ... Sur dix sujets, que nous a vons exatnines a ce point de vu e, nous 

avons reussi a deceler, des le premier examen, le bacille specifique dans six 

eas ... " 

Iz toga razabiremo, da se ni Jean:>el me ni Laurens obzirom na 

nosoložko znamenomnje promjena u nosu ne slažu sasma sa mnienjem S tic 

k er a, koji im pripisuje \Tit:dnost. prvotnih affekata, kao što to činimo s inicijalnom 

sclerozom kod sypliilide. Priznaju doduše, da je prokazljivo zapaljenje 

nosa kadkada prvim vanjskim znakom prokaze, nu nai11ah pridodaju, da se ne 

smije ova hipotetična tvrdnja obćenitim pravilom smatrati, pošto imademo 

dosta često sgode, da promatramo slučaj eve prokaze, u kojih nos stoprv kasno 

oboli. 

Od naših 40 bolestnika bilo je kod 37 njih (9·25'/0 ) promjena na nosu. 

Odatle sliedi prije svega potvrda svestrano priznate činjenice o neobičnoj 

čestoći nosne prokaze u obće ; dalje doka.znju oni. proti tvrdnji nekojih pisaca 

(n. pr. I m p e y a), da je sasma karakteristično .aficiran nos, osobito pako njegova 

sluznica, i kod tako zvane živčane prokttze, akoprem ne tako redovito, a valjda 

ni tako rano kao kod čvoraste ili čvorasto-ži.včane prokaze ; nadalje razabiremp



iz · jih, da mogu promjene u tom organu kod čvorasta prokaze već u prvoj 

p;odini bolesti tako razvijene biti, da možemo jihov početak smatrati istodobnim . 

s pocetkom bolesti. 

Pošto smo ove tri činjenice više obćenite naravi ustanovili, pogledajmo iz 

bli Ž ega promjene, koje proces bolesti prouiročava, a u prvom redu biti će to 

promjene i nagrde vanjštine nosa. 

Koža nosa većinom je druge boje, mjedenasta do gnjeda, dosta često 

sjajna i već za rana na štrlju i na krilih infiltrovana, za to izgleda nos malo 

razširenim i odebljanim. Napredovanjem procesa u licu tvore se izmedju nosnoga 

hrbta i jagodnice koso se ptotežtiće gužve. Nabori oko nosa i ustiju postaju 

dublji, osobito ako se u koži krila. ·tvore čvorovi. Poluči li bolest svoj vrhunac, 

možemo i kod čvoraste i kod čvorasto-živčane prokaze tri oblika nosova naći, nos 

je ili ·plosnato-kukast ili sliči crnačkom nosu ili pako rilu. 

P l o s n a t i, k uk a s t i n o s je širok, u svojih hrusta vih i kožnih dielovih 

ravan i većinom na stranu potisnut. Infiltrovani štrlj malo je produljen i slabije 

ili jače prama gornjoj ustnici svinut. Krila su debela, naduvena, nepomična i 

često čvorovi pokrivena. Pošto debljina nije na svih mjestih jednaka, pričinja 

nam se nos razvučenim ; koso stojeće i prama dolje gledaj uće nosnice su nejednakoga 

lika, jedna naliči· razciepku, druga je nepravilno okrugla ili nepravilno 

četverouglasta. Cieli nos izgleda kao da je na lice pritisnut bio, a taj 

utisak još povećavaj u sršeće gužve nosa, i obraza. Ta nagrda nosa je najobičnija 

i možemo ju nazvati karakterističnom za čvorastu i mj ešovitu prokazu. Doduše i 

kod tercijarne syphilide susrećemo kadkada slične promjene, no tu će nas drugi 

izraziti pojavi prokaza očuvati od diagnostične zablude. U · ostalom je takova 

tSyphilitična nagrda obično spojena s posvemašnim pomanjkanjem hrustavog i 

kožnog hripelja, · što kod gube ne nalazimo. 

Crnačkom nosu sličan nos razvija se uslied ostrmljenja i na to 

sliedećega zakinuća podmostka na prelazu medju njegovim koštenim i hrskavim 

dielom. Odebljani se štrlj zavine, ciepkaste nosnice preobrnute su riapried, a 

medju ·dublje stojećimi krili i štrljem nastaju duboke gužve . . Pošto gužve nosa 

i obraza silno srše, a obično i odebljana gornja ustna srši, stvori se s vremenom 

na . mjesto nosne boečin trokutno, ljev kasto, udubljena korito, a u njegovoj 

sredini nalazimo . tri listu djeteline slične, veće ili manje okrugle gužve, kao 

ostatak kožnog i hrskavog nosa. Ovu vrst nosa teže · je razlučiti od tercijarno 

syphilitičnoga. Crnački nos je rjedji, no prva vrst nagrde. Ne zaboravimo li na. 

infiltraciju krila i štrlja, kao i na ciepkasto sužene nosnice, a to su kod prokaze 

redoviti pojavi, dočim se kod syphilide jedva kada pojavljuju, ne će nam ni 

ovdje diferencijalna diagnoza biti težka. 

. T e ća i razmjerno najrj edja nagrda je tako z v a n i rilu slični nos, a 

nastaje tako, da nosni hrbat i još većma štrlj izpune mnogobrojni oveći čvorovi, 

a infiltracija krila kao da zaostaje. Nos je prividno uži, nego kod plosnatoga 

nosa, nu štrlj je dulji i deblji. 

Kod sva tri oblika nalaze se često osobito na koži onih mjesta, gdje su 

čvorovi prokaze smješteni, slabije i jače razširene, a možda čak i novostvorene 

· 

krvne žile; što je sjgurno u savezu s odnošaji kolanja krvi u čvorovih. 

Živčana prokaza nagtdjuje vanjštinu nosa ne · samo tj edje, nego obično i 

znatno slabije. Ja sam kod svojih bolestnika našao samo jedan puta ugnjeten 

nosni hrbat na prelazu koštanog u hrskavi dio, a jednom razšireno crvenilo i 

· otečen nos. 

Obazremo li . se na činjenicu, da sluznica nosa kod čvorasta i čvorastaživčane 

prokaze obično već rano oboli, bit će shvatljivo,· te sam već skroz na 

skt·oz razvijene promjene našao na 30 tim oblikom bolesti oboljelih bolestnika, 

od kojih su samo trojica godinu· dana, ostalih 27 svi već dulje bolo vali. Samo 

kod nekoliko slučajeva bili su prednji dielovi sluznice crveni i natečeni ili 

čvorovi posuti, nu većinom ih nadjoh bliede, nejednako nabubrene, suhe i po· 

kožene, dapače nekoliko puta već brazgotinasto nagrdjene. Dublji dielovi ostaju 

· · 

' 

duže crveni i natečeni. 

Iz mojih nalaza mogu o razvoju i postupu procesa samo reći, da se 

inicijalni otok i crvenilo sluznice od oboda prama nutarnjosti djelomično resorbcijom 

infiltrata, djelomično ranjavim razpadom tako umanjuje, da ona svoj 

prvotni značaj izgubi, te se ili po koži ili brazgotinasto pro mi eni. N agrdjenje 

prouzrokuje toli često dokazano susredno suženje nosnih jaža, od kojih mogu 

pojedine s vremenom sasma začepljene biti. 

Čvorovi, koji na drugih sluznicah n. pr. na sluznici jezika, dugo postoje, 

naginju ovdje brzo razpadu i mi vidjamo već rano vriedove na hripelju i školjci. · 

Ovi su vriedovi većinom ravni i mogu brže ili sporije zani.sti. Nu obično zasižu 

s vremenom u. dubljinu i uništavaju dublje dielove. Ja sam našao kod svojih 

bolestnika ne manje nego tr i n a e s t puta hripe lj probušen. Dodadem li, da je 

u jednom slučaju već . iza jednogodišnjega trajanja bolesti hripelj bio probušen, 

mislim, da ne trebam napose tumačiti brzinu razvoja bolesti u nosu. Nikoga 

ne će iza toga, sto je jur čuo, začuditi, da sam kod svojih bolestnika na hripelju 

našao samo .tri puta čvorove, sedam puta vriede, a trinaest perforacija. Perforacija 

može tako malena biti, da glavica dubaljke težko iz jedne utline u drugu 

prolazi, nu nalaze se takodjer obsežne, najveći dio hrskavog, a djelomice takodjer 

koštenoga hripelja zauzimajući rrianjci. Obično sielo perforacije .je razmedje 

· · · 

izmedju koštenog i hrskavoga diela. 

Nalazi li se veći čvor slučajno dublje n. pr. ria ralu, ne samo da može 

utlinu .nosa suziti, već može kost. tako svinuti, ua je tim takodjer i druga nosna 

utlina zapremljena. 

Hjedje no hripelj, ali ipak dosti često obuhvaća bolest školjke. Sjegurno 

je, da su i ovdje iste faze procesa, samo što mu je ovdje posljedica atrophija 

i posvemašno izčezavanje ovih malenih organa. Sraštenje školjke s hripeljom 

može nosnu jažu još više da suzi. G o l d s e h mi d t (16) je upozorio, da je već 

na· početku bolesti . sluznica školjaka natečena, a naslućuje, da nosna sluznica 

u mnogih slučajevih služi kao ulaz :zarazi prokaze. Isti pisac, a u novije doba 

J e a n s e 1 m e i. L a ur e n s, S t i eker i S e h a ffer našli su već bacille u natečeno 

j sluznici nosa. 

· Zatrpanje nosnih jaža cielimi gorriilami krasfa s jedne strane, a često dokazano 

.obilno izticanje viscidne, neriedko · krvavo oboj ene sluzi, daljna su karakteristična 

. obilježja u. nosu. ZačeplJenje nosa,· . osobito u stražnjih dielovih često. 

je tako razvijeno, da je disanje na nos podpuno; nemoguće i da. bolestnik moe:

152 Liečničk.i Viestnik '1898. Br: 5.· 

samo na usta disati. Odstranimo li kraste, što izaziva· često krvarenje, nalazimo 

većinom · samo slabo izglodanu, natečen u sluznicu, nu često je već atrophična, 

blieda i suha. 

Spomena je vriedno opažanje primarnoga liečnika G. K o b l e. r a pomoći 

stražnje thinoskopije, da je sluznica u blizini ušća tubae Eustachii · ili malenimi 

gužvami prorivena ili brazgotinasto nagrdjena. U tom slučaju oslabi sluh. 

Njuh sam u 16 slučajeva različi.timi .. intenzivnimi i manje · intenzivnimi 

sredstvi . opetovano prokušavao _· i došao sam do rezultata, da dapače ni kod 

bolestnika s daleko seglimi uništenji · nosa nije vanredno promienjen. Sjegurno 

je, da se regio olfactoria najdulje procesu opire ili ju on barma ne smata. 

Osjetljivost sluznice, koju sam u 9 slučajeva izpitao, bila je u trih 

slučajevih snižena, umanjena, a 6 puta nepromienjena, neosjetljivost mogao sam 

samo kod starih, intenzivno promienjenih slučajeva naći. Spontano krvarenje 

nosa našao sam samo jednom. 

Od vrlo izkusnih leprologa niečno riešeno pitanje, da li prokaza u obće 

ostećuje nosne kosti i ako, na koji način·, mislio sam, da ću moći najbolje 

riešiti na inaceriranih lubanjah. Promjene, koje sam našao na lubanjah četvorice 

gubavaca mog odjela, dokazuju, da mogu sve nosne kosti prokazom stradati. 

Ralo je na svom prednjem rubu ili odebljano ili protanjeno, spužvasto, 

štipljikasto i duboko iztrošeil.o ; školjke ili sn tanke i šupljikaste ili posvema 

uništene: da od njih jed1ra jedvice ostaju tragovi. Ossa nasalia pokazuj u u jednom 

slučaju sasma jasne znakove rarefikacije, bile su bo na svom prednjem rubu 

protanjene i šupljikaste. Nadalje manjkala je na dvih lubanjah spina nasalis, 

a na njenom mjestu bila je gornja čeljust šupljikasta i hrapava. 

Ove promjene ne smatram promjenami prvotne koštene prokaze, već 

posljedičnimi pojavi manjkave hrane u najbližem okolišu. Sluznica, koja ranjavo 

razpad11. .ili se. promienjuje u spojno tkivo, izazivlje ili usuru ili atrophiju pod 

njom ležeće kosti, koja, u koliko je u njoj kolanje krvi poremećeno ili obustavljei,to, 

cariozno i :n.ekrotično razpada. 

· Od · syphilide razlučuje se ova bolest tim, da ne nalazimo kod nje na 

kostih ni traga kakove reakcije (ossificatio, exostosis} Osebujnost procesa je na 

nebcu još očevidnija, kako ćemo kašnje vidjeti. 

U jednom slučaj u našao ·sam uz caries takodjer čudnovatu 1jevkastu 

izpupčenost na ralu. Po izgledu sudeći nastala je ta promjena nedvojbeno 

uslied tlaka sa strane, kojim uplivaše velik čvor dulje vremena na kost. Na to 

upozoriše jur L i m a i d e M e ll o,. nu iz njihovih se izjava ne razabire, da 

li su hrskavicu ili kost tako promienjenu našli. jer govore o hripelju u obće. 

·Kod živčane pro kaze nalazimo, kako iz navedenih nalaza razabiremo, na 

sluznici nosa slične promjene. kao kod drugih vrsti prokaze. Spomenuti valja, 

prem su čvorovi i vriedovi bili na hripelju, da; on sam nije ni u jednom 

slučaju probušen · bio. Čini se dakle, da je ovdje · proces polaganiji i slabiji, 

osobito ako se uzme u obzir, da su bolestnici kroz godine bolovali. 

Na sluznici nosa nalazeće se promjene ta;ko su značajne obzirom na svoju 

osebujnost, na svoju jakost i razširenot, kao napokon i na svoj razvoj, da 

smijemo i protiv K a p o s i j e v e tvrdnje reći, da postoji specifično prokazljivo 

zapaljenje · nosa ( rhinitis ·le prosa). 

Br. 5. Liečnički Viestnlk 1898; 1'53 

---------·---------· 

Kliničnu njenu sliku podadoše prvi· put L i·m a i d e · M e ll o sama 

stručno prama njenim promjenam, a potvrdiše ju ZwUlinger i Laufer, pa i 

· 

d e 1 a S o t a: 

Proti mnienju posljednjega, koje se u bitnih točkah od ostalih liši, suprotstavljam, 

. svoje nalaze, koji odgovaraj u sasma nalazom na prvom mjestu navedenih 

pisaca. D e l. a S o t o m navedene malene čvoriće, koji da: se nalaze na sluznici 

nosa u velikoj množini, nisam opazio, isto tako ne mogu ni obstanka rhinolalie 

potvrditi. Što se tiče njuha, moram se na temelju- vlastitih pokusa priključiti 

mnienju L e l o ir a, po kojem je nj uli pro kazo m obično neoštećen. 

Na· nosnih · kosti h maceriranih lubanja nadjene ozlied'e ·dokazuju, da · prokaza 

te kosti, i ako ne prvotno, a ono ipak svakako ostećuje; tim j'e protivno 

mnienje H a n s e n a, L o o ft a, I m p e y a i drugih pisaca pobijeno. 

ll. Prokaza ustiju i ždriela. 

Svakomu, tko se jP. starijom literaturom prokaza bavio, palo je u oči, da 

su se liečnici sredovieka, dapa:če i novoga vieka sve do . polovine XIX. sto ljeda; 

malo brinuli za prokazu · utlini ustiju i ždriela, jer izuzmemo li od većine 

pisaca spomenute promjene na ustnah i desni, . nalazimo samo kod M o n t a g n a n a 

krat opazku o afekciji nebca i ždriela . . On bo ističe u 299. G o n s i l i u. m u, 

da zla materija ne okužuje sao vanjske već i dublje dielove ·nosa i nebea 

s užasnimi apostemeni (čirovi ). ("Non solum superficiales partes, irno intrinsecas 

et profundas palati et nasi crudelibus apostematibus. !llateria maligna inficit ...") ; 

isti navadja kao 14. znak prokaze "pustuhtrum multitudo in Colatorio et to.to 

pala to. Svi ostali pisci ili govore samo o "Ingrossatio (ingrossities) et denigratio 

labiorum" (A vicenna), ili o "Corrosio(putrefactio) gingivarum et fissura labiorum'' 

(T h eodoricus) ili napokon samo o ":B'oeti4itas labiorum" (C hauliac). Tek u 

drugoj polovini našega stoljeća posvećuje se potanja pozornost · utlini ustiju i 

ždriela, te je od tega doba nj::zino poznavanje znatno napi·eqovalo. 

Broj izvještaja o prokazi i obj .. lodanjena pojedina opažanja narastoše u 

zadnjih godinah toli silno, da · mi uz najbolju volju nije moguće na sve se 

osvrnuti, a kamo li sve upotriebiti ; moram dakle prikazujući literaturu u ovom 

pitanju, da se ograničim na malen izbor izvadaka, koji će valjda dotjeći, da si 

čitaoc uzmogne . stvoriti obćeniti sud o stanju našega današnjega znanja o prokazi 

u utlini ustiju i ždriela. 

Kaposi (7) nam slika klinično prokazu na sluznici ustiju· i ždriela ovako : 

"Na sluznici obraza, mekanoga nebea i svoda tvrdoga nebca nalaze se razsijani, 

ili gusto nagomilani, crveni · ili sivkastom · tjenicom poln·ireni, · po opipu vrlo 

grubi čvorići. Počam od mjesta iza gornjih sjekutića, pa sve do ·mekanoga nebca 

zaprema tvrdo nebce kadkada širok, , na površini zmat, razpucan, · sivom odehljanom 

tjP.nicom pokriven plaque .. Kadkada . nalazimo na spomenutoj sluznici 

pojedine, . osamljene, veće, kao leća ili grah velike, ravno izpupene tvrde čvo"' 

rovE', koji su na površini gladki i crveni." . 

nl na stražnjoj stieni nalazimo bntdavičine ·na suhoj, teklinastoj, koje gdjestriekom 

žilavo prijanjajućom sluzi pokril'enoj sluznici. 

Bljutavo oslastan miris prodire iz tako oboljele utline· ustiju."

.154 

' •. : . 

t.iednički Viestnik 1898. 

Br. 5 . . Ltečnički Viestnik 1898. 155 

Opi sj· kako ga podaje L e l o ir . (12) o proka.zi u utlini ustiju i ždriela, 

naliči u mnogqm jur navedenom: Nu pošto imade ipak gdješto nova, budi mi 

dozvoljeno, da ga· ovdje doslovce saobćim : "Sur la muqueuse des levres, du 

palais, des joues, du voile du palais les tubercules peuvent se presenter, soit 

isoles et dissemines, sous !'aspect des. papu les plus ou moins saillantes, sou ven t 

pl;ttes, · Ienticulaires, parfois plus grosses . et du volume d'une noisette, parfois 

plus petites. On en trouve aussi _ sur. la luette et les amygdales. Elles sont 

assz souvent molles, roses, rouge pales; livides, violacees, parfois au contraire. 

pales, blafarqes: grisatres ou opalines com me certaines plaques muqueuses. 

D'ordinaire lisses, elles peuvent a:u contraire etre legerement vgetantes. Sous 

cet aspect elles presentent souvent la plus grande ressemblance avec les 

diverses varietes de syphilomes buccaux (plaques muqueuses vulgaires, (!palines, 

vegetantes, gommes syphilitiques). Ou au contraire elles rappellent plutot le 

lupus vulgaire. 

J'ai vu parfois ces lesions representees uniquement au debut par quelques 

ti.ehes argentees ou opalines peu ou a peine saillantes, comme si on avait 

legerement toucM la muqueuse avec un cra.yon de nitrate d' argent, et rappellant 

les plaques des fumeurs, certains plaques syphilitiques argentees etc. Dans d'atitres 

eas, j'ai vu une plaque large, mamelonne, a granulations livides, lobuh3e, 

grisatre, rappellant certains lupus en nappe de ces regions, couvrir une partie de 

gencives ou des levres, soit une partie t meme la totalite de la volite palatine 

et du voile du palais. 

· Sur la parois posterieure du pharynx, qui est en general seche, luisante 

et couverte de muscosites desechees venant de l' arriere-cavite des fosses nasales 

on put 'observer des Iesions analoguēs. La I!luqueuse est epaissie, mamelonne, 

granuleuse induree, souvent pale, blafarde. Il s'y forme des ulcerations assez 

supedicielles, souvent 1sees, qui, .de meme que celles du palais et de la bouche, 

guerissent parfois rapid em im t, pour reparaitre plus tard." 

·Nadalje spominje L e l o ir, da prokazljivi . silno sline, te da je on kod 

nekojih · bolestnika . našao u slini ogromno množtvo bacilla prokaze; · napokon 

potvrdjuje K a p o s i j e v navod, koji u ostalom svi stariji prokazoslovci iztiču, 

da bolestnici izdisavaju osebujan, čudan, bljutavo oslastan miris. 

Zwillinger i Laufer (15) spominju nuz promjene na tvrdom · nebcu, 

da "mekano nebce brazgotinasto, konopasto odeblja i. da mu je liontrakcija 

nepodpuna", nadalje dodaju : "Probušenje tvrdoga ne b ea, tnutilacija mekanoga 

nebca i krajnika takodjer je već opisana. " . . . . 

Zanimiv je od· Goldschmidta (16) opisan slučaj, u kojem je iza 

ognojenja ustana nastalo dj elomičn(,) zaraštenje i vraskanje i izazvalo suženje 

· 

(stenosis) ustiju. 

Han s e n i L o o ft (21) ne spominju ništa nova, opisujući prokazlj!ve 

promjene na sluzniCi ustiju i ždt:iela. Spomenuti nam je, što pl. B er g m a n n 

(28) o stražnjoj stieni ždrieiJ. veli : . 

. "Pače kod riajrazvijenijeg obolje.Qjfl. mekanoga nebca i lukova nebca može 

stražnja .stiena ždriela posve zdva biti ..." 

Izvanredno zanimive su izjave d e l a S p t e (29) o promj.enah .ovih dielova. 

Evo ih : "Odmah iza nosa nalaze se vriedQvi JJ,ajšće i ,lljprije . na sṿod!l nebca. 

Kako već ··spomenuh, sastaju se čvorovi prokaze često u sredini nebčanoga 

svoda u plaques, koji se· protežu od sjekutića do resice ; postu pom nekojih 

slučajeva vidjeh; kako se ovakove mase čvorova promienie u jedan jedini, 

površni granulujući vrierl. 

Resica je svakoj prokazljivoj afekciji ria · udaru, te u mnogih slučajevih 

sasma ··izeezne ili ostane samo okrugao ostatak Mackenzie našao ju je pet 

put.a posvema uništenu, . a jednom kao žilav ostatak. , 

Vriedovi mekoga nebca, i ako riedko, ipak u nekojih slučajevih prodiru u 

dubljinu i mogu ga pro bušiti ili djelomično uništiti ... " 

L e l o ir opazio je, da su prednji gornji i doljni zubi goli, pošto desne 

· 

čvorasto razpadoše. 

. 

Na sluznici doljne ustnice nadjoh u jednom slučaju prostrane, površne, 

grab.ulujuće vriedove. 

U utlini ustiju i ždriela ne nadjoh nikada vriedova, nu za .' to \'eli 

M a e k e n z i e, da ih je često našao ; oni pokrivahu cielu berišaljku ili opet 

samo postrane dielove ; M a e k e n z i e tvrdi po svom izkustvu, "da je vriedast 

razpad zadnje stiene ždriela · sasma običan pojav ..." 

"Nasuprot ne spominju M a s i n i - i H i ll i s u svojih znamenitih 

radnjah o pro kazi vrata, da su vidjt>li prokazljive vriedove u berišaljki ..." . 

Uza sve bogatstvo literature .o kliničnih promjenah ustiju i ždriela alo 

se čuje o histoložko-patholožkih iztraživanjih. Koliko ja ·znadem, imademo do 

danas samo R i t t l i j e v o (8) izvješće i nalaz o krajnicih i graničećoj stit>ni 

berišaljke, koga pisac ovako sabire : "N aj bitniji elementi, koje sam u krajnicih 

i graničećoj stieni berišaljke našao, jesu ogromne hrpe bacilla, nadalje stan1ce, 

koje i oblikom i veličinom sasma sliče orijaškim tuberculoznim stanicani, i 

V ir e h o wo v e stanice prokaza, nadalje u iztokah sluzavka, u endothelu i u 

otvorih capillara kao i u stanicah mišičnih ovitaka (perimysium) odstranjeno 

ležeće bacille." 

Navedeni literarni pregled, akoprem nije podpun, ipak nas poučava; da 

mogu svi dielovi ustiju i ždriela oboliti prokazom; prem je č.estoća i razprostranjenost 

kod pojedinih različita. 

Promjene u utlini ustiju i ždriela. pojavljuju se vrlo često (7o"/") kod 

čvorasta i kod čvora.to-živča.ne prokaze. Kod živčane prokaze su svakako mnogo 

rjedje, jer ja ne nadjoh kod svojih 9 ovom vrsti prokaze bolujućih · bolestnika 

nijednom promjena na ovih dielovih, koje bi procesom bolsti suvisile. Od 40 

bolestnika s čvorastom, odnosno mješovitom prokazom samo kod dvojice nije 

bilo nikakovih pojava u ustih i ždrielu. Ovaj niečari nalaz važan je za to, jer 

se je u obih sluča.jevih radilo o bolestnie.ih, koji poboljevahu već 2-3 godine, 

a mi nadjosmo razširene promjene u utlini ustiju i ždriela kod bolestnika, koji 

jedva godinu dana bolovahu. . 

Čini se, da usta, osobito · ustne, redovito vrio rano obole, jer sam ih u 

posve novih slučajevih našao ne samo odebljane · i jače ili slabije nagužvane, 

već sam mogao na njihovoj sluznici konstatovati čvori će, errozije . i brazgotine. 

Postnne li infiltracija jačom, načine sA na sluznici rhagade, koje su često vrlo 

duboke i bolne, pa pošto lako krvare, to su im rubovi često pokriveni crvenosmedjimi 

· krastami. Prije ili ·kašnje pojavljuju se na sluznici,· osobito na rubu

Liečnički ·Vietnik 1898; Br.- 5. 

usta.na, · veći ili manji č:Vorići, koJi se la,kc;hra,zgrane; dapače u vriedove promiene. 

Vtiedovi su većinom ravni, gnoj"em pokriveni· i naliče donekle curećim condylormtta 

·tata. Err{)zije i vriedovi brzo zarastu i zaostavljaju · površne ili duboke 

brazgotine. Kod ra7.prostranjenih i. dubokih rhagada i vriedova može zaraštenje 

da izazove uvrnuće (entropium) ustana; -sa suženjem .usta, kaošto to jednom vidjeh. 

Razviju li se, što · se razmjerno riedko doga.đj a, na nutarnjoj strani 'sluznice 

ustana mnogostruki čvorpvi, tad!!t postane sluznica kvrgastom, hrapavom i mramorastom, 

pošto čvorovi žutkasto , proviruj u. 

. 

Desne obuhvaća zaraa dosta riedko; a i tada · obično stoprv kasno ; većinorn 

su tvrde, bliedo-cnrene i • glad ke. Nj ihove· promjene su crvenilo i otok s errozijom 

ruba. Errozije su kadkada sivo-žuto pokri,·ene i vuku iza zaraštenja .desne natrag. 

Od sredoviekih liečnika spomenuto "putrefactio" nazvano težko oštećenje nisam 

imao sgode, da vidim. 

Još ·rjedje od. :desni oboli sluznica obraza. Samo u sasma riedkih slučajevih 

vidjamo ovdje jedan ili više · kao glavica gumbašnice ili leća velikih čvorića, 

obično je sluzni.ca ·obraza bliedo-crvena i gladka. 

Sve dok se na sluznici ustiju i žđriela ne pojave dublje promjene živčanih 

funkcija (n. pr. neosjetljivost ili anaesthezija) i dok su desne i sluznica obrazi 

nepromienjene, ne ćemo ni jače slinav osti (salivatio) zamje titi. Kod starjb slučajeva, 

gdje su ·spomemiti dielovi ·zaraženi, naći ćemo ju skoro uviek. 

Od dielova u. utlini ustiju nalazimo najčešće promienjeno nebce i to koli 

tvrdo, · tQli i mekano i resicu · 

Imade doduše, dapače starijih slučajeva, kod kojih 

s:u ti dielovi zdravi, ali to su iznimke. Obično vidjamo na nebcu prostran; ravno 

uzvišen, oštro ogianičen infiltrat; koji je plavkastom ili sivo bielom tjenicom 

prevučen. Povf.šinit mu je droždjasta, :hrapava i kao izbockana. Često sam imao 

sgode vidjeti\ kiako se. takav infiltrat: iznenada iza groznice pojavljuje na sluznici, 

koj je do tada :bila: normalna i ostaj e kadkada dulje vremena nepromienj en. 

Da je iz pojedinih čvorića ili iz skupina čvorova nastao, toga do sada nisam 

vidio, . D mnogih slučajevih zaprema infiltrat cielo nebce, uključivo resicu, kadkada 

-je pako jače ili slabije ograi1ii".n. 

Resica je obično produljena, razširena, odebljana i osebujne plavo crvene 

boje. Cj elokupna promjena na; nebcu vrlo sliči bujajućim, curećim condylomata 

Iata; no ova su •riedko tako razprostranjena. U ostalom u prepani.tib s površine 

sluznice nalazimo uviek nebrojene bacille prokaze. 

Poslije duljeg ili kraćeg postojanja. površina je infiltrata. errodirana, pojav 

Ijuju se vriedovi, koji obično brzo zaciele. I na prednjoj strani infiltrovane resice 

pojavljuju se vriedovi. Ovi riedko nadmašuju veličinu leće, ponajpače su ravni, . 

crveno-sjajni ili slabo. gnojem pokriveni. Na mjes tih zaci eljena nesta tka (defect) 

pojavljuju se opet drugi ili se nalazi .poslije prokazljive .. groznice cieli infiltrat 

pretvoren u razširenu brazgotinu. Vried, koji se nalazi na prednjoj strani resice, 

· cielf obično sporije, te se brazgotinasto razvuče prama prednjoj strani,' tako da 

se · pdčinja, d4!. je . priliepljen na do ljnu plohu mekanoga nebca. 

Iza; kontrakcije brazgotine .na mekom · nebcu, ovo :Se sve više, kao i resica, 

grči ·i pred nami se nalazi : nestatak, - koji nalini, te imadu jače ili 

slabije podrovane robove ; na kraj nici h obično su rlublji i imadit izbočene rubove. 

Vriedovi na lukovih i · na krajnicih kašnjn brazgo.tin.tst zaciele; a nz. to izčeznu 

spomenuti organi ostavljajući iza sebe neznatan trag. Brazgotinasto. zacieljeni 

lukovi izgledaju ka,o nepravilno debela, dj elomice cn·ena i natečena, djelomice 

hielo-sivo bojadisana užeta, koja ,se mogu tvoreći kut približiti jedno drugoin 

prama gore uslied retrahira.nja mekoga nebca; 

Napose nam je ocrtati, što se na stražnjoj stieni ždi:'iela sbiva; U jednih 

slučajevih ostaje ona sasrria zdrava, prem je zaraza. u utlini ustiju i nosa silno 

razvijena, te kroz godine traje, u drugih pako vidjamo bolesnike s notorno 

prokazljivom stražnjom stienom ždriela, a usta i nos su skoro nepromienjeni. 

Prokazljivo zapaljenje berišaljke (pharyngitis leprosa) karakteriše· n početku jaka 

suhoća i sj ajno crvenilo luznice ; malo po malo postaje sluznica droždjasto 

hrapavom, dapače nepraviln0 nagužvanom. Ugnježdeni, Yećinom maleni čvol'ići · 

errodiraju s vremenom ili razpadaj u, te nastaju ravni, ograničeni vt'iedovi, koji . 

napon zaciele za.ostarljajući· ravne, bjelkaste bta.zgbtine. 

Na gornjem nebčan01ri svodu ruišao je primarni 'liečnik d1·. K o b l e r n 

jednom slueaju porriocjn rhinoskopa više pop1it leće velikih, na pola okruglih 

čvori ea. 

Čudno je, da se bo1estnici, p rem su· prqmjene u u tl ini . us!iju i žqrila 

razširene i prostrane, vrlo riedko tuže na boli ,· ili .druge muke. Samo rha;gade 

na ustnicah, a kadkada i vriedovi u 

ždrielu knp da im prouročuju boli.

158 Liečnički Viestriik 1898. Br. 5. 

Neosjetljivost se ovdje očito već vrlo rano pojavlj uje, što je donekle blagodat 

· 

za nebogoga bolest11ika. 

Histoložko-bakterioskopsko izpitalo se je pet puta stražnju stienu ždriela 

i dva puta resicu. Alkoholične preparata, ti celloidinu otvrdjene, mikrotomom · 

rezane bojadisasmo ili po Zi el Neelsenli, ili po Baumgartenu, ili pako 

po Gr a m u i pregledavasmo ih najprije malenim povećanjem, a stop n· onda 

s uljenom immerzijom. Primjetiti 'nam valja, da se stariji alkoholični rezi 

u obće teže bojadišu i da gub .· boju •'već iza vrlo kratkoga doba, sto otežčava 

. 

. 

; ' · · 

dokaz bacili a. 

S tr a ž n j a s t i e ii a Ž d ' r i e l a. . Tj enica se u pojedinih slučajevih 

različito . vlada ; ili je sasma' norina;lna, te imade dugačke široke čepi će, ili je 

rareficirana čudnim i. manji mi . ili većimi gniezdi infiltracije, koja su napunjena 

bacili!, ili manjka sastna.' Infiltracijona gniezda nalaze se obično sasma osamljena 

sried ina;če normalne tjeiiice. Jednom opaziše, kako infiltrat iz dubine u tj enicu 

prodire, te izgledahu pojedine naslage stanica koso razširene. 

Rubovi tj enice, koji graniče s nestatci, nepravilni su i kao razderani. 

Sluznica je većinom u cieloj širini zapremljena infiltratom, koji sastoji od 

gustih, malih, okruglih · stanica, koje u starijih slučaje vih pokazuju jasno prelaz 

k spojnom tkivu ; najgušći je oko krvnih cievi, koje imadu sve stieiie skroz 

odebljane. Oievi su kadkada krvi prepunjene, nekoje su začepljene (thrombozirane), 

nekoje su dapače organizovanim tkivom zapremljene. U pojedinih slučajavih 

nalazimo ne samo u omekšanom endothelu, nego i u začepku (thrombus) 

bacille prokaze. Jednom konstatovah izljev krvi u sluznicu i popucane cievi. 

Mezgovnice bijahu doduše razširene, nu inače skoro nepromienjene, jednom 

'Jijahu njihove stiene bacilli prenapunjene, 

· Infiltrat zasiže dapače i tkaninu sluzavka, pače i mišičje, gdje izpunja 

'medjutak. 

Množ1na bacilla vrlo je raznolika, nu obično je .velika. Bacilli su ili osam 

ljeni ' ili u skupinah, izvan ili unutar stani0a infiltracije. I u gniezdih infiltracije 

u tj enici imade bacili a. Karakteristične V i r e h o wo v e stanice pro kaze nalazimo 

u različitom broju, liku i veličini. Obično ih je mnogo, sve pokazuju svjetli 

prostor, vacuole i sve možemo . obojiti bojom, kojom bakterije · bojadišemo. 

Uspije li obojenje, vidimo, da su u njih bacilli nagomilani. . 

Re s i e a se · u histoložko-bakterioskopskom obziru skoro u ničem ne liši 

od stiene ždriela, bilo bi dakle suvišno iztraživanja na njoj ponovno navadjati. 

(Svr§it će se.) 

Antointoxicatio intestinalis. 

Priobćuje dr. M. Kasu'mović. obćinski liečnik u Zapre§iću*.) 

Il· S., 43 god. stara, lugarova žena, tuži se na silnu glJ!,vobolj n; vrtoglavicu i smetenost. 

Anamneza: Iz djetinjstva se ne sjeća ništa. Boluje već dugo vremena od nekakve 

cbroničke pogrješke na maternici, od čegll. se je već liečila u Zagrebu i oft čega se još 

uviek i kod· kuće lieči, uzimajući na sjedeći tople kupelji i izštrcavajući si rodnicu nekakvim 

crnim specialitetom. 

· · 

*) Predavao na skupštini sbora liečika· dn 28. veljače 1898. 

Br. 5. -----'---- 

Liečnički . Viestnlk 1898. 159 

···-----·-··-·· Danas u jutro pwbudila se je s težkom glavom. Kad je ust!1,la, spopala ju oma· 

glica, ali se je . brzo oporavila tako, da nije ni kazala svomu mužu da je bolestna, nego mu 

je po običaj u skuhala ručak, da ide u šumu. Ali · glavobolja je do podne ojačala i nekako 

joj je čudno postalo u glavi. Ćini joj se veća no obično. Sva je. sinetea. Od' v·rtogl!l-vice 

morala leći u krevet. Od neobične smetenosti "mora . 

se siliti, ka9 mi govori,· da ne reče 

§to bedasta". . , . 

Jučer je još bila zdrava, najzdravija. Imala je tek, nije nigdje nikakve boli osjećala, 

· · · 

samo već tri dana nije išla zarad sebe: 

Vrieme joj je u zadnje godine nepravilno. Misli, da će doskora sasvim izostati. Ćesto 

je imala s vremenom ·boli u maternici to, misli, da je u savezu sa njezinom pogrješkom 

na maternici i što joj je i njezin liečnik u Zagrebu kazao. Pijanica nije. Lues nije imala. 

Sta'tus praesens od 24/11. 1897. Jaka, dobro ugojena ženska, nešto blieda. Bilo 

pmvilno, maleno, 75. Toplina tiela - poslije podne mjerena ...,. 36°, dakle nešto snižena. 

Kosa malo 

prosieda, ali ne boluje od habituelne glavobolje, niti od migraene. Z j eni e e 

s ti s n u t e. Oči imaju neki osobiti, nemirni, bludeći pogled. Izraz lica bolan, zaplašen, ne· 

igurnn. Jezik debelo pokrit bielim. 

Pluća, srdce normalno. Trbuh nešto naduven, u okolini pupka nešto osjetljiv, inače 

Sl'!lgdje mekan. Pritisak u dubinu povrh symphyze znatno boli. Exploratio per vaginam 

pokazuje metritis chronica (velik osjetljiv uterus) i retroflexio uteri inflammatoria, Mokraća 

nije sačuvana, ali bolestnica navadja, da je već nekoliko dana "gusta" i ostavlja talog. 

Diagnoza: Cephalea ex obstipatione a.Ivi. Ordinatio: Calomelanos lev. Pulv. 

Radi cis rhei aa 0·5 div. in dos. III., još večeras ·uzeti. · 

Status praesens 25/11. 189'(. Stanje bolestnice sasvim promienjeno. Sasvim je 

smetena, somnolentna, težko odgovara i onda nesuvislo, naopako. Muž joj pri povi eda stanje 

od jučer na večer i noćas. "Došao je na večer kući i prepao se. Na§ao . ženu težko bolestnu. 

Liek je uzela, ali već prvu porciju odmah izbljuvala. Nije uma išlo od nje. Već 

sinoć bila je smetena. Govorila mn kao luda. Ali tekar noćas l Bila je sasvim luda, uzrujana. 

Vidila je vragove, branila se od njih. Ustajala s kreveta. Bio je otišao van, . 

da probudi 

djevojku. Kad se vratio, našao ženu, gdje kao bez duše, kao mjesečnjak hoda po 

sobi i nešto sobom mrmlja. Kad joj je rekao, neka ide leći u krevet, legla se je na tla i 

morao ju je odnieti na krevet. Misli, da je to .typhus", \jer je vidio da bolestnici u typhu 

tako rade. Od jutra je mirnija, postaje pospana, ori misli, da je to lo§ znak i boji se, da 

· 

će mu žena umrieti". 

Za to vrieme bolestnica neinteresovana ne slua pripoviedanje. Leži mirno, oči su 

joj zatvorene. Lagano diše. Više put zastenje. Izazvana povici i drmanjem, otvori oči. Blu· 

dećim pogledom gle d a oko sebe. Nigdje joj se oči ne ustavljju. Ništa joj interesa ne pobudjuje. 

Na jednom hoće ustati iz kreveta. Na upit, kuda će, ne odgovara, zatvori oči i 

umiri se. Upitana ne prepoznaje okoline. Ne sjeća se, da sam bio jučer kod nj e, da me je 

zvala. "Nije me nigda vidjela". Ne zna što je noćas radila. Muža, što stoji na podnožju 

kreveta, prepoznaje "ali se je promienio, sasvim je crven j kao da go_i j izgorjet će". Ćim 

se bolestnica sama sebi prepusti, to odmah zatvori oči. Ne sluša ni kada. se o njoj 

govori. 

D i ag n o za: Autointoxicatio intes tinalis. Or di n a ti o: Infus. fol. Sen nae 12 : 120. 

Ako bi to izbljuvala klysma od: Infus fol. Sennae 15 : 150 + 500 Aq; font. call. Na večer 

B tanje se- nije mnogo promienilo. Somnolentnost traje. Bolestnica je · bila do sada četiri 

put zarad sebe. Prvi put po krevetu. 

Status 26/11. Bolestnica je pri sebi. Orientirana je i prijazna. 

Samo ima protisli 

u glavi. PosveQ:ašnja amnezija za sve, to se je s .njom sbilo .. od večera 24/11. do 25/11. 

Or dinatio: Aq. salis amari, kroz neko vriElme uzimati. 

U ovoj vrlo zanimivoj slici dadu se lasno opaziti tri skupine, tri ta.ze 

bolesti. Pr o dr o m or u m : glavobolja, smeenost ; ex e i ta t i o : halucinacije, 

delirija, nemir, nagon za gibanjem ; p ar a l y s is: apatija, sollinolentnost. Koga 

ne sj eća ovaj uzsljedak i razporedjaj symptoma na otrovanja s alkoholičri.imi i 

alkaloidnimi otrovi Ovdje je jednostavnom mehaničkom laxacijom iz crieva 

·



odstranjen neki štetni agens, koj i se je tamo razvio. nagomi lao, u krv prešao 

i ove konklamirajuće symptome prouzročio. Kad više nije moglo od ovog 

agensa u krv prelaziti , organizam je ono, što je reć u krvi cirkuliralo izlučio i 

nastupila je "restitutio ad integrum". Drugčije se nf\ ila tečaj opisane bolesti 

tumačiti : otrov, koji se je u organ izmu i to u crieri h , razvio, prouzročio je 

symptome otrovanja, koji su prošli, kad je taj otrov iz Cl'ieva odstranjen To 

je de:finic!ja intestinalne autoi ntoxikacije. 

Orakovi krasni experi m entu naličn i slučaj evi riei.lki su, ali su upravo ldasičrii 

stupovi ove teorij e. Ova kori slul·ajeri !>i le nas rjerovati B o u e h ar d u, 

Wag n e r u i dr., koji uzpostavi še pojam inlestinalne a.utointoxikacij e ; uvj eravaju 

nas poput kahoga uspjelogt pokusa, da intestinalna autoi ntox:ikacija obstoj i 

u pathologij i čovjeka i čine nam ovj novi pojam u medicinskoj znanosti sad 

reć upravo neobhod nim , j er što bi bez njega počeo prakLični l it>čni k s ovakovimi 

i drugimi manje jani mi, zamršenimi slučajevi. Pojmom au tointoxi kacije stvorena 

je katl'gorija, n koju može praktični li··čnik srrstati mnoge. više put konklami 

raj nće slike bolesti, dok prij e uije znao, što bi s nj imi, kako bi ih shvn.tio, 

kako liečio. 

Valja i pak pri znati , da se j e pojam autoi ntoxi kacije od svoga. uzpostavka 

wć znatno promienio i naj pačt:, da će se pojam intesti nalne autoint.oxikacijo, 

kojoj naš slučaj pripada, pro mie niti i sasvi m oclieliti od generalnog pojma antointoxikaeije. 

To je naravno. Svi generalni pojmovi u znanostih u prvom su 

počet ku presiroko odsječeni. 

VriemP, izkustvo ih sužuje. 

H.il'č je Boucbardova: "!'homme sai n est tm receptacl e et un 

laboratoir 

de poison". Kod smkoga chem ičkoga procesa radjaj u se drugi nuzprocesi, 

uz glavni produkt drugi koje kakovi nuzprodnkti, koje valja odstraniti , da ne 

nakode glavnom zah tievan11m procesu. 

I u našem tielu je tako. Za stvoriti poten cielnn energij u - život 

sbijajn se u ti elu mnogobrojni chemički p rocesi , ali se radj aj u uz potrebne i 

drugi, stetni prod u kti - otrovi , koje tielo - i n tom se 1l i vimo našem organizmu 

- eliminira svojimi t. z. " organi btvari ". Odpane li rljelovanje kojega 

od ovih , nastane otrovanje onim otrovom, koj i je tj organ imao eliminirati 

( caehexia strumipriva, uraemia, morbns Addisonii i t. d.) 'l' o je prva vrst prave 

autoi ntoxi kacije. 

Org·ani čnrari ili spalj uju otrove u tiel u nastale ili ih izlučnj u ili ih 

paralyzuju 

sa svojimi pro1lnkti "antitoxini" ()l. pr. thyrojorlin). Dogodi Ji se, da 

koji ovakav organ pre,·iše djeluje, previše antitoxina stvara., nastane opet otrovanje 

s ti mi antit.oxini (m orb n;; Baseclorii ' akromegal ia ). 

pra·e aulointoxikaeije. 

· 

'l'o je rh·nga vrst 

Više put se usl ied bolestnih nerroznih ntjeeaja i drugih p oremeti čitavi 

chemički proces u tielu i nastaj H neobični produkli ( koc1 diabetes m el litns), koj i 

tetuj n tielo. 'ro je treća vrst prave antointoxilmcije, grlje samo tielo trori 

· 

otrovt>, koji i ntoxikaciju uzrokuj u. 

Drugačij e je s intestinalnom aulointoxilmcijnm 

Ovdj e otrove ne l-ini samo 

tielo. (J i ne ih organizmi , kojl napučuju intesLinalni tr.kt. Oni su saprophyt.i, 

jer ire na mrtvom m aterijal u, sadrini crieva. Neki stalni gosti 11 crievu i 

kao prijatelji tieln ne štete ga. Nj ihov boramk je pltysiologičan. Djelovanje 

njihovo u crievih kao normalno i nekako potrebno. Konačna probava hrane - 

digestio secundaria - njiho vo je djelo i physioložki je pojav. 'l'o je symbioza, 

pojav u naravi jako ra.ziren Interesantan je analogan pojav, gdje jednom 

morskom pužu takvi organizmi svH hranu probavljjn, koje sam ne bi mogao 

proba viti. 

I ovi organizmi tvore svoj im životnim procesom otrove. ali tielo je pri 

Hčeno na nj ih (i ndican, scatol) ili ih sp,tlj uj l 

(u jetrih) ili izl učuje (glandnl a 

snprarenalis po F. S e h i l l i nger u izlučuje brenzkatechin). 

Nu nije uviek tako ne:lua.n odnošaj . Mogu sgodom doći u crieva i razviti 

se ta.mo i drugi saprophyt i , koji , ne štetećt ih rlo duše a.tmtomski, 

svoj i m 

%ivotnim procesom od sadrine criera pntvu otrove, koj i resorbimni štetuju 

tielo. 

Obst.ipacija podpomll.Že i možfmo reći upra.ro omogućuje, da se mzvije 

podpuna sl ika takvog ot rumnja, jer ostaj ući u crievih, 

otrovi se u većoj množini 

razvijaju i u većoj množini resor biraj u. Kad bi se obična kvasčeva gljivic! 

(saccharomyces cerevisiae) mogla razvijctti u crievih, te cieli quantum .. ugljikovodičnih 

slučerina, što ih danomice pri mamo u tielo, mogla u 

kratko vrieme 

raztvoriti u alkohol i ugljičnu kisel inu, imali bi sliku akutnog alkoholizma, 

baš kao dn. bi alkohol iz vana 11 ti elo unf\Šen bio. 

Otrovi, što ih n crievu tvore spomenuti saprophyti raznolike su naravi : 

t oxini, toxal bumi ni , al koh oli, organične kiseline i baze, koje prema svojem phy 

-;iol oškom djelovanj u proi,radj aju raznol i ke symptome, sad više psyhičke, sad 

nervozne i l i čisto so matičke ( urticaria, eczemata i t. d.). 

Heći ću j oš nešto o obstipacij i. Mora se priznati, da intoxikacij a od strane 

criei'a može nastupiti i bez obsti pacij e, al i to su samo male sli ke intoxilracij e, 

koje se odn.va.j u glavoboljom, vrtugl cwi com i koj e kakvimi osntci. Klasične slike 

intestinalne intoxi kacije, gmnd mal . kako ih javljaju W a g n er, B ouc h a r d , 

A l b u i drugi, imaju kao zaj edničko ob i lježje obsti paciju ili b•r otegoćHnu stolicu. 

Obsti pacija sama nije nzrok intoxi l

162 Liečnički Viestnik 1898. Br. 5 . . 

Br. 5. Liečnički Vies.tnlk 1898. 

163 

somnolentnost, stupor. Ne sj eća li to ila otrovanja s opijem, osobito od kad 

!:iU poznate slike otrovanja s cocainom, atropinom, morphinom i opijem, u kojih . 

je stadium excitationis kod individua s osobitom dispozicijom, poprimio sliku 

upravo psyhoze, prikazujući se kao maniakalni napadaj, halucinacije, delirija 

K toinu dolazi još obstipacija, koja upodpunjuje ovu sličnost. l uzsljedak 

' 

symptoma je isti. 

Kad bi se opium nekim . načinorr1 lagano u cdevih razvija, prouzročio bi 

najprije obstipaciju, jer ovu je. opini kdar prouzročiti već u najmanjoj mjeri, 

koja druge intoxikacije još ne proizvadja, zatim, kad bi se opija više razvilo , 

uzsliedila bi nelagodnost, glavobolja, smetenost, . pa psyhička excitc\Cija, koja 

bi kod individualne dispozicije poprimila i oblik psyhoze, napokon bi · uzsliedila 

· 

tjelesna. i duševna parlyza. · · 

. 

· 

Naglašena a.ri.alogija izmedju otrova, koji je u našem slučaju proizveo intoxikaciju 

i opija, dakle izmedj u jednog bakterijskog i bilinskog otrova, nije osamljena. 

Rh s e h i Fa s b e n d e r našli su med ptomaini krystale, koji djelovahu 

kao · digitalin ; Markardt našao je t. zv. lješinski eoniin ; Wolkenhaar 

našao je u lješini jednu bazu sličnu nico tinu ; B a t t i s t i ni našao je u gnjilećih 

lješinah otrov sličan curaru ; S e l m i našao je analogije za coniin, atropin, delphinin 

i za morphin (!) ; u trulom kukuruzu našao je Z e n o n i alkaloid, analogan 

strychninu. Poznata je sličnost izmedju toxina tetanus-JJacilla i strychnina. 

U lješlnah nadjeni alkoloidi slažu se i svojimi empiričkimi chemičkimi formu 

Jami s analognimi u bilinskom svietu. ·Pred nami je tu divna zagonetka pri 

rode, koja evo baš na dva protivna načina dialyzom (baeterije) i synthezom 

(više biline) dolazi' do istih ili bar analognih slučevina. Ali taj fakat, ma i bio 

bioložka zagonetka, pomoći će nam mnogo puta kod proučavanja bakterijskih 

otrova u nj ihovom djelovanju · na ljudski organizam, kod poučavanja intoxikacija 

s bakterijskimi otrovi. 

Ne ću ponovno izticati sličnosti izmedju opisanog otrovanja i otrovanja 

s opijem, nego ću iz dosad rečenoga izvesti ove zaključke : 

1. Opisani slučaj bolesti spada u red t. zv. intestinalnih autointoxikacija. 

2. Pojam intestinalne autointoxikacije morat će se odielfti od generalnoga 

pojma "autointoxicatio", jer otrovi, koji ju prouzrokuju, ne potječu od tiela samoga, 

nego od drugih organizama, i to od raznih saprophyta - od roda bacterija '- koji 

· djelomice stalno napučuju crieva, dj elomice sgodom dodju u crievih do razvoja. 

3. Otrov, koji je u nazočnom slučaju prouzročio otrovanje po svoj je 

prilici jedan alkaloid ili skupina takvih i po svom djelovanju na organizam 

sličan skupini alkaloida sadržanih u opiju. 

· .4. Kako se je u ovom slučju razvio u crievih otrov sličan opiju, tako 

se 'može drugom sgodom prema naravi saprophyta i sadržine crieva - razviti 

otrov druge koje naravi. O naravi otrova ovisi slika intoxikacije; na koju 

medjutim ' mogu . djelovati i druge obstojnosti, osobito individualna dispozicija. 

5. Obstipacija u ovom slučaju, a može biti i u mnogih drugih, nije samo 

slučajna pratilica intoxikacije, već je prouzrokovana istim otrovom, kojim i ost . ali 

symptoi:ni.' Otrov je - po analogiji s opijem - dok je bio u crievih u maloj 

množini razvijen, prouzrokovao obstipaciju. Sad je imao prilike u crievih se nagomilati, 

te li većoj . množini preći u krv i prouzrokovati opisane stadije oroviwja. 

. 

' 

·Liečenje ·lijavice tannalbinom. 

. 

. . 

Priobćuje dr. Julijo Rogina, obćiriski liečnik il Iva.nskoj. 

Mnogi od drugova, koji se je bavio ili · se bavi. ladanjskom praksom, 

sj ećat će se koli je mučno seljaku udovoljiti, jer želi, . da je onim, što izdade 

za konzultaciju i eventualni liek, stvar riešena, te .da mora ozdraviti. Nije 

se niti čuditi, kada dodje seljak k liečniku s pitanjem, da .li on .imade kakove 

protimbe za nj egovu bolest, jer da je bio kod to.liko liečnika i iztrošio se 

na liekove, ali pomoći nikakove. Znadem, da si je u takovih slučajevih mnogi 

od drugova zaželio ovaj ili onaj liek, koji bi mogao doduše opravdanoj želji 

bolestnika udovoljiti. Samo ako uzmemo na um one ve()ma česte. ljetne lijavice 

djece, onda ćemo se i sj etiti vlastite težnje za liekom, koji ·bi željenim uvjetom 

zadovoljiti mogao. 

Jedan od takovih liekova bio bi t a n n a l b i n, o kojem ovdje . namjeravam 

nekoliko reći, i to o nj egovoj vriednosti u liečenju lijavice. 

Prvi pogled kod liečenja lij avice treba da ·se sytne na sam uzrok bolesti, 

te odstranjenje tog uzroka bit će nam glavni cilj liečenja. . 

Uspije li nam dakle taj uzrok pronaći i odstraniti ga strogom diaetom, 

u djece promjenom dojilje i t. d., onda će biti lahko i bolest svladati. No u 

mnogih slučajevih ne vodi to k cilju, osobito ondje, gdje je promjena sluzavice 

crieva postigla takav stupanj, da timi jednostavnimi, ali važnimi mjerami ne 

polučujemo nikakova uspjeha, onda ne preostaj e drugo, već se mašiti za sredstvi, 

sto nam ih ljekarna pruža. N o i u toj prilici nije s uma smetnuti stroga 

diaeta, jer i najbolji liek ne će moći razviti svoga dj elovanja, ako se ne drži 

najnuždnija diaeta. 

Da se i antiseptikom crieva osobito kod chroničkih fermentativnih lijavica 

povoljni uspjesi polučiti mogu, nastojali su dokazati mnogi, kao S o l t a u (London), 

Stru mpell (Erlangen), Gilbert, Dominici{Paris), Maksimovicz (Varšava), 

no nada: položena u taj način liečenja, nije se izpunila, bo što nam 

jasno dokazuju H e n n o e h (Berlin), A l b u (Berlin) i t. d. Osobito ovaj 

posljednji kaže, da je veliko pitanje, sudeći ne samo s kliničkoga, već bakterioložkog 

i kemičkoga gledišta, da li se u obće u čovjeka o desinfekciji ciieva 

govoriti' može. U tu svrhu rabili su spomenuti autori phenol, . sol nu kiselinu, 

resorcin, salol, cal ornel i t. d. 

Osim diaete polaže se prama današnjem izkustvu najveća 'Vriednost u ona 

sredstva, koja su kadra uplivati izravno na sluzavicu crieva i to adstringirajući ; 

od tih su najvaljaniji tan nin i njegove slučenine; Pohvalna ·strana tanninova 

djelovanja jest svakako, što krjepko djeluje · na upaljenu sluzavicu i što mu 

manjka svaka škodljivost, no imale i svoju pokudnii stranu, na ime davanjem 

per os ostećuje u brzo želudac i izcrpi se već u želudcu i gornjem dielu criev'a 

tako, da za one . dielove crieva, gdje bi dj elovati morao, ne ostane skoro ništa. 

Razumljivo je dakle, da i liečenje tauninom nije osobito uspješno, što se već 

iz njegovoga srodstva s bj elanjkovinami, kao i nj egove lahke topivosti u, želudcu 

raztumačiti može. 

Nije se čuditi, ako se je ćutila potreba, da. se proizvede. slučenina .. 

tannma, 

koja će u. želudcu neraztopiva. ostati, te . se tek u crievu razriešiti tako, da 

·

164 ue·cnički Viestnfk 1898. Br. 5. 

Br. 5. L'ečničld -Vitnik 1898. 165 

tannin tek u dolnjih dielovih crieva djelovati ·uzmogne. 

H. M e ye r sl urio je 

t a n n i g e u, o kojem imademo .. iz_'lljCJSć medju ostalim od E sc h e l'i e h 1, 

Wirz-Gemiiuda, Drew sa i Winaridsa •r .,nnigen imao bi tim zahtjevom 

udovoljiti, no izkustvo uči, da je tim dtidt.iŠe · znatan korak k polučenju ·željenoga 

cilja učinjen, ali još uviek nije_'.ptitlg·nut, jer tannigeu uzet u većoj mj eri. 

unistuje ili najmanj e snizuje tek: ·Sto jo jasno već iz toga, da ou j ur u usti il 

razrija S\'oje adstringirajuće svojstvo> o 

čem se svaki lahko osvjedočiti može, 

tako da je bezthojbeno, da će. u' veći>j injet;i dj elo rati i na želudačnu sluzavicu, 


Br. 5. Liečničk i Viei:itnik 1898. 167 

gdje mi djeca pristupna bila nisu. Bljuva.njji, nije bilo, izuzevši one slučaftlVe, 

gdje je već prije liečenja tannalbinoVl obstojalo, a isto tako · izostale su sve 

ostale neugodnosti, koje bi se mogle s liekom u sarez dovesti. 

Upotrebljavajući tannalbin bit će do"!>ro, da se u početku rabe veće doze, 

kod odraslih 1.0 riše puta danomice, rekao bih svaka dva sata, a: u dj ece 0. 1 

do 0.5 (već prama starosti) u mlieku ili, čorbi. Opredieljivati maksimalnu dozu 

pro dosi ili pro die, nije nuždno, pošto se prama izjavi V i er or d t a mogu 

rabiti još i veće doze, nego nam je. potrebita za postići željeni eilj, a da ga 

organizam dobro podnaša. 

Zaključak, koji izvadjam ,iz opažanja, učinjenoga na malenom doduše broju, 

jest, da je tannalbin do sada .jedan od nnjboljih adstringencija CI·ieva, najbolji 

tanninov preparat, da ne djeluje štetno na želudac, da je neškodljiv, te da 

podpuno odgovara željenim zahtjevom kod liečenja osobito dj ečje lijavice tako, 

da ga svim drugovom preporučiti mogl.1. 

L i s t a k. 

Pnt u. Rusku 

prigodom XII. medjunarodnoga liečnićkoga lcong·esa u Moskvi god. 1897. 


(Svršetak.) 

. Prije nego završim op.is . ove bajne varoši, hoću da sada nešto obširnije opišem d vie 

znamenitosti grada Moskve, koje će moje čitatelje sigurn najviše zanimati, a to sn k li n i k e.. 

i ku p ali š ta. Južuo-zapadni nastavak ulice Prečistenke svršava t. z v. dj evičanskim poljem 

(Devičije polje), na kojem opažaš množinu jednokatnih sgrada, koje sve zajedno sačinjavaju 

sveuiliHnu kl iniku. Dnljina ovih agrada od prve do zadnje iznašati će po priliCi 4 

km . . Sgrade gradjene su malne sve u istom slogu, ali liepo, ukusno i impozantno. Nisn to 

. velike i ogromne kasarne, već paviljoni, u kojih se smještaju bolestnici i sasvim klinički 

jedino za vrieme, dok traju predavanja, a za vrieme praznika su prazni. Praznici traju od 

konca svibnja do polovice kolovoza, te se ovo vrieme upotreblj uje· za čišćenje klinika. 

Mi se odvezemo do zadnjega paviljona, a to je patholožko anatomski institut. ·što 

je ikada čovječji duh mogao praktična za obuku stvoriti, to je sigurno ovdje sakupljeno. 

Imade. najmodernije uredjene dvorane za seciranje, te veoma umj etno izradjene patholožke 

preparate. Niemci, Francezi, Englezi, Amerikand, svi su se divili ovom silnom napredku 

u sgotavljanju i priredjivanju preparata, kako ih se ovdje u velikom izobilju vidi. Prerezi 

pluća u stotinu forma na godine i godine konzervirani u masi gelatine, kao da . su danas 

iz lješine izvadjeni. Preparati kostiju, živčevlja, mozgovine itd. bez broja su, a !IVe tako 

umjetno i liepo izradjeno, da bi se mislilo, to čovječja ruka nije moguća izraditi. Histoložki 

i bacterioložki preparati u kojekakovih fo rmah, tako da bi reći, da okom možeš naučiti ovu 

težkri,· ali liepu znanost. Prvi utisak, kojega dobismo, bijaše sbilja impozantan, a teka!( 

kada se odputismo u druge paviljone imadosmo šta za viditi i čuditi 'se, kako je praktično 

uredjen toko rekući svaki knt u pojedinoj sgradi. U prizemlju svake sgrade obično _se 

nalaze . predavaonice, čekaonice, sobe za ambulante i muzeji; dočim se bolestnici nalaze 

u prrom katu. Sobe su velike i prostrane, ali najviše sa šest kreveta, za posebne i bogate 

bolestnike imade opet posebnih sobica, za koje se na dan plaća po tri rublja; dočim za 

obične bolestnike plaća država na mj esec dana samo š e s t rub a lj a, što je dakako veoma 

malena svota, kad čovjek pomišlja na onaj silni komfort, kojeg ovi boiestnici uživaj n. Pojmiti, 

kako je to moguće, · može se tekar .onda kada reknem, da svaka ova klinika imade svoga 

osnivača, koji ju je tolikim fondom obskrbio, da se nikada ne može presušiti. Potrebe, ma 

kolike svote one iznašala, dobiva profesor ua jednostavni zahtjev, a da ne treba ništa obrazlagati 

i da se ništa ne pita. Uz takove pogodnosti može znanost nA-predovati, a bolestniku je 

ugodan boravak u bolnici. U velike se tamo ciene žene kao doktorice, te su obično nad• 

stojnice pojedinih klinika. Tako imadosmo i mi prilike upoznati se jednom vrlo inteligentnom 

gospodjom, koja je nadst()j nica intere klinike, te koja nam je sve u najmanje detaile 

pokazala. Svaka klinika imade svoj u posebnu kuhinju; koja je opet podzemno u savezu 

s glavnom i velikom kuhinjom. Predaleko bi me zavelo, kada bih iao opisivati.krasote i 

bogatatvo hygienskog instituta, opthalmoložke klinike, uredbe chiruržkih paviljona, pa ću 

skupiti samo ono, što mi srdce i um reče, kada se razstadoh s ovim velebnim zavodqm : 

to je nešta uzvišena, sa vršena, a sagradjeno na temelju čovjekoljublja, srdca i pameti . . . 

Gradnja tih klinika za.počela je god. 1873., a dovršena je god. 1891., te u cielosti javnosti 

predana. 

Prije mojega puta u Rusku često sam čuo pripoviedati o nečistoći ruskoga naroda, 

ali kada sam onamo došao, imao sam prilike o protivnom se · uvjeriti. Rus skrbi veoma 

za čistoću svojega ti ela.' Prema tom skrbljeno je takodjer za najniže slojeve, da se \nogu 

svakoga tjedna najmanje jedanput okupati. Krasno su uredjena kupališta, uz ciene nevjerojatne, 

ali istinite od 5 k o p e j k a (7 novčića) do 25 rub a l j a (32 for. ). Kongresisti primili 

su. odmah, kako su prispjeli, badava "kupke u e e n t r a l n o m k u p a l i š t u i S a n 

d u k o v s k o m k u p a l i š t u. To su prekrasno uredjene, s najvećom razk,>ši providjene 

sgrade, u kojih je poseban odio parnih kupelji za puk. To su zajedničke kupke, dočim su 

one za bolju klasu odieljene, te ima jedna zajednička parna ktipelj

168 Liečnički Viestnik 1898. Br. 5; 


stvenim radom od svih dojakošnjih kongresa ·najljepšim plodom urodio, a to će biti · 

sigurno velika zasluga skraj nje tolerantnosti ·Rusa, koji su oyaj kongres vod·li u jednom 

jeziku i to francezki. 

Gostoljublj i gostoprimstvo pokazalo _se. i ovoga puta u Rua kao pravi karakter 

slaven!)koga naroda. Na svaki korak, na svaki upit imao si vascla prijazan i učtiv odgovor. 

Ovom prigodom mi je napomenuti, da su se sveučili§tni clj aci i učenice (nadobudni kolege) 

upravo krasno ponašali. Kod ovih se doista opaža disciplina, ali snmo na njihovo 

dobro. Malo imade tamo djaka, koji ne bi govorili bn.rem tri jezika, a sigurno nij ednog: 

ne ima, koji ne bi osim ruskoga jezika perfektno govorio francezki. To je plod njihovih 

škola, to je plod njihovoga naukoviioga sistema. Njihova obća naobrazba, njihovo ponašanje 

karakteriše ili kao inteligentne i . u podp11nom smislu rieči nadolmdne mladiće. U 

privatnom životu skromni i solid'}i, na preda vanj ih mn.rljivi, .pokazuju lj ubav za domo- . 

vinu, ne vičući, nego radeći na poiju znn.nosti. Kolikom su se požrtvovnosti isti bavili oko 

kongresista, možeš si predsvit, mili· čitatelj u, kada pomisliš, da je 10.000 duša svakim 

danom skoro na njih razna pitanja upravljalo, na koja uviekjednakom uljudnosti odgovarahu. 

tako da je ovih 10.000 duša bilo upravo zadivljen radom i marom, kojeg ovi mladići i 

dj evojke izazaše. 

Na dan otvorenja pozvao je grad Moskva sve članove kongresa u trgovački dom 

na souper a la fourchette. U prekrasno dekoriranih prolnzih ove velebne i hasne sgrade 

bijahu postavljeni stolovi ntkrcani svim, što ti srdce !'amo poželiti može. 

Delikatesa; slaRtica, voća, vina, piva (domaćeg i izvanjskog), svega bijaše u velikom 

izobilju, a predstaviti 11e može, koliko je toga moralo biti, n ko reknem, da je ovdje sigurno 

bilo sakupljeno 20.000 osoba, koje su se zadovoljno i s liepom uspomenom odavle razstale. 

Uz ovu hranu pružena nam je i duševna hrana svakovrstnimi glasbami. N n jednom mjestu 

bijaše koncert ruskih gospodja, na drugom mjestu mužki, zatim· dječji sbor, pa sbor ruskih 

cigana, glasovita kozačka družba, zatim drnžbe Bogatireva i Prokosofo va , (obje slične Slavjanskovoj, 

samo ruuogo bolje) ; napokon koje 6 vojničkih glasba. Tako si imao pl"Omjene 

u tom, koliko si hotio. Sada bi išao u onaj kut, da sluša jedno, sad u ovaj , da slušaš 

drugo, a to je bilo sve tako ponamješteno, da jedno drugo nije s:netalo, pošto je veliči na 

sgrade sbilja ogromna. Ovom prigodom imadosmo prilike upoznati se s nekoliko kolega 

iz Tiflisa; koji su nam pri poviedali, kako se ruski liečnik dobro houorim, kako oni rade, 

ali , s. druge strane, koliko se imadu i mučiti za svoj obstanak. Pripovied:di su nam ueke 

.ruske običaje, koji su nas veoma zanimali, i opet kako to njim godi, da je upravo u on(\j 

kraj svieta, kojeg Europa na,jml\nje pozna, dohrlilo toliko kongresista, koliko još k ni 

jednom svjetskom kongresu. To da je zasluga u prvom redu njihovoga moćnoga cara, 

koji je svakom prilikom svojom darežljivom rukom pomagao, da se uzmogne ovaj kongres 

što veličanstvenije obdržavati. Razdragani miljem mskih narodnih pj ema, opojeni 

prijateljskom i kolegijalnom ljubavi odane braće Rusa, razstadosmo se u kasno doba noći 

s vječnom uspomenom nezaboravnosti ovih liepih časova. 

Moskovski kolege počastiše nas 23. u Sokolničkom parku, te nam pružili krasni muzikalni 

koncert, .koji su izvadjale prve sile carske opere i simfoničkog orhestra. Izvadjale 

su se tvorevine skroz ruskih glasbotvoraca : G l i n k a (Žizn za carja) , kojim je orhedtar 

:z;apočeo koncerat. Zatim sn sliedile glasbotvorine od Rubinsteina, Borodina, Dargomijskoga, 

Ćajkovskoga, Wieniavszkoga i t. d. Bijaše to u punom smislu rieči koncerat dostojan 

i veličanstven. Dostojan svojega znamenovanja, a veličanstven svojom izvedbom. 

U prekrasno razsvietljenom perivoju pružali se napitci, nu mi umorni od stajanja i 

hodanja povezosmo se izvožčikom n grad, da ondje mirno večeralllo, a onda da si pogle· 

damo jedan od najljepših moskovskih "sadova", i to "eremitage". ·l'rekrasna bašča, elektično 

razsvietljena u kojekakovih bajnih slikah, a raznimi vodoskoci, a uz to kazališta i 

predstave, muzike i razne produkcije. Tko još nije vidio ovako liepih i krasnih divota, 

ton:m ·nije :m,oguće opisati niti utiske, koje ponese, kada se · razstane s ovim čarobnim 

sj ajem, Štvorenim u božjoj nravi. . . 

što paro vremena preosta sliedeća dva dana, upotrebismo za razgledanje grada, da 

. se težkim. srdcem razstavimo od ove . krasne i lie pe varoši, koje divota i bogatstva .nikad 

.yremena ne mogu iz pameti izbrisati. 

L 

Dana 26./8. poslije podne odputismo se dr. K o s i r n i k i ja u veliku priestolnicu 

možnoga ruskoga cara, u veliki P e t rograd. Ovaj put bijaše doista prilično naporan, 

jerbo je bio vlnk dnbkom pun, tako da smo jedva mjesti! za sjedjenje dobili, a o spavanju 

dakako ni govora, što nas je veoma izmučilo, "kada smo ·sj edili cielu noć, a da ne 

spavamo .. O predjelih kojimi smo se sada vozili, mogao bih veqmn. malo kazati, prvo, jerbo 

smo se istimi verim di elom . noćju provezli, a drugo, jerbo je sve gola ravnica. Ovo je ona 

glasovit-a pruga, koja ide u ravnoj crti od Moskve do Petrogradn, jer je car Aleksandar 

uzeo crtalo i povukao liniju, koja spaja ova dva grada i rekao : ovako će ići ova pruga. 

Ranim jutrom oko 7 sati dospjesmo u veliki Petrograd, gdj e nas dočekaju u "hOtel 

Nord'; pripravljene sobe, koje brzojswno prije nekoliko dana naručismo. 

U Petrogradu bijaše isto tako poseban odbor za goste kao i u Moskvi, koji je 

primao i upućivao došljake kolege, te priredjiva izlete i zabave. Kako radi velike navale 

nismo mogli dobiti potanj e obaviesti, kn.ko smo i onako bili odlučili, da na svoju ruku 

poduzmemo izlet u Finsku, kako nam nije bilo stalo dn razgledamo pojedine znamenitosti 

u grupah, odlučismo s Baedekerom u ruci progledati i proučiti taj veliki i moderni grad. 

Kolike li razlike izmedjtl one stare, bogate, liepe varoši Moskve i ovoga skroz modernoga 

grada Petrograda ! Ć ovjek bi mislio, da He je prese.! i o iz prošlpsti u sadašnjost. Ondje starine 

liepe i umjetne, ovdje moderno, ukusno i veliko. To su doista dva tako skroz različita 

g1·ada, kakovih sigun;o u nijednoj državi ne imade. U Moskvi sn sgrade najviše u 

starom bizantinskom, tuj sve u modernoin, velikom !


Br. 5. Liečnički Viestn.ik ' 1898. 171 

Malne u doticaju s ovim trgom nado lazi . se na tako zvani G o s t i n i j d v or (bazar). 

Ovo je ogromna sgrada po prilici od l versti u premjeru, a zaprema u prostoru okp 

200 dućana, nu ovi svojom ljepotom i elegancijom mnogo zaostaju za ostalimi . dućani · 

nevskoga prospekt-a. Nasuprot na desnu ruku je krasna sgmda miuistarst11a pravos 

u dj a. Uz gostinij dvor graniči d u ni a (gradska ku6i) sa krasnim peterouglastim tornjem, 

ovoj nasuprot na desnu mku je katolička i je opet maienim kanalom Kntarinskim, da se dodje do 'veličanstvene 

Kazanske katedrale. {Sobor kazanskni materi božjoj). 01·a crkva gradjena 

·je po nacrtu Petrove crkve u Him n, s kolonndom od 136 stupova u korintskom slogu. 

Ona je gradjena god. 1801-1811, po planovih Voronikina uz trošak od 201/2 miljuna rub. 

Crkva je u formi križa 72 met duga, 55. široka, n pokrita kupulom 20 met. u prerezu ; 

visina iznaša 79 met. U .vanjskih izdubinnh nalaze . se kipovi svetaca prekrnsne umjetničke 

radnje. Nutarnjost crkve ohiluje neizrecivim bogatstvom u :datu. ali je utisak dosta neugodan, 

jer je crkva tamna. Dalj e .se prolazi uz liepe palače izmienjene s javnimi . sgra· 

dami. Tu je palača . policije, policaj noga glavara. Ostavivši na desnu ruku t. zv. generalski 

stan, dolazi se preko Moika kanala do t. zv. admiraliteta, čiji zlatni toranj već u 

početku navješćuje konac te široke i krasne ulice, kao završetak čka u ovom dvoru je carska riznica, koja obiluje pfedilnim blagom, siloin kruua, 

žezla itd. 

Uz dvorac prama jugu priključeno je t. z. eremitage kazalište, a tik ovoga sgrada 

eremita ge, u kojoj se nalazi neprocjenivo blago umjetnosti svih svjetskih sliknra i kipara. 

Predaleko bi me zavelo, kada bih išao, da sve ovo opisujem, a nije mi ni zadaća 

biti vodić ovom galerijom. Spomenuti ću još samo nekoliko znam• nitosti, k 12 versti 

od Petrograda udaljeno, te je 14 mt. duga, 6 široka, a 5 visoka, a nosi napis: Petro Primo 

Catharina Secunda. MDOCLXXXII. Ovaj spomenik stajao je 425,000 rubalja. Spomenuti 

mi je jošte ovdje Izakovu katedralu, naj 1·eću i najkrasniju crkvu Petrograda. Ciela 

crkva sagradjena je iz granita i mramora u formi grčkoga križa, te je 106 met dugačka, a 

91 met. široka_. Pokrita je krasnom pozlaćenom kupulom, koja se na daleko i daleko svieti. 

Najljepši i najveličanstveniji pogled na Petrograd pruža se svakom iz visine ove divotne 

crkve, Nutarnjost je bogata prekrasnimi slikami, zlatom i raznovrstnim mramorom, a vanjština 

tako razkošno uredjena, da se. čovjek snebivati mora. Već . sama vrata iz bronca 

s reli efi · od velike su vriednosti. Predaleko bih zabasao, kada bih se upuštao ria sve znamenitosti 

OI'Oga velikoga grada, gdje SmO Četiri dana neumorno hodajući imali ' m nogo i 

mnogo toga gledati. Ovo što ovdje napomennh u glavnom su široka škica tek najvelebnijih 

sgrada, a u potanje opise ne ću da se upuštam. 

Jednoga dana po podne, odputismo se u lj etni carđki dvorac, bolšoi Petergofskiji 

dvurec. Do ovoga velebnoga carskoga dvorca vozi se od Petrograda po pr. l sat 

morem, a 1j2 sata žeijeznicom ; mi smo· pošli morem. Pristavši uz obalu, prolazi se du· 

gačkim mostom, koji vodi . u krasan perivoj, gdje se . u božanstven oj naravi izmienjuju čarobni 

vodoskoci i vodopadi. Najprije dolazi se do tako zva.,oga jezerca Marly, na kojem 

se nalazi dvokatna kućica, gdje je znao često boraviti Petar L Sobe se joli dana nalaze u 

podpunom redu, kakq su u njegovo doba m·edj ene bile. Dalje imade u parku krasnih vodoskoka, 

a jedan od najljepih je tako zvana Marly kaskada, gdje voda pada preko mramornih 

djelomice pozlaćenih stuba. Božanstven je pogled ove igre vode sa zrakami sunca, 

prelievajući se u razne boje. 

· 

Prodju li se ave ove čarobije, koje su za vidjeti samo u . stalno doba dana (od 

4-6 sati po podne), dolazi se do ljetnoga dvorca, koji je sagradio Petar Veliki, a kašnje 

proširila Katarina II. GradjPn je po uzoru dvorca u Versailesu. 

Krasan je pogled s terase pred dvorom na ;finsku obalu i na kronstadtslm tvrdjavu. 

U tom dvorcu imade krasnih slika, divno uredjenih soba za. primanje gostiju, krasne dvorane 

za svečanosti itd. . 

U ovom dvorcu bijahu na 29. pozvani kongreisti od r11skih veličanstva. na souper, 

kojemu ali mi nismo prisustvovali, jer smo odučili prije zapustiti Petrograd. Proboravismo 

u tom krasnom dvorcu i perivoju ci el o po podne, razgledavajući božanstveim narav 

i skupocieno blago umjetnina. U večer oko 7 sati odputismo se opet morem u Petrograd. 

Nikad ne ću zaboraviti onoga čarobnoga pogleda, . koji nam se desi na povratku, kada smo 

uživali neopisivu krasotu gledajući, gdje zapada zlatno crveno sunce u pučinu morsku. 

.


Povrativši se u PeLrogracl, podjemo dn. pogledamo z o o l o ž k u 

b a š č u, koja je u 

ljetu zabavište P(;'trogradjann.. U toj bašči davaju e koncerti i predstave, sastaju se ljudi 

iz najboljih slojeva, du sprovedu n ekoli ko ugodnih sutov:t. Kako je bilo već vrieme zahladnilo 

uslied kiša .adnjih dnna, ost.avim o naskoro ovo zabavi;t.e, te podjemo na počinak 

s ugodnom uspomenom ovoga hn:t, koji pro7.ivismo 1.1 Peterhofskom dvorcu. 

Sutradan podjemo da razgledamo otrov s tvrdj:wom t. zv. Peterburgskaju storonu. 

U ovaj dio grada do ln; i se preko N eve najve('im t roiekij im mostOit1. S onu stranu mosta 

dolazi se do vrata tvrdj:we P e tr a- P a v l a ;I.'ct.ropavlovskaj a krepost). U tu se tvrdjavu 

može unići samo posebnom dozolom, nu mi imadosmo sr•·ću, te smo se upoznali s nekim 

višim ruskim čnstnikom, koji mt je u uju uveo i po njoj sprovadjao. TJ toj tvrdjavi nalar,e 

se državni zatvori, za.tim mtlioniea nov:H::t, :trwnnl i k a t e d r a I a P e tr a i P a v l n. 

Iz ove tvrd jave na vj ešta Petrogradjanom H vaki dan podne hi trLe iz topa. N aj zrmmenitija je 

katedrala, u kojoj se nalne grobovi ruskih careva i članova carke obitt'lj i počam od Petra 

Velikoga, koji je dao ovu tvrdj:t\'ll H:tg:raditi. Cl robovi sn vrlo jednostavni; sarkofagi su iz 

biela mmmora, na kojih gore svj etiljke u obliku kmne. Ove imadu posebni oblik, ako je 

pokojnik bio vladar ili samo i! lan vladalačke kuće. Nutarnjost crkve urešena je sami mi trofej 

ami, a za sada mtjviše vieuci i darnvi, koji sn bili položeni na odar cara Aleksandra I.II. U 

tih je vieucih silno bogatstvo, na pretek imade zlata i srebra u raznih umjetničkih izradbah. 

Vrlo zanimivi napisi, koji se na pojedinih nalaze, zabaviše nas dugo vremena u toj crkvi, 

koja sakriva u sebi toliko duhova i značajnih ljudi, nezaboravnih junaka ruskoga nnrodn. 

Francezki kongresisti položili su na grob Rilo oga cam Aleksandra III. hasnn vi1mac ; 

Razgledavši carski monetniji dvor (kovaooicu novca) odputimo se uatmg u grad, tla još 

razgledamo neke znamenitosti, medju kojimi i k o l n i e u e ar sk o g a d v or a. 'fuj ima 

divnih i prebogatih kola, koja se upotrebljavaju još i dana prigodom sveč:mostnih sgodn. 

Vidi se kola iz davne starine, urešena prekmsnirni Ji kami najve{:ih umjetnika, i opet mala 

kolica, u kojih su se kno djeca vozili znameniti carevi, krasne saone itd. 

Jedna kola su radnja Petra Velikoga, koja je on vlastitom rukom načinio, a dmga opet 

u kutu sasvim razorena, su ona, ·U kojih He je vozio car AlekRandar li., kada je učinjen na njega 

atentat. Ovo pregleda vanje zadržalo nas je dosta dugo, a zatim pocljemo, da još razgledam o 

nekoje monumentalne sgrade poglavito sve n č i l i š te, a ka d em i j u, z o o l o ž ld m u ze j itd. 

Još bi mi bilo opisrvati mnogo toga, čime preobiluje Petrograd, ali neka bude samo 

ova mala slika iz ovoga krasnog i li epoga grada, koji je u pravom smislu rieči pravi modem i 

novi sviet. 

Naš izlet u Finsku morao je žalibože izostati, jerbo je započela dnevice kiša padati, 

a krasote narvi, koje se ondje vicljevaju, samo su liepe, ako ih se može za liepa vremena 

uživati. Osim toga bili smo i zmučeni O(l prenapornoga hodanja i neprestanoga gledanja, 

pa odlučismo vratiti se kući prije, nego svde zabave, upriličene u Petrogradu u 

čast kongresistom. Kako je bila velika navala putnika, a ujedno i velika odpremn vojske 

i\eljeznicom Petrograd-Varšava, a mi ne mogomo promieniti naše karte Moskva-Petrograd 

za izravnn vožnju, to moradosmo preko Moskve u Varšavu, što je put otežčalo i osobito 

oduljilo. Pojmit ćeš, čitatelj u, kako je naporan i dug taj put, nko sanio napomenem, da smo 

podpnna G4 sata sjedili u željezničkih kolih dok ne docljosmo n Beč, Imela se vratismo u 

našu domovinu, u naš liepi, bieli Zagreb. 

Evo, tako dokrajčib ovaj moj putopis, kako sam ga mogao opisati pod utiskom svih 

ljepota i krasota, koje nam je pružao taj :mnimivi, za mnoge naše ljude sasvim nepoznati 

novi, ali liepi sviet. 

Prije ipak nego završim budi mi dozvoljeno, da se na ovom mjestu 7.ahvnlim mojemu 

vriednomu gradonačelniku, velemožnomu gosp. Adolfu M o š i u s k o m u, koji je imao 

dobrotu, te mi povjerio čast, da zastupam na tom kongresu i naš dični Zagreb, glnvni 

grad hrvatske nam domovine, te mi je ujedno priskočio u pomoć novčanom potlporom, 

da mi bude ovaj pnt olahkoćen. Zahvaljujem se ujedno mojem milom i dobrom suputniku 

velenč. gosp. dru. K o s i r u i k u, koji ·me je na ovaj put najviše nag(>varao i diljem čitava 

puta me svojim savjetom podupirao. 

Završujem sa i\eljom, da mogu još jednom vidjeti onaj lie pi s viet, pa da ga uzmognem 

ljepi

i14 Liečnički Viestnjk 1898. Br. 5. 

lik &. 

Liečnički Vi·estnik 1. 

175 

Gutzmann, koji se osobito bavi učenjeiJ;l goVOJ;a kod onih, kojim je bilo operacijom, bilo 

obturatorom zatvoren uranoschisma, veli, dil. ijuili; ·dok još postoji šupljina, ne govore kao 

normalni ljudi, te inerviraju sasvim druge mišfce, da uzmognu slične glasove izvadjati. 

Kada im se taj otvor ma kojim načinotn zatvorio, moraju tek naučiti, da inerviraju one. 

... . . . . 

mišice, koje :t:abe normalni ljudi. 

Dr. Muller: Kod obturatora imade._ čovjek osjećaj, da se onaj dotiče na constrictor 

pharyngis ·super. Levator i tensor pitlati 'mollfs no mogu svoju funkciju obavljati, ako i jest 

operacijom skrpano mehko nebee budu:6; li.'je isto uviek vrlo napeto, te se njegov strnžnji 

dio nikada ne može podpuno sastati s miičjem pharynxa, da šupljinu uista od nosne posvema 

zatvori, . dočim se obtutat6r mole ' po . \tolji velik načiniti, da se to postigne. 

Dr. S ch waz.: Jul. Wolf u' Be•rl!ttu: •0perlra i nekoliko mj eseci staru djecu, pak je 

polučio izvrstan uspjeh p(>gledoni Jii qovof 'Takovo diete onda uči odmah valja1;1o, normalno 

govoriti, a ne treba mienjati način govora. Obturator dakle nema prednosti, ·ali 

imade inferiorno to, da'' bclestrilk: mora :pđmn6 čistiti i njegovati nets, · lito je u većini 

slu

i76 Liečnički• Vfestriik 1898. Br. ·5. 

Br 5. Liečnički Viestnik 1898. · 177 

. Dr. S e h war z: J a· bih se . usudio tumačiti prrivahi bolesti tako, da je usli ed pada 

nastala haemorrhagija, te da se je stvorio haematoina durae matris, koji je pritiskivao na 

centrum, a kasnije se spontano resorbirao. 

Dr. Č a č k o v ić: Ja mislim, da 'se to:·može izključiti, jer se je kljenut za dva dana 

popravila, a u tako · kratko vrieme . se li&ematom nikako ne može resorbirati. U obće 

posljedak operacije izključuje, da je bila kakV& 'promjena :ila centrumu, jer se tamo nije 

ništa poduzelo. Povišenoj temperaturi, koja ·je prije operacije mogla govoriti za absces, 

očito je bio uzrok samo statUs epileptieus: 'Ovdje.: se niože nagadjati, · ali taj cieli kompleks 

raztumači ti se ·ne može. : 

· 

. 

Dr. G u t 8 e h y: Meni se namiče ·ideja', ne radi li se tu o traumatičnoj epilepsiji, 

kojoj je juxtaponirana psyhična. ·ldjenut; hysterija. · 

·Dr. M a š'e k : Jedino lli se moglo· •tumaciti, da je haematom 

· · 

pritiskivao, 

· - · 

dok 

· 

je bila 

kost imprllliiiana, a kadli. ' se ova "podignula, nastalo je više prostora ti lubanji, te je mogao· 

tlak na centrum popustiti. N ti' proti tomu' bi opet govorilo, što jedva da je bilo obćih pojava 

pritiska na mozag; :,::·· ;, . . ' . . 

' Dr. 'G u t s=li y: Noth'nag'll iumidja, da epilepsija više puta tek dugo iza traume, 

iza 

.. 

1...:....11;, ·godine provali, a 'da se tomu ne" zna uzroli:; . 

Dr. S e h w a rz: Nedavno "je izašao zanimiv članalr u "Bei trage fiir klinisehe Chi• 

rurie", gdj e se navadja, da kod operacija na niožgjanih i uz najstrožu asepsu dolazi do 

povilienja temperature. To je t. z. cerebralna hyperthermija. U niožgjanih imade regulatorni 

aparat za temperaturu, pak je taj možda ·bio laediran. Prije su ga lokalizovali u meduHu 

oblongatu, a sada na temelju eksperiinenata u corpus ·striatum. . 

Dr M a li e k: Je ii posve izključena mogućnost, da koji čovjek imade centrum na 

kojem ·drugom mjestu · 

. 

Dr: G u t s e h y: To dolazi samo kod centruma za govor, kojeg imadu ljevaci na 

· 

desnoj strani · · 

· 

. Dr. S ch war z: Imade· sh\čajev.a, gdje se 'je operiralo ila contralateralr;10j strani, pa 

se nije ništa našlo, nego je bila laezija na istoj strani. 

Dt. Gutsch)r: Ako dolazi kljenut na istoj .stran gdje je laezija, to se tumači 

_ 

kao "djelovanje u daljinu", dol!im ·.eksperimenat ·pokazuje uviek na contralateralnu stranu. 

· · 

Dr. Schwarz: Meni se čini ·ovo tumačenje p'risiljeno, da bi laezija dj elovala na 

drugu strnu. Neki tumače ovakove slu&.jeve kano pomanjkanje križanja vlakanaca pyramide. 

. Dr. G u t s e h y : Moglo bi se pomislitj, da t. zv. Tur,kov snopić, . koji se normalno 

ne križa; u takovih . lililčajevih praevalira, pa se uslied toga pričinja, . da ne ima krianja 

pyraniida. 

. Bilježnik dr. M. pl. Čačković čita članak dra. V. Katičića: Slučaj 

· · · · 

pseudohypertrophije 1nusculorum. Kod 10-god.' dječaka silno eu razviti listovl., dočim je 

inače po cielom tielu mišičje slabo razvito (pokazuje fotogrufičrie slike). · Zanimivo je kod 

toga slučaja, što bol. ne može sastaviti noge;" akoprem ne ima· u bedrenom sglobu nikakove 

abnormalnOsti.· (Predavanje u · cielosti prio.bćit ćemo naknadno.) 

· 

P re d sj e d n i k: Po11to je vrieme

178 Liečnički Viestnik ·1898. · Br. 5. 

Br. 5: Liečnički Viestnik:. 1898. 179 

vo riti, kada ga proučimo, nu već sada vidimo, d·a · se u · njem nalazi mnogo blaga za lieč• 

nika i jezikoslovca, te možemo piscu od srdca čestitati, jer mu je uspjelo stvoriti . djelo, 

kojim se može ponositi i kojim je u velike zadužio na§u zahvalnost. Bosansko-hercegovačka 

vlada stekla si je veliku kulturnu zaslugu, što·.je potakla i izdala na sviet ovaj rad, koji 

će služiti kao jedan od temeljnih kamena, 'kada čemo se jedanput složiti, da sagradimo 

jedinstvenu medicinsku terminologiju. Č. 

Medicinski sbornik, viestnik bngarskih liečnika, izlazi u Sofiji početkom sva 

koga mj eseca pod redakcijom dra. G. · Zolotovića i M. Ruseva. Veličina mu je skoro kao · 

našega viestnika, a svaki broj sadržaje 4 :.tiskana arka. Suradnika ima dosta, a osim liečnika 

· 

šalju svoje članke neki poznati buga:s•lri·::kemičari i pravnici. 

Sadržaj ove godine. i ašlih brojeva (do sada smo dobfli 4) veoma je raznolik i 

· 

zanimiv. •· · · . · ·.:• • · 

'originalnih radnj.a.ima dođu'še mal'o, · ali zatO j ostali sadržaj veoma poučan i tako 

udešen, da se praktički liečnik; ·veoma· lroristiti može. Tisak je veoma liep, a oprema ukusna, 

a stoji na godinu : za · Bugarsku· ·8 franaka i 20 cent., a za inozemstvo l fr. 20 ct. više. 

1898; Br. t. sadržaje·: I. Oveći čla.nak dra. D. Iv. Mihailovskoga, priinarija na 

cbiruržkom odjelu u plovdivskoj bolnici o: "splenectomiji" u devet slučajeva radi "hypertrophia 

lienis" (takodjer uazviuia "hypertropbia simplex inalariensis"}. M. govori naj prije u 

kratko o indikacijah i izvedbi operacije, pa prelazi na opis pojedinih slučajeva, spominjući 

uj edno i uspjeh liečenja. Operirao je u narkozi cbloroformom, a prije narkoze uštrcao 

0·01 morph. Tumori su obično nadminuli na desno središnu crtu tiela ; bolestniCi su duže 

vremena bolovali od popustne groznice, te su se u najviše slučajeva odlučili na operaciju 

radi boli i slabosti. Operirao je .3 nužka1·ca (26·, 30 i 40 god. stara), tumori bijahu težki 

3100, 1800, 2000 grama, i 6 ženskih (21, 26, 30, 34, 36 i 40 god. stare), težina tumora iznašala 

je 3400; 3900, 3700, 2500, 2400 i 2800 grama. - U svakom slučaju bijaše prima 

intentio. 

II. Dr. A.džarov, iz plovdivske bolnice, izvješćuje o slučaju: "Lupus vulgaris", 

izliečen s tuberculinom R. Ticalo se 12-odišnje dj evojčice, koja je u početku liečena s ol. 

jecoris aselli i ichtyolom. Od 7/5. do 16f6. 1897. uštrcano je 23 puta u obrocih od 1t60 mgr. 

do 4 mgr. ·- Poslije svakog uštrcavanja se opažalo povišenje topline tiela, infi.ltracija i 

boli na mjestu uštrcanja, a brzo se pojavilo odljuštenje i cieatrizacija bolestnih mjesta. 

Formula bijaše : Rp. Tuberculi11. R. gtt 2 (10 mgr.). A.q. dest. sterilis. 40·0. Natr. cholorat. 

0·35. Glycerin. 10·0 M. D. S. · Za uštrcanje. Spominje, da je Busseniust (Deutsche. med. 

Wochenschrift No 28, 1897,) u tri slučaja kod lupus vulgaris dobrim uspjehom tubercil.Iin 

uštrcao, isto tako Seelingmonn (ibid. br. 30, 1897.) i Doutrelepont (ibid. ·br. 34 , ·189>7.) 

5 slučajeva. 

Ili. "Uspjeh operativnoga liečenja hysterije na duševno stanje bolestnih" ; od dra. 

D a nad žij e va !iz neurolog. Central blatt. No. 21, 1897 ) IV. "Potreba o izveilibi nekih. autopsija", 

od M. V. Referati. VI. Zdravstveni odnošaji u bugarskih gradovih od 22/ll. do 

28/12. 187. VII. Izvješće o radjanju i umiran,ju u sofijskoj gradskoj obćni od 24;11. do 

29/12. 1897. VIII. Razno. IX Dr. M. Goškević: O zdravstvenej dj elatnosti lterzonskoga 

liečničkoga družtva. X. Hygiena za holestnike srdca, o.d R. XI. O uporabi mesa ili:ričavih 

životinja od Srebrej anika, preveo T. XII. Mineralne kupelji u Nršcu, od Nikȯ-lov,i-ća 

XIII. Pharmacija i naravoslovni nauci, od kemičara H. W. Krurastojanova' XIV, Re. 

cenzije o raznih knjigah. XV. Liečničko družtvo u Plovdivu. XVI. Naredbe. XVII. Osobne 

viesti. XVIII. Književni dio. XIX. Od redakcije. XX. Imena predplatnika. 

Br. 2. sadržaje: l. Nekollko rieči o. "Myelitis syphilitica" od dra. Bero na. II. Jedan 

slučaj od "filarija sanguinis hominis u Ruščuku", od dra. Iv. Teodorova. III. Splenectomia 

(nasava i svršetak od l. br.). IV. Liečenje hypertrophiae lienalis podkožnim uštrcavanjem 

liquor arsenicalis Fowleri od dra. Gančova. V. O pitanju. liečničke tajne, od gdje. dr. G.o- 

1 o vina .. . VI. Zdravstvena organizacija u Hrvatskoj i Slavoniji. VII. Referati. · VIII. Zdravstveno 

stanje u bugarskih gradovih od 28/12. 1897. do 14./1. 1898. IX. Izvješće o raojnju 

i umiranju u .sofi.jskoj gradskoj obćini od 29/12. 1897. do 19/1. 1898. X. Razno. XI. Liečnička 

odgovornost ; nepodpuni recept; osudjen liečnik, od dra. L; z. xn. o VOdi) od diia. R. 

XTIL .M.lieka upotrebljeno kao. liek, o'd Tačeva. XIV. Ne!P pedmeti ep. . guttaperče:: sa 

chiruržkoga gledišta. XV. O mineralnih vodah u Slivnu. XVI. Bolničke knjižnice. XVII. 

Osobne viesti. XVffi. Natječaji. XIX. Književni odjel. XX . . Predplatnici. 

Br. 3. sadržaje: I. Bugarska antidiphtherična surutka od dra. R. II. Tri slučaja 

"A.ppendicitis perforans cum peritonitide local. et suppurativa cj.rcU:inscripta" od dra. M i 

hailovskog. III. Situs transversus viscerum, od dra. I. K. IV. Pederastia. i gonorrhoea,. Qd 

dra. A.. G.o:l.emanova. V. Diagnosticiranje i liečenje "typhus abdotriinalis" u Vraci, od dra. 

S. Rabin ovića. VI. Kada treba cavum ·uteri irrigirati lječitbenimi sredstvi, .od dra. N. G. 

Hristova. VII. Elektricitet u zubarstvu, od dra. Grosheintza, preveo dr• 'Paraskevov. 

VIII. Referati. IX: Zdravstveno stanje u gradovih Bugarske od 14/1. 1898. do l5/2. t; g. X. 

Izvješće o radjnJll i umiranju u sofi.jskoj obćini od 19/1.- 15;2. 1898. XI. Razno. XII. 

Umjetno hranjenje .dojenčadi itd., od gdje. dr. Golo vina. XIII. O vodi (nastavak 2. broju), 

od dra. Ru.s eva; XlV. Diaeta kod liečenja chrouičnoga catarrha želndca; od dra. R. XV. 

Narodna medicina. XVI. Odgovori uredničtva .. XVII. Naredbe. XVIII. Književni dio. 

XIX. Objava. XX. Predbrojnici. 

Br. 4. sadržaje : I. Jedna nova radikalna operacija hernija, od dra. P. Iv. Stojanova. 

II. Statistika operacija na chirnržkom odjelu plovdivske prvoklasne državne bolnice za 

189.8. god., od dra. D. Iv. Mihailovskoga. III. Jedan sl učaj I'olyneuritis diphtheritica, od 

dra. D a.n ad ž i eva. ; IV. J edan smrtni slučaj usli ed biesa (lyssa), koji se pojavio mjesec dana 

poslije uporabe protubiesne vakcine, od dra. Ničo va. V. Slučaj upalne natekline na dnu 

usta (an gina Ludovicii) usli ed razjeden oga zuba zasta.vnjaka, od dra. B o n iq 1). e t a; preveo dr. 

Paraskev0v. VI. O potrebi, preustrojstva .zdravstvene službe na iztoku, da se u istinJ.I občuva 

Europa od prenosa kolere i kuge. :Prev. - V1šin. VII. Referati. VIII. Zdravstveno 

stanje u bugarskih gradovih od 15/2. do 16/;l. t. g. IX. Izvješće o radjanju i umiranju u 

sofi.jskoj obćini od 16/2. , do 16J3. t. g. X. Razno. ;xi . . O umjetnom hranjenju dojenčadi, 

odbijanje djece i njihovo hranjene do druge godine (nastavak), od gdje. dr.. Golovi na. XII. 

Jedan novi sporo b za sisanje, od G. Kari ota, prev. dr. R. XIII. Kada treba rodiljka ustati 

Prev .. dr. Šeinin. 4IV. Broj liečnika u Bugarskoj. XV. Kuga u Džedi i preduzete. mjere 

proti unešenju iste u Bugarsku, od L. V iš i na. XVI. Sanitarne naredbe. XVII. Natječaji. 

XVIII. Nekrolozi. XIX. Književni dio. XX. Objave. XXI. Predbrojnici. 

F. Gundt>um (Križevci). 

Srpski arhiv za celokupno Jekarstvo. Urednik dr. Jovan D anić. Godina 

IV. Sv. l. Originalni radovi: Etiologija krupoznog i difteritičnog zapalenja očiju i 

njihovo lečenje, od dra. Gj orgja N e š ić a. J edan slučaj kolosalnog lipo ma na !evom obrazu 

od dra. Mih. Petrovića. Neuritis multiplex od dra. J. Kuželja. II. Pregled literature. 

IlL Izveštaj i o rad u lekarskih zajednica i u druže nj a. Rad srp. lek. društva 

XIII. redovni sastanak dne 18!10. 1897. IV. Vesti o stručnim zavo.dima i ustanovama. 

V. Beleške VI. Pabirci. VII. Staleke i lične vesti. VIII. Dodatak, 20. 

godišnji:skup srp. lek. družtva od 30/1. _1894. IX. Bibliografija. X. Pošta redakcij e 

i administracij e. Br. l. priloga .Narodno zdravlj e" imade sliedeći sadržaj : '!'reća 

godina .Narodnog zdravlja" od urednika. Ćuvajte decu od skrletine (šarlaha), od dra. V. 

Z. Gjorgj -. Uslovi zdravlja, od dra; R Laz-. Jedan higijenski napredak, po nemačkom 

od ,dra. :M. P. Klice jektike u mleku. Podlistak : Nešto o materinskoj ljubavi, od M. J. 

Pamtite .. Beleke. Kovčežić .. Novosti. Ćitajte. 

Sv. 2. I. Originalni radovi. Smrt ugušenjem usled Ul!trelre povrede 2. vratnog 

obrtnja o dm. E. Mihela. Serum protiv tetanusa., od dra. A.: Kobliške. Zagrevajući 

zavez sa sedom pri gnojenju, od dra. L. Nenadovića.: Histerični atak usled tenije, od 

dra . . Gj . Jovanovića. II. Pregled literature. III. Izve štaji o radu lekarskih 

zajedni ca i adruženj a. Rad srp. Jek. društva 14. i 15. red. sastanak g. 187. Berlinsko 

lekiu•sko druAtvo. IV. Izveštaji o radu sanitetskih vlasti. V. Zakon,i i .n-ax edbe 

VI. Ves.ti o .s tručnim zavodima i ustanovama . .VII. Pabirci. VIII.. Staleške i 

lične vesti. IX. Bibliografij a. X. Pošta· rekcije . i administracije. - Prilog 

"N arodno zdravlj e" imade sliedeći sodržaj : Dojenje (prevod od Sondereggera). Nešto 

o nosu i nego·vim bolestima, od dra. Š rage. o. zdravstvenim merama u berbenicamal 

od dra. M. p; Smejanje, od D. O bunarima, od dra. M. P. Podlistak : Babe što vade -crve 

kOd dece, od D. Jan- Pamtite. Beleke. Kovčežić. Novosti. Pošta. Ćitajte.


Br. ;5. 

11 

Sv. 3. L Originalni radovi. Uporaba bromoforma u velikom kašlju od dra. Ć. 

i\tl. Mihajlovića. O preust.rojstvn naših bolnica, od dra. J. Lazarevića. Iz lekarske 

prakse: Atresia ani congenita ; strano telo u nosu; k etiologiji utvare (hernije), od dra. 

L. Nenadovića. IL Pregled l i teratu r e. III. Izveštaj i o radu lekarskih zajednica 

i udruženja. Rad 8rp. lek. društva 17. red. astanak 29/ll. 1897. - 12. medjunarodni 

kongres u Moskvi, sekcija za očne bolesti . -- 9. medj unarodni kongres za higijenu 

i demografiju. IV. Vesti o s truč n i m zavodima i ustanovama. V. Bel eške. VI. 

Pabirci. VII. Stnleške i lič n e vesti. VIII. Podlistak: Mnogo lekara - a malo 

bolesnika, od dra. M. Pop-. IX. Bibliografij a. X. Pošta re d akcij e i admi nist racije. 

-Prilog "Narodno zdravlje" imade sliedeći sadržaj : Račun života. Dečije bolesti 

u vreme izbijanja zuba, od dra. P. L. Otrovne boje, od dra. M. P. Hladna pićn. Voće. 

Podlistak : Sujeverstvo i vračare od K. P. Jovanovića. Pamtite. 

. 

Beleške. Kovčežić. Novosti. 

Pošta. Ćitajte. 

Iz stranilJ.. listova. 

Perthes. P.uščana ozljeda arteriae pulmonalis i aorte, p1·iobćena na temeljtt desetmjesečnO{JCt 

kliničkog opa.anja i nalaza mzudbe. (Beitriige zur klin. Chirurgie. Bd. XIX. 

.Heft 2.) 

26. god. radnik, koji već 7 godina boluje od lievostranoga fistuloznog empyema, 

opalio si je hitac u lieva prsa u nakani, da se ubije. Tane prodrlo je u 2. medjurebrenom 

prostoru, te zaostalo pred poprečnim nastavkom 6. prsnoga kralježka (skiagramm). Diagnosticirala 

se je ozljeda. velikih žila (traumatički aneuryzma) po položaju mjesta, gdje je 

unišlo tane, po skiagrammu, te podizaj ućoj se pulzaciji u 3. medjurebrenom prostoru, 

po duvajućem šumu u bliziui mjesta, gdje je tane unišlo i otraga lievo od 5. i 6. prsooga 

kralježka. Bolestnik, kojemu je medjutim i empyem operiran, oporavio se je u toliko, da 

je mogao trajno biti izvan kreveta. 10 mjeseci iza ozljede umre 'iznenada, pošto je 4 dana 

pod vrućicom bolovao. 

Kod sekcije našla se je komunikacija izmedj u art. pu l mon. i aorte descedens 1'2 cm. 

dugim kanalom, koji je djelomice bio izpunjen thrombi. Na stražnjoj stienki aorte drugi 

otvor, koji je vodio u vreću s debeli.mi stienkami, koja je imala promjer od 3'/2 cm. Ova.j 

je aneuryzma usurirao 6. i 7. prsni kralježak ; iza aneuryzme našlo se je tane. U desni h 

plućih haemonhagički infarcti. 

Da je bolestnik poslije ove ozljede mogao tako dugo živjeti, protumačilo se je time, 

što su velike žile bile u debelih pleuritičkih kožuricah, knje su priečile, da se izlije krv. 

U literaturi mogao je P. naći samo 12 ozljeda aorte, gdje nije smrt odmah nastupila, doi\im 

se ozljede art. pulm. klinički nije opažalo. 

P. Klemm. Slučaj pt!ŠČane ozjede m·t. i v. poplitccu. (Oentralblatt fiir Ohirurgie 

1897. Nro. 45.) 

Gospodja od 32 god. zadobila hitac iz puške u lievu podgoljenu dubičinu. Odmah 

poslije ozljede jako je krvarilo, ali za nekoliko sekunda prestalo je krvarenje. Bol. nije 

anaemična ; u l. podkoljenoj dubičini, u sredini pregibne crte rana u promjeru od 4 mm. 

Predjel nije b:bočen, ne ima pulzacije niti infiltracije; bilo u art. tibia!. post. i pediea !. i 

d. jednako krjepko. Kod pretraživanja ne krvari. Sa. stethoskopom čuje se nad ulazom 

hitca glasni, duvajući s udarom srdca istodobni šum. K. je smatran, da je art. poplitea 

djelomična ozliedj ena, te je učinio operaciju. Kod zareza našao je intermuscularne pukotine 

i vezivo jako krvavo infiltrovano ; art. i vena poplitea koso od napred prema otraga 

prostrieljene. Žilni ovojak zatvorio je otvore, tako da se je ustavilo krvarenje. K. podveže 

žile dvostruko i resecira prostrieljeni komad, tamponira i sašije lahko ranu. Oielu okrajninu 

zamota ovojkami i položi ju visoko. Daljni tečaj bio je sasvim povoljan, smetnje cirkulacije 

nisu se pojavile, rana je za 4 tj edna zacielila bez komplikacije, samo jedau dio 

per secundam. Bolestnica je mogla dobro hodati, nije imala nikakovoga neugodnog 

osjećaja, u ije bilo oedema noge ; bilo se izpod podvezanoga mj esta nije ćutilo. 

Pisac još, navadjajući literaturu opisuje pogibelj, koja nnstaje od difuznih haemato 

mn, koji komprimiraju i pri eče collateral nu cirkulaciju, te pogodjuju sept.ičku infekciju. 

Misli, da je očita indikacija, .da se .owe,d}lle žile pod•Y.ežu, te haema.t0mi izpral!'ine., a šup 

ji:Il.e .tako ta,mpo!liJ;aju., da .,roo .sek;et lahko ,dttica.ti. 

:SUdlnger.. 

LVI 1.. Reft,) 

(j) o:tldah trb.uha ubodom. {Arohiv fiir k!1inische -Dhimrgie. Band 

B. izvjeMuje •O bolestniu, k(i)ji je zađ6bi1•1 ·Uhodinu u predjel že1udca. Uz exopectalivno 

lieoenj.e hie je uredan tečaj do 8 dana, kada se iznenada pokazaše znakovi perforati11'.ne 

p,er.itol;li.tide. Kod la,p.a.r.otolnije, koja je .Q.QJn{l.h ;u-čiujeua, našlo se je \Ila pte1!1Jijjoj stienki 

želudca 1·5 cm. dugu ranu, iz koje su izlazili plinovi i pjenušava tekućina. Ranu 1\.e e 

sašilo, bJ.I. je oz.dl'avio. Oy.aj slu-člljj .pQka!'luje, .d-a još ;D;iiti tjeda,n da;na p.Q!!Iije otlljjede ne 

imtt sjegw.nQS!li, .da ne .će na.stati prfo,;ooijtt . . DJ!. s dr,uge s.W:ance m!>U. oJ.mstat.i ad.hll!ezije 

pod najnepovoljnijimi okolnostmi, pokaEu-:}e slučaj, g-dje je B. dednl.lJUI!l:l d.eliratu ifiVI!

182 Liečnički Viesinik 1898. Br. 5. 

Br. 5. Liečnički Viestnik 1398. l83 

Membrana sastojala je od dva diela, nutarnjega hrapavog i prngavog, te vanjskoga, 

koj i je bio kao stam pseudomembrana. Radilo se je o zatvoru vanjskog ušća matemice, 

koj e je uza to bilo prerašteno membranom, nastalom uslied vaginit.is adhaesiva. 42 dana 

izn poroda nadjena je rodnica kratka, rodničnoga diela maternice ne ima, jer je 

rodnice podpuno izčeznuo. Vanjsko ušće maternice otvoreno, da može vršak prsta unići. 

Crlenjak (Zagreb). 

Darey. Pt·imštena kapica kano uz1·ok rp·čcvu tt d;jetinstmt. 

May 15.) 

svod 

(Medical news 18!J7. 

Pisac opažao je kod troje inače zdravo dj ece od 10 mjes. do 2 god. grčeve s ponntćenjem 

senzorija. 

Kano uzrok našao je srašteni praepntium, te sn odriešenjem adhaezija 

u sva 3 slučaja odmah prestali svi pojavi. 

A. H. Ward. Slučaj duyotrujnoy1t JWin11i:;-mu (Lancet 18!17. Aprily 24.) 

32. god. mužkarac imao je 111. velike boli dugotrajni priapizam ; corpora eavenwsa 

bila su do skrajnosti napeta, glans i corptu! spongiosum slobodni. Sedmi dan popnstila je 

napetost, iza 4 tjedna bila je jako smanjena, te je udo bilo i1.a 8 tj edna skoro normalno. 

Uz to opažalo se je, da An se veoma povećala slezena i natekle mnoge žliezde ; krv bila 

je Jeukaemično promienjena. Pisac misli, da je uslied toga kod erekcije nastala spontana 

thromboza neobičnom gruševnosti krvi ili ozljedom kakove vene, za to govori što je corpus 

cavernosum urethrae ostao slobodan. 

S. Radziszewski. D·vct slltčujct, gdje s·n dttfJO m·emena ostuli stnt·ni 1J1'elluwti ·n 

d·ihulih. (Kronika lekarska 1897. zeš. 15.) 

U prvom slučaju aspirirala je djevojka od 10 g. kano mali prst debelu, 3-3·5 cm. 

dugu igračku. 

Neposredno iza toga spopane ju jaka zaduha, koja je naskoro prestala. 

Zatim se je razvila chronička broncbopneumonija desnoga doljnega režnja, koja je istom 

prestala za 35 dana, kada je strani predmet izkašljan. U drugom slučaju je 37 god. žena 

aspirirala komadić kosti. Razvili su se symptomi obostrane chroničke pneunomije, :1. i1.a 

5 mjeseci izkašljala je žena kost, te je sada brzo ozdravila. Č. 


Leussner. P1·ochowniclcova diaeta, da se 1Jostiyne maleni plocl kod tzlw zdjel-ice. 

(Miinch. med. Wocbenschrift 1897. Nr. 30.) 

Već se je pred 100 godina višeputa pokušalo, kako bi se uz stanovitu diaetn, koje 

se imade mati za vrieme nošenja strogo držati, kod uzke zdjelice postigao razvitak malenoga 

ploda. Pisac podaje katki pregled o pokusih, koji ali nisu do sada odziva našli, ili 

s toga što im je uspjeh samo nepodpun bio ili pak s toga, što je materinji organizam uz taj 

postupak silno oslabio. Prochownick je svoju metodu već god. 1889. obj elodanio ; ali 

čini se, da potonja ipak nije uz gdjekoji povoljan uspjeh našla dovoljnog i pravog odziva. 

Prochownickova diaeta je u kratko ova : 

U jutro : malena šalice kave i 25 gr. dvopeka. 

O podne : sve vrsti mesa, jaje, ribe, s !ls vim malo umake, nešto zelenoga povrća 

(mastno priredjenoga), šalate i sira. 

U večer : kao za objed, uz to još 40-50 gr. kruha, a maBlaca po volji. 

Sasvim se zabranjuje: voda, juha, krumpir, tjestenine, šećer i kruške ; 300-400 gr. 

crvenoga ili moselskoga vina dozvoljeno je piti. 

Sve matere podnašaju ovu diaetu po:ve dobre, te ne oslabe. Uspjeh temelji se na 

racijonalno-physioložkoj podlozi, pošto izlučuje po mogućnosti svaku onu hranu, koja bi 

imala kakovu ulogu kod razvitka tustila. Pošto se po izkustvu tustilo kod ploda tek u 

zadnjih ;mjesecih trudnoće razvija, to Pr o chow n i ck ograničuje svoju diaetu na zadnjih 

8-10 tj edana. Plod ostane isto onako težak, kao što je bio u početku, kad bi se s tom 

diaetom započelo, a na jakosti ne bi takodjer izgubio; manjka samo tustilo. Kod više slučaj 

eva mogao se je na taj način s uspjehom obići 

život vrlo nepovoljan. 

prerani porodjaj , koji je za djetinji 

Pisac navaclja u ovoj razpravici jedan slučaj, kod kojega He je l'rochownickovom 

diaetom vrlo liep uspjeh postigao. l'tadilo se je o slaboj. 40 godina Htaroj seljakinji, koja 

bijaše 9 put trudna. Svi dosadanji njezini porodi bijahu vrlo težki i bolni, te je često 

trebalo i liečničke pomoći. Diaeta je započeta po pr. 10 tj edana prije očekivanoga poroda, 

te ju je žena vrlo dobro podnjela i za cielo vrieme kao obično radila. 

Samo prvih S dana bijaše joj težko bez crnoga kruha, ali brzo se je prinčila mt taj 

novi način života. Porodila je za 2 sata bez osobitih potežkoća. 

Diete je bilo donošeno, samo je bilo suho u razmj erju 

s prvašnjom dj ecom, ali je 

kasnije dobro uspjevalo. Do sada nije još ua rhachitisu, catarrhu crievlja ili na drugoj 

kojoj clj ečijoj bolesti obolilo. 

Na taj slučaj nadovezuje još pisac pregled svih do sada u literaturi 

poznatih lu 

\jeva, kod kojih se je Prochownickov način uporabio. Nijedan autor nije još do sada 

opa1.io, da bi isti štetno ili barem nepovolj no dj elovao na mater ili na diete. 

Ovu cliaetn 

valja pokušati, ako conjngata vera nij e izpod 7.5 cm. U literaturi poznat je slučaj, gdje 

je conjngata vera bila G.5 cm., 

a cliete se je živo (2.!100 gr. težko) porodilo uz ovaj reg;ime. 

U obće, ako bi bila nužclna koj a operacija, to će ista sj egurno laglja biti, ako se je 

prije u tom slučaju Prochownickova diaeta uporabila. Prochownickova diaeta može se 

inače i u slučaj evih normalno razvite zdjelice upotrebiti, gdj e se već po izkustvu može 

uaslućivati, da će dotična žena jako ra;o;vito clicte poroditi, ili ako bi imala uzko, slabo 

raztezljivo spolovilo. Manje se preporučuje, ela bi se u slučajevih, gdje je Prod10wnickova 

dill.eta provedena bila, prerani porodjaj izveo ; iznimka su samo oni slučajevi, gdje bi se 

isti za koji tj edan pred porodjajem na vrieme izveo. 

Maixner (Zagreb.) 

Sitne viesti. 

Osobne viesti. TJ svibanjskom promaknuću od članova sbora imenovani su e. i 

kr. stožerni nadliečnik I. razreda i glavar zdravstva kod e. i kr. vojnoga sbora n Budimpešti 

dr. Aleksander H u b e r generalnim stožernim liečnikom ; 

e. i kr. stožemi nadliečnik 

dr. Šime M a n d i ć liečnikom glavarom vojničke nemoćnice n Trnovi u Ugarskoj ; gradski 

kotarski liečnik u Zagrebu i kr. domobranski nadliečnik n pričuvi dr. Gj uro Rib t ari ć, 

pukovnijskim Jiečnikom II. razr. u pr. - Kr. kot. liečnik n Mitrovici dr. Nikola V u j i ć 

imenovan je bezplatnim uzničkim liečnikom kod kr. sudbenoga stola u Mitrovici. - Premj 

ešteni su kr. kotarski liečnici : dr. Andrija K l e m e n č i ć iz Brija u D. Lapac, dr. Bogoslav 

Šešerin iz D. Lapca u Brinj, dr. Božo Steinfel iz Belovara u Gospić, 

Lehner iz Gospića u Topusko, dr. Aleksa Gj nrić iz St. 

dr. Hinko 

Pazove u Ćazmu, dr. Viktor 

B e l ić iz ( azme u Petrinju, dr. Franjo S tr o b a l iz Petrinje u Belovar, dr. J osip K i n d l 

iz !riga u St. Pazovu. - Obćinski i tvornički liečnik u Zaprešiću-Savskom Marofu, 

dr. Mirko Kasumović zahvalio se je na službi. - Dr. Nenad Neuaclović imenovan 

je pomoćnim liečnikom n 

službi zahvalio. 

bolnici u Osieku, nakon što se je dr. Juraj Marković na istoj 

Sveučilištne vi esti. agrel1. U lj etnom poljeću predavat će učitelji A. L o b 

mayer zdravstveno redarstvo (2 sata), a M. Joanović razudbu čovjeka (2 sata). - Bei5. 

N e u b ur ger babilitirao se je kano privatni docent za povi est medicine. - 

Kmlcov. Privatni 

docent Re i s imenovan je izv. profesorom za dermatologiju i sypbilis. Docent s naslovom 

izv. profesora R. T rz e bi cky imenovan je izv. profesorom cbirurgije. 

Nova javna bolnica. Kr. zem. vlada, ocliel za unutarnje poslove, podielila jo 

uovosagradjenoj županijskoj bolnici u Dugojresi pravo javnosti počam od l. travnja o. g. 

Bolno-obskrbne pristojbe ustanovljene su za domaee sa 60, a za strane sa 75 nč. na dan. 

Bolnica u Brodu n.;S. U ovoj bolnici, koju je sagradio i uredio grad, a ne 

imovna obćina, kako smo u zadnjem broju pomutnjom javili, obavlja službu primarnoga 

liečnika gradski fizik dr. D. Brlić. 

Bosanska zem. vlada i kuga. Bosanska zem. vlada poprimila je nuždne 

mj ere, da muhamedanski hodočastnici, što se vral:aj u it. Meke, ue uvuku kuge u okupirane 

zemlje. Za to je zem. vladi pridieljeni specialista na tome polju, dr. Jakov Saidenfels,

Br. 6. U Zagrebu 15. Jfpnja 1898. God. XX. 

!.ldMl&n ,u ·eipats ki :laza.rQt. El-['or, gdj se :\\Talia1-ti.}W1n karan 

.t.enu da drže. Dr. S a,i d.e·nfel s· imat oe da .e,,tmp.; !;ako bi .bQ8ansld, .hadalifl,stnU:i lril.i 

sasma ;izolirani ,item!lljito d.esinficirapi, ,p:iJ..;not),,lL krenu .u .s,vqju poatojbiou.. 

·Kineta'l'lJe pr;iljepć,iv,ih .pole$-:lii ll;l>:!&fl.a.!::lu .Zag.reJs)J.I .te.č.aJii).m: traN.Đlfl 

1898. D i p h t h e rit i•8 preostalo .l;, .;pli-.IA ,[:.vilo .l), umrlo. il,. JUeastaJ,e4, S ,e a, r 

L a tjrn;a ::preostalo.2,. ptira!jlO ' ·o2ldrvil9-d-,:·:.dP:'·OJ plieostaje a,' M o:r ,b;.p J i .,BJOĐBtalo 2,. 

priraslo 10, ozdravilo 7, umrle O"' p!\ePsj,fl 'n.: 1.\y,p •h U·8 a b d·o,m•i n &iLi-s.- JUiiĐS.talĐ )., 

.priraslo. . 3; .o.zdlltl>vilo· J., umrlo .·l; 1P8tJI,j,lk-D.y:a e, n t.ed.a ,Pr.eps);a.l0 ·Q,- .priliasl.o.:f}, ozdra 

\lilo .o, .'Umclo .o, p.r.eost.aje .0. S.e•P.)S;i;lH;p u.e r.p>e,r&-1 i.s preostalo ;J,, pciraslo•O; odr&;'\'iilo 

O, umrlo O, preostaje l. T u s 8 i 8 e o n v u ls i v a preostalo, !Q, prirru!l.o. ·O,


--- -··· ··---· 

Blojevi tjenice i stvore debele kore, koje su duboko sižuć.imi popreko i po duljini 

se vukućimi brazdami u polja razdieljene, te čine, da je jezik ukočen, debeo i 

neokretan. Uz to se siva, debela prevlaka tjenice kao što na. jeziku, tako i na 

bradavicah i bradavi0inah sluznice obraza, ustana, tvrdoga nebca i jezika neprestance 

ljušti i regeneriše. Mjesto, koje je danas sivkasto, 

sutra je, pošto se 

je tjenica oljuštila, tamno crveno, a iza nekoliko dana izgledje opet kao da 

smo ga lapisom namazali. 

syphilitica ... " 

Oiela slika lJrikazuje nam "Psoriasis mucosae oris 

Već Leloi r označuje taj opis prokaze na jeziku kao "une erreur d'observation", 

a ja moram primjetiti, 1la nisn.m do Rada bio n stanju, da vidim samo 

jedan slučaj jezične prokaze, koji lli hio pokazivao pojave, 

opisuje. 

kako ih K a p o s i 

Stoprv L e l o i r upoznaje naR temeljitije s leproznimi promjenam i na 

jeziku. On razlikuje dvie vrsti prokazljivoga zapaljenja jezika, koje karakteriše n 

sliede@I izrekah: "'l'antot la face dorsalfl de la langue est couverte des tubercules 

plus ou moins saillants, tantnt durs, tantut mons, et separ6s parfois les 

uns des autres par des sillons pins ou moins profonds. Leur surface rappelle 

certains plaques muqueuses vtg

· 

1$8 Li.eGnićki Vistnlk 1S98. B,. 6. 

Br. 6. Liečnićkl Viestntk 1898. 189 

.._·očuvat. će,. ns. od· Z3mjene sa ·syphilido!p. . .{lla.njkanje vrlo atnogq, crvenih 

sluznice, tvrdoća čvorova i njihova. . dug,qtrajna nepromienjenost. 

PQno rjedje np na gornjqj plqbi alazimo čvorove na rubu ili pače na 

do ljnoj plohi jezik\1.. U prvoin slqju p).su "eći od glavica gumbašnice i obično. 

su polukrugovito izpupčeni, u dtugg!D; su slq.čaju žutkaste boje, a doljna ploha 

· 

jezika je crveno i žuto izša.raria. 

· 

!ednom vidjes 

. 

o u sreq ffiL Qa. gorjoj plohi jezika 'IJradavičini slimienjena btada.vičina ili bradavičini sličan leprom, 

moći će stoprv iza· dalJega.' pregledavanja· uzsliediti, pošto nam anamneza ne 

podaje sjegurne oba.vjeti. · · · · · · · · 

. liiin čvorovafuz nje vidja.ju se kod gupavaca na jeziku, osobito na rubu 

i na šiljku, vede i manje, obično neprairilno bia.zgotinaste, plavkasto-biele pjege, 

koje naliče često plaques inuqueuses, nu pQšto crveni obod manjka, a prokazljive 

pfomjene još uz to dugo nepromienjene potraju, izključena Je i ovdje diagnostična 

zabluda. 

Daljnim čdnova.tim pojavom, koje vidjeh na razmjerno mnogo jezika 

gubavaca jesu duboke brazde . sluznice. Bilo je slučajeva, ·gdje izim tih dubokih, 

nepravilno poredanih brazda na jeziku ne nadjoh ništa više patlioložkoga,. drugda 

nadjoh krl).j njih i čvorove. Spoje li se na jeziku čvorovi brazdami, izgleda on 

ra.zpucan, rhagadizov'an. Da li je · ta· pojava dielom· prokazljivoga procesa ili je 

samo slučajnim nalazom, · ne mogu još z8. 

· 

sada reći, nu sjakako je spomena 

vriedna,. . 

Već sam' gore spomeimo, da čVorovi na jeziku vrlo dugo ostaju nepromienjeni 

i da samo riedko ulcerišu. Nastupi li ipak ulceracija, to su vriedi obično 

r'avni, a njiho,vi'h1bovi slabo odrovani tako, da ih možemo lako s ulceriranimi 

condylomata Iata zamie.i:titi. Ovorovi, manjkailje sivo-žute prevlake i zapaljenja 

čuva nas, da ne zami enim o vriedove · pro kaze s razpadajućimi se condy.lo- 

. mata Iata. 

Činjenicu, koju navode drugi prokazoslovci, to jest, da je okus· bolestnika 

dugo neprofflienjen uzčuvan, . prem je jezik često · silno promienjeii, mogu r ja. 

na temelju vlastitih promatranja potvrditi. 

. . Na 6 jez.ika od. ČVQrte, odnosno, ev.or.a,sto:-ivčq.n prokaza . tJmrvAih bolestnika 

mog odjela našao san:t' histoložkp-bakterioskopskim pregleda vanjem jače 

m slabije s u ž e n u n os l a g .u tj e n i e e, njene čepi će ili neizmjerno prođu ljene 

ili p11.ko skraćen i razširene ilj ih napokon ni ne nadjoh. Ođel:>Jjanje tjenice, 

bo i podpuno mnjkanje, onosno arroiju. tjenice vidio sam samo jednom. 

Nap!lee zanimiva je. sigurno Činjel;lica; dl). obič.p.o nalazimo u tjenici manja ili 

eća.. gniezda okruglo etani čnog infiltra.ta, koja su puna ba,cilla. · Jednom onsta.tovlijlmo, 

da. je infiltr . at iz dubine u tjenicu prodro i nju uništio. 

·. S l,u.z n: i c-Q. je .većiJlo.m dubokim, .mq.nje .ili više gustim okrglo staničnim 

infiltratoiD :prothna, koji često kao . vlakanel\.: ili gniezda u mišičje prodir.e i 

tamo, .ne mo. m.išične_ svežčićl:l, neg,o .i ppje,dina mišična. v li!. kane o:bubvii.Ćl\o. i 

m®g : o.d · :njilL pnjštAva. Najgy,š4i j i.l).filt.rllt o,ko !o:v:nib. devi, ll. nJihove su 

· 

sti.ene .deblj1me.. 

. 

spojnoga tkiva, ·koja . se u raznih smjerovih šire, Što' je inakori1, da e infilttat 

Ako je proces stariji, vidjamo usried sredine inflltrata vlakanca mh\doga 

brazgotinasto tnienja. . 

U jednolli slučaju tvorio je ihfiltrat samo uzanu prugu pod silno suženom 

tjenicom, kojo ne irriadjaše više čepića. Već ovdje spominjem, 'dai je bilo u ovom 

slučaju u infi.Itratu vrlo inalo baciila i samo osamljenih staniea ptoka.ze. 

Obič.no je u infiltratu jako mnogo bacilla, te se· ·6vi' nalaze, kao i. u . svih 

ostalih tkivih, kdli unutar toli izvan stanica, djelomice :pojedince, djelomice u 

hrpah. · Vi r e h o wo m odkrivene ·karakteristične staniee prokaze dolaze različito 

često. Ima slučajeva, gdJe ove likove po 20---:30 njrh u jeanom vidiku nalazimo, 

a drugi opet, gdje vidimo jedva jedan m dva. ove sta.niee su različito· velike, 

okrugle i ovalne, te se lako specifičnom bojom za bakterije boje. U previše oboja 

. disanih preparatih predočliju jednako obojeno ljage, u dobrih pako vidi se vrlo 

često, da im je . nutrašnjost ve'likoni množinom bacilla napunjena. Često su 

vacuolisu.rie i imadu sasma neobojen, uzan obod. 

Da li smijemo na temelju gornjih nalaza dva oblika prokazljivoga zapaljenja 

jezika :tzlikovati; kako je to L e l o ir učinio, ne ću da za sada odlučim, 

nu svakako je· spotnmt-vri edno; da se promjene na jeziku ne pojavljuju samo 

kao čvotovi, nigo i 'kao rvni, phivkaiito-bieli; · gladki, brazgotinasti ptaqiies, koji 

se običn-o na šiljku i rubu jezika nalaze. Još moram spomenuti, da možemo na 

istom jeziku 'ziijedrio i čvorove i plaques naći. 

. . 

IV. Prokazljivo zapaljenje gljota (Laryngitis lepr.osa). 

Promuklost; koja , može taka l!laleko· ·sizati, da čovjek ne može ni glasa 

prosboriti, ·kao i zadušljivost, pače·· pomanjbnje daha kod gubavaca, bila je 

doduše i starijim htovijiin Iieenikom predobro poznata, jer su svi pisci o prokazi 

., vox ra.uca quasi ca.trillinlli" i '"stvictura . a:nhelitus" · •najvažnijimi symptomi bolesti 

smatrali, no poznavanje ovdje ·u •obzir dolazećih kliničnih i anatomskih promjena 

gljota tek je ti drugoj polovini• o!v6ga stoljeća: polučeno 

Da niel..S ' sen i Bo eck (5) iztiču, da nalaze kadkada već u početku 

bolest.i u glJotri patholožk' promjene u· obliku čvorova ili ljaga, kaje" ,;·počimajući 

na rubQvih . poklopči.ća ode b ljaju' 'ga" i tako· prouzročuju' 'prifično . raz prostra.njenje 

infiltrata. "Kašnje s.u i pHcae ary-'epiglotticae: i ligam:enta thyreoarythaenoidea 

infiltrovana·i ·odebljana, te je glssi'ljka (rima glottidis) izvanredno 

sužena". 

· · 

·P6klopčić· biva vrlo nagrdjen i pra.iria užini (isthmus) gljota razvučen. 

"Tuberkulozna inBSa" izpunja M or ga g n i j e v e vrećice, ona sjeda i na slunici, 

i to u takovofmnožini, te· ·bi· njom jedVa sfamčica ·prošla; Omekša li ta· masa, 

tvore se vriedovi; koli •,na poklopčiću, toli'i u ·gljotu:.' Pisci još dodaj:il, da.je 

hrskavica donekle prota.njena, ali da nije uništ,ena. Spomenuti valja činjenicu, 

da su Danie lssen t ·Boeek našli često na sluznici dušnika i u 'Većih duš 

njacih. množinu osat:IHjenih, prilično tvrdih čvorova, koji su· riedko ·od • leće 

veći bili". 

Virehow (6) našao je duboke uljve, koji prouzroiše suženje (stenosis) 

gljeta. -Godine 1885. pokazivao je isti učeajak u Berlinu gljot gubav·e djevojke, . 

. 

·

190 Liecnički Viestnik 1898. Br. 6. 


koja je na zapaljenju pluća umrla, te je ovaj od gornj ega ruba poklopl-.icia sve flo 

glal;nih žica tako infiltrovan bio, da je izgledalo kao ela je to nabnjica (oedem) 

j ezika . Oieli gljot bio je natečen, a na površini okrugljastimi izpnpčinami pokriven 

(ll). Koliko ja znadem, bio je S e h r ii tte r (10) prvi, koji je prigodom 

znanstvenoga putovanja u Norvež ku, gubavce gljotnim zrcalom pregledavao. 

Na temelju tih njegovih prvih, kao i više slindcćih g ljotoslovnih nalaza opisuje 

taj pisac promjene u gljotu ovako: "U na.jslabijih stepeni h vidimo na poklopči

192' 


Br. 6. · Liečnički Viestnik 1898. 193 

su u vrlo jakih naslagah. Ove gromače stanica 'prikazuju baš pravu prokazljivu 

neoplaziju, koja ii:nade izrazito svojstvo doduše spora razpada. 

Difuzna. infiltracija gljota, osobito •poklopčića, mienja se sve po malo u 

neku vrst nabujice, koja je sklona vlaknas'tol (fibroznoj) degeneraciji ili sirastom 

izopčenju. U zadnjem 

tuberculoznim. 

slučaju imademo ' vriedove na površini, koji silno sliče 

Prokazljiva novotvorina proraste kroz sluzavke, mišičje i ztvce, 

komprimiše i uništi ih . • Oievovlje je često stisnuto i zatvoreno, u prava užeta · 

promienjeno. 

M e i s s e r (10); koji je bio u obće prvi, koji je prokazljivo promienjen 

g lj ot . bakterioskopski pregledao, veli, . da "bacilli prodiru u poklopčićevu i stitnu 

hrskavicu . . ." no koliko na4em, nije nijedan od kašnjih iztraživaoca taj nalaz 

potvrdio. L e lo ir · veli doduše : · "J'ai plusieurs fois trouve . des bacil! es dans le 

perichondre" i opisuje njihovo smještanje i položaj, ali završava ovaj odsjek 

ovim riečmi : 

"Je n' ai jamais trouve des bacilles dans les cartilages du larynx". 

Rie k l i (18) veli, da su "u drugih organih često tako mnogobrojno 

o pažana vacuole-stanice", u poklopčiću "samo · vrlo riedke". Taj pisac sabire 

svoj daljni nalaz ovako : 

"Ovdje se opažaju ogromne hrpe baclla, koje su skoro 

beziznimno okružene od orijaških stanica s više zrna u polumjesecu. Te orijaške 

stanice - koje obično samo pojedine bacille ili male colonije bacilla sadržavaj u 

- mogu ali velike hrpe bacilla sasma obkoliti, i to ili tako, da saino uzak rub 

protoplasme krug zatvara, medjutim što zrna i glavni · dio protoplasme kao 

sobstveno tielo na jednoj strani ostaju, ili pako tako, da zrna i ciela protoplasma 

tvore skupa jednako debeo uzan krug oko · hrpa bacilla. U zadnjem 

slučaju moglo se je taj lik lako zamieniti s popriečno rezanom, bacilli napunjenom 

cievčicom endothela. Tjenica je bez bacilla". 

I gljot pokazuje isto, samo ovdje nalazimo još uz to pojedine bacille ili 

malene hrpe bacilla i u stanica.h i u otvorih sluzavka, u ovom slučaju izvan 

stanica. 

Osobito su zanimivi bakterioskopski nalazi B er g e n gr ii n a (22) radi 

čudnoga tumačenja. Te preparate pregledao je pl. B er g m a n n, pa potvrdjuje 

nalaze. Pošto se B er g e n gr ii n o v a ra.zprava osniva na 17 prokazljivih gljotova, 

neka mi je dopušteno, da ovdje obširne podatke pl. Berg man na barma 

djelomice doslovce navedem. Najprije konstatuje, "da je sielo bacilla puno rj edje 

izvan stanica, nego da bacilli izpunjaju mrežu mezgraniit ". Globi nisu likovi 

stanica; barem prevelika većina nj ih, jer pred nama su cievkasti likovi, "koji 

imadu različit promjer, pljoskičasta. razširenja, kao što i rašljasto razgranjenje". 

"Ako su globi po dtdjini prorezani, prikazuju nam koba:sicam slične, veri 

gaste, uže, često uzporedo u gladkom spojnom tkivu prolazeće, često jagodice 

žliezda kao pletivo košare obkoljujući, ili i uvojkom ·kose na.lične, često buzdo" 

vsnasto natečene konope i vrpce" ; vidjamo "krivudanj a, kratke i dugačke, ·široke · 

i uzke lukove" i "jasne prstene". Ako je takova začepljena ciev baš tamo u 

proreza ·:;pogodjena, gdje iz jednoga smjera, i ravnine u drugu prelazi, onda 

vidimo kod. jednoga položaja tubusa okrug, a kod drugoga unj se nastavljajući, 

thrombus ;po duljini". 

"Nizo,yi :bacilla" su cievi, u kojih su zoogloea i hrpe . bacilla. Ne boja. 

dišu6e se "zrno · je od, zoogloea okružena C!)lloidno se mienjajuća1 mezgra". Granični 

obod iztiče - gdje se nalazi - stienu ·začepljene mezgt·anice, koja pokazuje 

oko cievovlja nagomilanu, promienljivu množinu okruglih stanica. Utline u globih 

da su "pravim endothelom" pokrivene. 

· K dosada spomenutim različitim tumačenjem ,;globi" nazvanih tj elesa 

dolazi eto još sasma novo, 

koje ih smatra pukimi . začepljenimi mezgranicami. 

Kako vidjesmo, govorio je već R i e k l i o ogromnih hr pah bacilla, samo što on 

drži, da ih zatvaraju u obliku polumjeseca orijašk;e stanice sa više. zma, 

B e r g e n gr u n je očevidno te hrpe bacili a -zamienio s thrombusi, a :{{. i e k l i j e v e 

orijaške stanice s endothelom prevucenimi stienami mezgranica. 

.Naproti svim tumačenjem stoje Doutrelepont i Wolte1s (23) s nalazom 

iz vrieda na sluznici dušnika i jedne glasne žice, tvrdeći, da su našli u 

globih bacille, koji su ležali u stanicah sličnih vacuolam. U glasoj ži.ci vidješe 

uz to "mnoge baeille, koji su ležali većinom u skupovih, riedko sasma osamljeni 

u tkivu .. Vrlo mnogo Hpičnih globa našli su na osnovnici glasne žice". 

Gornji pregled dokazao je dovoljno, da su mnienj a autora o prokazi gljota 

još uviek · u mnogih pi tanjih prieporna. 

Od mojih 41 bolestnika imalo je nj ih 28 promjene na · gljotu, 

ovimi jedari; slučaj živčane prokaza. 

· 

medju 

Od 27 laryngoskopski po primarnom liečniku K o bl er u pregledanih 

bolestnika · imalo je njih 21- manje ili više izrazite promjene na poklopčiću. 

Poklopčić je bio ili djelomično ili u nekojih slučajevih sav peterostruko odebljan, 

nagužvan, nespretan, ukočen i negibiv i uz to ili pačasto blied ili crven. Ako 

je otok poklopčića vrlo' jak, dogadja se, da je vrlo težko ili i sasma nemogućeu 

gljot gledati, tako da ne možemo promjene u nj emu uočiti. 

Površina sluznice ili je ravna ili hrapavo-kvrgasta, kadkada hrapava i neravna, 

a tie riedko i brazgotinasto promienjena. U jednom slučaju prouzročila 

je odebljanje ne infiltracija sluznice, nego bj elkasto-mutna prevlaka. 

KJ.o proseno zrno ili grašak veliki, dj elomice osamljeni, djelomice mnogobrojni 

ravni i izbočeni 

čvorovi nisu riedki ; sj elo im je bila obično · jezična, 

rj.edje · ·gljotna strana ili rub poklopčića.· U savezu s ovom lokalizacijom čvorova 

bile su i -njimi uvjetovane ulceracij a češće na jezičnoj 

uoklopčića. 

strani, nego na rubu 

Sasma. je jasno, da jako odebljanj e poklopčića već samo, kao i skoro 

redovite promjene nj enog okoliša, osobito glossoepiglottičnih i ary-epiglottičnih 

nabora, uvjetuje promjene oblika, koje čine poklopčić ili nasgrapnim ili zavinutim, 

uvrnutim, obrnutim i još ga drugačij e na.grdjuju. 

Spomenuti valja činjenicu, da je u pojedinih slučajevih, premda je poklopčić 

Jako zaražen, gljot ·pod puno zdrav. 

Kraj poklopčića pokazuju i cartilagines ·arythaenoideae često već za rana 

najčešće i . najjače pramjene. Obično su jače · m slabije odeh ljane, 

· · 

otečene, 

gdjegdje pokrivene pojedinimi većimi i brojnij imi malimi čvorovi, koji .se s vremenom 

u vriedove promiene. Njihova sluznia' je, kao u obCe sluznica . cieloga 

gljota, jako .blieda. 

· Većinom ravni i razmjerno razšireni vri edo vi naginju iz11azito , zacielenj.u, 

a to prouzrokuje kadkada, te je ne samo . sluznica nagrdjena i; v ras kana, . nego 

i ,hrska vica umanjena.. ,


----------- 

Na cartilagines arytbaenoideae nalazimo, baš kao i na poklopčiću, . bjelkaste 

mnteže i navlake, koje opet sluznicu odebljavaju. Proces bolesti znade kadkada 

samo jednu stranu zahvatiti, dočinJ je druga 7,drava. 

U jednom slučaju bila je gibivost jedne cartilago arytha.enoidea umanjena. 

CH osso-epiglottični i ary-epiglottični nabori obično su kao poklopčić i 

cartilagines arythaenoideae promienjeni, ili su 

vriedasti i brazgotinasto nagrdjeni. 

odebljani, nagnžvani, ukočeni ili 

Glasne žice su češće zaražene nego neprave glasne žice, no nedvojbeno 

je, da mogu i ove zadnje vrlo promionjene biti ; dapače medj u mojimi bolestnici 

imao sam jednoga, gdje se je proces prokaw n 

gljotu samo na jednu nepravu 

glasnu žicu protezao. 

U poretku obično zamjećnjemo na jedncj ili drugoj glasnoj žici slabu 

hrapavost, kašnje se prirlrnžujo otok i odebljanje, koje iza duljega vremena prelazi 

u ulceracijn. Vriedovi su nejednake veličine i dubljine, kadkada zapremajn cielu 

površinu glasnih žica ; i ovdje su vrlo skloni brazgotinastom zacieljenju, koje 

u slučajevib, u kojih je sluznica gljota brazgotinasto nagrdjena, prouzročuje 

posvemašnju propast pravih i nepravih glasnih žica. Kadkada preostane brazgotinasta 

gužva kao nj ihov ostatak, nu imade slučajeva, gdje im ni traga ne 

možeš naći niti zrcalom kod živih, niti pregledavanjem gljota iza smrti. 

Otok sluznice gljota izazivlje sam po sebi kadkada jako suženje, koje 

može kašnje uslied brazgotinastoga nagrdjenja tako jakim biti, 

H a n s e n veli, kapljica sluzi dostatna, da se čovjek gušiti može. 

da je, kako 

Dva puta vi clio sam nastajanje opne u gljotu, i to jednom nad, a drugi m 

pod glasnimi žieami. Jednom zabilježismo i znatno jednostrano kljenuće gljot.a. 

Lieva polovina gljota, gdje su i prava i neprava glasna žica u zajedničku gužvu 

splinule, bila je kod intonacij e skoro nepomična, na desnoj pomičnoj polovini 

nije bilo ništa abnormalna. ·Mislim

196 Liečnički Viestnlk 1898. Br. 6. 

·------ -·------ 


"'r j e n i e a je djelomice odebljana, s razširenimi i produženi mi čepići, nu 

dj elomice i tako protanjena, da kao njen trag zaostaje uzan rub ; napokon može 

sasma manjkati na mjesti h, gdje su erozije ili vriedovi. Osobito u odebljanoj 

tj enici nalazimo dosta često otvore (lacune), koji su maleno-staničnim bacilli 

obilujućim, granulujućim tkivom gušće ili rjedje izpunjeni. Kadkada prodire 

infiltrat izdnbine u dugačkih, uzanih vrpcah medju pojediuimi naslagami tjenice. 

S l u z n i e a je skoro sva gustim, dubokim in:filtratom od okruglih stanica 

ili jednako ili na većih plohah protkana. Kad kada vidjamo, da je infiltrat izgubio 

svoj prvotni okruglo-stanični značaj, te da se je u vretenaste stanice, pače u 

spojno tkivo promienio. IT ovom slučaj u protežu se konopci od spjnoga tkiva 

u dubljinu, čim podaju infiltrovanom tkivu lik lepeze. Infiltrat je silno bacilli 

prepnnjen. Bacilli leže djelomice pojedince, djelomiee u majih ili većih hrpah 

koli unutar toli izvan stanica infiltracije. Uz to nalazimo još znatne, velike, 

okrugle, ovalne, dugoljaste, bubrežaste i drugačije, bojenje bacilla primjuće 

tvorine, koje okružuje uzan, svjetao kolobar. 'l'aj 

kolobar je prama vani od 

infiltrata oštro ograničen. Opisane tvorine pokazuju često okrugle, jasne točkicevacuole 

; ako je bojadisanje dobro, vidimo sasma jasno, da se u tvorinah, k o j e 

su po mom mnienju istovj etne s Virchowovimi stanicami 

pr o k a z e, nalaze vrlo guste hrpe bacilla. Gdje su te velike stanice izpale, 

vidjamo velike, oštrorubne, svjetle otvore, nu kadkada, kod stanovitog-a položaja 

tubtma, vidimo jasno od okruglih stanica i vlakanaca spojnoga tkiva pod 

ravninom ležeću mrežicu, u kojoj leži očito izpala stanica. 

O i e v o v lj e je razšireno, njegove stiene odebljane, pune bacilla, endothel 

je često nabubren, 

isto pun bacilla. Otvor je kadkada čist, često ali krvlju 

napunjen, ili organizujućim se, bacilla punim thrombom začepljen. Stiene cievovlja 

su skoro stalno gustim, bacilli obilujućim infiltratom obkoljene. 

Hjedje i puno slabije su promjene na m e z gr a n i e a h ; ve1;inom su nepromienj 

ene, u nekojih slučajevih razširene, s jače ili slabije odebljanimi stienami, 

u kojih, kao i u endothelu možemo kadkada bacille naći. Nj ihov okoliš 

riedko je infiltrovan. 

Niti u žliezdah niti u njihovih izvodnicih ne nadjoh promjena, nu 

za to im je stroma češće protkan okruglo staničnim infiltratom, koji je pun 

baci !la. 

Sasma zanimive su promjene hr s k a v i e e. Perichondrium je većinom 

infilt.rovan, kadkada toli silno, da ga jedva prepoznajemo. Dogadja se, da iz 

perichondrija manje ili veće skupine infiltracionih stanica, koje su pune bacilla, 

prodru u stanice hrskavice, uslied česa ili promiene zrna hrskavičinih stanica 

svoj položaj 

ili sasma propanu. Izim tih promjena našao sam jednom sried 

hrskavoga tkiva spojnotkivom kapicom okruženo, bacilli prepunjeno infiltraciono 

lt>glo. Uza sve to valja spomenuti, da hrskavica vrlo riedko oboli prokazom. 

Pregledavanje g lj o ta (6 puta) poučilo nas je o istom, o čem i poklopčić. 

l ovdje se t j e n i e a razno vladala. Riedko je bila nepromienjena, obično bijaše 

odebljana ili protanjena ili pako manj kaše sasma. Legla s bacilli, kao i vlakanca 

infiltracije iz dubine, nadjosmo takodjer u tjenici g·ljota. 

S l u z n i e a bila je sva jače ili slabije in:filtrovana, no ovdje bijaše promjena 

u spojno tkivo češća i jača u dubljini. )3cilla bilo je svuda vrlo mnogo, nu 

stanica prokaze bijaše manje, dapače riedko. I veličina im je ovdje manja. 

U jednom slučaj u okruživaše jednu površnu skupinu prokaznih stanica leglo 

co cca. 

Cievovlje i mezgranice bijahu kao u poklopčiću. 

Jednom vidjeh na rubu hr s k a v i e e nekoliko malenih hrpa ha.cilla, perichondrij 

bijaše nekoliko puta infiltrovan, jednom spojnotkivno ollebljan, nu 

češće i sasma nepromienjen. 

S t r o m a ž l i e z d a bijaše ili infiltrovan ili spojnotkivno promienjen. 

.Jednom nadjosmo u stieni žliezda bacille i stanice prokaze. 

Samo u nekojih točk ah razlikuje se nalaz u d u š n i k u (8 slučajeva). 

'l' j e n i e a je bila n njemu ili sužena ili manjkaše posvema ; samo jednom bijaše 

nepromienj ena. 

Rub infiltracije na s l u z n i e i bijaše obično vrlo uzak, kad kada omedjen 

na subepit.helialni kraj ; u dubini bijaše sluznica većinom protkana spojnim 

tkivom, koje dopiraše sve do hrskavice. Samo jednom nadjosmo dublji, okruglo 

stanirni infiltrat. Bacilli ne bijahu ovdje tako stalni, kao u gornjem dielu gljota, 

isto tako bijaše i sa stanicami prokaze. 

Cievovlje i mezgranice u dušniku bijahu jednake onim u gljotu. 

S tr o m a s l u z a v k a bijaše ili infiltrovan ili u spojno tkivo promienjen. 

Jednom nadjoh bacil le u j a g o d i e a h, u drugom 

spojnim tkivom protkane i djelomice razpale. 

sluaju bile su jagodice 

S t a n i e e hr s k a v i e e u dušniku ne oboli še prokazom, nu i ovdje 

bijaše perichondrij kadkada specifično infiltrovan. 

Literatura. 

l. d e s I n n o e e n s, G., Examen des Elephantiq u es on Lepreux. Lyon 15\!5. 

2. Fr a n e i s e i P or t i, Oris pi ensis Valesii, medicique Paris i ensis "M ed ica Decas" 

ej usuem authoris in singnla librorum capita commentariis illustrata etc. Lutetiae Parisiorum 

1612. 

3. Johannis Varandaei, Oeleberrimorum Academiae Monspeliensis medicorum 

Decani et Professoris Regii, practici primarii "Tractus de elephantiasi seu lepra" etc. 

Monspessuli Geneviae) 1612. 

4. H e n sl er, P h. G. Dr., Vom abendlii.ndischen Aussatze im Mittelalter etc., Hamburg 

1790. 

5. Danielssen et Boeck, Traitć de la Spedalskhed ou Elephantiasis des Grecs. 

Paris 1848. 

6. Vir eho w, H., Die krankhaften Geschwiilste, Berlin 1863. 

7. Rebra, Dr. F. und Kaposi, Dr. M., Lehrbuch der Hautkrankheiteu. Bd. II. 

Stuttgart 1876. 

8 N e u m a u n, Dr. J., Lehrbncb der Hautkrankheiten. 4. vermebrte Auflage. 

Wien 1876. 

9. hti, Klinische Vorlesungen liber die Lepra. Wien 1877. 

10. N e i s s e r, Prof. Dr. A., Die ch ron ischen Infectionskrankheiten der Han t. v. 

/';iemssen's Handbuch der spec. Pathologie und Therapie. Bd. XIV. l. Halfte. Leipzig 1883. 

11. Vir chow, R., Demonstration VIlu Lepra laryngis. Berliner klinische Wocheuschr. 

s. 189. 1895. 

12. Leloir, H., Traite pratiqne et thćorique de la lepre. Paris 1886. 

13. Paul so u, Dr. J., Ein Beitrag zur Kenntniss der Lepra in den Ostseeprovinzen 

Russla.nds etc. Dorpat 1886.


. .... ·-· -·····-- ·-· -- 


14. Linna, Dr. A. u. de Mello, G., Ueber des Vorkommen der einzelnen Lepraformen, 

sowie der Erscheinungen an Augen, Nase und Ohren. Uebersetzt von Dr. A. Lutz. 

Sonder-Abdr. aus Monatshefte fii.r prakt. Dermat. VI. Bd. Nr. 13 u. 14. Hamburg 1887. 

15. Zwilling er, Dr. H. und Laufer, Dr. V., .Beitrag zur Keuntniss der Lepra 

der Nase, des Rachens und des Kehlkopfes. Wiener med. Wochenschrift. Nr. 26 u. 27. 1888. 

16. Goldscbmi dt, Dr. J., Die Lepra auf l\hdeira. Leipzig 1891. 

17. Hillis, John D., Die Veriinderungeu im Halse bei Lepra. Ref. im internat. 

Oentralbl. fiir Laryngologie, Rhinologie etc. VII. Jahrg. H. 9. Berlin 1891 . 

18. Rick li, Dr. A., Beitrii.ge zur pathologischen Anatomie der Lepra. Virch. Archiv. 

Bd. 129. H. l. Berlin 1892. 

19. Schr o tter, Dr. L., Vorlesungen iiber die Krankheiten des Kehlkopfes. 2. Auti. 

Wien 1893. 

20. Bergengriin, Dr. P., Ein Beitrag :r.nr Kenntniss der ICehlkopflepra. Archiv fiir 

Laryngol. und Rhinolog. Bd. II. H. l. Berlin 1894. 

21. H a D s e n, Dr. G. A. u. L o of t, Dr. e., Die Lepra von kliniseheu und patbologischanatomiseheil 

Standpunkt. Bibi. med. A:bth. D II. H. 2. Cassel 1894. 

22. Bergengriin, Dr. P., Topographisehes iiber den Bacillus leprae. Petersburger 

med. Wocbensehr. Nr. 47. 1895. 

23. Doutrelepont, Prof. u. Wolters, Dr. l\1., Beitrag zur visceptlen Lepra. Arch . 

fiir Dermat. u. Syph. Bd. XXXIV. Wieu 1896. 

24. Eichmtiller, Dr. G., Notes sur la lepre en Islande etc. Paris 1896. 

25. Impey, S. P. l\1. D., A Haudbook on Leprosy. London 1896. 

26. Joseph, Dr. Max, Uber Lepra. Berliner klin. Wochensehr. Nr. 37. 1896. 

27 . Schrotter, Dr. L., Vorlesungen iiber die Kraukheiten der Luftri.ihre. Wien 1896. 

28 . v. Bergmann, Dr. A., Die Lepra. Deutsche Chirurgie. Lieferung 10 b. Stuttgart 

1897. 

29. Ramon de la Sota y Lastra, Prof., Laryngitis leprosa. Uebersetzt von Dr. 

Bergengriin. Dermat. Zeitschr. Bd. IV. H. 2. Berlin 1897. 

30. S t o r e h, E., U eber den anatomischen Befund bei einem fiir Deutschland 

eudogeuen Fall von Lepra tuberosa etc. Vircbows Archiv. Bd. 148. H. 2. S. 389 u. Jf. 

Berlin 1897. 

Rl. Jean selme, E. et Laurens, Des loealisations de la lepre sur le nez, la gorge 

et le larynx. l\1ith. u. Verhandl. der internat. wisseusch. Lepra-Conferenz. lld. L, Abth. 

2. S. 18 n. ff. Berlin 1897. 

32. Schaffer, Mittheilungen u. Verhandl. d. internat. wissenseh. Lepm-Conferenr.. 

Bd. II. 1897. 

33. Stieker, G., Thesen iiber die Pathogenese der Lepra. Mitth. u. Verhandl. d. 

int. wissen. Lepra-Conferenz. Bd. I. Abth. l. S. 99 u. 100. 

Prenosivo dalekojavljalo (telephon) za odkrinkati tobožnju 

jednoušnu gluhost. 

Izumio e. i kr. stožerni Jiečnik dr. Ivan Kalčić, posadne bolnice br. 16. u Budimpešti.* 

oka - 

Kao lito imade sliepih očiju bez ikakve izvanjske 1i1ane ili 

nepravilnosti 

i to ne samo bez izvanjske; nego i bez takove mane, koja bi se rlala 

ili mogla očnim zrcalom konstatovati - tako isto imade i gluhih ušiju bez 

ikakve 

izvmjske nepravilnosti uha. Ja sam u ovo posljednj ih pet godina više 

takovih slučaj eva i gluhosti i slieposti koli u liečničkih, toli u neliečničkih 

znanstvenih družtvih demonstrirao. 

* Predavao na skupštini sbora liečnika dne 27. svibnja 1898. 

Koli važna i jest u obće pregledba opne bubnjića za diagnozu ušnih bolesti, 

to nam ta ipak ne pruža nikakvog obavještenja ili razjaŠI\j enja o sluhu, 

jer imade kadgod ljudi, kojim je sluh podpun i neporočan nzprkos 

očevidnim 

i znatnim patholožkim promjenam na opni bubnjića, do{:im imade (kako već 

rekoh) i gluhih na jedno ili na oba uha bez ikakve 

ljage ili nepravilnosti na 

opni bubnjića, dakle kod posvema pravilnih ušiju. 

. 

U posljednjih slueajevih je sielo i uzrok slaboga sluha ili posvomne ginhosti 

u središtu ili u nutarnjosti (n labyrintn) uha ili 

samom centrumu sluha, na ime u mozgu. 

pako još centralnije u 

Za dobiti do sviesti izvanj ske utiske zvuka potrebno je osim zdravog uha 

i zdravo sielo našega duševnoga (psihičnoga) dj elovanj a. U slučjevih dakle, u 

kojih ne ima na vanjštini uha mane, jest diagnoza na živom čovjeku često 

sasvim nemoguća, a često i kod iste obdukcije. 

Slušni aparat je izvanj skoj pregledbi i pažnji tako odmaknut, sakrit i nedostiživ, 

da je nj egovo pretraživanj e i za istog anatoma na lješini jedna od najteWt 

zadaća, - s tog-a bog si ga znao, da li su nazvali unutarnji predjel uha 

labyrintom radi nj egovih bezbrojnih šupljina, zavoja i prostorija ili pako sbog 

pornanj kanja orientacije u 

nj em ; nije dakle ni čudo, da je prepoznanj e kao 

i liečenje bolesti srednjeg i 1mutarnjeg uha skopčano s tolikom potežkoćom i 

s tako malenim uspjehom. 

Ali ako i nije možno uviek sielo i uzrok gluhosti diagnosticirati, to je 

konstatovanj e jednoušne gluhosti praktičnomu liečniku i kliniku posvema lahko, 

jer ti liečnici ne imadu nikakvog uzroka posumnjati kod :fizikalnoga iztraživanj a 

o istinitosti i iskrenosti izkaza svojih bolestnika, al nije to tako lahko za vojničkoga 

i sudbenoga liečnika. 

Ni posljednji ne nailaze na nikakve potežkoće kod konstatovanja simulacije 

jednoušne nagluhosti ili jednoušne posvemne gluhosti -jer si mogu i ovi 

lahko i brzo već kod puke :fizikalne pregledbe (ugadjačom, satom i t. d.) 

pribaviti 

podpnno i posvema sigurno subjektivno osvjedočenje, da imadu posla 

s hincem, ali to za vojničkoga i sudbenoga liečnika još nije ni s 

daleka dostatno. 

Ovi bo moraju osim toga ne samo točno označiti stepen nagluhosti na 

metre i centimetre, 

nego još i hi nitelja preo brati ti t. j. moralno prisiliti, da 

sam prizna, da je simulirao ili pako moraj u 

barem prisutne neliečnike (častnike, 

sudce) osvjedočiti o simulacij i pozitivnimi dokazi. Baš kod toga posla 

imao je i vojnički i sudbeni liečnik još do pred malo vremena svoj ih težkih 

muka, i to sve sbog toga, jer nije imao kod iztraživanj a onakovih sredstva, kojimi 

bi mu bilo moguće pozitivne oVI·šbe ili činitbe tobožnjega gluhoga, ali u istinu 

zdravog uha pred svjedoei ili pred sudci očevidno i osvjedočljivo demonstrirati. 

Vojnički i sudbeni liečnik ne nalazi u izjavah svojih iz traži vani h 

nikada 

iskrenosti, zato su mu pregledbe {izikalnimi sredstvi bez ikakove vriednosti, jer 

i onj, koji je sbilja gluh, laže bojeći se, da će se inače o nj egovoj ginhosti 

posumnjati ; vojnički j sudbeni liečnik ne smije dakle iztraživanomu nikada 

ništa vjerovati osim onoga, što sam sbilja vidi, čuje ili pipa. 

Dan za dne,·om rastućom sveobl:om višom naobrazbom i podpunijim uzgojem 

naših novaka i obranbenih obveznika raste i vojničkomu i s1dbeom 

liečniku potežkoća kod iztraživanja hinitelja, i to uzprkos svim pobolJšanJem 1

200 Liečnički Viestnik 1898. Br. 6, 

usavršenju pregledbenih sredstva i metoda. Osobito pako su takove prilike u 

gradovih, gdje imade učilišta, klinika i .polyklinika, gdje se daju hinitelji već· 

u napried pregledati po ništa opaka neslutecih profesorih i polyklinicih, ter se 

na taj način uredovno za himbu priprave, dapače kadkada i liečničkom svjedočbom 

obskrbe. Nije dakle s toga ni čudo, da vojnički liečnici uviek traže · 

novija, bolja, točnija, sigurnija, pouzdanija i savršenija iztražna sredstva i metode, 

s jedne strane da spase vojničtvu baš najkrepčije novake i·da se s druge 

strane ne uvojače sbilja baš pogr:iešni i nesposobni momci, a napokon i s toga, 

da se uklone svakoj inoj eventualnoj neugodnosti. 

Stoprv godine 1891. pružio nam je pokojni berlinski stožerni nadliečnik 

Burchardt u svojih u tu svrhu priredjenih slikah na Lawrenceovomu 

stereoskopu sigurno sredstvo, kojim možemo tako rekući ad oculos · demonstrovati 

odkrinkanje simulacije jednoočne slieposti. 

Ja sam bio kao načelni liečnik odjela za ušne i očne bolesti mnogostrana 

i često prisiljen baviti se tom B ur e h ar d t o v o m metodom, pak j oi se nisam 

moga dosta nadiviti. A jer su sva do sada poznata nam sredstva za odkrinkati 

tobožnju jednoušnu gluhost iztražnoga liečnika napokon ipak na cj edilu 

pustila, to sam se i ja trsio izumi ti B ur e h ar d t o v o m u slično sredstvo i metodu 

za odkrinkati na sigm:ni način himbu jednoušne gluhosti, što mi je napokon 

ovim mojim dalekojavljalom i pošlo za rukom. Uprav omi.ko, kao što se možemo 

L aw i e n e e o v i m stereoskopom po B ti rc h ar d t o v o j metodi sigurno 

osvjedočiti o sbilja obstojećoj jednoočnoj slieposti, :kja • se inače · na nikakav 

drugačiji način ne da sigurno · konstatovati, uprav tako možemo ·se i mojim 

dalekojavljaioin sigurno ·osvjedočiti o sbilja obstojećoj jednoušnoj gluhosti, koja se 

inače na nikakav ini način ne da sigurno konstatovati. A. .što je. kod toga od 

njveće vriednosti to jest, da se na isti način i u isti čas s iztražnim liečnikom 

ujjjdno i slušaoci ili gledaoci (sudci, svjedoci) uprav tako sigurno osvjedoče 

o sbilja obstojećoj ili neobstojećoj jednostranoj gluhosti ili slieposti. 

Uporaba mojega dalekojavljala i ona Law reilC'eovoga stereoskopa je 

dakle sasvim: analogna i osniva se na istih physioložkih načeli h, i to djelomice 

na tom, da nam je sasvim nemoguće dva različita, u isti čas dobivena slušna 

utiska jedan od drugoga razlučiti (razdieliti ili razdvojiti) ; djelomice na tom, 

da nam je nemoguće hitro razabrati odkuda nam dolazi glas ili· zvuk, koji smo 

čuli, iliti kazati, gdje je vrelo čuvenoga zvuka ili glasa, a sve to ponajviše sbog 

prekratkog vremena za promišljanj e, koje se vrieme hinitelju (simulantu) ne 

smije produžiti. Uho ima na ime lih physioložku zadaću valove ili utiske zvuka 

uhvatiti, sakupiti i dovesti ih do slušnoga živca i po ovomu u mozag ; prosuditi 

od kuda nam dolaze ti zvučni valovi ili utisci jest psihično djelovanje, 

kojemu treba vremena (za promišljanje). 

Ako ja n. pr. na svoja oba zdrava uha slušam dva govoritelja- jednoga 

s desna, drugoga s lieva - to ću ja, dok govore oba jednako jako u isti čas 

isti sadržaj ili isti tekst, obojicu čuti i razumjeti ; ali čim započmu oba govoritelja 

svaki različiti tekst govoriti, razumjeti ću sad lievoga, sad desnoga 

govoritelja, a po najduže vremena ne ću razujeti ni jednoga ni drugoga. U 

prvom slučaj u podupiru se na ime medjusobno oba uha, a u posljr.dnjem jedno 

muti ili smeta drugo. 


Sasvim analogni pojav možemo motriti .· i kod očiju, kod vida. Postavimo 

li na stereoskopu gledaocu zdravih i normalnih očiju pred oba oka dvie jednake 

slike ili fotografije (pred svako oko po jednu), to će taj gledalac viditi i 

lievim i desnim okom ono isto, vidjeti će samo jednu jedinu sliku i to vrlo 

jasno, jer se obje slike (i lieva i desna) · u vidiku ·sasvim · sukladno pokrivaju. 

U ovom se slučaj u oba oka inedjusobno podupiru. Postavimo li na stereoskopu 

pred svako ·oko drugačiju, različnu sliku, onda će i svako nešto drugoga vidjeti, 

t. j. lievo svoju i desno opet svoju predrp.etnutu sliku obje vidjene slike prekrižuju 

u vidiku jedna drugu tako, da gledalac ne vidi čisto ni jedne ni 

druge. U ovom slučaju jedno oko smeta drugo. 

Onaj, koji je na jedno oko sbilja sliep ili zažmiri jednim okom, vidi bez 

ikakve zapreke i bez ikakvoga napora sasvim čisto onu sliku, koja mu stoji 

pted otvorenim ili zdravim okom, jer ne vidi one slike, koja rn11 pred sliepim 

ili zatvorenim okom stoji, ta ga dakle ne može ni smetati. 

Postavimo li na stereoskopu gledaocu pred njegove zdrave, normalne oči 

i to pred jedno oko prazno polje· (čisti papir), a pred drugo oko kakovugod 

sliku, to nam on ne će _moći kazati, (pa pazio on koliko mu drago pomno i napeto), 

pred kojim njegovim okom mu · stoji slika i pred · kojim prazni papir ; 

nemoguće mu je 1ia ime naznačiti; odkuda dolaze traci svjetla i u koje njegovo 

oko idu. 

Na teinelju te nesposobnosti osniva. se i uporaba stereoskopa za odkrinkati 

tobožnju jednoočnu sliepost, koju uporabu nam je kako već rekoh B u r 

c h ar d t na L aw re n e e o v o m stereoskopu potanje razjasnio i koja je sasvim 

analogna uporabi mojega dalekojavljala za odkriilkati tobožnju jednoušnu gluhost. 

Hincu jednoušne gluhosti govori se na lievak desnoga doglasala (mikrophona) 

u desno, a u onj isti čas po lievku lievoga doglasala u lievo uho.

202 Liečnički Viestnik 1898. Br. G. 


U tu su svrhu odrješito najpr ik ladnij e froslovtane rieč.i, 11 koj i h sn dv ip prve 

slovke jednake, a treća ili zadnja različi ta ; na pri lllj er : n cl esno se rloglasal o 

reče g·olo - brad, a ll onaj isti eas ll l i evo golo - rnk ili : 

l. crno-ok l. crno - kos 110. šesto - nog 10. 1iesto - per 19. parn - diz 19. pn.ra -stos 

- sto i-dva 2. sto i-tri ll. sto i-šest ll. sLo i- pet 20. dan i-čas 20. dnu i-smrt 

3. pet i -sto 3. pet i -šest 12. tvrdo -glav 12. tvrdo- kor 21. prosto - vid 21. prosto -duh 

4. vioo - toč 4. vi oo - grad 13. golo · ruk la. golo - glav 22. krivo -put 2i. krivo - tok 

5. tri po - šest 5. tri po - dva 14. ruko - ljub 14. rukn -t.res 23. l>og i -smrt 23 l>og i-sviet 

6. brzo - nog 6. brzo - kril 15. razkol - ni k 15 razko - ljen 24. bogo -ljub 24. bogo - slov 

7. oči - gled 7. oči - vid Ul. dan i - san lG. tlnn i-noć 25. kolo - put 25. kolo - dvor 

8. glavo -bol 8. glavo -tres 17. tanko -nog 17. tanko -vid : 21i. desno -kril 26 desno-ruk. 

9. zlato · per 9. zlato - ust l B. rodo - vit 18. rodo - pi s J 

svojega v ij ka. Sprava je w1 taj nači n odkop!-ana i rw djel nj t: jer je struja 

prekinuta. l r taj se mora poloti sprava mdHnti poslijt: sv:tkt.\ pojedi ne u porabe, 

inaee se brzo pohfl.ri razto] 1ina n mnnjevniekilt ,.lant·.i lt, ptk jn onda opet 

potrebn o, da se elanei na noro napoje. Onomovi članri napajajn se '2% raztopinom 

kuhi njske soli, i to nn:j v ie tlvapn t u jednoj god in i . Skopčan.k i odkopčanje 

i l i prek i clanj t s trnj e zapor i (poh1gami) jest sas vi 111 l ah ko. 

Vjehao se hinac kol i kogod htio, rla st.• obran i tnmn izfrano m u ]JOS!npkn ili 

da taj postupak natlvlatla, ostat tt mn i pak sasv im ne mognći nt to lwŽHJ P gl nhu 

uho posve1 11a zanmnariti ili i7.k ljniiiti i samo na jerl no nho čnt.i, 

te jerlino ono 

upPt.ovati , što samo na to jeclno nho ;:.uj e. On ,:e opetoyati sacl ono, što jP Ita 

je

LJečnički Viestnlk 1898. Br. 6. 

Br. 6. · Liečnički Viestntk 1898, 205 

lievo prisluškalo služi opet drugomu sudcu, svjedoku, pomoćniku t. d., koji 

imade nadzirati lievo uho hinca. 

Prije uporabe sprave, dotično prije sborenja u desno . doglasalo spoji se 

struja tim, da se pomakne desni zapor R H od glavice njegovoga vijka na desno 

k njegovoj pločici od mjedi RP. Prije uporabe lievoga doglasala (mikrophona) 

spoji se struja tim, da se primakne hevi. zapor L H od glavice njegovoga vijka 

na desno k njegovoj mjedenoj pločici L P. 

· Osim toga može se na toj spravi i u sva retiri prisluškala na jedan put 

jednim jedinim · - po volji desnim ili lievim doglasalom govoriti. U tu svrhu 

spoji se i treći (srednji) zapor M H, od glavice njegovoga vijka na desno s njegovom 

mjedenom pločicom M P. 

· 

· 

Ova posljednja priprema · ima u toliko važnosti, jer je prije odlučne iztrage 

često potrebno, da se hina.c u tom uvježba, da nam dosta brzo ponavlja ili 

opetuje ono, što mu se na dalekojavljalo u oba uha govori.· 

U njnovije vrieme postignuo sam to i na taj način, da sam na jedan 

put pred usta držao oba lievka doglasala i na tj način govorio na jedan put 

u oba doglasala i tim u sva četiri prisluškala. S toga možP se srednji zapor 

sasvim izpustiti, ter će biti sprava tim lakša i jeftinija. 

Oba govoritelja ili iztraživaoea kod obiju doglasala (mikrophona) trebala bi : 

l. imati jasan, jednako jak i čim sličniji glas, 

2. moraju biti uvježbana govoriti ja;mo u isti čas po taktu (kadenci), 

3. moraju znati tekst brzo i glad ko čitati, a i · sbilja tekst u lievke dog lasala 

čim brže govoriti, al ipak ne tako brzo, da ga iztraživani ne qi mogao ponavljati 

ili ·opetovati ; · 

· 

4. moraju biti uvježbana čim naglije doglasala (mikrophone) s tekstom ili 

bez njega medjusobno izmieniti, jer si iztraživani (hinac) glas onoga, koji mu 

u zdravo uho govori, kadgod tako dobro zapamti ili nanj priuči, da tim lakše 

dl'Ugoga govoritelja, tobožnj im gluhim uhom za kratko vrieme zanemari, dotično 

izključi. 

Naglom izmjenom doglasala . mora iztraživani hinac tim brže l. lakše iz 

svoje uloge pasti, jer na taj način čuje već dobro poznati mu glas ili zvuk 

mjesto na lievo uho iznenada na desno uho i obratno. . . 

U slučaju, gdje bi iztrazivani na jedno uho sbilja slabije čuo, nego Ji na 

drugo, ondje mora dotični govoritelj, koji govori u gore uho, razmjerno glasnije 

govoriti, nego li onaj drugi, koji govori na bolje ili zdravo uho. 

Ovom se spravom može odkrinkati bimba (simulacija) na jednoj te istoj 

osobi ne samo jedan jedini kiat, nego po volji često ili opetovano, jer se po- . 

stupak iztraživanja ne osniva na nikakvom temelju prevarke ili nadmudrenja, 

nego na 'physioložkili. · načelih, te je neodvisan od svake slučjno.sti. Odkrinkanje 

hinitelja mora dakle i onda poći za rukom, kad je hinitelju sprava i 

način · iztraživanja s njom sasvim temeljito poznata. 

. Sp1;ava i postupak iztraživanja s njom .bijaše praktično raztumačen na 

liečničkom kongresu u Moskvi i u više i liečničkih i neliečničkih znanstvenih 

družtva u Budimpešti, a opisana je već u svih glasovitijih i ruskih, njemačkih, 

austrijanskih, taljanskih i magjarskih liečničkih novinah, pak je dosad nije 

mogao nitko, a niti sami strukovnjaci ( othologi) ni u Moskvi, ni u Budimpešti 

oprovrći ili postupak iztraživanja s njom nadvladati:; · svaki je već u prvi časak 

iz · uloge simulanta pao, pak sam osvjedočen, da · ćete tako isto i vi gospodo svi, 

jedan za drugim u prvi časak iz uloge hinca pasti, te na. tj način potv;,rditi, 

· 

da je postupak iztraživanja sbilja savršen: brz i podpunoma siguran. 

Pravo na patenat prepušteno je prireditelju sprave gospodinu Dragutinu 

Hildu de Galantha u Budimpešti, tJlloi ut. 63. 

XXVII. k ongres njemačkoga drnžtva za chirnrgijn, n Berlinu 

od 13. do 16. travnja 1898. 

l. dan 13. travnja. 

Predsjednik Trendelenburg ( Lipsko) pozdravlja prisutne i spominje se umrlih 

članovn. Javlja, da je obitelj pl. L an g en b e e k a družtvu predala glavnicu od 50.000 m., 

da mogu njemački liečnici u naučne svrhe sudjelovati u ratovih. Kod ovoga su kongresa 

prvi put uvedena themata od obćeg iliteresa, te s njimi počimlju sj ednice, a zatim sliede 

druga predavanja. · · 

Mikulicz (Vratislava) : O najnovijih nastojanjih, da se poboljša aseptično liečenje 

rana, Govoi o svojili pokusih, koje je s Flii ggeom pravio, te prelazi na 'desinfekciju 

instrumenta i povoja. Prve možemo sigurno sami prije operacije sterilizovati, teže je· s povoji, 

kojih treba mnogo, te se mora sterilizacija prepustiti pomoćnom osoblju. Za kontrolu 

metne u škrinju za povoje 1 . komadić papira, na koji je natiskano "sterilizovano" ; ovaj 

se papirić namaže jodjodkalijevom otopinom, tako. da modra boja pokrije tisak. Kada 

je vodena · para dosta dugo djelovala, raztopi fie jodjodkali i tisak se pokaže, 2. cievčicu 

napunjenu brenzcatechino, koji se kod stanovite topline pomakne i 3. 'uru, koja kod 

nizke topline miruje, a počne ići, kada dosta d1,1go djeluje vrućina· nuždna za sterilizaciju. 

Rana se može inficirati zrakom, od kože okolice i rukami operateura. U zraku, osobito :u 

bolnicah, imade uviek sitnih dielova, koji sadržavaju staphylococcus aureus u infekcioznoj 

formi. U ustijuh čovj eka imade uviek mikroba (od 48 zdravih usta nadjeno u 33% staphylococcus 

aureus), te može govorom operateura ili asistenta nastati infekcija ran e. Da to . zaprieči 

rabio je M. prije ovoj, a sada masku za usta. Kožu okolice nije moguće . sigurno 

desinficirati, zato se je M. dj elomično opet vratio k antiseptičnim mjeram. Svilu, kojom 

šiva k ožu, namače u jodoformov aethe, a kožu desinficira airolovom ili cinkovom pastom. 

Ruka operateura, ako .i je prije operacije sterilizovana alkohol'om i vrućom vodom, to 

se ipak tečajem operacije može opet iznovice inficirati. Prijt . dok je .rabio rukavice od 

konca mogao je u Bl "/o do · konca operacije uzdržiti ruke bez klica, a sada gdje maže 

šiljke prstij u jodovom tincturom postiže skoro idealnu aepsu. Na koncu iztiče M:, da 

nije moguće postići idealnu asepsu, .nu da je dosta, da se idealu što više približi. 

Landerer (Stuttgart) veli, da su smetnje u cieljenju rana da11,as neznatne, jedino 

nešta gnojenja šavova i sekreta u rani. Prave li se prije operacije oblozi. s l 0/o raztopinom 

formalina, to se samo u 10% slučajeva nalazi u koži klica (dosada u 60"/0). L. preporuča 

desinfekciju s alkoholom i toplom vodom,· te savjetuje, da se: za operacije višeputa ruke 

pere. Suhi povoji ostaju malne sterilni, dočim se u vlažnih množi sadržaj klica, što . dulje 

leže ; u ovih imade više klica u nutarnjih, nego vanjskih slojevih, što govori proti Lister 

o v o m mnienju o · pos tanju infekcije rana. I u drainih imade mnogo klica. 

P'erthes (Lipsko) : K pitanjt ozJeracionih rukavica. Pokusi na klli!ici u Lipskom 

su dokazali, da su svilene rukavice samo tako dugo sterilne, dok su suhe; dokazano je, 

da bacterije potiču od ruku. Pravili su se zatim pokusi s rukavicami od nepromočiva tl!:anine, 

te se mogu osobito preporučiti takove, koje su načinjene od svilenoga tricota i 

gummija. Tako su tanke, da se ćuti kroz nje dodir kista, a i trajne, da .se mog .kuhati 

ili u pari sterilizovati. Kada je rukavica došla u dodir s infekcionimi tvarmi jednostavno 

se pNmieni.


----------- 

Doderlein (Tiibingen) : Bactc1·ioložka iztraživan,ia o opemcionih mkavicah. Pretraživao 

je poslije operacija rukavice od tricota, te naao, da su i iza aseptičnih operacija 

pune klica. Osobito dobro branište za bacterije je krv. Paraffiuiranje ruku i rukavica, 

kako ·je preporučio M e n g e, nije u ničem promieuilo posljedak. Kod Wo l fl er o v i h rukavica 

od gumme bio je broj klica znatno manji, ali se ne može reći, da je bilo malo 

klica. Ruka, u kojoj nije bilo klica, ostaje pod rukavicom od gumme sterilna, mienjaujem 

rukavica ne poboljšava se ništa. Najbolje je ruke brižno desinficirati, te ih za operacije 

češće prati u slanoj vodi. Rukavice su samo pomoć n nevolji. 

B u n g e (Konigsberg) misli, da se još n nj prije može terilnost postići prolongiranimi 

oblozi s alkoholom. - Pr u t z (Konigsberg) :r.agovara sterilizaciju s alkoholom i vrućom 

vodom. - pl. Zoge-Manteuffel (Jurjev) ne vidi znamenovanj e rukavica u tom, da povisuju 

asepsu ruku, već da ruke čuvRjn od klica; ou rabi rukavice od gumme, te imade 

zato bolje rezultate, što se ruke toliko ne inficimjtt. Preporuča, da se što više instrumenti, 

a što manje rukom radi. - Lauenstei n (Hambmg) upozoruje na znamenovanje nuzgrednih 

okolnosti kod operacija, na iutcligenciju i pouzdanost pomoćnog osoblja, smetnje 

kod narkoze, aseptične dvorane za operaciju i na infekciju zmkom. - Wo l fl er (Prag) preporuča 

rukavice od gumme kod gnojuih operacija, kod pretraživanja gužnjaka i rodnice. 

Rukavice od konca ili kože polaže prije upombe u 1'% raztopinn lysola. - Fr i e dr i e h 

(Lipsko) preporuča rukavice od gumme, koje steril izuje u pari. - N e n b er (Kiel) veli, da 

je dovoljno ruke čestito sapunom oprati i sterilnom krpom otrti. - M i k u l i e z (Vratislava) 

protivi se Doderle i n o vi m iztraživanjem, te ne dopušta, dR se mkavicami povećava 

pogibelj infekcije, jer praksa protivno dokazuje. - G ar re !Rostock) opominje, da 

maska za usta struže po bradi i s iste odkida bacterije, koje padaju ua mjesto operacije. 

- H el feri ch (Greifswald) priclržaje rukavice od gum me samo za stanovite slučajeve. - 

Heidenhain (Worms) veli, da prst smije što manje doći u doticaj s rauom. Znameuovanje 

infekcije zrakom upoznao je u jednom slučaj u, gdje je iza laparotomije iznenada 

nastala težka septična peritonitidn, koju je očito prouzročila hunjavica jednog asistenta. 

- Riedel (JenR) pita za sudbinu bolestnika, gdje se je našlo mnogo klica u rukavicah, 

rabljenih kod operacije. - Doderlein odgovara Riedelu, da kod 100 laparotomija 

nije imao slučaja smrti, da se je samo 2. ili 3. dan kadkada pokazala aseptična vrućica i 

vidi u tom zaštitnu snagu ti ela proti nedužnoj infekciji. Mi ku l i cz u odvraća, ela su njegovi 

pokusi bez pogrieške i da se (.' njih može dvojiti istom, ako ih se je ponovno izpisalo. 

Kod rukavica iz tricota dolaze klice izvana unutra, kod onih iz gumme ne dolazi iz 

nutra ništa van, dRk le se ne treba bojati infekcije od ruku ; klice na površini ovih rukavica 

dolaze iz zraka. - E i s el s b er g (JConigsbtJrg) imao je prije uporabe rukavica 10''/0, 

tada 50fo gnojenja. 

Friedrich (Lipsko) : 

Aseptično l-tečenje svježih ot·vo1·enih ozjed,t. Traumatične 

ozljede se obćenito smatraju inficiranimi. Po Schimmelb nschovih iztraživanjih prelaze 

iz njih klice tako brzo u kolanje, da ih lokalni antisepticum ne dotiže. Naprotiv dokazuje 

kliničko izkustvo, da možemo antiseptičnimi sredstvi zapriečiti, da pathogene klice ne 

prodju u kolanje. Ne smijemo pravit.i pokuse s čistimi kulturami, već moramo se štCl 

više približiti praktičnim okolnostim. U tu je svrhu F. rabio zemlju, koja sadržaje bacillus 

oedematis maligni. Ako je metnuo komadić ove u triceps kunića i sašio ranu, to se pokazRio, 

da do 6 sati iza infekcije uisn klice prešle u okolicu. Napredovanje infekcije mogao 

je zapriečiti, ako je tekom 6 sati krajeve rane do zdravoga nožem izrezao ; iza 7 sati već je 

rezultat dvojben, a izR 8 sati poginu životinje u 48 sati. Prenese li se za vrieme, dok se 

klice razvijnJu od inficirane mišice nešta na ranu, to se već za 30 minuta može klice dokazati 

i životinja poginu za 24 sata. Praktično izkustvo na čovjeku je dokazalo, da nikakov 

antisepticum ne može inficiran u ranu sasvim desinficirati; još se najviše postiže 

sublimatom, jodoformom i xeroformom. PreporuČR se ranu otvorenom držat-i i izpuniti ; 

antiseptična sredstva mogu samo dj elovati, ako dospiju u sve dielove rane. 

N oetzel (Kouigsberg) : O 1'csorllc-iji /JcctcTja u svjdih mnah. Bedrenicu (antbrax) 

mogao je 10 minuta iza uciepljenja dokazati u organ ih; primarna resorbcija ne može da 

je obilna, jer je iz cieloga tiela kunića dobio 50-100 klica. Iza nekoliko sati moglo se je 

životinju spasiti amputacijom uciepljenog uda, jer broj resorbimnih klica nije bio dovoljan 

Br. 6. Liećnicki Viestnik 1898. 207 

za infekciju. Vlastita resorbcija štiti od infekcije, dočim lokalni proces uvje.tuje pogibelj. 

Tako se je podni ela intravenozna injekcija od 1000 klic11, dočiin je životinju ubilo 50 klica, 

koje su podkožno injicirane. 

Schloffer (Prag) : O bacte-rijah i sec1·etu mna kod ciejenja pm· primam. Secet 

rane je samo riedko steri!Rn, već iza nekoliko sati nalazi se staphylococcus albus, iznimno 

am·eus, skoro nikada streptococcus. Secret rane je odlučno bactericidan i proti gnojnim 

coccom, koje se umjetnim načinom unese ; 5-10 sati iza operacije izgine ta snaga. 

prvih se danih na rani ne pomnažaju staphylococci, oni dapače sasvim izginu. Time i 

slabom virulencijom bieloga staphylococca. tumači se prima intentio. Ako se nakupi sekreta 

u rani, može se izgubiti bactericidna snaga, cocci se pomnožati, te nastupiti vr.ućica 

i gnojenje. 

Bratz (Konigsherg) pokazuje instrument, koji je izumio, da se rane otvorene drže. - 

H e n l e (Vratislava) preporuča uporabu kakvoga desinficiensa kod otvorenoga liečenja rana. 

- Petersen (Heidelberg) veli, da se rezultati dobiveni kod pokusa s bRcillom malignog 

oedema ue mogu jednostavno uporabiti ua odnošaj e kod čovjeka. - S t o r p (Konigsberg) 

iztraživao je brisaljke, koje je rabio kod pod vezivanja sapheue, a da se je mne samo instrumenti 

dotnknuo. One, kojimi se je dotaknuo samo dna rane, ostale su sterilne, dočim je 

s onih, koje su došle u dodir s rubovi mne, dobio kulture, većinom samo staphylococcns 

albus ili cereus, riedko aureus. Iz šavova sa svilom dobio je kulture, akoprem su sve 

rane zarasle per primam, bez kapljice sekreta. Ako je konce provukao kroz tanke kroz 

kožu protisnute staklene draiue, ostali su sterilni, infekcija je dakle nastala u dubljih slo· 

jevih kože. 

Hackenbruch (Wiesbaden): O lokalnoj analgeziji kod opemcija. Preporuča osobito 

za operacije na prstih cirkularno aualgezovanje s dva diametrRlno protuležeća uboda 

neposredno iznad predj ela, koji se ima učiniti bezćutuim. Upotrebljava kombinaciju od 

cocaina i eucaina (aa 0·05 na 10·0 aq. dest.). 

H. Braun {Lipsko) : l!:.tpc1·irnentelna i:>tmiivan,ia o anaestheziji ·infiltmcijom -i 

njez-ino,j 1tpombi tt chi-nwgj-i. Osim specifično chemičkib svojstava tekućine za injekciju, 

dolRze u obzir i fizikalna, temperatura i osmotična napetost. Ako je tekućina ohladila izpod 

tjelesne toplote, to podražuje seosibilne živce. omotičua napetost je jednaka kod svih vodenih 

raztopina, koje imadu jednako ledište. Auaestbetičoo djelovanje temelji se na tom, što 

tkivo odaje vodu i nabubri. Uita voda, od topline blizu ledištu, prouzročuje najintenzivniju 

anaestheziju, al i najviše štetuj e tkivo, jer infilLrati dugo ostaju. Samo osmotičoo indiferentne 

tekućine, koje imadu ledište jelesnih sokova (- 0·55°), ne prouzročje niti podražaj, 

niti kljeuut, ne infiltriraju niti ne štetuju tkivo, te se imRdu uporabiti. Takova je 

o·so;. raztopina kuhinjske soli ; osim cocaina i eucaina (O·l"J.,) ne dolaze za anaestheziju 

druga tiela u obzir. Dodatak morphija po S e h l e i e h u nije sgodan, jer pravi bobuljice 

i jaki oedem ; smrznvanj e mjest!\ za ubod (aethylovim chloridom) boli više nego ubod sam. 

Indikacija lokalne anaesthezije imade se proširiti i na velike operacije, gdje bi mogla narkoza 

nepovoljno djelovati, jedino dolazi u obzir psyhični utisak opemcije. Za exstirpaciju 

malignih tumora, za phlegmone nije sgodna lokalna anaesthezija. Za prste imade se regionarua 

anaesthezija S ch l e i e h o voj predpostaviti. Reci n so v a metoda nije bez pogibelji 

u onom obsegu, u kojm ju on rabi. 

Rubinstein (Berlin) : Lolcaln' 'nuesthezija osobito većih sglobova. Za lokalnu 

anaesthezij n preporuča anesou kao nepogibeljan. Nabmja manje operacije, kod kojih je 

upotrebio S e h l e i e h o v način i nabraja 13 operacija na koljenom sglobn, gdje mu je 

dobro služila. 

Gottstein (VratislavR) podaje statistiku većih operacija, koje su na klinici u Vratislavi 

izvedene sa S e h l e i e b o v o m auaesthezijom i to u svemu 233 operacije, koje su 

trajale 1"1, ·· 511, sati. Zanimivo je, da su se i kod lokalne auaesthezije pokazale iza operacije 

bolesti pluća (pneumonije, bronchitide), a da nije bilo bljuvanja, dakle je apiracija 

iz k lj učena. Uzrok će biti, da bolestnici radi boli ne expectoriraju, a ne narcoticum. - 

Mankiewicz. Morphij u Schleichovoj rnztopini je nuždan, jer ublažuje boli, koje naknadno 

nastupaju. Oedemi ne nastaj u od morphija, nego im je uzrok rahlo .tkivo. - M an z 

(Freiburg). Regionarna anaesthezija cocainom može se uporabiti i na .veće odsjeke okraj- 

U


nina; on11 je idealna t. j. proteže se na cieli prerez, te· traje do jedan sat. Treba da se udo 

što više stegne i injicira veće množine u predjele glavnih živaca ; dovoljna je 1f2 "/n raztopina. 

Nepogodno je, lito stezanje jako skoro počme boliti. - Wohl g emu th (Berlin). Eucain rte 

ima isto djelovanje kano cocain, . po Reclusovih pokusih isto je tako toxičan i pravi jake 

haemonhagične infiltrate. 

Riedel (J ena) : O peritonitis .chronica non tuberculosa. Ova j bolest tek od nekoliko 

godina poznata. R. je opažao 20 slučajeva.. ·Anatomski se nalazi biele, pjegave zarastice i 

to osobito na mesenteriju ; kod toga dolazi do tako jakih sgrčivanja, da se potežu i dapače 

premještaju bubrezi i crieva. Može se dogoditi, da se bubreg tako potegne, da dodje do 

prednje trbušne stienke, a može i saći dolje i doći do sliepoga crieva, pa se za tumor 

misli, da je appendicitis. U ovakovom slul!aju treba bubreg operacijom otraga fixirati . 

Potezanje, suženje s premještenjem· na crievo dogadja se osobito na colonu. Sgrčuje li se 

mesenterij flexurae romanae, to se približuju podnožišta obiju krakova i tako dolazi do 

pojava ileusa. R. ne vjeruje, da bi se opet povratilo crievo, koje se je oko svoje osi okrenulo, 

te tumači .da se je radilo o ovoj chroničnoj peritonitidi u onih slučajevih, gdje se je 

izliečilo nutarnjimi sredetvi i visokimi irrigacijami. Operacija je samo indicirana kod circumscriptnih 

procef!a, kod ·difuznih tvore se opet nova sraštenja. 

Noetzel (Konigsberg) : O funkcionelnoj resorbciji i infekciji. Peritoneum je veoma 

odporan proti infekciji. Svi uvjeti, koji smanjuju ili uništuju resorbciju, pogodjuju infekcij u. 

Za zaštitno djelovanje je od velike važnosti, da se toxini što prije odstrane. Poznato je, 

da je pogibeljno iza operacije opijem umiriti crievo. Ako se je životinjam pod vezao ductug 

thoracicus, to su podnašale još stanovitu količinu bacterija; ne dolazi dakle samo resorbcija 

u obzir, nego imade i peritoneum zaštitnu snagu, klice se in loco uništuju. Kod septičnih 

životinja može se bacterije umanjiti, ako se po trbuhu žestoko ne manipulira, a tada može 

peritoneum preostale bacterije sam uništiti. 

H ildebrand (Berlin) : Experimenti na pancreasu, da se prouzroči pxncreatitis 

haemorrhagica i salasta nekroza. Postigao je u naslovu spomenute promjene injekcijom 

l% raztopine solne kiseline i pepsina. 

2. dan, 14. travnja. 

Kron lein (Zurich) : Priobćenja o resekciji i exstirpaciji ieludca. Bolestnica, kojoj 

je s ch l a t ter radi carcinoma cieli želudac exstirpirao, osjeća se dobro, te je od studena 

dobila lB funti, jede i pije kano zdravi čovjek. Bez znamenovanja je, što opada probava . 

želudca. U početku je hranjena mliekom i žemljami, a kasnije mješovitom hranom, te se 

je bjelankovina dobro probavljala, a mast normalno resorbirala. Glede konačnih rezultatn 

resekcija i exstirpacija želudca izvješćuje, da je u obće samo 20% od onih operirao, koji 

su mu poslani na operaciju, dočim je 80% odbio, jer se je dalo pred viditi, da će operacija 

biti bezuspješna. Od 21 slučaja, koje je po Billrothovoj metodi operirao, samo je 5 

umrlo od posljedica operacije u roku od 14 dana, dočim ih je 16 za sada izliečeno. Od 

ovih su 2 umrla na intercurrentnih bolestih 1-4 mjeseca iza operacije, i to bez recidiva, 

8 ih je umrlo na recidivu (2 u 3., 4 u 2. i 2 u 1. godini iza operacije). Prosjek duljine 

života kod umrlih je 507 dana iza operacije. Od ovih 6, što su na životu ostali, su 4 operirana 

prije 4 godine. Kod zadnjih 17 operiranih imao je K. samo 2 slučaja smrti, što 

tumači strogom aseptikom, tim, da je chloroform zamienio aetherom i boljom tehnikom 

iiivanja. Ne rabi kod operacija ni ovoja oko ustiju niti rukavica. 

Schuchardt (Stettin) : O regeneraciji ieludca iza totalne reselccije. Kod slučajeva, 

gdje ne ima tumora, nego je želudačna stienka carcinomatozno infiltrovana, imade rano 

natečenih žliezda i adhaezija, pa se mora eventualno % želudca odstraniti. U drugom redu 

slučajeva je žt)ludac čvorasta odebljao i sgrčen, malo ima otečenih žliezda, ali postoji 

ascites. U 3. redu su tumori, koji u obliku cvjetače str§e u želudac, te se klinički pokazuju 

veoma gibivimi. Kod slučajeva prve vrsti veoma je težka exstirpacija, dočim je kod 2. i 8 

laglja. Pokazuje preparat, gdje je želudac i duodenum do maloga kusa, a i pJenu odstranio. 

·Bolestnik je izprva. mogao samo malo jesti, a kasnije sve više. N edavno je operirani umro 

od pl 

uritide, .P se na mje 

tu - 

eudca 

a§l 

sliepa vreća, u koju je stalo po pr. 500 gr. 

tekućme. Nov1 Je želudac djelonce tvono 1 duodenum. 

Br. 6. Liečničkf Viestnik 1898. 

- ----·· -- 

Steudel (Heidelberg) : Novije operacije na želudcu s Ozernyeve klinike i dosn- . 

danji trajni uspjesi. Zadnjih je godina učinjeno 290 operacija na želudcn sa\72 slučaja 

smrti (24·8"fo) ; u početku je pomor još bio 45°/,,, a kasnije spao na 16"/o. Najviše se je 

pomnožao broj ga!'ltroenterostomija, a najma.nje pylorectomije, jer ju je zamienila pyloroplastica. 

Broj pokusnih laparotomij a se je veoma smanjio, jer je Murphyevo puce pomnožilo 

indikacije za operaciju. Učinjeno je 8 pylorectomija, 4 po Ko che'ru, a 4 s gastroenterostomijom, 

posljednja vrst operacije se laglje izvadja, nu Kocherova bolje .zacielj nje .. Nekoliko 

puta se je pravila operacija u dva maha, nu riedko se bolestnici odluče na drugu operaciju. 

Od bolestnika, koji su radi carcinoma operirani, živi najstariji 7 1 ;, g., a jedan radi sarcoma 

operirani dapače već 8 god. Pyloroplastika učinjena je u 9 slučajeva, te je u 2 uspjeh 

dobar, a u 2 relativno dobar ; kod jedne bolestnice trajale su boli dalje, )l jednom slučaj u 

učinjena je naknadno gastroenterostomija, u jednom će se učiniti; 2 su operirana umrla. 

Kod gastroenterostomije· pokazalo se je Murphyevo pttce dobrim ; pomor se je snizio za 

12"fo. Od 28 slu čaj eva umrlo je u zadnje vrieme samo 4, jedan slučaj nije puce prouzročilo, 

ono se je našlo jedanput u uzlaznom kraku duodena, nikad u želudcu. Izašlo je obično 

sa stolicom, jedanput se je iza 3 mjeseca moralo iz šupim izvaditi. Regurgitacija se je od 

65 slučajeva samo jedanput opazila, taj je slučaj operiran po Wo !fl eru, ostali po H n 

e keru. Puce zaprečuje, da se stvori zaponka. Iza gastroenterostomije ostali su napadno 

dugo (do 21/2 god.) na životu bolestnici od carcinoma, koje se radi adhaezija nije moglo 

radikalno operirati. Samom laparotomijom čini se, da nekoji slučaji carcinoma ginu. ·Rezultati 

gatroenterostomije radi stenoza, koje ni.su zlobitne naravi, svi su izvrstni. Smanjenje solne 

kil!eline dokazuju, da želudačni čir iza operacije brzo zacieljuje. 

Mikulicz (Vratislava) : Prinosi k tehnici opemcije !. od mka ieludca. Sravni li se 

uspjPhe operacija kod carcinoma želudca s onimi drugih CRrcinoma (sisa, maternice· itd.), 

to baš nisu osobito povoljni. Bolestnici dolaze obično prekasno· k liečniku, jer često u 

početku ne imaju tegoba. Uspjesi se moraju zamašnijimi operacijami poboljšati, te se moramo 

trsiti, da i iz okolice sve bolestno odstranimo. Novotvorina se može na četiri načina razprostranjivati 

: l. u kontinuitetu, 2. kroz mezgovnice, 3. transperitonealno i 4. kroz velike 

krvne žile. Što se prvoga načina tiče, to su sgodne forme u obliku tumora, te su u tom 

slučaju dovoljne ograničene resekcije. Infiltrovane forme su veoma zlobitne, te se često u 

skokovih razširuju ; stvaraju se u okolici mali čvorovi, koje se lahko prPgleda. U takovih 

slučajevih - potrebna je obsežna resekcija. Kod razširivanja mezgovnicami dolaze najprij e u 

obzir žliezde male curvature, koje su u sav€':r.u s imimi u mcdiastinu i nad ključicom. 

Natečene supraclavicularne žliezde su često prvi znak carcinoma želudca. Žliezde velike 

curvature i u lig. gastro-colicum može se lahko pregledati. Najgore au 1-liezde prema 

pancreasu, koje su u savezu s većimi žilami, te se ne mogu odstraniti, pa je M. jedimpttt 

kod takve prilike ozliedio venu lienal., i morao ju podvezati, nu slezenam to nije škodilo. 

J edan put je neopazice pod vezan ductus choledocus. Operira li se aseptično, to nije od 

znamenovanj a, ako se dodje do pancreasa; obsežnijom operacijom ne povećava se pogibelj 

infekcije. Kod obsežnije exstirpacije želudačne stienke nij e sgodna Billrothova metoda, 

jer su šavovi odviše napeti. M. zatvara duodenum u sebe; kada je odstranio carcinomatozoe 

dielove, sašije stieuke želudca do malog otvora, koji gastrojejunostomijom pomoću 

. 

Murpbyeva 

puceta spoji s jejunom. 

Heidenhain (Worms) pokazuje želudac čovjeka, koji je in extremis operiran, te 

je 4. dan iza gatroenterostomije umro. Našao se je bmzgotinavi absolutni zatvor 1Jylo1·a. 

Doy en (Paris) : Novi način resekcije 11ylora i crieva. I. P y l or e k t o m i j a. Od 

1892. ne izvadja više tipičnu resekciju pylora, nego napose zatvara želudac i crievo, te 

pravi gastroenterostomiju. Rabi svoju pinceu na polugu. Odljušti najprije prsti od plene , 

te što dalje moguće od tumora sgnieči polagano i oprezno stienke duodena, ·a da i b podpuno 

ne prodre. U brazdu, koju je načinio· pinceom metne oko crieva jaku ligaturu sa 

svilom. Običnu pinceu stavi sa strane tumora na pylorus po pr. 1·5 cm. od ligature . 

Zatim proreže duodenum na kompresi i cautherizuje okl·njak s Paqnelinom. Dvostrnka šav 

na način duhankese pokriva ligaturu i zatvara crievo. Na isti način postupa na želudcu i 

odstrani tumor, kada je metnuo pincettu i ligatnru od svile ; zatim zatvori želudac kano i 

crievo. Napokon izvadja stražnju gastroenterostomiju, koju sa svojimi elastičnimi pinceami

210 Liećnički Vie.stn.ik 1898. BL 6. 

Br. 6. Liečnički Viestnlk 1898; 

sasvim aseptično izvadja. Ga.stroenterostomiju pravi ovako : 1. stražnji šavovi prvi sloj, 2. 

stražnji šavovi drugi sloj, 3 polaže pince na ,želudac i crievo, 4. zareže crievo i želudac, 

ili pošto je sgniečen ili tbermocautberom, 5 •. Aav u okolo oko otvora crieva i želudca, 

6. prednji šavovi. GornJi razpor u mesocolon.u prišije na želudačuu stieqku, a zatim načini 

još enteroanastomozu, da može žuč izravno odticati. Ciela operacija traje 55 mio. do 1•1. 

sata ; sama gastroenterostomija traje 12-15 min. II. Gastroenterostomija .bez resekcij 

e ·pylora. Glede funkcije novoga pylora daje najbolje rezultate stražnja gastroenterostomija 

u obliku Y, gdje j.e gornji djo jej1ma produženje ductus ,cboledoci. D. učini 

25-30 cm izpod lig. Treitzi u uzdužnom Bll)jeru stražnju gastroenterostomijn i načini 

medju oba kraka jjuna enteroanastomozu. Zatim sgnieči s pincettom na polugu uzlazni 

krak jejuna medju anastomoznmi, načini ligaturu eu masse, sgnieči opet nešta više, pod veže 

i proreže crievo medju ligaturami ; sa šavovi na način duhankese atvori oba okrnjka. HC 

Resekcije crieva. Prodje prto1n kroz meilenterium iznad i i:.pod tumora, te na oba 

mjesta sgnieči i podveže crievo. Izpod i iznad tumora za.tvori crievo s pincettom i proreže 

medju ovom i ligaturom. Oporujnk sgnieči takodjer, ako je potr.ebo i podveže u dielovih 

ili en masse. Crievo se može. na tri načina spojiti : l. postranom aoastomozom, pošto je 

zatvorio krajeve šavom na način duhankese, 2. zatvorom odvodnoga kraka i implantacijom 

dovoduogn na načio coecuma, a. circularnom šavi. ZapočJ;Ile ·otraga, te ašije zatvorene 

krajeve crieva u 8/1 ohsega s dva reda šavova, prodirućimi i· opet sero,seroznimi. Crievo se 

obuhvati pinceami iza ligatura; ligature eu masse se izvuku i prorežu, tako da je uzpostavljeua 

cirkulacija. Zatim se šav svrši na prednjoj strani. IV. Iliti načio sgniečenjem i 

ligaturami može se aseptično izvesti i kod exstirpacije i resekcije rectuma po 

Kraskeu, V. Resekcij a processi vermiform. može se po istoj metodi izvesti. VI. 

Ductus cysticus se može na isti načio resecirati, ·pošto je izvadjen žučui mjehur. 

Karg (Zvikov) pokazuje dva preparata cm·cinoma iza resekcije pylol'a, u prvom je 

reseciran i komad pancreasa, bio 2'/2 god. zdrav, zatim umro od recidiva ; druga je poslije . 

godinu dana drugi puL laparotomirana radi ovarialnih cysta. Colon transversum dielio je 

trbuh u dvie polovice, želudac se nije moglo vidjeti. _:__ Breitung (Jena) pokazuje ženu. 

kojoj je radi carcinoma želudac u izdašnom obsegu reseciran. - I.,obker.(Bochum). Obć,eniti 

tip za obsežnu resekciju želudca je druga Billrotbova metoda. Obćenito neka se ne 

spoji jednjak s pylorom ili duodeuom. Većinom se misli, da je želudac manji, nego je u 

istinu ; · često !le .misli, da se iiJla cardiju pred očima, a za pravo je ·želudac en bisac. L. 

·se ne boji resecirati velike dielove paocreasa, ali tada uviek tamponira. Od njegovih lučajeva 

je jedan ostao 5 godina bez recidiva, a drugi 1891. operirani još sada ne ima recidiva. - 

pl. Hacker (Innsbruck) je 9 puta učiilio resekciju želudca, jedan (žliezda.sti careioom 

oatao je 8 godina bez recidiva, 2 puta učinio je resekcij u s gMtroenterostmijom, 4 puta 

tipičnu cirkularnu resekciju pylora. Od ovih 4 u jednom slučaju ne zna za konačni .uspjeh, 

2 su umrla (iza l'/21 odn. 3 god.) od recidiva, l je zdrav. - Rehn (Fran kfurt) izvješćuje 

o bolestnici, kojoj je prije 2 god. odstranio pylorectomijom infiltrovani careinom želudca ; 

bol. je bez recidiva. - K a us e h (Vratislava). Uspjesi pyloroplat1tike su na l i k uli e z e v oj 

klinici dobri, te se ona kod dobrobitnib stenoza imade .predpostaviti gastroenterostomiji . 

3 slučaja, gdje je učinjena gastroenterostomija, takodjer su dobro prošla; kada se je želudac 

izpiralo, bilo je u tih slučajevih uviek u njem žuči, da li to kod duljega trjanja štetno 

djeluje, treba tek dokazati. - H n b n· (Herlin) učinio je 141 gastroenterostomiju i 28 resekcija. 

Od bolestnika izmedju 30-40 god. (6) umrla su 3, 40-50 (12) - 4, 50-60 (6) -. l, preko 

60 god. 4, svi naskoro poslije operacije umrli. Od 16 preživjelih su 4 operirana prije 

6-7· god., 2 su umrla iza 4, iza 8, a 7 iza 10-12 mjeseci. U 3 slučaja moralo se radi 

recidiva naknadno načiniti gastroenterostomiju. Kod ljudi preko 60 god. neka se ne pravi 

resekcija, kod slabih neka. se operira u dva maha, najprije gastroenterostomiju, a .zatim 

resekciju. - Wo!Jler (Prag) iztiče, da se u. Sehuebardtovom slučaju nije .radilo o 

regeneraciji želudca, nego o razširenju komada, koji je .kod operacije preostao. Kronl 

e i n (Z ii rie h) naglašuje, da :;e ma kako obs.ežna resekcija žeiudca ne smije nazvati 

exstirpacijom. Ova je učinjena samo, ako prelazi epitheltankoga eri eva neposredno u debeli 

pločasti epitbel jednjaka. Način, kako ga Mikulicz preporučuje, već je K. prije opisao. 

- J or ,d;a n .(Heidelperg) napominje nervozne Waz we, koji mogu pričini ti ste nozu pyl,ora. 

U jednom slučaju, gdje je -operirao, našao je n·ormalni :žellldac ; tegobe su prestale, ali se 

opet povratile iza 3 mjeseca. - Gussenbauer (Beč) načinio je l3 resekcija želudca s 7 

ozdravljenja. l po Ko cheru operirani je umro. Jedanput je po ·Billro th u učinio resekciju 

radi lymphosarcoma kod 21 god. bol. Pomor kod gastroenterostomije je veći, nP.go li kod 

· 

resekcije. 

Stroh (KonigRberg) : Prinos k upol'abi Murphyevoga puceta. Kod 56 god. bolestnika 

učinjena je radi obstruirajućega tumora fiE>xurae coli hepat. s Murpbyevim pueetom anastomoza 

izmedju ileuma i poprečnoga colona, u nakani, da se učini resekcija, k11,

2i2 Liečnički Viestnik 1898. Br. 6. 

Br 6. LiečQički Viestnik 1898. 

213 

precizirati,. a i povoj mu nije ·savršen. Radi toga što se ne može koža njegovati, što tiskaj u 

zubčate nastavioe grbe, što se ova pomiče kod disanja, dolazi do decnbita, te se mom 

liečenje prekinuti. Mora se perhorescirati, . da se gibb us prelomi, te samo mehki, popust 

ljivi podnašaju redressement. L. je načinio aparat, gdje diete slobodno :U zraku· visi tako 

da je načinjena podpuna lordoza. Dva jedan u drugog urinuta cilindra tvore palottu, koja 

pritiskuje na gibbus, dok se povoj pravi, viri iz njega, a kada se skrutio, se izvuče. Načinio 

je do sada 30-40 redressementa, koji su dobro prošli. Mora se zadovoljiti time, da 

se grba smanji. 

Vulpius (Heidelberg) : K tehnici redressementci i povoja gibbo:me kralježnice. ·Priznato 

je, da treba e al otov. način popraviti. Mnogo oviRi o tom, da se jednomjerno vuče, 

s toga treba rabiti aparate. Pokazuje svoj ·aparat, gdje se bolestnik samo sa zdjelicom na· 

slanja, a i·nače lebdi u zraku. Extenzija se izvadja vijkon'l na noguh, koje su pričvrštene 

na poprečuoj šibki. Y. sada više. rie resedra zubčate nastavine. Kasnije· pravi povoje u 

vertikalnoj suspenziji na nogub. 

Wullstein (Halle) : Anatomske pmrnjene iza red1·essernenta po Oalotu,, s demonstracijom 

experimentalno dobivenih preparata; objava obzirnoga postupka. Kod postupka 

po ealotu našlo se na lj ešini razderanje pluća i pleure, krvarenje i razderauje a!noga patriotizma precienjivala 

lj ekovita vriednost pojedinih mjesta, naročito; v:riedQ.Qf!; zraka ·i vode .. Ne vriede 

uviek ovakove .amerikanske reklame" .. Prije dvie godine đošao amo na. ljetovanje viši 

zemaljski činovnik iz Beča. Nije našao d vih . parketiranih soba i billardom providjene 

kavane, :pak je već drugi dao otišao. Zavela ga r.eklama. Ovakove reklame i uvodno 

pomenuti ·upiti nukajn me, da ,istini za volj u i za ravnanje objelodaim sliedeće: 

Gorski kotar, u kojega se ubrajaju kotari Čabar, Delnice ijedan dio kotara Vrbovsko, 

prostire se s obje strane karlovačko-dečke željezničkE) pruge izmedju željezničkih postaja 

llfod-Moravice i Li č. Iz Zagreba stigne se amo osobnim vlakom za 4 sata, a iz Rieke -za 2 

sata. Ko.tarom prolazi glasovita Lujzinska cesta, što je nekoč bila glavna prometna crta 

izmedju Rieke i Karlovca. Poprečna vit:!ina cieloga predjela jest. 700 metara nad morem. 

On spada dakle medju · subalpinske .pxedjele-, a ima upravo . neprispodobivu sU:balpinsku 

klimu. 

Cieli predjel vrlo je slikovit, romantičan, pun naravskih krasota, nepreglednih šuma, 

visokih brdina i bistrih rieka. Sav je obrasao vj ekovitim zelenilom, neboglednom smrekom 

i vitkom jelom, što podaje cielomu p).'edjeh zavo!lljivi čar. Zrak je čist, bistar, krjepalr i 

svjež, pun aetheričnoga daha gorskoga cvieta i . balsamičnoga miomirisa bajne crnogorice. 

Grudi se šire, volja se stvara, , kad u dišeš ovaj ozona puni gorski zrak, koji ci eli pred j el 

jednako obuhvaća i koji cielomu predjelu podaje jednaku lj ekovitu narav. A kad si opet 

pomisliš, da subalpinska klima ovoga predjela stoji pod nep.srednim uplivom morske 

atmosfere, jer je more od nas odaljeno jedva 21/2 zračne milje, to je njegova ljekovita snaga 

podvostručena, punim pravom rieđka i nep.ispodobiva u ovoj vrsti. Cieli predjel - s malom 

iznimkom - obskrbljen je bistrom, živom vodom, što izvire iz stanca )ramena s visokih 

gorskih vrela. Nu u nijednom mjestu ne posjeduje ova voda nikakove specifične ljekovitosti, 

prem je izvrstna pitka voda. 

. ·; 

P oprečna . toplina zraka . u \)VOID predjelu za ljetnih mjeseci jest 19° e., a podvržena 

je rjedjim nagliru promjenam, što stoji u naravi svih visokih predjela. Atmosfera je suha, 

jer nigdje ne ima ležećih bara ili jezera ; ona sadržaje nuždni procent vlage, što ga, dobiva 

izblapljivanjem šumskoga bilja. Prosta je dakle od svih miasma, a pošto ne ima I!ikakovih 

ovećih tvorn,ica, proRta je i od svakoga mehaničkoga onečišćenja. 

Od davnine, a već i samomu Pliniju bilo je poznato, da se lj udi bolju bavi, a naročito 

oni, koji boluju od bolesti pluća, . bolje osjećaj ll na visočinah, nego li. u nizinah. To je 

posve naravska i physioložkimi zakoni osnovana činjenica. Zrak je bo u .visinah čišći, 

rj edji,- tlak .zraka je mnogo manji, a to nas baš nuka, đa u visinah i ne!J,otice moramo 

dublje i .izdašnije disati; jer nam inače ponestane daha, kad ile bi dubljim . udidavanjem 

organizmu .pružali nužduu količinu kisika. U lahkom se zraku u visinah čovjek lakše i 

radje kreće, jer ne ima onih zračnih zapreka, koje vladaju u nizinah uslied v:elik()ga tlaka. 

Od tuda dolazi, da se, čovjek !llOže u . visinah po cio dan kretati, a da se ,ne umori. LJ im 

je manji tlak zraka, izdašnije je disanje, a tim se pospješuje cirkulacija kr,vj. j)na postaje 

po cielom organizmu Jednoličnija, pravilnija, pak se i površne žilice napunj!lvaj u obilno 

oxydiranom krvi, dočim su u nizinah bile prazne; a druge pako strane , odstranjuje_ se u 

nuutarnjib organih prekomjerno nagomilana krv. Posljedica ove pavilnije i izdašnije cirkulacije 

krvi na visinah jest, da se cieli organizam oživljuje, želja za hranom, napadno raste, 

postajemo krepčiji,:jači, duševno sposobniji za rad. U obće se pos'tizava fizično i duševno 

poboljšanje. ·



Na temelju ovih pozitivnih physioložkih činjenica lahko je označiti bolesti, koje će 

se ili izliečiti ili poboljšati u visokih gor11kih predjelih. Amo spadaju bolesti krvi, anaemija, 

chloroza, scrophuloza, adiposita8, bolesti živaca, nervozne bolesti, osobito bezsnenost i nervozna 

glavobolja, bolesti poremećenih probavnih organa, boleHti srdca. Amo spadaju dalje 

osobe, koje trebaj u oporavka iza duljega du§evnoga napora, te u obće sve duševno i 

fizično oslabljele osobe; ljudi, koji su u nizinnh podvrženi zimuici, napokon oni, koji sn u 

svrhu liečenja dulje boravili kod mora ili n toplih knpkuh. Naročito se mora iztakuuti, da 

se uz nuždno hranjenje veliko poboljšanje postizava kod bolestih pluća, zastarjelih bronchialnih 

katara i u prvih stadijih tuberculoze. 

Prednost svih subalpinskih (visina 400-1000 metara nad morem) predjela stoji u 

tom, da mnogo koristnije i blagotvornije djeluju n slnčajevih nervoznosti i bolesti srdca, 

nego li alpinski visoki preko 1000 metara nad morem U tomu sastoji i prednost našega 

gorskoga subalpinskoga predjela. Uspjeno djelovanje gorskoga predjela na gore pomenute 

bolesti poznato je i široj publici, pak s toga i dolazi amo preko ljetnih mjesecib u svrhu 

oporavka i liečenja godimice 300-400 osoba. Najviše imade gostova iz hrv. Primorja, jer 

im je i n11jbližje nu imade ih i iz Za reba, Zugmja, Slavonije, Bosne, Hercegovine, Ugarske, 

Srbije itd. 

U cielom gorskom predjelu ne ima nigdje moderno uredjenih svratišta niti inoga 

lukrativnoga komforta, čim se odlikuju sretni alpinski predjeli. Da se netito stvori, manJka 

lokalni patriotizam kod onoga, koga je Bog sredstvi obdario. Svuda vlada skromna graujanka 

jednostavnost, nu ona čini gostovom boravak vrlo ugodnim i udobnim. Pučanstvo 

je vrlo susretljivo, pak prima strance u svoje privatne, čiste, Ruhe i zračne sobe uz umjerenu 

cienu. Skoro svi se hrane u dobro uredjenih gostionicah, a koji želi, može imati i 

vlastito kućanstvo, kad je obitelj veća. Za slabiće i djecu dobiva se obilno izvrRtnog>t 

gorskoga mlieka. 

Sva mjesta gorskoga kotara jednakom revnošću nastoje, da strancem što veću 

udobnost pruže, da ih za sliedeće ljeto predobe. 

Svuda su se stvorila družtva za uredjivanje i poljepšavanje, koja rade u umah 

udobne puteljke, dobra hladišta i počiVlllišta, a češće upriliče i po koju vrlo veselu ladanjsku 

zabavicu. 

Mjesta, u koja stranci dolaze, jesu : Fužine, Delnice, Lokve, Skrad, Dobra, Brod 

Morlwice, Brod na Kupi, Ravnagora, Su1iica, Mrzlavodica. Mj esta Fužine, Delnice, Lokve, 

Skmd i Dobra leže tik željezničkih, istoimenih postaja i mjesta, Brod na Kupi, Ravnagora, 

Sušica leže l sat vožnje od željezničke postaje Delnice. U mjestih Delnice i Fužine nalazi 

se po l liečnik i po jedna dobro uredjena ljekarna. Ostala mjesta ne imaju liečnika, već 

je do ovoga svuda najvie po l sat vožnje. Sva mjesta imaju poštu, a brzojav imaju sva 

izim Broda na Kupi, Ravnegore i Sušice. 

U svih ovih mjestih vladaju isti klimatički odnošaji, sva su providjena dobrom 

pitkom vodom, pak u tom pogledu ne ima jedno mjesto upravo nikakove prednosti pred 

drugim. 

Faktično postojeće udobnosti i prednosti u pojedinih mjestih napominjem evo ovdje: 

Mjesto Fužine odlikuje se svojim krn.snim, romantičnim položajem Leži na brežuljku sried 

prostranih šuma, a na podnožju teče mrzli potok Fužinarka. Mjesto je vrlo liepo, kuće 

zidane, biele i čiste, pučanstvo dobro i susretljivo. Skoro svaka kuća priredila je koju 

sobicu za strance, pak s toga i dolazi amo najviše gostova, a naročito Riečaua. Za Riečane 

su Fužine prva postaja. Tik samoga mjesta leži liepo uredjena šumica "Gorica", providjena 

počivališti i paviljonom, a njoj s lieva i desna šire se prostrane, valovite šume, u kojih 

možes cio dan boraviti. Hoćeš li se po suncu šetati, eno ti otvorena ličkoga polja i dobre 

ceste prema Vratam. U mjestu su dvie dobro uredjene gostione. 

Mjesto Delnice - imade veliku prednost, što se ovdje šuma nalazi n neposrednoj 

blizini, na okolo su najljepše i najprostranije šume u gorskomu kotaru, a suhe su, te se 

može u nj ih cio dan podržavati. Tik ·samoga mjeta nalazi se ravno hladovito šetalište 

"8estakovac", a iza njega uzdiže se "Japlenški vrh" s prostrauimi i liepo uredjenimi puteljci, 

hladišti, paviljonom i restauracijom, te s krasnim izgledom prema Kranjskoj, Dergomelju 

i Vodenjaku. Šetnje su u Deluicah prekrasne i najljeplle od svih mjesta kotara· 

Hoćeš li ravnih šuma, eno ti Lučica i Javornika, gdje možei!i cio tian ugodno šetati, a 

hoćeš li toploga, sunčanoga zraka, eno ti krasne Lujzinske ceste prema 847 metara visokom 

VodenjRku, na kojem si za 1/2 sata, a od kuda ti se pruža veličanstveni izgled prema 

dolini Kupe, Kranjskoj, Skradskom vrhu, Snježniku, Rišnjakn, ponositom Triglavu i Drgomelju. 

Delnice imarlu najljepše šetnje i izlete u cielom gorskom kotaru, a vrlo su· zabavni 

izleti u Zalesinu, Brod na Kupi, Mrkopalj, Kupjak, Lokve itd. 

U Delnicah je centrum gorskoga kotara. sjedište svih oblasti, imade najviše mjestne 

inteligencije, dvoranu, u kojoj se često zabave upriličuju itd .. pak s toga i dolaze gostovi 

amo vrlo ntdo, samo je šteta, da ne ima u izobilju stanova. U mjestu su tri izvrstue gostione, 

od kojih je jedna providjena liepim, prostranim, hladovitim vrtom i kuglanom, gdje 

e može cio dan n hladovini zabavljati. 

Mjesto Lokve leži u ubavoj dolini, kraj ovećega zelenoga polja, kojega presjeca hladni 

potok "Mrzlavodica". Ne ima sume u neposrednoj blizini, već se udobnim putem preko polja 

tlolm>.i nakon lap;ana linda od 15-20 časaka u kamenitu, sa svojih interesantnih špilja 

poznatu šumicu "Golubnjak". Ona je puteljci i počivališti liepo urerljeua, nu podn\ji boravak 

u ujoj ne može se preporučiti, jer je nešto hladna i vlažna. Lokve su izvanredno prikladne 

za osobe. koje se moraju mnogo kretati po sunčanom, toplom zraku. U tu svrhu imadu 

prostrano, zeleno i suho polje, bez bara i prašine, a k tomu liepn Lujzinsku cestu prema 

llelnicam i Mrzlojvollici. Mjesto je zaklonjeno visokimi briegovi, pnk je od vjetrova posve 

zaštićeno. n čemu mu leži prednost. Osim toga imade u mjestu omanje kupalište, liepih 

stanova i tri dobro i čisto uredjene gostionice. Liep i ugodan je boravak u Mrzlojvodici, 

koja leži pol sata daleko od Lokava, a odlikuje se prekrasnimi šumami. 

Mj esto Skrad odlikuje se svojimi veličanstveuimi izgledi u dolinu Kupe i prema 

Triglavu, nu u blizini ne ima šume, a naći je nekoliko liepih stanova, naročito za oveću 

obitelj. 

Dobra (Brodmoravice) odlikuje se svojim ubavim položajem i liepimi hladovitim i 

etnja mi. 

Mjesto Brod jest. najljepše i najurednije mjesto u gorskom kotaru. Ono sliči malomu 

gmdiću. Leži jedan sat daleko otl :i.eljezničke postaje Delnice na desnoj obali rieke Kupe, 

upravo gdje n nj u "Ku pica" u1i(:e. Kupa i mn de n Brodu nnjljepše korito. Mjesto leži 212 

metarn nat! morem, s toga i jest ovdje ljeti nešto toplije. Nu ovo je sgouno mjesto za 

osobe, koje lj ube kupanje, pak imade ovdje liepo uredjeno kupalište u Kupi. Brod je 

poznat sa svoga liepnga položaja, sa svoje čistoće, a i s ribolova na pastrve. S ovih prednosti 

imade preko ljeta više gostova, a poznllt je s ribolova i englezkim tm·istom, koji ga u 

znduje vrieme poharljaju. U mje:ltu jcl više krasnih stanova i dvie izvrstne gostionice. 

Sva gore pomenutn mjesta imaju dobro nrerljene čitaone, a časopisi stoje gostovom 

11 svako doba na razpolaganje. Sezona je od l. lipnja do 15. rujna. 

Ne amo bolestnik, nego i smioni turista naći će u gorskom predjelu zahvalnih 

partija, krasnih vidika. Eno mu Rišnjaka, Bjelolasice, Viševice, Drgomelja. Vodenjaka, 

kradHkog vrha , iz kojih se pružaj u zahvnlni pogledi na Jadransko more, u dolinu Kupe, 

u Kranjsku i prema hielomu Zagrebu. 

Ove redke 11apisah s posve objektivnoga stanovištR, a s namjet·om, da upozorim 

cienjenu publiku na ovaj predjel, da ju s njom nešto pobliže upoznam, a naročito, ua ga 

i gospoJa kolege lieeuiei, kao pravu .hrvatsku Švicu" bolnjućoj publici prepomče. 

Razpra v ne vi esti. 

Mjesečna skupština sbora liećnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 27. svibnja 1898. 

Prisutni : predsjednik dr. L. Rak o v a e, bilježnici dr. J. pl. A n t o l k o v i č i dr. 

M. pl. Č n č k o v i ć, knjižničar dr. D. S e h w ar z, znčastui član dr. A . .H e i n z, te redoviti 

članovi dri. : M. Aleksander, I. pl. Bajić, M. Crlenjak, P. Č nlumovi ć, 

L. Gluck, J. Havliček, I. Kalčić, G. Koczynski, H. Lehner, L. Low, V.


·Br. 6. Liečnićki Vtestnik 1898. 211 

Lušić-Matković, I. Maixner, I. Matković ml., A. M ii l l e r, J. Ožbolt, I. 

Scholler, L. Singer, I. Šimsa, Š. Švrljnga, O. Weiss, T. Wikerhauser, 

I. Žirovčić. Kao gosti : e. i kr. gtožerni nadliečnici dri . .T. Pildner pl. Steinburg i 

.M.. Rosner, stožerni liečnici dri. E. K o l:·i stk a i D. Unger, pukovnijski liečnici dri . J 

Ryba, J. Cerviček, E. Lang, L. Bardio i A. Heyn, nadliečnik dr. A. Friedl, te 

zamjenici pomoćnuga Iiečnika dri. A. G a v a i J. N e u m a n n. 

Zapisnik posljednje skupštine ovjerovljuje se bez· primjetbP. 

Predsjednik: Pozdravljam s ponuHom dičnu gospodu članove sbora, koja su iz 

daleka došla, da nam pokažu plodove svoga mda: zdravstvenoga savjetnika i primarnoga 

liečnika dra.. Lavoslava. Gliicka, te e. i kr. stožernoga liečnika dra. Imna Kalčić a. Ve> 

selim se, da se je našem pozivu odazvalo toliko gde. lietnika zagrebačke posade, a na 

čelu im glavar zdravstva e. i kr. stožerni nadliečnik dr. Julijo Pildner pl. Stei ubnrg 

Iz"ješćnjem, da su našelllu sbor•1 pristupili kano redoviti članovi dr. Ivan Haslinger, 

Hsistent na kr. primaljskom učilištu i zemaljskom rodilištu u Zagrebu i dr. Emanuel 

Kohn, e. i kr. pnkovnijski liečnik u Brodu n. S. 

O. i kr. generalni stožerni liečnik dr.' Aleksander H u b er zahvalio se je dopisom 

za sborovu čestitku prigodom njegovogu promaknuća. 

Dr. L. G l ii ck (Sarajevo) izvješćuje o nekoliko slučajeva kožnih bolesti, pokazuj e 

odnosne-slike -cinTk:foskopske pre parate : 

a) 38 god. mužkarac došao u bolnicu sa sypbilitičnim primarnim afektom, a pokazivao 

je još, kada leži bliedu kožu doljnih okrajnina, a kada stoji promieni se boja u sve 

jače \jubičaRto crvenilo (pokazuje sliku). Koža je vrlo tanka, gladka, suha i bez dlaka, na 

nekjih roj estih ljuskava. Iz ovili pojava, iz anamneze i mikroskopskih preparata (demon 

Ht.rira) učinjena ja diagnoza: erodenna simplex p1·og1·essivmn. 

b) 36 god. mužkarac bolovao je od lymphomata colli i ctrie8 cnbiti. Naskoro, kako 

se je pokazala ova bolest, stale su se razvijati promjene na koži. Na vratu oko brazgotina 

od operacije lymphoma nalazi se desno i lie vo po jedan čvorići pokriveni infiltrat ; na 

laktu takodjer brazgotina i jedan infiltrat, i.sto tako na grani lieve ruke. Na nutarnjoj 

trani lieve noge izpred gležnja guka dj elomice pokrivena bradtvicami. Nn grn.nah noge 

kao dlan velike novotvorine, koje izgledaju kano papillomi (pokazuje slike). Iz kliničnih 

pojava i mikroskopskih preparata (demonstrira) učinjena je diagnoza : tt,be1'Ct,losis ven·u. 

cosa ctttis. 

-·- .- ) pokazuj() sliku slučaja lepra nervor'm, gdje je učinjena diagnozn, što su ginule 

male mišice na rukuh, na temel.Ju morphea kože, odebljtnja mnogobrojnih perifernih živca, 

anaesthezije i analgezije. Pokazuje dva mikroskopska preparat.a i dokazuje, da se 

radi o produkt.ivnoj zap:< li, koja proizlnzi iz perineurija. llacilli lepre leže u t. zv. Virc 

h o wo v i h stRnicah i oko njih, te ih imade u veoma velikoj množini. 

d) pokazuje slike dviju slučajeva 1Jl'!:fL!:e. U prvom se je slučaju radilo o 10-god. 

dječaku, a u drugom u 

38-god. mužkarcu, te je onaj odpušten poboljšan, a ovaj umro 

pod znakovi gangraene pluća. (Predavanje n cielo!!ti priobćit. ćemo naknadno.) :)s(" qfi 

Dr. I. Kalčić (Budimpešta) : Prenosivo dalelwja·vljalo za odhinlwti simulacijt' 

ght.lwće na jednom 1'ht,. (Predavanje priobćujemo na drugom mjestu ovoga br. "L. V."), 

Kod pokusa, koji su ovomu predavanju sliedili, pružena je prilika onim, koji su 

akLivno sudjelovali, a i ostalom slušateljstvu, da se uvjeri o istinitosti i točnosti predavateljevih 

navoda. Ovi su pokusi podpuno uspjeli, te se je pokazalo, da ovaj aparat u svem 

odgovara svojoj svrsi i da izkljnčuje svaku mogućnost, koja bi mogla simulantu pomoći. 

da svoje hinjenje provede. 

Dr. D. Schwarz: l. New·algia n. t·r·ige1nini. Resectio n. t1·igemini a(l f'ommen ovale 

et 1·otundum. Predstavlja 60-god bolestnika, kojemu je radi neuralgije u iufraorbitalnomu 

iivć;i najprije načinio neurexairezu ovoga živca po Thierschu, a kada su se boli 

preselile u treću granu trigemina, resecirao ga je kod foramen ovale i rotundum 

po Kronleinu. llol. je izliečen. 

2. Gmviditas extrauterina. Izvješćuje o 30-god. bolestnici, te pokazuje preparat 

sasvim sagnjiloga donošenoga foetusa, koji se je bio razvio n trbušnoj ublini, te je ope- 

racijom izvadjen (Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno u lanku ·"Chiruržka 

kazuistika.) 

Pr e d s j e d n i k: Zahvaljujem najsrdačnije g di. lan ovom s bora, koja su iz daleka 

došla, te današnju- skupštinu ukrasila svojimi veoma zanimivimi· i poučnimi predavanji. 

(Živili l) Poto je vrien;e odmaklo zaključuj em dananjn skupštinu. 


. . , ; .1 

Ljekarski rječnik njemačko-latinsko-hrvatski sastavio ga dr. Milan 

N emičić, kr. zero. zdr. savjetnik i gradski fiZik u Krlovcu. U 8°,.· VI i 998 str; Zagreb, kr. 

2;em. tiskara 1898. (Prva knjiga 2 for. 50 nč., druge knjige .l. svezak 1 for., 2. sv. 75 n., 

3. sv. 65 n č., 4. sv. 60 nč., za 5. svezak još nije ustanovljena ciena. · Knjiga se može ·dobiti 

kod ravnateljstva pomoćnih :ureda kr. hrv.-slav.-dalm. ·zero. :vlade.) 

Ob ovoj · knjizi izviestismo u kratko proŠle godine, kadno je ·izašao izpod tiska 

4. 11vezak II. knjige. Mislimo, da ćemo najviše ugoditi našim čitateljem, a. I najbolje ocieniti 

dj elo samo, ako.,-:priobćimo "nekoliko . . rieči u ime predgovora", što no ih. je· velezaslužni 

- 

pisac dne 31. siečnja o. g. stavio na elo cielomu dj elu : 

'"Rječnike sastavljati posao je ogroman i neobično težak. Pa ako je to stvar već 

težka zạ književnike od zanata, po ·gotovo je·· težko to za. liečnika, koji osim službenih 

svojih posala imade obavljati još i sukromnu praksu svoju. Ali živa želja, · da se bar donekle 

odužim narodu hrvatskomu, koliko je do mene, potakla me na to,· · te sam već od 

kojih 20· godina natrag stao prebirati i po raznih rj ečnicih slavenskih naroda i po stmčnih 

knjigah medicinske znanosti, kako bih pridonio što za gradju · liečnikoga · nazivlja. Uz to 

sam neprestance prigodom prakse .fl'VOje prisluškivao i govoru naroda našega, ne. bih .li i 

od njega iznudio koji naziv za . bolesti, pa sve, što sam od ·koga čuo - a toga je prilično 

mnogo - vj erno sam zabilježio. 

Do Dežmanova "Rječnika za liečničko nazivlje" "nijedna se struka znanosti u nas 

Hrvata tako malo gojila nije, kako baš liečničtvo, akoprem se liečničtvom skoro svaki čovjek 

zanim! je". Ovo djelo bijaše prvo svoje vrsti, velikim trudom i nastojanjem · sastavljeno. · 

Od onda se nije nijedan od mojih cienjenih drugova odvažio na taj posao. Pri izradjivanju 

mojega rječnika prekrasnu mi je pomoć pružalo gore spomenuto djelo, kao i 

ostala dj ela, koja su od .tog!l. doba zamjernim trudom i znanjem p. n. drugova mojih 

ugledala svjet, i to : Šva.rcova "Anatomija", Lobmayerove mnogobrojne zdravoslovne razprave, 

dra. Jovanovića-Batuta "Gradja ·za medicinsku terminologiju", te pojedini . . tečaji 

"Liečničkoga viestnika". Uz to sam · često upotrebio dra. Bogoslava Šuleka "Rječnik znanstvenoga 

nazivlja", i bilježke prijatno mi ustupljene od gospode, koju u dj elu ·spominjem. 

· Iz ovih radnja pocrpao. sam sve, štogod je moglo u moj rjenik pristati. 

Dakako, da sam ondje,: .· gdje su me gradja iz naroda ili ova hvalevriedna djela 

ostavila -goloruka, .morao . pọs.egnuti za rječnicima drugih slavenskih plemena, a kad i u 

njima nisam našao, što sam. tražio, onda sam u duhu ·hrvatskoga jezika stvorio kovanicu 

ili ;pohrvatio: prvo.tni zJanstv.eni naziv, jer moramo i roi Hrvati poput drugih naroda težiti 

:a tim, da, si čim . više očistimo jezik ođ tudjih natr.uha; pa pišući znanstvelle razprave, da 

rabimo. svoj lil·raze, 1'. tek :!l zaporci (ili zagradi), ako bi nuždno bilo, da dodaroo .prvoṫni 

.znantveni .i:l,'az; Prarna tomu. nije po mom mnienju liepo pisati ovako : "prilog terapiji 

,Anus praeterr;aturnlis-a;",; ,;otvol!en mu je u lineji albi trbuh i napravljena mu je enteroanastomosis 

izmedju donjeg diela ile uma i poprečnog kolona" ; !arva . od muhe u, urethri 

čovjeka" ; "mukosa urethre nije bila posve intaktna" i t. d. 

Valjalo bi se čuvati ovakovih i sličnih terminoložkih izraza o pojmovih, koji su u 

narodu točno označeni ili .se lahko razumljivo pohrvatiti dadu. Hoće li tko, da svrati pozornost 

na svoj rad kod stanoga naroda, mora pisati jezikom onoga naroda, kod koga želi, 

: AA- mti, član11-k ili djelo bude poznato. 

I sam osjećam nepodpunost ovoga svoga rađ111 alkkako neki sastavljači rječnika 

J:aved«;>še --"-. nije .ovakav rad nikada dogotovljen, :već.:ga _ moraš svršenim smatrati, kada si 

pr.en;a . VI:eml)nui .okolnostima učinio, to je 'Qilo., iole moguće •.

.«fBrf\ 6. 

_;. · , · : lr1lbdno>l uidem Jltltotć6"rimatilobtjr r}dGS:k1;1 a otoBje :đ.•·Vlii!uće Otraidjlllju lllmil9l1ju jltoj-'j 

rJotminl!>·iV.tiiml'\mY•. 'l!iieoonje rlfi!:ftJJnašlribgllltiwlćllit:a';l• f,(j)drt1ka. -iV11lilt l ia. '-X\Vl!

22Q: Lie.čntčki Viestnik 1898 . . 

Br. 6. Liečničkt Viesthik 189B. 221 

prognoza. bolja. Trudnoća se .riedko .prekine,;. Naprotiv .trudnoća pogoršava choreu, jer je 

ustanovljen . pomor od skoro 80"/o, te. porod nastupi u . po pr. 20% slučajeva prije naravnoga 

svršetka. 

E. Ehrendorfer. O riedkom slučaju neobično jakoga krvarenja iz crieva kratko 

prije poroda kod trudnice . bolujuće od nephritide. (Monatschrift fiir Geburtshilfe und · · 

· 

Gynaekologie Bd. , VI. H. 4.) · 

Trudnica bolovala je u prvoj polovici trudnoće mnogo od bljuvanja . . Zatim se je . . 

razvila nephritida,· koja se je diaetetično liečila, nij e pokazivala oabiljnih pojava, samo u 

zadnje vrieme pojavila se je retinitis. 4 tjedna prije svršetka trudnoće nastupilo je 

7 eklamptičnih napadaja, .a da nisu prouzrokovan uranjeni porod . . N elita prije nego što su 

započeli trudovi pojavilo .se. je. profuzuo knarenje jz :crieva (po pr .. 1·5 lit. krvi), tako da 

je bolestDica skoro podlegla. Kratko .prije . poroda umrlo je diete. Uz .druge smetnje . u 

babinjab, došlo je do gangraene materične sluZilice, ali je bolestnica napokon ipak ozdra- . 

vila.·,Uzrokom krvarenju svakako su nephritidom. uvjetovane .promjene žilja; kod ove bolesti 

dolazi često do malih krvarenja u razne sluznice, ali izvanredno riedko do tako . 

obilnoga .krvotoka. 

Navas. O pyelonephritidi prouzročenoj trudnoćom. (Gazette hebdom .. de med: et 

chirurg. 1897. No. 53.) 

Pyelonephritida je riedka komplikacija trudnoće, te dolazi ve_ćinom u 5. mjesecu, a 

nikada prije toga vremena. Nastaje da rastu6a trudna maternica stiskuje ureter, .te.. 

tako 

nastaje retencija mokraće u mokraćnici i uslied toga hydronephroza, kasnije pridolazi infekcija, 

.pa .sliedi pyonephroza. Infekcija može nastati iz mjehura ili da se bacterije .iz krvi 

tamo nasele . . Bymptomi pyelonephritide jesu : boli u predjelu bubrega (skoro uviek desno , 

jer trudna maternica većinom desno leži, te ovaj bubreg oboli), u mokraći se nalazi bj e 

lankovine, gnoja i bacterija, a palpacijom i perkuaijom · se ustanovljuje, da je bubreg po· 

ve·ćan . . Vrućica je riedka, . bolest teče . većinom chronički, te pruža u obće dobru :prognozu ; 

kadkada dolazi do pometnuća. Izpražnjuje li se gnoj kroz ureter u mjehur, to se daje mlieko 

i alkaličke vode, PogorAa li se stanje, .to treba učiniti nephrotomiju, koja pruža .povoljne 

uspjehe. U takovih slučajevih ne smije se prouzročiti rani porod, jer se time lahko pojavljuju 

uemičke pojave. 

Audebert. Slučaj ptyaliema uslied retrofleksije trudne maternice . .(Gazette hebdom. 

· 

de m6decine et cliirurgie 1897. No. 58.) 

Žena. od 38 god. imala je zadnju mjesečninu . u studenom .1895. Već u 1. mjesecu 

trudno.će nastupila je jaka salivacija tako, da su bolestnici uviek bila usta puna vode (na 

dan l lit. sline). Uz to au se pokazale smetnje probave, te je bolestnica vidno omršavila. 

Mogla je uzimati S{IJllO. teku6u hranu, .jer .je i težko gutala. Spavala nije skoro ništa. Kod 

pretrage koncem veljače 1896. nadje A., da je maternica jako retrofiectirana. Ova se. popravi, 

pa se je odmah salivacija smanjila, _a .treći dan bila normalna, te su .sada i prestale 

smetl).je probave. Daljni tečaj trudnoće bio je dobar, te je· boleatnica u pravo vrieme rodila. 

S. zaključuje, . da ptyalizam .. u trudnoći imade radi smetnja pro bave i mršanja 

osbiljniju prognozu, · nego Ato se obično misli. Preporuča, da se kod ptyalizma u . trudnoći 

pretraži maternica glede položaja. ć. 

Therapeutičr1.e crtice. 

A. N&isser. Liečenje syphilisa i balneotherapija. (Berl. klin. Wochenachrift 1897. 

No. 16. u. J7.) 

Pisac veli, da je živa najvažnije sredstvo kod liečenja syphilisa, jer ona nije samo 

u .stanju, da odstrani produkte syphilisa, nego i njegov .virus. Proti tercijarnim oblikom 

znamenito je sredstvo jod. N. je pristaša cbroničko intermitirajućega postupka. Kod lie-, 

čenja .mazanjem djeluje !iva time, što se kroz .kožu prima, ilU u glavnom time, što se izparuju 

i udiauju djelovi žive, koji su ostali na koži. Sve što može, da odstrani ovu preostalu 

živu ili đaju pretvori u neotopivo stanje, djeluje protLliečenju. · Zato djeluju: proti lie 

Čilnju kupelji; a poglavito sumporne kupelji, jer :pre.tvaraju. živu. u_ neotopivJl SUIJtpQrnu_ 

živu. Znamenovanja kupališta za liečenje · sypbilisa ne leži dakle u dj elovanju soli na sypbilitični 

otrov, nego u točnom, jednomjernom liečenju, koje je neovisno od poslva zanimanja. 

Može se uzeti, da hydriatični postupak 1 vruće kupelji poapješuju brzo izlučivanje 

žive iz tiela, ali je drugo pitanje, da li je za želiti , da se živa · brzo izluči.- Kod živine 

cachexije je to svakako za želiti, ali gdje je potrebno,· da živa du:go u tielu ostane, ne ima 

takav postupak nikakove svrhe. Tamo, gdje injicirani preparat žive ostane kao očahuren, 

može se vrućimi kupelji pobuditi resorbcija. Upitno je, da li u ranom stanju sypbiliaa sumporne 

kupelji provokatorno djeluj u. 

· 

L. Caspar. Zadaće i uspjesi kod liečenja chroničke gonorrhoeae. (Berl. klin. Wochenschrift. 

1897; N o. 15.) 

· · 

Prije svega treba točno upoznati narav, stanje i sjedište bolesti, t. j.' da li se radi 

o pravom procesu gonococca ili o catarrhu vodopusta, gdje jes\1 ili nisu prisutna razna 

bacterija j da li je stara, mnogogodišnja gonorrhoea ili bolest postoji tek od nekoliko mjeseci;' 

napokon da li je catarrh napred ili otraga,_ da li je ograničen ili razširen proces. Napokori 

se treba uvjeriti, da li au susjedne žliezde kano Cowperove žliezde, prostata i Lit 

treove žliezde ili Morgagnijeve lacune sj edillte bolesti ; . ne manje važno j!) liečeuje gonorrnoeae· 

u peri-, para- i juxtailrethralnih putevih i u praepucijalnoj vrećici. Difuzni 

procesi s gonococci u sekretu Iieče se izpiranjem (po J anetu ili a pučastim catbeterom), i to 

ako je potrebno do u mj ehur ; ograničena mjesta lieče ·se po Ulzmannu ukapljivanjem. 

Infiltrovani catarrbi lieče se mehanički sondami i dilatatori. Ako su Littreove žliezde bolestne, 

to se .ih potraži s endokopoui, pali, izgrebe ili autherizii:-a električki (elektrolyza 

ili galvanokaustika)> Poatrani probodi se izreŽu. Od sredstva za liečenje preporuča N. kali 

· 

hypermang., arg. nitric. i thallin. 

N. Walker: Liečenje psoriaze. (Quarterly Medical Journal 1897. July.) 

· Pisac pol!iže osobitu važnost u ·temeljito pranje glave aa spirit. saponat., te. zatim 

lieenje sa slabim!'' pomasti salicyla i žive. Po njemu. najčešće o bolj uje gl va. Za ostale 

dielove tiela preporuča često kupanj e i pranje aa sapo kalin., te mazanje . s katranovim 

collodijem, odn. chrysarobinovim traumaticinom. Interno je kod chroničkih slučajeva, koji 

se jako !jušte, . glavno sredstvo arsen, al ga tJ,"eba davati u velikih obrocih. Nu kod svježih 

slučajeva djeluje naprotiv arsen štetno, te treba davati jodov kalij ili salicylov natrij. Preparati 

thyreoidina djeluju malne specifično, ali au pogibeljni, a i prilično suvišni uz spomenuta- 

sredstva. 

· 

· 

W. T Freeman. Kako se lieči he-rpes tonsurans na :glavi. (Lancet 1896. Oct. 31.) 

Težko je liečiti berpes tonsurans na glavi, te se therapija dieli · u obću i lokalnu. 

Prvoj se . indikaciji udovoljava boravkom na ladanju, u suhih, zračnih· -i svjetlih stan.ovih. 

Lokalno se preporuča pranje kože glave i razne pomasti. Pere se dvaput na dan s 2-5% 

carbolnom ili · lOfo· aublimatovom vodom ; poslije pranja se glava. dobro·- osuši i bolestne 

vlasi pomno epilira. Kano pomasti rabe ·se takove od carbola, sublimata, ichtyola itd. Postoji 

li još i anaemija i scrophuloza, to treba ove bolesti takodjer liečitL 

· 

W. Potter. Puerperalna eklampsija, njezina aetiologija i liečenje. (Albany medical 

Annale 1897. February.) 

Aetioložki zadovolj ava samo ona hipoteza, koja uzimlje, da je eklampsiji uzrokom 

insuficiencija bubrežne funkcije. Stvara se previše toxina, a bubrezi ih ne mogu sve izlučiti. 

Postupak je prophylactičan, da se pređuaretne bolesti . ili primjeren već postojećim 

pojavom, liečići. Prvi je dielom medicinski, dielom hygienski, a _drugi dielom medikamentozni, 

dielom primaljski. Ponovna kvantitativna i kvalitativna. analiza mokraće pokazuje 

.nam kako treba postupati. U obće treba nastojati; da se odnošaj. izmedju primanja 

brane i izlučivanja uredi, popravi. Najbolje diuretično sredstvo je destilovana 

voda. Prophylaktično je kadkada jako agodno pustiti krv, osobito ako je bilo jako 

puno i postoji naginjanje. na cyanozu. Kod konvtilzija je uputno bolestnicu duboko 

narkotizovati. Uza to ·treba gledati, da se· porod. _pospješi. Ako još cervikalni kanal 

nije razširen, . to se .ga brzo razširi. P. to . čini . s .ocielnimi prutići. Ako je grljak 

prohodan za, . prst, tada J>e najprij e ovjm, a zatim .dalje manuelno razširuje, dok se ne mogu 

kliešta metnuti .. Duboke zareze po Diihrssenu pravi pisac riedko .. Sectio caesarea neka se 

ostavi samo za. ta,)cove slučaje, .gdje imade . oso'Qito tf;!žkih komplikacija: uzko zdjelište ili.

222· 

Lieenički- Viestnik>;1898. 

''Br:-6. Lieprimaljskom tlčilištu i· zemaljskom rodilištu u Za 

·grebu, "Emanuei'·Kobn, e. i·kr. pukovnijski' liečnik u Brodu n; 8., Filip Colombaui, 

pomoćni•' li'el!ilik·-: na ·•zem:· ·bolnici- u· Zadru, ·Bertalan pl: Szemerey, kupalištni liečnik n 

Lipi'ku, '·'Eugen' La;hnsky,' obćiriski liečilik u Pitomači i Ante M adi r azza, kupali!itni 

liečnik u Gleichenbergu. 

Odlikovanje. Nj. Veličanstvo podielilo je bivšemu gr. fiziku u Karlovcu dru. 

Miroslavu Sternu u priznanje· ' njegovoga'--koristnoga djelovanja oko obćega dobra vitežki 

krst·• reda; F.n;nje· J osipa. 

'f Osobne vi esti ,l·.Kr,·" kot. "liečnik :dr.; Hinko L e h n er dodiljen je· nlli službovanje 

zdravstvenom odsjeku kr. zem vlade. - Sekundarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u 

Jf;agrebu rlr. Milan V. Crl enj a k imenovan je, -primarnim .liečriikom; ·bolnice; milosrdnih 

sestara u Zemunu.- Sekundarnit.-liečnik• uhholnici milosrdne· braće u:·.Zagrebu dr. Josip 

pl. J ur j e vić imenovan je obćinskim i t orničkim liečnikom u Zaprešiću.:SaV'skom· Marofu. 

- Dr. Aurel Kučenjak, obćinski liečnik u Krškom (Kranjska ) postao je obćinski liečnik 

u Orahovici-Suhom polju. 

'Sveućifištne· viesti:'Beč. Dne 5. lipnja o. g. dkriti su u arkadnom · dvorištu 

· bečkoga ·sveučilišta poprsja Ro kita n sk oga i Š k o de. Prvomu je govorio spomen-slovo 

· W e,i'

224 

-··· -·----- --- 


71. god. života poznati chirurg V. Fedorović Gr u b e, prije profesor na sveučilištu i ravnatelj 

chiruržke klinikE'. 

Pellagra u Bukovini. Zem. zdravstveni izvjetitelj B. Kluczenko obširno je 

izviestio u "Oesterr. Sanit;tswesen" o pellagri u Bukovini. U zadnjih ll godina pronadjeno 

je u 87 obćina 152 slučaja pellagre. Malne svi bolestnici živjeli su u na,jsiromašnijih 

okolnostih, hranili se od pokvarene kukuruze i prekomjerno pili zločestu rakiju od krumpira. 

Symptomi su : žestoki bolni gastricizmi ili intenzivni, većinom krvavi proljevi kano 

početne pojave ; zatim cerebralni symptom i, jaka glavobolja, pijanstvu slična omama do 

ludosti, slaboumnosti ili tuposti. Samoubojstvo dolazi često kod pellagroznib. Nadalje se 

nalaze poznate promjene kože, osobito na hrbtu ruke ili noge, rjedje na licu i prsih, veoma 

jaka anaemija, mršanje, oedemi i hydrops u težkih slnčajevih. Lahke slučaje kano da se 

može izliečiti, dočim su težki neizliečivi. Therapija: arsen, željezo i cbinin, te dobro hranjenje. 

Potrebno bi bilo, da se pučanstvo pouči kako nastaje pellagra i kakovi sn joj 

sympt.omi, da se sije u zemlji pšenica i raž, te time smanji hranjenje kukuruzom. 

Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečaj em svibnja 

1898. D i p h th er i tis preostalo l, pri raslo 5, ozdravilo 6, umrlo O, preostaje O. S e arl 

a t i n a preostalo 3, priraslo 2, ozdravi lo 3, umrlo O, preostaje 2. M or b i ll i preostalo 5, 

priraslo l, ozdravilo 6, umrlo O, preostaje O. T yp h u s a b d o m i n a l i s preostalo 2, 

priraslo 4, ozdravila l, umrlo l, preostaje 4. Dysenteria preostalo o; priraslo O, ozdravilo 

O, umrlo O, preostaje O. S e p a i s p u er p er a l i s preostalo l, priraslo O, ozdravilo 

l, umrlo O, preostaje O. T u s s i s e o n v u l s i v a preostalo O, priraslo O, ozdravi lo O, 

umrlo O, preostaje O. 

Natječaj i. Mjesto obćinskoga liečnika uzadružene zdravstvene obćine Gorjani, 

Bračevci, Drenje i Punitovci sa sjedištem u Gorjanib. Plaća 700 for. i 150 for. stanarine. 

Molbe do konca lipnja o. g. kr. županijskoj oblasti u Osieku. - Novo sistemizovano mjesto 

primarnoga liečnika na novoj gradskoj obćoj javnoj bolnici Franje Josipa I. u Varaždinu. 

Godišnja plaća 1000 for. i stan u naravi. Molbe do 30. lipnja o. g. gradskom poglavarstvu 

u Varaždinu. 


;,s bora liečnika kralj evina Hrvatske i Slavonije" u Zagrebu bit će 

dne 27. lipnj a 1898. u 6 sati poslije podne u kr. sveučilištu (u senatskoj dvorani) 

s ovim dnevnim redom : 



3. Dr. I. Ž irovčić: Može li se paralytična duševna bolet izliečiti 

4. Eventualija. 

Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu moli 

p. n. gđu. članove, n a k o l i k o j o š n i s u s v o j u č l a n a r i n u 

bud za tkuću, bud za prijašnj e godine u p l a t i l i, d a t o č i m pr i j e 

u č i n e. Clan arina je 6 for. za članove u Zagrebu, za one u ostaloj 

Hrvatskoj i Slavoniji 5 for., a za one izvan Hrvatske i Slavonije 

4 for. Članarina uplaćuje se kod mj enjačnice hrv a tske 

e s k o m p t n e b a n k e u Zagrebu, Jelačićev trg br. 3. 

_. Liečničkoga viestnika od god. 1896. i 1897. imade _još nekoliko 

pod punih odtisaka po 4 for. 30 ne. svako godište, a o b a p o 8 for. 30 nč. N aručbe neka 

se šalju predsjedniku dru. L. Rakovcu, a knjige će se razašiljati uz po§tansko 

p o u z e ć e i l i u z g o t o v n o v a e. 

Odbor. 

Vlastnik i izdavatelj .Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije ' '· 

Urednik dr. M. pl. Čačković. 

Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu. 

Br. 7. U Zagrebu 15. srpnja 1898. God. XX. 


List izlazi jedanput na mjesec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezpltno. 

Predplata za nečlA.nove na godinu 6 for., na pol godine 3 for. 

t)lanarina, predplata i sve ostale uplate imaju se poslati .Mj enjačnici hrv. eskomptne banke" u Zagrehn 

Jelačićev trg br. 3. 

Reklamacije radi .Liečničkogn Viestnika" imadu se upraviti na Dioničko tiskaru u Zagrebu, 

Gundulićeva ulica br. 18. 

Dopisi se šalju predsjedničtvu sbora ili uredničtvu lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gajeva ulica 

br. 7. Telefon br. 295). 

Za oglase plaća. se po dvostupačnom redku ili prostoru 15 novč. 

I.Jndjačka umorstva, nazvana "la folie rouge". 

Piše dr. l. Žirovčić.* 

Povjest lj udska pisana je crvenom tintom, vlastitom ljudskom krvi. Kao 

motto, na čelu te povjesti, zabilježeno je bratoumorstvo, počinjeno od prvoga 

ina prvih ljudi. Bio taj čin historička priča ili istinit dogodjaj, 

svakako ne 

moe biti sgodnijeg obiljnžja kasnijih dogodovština. Zloban jal pokrenuo je 

surovu siln i ona je uništila bratski ži vot. 'l'o sieme urodilo je obilnim plodom, 

te nam povjest lj udska prikazuj e ( itav niz silovita krvoproliea, more krvi, 

kojem je naprietl koraeao lj udski rod. I plašt kultme, kojim je zaodjelo ljudstvo 

svoju žiriuskn smmotn, protkan j\ obilnimi niti grimizne, krvlju natopljene boje. 

Glas poje

226 Liečnički Viestnlk 1898. 

lb·. 7. 

---· ---- --;-----,----,--- 

našega vremena priučilo se je tim grozotam, jer one imaju svoje motive u ne- ·' 

voljah svakdanjega života, koje se nevolje posvuda jasno i očito iztiču. Nu od 

vremena do vremena uzrujavaju dušu našu viesti o groznih i nepojmljivih 

umorstvih, počinjenih bez svakoga shvatljivoga motiva, umorstva en masse, bez 

dokučivog uzročnoga saveza i pojmive svrhe, pa se svakomu odmah namiće 

misao, da se tu radi o jelu ludjaka. 

Motrenje tajinstvenoga duševnoga života umobolnih ljudi poučuje nas ipak, 

da i njihovi najgrozniji čini nisu bez motiva, da i njihovimi čini upravlja mišljenje 

i čuvstvovanje. Razlika je samo u tom, što mišljeie i čuvstvovaje duševno 

.zdravih ljudi stoji u skladu ili bar u jasnom uzročnom savezu s realnimi 

obstojnostmi vanjskoga svieta ; dočim u mišljenju i čuvstvovanju duševnoga 

bolestnika vlada nesuglasj e ili podpuna opreka s realnim svietom, njegovi čini 

potiču onda iz nezdravih čuvstava ili nezdravoga mišljenja. 

Dva su moćna, životinji i čovjeku prirodjena nagona, koja uvjetuju obstanak 

individua i vrsti, nagon hranitbeni i spolni. 

Obstojnosti ljudskoga roda danas su takove, da se zahtjevu hranitbenoga 

nagona bez velikih potežkoća zadovoljiti može ; s toga puki taj nagon nije često 

pokretačem silovitoga djelovanja, · a u duševnom oboljenju pogotovo ne iztiču 

se zablude toga nagona, osim u podpunoj duševnoj tuposti, gdje pomanjkanje 

viših motiva ljudske duše potiskuj u čovjeka na niveau glupe životinje. 

Nasuprot je spolni nagon i čestim pokretačem silovita zlodjela i izvržeu 

mnogobrojnim zabludam. Spolni nagon životinje često dovadja do smrtonosnr. 

borbe, a i čovjeka može poživinčiti, dapače još n;iže potisnuti, kad zabludi stranputicoru 

groznog uništivanja. U životinje je 'provala spolnoga nagona samo 

epizoda ; u čovjeka je trajno gorući vulkan. ·spolni nagon čovjeji rodi toliko 

opjevanim mirisavim cvietom spolne ljubavi, pa ipak se taj cviet tako često 

izrodi u nezdravi plod sentimentalne malodušnosti, a mirisavi čar njegov se 

izvrgne u opojni zadah jednostrukog ili dvostrukoga samouništenja. Kao što 

je bilinski cviet u svojem razvitku najviše izvržen vanjskim nepogodnim uplivom, 

tako je i za čovječji. spolni nagon najopasnije doba njegovoga prvog ili premanjenoga 

razvitka ; njegov cviet trpi i od ledenoga_ mraza moralnih nepodobština i 

od crva ljudskih opačina, a iz tako izkvarena cvieta nastaje nezdrav plod. Često je 

i tlo, na kojem se taj cviet razvija, porieklom nezdravo. 'l'ako dolazi do spolnih 

zabluda na temelju prigojena izopačenja, ili prirodjene živčane nezdravosti, a 

takove sp'olne zablude čestim su motivom nerazumljivih čina, pačam od sitnih 

i čudnih ljudskih slabosti i zlih navika, pa sve do užasnih krvavih nedjela. 

S gnojišta, na kojem raste drač ženske propalosti, odkriva kriminalistika 

groznih stvari. U živahnoj uspomeni bit će svim affaira bečkoga "Handelmann-a" 

i tajinstvena umorstva nepoznatoga još londonskoga "Jacka-razparači. Porieklo 

tih zločina nalazi psycbologija u promienjenom spolnom ćućenju, koje postizava 

svoj ejaculatarni spolni ergasmus davljenjem životinja, mrevarenjem ženskoga tiela, 

okrutnim krvoprolićem kao ekvivalentom za normalnu spolno-erotičnu ekstazu. 

Alkohol, taj tješitelj i kriepitelj čovjeka, može biti pokretačem najgroznijih 

zločina. Kao što je pas vjeran i koristan drug i prijatelj čovjeku, a biva mu 

Br. 7. Liečnički Viestnik 18.98. 227 

Rtrašnim zatornikom užasnom bolešću bjesnoće, koje je nosiocem ; takov je i 

alkohol prijatelj čov,ieku, ali postaj e strašnim demonom, kad otrovno prevlada 

lj udskom dušom. Alkohol je najopasniji psychopatičnim ljudem, a baš oni mu 

često bivaju vj erni podanici, bezvoljni robovi. Patholožko pijano stanje i alkoholni 

delir čine čovjeka groznim strašilom, bjesnećim razornikom, koji nožem i 

sj ekirom, a osobito puškom, navaljuj e na tudji život, budi da se baci proti 

umišljenim, u snatrenju vid,ienim i čuvenim napadačem, budi da si naprosto 

strašna unutarnja živčana napetost probije provalu djelotvornom mišičnom trzavicom. 

Ohronični alkoholizam izopačuje sve tkanine ljudskoga tiela, najpače 

njegov najviši i najsastavljeniji organ, možgjane, truje nj egovu dušu, smućuje 

nj ezine najviše stečevine, ethične pojmove, slabi najvišu snagu ljudsku, volju. 

Prvi učin chroničnog alkoholizma jest kućna i obiteljska nesuglasica ; obitelji 

pridružio se je suvišan i opasan kućni prijatelj, alkohol, kojemu biva gospodar 

kuće robom ; iz tih nesuglasica razvija se dramatični zaplet, golema nevolja, 

koju žalostni junak drame, pijanica, često završuje silovitim činom, usmrćenjem 

žene, djece, rodbine i sebe samoga. Patholožka čuvstva, koja prevladaju u alkoholnoj 

psycho'zi, imadu svoje skromno posliednje porieklo takodjer u spolnom 

nagonu ; alkoholisti iztiču se ludim ljubomorstvom. Prekomjerni užitak alkohola 

oslabljuje-ne samo hranitbeni, nego i spolni nagon ; posliednji pako proizvadj a 

u alkoholiste, uslied vlastite spolne slabosti, umišljenu bračnu nevjeru, ljubomorne 

sumnje, koje bivaju podkrepljene erotičnimi hallucinacijami izvanredno 

realističnoga vida i tj eraju alkoholističnog umobolnika na progonstvo supruge. 

odnemarenje obitelji i silovite čine - Alkoholista, osobito koji periodično 

loče, vraća se s odurnoga svog izleta kući i pada u produljeni patholožki 

mamurluk, u kojem nastaje buran metež nejasnih bolnih čuvstava ; iz ovih 

radjju se mutni duševni porivi ; opojena mamurna pijanica zagleda dj etešce u 

kolj evci i u tren oka ·zabode nedužnomu dj etetu nož u srce. Zašto - Pijanica 

dodje k sebi, osviesti se i znade, što je počinio ; sgraža se nad činom i 

žali ga ; ali zašto je to učinio, toga ne zna. Pošto krvoločtvo alkoholisti nih urnobolnika 

traži svoje žrtve obično u vlastitoj odnosno ženinoj obitelji, može se i tu 

· 

tražiti zadnji pokretač silovitih čina u mutnih spolnih čuvstvih. 

Alkoholizam često rodi epilepsiju, to jest, epileptici često potiču od roditelja 

alkoholiste. Zlo radja zlo ; a ne zna se, što je strašnije, roditelj ili rodjenik ! · 

I epileptičar počinja u ludilu strašan pokolj, te je u psycholožkoj analyzi zločinstva 

iztražitelju vasda na umu sablast epilepsije, koju naslaćuje iza zastora, 

što no pokriva tajinstvena umorstva, bez jasnoga motiva. 

Biće epilepsije može se naznačiti tako, da u živčevlju epileptičnih ljudi 

nastaje neka nutarnja napetost, koja se sve više kupi i raste, te od vremena 

do vremena provali sveobćom trzavicom mišičja. - Dok stvar tako stoji, nazivamo" 

o l est epileptičnom neurozom. N u ta napetost može se razviti i narasti 

u duševnom životu : tada se razvijju epileptične psychoze i psychične 

provale. Aktivna bezsvjestica, delir i bjesnilo mogu biti psychični ekvivalent 

epileptične provale, trajući jedan čas, uru, dane, ili još dulje vremena. Parnućenje 

duševnoga stanja očituje se kod epileptičara i nekim mamurnim, polu- 

. snenim stanjem, . u kojem je omamljena sviest, a duševno dj elovanje provaljuje 

razornom, sliepom, bezsmislenom akcijom. Napokon postoji stanje epileptičnoga 

•

.228 Liećnićki Y.iestnik 1898. Hr. 7. 

somnambulizma :ili. automatizma, . u., oj.em , epileptičari tj edne i mjesece okolq 

.lutaj'\], te automatično obavljaju, .raznovrstne čine, često i ,zločine, sve pod pri 

.kazom .nomalnih ljudi ; a na jednom se probude iz toga sanenoga stanja, dodjli 

k sr i esti, ali ne. znaju .ništa, što se je s njimi s bivalo u vrieme izvanrednoga 

stanja. !Kako je već mišična trzavica .epileptična strašna vidjeti; tako je i epileptienl 

delir strašan svojim sadržajem; pa i s toga proizlazeća provala silovitoga nasrtaja 

veoma pogibeljna. Hallucinatorne vizije er v e n e boje karakteristične. su za epi 

Jeptika. Psychopathični epileptičari .odavaju i u svojem karakteru silovitu ćud; 

.uje,dlji\'u,razdrazljivost, prkositu zakopčanost, tiramku nesnosljivost, naginju na 

tmasto religiozno. snatrenje, te. se izW!u okorjelim egoizmom. 'l'ako ustrojene 

.· 

inQ.ividualnosti imaju sve uvjete, da .budu ljudskomu družtvu pogibeljne. 

U .blažih formah akutnoga duševnog oboljenja, u melankoliji, maniji, hai 

lucinatoroj smetenosti i akutnoj ludosti, ima manje uvjeta za provalu razorne 

silovitosti. Samoponizivanje turobna melankolika uvjetuje okrivljivanj a, progonstvo 

i .uništenje vlastite osobnosti ; kod melankolika · dolazi kadkada do indirektnoga 

samoubojstva time, da počine pokolj u svrhu, da budu s1mću kažnjeni. Manija 

očituje se veselo uzbudjenim čuvstvovanjem, živahnom mit-mom i visqkim poletom 

ideja, a nj ezina akcija šaljivim, nestašnim, objestnim, podrugljivim, pr;avcem. 

U hallucinatarnoj smetenosti bolestnik je žrtvom bujnih illzija i , hallucinacija, 

njegova ent)rgija ·kao utučena, psychomotorna djelatnost naginje na svezanost, 

ukočenost ili podpunu tupu inaktivnost. Akutna ludost sa svojimi jasno izraženimi 

stalnijimi tlapnjami ne razvija se vasda pravcem silovite provale. Nu sve 

ove duševne bolesti mogu takodjer narasti do žestoke silovite agresivnosti, do 

'melankoličnoga raptusa, maniakalnoga bjesnila, delirantnoga silovitoga ludovanja. 

Nu sve ove bolesti tako su izrazite, polaganim svojim razvitkom i svojimi po- 

. javi očevidne, da nije težko zapriečiti silovitih čina shodnim osiguranjem bolest!). 

ika -; dočim se to kod al koholiste, epileptika i pritajenoga degeneriranoga 

ludjaka mnogo laglje i češće propušta. 

u pogledu socialne pogibeljnosti od naj veće je važnosti



U progresivnoj paralyzi, koja se klinično sastoji iz raznih faza već spomenutih 

depresivnih i ekspanzivnih psychotičnih slika, ima takodjer podražujućih 

momenata na silovitu djelatnu provalu, i to već u prvom začetku bolpsti, 

gdje često manično podpirena inteligencija obasjava utrnuli pepeo prijašr{e 

ethične vatre. I u periodičnih psychozah plane često iznenada bolest provalom 

silovitih djela. 

U svih duševnih bolestih dakle nalazimo nutarnje motive, koji nam donekle 

raztumačuju umorstvene čine u mo bolnika ; motive, izviruće iz nezdrayoga 

spolnoga ćućenja ; iz groznih strasti, koje podpiruje, iz prikaza, koje stvara 

bolest ; iz nagona samouzdržavanja proti umišljenim opasnim navalam, iz odpora 

proti ćutilnim varkam ; iz normalnih čustava, bolešću razdraženih i pojačanih ; 

iz burnih žestokih prisilnih misli i podražaja. S toga nije opravdano, da se po- . 

stavi posebna neka umorstvena vrst psychoze, neka "umorstvena manija" ili 

"foli e rouge". Davno je već dokazano, da sppcijalne manije ne obstoje kao 

posebna bolest, pa se naziv· takovih monomanija sa.mo symptomatično zlorabi. 

Folie rouge može se dopustiti kao poetična oznaka krvoločnoga ludovanja, ali 

kao kliničan kompleks symptoma ona ne obstoji; vasda se umorstveno ludovanje 

temelji u kojoj sveobćoj i klinično poznatoj psycbozi. 

Kako da se doskoči pogibelji, prietećoj lj udskomu životu od nutarnjih duševnih 

poriva ludjaka Oni se ne kazne za svoj P. zločine, pošto u nj ih ne ima 

one duševne slobode, koja se pripisuje zdravoj duši, na ime slobodne volje. U 

duševnom djelovanju nastaju iz čuvstava i misli težnje, koje može viša 'duševna 

snaga, volja, svojom većom ili manjom zalihom ustaUenih moralnih i ethičnih 

protumotiva razbirati, razrediti, suzpregnuti i do razumnoga, cilju shodnog 

očitovanja dovesti. U duševnoj bolesti je ta viša snaga oslabljena, a provale 

čuvstava ili misli nadvladadu ju elementarnom silom. Kazna je takodjer preslab 

protumotiv djelovanju umobolna čovjeka. Ona bi bila puka socijalna osveta bez . 

ine ethirne vriednosti ili praktične svrhe. 

Duševnih bolesti ne možemo izkorjeniti ; mogli bi ih umanjiti, kad bi se 

povratili k prvobitnijemu načinu življenja, nu to je neizvedivo. 

Ali mi možemo prophylaktično zlo zapriečiti, ako pogibeljnog umobolnika 

za vremena suztegnemo u njegovoj slobodnoj akciji. Ni to sredstvo ne 

može se radikalno provesti, jer su provale bolestne duše često nagle i iznenadjujućP., 

dok još pojavi bolesti nisu očiti. 

Kadgod se obćinstvo uzruja strašnimi viestmi, da se je ovdje ili ondje 

pojavila neka ljudska neman, koja ludjačkim biesom ili himbenom tajinstvenom 

hladnokrvnošću kolje i davi nedužne ljude, pa se pripovieda, da je ta neman 

već jednom u ludnici bila i odmah navali na liečnike, kako su mogli tako 

pogibeljna ludjaka na slobodu pustiti. 

S druge opet strane podpiruje se u javnosti neprestano sumnja, kao da 

psychiatri nepovlastno zatvaraju zdrave ljude u ludnici, i stvaraju se zakoni, 

kojim je temeljna misao nepouzdanje u ludničke glavare, ljude visoka znanja 

i čistoga čovjekoljublja ; zakoni, koji imaju svrhu, da umire neopravdane bojazni 

obćinstva, a rode uspjehom, da osujete pravodobno smještanje bolestnika u zavod. 

Osobito u Nj emačkoj imju se zavodski ravnatelji neprestano boriti za neporočan 

glas požrtvovnoga svojega zvanja. A odkuda potiče to potvorno sumnjičenje 

Ponajvše od ludjaka samih, kojim obćinstvo više vjeruje, nego liečnikom. Sulud, 

nemoralan, raztrošan, nepriličan, često i pogibeljan čovjek bude na želju obitelji 

u ludnici interniran, ne bi li se tuj izliečio. On kopa i ruje svom snagom svoje 

još sačuvane, tP zlobom i ograničenjem slobode podpirene inteligencije, i podje 

mu za rukom da uteče, obično podporom iz vana: Sad nastane hajka na liečnike, 

koji da su iz osobnog interesa ograničili slobodu čovjeka. Nadje . se odvj 

etnika, koji se zauzmu za quaerulanta, osobito ako je iz porodice odlične 

imenom ili novcem ; razpredu se tužbe i parnice, a novinstvo cieloga svieta 

stostrukimi trubljami razglasuje senzacionalnu affairu i producira za dokaz počinjene 

nepravde - protuslovna liečnička mnienja (!) ; napokon stvar umukne, 

pošto je obično začetnik i povod sve te huke i buke iznova gdjegod ludtiici 

zatihnuo, ali sya ta halabuka ostavila je trjnu sjenu · sumnje glede pravilnosti 

ludničkog interniranja. Mnog'i paranoici su najneugodniji i na:jnesnosniji stanovnici 

ludnice. 

Bitnost bolesti paranoika je precienjivanje vlastite osobe i umišljeno progonstvo. 

Sad ga silom zatvoriše u ludnicu, eto jasnoga dokaza, da je zaista 

progonjen. Što bi dakle imao biti liE-k proti bolesti, još podpiruje ludu ideju 

bolestnika. Za većinu paranoika ludnica zaista nije ništa drugo, nego zatvor, da 

ne budu na nepriliku i pogibelj ljudskomu družtvu ; a ovo je radi svoje sigurnosti 

svakako ovlašteno na takovu preventivnu mjeru, brineći se ujedno za 

pristojnu obskrbu bolestnika, koji na slobodi svojom ludom glavom udara o 

mnogostruke protivštine i često u neprekidnoj ludoj borbi proti cielomu svietu 

kukavno nastrada. Takav paranoik, nadvisujući ostalu ludničku družinu kao 

umni gorostas svojom sačuvanom inteligencijom, sije nemir medju bolestnici, dodijava 

neprestanim tužakanjem, spisavanjem, kriomčarenjem, denuncijacijami, dok 

mu napokon ne podje za rukom, da se bjegom ili kojim inim načinom oslobodi ludnice. 

Sad se on tekar razmahao tužbami, da se osveti za počinjenu mu nepravdu, a 

komu drugomu nego ravnatelju zayoda. U Njemačkoj, gdje svaki inteligentni 

čovjek napiše bar jednu naučnu kn,jigu kakve takve znanosti, baci se i ludjak 

na pisanje brošura, kojimi svietu objavlja počinjenu krivicu. Kako neuki ljudi 

misle, da ne može biti duševno bolestan čovjek, koji zna razumno govoriti, dapače 

nešto pisati, koji odaje dobro pamćenje i oštro mišljenje, nadje takovo literarno 

ludovanje dosta vjerujućih, a krivi ostanu ludnički ravnatelji. 

Bivši ravnateljem dobio sam u zavod jednoga quaprulanta (paranoia quaerulans). 

Bio je to čovjek, koji je porad svoje lude nemirne glave s častničkoga 

zvanja sbačen i odsjedio kaznu zatvora, a napokon se dao na bunjenje seljaka, 

uznemirivanj e svih oblasti tubami i denuncijacijami. Napokon dodijalo oblasti 

te ga, nakon nedvojbeno ustanovljene njegove parničarske ludosti, poslala u 

ludnicu, sapeta, u pratnji dvojice oružnika i jednog oboružanoga stražara. Tu 

je nastavio svoju borbu bezkrajnim pisanjem, tužbami do niviših instancija, dapače 

se je obratio na francuzki senat molbenicom za pomoć, za koju da će odvratiti 

uslugom, pripravan da odkrije neke austrijske ratne osnove. Pošlo mu 

za rukom, te je nekoje takove spise i na poštu prekriomčario. Jedina osoba njegova 

roda, koja se je za njega popitavala, bijaše njegov stric, viši častnik i taj

232 ·. Liečnički Viestaik 1898. Br. 7. 

čovj,ek nije vj erovao, da. mu je sinovac,,·duševrio bolestan; ·premda . sam ga . o 

tom uvjeravao, a sam ,je čitao njegova luda. pisma ; već mi je pisao pisma, prokljinjujući 

me, što držim zdrLva. čovjeka u ludnici. 

Ludnički ravnatelji odpuštaju bolestnika iz zavoda, čim je ozdravio ili . se 

primirio, ,te su pr:esiali razlozi njegovog Jnterniranja; ili pako još bolestna čovj 

eka )la zahtjev ovlaštene osobe . uz pismenu obvezu, da preuzima odgovornost. 

za bolestnika. Više ne mogu psychiatri učiniti, oni ne mogu pratiti daljnu sudbinu 

.odpuštena bolestnika, oni imadu dosta brige sa stanovnici zavoda. Neopravdai).o 

je dakle kriviti psychiatra .za čine lud,jaka, počinjene nakon . od pusta 

iz zavoda. 

. Bolestnici iz Zli-VOda bdhda uteku. 'l1o se ne da vasda zapriečiti ; jer mi 

dandanas ne zatvaramo naših1 bolstnika u debele zidine, za željezne rešetke, u 

željezne gajbe, niti ih sapin.jemo okovi, već im puštamo donekle slobodno gibanje, 

koje oni· .uz najveću pazku znadu izrabiti za bieg. 

. U naših , sadanjih ludnieah, koje su redovito i prepunjene, nakuplja Se· · 

svega i svašta : izliečivi akutni umobolnik i neizliečivi paralytik, dobroćudni 

idiot i opasni epileptik, sirota mirni slaboumnik i bestialni nepopravljivi zločinac, 

dobričina smušeni seljak, ne imju6i . izvan ludnice kamo da položi biednn 

svoju glavu i pogibelj ni, siloviti, expanzivni paranoik. · A . sve te stotine razvratnih 

elemenata valja čuvati. s nestalnim, nevještim, zlo plaćenim i lošo 

orga.nizovanim čuvarskim osobljem, dakako . bez sile i oruja, a u na pol otvo..: 

renih zavodih ! 

Istina je dakle, da naše. ludnice ne · zadovoljavju podpuno svrsi, da budu 

i lje0ilištem izliečivih· i utočištem neizliečivih, i zatvorom družtveno pogibeljnih 

bolestnika. Ali nisu tomu krivi liečnici, nego manjktvo uredjenj (' ludnica i nedostatnost 

sredstava za , bolje uredjenje. 

Ludnice po našoj želji - i · nada:j mo se, ludnice budućnosti - bit cie 

razdieljene prama posebnoj svojoj svrsi. Jedne. će se baviti samo liečenjem, a 

to će biti u, užjem smisl:u ·,bolnice za duševn.e bolestnikr. ; druge čuvat će samo 

neizliečive pogibeljne bolestnike, te će prema tomu imati shodnije uredjenje. 

Izlučit će se iz ludnica mirni, neizliečivi, za rad nesposobni umobolnici u posebne 

nemoćnice ; opasni umobolni zločinci u posebne · zavode ; a za rad spo:.. 

sobni neizliečivi, manje opasni bolestnici nastanit će se u otvorenih, slobodnijih 

naselbinah u svrhu . obradjivanja polja . i zjedničkoga zadružnoga življenja pod 

shodnim nadzorom. 

Uz vajano . uredjenje zavoda za -duševne bolestnike i uz ·valjano vršenje 

službe upravnih i redarstvenih organa u nadzoru umobolnika izvan zavoda, bit 

će manje nesreća od smrtonosnih ludjačkih nasrtaja. 

Da ,li će ikada prestati ono .krvavo ludovanje, koje se kao crvena nit provl 

i. kroz povjest čovječanstva, krvoproliče, pokrenuto sukobom ljudskih težnja. 

koJe poq .legitimnim barjakom iziskuje hekatombe ljudskih žrtava - vrlo je 

dvojbenq, jer ne ima izgleda, da bi čitavim bezbrojnim ljudstvom moglo zavladati 

.jednako čuvstvovanje, jednako mišljenje. 

Br. 7. Liečnički Vlestnlk 1898. 233 

Haemoglobinntia1' varoxysm:alis. 

· Priobćuje dr. Ivan Matković ml., privatni l f ečnik u Zagrebu.* 

Glavno je obilježje haemoglobinurije, d. se ' kaćom ilČuje haemoglobin 

t. j. boja crvenih krvnih bobičica, a da u rpokraći Q()bičica n m, te· tako naliči 

ova mokra.ća bojom moraći haematurije. ·Nastupi li. haemoglobin urija iznenada 

bez 'vidljivih uzroka bolesti, dakle ni raznimi otr9vi,· .ni . zaraznimi bolestmi, ni 

spaljenjem kože, ni uslieil transfuzije, tada govoriino o h a en1 o g l 0 b i n ur i a 

paroxysmalis. . . . . · · · . · . 

Ova u obcie ·riedka bolest napada dotada podpunoina zdrve, u ,svako doba 

godine, ali naj(lešće u proljeću i jeseni, a povod je pojedinim napadajem kratkotrjna 

niza .twnperatura 

koja ni ne treba . djelovati na čitavu površinu tiela, 

već je dovoljno da djeluje, n . pr. samo na ruke . ili noge. Dulji boravak . u 

hladnom zraku prouzroči češće napadaje, dočim još nikad nisu nastupili u jednakoj 

umjereno-toploj temperaturi, kao n. pr. u toplini kreveta. U nekih se 

slučajevih opazilo, da je svejedno, da , li je boletnjk lahko ili toplo dj even, d.a 

li je hoao ili se · voio, da li se radom izmučio ili nije, svagda kad bi temperatura 

pala ua - 5u O, .nastupjo j ,velikom ,točnosti napa


Br. 7 Liečnički Vtestnik 1898. 

no iztraživanjem krvi nisam našao · pozitivnih kriterija, da mogu ' ustanoviti uzrok 

napadaju. Poslije nekoliko dana obnovio sam pokus, ali tom prinakom, da sam 

prije gumijevim vezom pod vezao prst ; ovaj put napadaj je izostao, ali iz toga 

prsta dobivena krv znatno se promienila : capillarna cievčica tom krvlju napunj 

ena i centrifugirana pokazuje odielenje sgrušene krvi od seruma, ali serum 

· nije normalno žućkast, već crven. Spektroskopski iztražen pokazuje za oxyhaemoglobin 

ka.rakteristine absorbtivne pruge kod Frauenhoferovih crta D i E - 

dokaz, da se u serum u nala'l'i haemoglobin slobodan. Takvu krv nazivlje Roll e t · 

boje laštila (lackfarben), a nalaz takve krvi u organizmu nazivljemo ha.emoglobinaemijom. 

Iz takvoga prsta dobiveni . nativni krmi preparat pod sitnozorom 

iztražen pokazuje uz normalne krvne bobičice njihovih sjenka (Bluttschatten), 

poikilocyta, mikrocyta, mononuclearnih stanica, Riessovih raztrganih bobičica ; 

množina krvnih bobičica je umanjena, jednom riečju vidimo znakove znatno 

pretvorene krvi. 

Napadaja kod podvezanoga prsta nije bilo iz toga razloga, što ovi proizvodi 

pretvorene krvi ne predjoše u kolanje ; predju li pako oni u kolajuću krv, tada 

brzo raztvaraju još nepromienjenu krv, osobito, ako zima još dalje djeluje, te 

prouzroče tipični napadaj, kod kojega se izgubi ono malo promienjenih bobičica 

u ogromnoj množini nepromienjenih, te ih ne možemo sitnozorom ustanoviti i 

dobivamo svagda normalne mikroskopske preparata za napadaja haemoglobin urije. 

Postojeću ·haemoglobinaemiju možemo spektroskopski dokazati, umanjenu množinu 

krvnih bobičica možflmo konstatovati (prije napadaja 3.560,000, za vrieme napadaja 

2.890,000, poslije napadaja 3.810,000) ; sadržaj haemoglobina po Fl e i 

s e h l u mjeren za sve je stadije napadaja isti. 

Do nedavno mislilo se, 

da slobodni haemoglobin sam po sebi krvne 

bobičice dalje raztvara i da on sgrušava krv, no najnoviji pokusi nisu to dokazali. 

Krv boje laštila najvise škodi sa svojimi pretvorimimi crvenimi i bielimi 

bobičicami, jer Jsasvim čista raztopina haemoglobina dobivena od životinja višekratnom 

kristalizacijom i fi.ltracijom kroz "Berkefeldfilter" i uštrcana istoj vrsti 

ili drugoj vrsti životinje bilo pod kožu, bilo u trbušnu utlinu, bilo u vene, i to 

u nožini, koja vodi do haemoglobini1rije, ne .raztvara krvnih bobičica .i ne 

.sgrušava' krv. Ona prelazi dielom u žuč, u sekrete crievlja i potrbušnice, a 

dielom se zaustavlja u slezenih, jetrih, bubrezih i inih žliezdah; te u mozgovini 

kostiju, gdje se pretvori, što zaključujemo nalazom željeza, koj možemo mikroskopski 

vidjeti i kemički dokazati. Željezo (0'42°/0) i bjelankovina (16·17 Ofo) 

haemoglobina izrabe se u .organizmu koli životinje, toli čovjeka, koji onoliko 

tih sastavina pridrži, koliko potrebuje. Na temelju tih raznih pokusa izliečio je 

docent S tar k u Kiel u podkožnimi injekcijami 1/4 °/0 konjskoga haemoglobina 

anaemiju i chlorozu. 

Haemoglobin dakle nP- raztvara krvnih bobičica ; pošto takovih nalazimo 

•U krvnom preparatu, to zaključujem, da SU se raztvorile pod uplivom nizke 

. temperature, uslied koje je i haemoglobin izašao iz krvnih bobičica, te se tim 

procesom izluče još nekoje nepoznate tvari, koje polagano razvijaju fibrinferment. 

Povećanom adhaezijom krvnih bobičica na stienke žilica usporuje se, kolanje 

krvi i time nastaje venozna staza u velikih žilah trbušne utline. Kroz to desna 

)!:]jetka srde ne moe toliko krvi dova.djati u plućno kolanje, a posljedica je 

toga nedostatno . punjenje .lieve klietke, .toga radi malokrvnost živčanih centra 

i s time nastaju prodromalni symptorrii : bljedoća, glavobolja., bljuvanje, grčevi. 

Kada je u kolanju previše haemoglobiua>' tad se on izlučuje kroz bubrege, tim 

postaje haemoglobinurija kao posljedica haemoglobinaemije. 

Jošte moram spomenuti, da se u napadaju haemoglobinurije čvrsti mokraćni 

sastavi iz organizma ne izlučuju ; s toga je specifična težina mokraće umanJena, 

što nekoliko dana traje. Pošto haemoglobin · sadržaje 16·17% bjelanka, to ima 

i ovoga u mokraći, ali u obliku, koji se· razlikuje · od serumalbumina ; nije u 

malih pahuljicah sgrušen, već je u velikoj gromadi smedje bojadisan, upravo 

onako, kano da bi krv boje laštila kuhali. Množina bjelanka odgorara . množini 

haemoglobina. Mokraćni talog je tamno crven, pokazuje mikroskopski crveno 

žute kapljice i zrnašca haemoglobina poredana u hrpice ili u bubrežn valjke, 

nadalje nalazimo. haematoidinovih ledam.\ (klinorhombičke prizme) žuto crvenkaste 

boje ; nadje li se još stanica, tad ove sadržavaj u zrnašca haemoglobina. 

.Autori su u shvaćenju bitnosti ove bolesti razcjepkani u dvoje. 

L i e h t h e i m i S i l b er m a n n drže . ovu bolest a primarnu krvnu : 

čvrstoća krvnih bobičica je umanjena, bobičice propadaju, tim se izluči 

haemoglobin; koji dielom bubrezi odvode, a dielom ostaje u tielu, te vodi prelazom 

u žuč do hepatohematogenog ictm·a. M ur r i drži, da b o l e š ću pr o 

mierijeni krvni organi umanjuju čvrstoću nekolicine krvnih bobi

--- 

23,6,. 

Llećnički Viestntk 1898. · Br. 7. 

,B:r. 7. Liećnićki Viestnik 1898. ·237 

. U elučQ.jevih; gdje se · je odki:io savez s ·ni&lairijom >ili sypbilisonhspecifičnoo 

je liečenje uspješno ·djelovalo n. pr. u slučaju : Strausso.vu,· gdje je bilo mog 

: 

ć1 : pojedin 

· napaaje; kupirati chininom. _, . Mnoge · druge haemoglobinurije 

ne možemo mkakvim liekom izlieciti (željezo, talii:lin, amylnitrit, secale bili su 

bezu!spješni), jedina stalna toplina kteve.ta- polučila je dobar, uspjeh·, dok je 

bolestnlk ležao. . , . . 

' . Š to se prognoze tiče, takov je bolestnik za . sav svoj živ ot u m rz lije doba . 

godi,ne nesposoban za · -rad, premda ; se, opazilo, da · krvne bobičice godi nami · 

posju čvršće i s time ti napadaj:i .,rjedje · 'dolaze. U napadju Jethalni SiVršetak 

bolestnika nije konstatovao jveć hallmOgh>binuriji podvrženi bolestnici podlegnu 

intercurrentnim bolestitn. 

. 

Ovoj razpr:a:v;ici nadovezujem slučaj iz prakse. 

Ana m nez11. Neženja L'P,.45. god.:star, ro litelji mu iunrie§e ostar eli, a od trinaestero 

brać umrlo je 5 u dječj doba na nepoznatih bolestih. Bolj!stnik prepati o je ;pred nekoliko;, 

godi a gonorrhou. upalu pluća i porebrice, ajenom dugotrajn!Jt. obstipaciju .. u ·listopadu 

1896j opazio je poslije težkoga rada veliku slabost i imao je velike .boli u prsih i ledjih ; 

u pr sincu odmarao se poslije trosatnoga rada kroz jedan sat,. a kada .' zatim htjede opet 

na dielo, spopane ga•neavjest; ·slabost i zimica, a nj egovi drugovi opazi§e, da'je veoma blied. 

Nakn '/2 sat!!- pusti vodu,. ta ga je :silno pekla i bila je tamno crvena. Kad je· bolestnilk 

8 aapa ležao u toplom krevetu, .. prestane, bol i mokraća izgubi . crveno: tamnu bf)ju,-:te uslied . . .. 

toga ode bolestnik opet na posao ; no j ed va prodju dva dana, . on iznoyic . dobije isi napadaj 

s glavoboli i icterom, Ato ga prinuka, da potraži kliniku 

· S ta tu s praesen s. Bolestnik ' je kepkog košćanog ustroja, veoma jakih mišica, 

dobrp ugojen, slabe icterične boje, · normalnih nutraš·nj ih organa. 

. 

· · · 

.. K rv. Mikroskopski preparat je I!Ormalau; u l mm a brojilo se •livenih krvnih bobičica 

4,27q.ooo, dakle manje, a bielih. 1().200, dakle uešto više. Haemoglobin po Fleischlu po- · 

kazuje. 70% ; indeks boje je O 85. U serum u centrifugacijom dobivenop. vidimo spektro- 

8kopki absorbtivne pruge u Frauenhoferpvih crtah D i E. 

. 

Mok:aća; Množina je za ·tri sata 50 cm\ specifična težina 1014, reakcija kisela, 

oj a;tamno crvena, bjelanjak slabo pozitivan, ·haemoglobin mikroskopski i specti'oskopski 

Jako.: pozitivan, Qema k;r-vnih , bobičica, indicana ni sladora. 

: Poslije nllpadaj11o povećala se množina izlučene mokraće, normalna se specifična teži"a· 

povratila, mokraća bivala .je sve svjetlijom, a za 6 dana bila je opet sasvim normalna., . 

Pošto su· se razni liekovi bezuspješno upotrebljavali, ostao je bolestnik u jednakoj 

toplini kreveta, te je privremeno ozdravio. 

· · 

· 

X4VIL kongres njemačkoga družtva za chirnrgijn, ·li-Berlinu 

od 13. do 16. travnja 1898. 

. 

(Svdetak.) . 

. 3. dan, 15. travnja, 

Jordan (Heidelberg): Izkuštva o Schedeovoj thoracoplastici; Na Czernyevoj 

kḷ! nici operirano jE' 20 slučajeva zastsrjelih- empyema. 0Rtane li fistula iza ·plimarne operacije, 

mJ e :to u svih slučajevih posljedica nedostatnoga liečenja, već joj je testo . uzrokom chro-, · 

nička bolest plća. :Oa se · izravna nesuglasje medju. retrahiranimi . plući i oporom , prostoru 

u thoraxu, potupa se na dva načina, u jednom se gleda .plućam pomoći, da se opet raz-. 

šire (D elormov . riađin), u drugom se kub smanjiti stienke prea. Estlanderov način . 

gdje, se rebra subperioiltalno odstrajuju, a pleura ostaje . nepovriedjena . imade slab 

uspj,!lhe (od 8 Estlanderovih slučajeva 2 izliečena); · U Zastarjelih slučajevih jedino može 

imati , us,pje4a 8chd9Y način, jer se njego\im k•usom, može; :doći .,do svih Bstula, sgodno 

· 

je · takodjer,.- što se lopatica odklopi. : ·Resekcija: ' mora; da1:bud8'; :radikalna,' jer jedno rebro, 

koje se. ostavi,, može učiniti operaciju· . bezuspje§noDi;; Kus1 mor&>>biti .dosta '''velik,' · da se 

može Ul} u tra prilegnuti ; otvoreno liečenje :rane .je inajbdlje. ·9• slućajel'a je· izliečeno, 5. fistula 

bez velike sekrecije; 3 bolestnika s takovom mogu raditi. l se još lieči; l je umro u. collapsu 

iza operacije . .l)jetinsko doba nije kontraindikacija, dapače ·se k;od· dj ece mnogo pov:oljnije. 

; .izjednačuje; nego kod odrasloga ; isto tako . ne izključuje tuberculoza operaciju, 

samo treba paziti na. obće stanje. Delormov ·način, gdjll1 Se •·empyem· ' Široko . otvori, 

pleura pulmonalis proreže, na o lije .strane odlju . šti, zatim · rep·onira .i drainira, pokušao je 

u kombinaciji, s Sc e deo 'lim .u jednom slučaju 8'1emphysemom i: asthmom, te je uspjeh 

bio dobar. U literaturi ima po Delormu 27 slučajeva s:. n izliečenja. 

erthes (Lipsko) : K liečenju empyema. Izcieljenje ell!-pyema iza operacije oteže, 

što se retrahirana pluća ne m••gu dostatno razširiti. Da tl) postigne, konstruirao je P. 

aparat, kojim se. izvadja trajna . aspiracija u thoraxu. Aparat sastoji u glavnom -od Bunsenove 

zračne sisalje, koja se pričvrsti na· vodovod ; ona je u savezu s posudom za gnoj, 

koja imade manometar i U kOjU J lazi ciev, koja je . produženje draina U pleJri, Rana se zat-vara 

memb.ranom od gum me, kroz . .koju prolazi drain. Ovaj je način prokušan u 3 zasta,rjela 

i u 9 svježih lučajeva, sve s najboljim uspjehom. Pluća sn uviek. ,sliedila negavni ,h1.k, 

disanje je postalo polaganije, lakl!jj ; sek_recija je u početku bila veoma .obilna. Do izie9e.nja 

je trebalo do 55 dana. Ovaj je način osobito sgodan za zast .rjele slučaje. : 

. 

Karewski (Berlin) : Kazuistični prinosi chi1·urgij-i pluća i pletwe. Kod asepti.čnih 

procesa može .Re bez ' pogibelji kroz pleurn poći u pluća, ko.d .zapalnih mora biti 11-dhezija ; 

nu jer Qve nisu takt.o riedke, to je operacija jedvl!- pogipeljoija od operacije empyema. 

Krvarenje ne mqže postati pogibeljno. Izvješćuje o svojih shičaj evih. Jednoj je ženi s .empyemom, 

periplt!uritis tuberculosa i \uberculoznim ognji§tem u doljnem raŽnju izddn() i'esecirao 

stienke thoraxa, izgrebao i izpalio bolestno mjesto u plućih, te je ona ozdratila. 

8 god. djel'.ak zadobio je iza .influenct1 ognjište u plućnoj vršiki, koje je .K. otvorio. Iza 

4 tjedna·s ovim komuniciraj ući absces n vršiki srdca, a zatim smrt od abscesa u možgjanih; 

Kod · sekcije se je pokazalo, da je bila gnojna strumitis substernalis. koja se je sppjila 

s plući i srdcem, te prodrla u venu cavu, prouzročila mediastinitis anter. et postljr. i 

mnogobrojne metastazr. Kod jedne žene empyem arrodirao pluća i kralježnicu, K. je' .resecirao, 

'bqlestnica ozdravila. Jedan slučaj actinomycoze pluća izliečen je obsežnom re!lekcijom 

plu6. , te je Paquelinom odstranjen veliki komad .pluća. Pokazuje 3 djece, koju 

je velikimi';·resekcijami thoraxa izliečio od starih empyema. K. misli, dl!o intrathorac.alne 

promjene proitzročuju deformitet, a ne što se je . veliki komad prsnili stienka odstranilo. 

· · . L' a u e n s t e i 11 (Hamburg) čest



Geru! anos (Greifswald) izvješćuje o slučaju sm·coma pluća, i to srednjeg i doljnega 

režnja. Operaciju je učinio Helferich, a jer nije tumor bio srašten s mediastinom, to je 

uspjelo podvezati hilus sve do bronchija i žila gornjega režnja i odrezati. Bolestnik je 

umro za 25 sati. 

Walzberg (Min den) : Ductus omphalo-mesemicus kano w;1·ok incarceracije crieva. 

Operirao je dva slučaja, a oba pokazivala su jasnu sliku peritonitide, a nisu blatno bljuvala. 

Muklina od konglomerata crieva, u desnoj strani trbuha, pričinjala je perityphlitis. 

Crievo nije bilo strangulirano, te se je lahko oslobodilo iz incarceracije. U oba slučaja su 

bolestnici umrli, kao i svi u literaturi objavljeni. Na prelazu diverticula u crievo nastala 

je nekroza stienka crieva, pa je odavle proizašla infekcija. 

pl. Stubenrauch (Miinchen) pokazuje ·invaginacijtt ilea, prouzročenu suvraćenjem 

Meckelovoga diverticula. Djevojčica od 51/2 god. akutno je obolila, zadobila kolike, nagon 

na stolicu, a izlazila je samo krvava, blatno bojadisana sluz, trbuh je bio nadut. Po pr. u 

crti, koja spaja obje spinae ant. superiores ćutio se je valjkasti tumor. Kod laparotomije 

našla se je intususcepcija na uzlazećem ileu, kada se je kušalo osloboditi, to se je cirkularno 

protrgala, - bila je posve gangraenozna, te se je crievo moralo resecirati. Smrt u 

collapsu. Slučaj je osobito zanimiv, jer je suvraćenje diverticula sliedila daljna invaginacija 

crieva. - S pr e n g l (Draždjani) i K a d er (Vratislava) priobćuju dva slična sluč3,ja. 

pL Zoege-Manteuffel (Jurjev) : O okrettt coecuuut oko osi. Crievo se može 

okrenuti oko svoje osi, kao i oko osi mesenterija. U prvom slučaju ne treba štetovati hranjenje 

crieva, dočim u drugom uslied kompresije mesenterialnih žila lahko nastaje gaugraena. 

Predlaže da se smjer okreta nazivlje "lievo-" odn. "desno okrenutom spiralom", jer 

su nazivi u literaturi nejasni. Aetiologija ove anomalije je nejasna. U jednom od njegovih 

slučajeva se je bolestnik tužio u jutro na boli u trbuhu, koje su iza stolice prestale, kasnije 

je igrao lawn-tennis, jako zamahnuo rukom i odmah oćutio silne boli u desnom 

trbuhu ; liečnik našao iza 2 sata tumor na desnoj strani i naskoro se pokažu symptomi 

okreta oko osi. Drugi bolestnik se je hrvao i zatim se vozio 20 versti daleko na zlom 

putu, te je od drmanja uviek napried padao. Klinički pojavi su dosta obće naravi, zato su 

često krive diagnoze. Važan je akutni početak, tumor i uzch·žana peristaltika, posliednje 

doduše kadkada ne ima. Tumor je većinom desno. U njegovom prvom slučaju nije bilo 

bljuvanja, mislilo se je, da je zapreka visoko, uu kod operacije našlo se je, da je okret u 

najdoljnem dielu tankoga m·ieva i konvulut je komprimirao duodenum, te je zato manjkalo 

bljuvanje. Na fiexuri lienalis ne dolazi okret, tamo tvori zapreku obično carcinom. 

W ah lov symptom znade manjkati, ako je cielo crievo okrenuto. Ne ima li peristaltike, 

to se ne smije zaključiti, da postoji peritonitis ; ovakav je nalaz samo dokaz kljenuti crieva, 

ne treba se dakle plašiti operacije. Od 20 slučajeva je Hl expectativno liečeno, svi su umrli ; 

7 je operirano, i to dvojici učinjen anus praeternaturalis (oba umrla), a 5 put laparatomija 

(2 umrla) . . U 3 predavateljeva slučaja učinjena je 2 puta laparotomija i 1 put anus praeternaturalis; 

uspjeh dobar. 

Hackel (Stettin): Volv!lus flexurtte sygmoidecw. ·Kod nutarnje incarceracije, koja 

je 7 dana postojala, našao se je dvostruki okret fiexurae sygm. s posvemašnom gangraenom 

velikoga komada CJ·ieva. Nije mogao krajeve zdravoga crieva spojiti, s toga je načinio anus 

praeternaturalis, nu morao je dio gangraenoznoga crieva ostaviti na mjestu. Omotao ga je 

u gaze, a za 12 dana je odpao. 

W. Mi..iller (Aachen) : K puthologij-i 1n ·edjela sl·iepoga c"ieva. Izmedju oba lista 

mesenterija enucleirao je M. cystični tumor. Ovakovi tumori proizlaze iz me:r,govnica, kadkada 

i iz žliezda, te se većinom nalaze na mesenteriju tankoga crieva. U ovom slučaj u 

bila je cysta medju sliepim crievom i appendixom, koji je bio chronički zapaljen, te imao 

u sebi kamenac. Ovakove cyste imadu riedko epithel, nu ovdje je bio cylindrični, dakle 

se očito radi o zabludjenoj klici crieva. 

Hack el (Btettin) pokazuje preparat mesente1·ialnih cysta ; kod 5 god. dječarca 

našlo se 5 cysta razne veličine u mesenteriju tankoga crieva. Nije se moglo sašiti, bolestnik 

je umro; resekcijom tankoga crieva hi bio mogao bolestnik ozdraviti. Cyste bile 

su staro očahureno gnojenje medju listovi mesenterija; tuberculoza se nije mogla dokazati. 

Grasser (Erlangen) pokazuje preparat neobične stenoze c1·ieva. Stienka crieva bila 

je veoma odebljala, te se je mislilo, da se radi o carcinomu, nu kod operacije se je pokazalo, 

da je to više sasvim blizih diverticula i kolosalna hypertrophija mišićja. 

Franke (Braunschweig) govori o pri1·odjenorn zatvoru tanlcoga c1·ieva i nj egovom 

operativnom liečenju enteroanastomozom. Ova je dosta težka, jer su stienke crieva protanjene. 

Kron lein (Zurich) : O uspjesih serothempije lcod diphthm·ije. Od studenoga 1894. 

rabi serum u svih slučajevih bez iznimke, kod lahkih, a i kod moribundnih. Svi su slučaji 

bacterioložki iztraženi, te se je bacterioložka diagnoza podudarala s kliničnom. Lokalno 

nije liečio, jedino davao inhalirati. Prije serotherapije umrlo je od 1336 slučajeva 

554 = 39"/o, a odkada se rabi serum od 437 samo 55 = 120fo. Računa li se slučaje, koji nisu 

operirani, to je prije seruma od 614 bol. umrlo 96 = 14%, s njim od 336 samo 19 = 5°/11• 

Od operiranih prije serqma od 662 umrlo 438 = 66°/0, s njim od 101 samo 36 = 38·8"fo. 

Slični posljedci bili su i izvan bolnice u cielom kantonu. K. sabire posljedke statistike u 

sliedeće točke : l. odkada je uvedeno liečenje serumom spao je u ziiriškom kantonu pomor, 

dok je pobol ostala ista, 2. isto se je opazilo na klinici, 3. pomor operiranih je spao, 4. 

pomor je spao za sva razdobja života, 5. prije se moralo preko polovice primljenih operirati, 

dočim je sada spao broj operiranih. Poboljšica se pokazuje u pojedinom slučaju: 

l. obće stanje se brzo pobolj§a, 2. vrućica se smanji, 3. membrane odpadaju i sekrecija iz 

nosa prestaje, 4. otok žliezda popušta, 5. zaprečuje se, da proces prelazi na dušnik, 6. za· 

prečuje e stenoza, 7. ne ima diphtherije rane kod tracheotomije, 8. ranije se može canula 

izvaditi. Govornik je uvjeren, da je ovo liečenje izvrstno. Još se uviek navadja, da su 

uspjesi liečenja bolji, jer su slučajno epidemije blaže, a ne radi seruma. Da se to dokaže, 

trebalo bi ustanoviti, da je u istoj mjeri spao pomor u bolnicah, gdje se ne lieči serumom. 

pl. Bramann (HalJe) : Prognoza 'eselccije crieva mdi raka. Od 32 bolestnika 

s carcinomom operirana su 14. Osim jednoga slučaja (scin·hus na silazećem colonu) bili 

su carcinomi veoma razšireni, u 5 slučaja bio je ileus, 6 je umrlo posredno ili neposredno 

iza operacije, 8 izliečeno ; od ovih živi još 7 (jedan 6, dva 4, jedan 3, dva 2 i jedan 1 god.) 

Od predstavljenih je jedan zanimiv, gdje je učinjena diagnoza eccbinococcus plene, akoprem 

je velika bolnost tumora proti tomu govorila. Mehko elastični pokazao se je poslije 

operacije kano sarcom tankoga crieva, koji je bio n nutrini omek§an i u koji je iz crieva 

virio stručak ma,jor:ma; strani predmet bio je očito uzrok, da je tumor brže rasao i 

bio bolan. 

G u s s e n b a u er (Beč) priobćuje, da je njegov radi carcinoma flex. sygm. operirani 

slučaj, koga je M ar t i n i u družtvu predstnvio, 13 godina živio zdrav bez metastaza a u 

prosincu 1897. umro od srdčane kapi. U Beču učinio je sliedeće resekeije: 6 puta co:cum 

(2 puta radi tuberculoze, 4 puta radi carcinoma), 1 umro ; 9 puta col ou, 4 umrla. Opažao 

je jedan slučaj, gdje se je mislilo, da je carcinom, a bio je divertikel. - Kader (Vratisiava) 

: Pojavi i Jeusa, pomanjkanje peristaltike, lokalna nadutost i prokvašenje ne nalazi se 

samo kod strangulacije crieva, nego kod svih bolesti, gdje ima smetnja cirkulacije, a da 

nije lumen crieva sužen n. pr. kod thromhoze art. ili ven. mesent. sup. Br a u n o v postupak 

je najbolji, preporuča tamponadn. - K ort e (Berlin) priobćuje, da je od njegovih 

operiranih jedan s carcinomom flexure sada 61/2, drugi s carcinomom poprečnoga colona 

sada 5'/2 god. bez recidiva. -- pl. Zoege-Manteuffel (Jurjev) misli, da se mogu i 

okreti crieva odvrnuti ; opažao je to u i2 slučaja, jedanput se je upravo vidjelo kroz 

stienke trbuha. Klysmata, često i narkoza koriste u takovih slučajevih. - Hochenegg 

(Beč) upozoruje, da može biti uzrokom incarceracije tankoga crieva chronička stenoza debeloga 

crieva, koja se može kod operacije previditi. Jedan bol., kojega je operirao radi incarcerirane 

pupčane kile, te koji je zadobio recidiv, obolio je iznenada, kada je mnogo 

hodao ; imao je velike boli, te je mogao sigurno ·navesti, da hernija nije bila incarcerirana. 

Pojavi incarceracije su se pojačali, a kod laparotomije se je našlo volvulus Ilex. sygm. 

Staza u crievu prouzročila je ponovnu incarceraciju pupčane kile. - H e s se (Draždjani) 

pokAzuje preparate carcinoma crieva. 

Lauenstein (Hamburg) : Predlog za opemciju stm·ih primštenih pupčanih leila. 

Preporuča, da se grljak kile obreže, vreća suvrati i sada, gdje je trbušna utlina sasvim 

zatvorena, odrieše adhezije. Taj je postupak sličan Brunso voj ompbalektomiji.

Liečnički Viestnik -1898. Br. 7. 

Br. 7. Li.ečnički Viestnik 1898. · 241 

pl. Bra;mann ,(Halle) : O primarn!JjA ... sek1fndarnoj resekciji crieva kod gangraenoznih 

he1·,ni,jah. Od 24!) n; J)jegov()j. klinici Brimljenih kila, bile su 66.gangraenozne. Pogil)Plj 

gangraene crieva_.ne prieti Ramo od .inanjcij,E,> nego. osobit\) od sepRe. Značajno je, 

da .imade kod incarcerirapih kila četo komplikMija od pluća., ovim su često uzrokom 

male .embolije od sep,tičnoga materijal!\ crieva; .Treba to prije odstraniti. infekeiozui ,materi jn.!. 

što se može Ramo postići, ako se načini anus praeternat., a ne resekcija i primarna ·šav. 

Za hranjenje je. važno; kako je to Mer . 

ing svojimi pokusi dokazao, da preitane_ peristaltika 

eludca, čim je . _tanko crievo puno, a .kada se ovo izprazni započne opet peristl).ltika. 

. Prutz (Konigsberg) : /( operaciji c1·cinoma .gužnjaka . . Pretražio je iza 12 god: 

bolestnike, kojim j iza resekcije radi carcinoma učinjen okret gužujaka; da se ·11ađomjesti 

sphincter; nije : našao ni traga okretl Preporuča ipak taj način, jer pomaže bolestniku u 

prvo .vrieme i operacije, dok se izvježba i nauči, da si urel;li stolicu. Preporuča g ua.s.e n 

ba:uerovu t,mporarnu resciju :krstače, jer imade kod nje dsta mjeta i bez, potežkoće 

šavom zacieli. 

· 

· 

. 

Fdqi-;oy (M,:nskva) . pkazuje slike, koje je dobio rectoskopom, te iztiče' 1jnalll.euovanje 

rectok J _,>pije za _diagi10zu i therapiju. Može se vidjeti gornja granica carcinomJ;. )coja 

se prstom n.e može dokučiti, papillarne ekskrescencij. polypi se mogu cau.therizo;vati ili 

- galancaerom odstraniti, čirove se može cautherizovati i to do 30 cm; nad šupkom. 

Hocpemegg (Beč) je 104 puta učinio tipičnu resekci,ju jkrstače, a da nije imao 

štetnih posljedica ; .. sacralne je hernije ·opažao 3 puta, . ali iz .. drugih razloga, n. pr. jer je 

. popustila ŠR:· Čini mu se, da je i to . predpost, jer. akQ popusti šav gužnjaka, to . se. naj- · 

b@lje može ,pos.tupati proti blatnoj phlegmoni. Ne. pravi više okret, jer je n jednom, !lu,čaju 

nastala gangraena, valjmije, u ostalih. nije bilo. recidiva. U .20% nastala 

je trbušna kila, žuČna fistnla . zaatala je u 8 sluč. ; fi.stula izostaje, od kada s pod 

konac operacije umeće drain, a tek onda sašije s parietalnim peritonejom. Žuč je l}. 50 

sluč .. bacterioložki pregledana,, te je 46 puta dobiven pozitivni posljedak, najčešće je nadjen l 

. bacterium coli ; iza ·operacije je žuč, što je tekla iz fistule, pomalo postala sterilna. U 2 _slučaja 

nastala je gnojna srtna peritouitida-, gdje je žuči prodrlo u _trbušnu utlinu .. Jednomu 

dj etetu, kojega su kola prevezla, . tekla je 5 tjlodna žuč neprestano u peritonealnu §up,ljinu, 

8,. da nije došlo do .peritonitide. Od oni·h. 16 sluč. našlo se. je u 30 carcino, a u 3::S;&room 

jetara. Da se ustavi krvarenje iz jetara, obiuo su dovoljni duboki šavovi i tamponada; 

P: preporuča u tu svrhu još vrući zrak s Hollii.nderovim_ apparatom. · 

· · 

Pop pert (Giessen): O· tehnici cholecy!ftotomije.. P. ne fiksira žučni .mjehur. na 

trbušne stienke, nego ga ureže i umetne dugi · drain od gumme, oko koje . točno sije 

ranu, Žučni mjehur spusti u trbuh, tai,D.pon o.q jodof(}rmovoga gazea omata .drain od v.cška 

mjehura. Ciev se. na kožu pričvrsti jedni šavom, te sv.ede u posudu napunjenu tekućinom. 

Šav mjehura drži 10 12 dana, tada većinom .prolazi sekret, ali granulacije prieče, da ud je 

u trbušnu utlinu. Drain se izvadi za 3...:...4 tjedna. Od god. Ui96 •. operirao je na taj .način 

dobrim uspjehom u 57 sluč. Ovaj način preporuča P. radi jednostavnosti osobito za male 

.žučne mjehure,,koj1 leže iza jetar!' i za takove, gdje su ,stienke V:fhke. Zaprečuje se time 

peritonitida i potezanje žučnoga mjehur;t uslied sraštenja s trbušilimi stienkami, jer se on 

iza operacije može vratiti u svoj normalni položaj. · 

Heidenhain (Worms) pokazuje praeparat cat·cinoma žučnoga mjehura u .veličini 

trešnje, koji je izvadio kod prividno zdravih jetara. Rana je jzcieljla za 3 tj edna. 5 ,tjedna 

· 

kasnije je bolestnik umro od carcinoma jetara. 

. 

Haas l er (Halle) : O chi1·u1·giji žučnih p1·ohoda. Od god, 1890. _operirao je ua 

klinici u Halli 70 puta, te je 18 puta učinjena choledocotomija. Retroduodenalna fiksacija 

kamenca uvjetuj e tipični način operacije. Duodenum ·se na 2-3. cm. odlju§ti, preloži na 

lievo, zatim se tupo, ili i nožem, prodje kroz pancreas. U 3 slučaja bio je kamen _zabrtven · 

u papillaruom kraju prohoda, 2 puta je već prošao u crievo, l puta je duodenum prorezan, 

te kilmen izvadjen, pa je rana gladko zacielila. .Ako nisu žučni probodi zapaljeni, 

· 

to odmah šije i spušta. Vanjski zarez pravi paralelan Juku rebara. 

H o ll a n d er (Berlin) pokazuje aparat za vrući zrak, kojim je kod lupusa postigao 

dobre uspjehe i kojim je ustavio krv u jednom slučaju, gdje je radi carcinoma sasvim 

izvadio žučni mjehur i resecirao jetra ; bolestnica je ozdravila. - Kad er (Vratisava) prepornča 

za ustavljivauje krvi kod operacija na jetrih acupressuru s tupimi iglami. Upozoruj e 

na neobične pojave iza obsežnih operacija na jetrih, koji sjećaju na akutnu lutu atrophiju 

jetara, te u pojedinih slučajevih prouzroče smrt za 48 sati. - St e rn (Dii.sseldorf) poka 

zuje preparat pdrodjene stenoze pylora kod djeteta od 6 tjedana. Učinjena je gastroenterostomija; 

diete je umrlo iza 24 sati. - Hochenegg (Beč) : Kod operacije velikoga 

tumora jetara zaderana je veća vena, smrt je nastupila 2'ill s. iza operacije od embolije 

zraka. H. misli, da je zrak unišao u venu, kada se je čvrsto tamponiralo s gazeom, koji 

je sadržavao zraka. Jedan bolestnik, kojega je prije 3 god. operirao radi carcinoma jetara, 

umro je uz i eteru s, a da nisu bila jetra povećana. - Rie d e l (J ena) : Uspjesi kod opera . 

cija na jetrih bivaju bolji, što je tehnika savršenija i poglavito što se sada ne operira 

toliko kod bolestnika, gdje je žuč inficirana. Da li je žuč inficirana, ne može se sigurno 

ustanoviti. Obično je ilseptična, tako da ne smeta, ako u trbuh teče. Inficirana žuč je 

mutna; takovi bolestnici su jako slabi, ćute se zlo, dočim se bolestnici sa zdravom žuči 

odmah dobro ćuw, čim je napadaj prošao. Bolestnici, gdje je žuč inficirana; jednako su 

izgubljeni, da li se operira ili ne. - Kr a u s e (.Alto na) da ustavi krvarenje, ·izvuče jetra . 

iz rane, te daje s rukom komprimirati, pa podveže arterije, koje se iztiču, jer su im 

stienke debele, zatim šiva i tek sada popusti kompresiju. - K immel (Hamburg) preporuča 

idealnu cholecystotomiju, jer brže zacieljuje. - Fr a n k e (Braunschweig) : Internisti su 

preporučivati, da se iztisne žučni mjehur, kako bi se kamenci odstranili. U jednom slJlčaju, 

gdje se je tako postupalo, ozliedili su komadi kamenaca mjehur i prohod, . pa je 

došlo do abscesa u jetrih. - Holliinder (Berlin) nije imao uspjeha od Krauseovoga: 

načina, te je morao uporabiti lokalnu vaporizaciju. - L o b eker (Bochum), potvrdjuje 

Ri edelove navode, nu veli, da se žuč može i kod operacije in:ficjrati. On uviek drainira 

žučni mjehur, da odstrani pogibelj infekcije. Opažao je, da su nastali primarni careinomi 

od podražaja žučnih kamenaca. - G er s u n y (Beč) : Nije pravo, da se principielno odluči 

za ovaj ili onaj način operacije ; isto tako se mora prema slučaju odlučiti, da li se rana 

imade zatvoriti ili ostaviti otvorena. 

pl. Bruns (Tii.bingen) : O nečovječnih tanetih u ratu. Englezka vojna uprava ra,bi 

u indijskih ratovih taneta, gdje je šiljak ovoja od nikla odbrušen (t. zv. dum-dum taneta). 

Ova dj eluju upravo grozno, jer olovo na otvor u ovoju provre u slici gljive i razbije ovoj, 

te tada tane užasno razara, raztrga kožu i mišice, izbija velike škulje iz kostiju. 

Til mann (Greifswald) : O puščnnih ozljedah mozga. Iz daljine od 2500 met. ostane 

tane u lubanji, iz manjih daljina od 2000 met . .ju probije. Puca li se na mozag izvan lubanje, 

to se isti razleti, a ako je u platno omotan, to ostane ciel ; pokrije li se svodom lubanje; 

to se ovaj kod hitca malo podigne, a mozak se ne razprši, ali se na.dme. Manjak u 

mozgu se izpnni kaša stom mozgovinom, · stienke kanala od hitca su hrapave, siva . mozgavina 

je jače razorena nego biela, radiarno od hitčanoga kanala idu razderine. Pokusi na 

psih sn dokazali, da najviše krvari u blizini kanala od hitca, a zatim radi arno biva manje. 

Kanal od hitca, koji je kod 9 mm. taneta blizu ulaza 15-20 mm. povećava se do sredine 

mozga do 40 mm., a zatim opet smapjuje. Ozljeqe puškom pronzročuju natezanje mozga

22 Liečnički- Vl es.tnik 1898. Br. 7. 


u' iadiani.om' smjeru, kako to ne čini nijednll:···druga ozljeda mozga. Slučajevi, gdje je tane 

zaostalo n lubanji kod ulaza, ne imadu se brojiti u možgjanske hitce, nego u impresivne 

prelome. 

KUrrimel (Hamburg) : Liečenje lupusa Rontgenovimi zmkami i koncentl·ovanim. 

svjetlom. Pokazuje bolostnike, koje je izliečio: :x:-zrakami. Pogibelj, da se prejakim djelovanjem 

svjetla opaJi, umanjuje se ·time, da se svjetlo postavi najprije na 40 cm. daljine, 

pa polagano približuje. Pusfi li se djelovati na glavu, to se ova obloži staniolom, te sruno 

na onom mj estu pusti otvor, gdje treba, da svjeUo dj eluje. X-zrake ne dj eluj u na luetične 

čirove. K. je postigao takodjer dobre uspjehe s koncentrovanim svjetlom_ 

Salzwedel (Berlin) : o trajnih '(JOvojih iestom. Ovaj po voj dobro djeluje kod zapalnih 

procesa kože i podkožiloga veziva ; koh ne št-etuj e, jedino, ako je bila vlažoimi . 

povoji razmekšana, a tada ju treba posipati bis m utom. I kod inficiranih rana koristi povqj 

žestom, te je sgodan za povoje u nuždi. 

pl. Fedorov (Moskva) : Pokusna craniototnija i neka mzmatmnja o proces t' cieljenja 

kod operacija· na lubanji. Izvješćuje o 3 slučaja, gdje je operirao z\obitne tumore 

svoda lubanje i o . pokusih na životinjah. Pokazalo se je, da mozag podnaša veoma velik t> 

manjke lubanje. Kod zlobitnib tumora treba daleko u zdravom operirati, ako je đura sumnjiva 

ima se odstraniti, manjak možr. biti preko polovice konveksiteta. Mora se paziti, da 

· 

previše ne krvari. Preporuča, da se resecira kružnom pilom i električuim motorom. 

Barth (Danzig) : O . opemcij-i em]Jyema čelne šupljine. Osteoplastična operacija po 

Cz e i n yu i K ti s t er u odstranila je većinu štetnosti drugih metoda, nu drainaža u nos 

se lahko začepljuje. Treba načiniti dosta velik otvor. B. prociepa nosnu kost i nosni nastavak 

čelne kosti, te učini široki spoj nosne i čelne šupljine time, da odstrani okanca 

kosti rešetnice. Ranu sašije, pošto je izvadio svu sluznicu. Ovaj nR.čin daje dobre kozmetične 

rezultate, ne previ

244 Liečnički Viestnik 1898. Br: 7. 


· bivih motka. Operirana noga dolazi u lahki položaj abdukcije; povoj od sadre mora se 

načiniti od prsa do izpod koljena. Sliedeći dan se povoj tako pojačuje, da se u nj umetnu 

dvie šibke od kovine. Pasivno se počima kretati iz 3-4 tjedna. D. navadja, da su kod 

njegovih operacija ostanci sglobne čahure bili 5-6 mm. debeli, a da je masa kosti, koju 

je odstranio, da načini novu čašku, bila tolika kano glavica gnjata. Kaže da ne razumije, 

kako se nekrvavim načinom može učiniti repozicija, jer krvava je jedini uspješni postupak 

kod prirodjenog izčašenja bedrenoga sgloba. 

lVI ii ller (Aachen) pokazuje pre para t rumenoga sglobrt, gdje je postojalo hal1ituelno 

izčašenje, koje je prouzročio manjak stražnje vanjske plohe glavice nadlaktice. Dvojbeno · 

je, da li je taj nastao traumatski ili uslied osteochondritis dissecans. 

Koll iker (Lipsko) : Stečeno visoko stanje lopatice. U literaturi je poznato 20 prirodjenih 

slučajeva, stečeni nijedan. K. je takovoga liečio. Na rhachitičnom temelju postojala 

je deformacija lopatice s previnućem napried, čaška je bila više napried okrenuta, proe. 

coracoid. produljen. Klinički se je pokazalo, da lopatica stoji neobično visoko, doljni ugao 

bio je unutra pomaknut, rame se je spustilo napried i unutra, supraclavicularun dubičiua 

bila je duboka, ruka se je mogla dignuti samo do pravoga kuta. U therapiji imade se resecirati 

proe. coracoid. i lopaticu elastičnom spravom dolje i na trag povlačiti. 

Rosen berger (Wiirzburg) : O operativnom postupkt kod refmkcije ivem. Kod jednoga 

slučaju s diastazom od 7 cm. resecirao je vrh doljnega okrajka, plosno propilio gornji 

i preklopio dolje. Kost je zacielila. 

Hoff a (Wiirzburg) : O habituelnom izča.§enju u doljnern mclio-ulna1·nom sglobtt i 

njegovo liečenje. Opažao je 2 takva slučaja traumatskoga poriekla, jedno je bilo volaruo, 

drugo dorsalno, oba su zacielila za 14 dana jednostavnom arthrodezom i šavom čahure sa 

srebrnom žicom. 

Wil ms (Lipsko) : Forcimno liečenje gonmThoičlce zapale s globa toplinom. Trajnom 

toplinom postizavao je izvrstne uspjehe, boli odmah prestaju. Rabi cievi od olova, koje se 

lahko savijaju, te ih meće cirkularno oko sgloba, a polaže na tanki sloj sadre, koji ih 

izolira i toplinu jednomjerno razdielj uje. 

Krause (Altona) upotrebljuje kod chroničkih bolesti sglobova s izvrstnim uspjehom 

vrući zrak. Koža podnaša toplinu do 120" C., ako se zaštićuje wattom ili atbestom. Vrući 

zrak pripravljena plamenom od s pirita i Qui n e k e o v i m dimnjakom, te struji kroz valjak 

od asbesta. 

Levy-Dorn (Berlin) pokazuje naprave, koje iztraživaoca zaštićuju proti JWntgenovirn 

zmlcarn i koja daju oštru sliku. Rontgenova ciev se pričvršćuje škripalicom n ormariću, 

koji visi na stati vu. S ti enka ormarića, kja leži naproti antikathodi, po krita je olovnom 

pločom, koja je u sredini izrezana, pa se može ovaj otvor prema potrebi smanjiti. Kod fl.uorescentnoga 

zaslona sgadjaju iztraživaoca samo one zrake, koje prolaze kroz bolestnika i 

njegovu najbližu okolicu. Da se ga i proti ovim zaštiti, pričvršćena je na zaslonu iznad 

fl.uorescentnoga sloja 9 mm. debela ploča od zrcala, koja propušta fluorescentno svjetlo, 

ali Rontgenovim zrakam se znatno odupire. Rontgenove zrake kamogod stižu prouzročuju · 

nova ognjišta zraka, pa zato post:dine bio kotarski liečnik u J. u Bugarskoj) 

umolio me na ulici jedan čovjek, da ga liečnički pregledam. Udjem s njim u obližou ljekarnu, 

a on mi reče, da već kakvih 12-14 dana krv u manjoj mj eri b11.ca, a da je prije 

nekoliko dana pitao gradskoga liečnika za :;;avjel. Ovaj mu nakon pregledanja izjavi, da 

boluje· od prsue bolesti (haemoptysis), pa mu je preporučio liekove, koje mu ne pružiše 

nikakvu polakšicu. Ujedno se potužio, da kadkada težko guta, da pri gutanju osjeća boli 

i da mu često puta nešto pači dihati. 

Navadja, da je prije 12-14 dana, putujud pješice od jednoga sela u drugo, uz svoja 

dva sa kotlarskom robom natovarena konja, kod jodnog malog izvollr kraj puta stao, te veoma 

žedan legnuo potrbuške na zemlju i iz vrela pio vodu. Nakon ne d\a vremena osjećao neugodno 

stanje u grlu, ali je mislio, da se je mož•la prehladio. Radi._ 'Ilva to više se pojavljajućih 

neugodnosti pošao poslije · više dana u gmd tražiti pomoć kod 'Mtdskoga liečlili.ka.

24.6 Liečnički Viestnik 1898. Br. 7. 

Br. 7. Liečnički Viestnik 1898. 24.7 

Bolestnik (zametnuo sam bilježnicu, ·u· kojoj bijaše ime i dan pregledbe označen) u 

srednjih je godinah, čvrsta miičja, blieda lica, koje je izražavalo neki neobični strah, 

na cielom tielu je drhtao, oči su mu upale. . 

Pregledavši mu usta i pritisnuvši žlicomjezik, opazim na lievoj strani ždrielnjaka. 

neko tudje, crno tielo. Na temelju pripoviedanja bolestnikova bio sam odmah na čistom, da 

to mora biti pijavica. S ovećimi kliešti (Kornzange) podje mi za rukom nakon dvokratnog 

opieznoga pokušaja izvaditi pijavicu u veličini i debljini maloga prsta ruke. Ta je pijavica 

prispjela u ždrielnjak, kada je pio vodu iz izvora. 

U ždrielnjaku sam konstatovao nekoliko manjili i ovećih ranica, od kojih su nekoje 

krvarile. Na' tih mjestLh je pijavica sis!lllt. 

Veoma zanimiva bijaše promjena izražaja lica bolestnikova, koje je . 

u jecian mah 

odra:!:avalo i veselje i zadovoljstvo. 

Taj nas slučaj takodjer nuka, uznastojati sviet, a osobito seljake; rat.are podučiti, 

neka ne piju vodu iz svakog izvora, a ako već hoće piti, neka vodu procietle kroz rqbac 

ili iriu ·kakvu tkaninu. Običaj je, da ratari na posao ponesu vrčeve i druge posude s vodom. 

Čep posude može lahko izpasti, a pijavica ili ina koja životinja u posudu ući ; ništa dakle 

nije laglje, nego da pijući progutnu kakvu životinju, koja im može nanieti veliku štetu 

po zdravlje. 


Stališ ke i javne- prilile. 

Razgledači mrtvaca. 

Piše dr. Milan Koačević, kr. kotarski liečnik u Vrbovskom. 

· Razgledavanje mrtvaca jest dio zdravstva i to tako važan, da se o nj emu izrazuje 

državno ministarstvo, od pisom od 6. ožujka 1861. br. 817. ovako : "Die Leichenbeschau ist 

in sanitii.tSpolizeilicher Beziehung eines der wichtigsten Geschafte, und es hii.ngen so ernste 

Interessen des Menschen und der ganzen Gesellschaft von einer richtigen uud sorgsamen 

Ausubilng derselben ab, dass die eifrigste Aneignung der dazu nothwendigen Kenntnisse 

und qie genaueste Befolgung der diesfalls beste bend en V orschriften die heiligste Pfiicht 

der · mit der Leichenbeschau zu betrauenden Individueu · ist". 

· Zadaća razgledavanja mrtvaca jest: l. ustanoviti, da li je sbilja mrtva pregledana 

osoba; 2. da li je ·pregledana osoba umrla od koje priljepčive bolesti i 3. da li je poginula 

čijom krivnjom. 

Tu zadaću može izpuniti skroz doslovno jedino liečnik; koji je osobu imao pred 

očima u času smrti, zatim onaj Iiečnik, koji ju je kroz · zadnje vrieme motrio, napokon 

liečnik, koji ju je došao :.;azgledati, je li umrla. Hoće li neliečnik približno dobro izpuniti 

istu dužnost, mora da je ili specialno od liečnika u razgledavanje ·mrtvaca podučen ili da 

je u obće vrlo inteligentan. U jednom i drugom slučaju mora takav razgleda



zašto i za koga on sabire podatke, to je nj emu tako nepoznato, kano za nas Marsova bića. 

Upravo nam se smili, 

kada ga natežemo amo i tamo, kad ga preslušavamo, kad ga kai· 

nimo, jer on de facto u mnogo slučajeva nije kriv, što ne razumije ono, što bi razumjeti 

morao. 

Mi dakle možemo statistički ured uvjeravati, dapače, ako želi, službeno uvjeriti, d& 

je jalov njegov posao, ako drži izjave svih razgledača za istinu ; mi znamo dobro, da tomu 

nije tako i zaključci statističkog ureda u pogledu razgledavanja mrtvaca za nas liečnke 

nemaju vrieduosti, a mislim da je inače irelevantno, za koga drugoga imadu vriednost . . 

Imademo li na selu izobraženih lj udi , koji bi se dali podučiti u razgledavanje 

mrtvaca, te vršiti svoju zadaću mnogo bolje, nego li dosadanji Imamo : - učitelje. 

Ja sam doduše opazio, da imadem "smolu" u stavljanju predloga, uu od naravi 

sam uztrajan u tom poslu i rado ih stavljam, i to iz uvjerenja, a u nadi, da će "smola" 

prestati makar skupa sa · mnom, pa se zato ne treba čuditi, ako ja opet stavim predlog, 

kako se ni ja ne ću črtditi, ako me i ovaj put "smola" ne iznevjeri. Stavljam dakle 

predlog od pet rieči : pučki uoitelji neka budu mrtvozori. 

Protui:azlozi jesu ovi : a) pučki učitelji morali bi tek naučiti, kako se razgledavaju 

mrtvaci, a mnogomu se to i ne rači ; b) naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, orljela 

za bogoštovje i nastavu od 10. siečnja 1896., br. 19.993 ex 95., kojom se iz sanitarnih 

obzira opozivlje naredba od 16. travnja 1894. br. 4691. Učitelji na ime bili Sll pouzdanici 

okružne blagajne na temelju posliednje nRredbe, nu to im nije više dozvoljeno prema re· 

čenoj prvoj naredbi, jer oni "moraj u u tom svojstvu pohadjati bolestne članove blagajne, 

kad se u domaćoj nj ezi nalaze. Pošto takovi bolestnici mogu bolovati na zaraznih i priljepčivih 

bolestih, postoji opravdana bojazan, da se takove bolesti ne samo medju školsku 

mladež, nego i na dotični okoliš prenieti mogu". 

Za pučke učitelje lako bi sastavio koji od nas točnu uputu u razgledavanje mrtvaca, 

opisao neke bolesti - osobito priljepčive - prema nj ihovim symptomom; oni bi 

lako predmet razumjeli tim većma, što bi im liečnici s veseljem ad oculos tumačili. U 

ostalom u toin je smjeru već pokušano; Buduć da ' nam je žao - 

meni i mom predstojniku 

- što putni paušal za moja putovanja boluje na neizliečivoj bolesti sušici, koja rapidno 

napreduje, te će ga sigurno svladati do konca ove godine, to sam se bio odlučio, 

da uputim obćinska poglavarstva i naročito učitelje, kako imadu prijavljivati nastup priljepčivih 

bolesti. Oni na ime imadu motriti. Buduć da sam uvjeren, da su oni kano nao 

;braženi ljudi Rposobui za motrenje, to oni ne će više javljati, da su se pojavile gute ili 

guše na djeci, nego će mi imati odgovoriti : l. Tko je bolestan 2. Kako dugo 3. Gdje 

ga boli 4. Kakova je promjena na bolestnom organu 5. J e li već tko od iste bolesti 

umro 6. U koliko dana i 7. Mnienje, koja je to bolest - Bez daljne pouke ja sam 

uvjeren, da će oni moje nade opravdati i da ću ja kod svoga pisaćega stola moći na temelju 

njihovih prijava stavljati valjane diaguoze. N e rači li se kojemu od učitelja • pregle- . 

davati mrtvace, to će se možda ipak priučiti, ili ako je to čuvstvo jako razvi to, to dakako 

takav gospodin ne će biti za naš posao, nu takovih će biti izvanredno malo, jer će osim 

rieči liečnika biti tuj i nagrada u novcu, koja će ipak nešto samozataji doprinieti. 

Teže je s rečenom naredbom vlade, jer je naredba - naredba, nu ja mislim, da 

nam je poći sa stanovišta, da ta naredba nije sastavljena ·na inicijativu liečnika. Ta koji 

bi liečnik mogao kazati, da bi učitelj kano razgledač mrtvaca mogao okužiti školsku dj ecu, 

dapače cieli okoliš! Zar se to isto ne bi moralo kazati i za dosadanje razgledače, za liečnike, 

koji lieče, za svećenike, koji izpoviedaju bolestnike na samrtnoj postelji, za svojtu 

bolestnika i t. d. Zar ne bi morao čovjek izbjegavati razgledača mrtvaca, liečnika i svećenika 

kano nosioce kužila, jer se ne kupaju u carbolu i sublimatu Pa kako se raznašaju 

bolesti Zar tako, da ne mogu biti nigda siguran, da ću kano liečnik, liečeći bolestnog 

od dipbtherije učiniti njih sto i ville bolestnimi Doista ne. Diphtherija, koje smo 

se do nedavna najviše bojali, pojavi se u razmaku od 10 i bog zna koliko kilometara, a od 

nj e i ne obole sva dj eca u okuženoj kući ili okuženom mjestu ; srdobolja, koja nam takodjer 

zadaje posla, može se uz čistoću lako ukloniti ; kolere i nema ; škrljet je riedak ; ba 

,binje ·groznice razgledač mrtvaca nikako ne raznaša ; dobrac ne treba prenašati, jer on 

zahvati djecu uzprkos svim kautelam i t. d. i t. d. 

Kada bi učitelji bili mrtvozori, to bi se dapače skroz protivno dogadjalo : on bi 

poetio bolestno diete ili pregledao mrtvo, pa · bi znao, kakova je bolest na dj etetu i - 

ako je priljepčiva - s mj esta liečniku · javio, koji bi odmah kod prvoga slučaja učinio 

svoju dužnost, a ne bi moralo tek četvero-petero .djece umrieti, a još više njih oboljeti, 

dok bi se on odvažio prijaviti obćini ili. kotaru l Rezu;ltat bio bi uz išto volje i pomnje 

u pravo jdealan. 

Kako bi imao postupati, da sbilja ne bi svojom nespretnošću prenjeo bolest, to ne 

marim razjašnjivati liečnikom, koji to znadu dobro i bez mene, nu naglašujem, da je taj 

postupak tako naravan, da će ga svaki učitelj s mjesta razumjeti i ohdržavati, jer proizlazi 

iz same stvari. 

Koliko mi je žao, što rečena naredba obstoji, toliko mi je milo, što sam uvjeren, 

da joj otac nije liečnik, nego laik, koga vodi jedino patriotska čuvstvo zabrinutosti. · Nu 

ueka bude uvjeren, da stvar nije tako strašna, jer bi onda liečnici bili najnesretnji stvorovi 

na svietu, budući da bi svoju vlastitu djecu okuživali, te ne bi imali porodice, a i 

oni sami bi morali izkusiti sve boli od barem pol tuceta priljepčivih bolesti. Tomu pako 

nije tako : naše se porodice dižu skroz normalno, a mi sami - osobito gdjekoji na ladanju 

- hvala bogu zdravi smo i jako dobro izgledamo. 

Slavni odbor našega sbora molim, neka to pitanj e uzme u pretres, a ja sam pripravan 

učiniti sve, što bi se od mene zahtievalo u svrhu riešenja' i unapredjenja toga 

pitanja; samo molim, neka se ne metne to pitanje ad acta, jer ja onda ne bih mogao 

znati, je li moj predlog skroz pao, što bi me isto tako umirilo, kano da je prošao - jer 

bih bio rieen, pa bih onda mogao staviti opet koji novi predlog, jer: de tauris dicit 

arator, navita de ventis, quod medicoruni est, promittunt medici. 

Razpra vne vi esti. 

Mjesečna skupština sbora liečnika kl'aljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 27. lipnja 1898. 

Prisutni: predsjednik dr. L. Rakovac; podpredsjednik dr. I. Matković st. bilj 

ežnik dr. M. pl. Č a č k o v i ć, knjižničar dr. D. S e h w ar z, te redoviti članovi dri. : F. 

Gutschy, I. Haslinger, G. Kaczynski, I. Kosirnik, A. Kuhn, I. Maixner, 

D. Mance, I. Matković ml ., A. Miiller, I. Scholler, L. Singer, O. Weiss 

i T. W i k e r h a u s e r. 

Zapisnik prošle skupštine ovjerovljuje se bez primjetbe. 

Predsjednik: Priobćiti mi je, da je dne 13. o. mj. držana odborska sjednica, i da 

su na njoj razpravljeni sliedeći predmeti : Priobćio sam, da su popunjena dj ela S e h m i d t' s 

Jarhbiicher der ges. in- u. auslitndischen Medicin i Virchov-Hirsch's Jahres-Bericht' iiber 

die Leistungen und Fortschrite der ges. Medicin, da imademo vrlo povoljnu ponudu za 

popunjenj e časopisa "Deutsche Zeitschrift fiir Chirurgie," pak smo zaključili, da se i to djelo 

nabavi. Nadalje tražimo ponudu, da možemo popuniti Langenbecks "Archiv fiir klinische 

Ch irurgie". 

Tom prigodom moli odbor prisutne ovdje i ostale članove sbora, da ako imadu po· 

jedine tečajeve ili suite časopisa, a njim ne trebaju, da ih nam poklone za knjižnicu. Sbor 

bi onda te časopise prema potrebi popunio. 

Pošto se i ove godine vrlo sporo uplaćuje članarina tako, da imade za prijašnjE:' godine 

još 643 for., a za ovu 816 for. na dugu, zaključili smo, da svakoga pojedinog od 

starijih dužnika još jedanput pismeno opomenemo; a tko ne uplati dug do konca siečnja 

1899., od njega da ntjeram:o sudbenim putem. 

Jošto će sbor sliedeće godine doživjeti 25-godišnjicu sjoga obstanka, to se j u 

dboru raz ravljalo pitanje, kako da se ova sgoda proslaviklj učismo, · da tu sgodu 

vakako svečano pros v1mo. na inu proslave JOŠ će odbor razpraviJatJ, re-:ao meh 

·glavnoj skupštini gotov predlog. Za ·Sada mogu samo -priobćiti, da se misli na to, kako bi 

se pozvala susjedna liečnička družtva i uz ine običajne svečanosti obdržavala predavanja 

na način kongresa.

250 Liečntčki Viestnik 1898. Br. 7. 

Hr. 7. Liečnić i Viestnik 1898. 251 

G. dr. N i k o l'!.-j ević predložio je, da se u sbOI'.!!_!!_S.!Eji_oseban pododbor za stališke 

odno§aje. Poslije oini, te veoma smeta proe. zygomaticus. Tehnika je težka, a u ovakovih slučajevih 

nije ni orientacija oaj laglja, jer ne ima pregleda. Učinio sam zarez nešta niže, nego to Kr 6 n 

l e i n propisuJe, pa ipak mi se je dogodilo, da sam zarezao u najdo\jni kraj parotide. 

Tečaj iza operacije bio j e uredan, bolestnik imao je na dan operacije po podne 38", 

sliedeći dan po p. 37·5, a kasnije neprestano normalnu temperaturu. Ozljeda parotide bil'a. 

je povodom, da je na otvor draina· prvo vrieme dosta jako izticala slina, nil ta sekrecija 

je: pomalo sama od sebe prestala, te danas imad·e ,bolestnik samo na mjestu dra ina mali 

granulom, koji će sigurno za nekoliko dana zacieliti. Na upjeh operacije glede boli mora 

_ 

li smo dosta dugo čekati, jer su one potrajale nekoliko dana u nepromienjenoj žestini, 

a zatim polagano prolazile, tako da smo dapače već I>_Omištili, da ne će biti uspjeha; 

nego .da ćemo morati exstirpirati u lubanji ganglion Gasseri, kada zaćieli rana od ope 

. raciie. Nu ako je i uspjeh kasno (poslije kojih 16 dana) · nastupio, to je ipak pod pun, te 

. 

bolestnik sada·'ne ima nikakovih boli. Osjećaj i okus kod bolestnika ostao je sasvim nepromienjen, 

te· on sasvim dobro osjeđa dodir u licu, na jeziku i na sluznici lica, a oklls 

kiseloga, slanoga, sladkog i gorkoga na desnoj je polovici jezika sasvim uzdržan. 

Dr. D. Schwarz: Ja bih imao primjetiti. da se· sa g. dr. Čačkovićem slažem, 

d.- je ova metoda prividno jednostavnija od one, što sam ju ja izveo, ako i imadt- u istinu 

mhogo nedostataka. Brazgotina kod one metode mnogo je veća, te znatnije nagrdjuje čo 

vjeka, osim toga kod nje je veoma težko doći do živca, gdje je to već d·osta tegotno kod 

načina, _kojim saiD ja radio. Nu ovdje barem vidi se foramen ovale, te se može izpreparirati, 

a tamo se radi u tamnom, u dubini. V _ovom slučaju nije treća grana posvema odstranjena, 

što se vidi odatle, da mastikatorne mišice djeluju i da je lingualis uzčuvan. 

!.:__11;.! er: .!:.:__l!,f}_TI}:_P_JUS vulgari ch _ 

- 

!1.: M. · S., 66 godina stara, pri!nljena 

je &.;3. 1898. u bolnicu milosrdniJi sestara'7-u-proljeću god .. 1896. počelo ju na grudnoj kosti 

najednom svrbiti, to mjesto pocrveni, a iza toga je opazila, kako·'seje mjehur u veličini 

f i 

lira uzdignuo. Taj bi se mjehur drugi dan prokinuo, iz njega bi procurila .si-vkasta te 

'kućina, te bi ju poslije toga silno peklo. 

Kasnije su joj se isto taki mjehuri načinili na vratu, na lievoj nadlaktici i podlaktici, 

zatim na desnoj ; a kasnije na lievom bedru. Zll to vrie:me nije imala zimnice, ni 

vrućine, ll obće joj ta bolest nije do sada mnogo škodila, samo bi ju u težem radu neUo 

sprečavala, pošto ju jako peče, kad se mjehuri prokinu. Njezini su roditelji bili zdravi, 

doživjeli su visoku starost, otac je bio potator. U obitelji nije nitko imao takovu ili sličnu, 

a ni živčanu bolest. 

U 16. god. uredno menstruirala, samo su menses bili kratkotrajni. U 40. godini 

ugrizao ju je pas · u desni list, pak je dobila usli ed toga veliku ranu, koja je dugo tre• 

bala; dok je zacielila, (nu na tom mjestn nije kasnije dobila mjehure). 

tat. pra es. ·Bolestnica je srednjeg uzrasta, dobro ugojena, prsni su organi uredni. 

U ·mokraći nema bjelan kovine ni šećera. Nl!o desnoj- s-trani vrata prema sredini, pak gore sve 

do obradka, a dolje do desne kosti ključice koža tamno-crvena, na nekojih mjestih u veličini 

filira do krune· lišena ppkožice, lahko krvari.. Nad desnom kosti ldjučicom su žliezde

252 Liečnički Viestni k 1898. Br. 7. 


tvrde i infiltrovane. Na kosti .grndnici izmedju sisa i nad njimi imade · mjesta od razne 

veličine, gdje je koža tamno-smedje pigmentovana. Tako isto na lievoj 'i desnoj podlaktici 

i nadlaktici. Osim toga imade još na desnoj nadlaktici i podlaktici crvenih mjesta lišenih 

pokožice, koja lahko krvare. Zatim se nalaze na gornjoj trećini desne podlaktice na njezinoj 

radialnoj strani 2 mjehura, kojim stienke . nisu napete, već navorane, a oblika su 

dugoljastoga (4-5 cm.). Slični status na lievom bedru, samo da nema mj ehura. U očih 

(conjunctiva), u ustih, u nosnoj šupljini, kao _i na spolovilu· ništa abnormalnoga. Glas joj 

nije hrapav, niti je ikada bio. Ne sjeća se, da bi ju kad u dušniku i u prsih peklo ; da bi 

kad bila krv bacala, ili da bi ju peklo u jednjaku, kad bi hranu gutala. Samo prošle godine; 

kad je bila u našoj bolnici s istom bolesti, dobila je jedanput jaki episLaxis, tako da 

smo joj morali iztamponirati nosnu upljinu. 

Diagnoza: Pemphigus vulgaris chronicus, za sada još benignus, pošto je ostao 

prilično lokalizovan, a sluzave su još netaknute, intervali, u kojih nadolaze nove erupcije, 

nisu pregusti, a ob6e stanje bolestnice do sada dobro. 

Therapija: i,nterno (jodov kalij, izmjenice s arsenom), loklno (kupelji, oblozi 

s Burowovom raztopinom, acid. boric., emplastrum cinereum). 

2_:_!:_!!&JI,_ _:._.JJ.P:'!I!YII>A. G., 9 god., 23.;6. 1898. primljen u bolnicu milosrdnih 

sestara. Pred 111• godine opazio je bolestnik, da mu se počima izpod ustiju dolje opisa,ni 

osip polako razvijati. Kasnije takvi ·isti na obih rukuh i prstih (na dorsalnoj i volarnoj 

strani), a najposlije nad desnim koljenom. Svrbila BU ga ta mjesta vrlo malo. Bole:itnik se 

je dao liečiti (interno dobio je kapljice, kojih je 2 puta na dan do 6 uzimao - i razne 

masti). Roditelji mu žive, što se sjeća, uviek zdravi. Imade 14 brae, 7 je umrlo, a ostala 

su zdrava. Navodno nije nitko od njegovih bolovao na ovakovom ili sličnom kojem osipu. 

Potatorium i duevne bolesti ne vladaju u obitelji. Bolestnik imao je trachom, a prošle 

godine dobio je po čitavom tielu mozulje, koji su se sami prokinuli, te je iz njih gnoj 

curio. Choryzu imade ve{ preko godinu dana, inače je bio uviek zdrav. 

S t a t. p r a e s. : Bolest n ik je gracilan, ali ne suh ; prsni i trbušni organi pri vidno 

zdravi. U mokraći nema bjelankovine ni ećera. Nosne šupljine pokazuju izrazite znakove 

chronične choryze. U ustih je sluzavka po svuda normalna. Na lien izpod doljne ustne 

pak sve nešto malo preko obradka nalaze se maleni čvorčići, koji su solidni, crveuo-smedj 

ega kolorita. Na nekojih mjestih prelaze isti u šire infiltrovane, nešto nad površinu kože 

uzdignute pruge, koje au na nekojih mjestih prekinute, a na drugih se u raznih smjerovih 

stiču. U obće skupine ovih konglomeriranih čvorčića su raznog obiika. Na periferiji pak 

ovog osipa ll& svake njegove strane nalaze se pojedini čvorčići u inače već normalnoj koži, 

nešto svjetlijega kolorita i čini se kao da bi u sredini bili nešto utisnuti. Čvorčići su solidni, 

ne da se iz njih ništa iztisnuti. Predje li se lahko rukom preko tih mjesta, to bi se 

dobio utisak, kao da se prodje rukom preko tankoga ribeža. Ta ga mjesta nešto svrbe. 

Na čelu i na jabučicah lica imade lentigines. 

Na dorsalnoj strani ruku i na prstih imade nekoliko čvorčića, koji su tamnije boje, 

nešto širi i plosnatiji. Nešto nad desnim koljenom imade takodjer nekoliko čvorčića, koji 

su veliki baš kao konopljeno zrno, crveni, a nekoji od njih . pokazuju prilično točno udu. 

binu, te se iz njih ne da ništa iztianuti ; a drugi opet od ove skupine dadu iztisnuti maleni 

corpusculum, sličan onomu od molluscum contagiosum. Na pretih nogu pokazuje koža 

nekoliko teleangiektazija. 

Diagnoza: radi se ovdje. valjda o "Lichen ruber planus verrucozne forme", 

premda nisu sva stygmata ove kožne bolesti pregnatno izražena. Ova je forma nešto nepov:oljna 

za therapiju (interno ili podkožuo arsen u većoj dozi, a uz to lokalno liečeuje}. 

Dr. Schwarz: Po mojem uvjerenju nema ovdje baš nikakvoga kriterija, da se stavi 

dia,gno2ja lichen ruber planu s, te manjka glavni na ime voštani sjaj- eflorescencij a; ustlprot 

mi ovdje vidimo, da su efioreacencije tamne, pigmentovane, da nemaju nikakvoga sjaj a, 

već su dapače mutne. Svaka pojedina efiorescencija kod lichen ruber planus imade u sredini 

depresiju, tako, da Kaposi veli "kao da se je iglom ubolo u voštanu ploču". Doista, 

kad čovjek . vidi jednom lichen : ruber plau us, onda se osvjedoči, da je 'to sbilja 

izvrstna prispodoba. U nazočnom se slučaju pigmentirane eflorescencije ue razlikuju od 

verrucoze i ja bih rekao, da je to jednostavna verrucoza. I lokalizacija govoxi l';a to: 

bolestnik imade pune prste ; na slmmicah nema nikakvoga traga, da j e tamo 

bila efl.orescencija. 

Dr. M a i x n e r; Ja baš mislim, da ovdje predilekcija govori za lichen, jer je obuzeto 

lice i ljesica· ruke. Udubina ne mora biti, one se s vremenom takodjer mogu izgubiti. 

Dr. S e h w ar z: Šta preostaje pozitivnoga, da se stavi diagnoza na lichen rub1·e 

planus 

Dr. M a i x n e r : Čvorčići sami su solidni, nešto ga je svrbilo. U ostalom će mikroskop 

konačno odlučiti. 

. Dr. S e h w ar z: Klinički nema ništa za diagnozu : niti je ruber, niti je planu s. 

Dr. G u t s e h y: Čudnovato je, da te verrucae već tako dugo postoje, pak da su 

uviek jednake. 

Dr. S e h w a r z: Već se je više put opažalo, da verrucae kroz godine ostaju uviek 

jednake. 

Dr. M a t k o v i ć st. Trebalo bi paliti sa acid. acetic. con e. pa bi za 48 sati od pale 

e8orescencije, i vidjelo bi se papilarni sastav. 

Pr e d sj e d n i k : Na dnevnom je redu predavanje g. dra. Žir o v č ića. Danas tik 

pred skupštinom dobio sam od g. doktora sliedeći dopis : 

Bilježnik (čita) : 

Zagreb, 27. lipnja 1898. 

Visokocienjeni gospodine predsjedniče l 

Molim najuljudnije, da izvolite konačno s dnevnoga reda skinuti moje predavanje, 

koje je bez moje krivnje već dvaput odgodjeno, a sada eto proti mojoj naročioj želji po 

tr e ć i p u t u program skupštine uvršteno. 

Radnju prilažem na izvoljivo razpolaganje, a visokocienjenu skupštinu molim, da. na 

mj esto mojega čitanja uzme u razpravu ova dva predloga. 

l. za predavanja u skupštinah neka se učini razpored onim redom, kojim se je 

tko najavio; a taj red neka se onda i obdržava, jer se inače pojedinac punim 

pravom smatra zapostavljenim, ako se njegovo predavanje - dapače p o 

n o v n o - šuteći mimoilazi. 

2. kod reproduciranja radnja u "Viestniku" našega sbora neka se takodjer uvede 

stalan red, jer se uredničtvo lista ne drži ni jedne alternative onoga pravila, 

što ga je samo proglasilo u br. 3. od ove godine, na ime : . . . . . "jer se u 

buduće kod priobćivapja u "L. V." ne ću više držati reda, k o j i m a e p r e 

d a v a n j a n a s k u p š t i n i o b d r ž f!. v a j u, nego reda, k o j i m' m i n a 

pisana prispiju." 

Te moje predloge podkrepljuje i družtvena obzirnost i znanstveoi karakter odličnoga 

našega sbora, kojega članovi su pravom i dužnosti .svi jednaki. 

Konačno molim, da se ovo moje pismo uvrsti u zapisnik za izpriku nedobrovoljnoga 

mojega krzmanja. · 

Sa veleštovanjem 

Dr. žir o v č i ć. 

Pr e d sj e d n i k : Upitno je predavanje doista već treći put na dnevnom redu i 

ja · ću razložiti, kako je do toga došlo. Prvi put su demonstracije bolestnika ·zapremile· 

mnogo vremena, a jer bi po izjavi gosp. predavatelja trebalo za samo čitanje •;, sata, i 

pošto se moralo očekivati, da će se o· tako važnom i zanimivom pitanju razpresti duga 

debata, to . am umolio gosp. dra. Žir o v i ća, neka bi dozvolio odgodu predavanja do 

sliedeće mjesečne skupštine. Na to je on i pristao. Kod aliedeće skupštine zapremila su 

opet predavanje vanjskih članova, koja se kao takova nisu mogla odgoditi, mnogo · vre· 

mena ; gospoda su već počela odlaziti, pak sam opet s istih razloga, kao prvi puta odgodio 

predavanje g. dra. ž ir o v č ića, koji je doduše izrazio o tom svoje negodovanje, ali 

sam ga shvatio, da je u interesu samoga predavanja s tim sporazuman. Ja sam govorio 

s gosp. kolegom, da se za danas odredi predavanje, čemu je on privolio, nu b:razio želju, 

da se ne objavi na dn.evnom redu skupštine. I ja za to ovdje izjavljujem, · da. je, preda· 

vanje g. dra. Žir o v č ića "može li se paralytička. duševna bolest izliečiti" proti ,njegovoj 

izričnoj želji . oglašeno na dnevnom redu danll,Šnje skupštine. Meni je vrlo žao, to ,moram·!

254 Liećnički . Viestnik 1898. Br. 7: 


55 

ovdje naglasiti, ako se je g. dr. Ž i r o v č j. ć ·ičim nallao nvriedjenim ili zapostavljenim, 

jer takove namjere nitko imao nije. Držim da takovu zadovoljštinu gosp. dru. žir o v 

č i ću mogu i moram ,dati , i rado ju dajem. 

· Dr. Č a č k o v i ć: Na prvu točku . i prvi predlng g. dra. Ž i r o v č i ća odgovorio je 

g. predsjednik, pak ću samo još nešto n!ldovezati. Red ua sknpštioah, kako ga zahtjeva 

g. predlagatelj, nije moguć za to, jer gg. iz bolnica ne mngn mjesec dana unapried znati, 

kakav će im se slučaj ·desiti za demonstraciju i ne mogu se svaki put pravodobno prijaviti. 

Mnogi zanimiv slučaj mora se odmau demonstrirati, jer do sliedeće skupštine se 

mora operirati, ili se ·dogodi, ·da ode iz bolnice ili da umre; prepamti se ne mogu uviek 

Apravljati, pak je za to nuždno, da se na ·skupl!tinnh daje prednost demonstracijnm. . 

Ne znam kako može g. dr. Žirovčić kazati, da se ja kao urednik .L. V." ne držim 

redn, što sam ga u broju 3. oglasio, jer on se nije kod mene iuformira.n, koliko i kakvog 

materijala imam i kada mi je stigao. On očito misli ovdje na predavanje g. dm. Kalči 

ća, koje sam odmah priobćio: 'za to sam imao razloga, na ime da mi je gosp. predavatelj 

svoje clichee samo na odredjeno vrieme prepustio, pak sam morao odmah priobćiti 

predavanje; .kje bi bez slika izgubilo mnogo na razumievanju. Ja sam takodjer na jednoj 

skupštini kazao i svi !Ill bili sporazumni s time, da se člankom vanjskih članova daje 

prednost, kako bi ih se time poticalo na što izdašniji rad. Uslied toga priobćio sam dosta 

brzo, ako i ne odmah, članak g. dra. G l ii e k a, koje nije bio predavanje, dakle n ovom 

· 

pitanju ne dolazi u obzir. 

Gosp. dr. Ž i rov č ić piše ovdje, kao da ima neki animozitet proti nj em n ; n n ja 

to moram i u ime svoje i mislim u ime svib nas odbiti, a držim takodjer, da nam se-ne 

može spočitnuti, da ne pazimo na družtvene obzire .i kolegijalnost. Da se je gosp. dr. 

Ž i o v č i ć o stvari informira

256' Liečnički Viestnik 1898. Br. 7. 

-------- -- 

Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. Urednik dr. J. Đanić. God. IV. 

Sv. 5. I . .Originalni rad·ovi. Intubacija larinksa kod krupa od dra. Papakostopulosa. 

Nekoliko napomena· k rekrutovanju, od dra. V. A. P o povi ć a. Sekcije treba da 

vrše po dva lekara, od dra. I. Lazarevića. - II. Pregled literature. - III. Izv e š 

taji o radu lekarskih z aj edn ica i udružen j a. Rad srpskog lekarskog društva; 

18., 19. i 20. redovni sastanak. - 16. nemački kongres za unutarnju medicinu. - IV. 

Izveštaji o radu sanitetski h vlasti. - V. Zakoni i naredbe. VI. Vesti o 

stručnim zavodima·i ustanovama. - VII. Be.leške. - VIII. Staleške i lične 

vesti. - Dodatak. Emocija, ludilo i zločin, jedan sl učaj iz sudske psihijatrije, od dra. 

V. M. Subotića ml. - Prilog "N arodno zdravlj e". 

Sv. 6 I. Originalni rndovi: Vreme i bolesti, jedan prilog za studiju ovih odnosa, 

od dra. R. Laza r e v i ć a. Intubacija larinka kod krupa (Svršetak). od dra. Papakostopulosa. 

-IL Pregled literature. - III. Izveštaj i o radu lekarl!kih 

zajedniea i udruženja: R:ad srpskog lekarskog društva, l. i 2. redovni sastanak god. 

1898. Treći internacionalni kon gre za primenjenu herniju. IV. I z v e š taj i o rad u s a 

nitetskih vlasti. - V. Vesti o stručnim zavodima. i ustnnovama. - VI. Beleške. 

- VII Pabirtli. - VIIL Staleške i lične vesti. - IX. Bibliografij a. 

- Doda tak: Emocija, ludilo i zločin, od dra. V. M. Su botić a ml. (nastavak). - Prilog 

"Narodno zdravlje". 


G. Kobi er. O pojavih sa strane bub1;ega kod obstipacije i crievnih lcolika. (Wiener 

· 

klinische Wochenschrift 1898. Nro. 20.) 

K. izvješćuj e o 3 slučaja, gdje · se je kod akutnih i subakutnih bolesti crieva bez 

proljeva, dapače s obstipacijom poka:r.alo, da imade u mokraĆi hyalinih cylindra, cyliudroida 

i bubrežnih epithelija, kadkada takodjer crvenih i bielih krvnih bobičica,a da ne ima 

u svih tih slučajevih uz to takodjer albuminu\·ije. Čim bi obstipacija prestala, izginule bi 

ove tvorine iz mokraće. Kod akutne incarceracije crieva opaža se albuminuriju ·j cylindrP. 

Kod svake znatnije smetnje u crivu. trebalo bi uviek pretražiti mokraću, jer može s njimi 

započeti nephritis ; nu ova samo onda sbilja postoji, ako ne izginu spomenute tvorine, 

kada je obstipacija prestala. Kod bolnih nast!lpa trbušnoga p01·ietla može se pojavit i cylindrurija 

bez albuminurije. 

T. pl. Openchowski. K haematologiji abdominalnoga typha i pneumonije. 

(Klinisch-therapeutische Wonhenschrift 1898. Nr. l.) 

Kod 22 god. mladića, koji je bolovao od tipiČne trbušne pošaline na 12. dan bolesti 

nastupi krvarenje iz ustiju i znakovi krvarenja. u . crievu. Krvarenje u crievu usta vilo se 

podavanjem ergotina, opija i ledom, ali krvarenje iz ustiju, poglavito iz lieve strane jezičnoga 

korjena, nije se dalo nikako ustaviti, te je bolestnik posvema collabirao. U noći od 13. na 

14. dan pojavi se u ustih mala gruševina, bilo se digne, krvarenje prestade, uz to se 

povisi tjelesna toplota. Sliedećega . dana konstatira se desnostrana fibrinozna pnenmonija. 

Krvarenje se nije ponovilo, bolestnik je ozdravio. O. tumači ovaj slučaj, da kako kod typha 

ima .subnormalni broj leukocyta, to se nije mogla krv sgrušati, jer gruševnost krvi zavisi 

o množini generatora fibrina u nj em, koji nastaju poglavito razpadom leukocyta. Kada je 

nastupila pneumonija, te time nastala povišena leukocytoza, stala je krv, jer se povećala 

gruševnost krvi nslied hyperleukocytoze. S toga treba kod nesustavivoga krvarenja u 

nekih težkih infekcioznih bolestih tražiti obća' sredstva, da se povisi leukocytoza. 

HUtinel. Bronchopulmonalne komplikacije kod dob1·aca. (Presse medicale 1897. 

Mai 10.) 

Dobrac čine pogibeljnim komplikacije sa strane pluća, od kojih kadkada umire trećina 

oboljele dj ece. Uzroci tomu jesu : l. neobična virulencija pyogenih cocca, koji su 

u§li u pluća; 2. već postojeća- bolest pluća, koja se usli ed do braca brzo pogoršava ; 3. nanakupljanjem 

oboljele djece prouzročen veći malignitet bolesti. Kano kliničke forme raz- 

Br. 7. Liečnički Viestnik. 1898. 257 

likuju se·: 1. jako akutna forma u slici catarrha sa snffokacijom, 2. obična akutna "broncho 

pnenmonija, 3. forma, koja je slična tuberculozi, te se može nazvati psendotuberculozriom 

pneumonijoin kod dobraca. Mjere, koje se imadu poduzeti, da se predusretne· zapala pluća 

kod dubraca, imadu biti sliedeće : djeca bez pneumonije imaln se od ostalih osamiti, a i 

ona u početnom stadiju imadu se izolirati od one n konačnom. oobito se imade čisto 

držn.ti koža, možebitne rane, eczemi i t. d. Usta se imadu izpirati , nos namazati: s borovim 

vaselinom. H. je trtko. u svojoj bolnici postigao, da je pomor sprto s 50 na 12"fo. 

Roger i Bayeux. La1"Y1l.cJitis kocl kozica. (Bulletin de la societe anatomiqne de 

· · 

Paris 1897. No. 9.) 

Diete od 16. mjes. bolovalo je od gangraenozue varicelle, te je imalo nekoliko mjehurića 

na sluznici ustna, a slobodna usta i ždrielo. Šesti dan bolesti pojavi se hrapavost 

i stridor. Pojavi stenoze dušnika poslajali sn sve jači, tako da se je 7. dan morala učiniti 

intubacija, ·ali se' stanje nije poboljšalo, te je još isti dan nastupila smrt. Kod sekcije 

nadjena je pnenmonija obij u do!jnih režnja, oteklina epiglottirle, desne glasiljne vezice, a 

na lievoj vezici ovalna, podrovana erozija. Kod bacterioložkoga pretraživanja nis11 nadjeni 

niti Liifflerovi bacilli, niti streptococci ni taphylococci, tako da pisci smatraju promjene u 

dušniku varicellom sluznice. 

A. E. Pearson i H. Litlewood. Slui3ttj latsne gttngmene obiju doljnih okmjuina 

kano lcompWcac-ija škrleta. (Lan cet 1897. J nly 10.) 

Pisci priobćuju slučaj riedke komplikacije škrleta, gdje je kod 4 god. dječaka 9. 

clan nastupila suha gangraena obiju dojnih okrajnina, koja se je do 22. dana . nad ko- . 

ljenom ograničila. Obostrano1i1 amputacijom gojata izcfelila je gangraen.n.. 

Salman. Slučaj težkog oboljenjct .s.c;lobova poslije škrleta. (Deutsche medizinische 

Wochenschrift 1896. Nr. 52.) 

Do sada su riedki objavljeni slučaj i težkih škrletnih zapala aglo ba, te S. "priobćuje 

svoja opažanja kod 21 god. vojnika, gdje su se javljala multipla obolj enja. U grnjih 

okrajninah čil1i se, da sq bila više serozne naravi, 11koprem je dugotrajna smetnja gibivosti 

u jednom ramenom. i laktenom sglobu i visoka vrućica govorila za to, da. je exsudat 

bio gnjan. KaHnije nastupi i zapala bedrenoga sgloba, gdje su bile težke obće pojave, 

visoka vrućica, jako .znoj enje, velika slaboća, meteorizam, krvavo bojadisani s pu tum;· exsudat 

·bio je gnojan, te se je pod puno resorbirao. Osim toga pojavila se je zapala . . koljenoga 

sgloba iste strane, koja se je pokazala kano paraarticulama oteklina u formi 

tumoris albi, ali nije bila tuberculozne naravi, te se je znatno popravila. U nazočnom 

slučaj u je povoljno j elovao natr. salicyl. , osobito na boli. 

Therapeutičrle crtice. 

Marfan. Ličenjc choreae. (Prese medicale 1897. Nro. 44.) 

Čini se, dn se postizavaj n kod choreae najbolji uspjesi podavanjem antipyrina i 

arsena. M. ·daje antipyrin u mjeavini ; dnevni obrok podaje se u tri diela kod jela. U po-. 

!:etku se daje na dau 1·5, kasnije se daje dnevno 0·5 više· do 30 pro die. Ova se doza 

daje dalje, dok znatno ne popusti choreatično uzbudjenje, tada se opet daje manje obroka 

do 1·5 dnev no. Uz takovo liečenje se brzo poprave smetnje kretanja; poslije tj edan dana 

su bolestnici mnogo mirniji, nu podupuni mir nrtstupa istom iza mjesec dana. Imade slučajevt, 

u kojih antipyrin ne djeluje, pa kod takovih treba podavati arsen, koji se daje 

kano acid. arsenicos, u rastućih obrocih. Sgodan je t. zv. liqtter de Bondin (raztopina acid. 

arseuicos. ·1: 1000 ; dakle 1·0 liqnera im:t 0·001 arsenove snkiseliue). Daje se u početku 

dnevno 4·0 liquera u mješavini od 125·0, te se daje svaki dan 20 više, dok ne nastupe 

pojavi intolerancije, ali se ne smije prekoračiti dnevni obrok od 0·030 acid. arsenicos. Čim 

se sredstvo više ne podnaša dobro, daje se opet manje obroke; pojavi obično prestanu, 

kada se je dnevni obrok snizio za 4 O; a kada sn prestali može se opet više davati. Iza · 

14 dana obično bolestnici ozdrave. Djeca dobro podnašaju arsen u visokih obrocih. Intolerancija 

riedko nastupa prije 20·0 liquera dnevno. Liečenj e arsenom ili antipyrinom treba

25B Liečnicki Viestnik 1898. Br. 7. 

Br. 7. Liečnički Viestnik 1899. 259 

često podupirati podavanjem -hypnotičnoga sredstva, da mogu bolestnici spnvati. Najbolje 

je davati .chloral (1·0-2·0 na večer.) Postoji Ii uz choreu bolest srdcn, to se ne smije davati 

chloral, već kaL bromat. s malo opija. 

Wicherkiewicz. Xerofor-m ' 

Hygiene dea Auges. 1B9B. Nro. 32. ) 

liečenju očiju. (Wochenschrift fiir Therapia und 

W. je prvi počeo rabiti xeroform - kod liečenja bolesti očiju. Ou upotrebljava prašak, 

te 5 i 10% pomasti. Izvrstno dj eluje pomast kod eczema vjedja. Čini se, dn je p raša k bolji 

od drugih sredstava kod follicularne i pustulozne upale spojnice . Kod chroničkoga cataTI·ha 

starih lj udi xeroform kano prašak umanjuje sekrecij n, kod keratom,1lacije povolj no 

djeluje. Xeroform ne djeluje samo antibacterielno, nego i- styptično, radi česa se uspješno 

može uporabiti kod krvarenja_ iza enucleacijll, operacija na vj edjah itd. 


Srpsko lekarsko društvo u Beogradu. l veljače 1Bn S. Si monović: 

Metrorrhagija i. epistaxis. Ženi od 32 god. izostajala bi mjesečnina 2-3 mjesE'ca, a tada 

bi nastupila Vl'Oma jako, Uillied česa bi veoma oslabila. Obična tampouada nije koristiia, pa 

je S. tampon umočio . u razriedjeni ferrum sequichlornt{lm, na što je metrorrhngija prestala, 

.ali odmah nastupilo kn·arenje iz nosa. Kada se ovo zaustavi opet počme žena krvariti 

iz matenice. To . se nekoliko puta opetovalo, a napokon s:1mo od sebe prestalo. Poslije 15 

dana ponovi se metrorrhagija. Žena si sama tamponira introitus . vaginae s nera1.riedjeniril 

ferr. sesquichlor., dobije užasnu zapalu i gangraenu, te umre . 

. _ . 15. veljače 1897: N. Ni k o l ić pokazuje čvo1· pt,pkovine B. mjesečnoga foetnsa. Pu p 

kovina se zavezala i načinila čvor, što je bio uzrok, da je prestalo kolanje krvi i na'ltupiln. 

smrt. Pupkovina bila je duga O cm. dakle mnogo duža nego obično, pn je valjda uslied 

·ahqormalne množine ploduje vode foelus prešao kl'oz zamku pupkovine, a ova se zatim 

stegnula i načinila čvor. 

· J. J oyan ović izvješćuje o slučaju extm1,terine trudnoće. U bolnicu primlj ena je 

collabirann, septična I. para, koja se nalazi na kraj u trudnoće, te je još prije 11/2 mjes. 

osjećala gibanje čeda, a od 2 mj eseca imade boli u trbuhu. Trbuh u desnoj strani razširen, 

u njem tumor, koji obuzimlje cielu desnu polovicu, te prelnzi na lievo; tumor neravan, 

sastoji od većih i manjih dielova. Portio vaginalis velika i duga, u prednjf'm i 

stražnjem fornixu ćuti se tumor, koji je u savezu s gornjim. Kod laparotomije, kako se 

proreže peritoneum, izteče velika množina guste, putridne le kućine. Diete se izvadi za 

noge, a zatim placenta u cielosti. Šupljinn, u kojoj je -bHo diete, nije komunicirala s peritonealnom 

utlinom, nego se pokazivala kano debela vreća, koja je prirasla uz peritoneum 

parietale. Šupljinu je izprao borovom - raztopinom i tamponirao po Mikuliczu: Sliedećega 

dana je tjelesna toplota spala na 36'', ali se bolestnica nije oporavila, već tl noći umrla. 

Kod sekcije našli su se obći znakovi sepse. Vreća bila je pomoću pseudomembrana sraštena 

s crievi, bila je dva prRta debela, fibrozna. Glede vrsti extrauterine trudnoće izjavlj 

uj e se J., .da je valjda bila abdominalua. 

S. Atanasij ević izvješćuje o slučaju ha.emoch7'omatoze. U drž. bolnici umro je 

bolestnik, koji je već duže vremena bolovao od ohćega hydropn i težkoga rlisanja, nephritide 

i at heromatoze aorte. Kod sekcije undjena je · veoma pigmentovana pl eura i peritoneum, 

a i plicae epiploicae i mesenterijalne žliezde. A. navadja, da je prvi ovakav slučaj 

opisao pl. R e e k li n g s h a u s e u i nazvao haemochromatozom. 

15. ožujka 1887. S. Vukčević pokazuje mon t1·um 'IOII01'0djenoga. d.feteta, 

- 

koj e je 

živilo 13 dana. Svi organi, osim okrajnina, su uorm:tlni. Lieva doljna okrajnina je velika 

kao d1,1gme, dakle jedva naznačena ; desna je duga za trećinu normalne. Lieva gornja 

okrajnina kao oki·njak, duga do gornje trećine humera, desnn od noi;malue dužine, ali 

imade snmo 2 srasla prsta. 

· 11. travnja 1897. V. Sn b botić pokazuje diete cd 23/4 g., kojemu je prije godinu 

d11na exstirpimo na korJen u nosa encephalocelu veliku kano orah. Otvor u lubanji bio je 

' · 

tolik, da je mogao unići mali pr!!t, a zatvorio ga je na taj načio, da j11 komad periosta 

s djetinje ti bije transplantimo Ila rupu. Periost Je prirasao, producirao kost i zatvorio rupu. · 

3. svibnja 1897. J. J o v a n o v ić pokazuje bolestoieu, koja boluje od vesicovaginalne 

fistule, te joj se kroz ovu inve1·tim gm·nja polorica mjeh:wa u vaginu i vulvu. Mj ehur se 

pobzuje kano tumor u veličini jabuke, intenzivno _crvenE boje, mjestimice jače injiciran, 

mekan, na pritisak osjetjiv. Tumor se dade repouirati kroz fistulu, koja je ovaln_a i preko 

4 cm. duga. 

E. Mihe! izvješćuje o dva slučaja s1m·ti 11slied udisanja plinova u kanalu. Nalazi 

su na lješinah sasvim različiti. Prvi, koji je ušao, bio je cyanotičan i imao sve znakove 

ugušenja ; drugi, koji je unišao, da spasi prvoga, bio je sasvim blied i nije poazivao znakova 

_ugušenja. M. tumači ove razne nalaze tako, da se je prvi ugušio od udisavanja sumporovodika, 

a drugi čim je ušao, te udahnuo nešta plino,a, to je odmah dj elovalo na živčani 

sustav (vagus i trigeminus) i reflektorno prouzrokovdo· shock, uslied koga je odmah 

pao i umro. 

14. lipnja 1BH7. Z. Mihajlović izvješćuje o dva >lučaja anomalnoga 1·auića kod 

odraslih. Djevojka od 23 i mladić od 25 god. rodjeni su bez doljnih okrajnina. Odmah 

izpod bedra vide se okrajci, nalik na amputirana uda. Gc,rnje okrajnine su kod 

užk rc 

podpuno normalne, kod dj evojke na nijednoj ne ima srednjega prsta, a na desnOJ ruci DI 

srednje metacarpalne kosti. Roditelji su im normalni, 1e je majka djevojke. rodila 6, a 

ona mladića 4 normalo1e djece. 

_ 

D. N i k o laj e vfć izvješćuje o slučaj u mala" ije bez tipičnih nastupa, samo s palpitacijami 

srdca i jakom mal


7. rujna 1897. Lancereux ·govori o aetiologiji t. zv. alkoholičke cynhoze jetm·a. 

Promatrao je 210 bolestnika, te našao ovakovu cyrrhozu samo kod ljudi, koji piju vino i 

pivu, a nikada kod takovih, koji su uživali čišti ·alkohol (koncentrirana alkoholil'ka pića). 

Nije dakle alkohol uzrokom te bolesti, nego je L., nakon mnogobrojnih pokusa ua životiujah, 

došao do osvjedočenja, da ju prouzročuju kalijeve soli, poglavito kalijev bisulfat; u 

pivi imade knlijevogn sulfata, odakle cyrrhoza kod onih, koji mnogo pive piju. Kod pokusa 

s alkoholom ua životinjah vidi se, d!l se nikada ne mi!mja vezivo, nego samo nastaje satasta 

degeneracija stanica. L. misli, da se ue bi smjelo u vino stavljati sadre, jet; se tim 

znatno povećaje Radržaj kalijevoga sulfata. 

22. lipnja 1897. Pantesco i Lancereux izvješćuju o liečeoju ane111·yzme aorte 

podkoimimi ·injekcijami gelcd·ine. Oni su mužkarcu od 46 gomann i Rethi; bolesti uha 

Bing, Alt i Hnmmerschl:l.g; dermatologij u i syphilidologiju Rili e, Ullmann, Kreibich 

i Matzenauer; primalj stvo i ženske bolesti pl. Braun, Ludwig, Savor, Neumann, 

Schmidt i H al ban; dentistiku Loos. U rujnu anatomiju Tandler, phy.;iologiju 

Fuchs; patholožku anatomiju Kolisko; hitologiju Czinner i Stoerck; bakteriologiju 

CT hon; pharmakognoziju Hockauf suchku medicinu Haberda; medicinsku chemiju 

Frnenkl; nutarnj u medicinu Kovacs, Pal, Sternberg, M\tger, Stej skal i T il·k; 

dječje bolesti Fronz; hydrotherapiju Strasser; psycbiatriju i živčane bolesti Fritsch, 

pl. Fran kl-Hoch wart, Red lieb i pl. Solde r; chi nu·gijtt Fr rt e n k l, Seh ni tzler i 

pl. Friedlander; očoe bolesti Bernheimer, Elsch nig, Salzoianu, Wint ersteiner, 

Hanke i Hondi; laryngologijn i rhinologiju Stoerck sKoschie rom, Grossmann 

i Hethi; boiesti uha Bing, Alt i Hammerschlng; dermR.tologijtt i syphilis 

Rille, Ullmann, Kreibich i l\'l atzeuauer; primaljstvo i ženske bolesti Herzfel d, 

Knauer, Neu man, Schmidt, Halban i Htibl. - Gra(lttc. Ravnatelj zem. bolnice 

i rodilišta V. F o s s e l imenovan je izv. profesorom povi esti medicine. · 

Gradsko kupal ište na Korani u Karlovcu. Prošle je godine gr. poglavarstvo 

u Karlovcu obdarilo svoje gradjanstvo znamenitim higijenskim i zdravtvenim 

uredjajem. S velikim troškom od kojih 70.000 for. sagradjeno je na Korani gradsko kupalište, 

koje odgovara svim modernim zahtjevom, te bi moglo biti na. diku i gdjekojem 

velikom gradu. Kupalište nije uredjeno _Ramo r.a obično plivanje i kupanje, već i za liečenje 

mrzlom vodom, te ovim posliedujim upravlja grad. kot. liečnik dr. I. V i n s k i Strogi 

nadzor nad knpalištem vrši gradsko poglavarstvo, koje je u svojoj orizi, da bude uredjenje 

podpuno, učinilo sve, te dapače dalo iz.tražiti vodu Korane na mjestu lu.pališta. Profesor 

dr. B o š nj ak o v ić izveo je analizu, pa eto priobćujemo njegove posljedke: 

LI.. ex _!97. 

Kr. zemaljski kemijsko-analitički zavod u Zagrebu. 

Nalaz i mnienje 

o iztraživanju vode, uzete uredovno iz Korane u gradskom kupalištu karlovačkom dne 13. 

studena 1897. 

Usliecl poziva gospod. načelnika slobodnog i kr. grada Karlovca podpiaoi je predstojnik 

dne 12. rujua 1897. i dne 13. studena 1897. pregledao vodu Korane u okolini novo 

urecljenoga gradskoga kupališta nedaleko mlina na čigre u learlovcu, ter - u svrhu zahtjevanog 

iztraživanja i ustanovljenja, i•nade li kakvoći te vode kakova. prigovora, ne sadržaje 

li ona zdravlju škodljivih sastojina i koji joj je kvalitativni i kvantitativni sadržaj, -- ueo 

uredovno nuždne ogledke. 

Dne 12. rujna 1897. poslije podne iza višednevne kiše kod prilično visokoga stanja 

Korane voda je u kupalištu bila slabo nwtnn, dno se je korita težko razabiralo, mutež 

· · 

sastojala je oci !llineralnih čestica.

262 Liečnički Viestnik 1898. fjr. 7. 


263 

Dne 13. studena 1897. poslije podne kod srednjega stanja Korane voda je u kupalištu 

bila posve bistra, ua 2 metra dubljine kamečki dna točno su fie vidjeli, temperatura 

u sredini korita mj erila je 12' 0.,' u zraku na obali 18° O. 

Toga dana uzrta je uredovno iz sredine korita, kamo knpalištne stube sižu, za, 

potanko iztraživanje potrebna voda i odpremljeua odmah u kr. zem. kem.-anal. zavod u 

Zagrebu. 

Podvrgnuta iztraživanju podala je sliedeći : 

A. Nalaz. 

U 100.000 . dielova vode nadjeno je suspendiranih čeatica . 2·932 

koje gube žeženjem . . . . . . . . 0838 

izparnog ostatka (1801 O.) 

gubitka žeženjem 

kremične kiseline (Si Od · 

aluminijeva trokiRa (.AI2 Os) 

željezova trokisa (F O,) 

manganova kisa (Mn 0) . 

vapnikova kisa \ Oa 0) . . 

magnezijeva kisa (Mg 0) 

kalijeva kisa (K2 0) . 

natrijeva kisa (N O) . . 

amonijaka (N H3} • 

sumporovog trokisa (S03) 

fosforovog peterokisa (P2 05) • 

dušikovog peterokisa (N, O,) 

chlm·a (Cl) . . . . . . . . 

joda (J) . . . . . . . . . 

ugljične kiseline (002) vezane 

· organskog ugljika . 

albmninoidamonijaka 

u otopini . p oko 

poluvezane . 

19·003 

za oksidnciju organskih tvari potrošeno kisika 

__:___:___ _ ___:__:_:_..:. 

Ukupno vnganih neorganskih sastojina . 

od toga chloru i joelu ekvivalenat kisika 

Ostaj e svota . . . . . . . . . . 

koja naprama žeženom ostatku sa 

pokazuje razliku od . 

B. Kontrola. 

Pomoćju sulfata pokazuje 

za nadjenih 0·173 Na1 O 

" 0·064 K2 O 

6·808 Oa. O 

1-625 Mg O 

0·461 Fe2 Os 

0020 Mn O 

0·707 Si o. 

0·363 Al2 Os 

Ukupno računauih sulfata 

od toga za P2 05 ekvivalenat S03 

Direktno opredieljeni sulfati 

Diferencija . . . . . . . . . 

ii nalaza proizlazi 

1012 

7086 

0200 

0·006 

0090 

0·707 

0·363 

0461 

0·020 

6808 

1•625 

0064 

0-173 

0·007 

0·535 

0044 

0098 

0·163 

0·008 

7·086 

18·162 

0037 

18•125 

17 991 

0134 

0·3962 N SO, 

01185 K2 SO, 

16 5337 Oa SO, 

4.8750 Mg SO, 

0.4610 Fe, 03 

0·0425 Mn SO, 

0·7070 Si O, 

03630 Al 08 

·- 

--21Fl949 

0•0744 

--""'23·4225 

23 3992 

0·023.3-- 

e. lzkaz spojeva. 

U svakih 100.000 dielova vode ima: 

suspendirano . . . . ' . . . . • . . . 2·932 

od toga organsko .. . . . . . . . . . . . 

neorgansko . . . . . . , . . , . • • 

raztopljeno . . . . . . . . . . . . . . 26·181 

od toga organsko . . . . . 

poluvezana ugljična kielina (002) 

neorgansko . . . . . . 

Potonje sastoji od ;, 

natrijeva chlorida (N a Cl) • . 

natrijeva nitrata (Na NO;) . . 

amonijeva nitrata (NH, NO.) 

kalijeva nitrata (KNOa) . . 

kalijeva sulfata (K2 SO,) 

.kalcijeva sulfata (Oa SOJ 

kalcijeva fnsfata rOa." [POJ 2) 

kalcijeva karbonata (Ca C09) 

magnezijeva jodida (Mg J2) • 

magnezijeva karbonata (Mg 00.) . 

željezova karbonata (Fe COs) . . 

manganova karbonata (Mn 003\ 

kremične kiseline (Si 02} • 

aluminijeva troldsa (Al2 Os) 

0•838 

2·094 

1·012 

7.086 

18.083 

0·268 

0·085 

0·033 

0•041 

0·083 

0845 

0•096 

11.443 

0•009 

3·410 

0.668 

0·032 

0·707 

0.363. 

Ukup!IO 18·083 

Odbij emo li od toga za tvorbu NH, N03 pntrebnu H,O sa 0·004 

i dodamo k tomu za pretvorbu FeO u F, Oa potrebni O sa . 0·046 

izkazuje se ukupna svota sa . • . . . . . . . . . . . . . . 18·125 

odgovarajući svoti dobivenoj u nalazu. 

Mn i enje. 

Prema tomu nalazu mora se o iztra.ženoj vodi iz Korane podati najpovoljnije mnienje. 

Vanredun. čistoća te vode, nj ezina svježost i bistroćn, uzevši u obzir ine nuždne udesbe, čine 

ju spos:>bnom za mrzle kupke prvoga reda. 

U Z a g r e b u dne 19. lipnja 1898. 

Kr. zemalj . kem.-anal. zavod u Zagrebu. 

(M. P.) Predstojnik : 

Dr. Bošnjaković v. r. 

Morsko kupalište "Lišanj" u Novom. Ovo je obljubljena morsko kupa 

IH\te u zn.dnje vrieme opet znatno pokročilo napried. Sagradjeni su na Lišauju novi hoteli, 

tako da ih imade sada tamo 4 s kojih 60 osoba za goste. Uzme li se, da imade u mjestu 

Novom takodjer soba po svratištih i u privatnih kuća, to je dovoljno skrbljeno za veliki 

broj gostiju. Liepi položl\j, šetnje na sve strane, osobito u Vinodol, dobra obskrba, a 

poglavito kupalište, gdje je čista, bistra voda, a dno pokrito fil1im, bielim morsk.im pieskom, 

čine, da se Lišanj sve više i sve radje posjećuje. 

Pismo iz kupališta. Pišu nam iz Rogatca : Napokon su se razderale guste magle 

i oblnci, koji su tako dugo zastirali obzorje naše :k!rasne doline, a tim je odtranjeuo ono, 

što je naše gostove tištilo i mučilo. Sve se oživljuje uz sjaj sunca, te slobodno diše, gdje 

se narav kano iz nova budi. Već su bili prestajali gosti dolaziti, nu zato ih sada to vi§e 

prispieva. - Izmienjuju se u brzom redu izleti, tombole i kazalištne predstave, te donose 

život u naše kupalište. 

U liepoj kazamtnoj dvorani plikazuju glumci pod upravom gde. 

Biiumler, Kernrenter i Piang, te obćinstvo veoma rado polazi predstave, jer su dobri i glumci

264 Liečnićki Viestnik 1898. Br; 7. 

------ -------- 

i izbor komada. Družtvo u Rogatcu je veoma birano, te se nalaze medju ostalillli na liečenju 

: grof i grofica Westerholt s grofinjom iz Koruške, grofica Drašković s unukom iz 

Dugoga sela, grof Christaloig iz Gr;.dca, barun i barunica Vraniczany iz Karlovca, barun 

Hellenbach, e. kr. komornik iz Marije Bistrice, barunica -John !'! barnuovicom, podmaršn! ' 

Scholley iz Beča, pukovnik barun Funkel, predsjednik vrhovnoga sudišt vitez Scheuer, 

dvorski savjetnik Mazirevicz, senatski predjednik Nemeth, g. i gdja. pl. Sziics iz Budim- . 

pešte, predsjednik trgovačke komore u . Zagrebu J anko Grahor, savjetni k nainjestničtva 

barun Maroičić, kr. savjetnik Kracznay sa suprugom iz Pečtiha podnačelnik A. pl. Komloey 

iz Debrecina, profesor Fabković iz Zagreba, inžinir Ernst iz Gradca, gosp. i gdja. pl. 

Bokslalf iz Gorice i mnogi dr. Na novo je došlo mnogo prijava, te očekujemo još mnogo 

gostova. Naš aneroid pruža najbolje nade, te se nadamo, da će u laž utjerati Falb•Jva i 

L edohowskova proročanstva, 

Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečaj em lipnja 

1898. Diphtheritis preostalo O, priralo l, ozdmvilo O, umrlo O, preostaje l. Scarl 

a t i n a preostalo 2, priraslo 3, ozdravi! o. 2, umrlo O, p reostaje O. M or b i l. l i preostalo O, 

priraslo l , · ozdravilo O, umrlo O, . preostaje l. T y p h u s a b d o m i n a l i s preostalo 4, 

priraslo 24; ozdravilo 14, umrlo O, preostaje 14. D yse n t eria preostalo O, priraslo O, ozdra- · 

vilo O, umrlo . O, preostaje O. S e p s i s p u er p e ral i s. preostalo O, priraslo O, ozdravi! o 

O, umrlo O, preost:J.je O. T u s s i s e o n v u l s i v a preostalo O, ·priraslo O, ozdravi ID O, 

umrlo O, preostaje O. 

Natječaj za mjesto s e k u n d a r n o g a l i e č n i k a u bolnici milomlnih sestara 

u Zagrebu s godišnjom plaćom od 600 for. Ml)lbe upravi bolnice do 31. st·pnja o. g 

- Mj esečna skupština 

"s bora liečuika kralj evina Hrvatske i Slavonije" u Zagrebu bit će 

une 25. srpnja 1898. u 6 sati poslije podne u kr. sveučilištu (n senatdkoj dvornui) 

s ovim dnevnim redom : 



3: Dr. D. Schwarz: Prilog chirurgiji žttčnih kameu11ca. 

4. Eventualija. 

.Sb or liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu. moli 

p. n. gd u. članove, n a k o l i k o j o š. n i s u s v o j u č l a n ar i n u 

za . o v u g o d i n u uplatila, da to čim prij e učine. Gd a. članovi, koja 

još duguju članarinu za pr o š l e go d i n e upozoruju se na zaključak 

odborske sj ednice, koj ega je mjesečna skupština o

261> Liečnički Viestnik 1,898. Br. 8. 

.Br .. 8. Liečnički ; Viestnik 1898: 

zeće u obliku trakova sjajne biele brazgotine na prednjoj plohi želudca. Načinim po svojem 

planu gastrostmiju. Ova je dobro funkcionirala, bolestnik je dobivao redovito Židku hranu 

kroz četiri dana. Fistula je bila sasvim suficientna. 

Onda počmem iznova pokuse sa sondiranjem i sbilja provučem najtanju sondu kroz 

usta i izvučem kroz fistulu. Na debeli kraj sonde pri vežem malo jači broj' sonde, pro.vučem 

i ovn i ostavim onda samo svileni konac, kojemu pričvrstim jedan .. kraj uz us, a drugi 

uz fistulu. Sutradan pričvrstim opet na ustni kraj konca deblju sondu, provučem ju i tako 

dalje, dok napokon ne provučem najdeblje sonde. Tako je bolestnik za sada bar bio riešen 

svoje cardialne stenoz.e, ali s druge strane postala mu je fistula insuficientna, :Q:J.ogao je 

doduše sada progutnuti i krupna jela, ali niu je sav želudačni sadržaj izcurio kroz fistulu, 

· te je· dobio silan eczem trbušnih stienka, pa sam sada bio prinužden zatvoriti mu fistulu. 7{2. 98. 

oslobodim želudac skroz od trbušnih stienka i zatvorim fistulu pomoćju nekoliko redova . 

Lembertovih šavi i sašijem sasvim u slojevih trbušne stienke. 

Sad je biio bolestniku nekoliko dana dobro, mogao je gutati, probavljao je dobro, 

eczema je nestale,), al sondiranje se je moralo uviek ponavljati, jer čim bi se nekoliko dana 

pauziralo, opet bi zalogaj zapinjao. Najednom zahvati bolestnik • opet silan grč u želudcu, 

koji je trajao svu noć. Mi smo to s početka pripisivali pretrpanomu želudcu, jer je sada 

bolestnik po pripoviedanju drugih bole!!tnika upravo nečovječno jeo, da nadoknadi, što je 

morao tako dugo postiti. · 

Al ovi se grčevi opetuj u sve češće i češće, bolestnik bljuje, propada. sve jače i jače. 

Sad sam stao kriviti adhaezije želudca s jetri i predložim bolestniku ponovnu operaciju, 

koju on s početka odbije, al kasnije -pristane, kada ga je opet pograbio takav grč, 

da je tražio nož, da se š njim ubije. 

10;2. načinim opet laparotomij u u srednjoj crti i rie§im najprije prilično jake 

adhaezije na mjestu stare želudačne fistule, zatim stanem riešavati adhaezije izmed želudca 

i jetara; ·vrlo mučan posao, 'koji napokon posve uspije, a da nije krvarilo ni sa strane želudačnih 

stienka ni jetara. Sad mi se pruži jasna slika ·želudca en bissac. Srednji dio že- 

)udca skoro skroz pretvoren u brazgotinu, sasvim je upao, dočim cardialni i pylorični 

želudac pokazuju više krugljast oblik. Na velikoj curvaturi načinim sada 5 cm. dugački 

. 

njof paralelni zarez, da ga orida vertikalno sašijem. da načinim gastroplastiku. Pylorits 

; 

Sl!.ID iz vana nisam mogao vidjeti, bio je izpod jetara fiksiran, a nad njim velika mreža 

}idhaerentna. Kroz otvor u želudcu udjem prstom, da se još o stanju pylora osvjedočim. 

Na svoje čudo jedva ga nadjem, bio je jedva za gušće pero prohodan. -Sad dakako bilo 

mi je sve jasno, pa sam morao opet promieniti plan operacije i načinih g a s tr o e nter o 

stomiju, i to retrocolicam anteriorem, upotrebivši već načinjeni otvor u žetudcu, . 

· 

točno pazeći pri tom na smjer peristaltike u crievih, distalno 01·ievo ležalo je desno, proximalno 

lievo i više od anastomoze. 

· 

. 

Operacija se je bila. uslied ovih raznih intermezza zategnula i trajala 2'/ sata. · 

_ Na dan operacije poslije podne osjećao se je bolestnik još prilično dobro, al onda 

ga zahvati silno bljuvanje žućnih masa i tako je propadao sve više, dok napokon ne 

_ umre 13/2. , 

ObdukCija podkriepila je samo nalaz, §to smo ga in vivo konstatovaH. Našli sm'o 

stienke cal-dije; sada jedva za prst prohodne, skroz u čitavom obsegu pretvorene u braz 

·gotlne, mrežu brazgotimi razapetu· po stienkah cieloga želndca, a osobito želudac u sredini 

sasvim nadomješten bielom vlaknastom tkaninom brazgotine (samo dio žellidca tik do velike 

curvature _bio je normalan). Želudac u sredini upao, tako da je ta sredina sačinjavala 

samo most izmed k:Cugljastoga cardijalnog i isto takovoga pylornoga želudca. Pylorns 

samo ' za nu son du prohodan, sačinjavajući čvrstO vezivo brazgotine. Šavi gastroenterostmije 

_d1·ža,li su dobro, ni traga kakovoj perforaciji ili upali potrbušnice. I proxlinalno i 

distaln() dovadjajuće i odvadjajuće) crievo kao i želudac . imali su jednak sadržaj, koji je 

. 

l)dgovara,o žućnoj bljuvotini zadnjih dana. . 

· Zašto -nije operacija uspjela Nij . bilọ insuficij!3ncije šva, nije . bilo _upale 

potrbušnice. U takovom slučaju leži kod gastroenterostomije sve do valjane regulacije 

peristaltlke,· dO: odticanja želudačna· sadržaja u .odvadjajuće c:devo. Ako 

izkustvo potvi·di nazore Ch l u m s ki"j e v e, 'koji· su p6dkrepljeni· nizQm -'pokusa, 

mora se zimati za gastroenterostomiju crievo, udaljeno od diiodena 50 do 

75 cm., da se tim energija peristaltike digne. Ova mi radnja:- za. vrierrie. peracije 

jošte nije bila poznata. Moguce, da je donkle z11nemarenj'e : Qvoga·· najnoviJega 

propisa doprineslo .k neuspjehu operacije, a sigurn;o ie i. upHvala- velika 

slabost našega · bolesnika. 

Ako retrospektivno p_romotrim naš slučaj i naše chirui-žko utječilaije, ada 

poučen čitavim daljnim tečajem bolesti i. nalazom kod zadQ.je. opracije i obdukcije, 

moram reći, da je bilo vrlo težko od prvoga . početka 9itay · obseg boleflti 

upoznati. Zapinjanje jela kod gutanja, zajedno s nalazom kod bougiranjai 

flnamneza prisilila su me na diagnozu stenosis cardiae. Tim su bile tegobe ho 

lestnika razturriačene i tom sam se diagnozom zadovoljio. Pogrj ešno je bilO, 

što 1iisam kod prve operacije mislio na multiplicLte:t eluda,p jh čirov:a: 

d a k l e i· m o g ući h s t e n o z a, po gotovo, kad sam vidio kako je' Čitiwa' prednji.\ 

stienka želudca, u koliko nije bila srasla s jetri, pro vu čena· mrežoliko - bielimi 

bragotinami. U ovom lahko shvatljivom propustu leži takodjer noučnost--ovoga 

riedkoga slučaja; 

· 2. Epilepsia ex impressione cranii. - Trepanatio et implaritati o tabulae' ceU idoidi; · 

Anamneza: L. L., 23 god. star, iz Bošnjaka, primlje 13/3. U. našu bQlnic:boluje 

od padavice. Prije tri godine dobi udarac motikom po lievoj strani glave. Na tQ. se bez 

sviesti sruši n,a zemlju, krv·. mu ' udarila na. _nos i lievo ubo ; bljuvao je. Kac;I je došao 

k sebi, nije mogao govoriti ; ma koliko se . napinjao, nije D).Ogao nać rieči, To je traj!l,lO 

osam dana Na to je malo po malo počeo opet govoriti, težko, mucajući,· ali ipak .se· je 

s vremenom njegov govor liepo popravio. Medjutim sasvim se nije hitrina govoa uzpo: 

stavila, a ni misli mu ne teku brzo kao prije. - Godinu dana iza toga uda;ca: _zah:ti 

jednom grč cielo njegovo tielo, pri čem je izgubio sviest. Od onda trpi od tih napadaja kji 

ga znadu agrabiti svaki dan, svaki drugi dan, a onda bi opet bilo pauza od tjedl!,n dana, 

a najdulje 14 dana, dočim bi se opet drugd·a grčevi pojavili i vije puta na dan.Poalij 

napadaja .ne zna ništa, što se s njim _s bilo ( ćuti se nemoan, što potraje . po jean

. 268 Liečnički Vtestnik 1898. Br. 8. 


26/3. povadim konce. Prima intentio. Izpod odignute kože i celuloidne ploče fluktuacija. 

Brazgotina bez reakcije. Nigdje naokolo nema boli na pritisak. Kompresivan po\"oj. 

· 

27/3. pet napl!daj. 

Zn nekoliko dana izče1ne fluktuacija. Celuloid se nalazi sasvim u niveau-u kosti i 

da nema brazgotine, ne bi se znalo, gdje kost pre3fuje i celuloid poćima. 

Bolel:!tnik se duševno izvrstno oporavlja. Dobro je razpoložen. Nema traga prijašnjoj 

tromosti. Jezik mu vrlo dobro teče. 

bolnicu. 

Napadaj se nije vi§e opetovao i: tako je, nadam se, definitivno izliečen 18/4. ostavio 

· · 

· 

3. Neuralgia trigemini. Resectio ner·vi t1'igemini ad fm·amen ovale et 1·otundum. 

Bolestnik; 60 god. star, iz: Sriema, bolestan je tri godine. Bolest se sastoji n tom, 

da ga časomice zaboli izpod ·desnog 

oka "kao da je nešto živa unutra". Ako se samo dotakne 

vdka desnoga brka, već prosieva grozna bol od gornje ustne prema oku. I ako ;;e 

n.e dotiJ.kne li.ca, bez poznata mu povoda spopada ga svaki

270 Liečhički Viestnik 1898. Br. 8. 

n n 1 a, G i ff o r d a, W i d m ar k a, We e k s a, S a t tl e r a, B a e h a, Ax e n f e l d a 

L a e h o w i e z a, N o\ s z e w s k o g a, M o r ax a i G e l p k e a. 

Ja se ograni6ujem, da priznam, kako u ovom zamašnom radn moja izh·aživanja 

nisu svršila nikakovim pozitivnim rezultatom, akoprem sam često mislio, 

da imadem· pred sobom specifičnoga mikroba trachoma. 

Mislim, 

da imadem pravo s moje strane uztvrditi, da ne samo mnogobrojne 

vrsti mikroba, koje se kod trachomatoznih vt·ieže u

Liečnički Viestnlk 1898. Br. 8. 


Za moja iztraživanja bio je zadatak, da nadjem imunitet radi · kojega ostaje 

jedno oko zdravo. 

Kvalitativna i kvantitativna chemijska analiza suzne sekrecije zdravog oka 

dala mi je glede alkaličnosti veoma točne posljedke, koji me podpuno zadovo 

Ijuju i koje ću naskoro priobćiti. 

· 

Kako da se tumače ovi posljedci, koj e nam daje chemijska analiza, a da 

se ne krnji principe moderne bakteriologija 

A h I s t r o m tvrdi, da suze imadu bakteri ci dne moći, da su . one indiferentno 

tlo za bakterije. B a e h i B er n h e i m, na osnovu svojih pokt1sa, drže, 

da su suze odlučno . bakteri ci dne i da j8 ova. bakteri ci dna moć uzko vezana na 

chemijsku reakciju suza. 

Oba imadu po mojih iztraživanj ih pravo, ako je alka:Iičnost smanjena do 

minima, tako da je reakcija amphoterna ili neutralna, to je baktericidna moć 

očita, ali nfl za sve oblike ; isto tako kano što se uz normalnu alkaličnost suza 

mikrobi ne prestaju razvijati u spojnoj vrećici. 

Svim nain je dobro poznato, da neki broj cocca i bacilla u normalnom 

stanju živi u spojnoj vrećici. Promieni li se iz endogenih ili ektogenih razloga 

sekrecija spojnice, da se umanji alkaličnost, to propadaju ovi mikrobi, kojim je 

1'azvitak vezan na alkalično tlo. Ovi mikrobi, kada se raztvaraju, daju pogibeljne 

i razdražujuće produkte excrecije ne samo za sluznicu, neg·o i za tkiro pod 

nj om, jer ove toxine i ptomaine absorbira tkivo, koje pod sluznicom leži. 

Pod ovimi uvjeti pokazuje se jasno podražaj spojnice i tada je 'dobro pripravno 

tlo, da primi virus trachoma, kojegagod oblika bio. 

Ovo posliednje je samo predmnjeva, jer za podporu ove tvrdnje moje 

je pokuse priečio jednostavni razum, jer nisam htio čovjeku izravno uciepiti 

trachom ; s druge strane uciepljenje životinjam, . u sličnih slučajevih, ne može 

dati stroge i točne posljedke. 

Po mom mnienju možda da će se, riešavajući ovaj problem imuniteta i 

predispozicije, upirući se na temelj chemijske analize, poći novim putem bakterioložki 

iztraživajući a g e n s m or b i t meh oma, prilagodjujući tlo kulture, koje 

se je do sada imalo. 

Potanka studija chemijske analize suzne sekrecije kod raznih plemena 

moći će objasniti vriednost tvrdnje, ako imade plemena, koja uživa:ju podpuni 

imunitet ; moja mi iztraživanja daju pravo, da yjerujeni u re l a t i v n i i m u 

n i t e t cigana isto tako kano i u djelomičnu predispozicijn slavenskoga plenina 

(hrvatskog, srbskoga, českoga i poljskoga), te magjarsko-finskih plemena. 

Takodjer imunitet visina može naći tumačenje u faktori h endogenih uzroka, 

kao što nalazimo, da tuberculoza malo biesni u brdinah. 

Treba dakle tražiti predispoziciju u diathezi, razumije se sebe samoga, jer 

umanjenje alkaličnosti krvi i mezgovine prouzi·očuje umanj enje alkaličnosti suza 

(endogeni faktor) i dosliedno izrazitiju prihvatljivost za granulozni virus. 

Zaključujem : eontagium trachonia, čiji je virus do sada nep 

d z ii a t (bio ori niikt'obične ili ptomainske naravi), o v i s i dj e l o m i č n o o d 

e h e m i j sk o g a s a s t a v a s u z n e s e k re e i j e, t a k o d a j e t l o k u l t u r e 

sgodno ili nepovoljno za razvoj virusa. 

Š to se tiče therapije trsit .· cin · se · da budem kratak, te ću se· ograničiti 

samo na glavne pr incipe : 

a) uviek treba svaki slučaj individualizovati, prilagodjujući symptomatično 

liečenje; 

b) u therapiji raditi uviek po principu "ne nocere", ne zaboravljajući, da 

imademo razna uspješna sredstva, ako ih prilagodjujemo stanju, u kojem se 

nalazi nazočni slučaj ; 

e) mehaničko liečenje promienjenoga žliezdastoga tkiva važni je faktor, 

da . se · trachom radikalno izlieči ; 

d) ako je tarsus obuzet od infiltracije, to je absolutno indicirana tarsalna 

therapija u obliku punkcija i scarifikacija; 

e} u kompliciran:ih slučajevih prije svega treba opeTativnimi postupci 

odstraniti komplikaeije. 

, Prophylaxa može se ustanoviti s nekoliko rieči : lokalna i obća higiena. 

Osobito treba izbjegavati contagium. S druge strane treba se h·siti, da se pojača 

naravni imunitet i svimi higienskimi i lječit.benimi mjerami raditi proti 

prirodj enoj ili zadoblj enoj pr edispozi cij i. 

'l'o se osniva .na ova dva posliednja temelja, gdje sam spojio moja izkustva 

iz laborat()rija s mojimi higienskirni i therapeutskimi nastoja.nj i proti ovoj strašnoj 

bolesti, koja se može samo uništiti napredkom obće higiene. 

Slučaj ,,pseudobypertrophije musculorum''. 

Priobćuje dr. V. Katičić, kr. kot. liečnik u Nailicah. 

Pseudohypertrophija mišica dosta je riedka bolest, koja se obično kod 

djece (naročito mužke) prije 10. godine razvija. Kod ove bolesti ima veliku 

ulogu nasljedstvo, obično po materi, jer muž k i članovi obitelji već u s lied bolesti 

ne dodju do osnovanja obitelji. Uzrokom joj mogu biti i zarazne bolesti ili 

alkoholiziun otaca, navadja,ju nadalje i nekoje živčane bolesti ,i prehlacle, dapače 

ozljede. U mom se sluča,ju sve to velikom vjerojatnosti izključiti može, dapače 

i nasljedstvo do 3. koljena u ascendenciji, a kod njega se nalazi i jedan dosele 

neopisan pojav, s toga ga ddim opisanja vriednim. 

S. P., 10 godina star dječak, rodom i obitavajući u Klokočevcih, sin. seljaka, kao 

diete· uspješno ci(>pljen. Otac, m11.ti, tri sestre i jedan brat sasma su zdravi i dobro razvijeni. 

OtRe doduše češće boluje na glavobolji, ali je ta glavobolja po svoj prilici posljedica 

zadobivene ozljede ua čelu, iza koje je ostala oveća, dota pomicav,a zarastica. Roditelji 

otca pomrli su još za nj egr,va djetinstva, nu nije mu poznato, da su na kakovoj dugo" 

trnjnoj ili osobitoj bolesti bolovali, jer su dosta veliku starost postigli. Otac majke umro 

je na nekoj akutnoj bolesti, po opisu sudeći po svoj prilici na upali pluća, dočim je mati 

majke živa i sama zdrava. Inih podataka u tom pogledu · ne moemo saznati. Diete prohodalo 

je sa 11/ godine, u to je doba i progovorila, a do tog je vremena i isalo (potonje 

je za naše krajeve rano, jer ovdje sisaju· djeca do sv.ršene druge godi ' ne i preko · toga.) 

U tr!'ćoj je godini navodno imalo nekakovu ranu na nosu i na gornjih ustnah, koja 

je uz liečničku pomoć za mjeser. dana zacielila. Oko njegove 6. godine opazili su roditelji, 

da diete ne može pravo hodati, te se je to stanje kadkada tako pogoršalo, da su ga mo· 

ral( do škole nositi ; nakon daljne godfne . daoa opazili su nadalje i to, da diete . uviek 

"široko" stoji, traži ravnotežje, a istodobiw su se počeli i listovi debljati na štetir' ostaloga 

· · , 

mišičja; boli je samo nad krsti osjećao. 

·



-- -------- --· ---- ·----- --- ------·-··- · .. -- 

Status praesens: diete, za svoje doba dosta veliko, .s dobro razvijenim kosturom, 

slabo je uzgojeno, mlohavih je mišica i bliede, na dolujih okrajninah marmorine kože ; 

b li ede su i vjedje i vidljive sluznice. Duševno je stanje nepomućeno ; obće razpoloženje 

nešto žalostna, uslied poremećenoga kretanja; gibanje očiju je slobodno, zjenice su srednje 

širine, jednake, na svjetlo i accomodacij u dobro reagiraju. Patellarni ref\ex je skoro sasma 

minuo. Je.ik je čist. gutanje slobodno, tek dobar, stolica retardirana. - Vrat je tanak, 

udubine iznad i izpod ključne kosti su znatne. Prsište je dobro gradjeno, široko (habit. 

emphysem.) s:uno mt pada izbočenost, dočim je hrbat veoma udubljen (lordosis). Kod disanja 

se obj & polovice prsišta jednako i 

istodobno razširuju. Perkusijom i 

auscultacijom ne može se ništa ahnormalnoga 

konstatovati. Bilo je 

puno, 82 puta bije u času. Trbuh. 

odgovorno grudim, sasma je konveksan 

, izvrnutom koritu sličan , 

elastičan, ali tvrd, mišičje i u ležećem 

položaju, s pritegnut.imi dalj, 

okraj inami dosta napeto ; inače pri 

opipu ne pokazuje ništa neobičnoga. 

Vegetativne su funkcije posvema 

uredne. 

Glava je neobično četverouglaatog 

oblika, sa zaokruženimi ugli, obseg 

joj iznaša 15 cm. (mali hydrocephalus 

ext.) Skrajna dva zuba sjekutića još 

nisu izrasla, desni kano da sada probija, 

srednji su široki s nepravilnimi 

rubovi. Mišičje tiela i gornjih okrajina 

skoro da je aamo markirano, 

tako n. pr. najveći obseg nadlaktice 

(desno) iznaša samo 14 cm., dočim 

imadu listovi debljinu od 32-33 cm., 

a stegna samo 30 u gornjoj daklem 

najdebljoj trećini. Isto tako su guzovi 

atrophirali, dotično u razvitku 

zaostali, obseg oko njih, dotično 

kukova, iznaša samo G2 cm. Najzazanimivije 

kod toga slučaja, što me 

je i obodravalo, da ga opišem, je 

to, da dječak nije u stnnju noge 

sastaviti uzprkos tome, da. je inače. 

kretanje u kukavnih sglobovih sasma 

gJobodno, te ne ima nikakove luxacije 

niti subluxacije. Najmanj a dalj 

ina izmedju tabftna, kada ih bolestnik 

aktivno približava, iznaša 2 cm., a 33 cm., kada stoji, kako uviek običaje. Kada 

hoda, kreće za pravo zdjelicu i noge jednu za drugom napried baca, na IJ.jesto da pravilno 

koraca. Ako sjedi ili kada padne, potonje se dogodi, čim ravnotežje samo malo 

izgubi, nije nikako u stanju, da se sam podigne,· kao što to nekoji bolestnici mogu, da 

se tako rekući na vlastitih noguh uzpinju, već uviek mora čekati, dok ga tko podigne i 

dotle drži, dok nije noge prama težištu namjestio. Sve to prouzrokuje konstantni tonus 

mišica (gastrocnemius, abducens tensor fasciae latae), koje je tako znatno, da nije ni 

pasivna d01·salna f!exija nogu moguća, a pokus izvedenja toga prouzrokuje dulje trajući 

clonus sa znatnimi boli. Fibrillarnoga trzanja ne ima; električna podražljivost kao i mehanična 

je snižena, sphincteri su intaktni. 

Dosadanja th e ra p ij a sastoji u elektrizovanju i masaži sa spirituoznimi sredstvi. 

Histoložko pregledanje harpuniranih mišica nisam preduzeo, jer nisam prama tome uredjen. 

O anatomiji gornje bolesti dosele je malo poznato, jer je u obće samo 

.i"dno 30 slnčajeva do razudbe došlo, pa su mozag i hrbtenjaa zdravimi prona- 

1lj1mi. MišiQje je žutkasto uslied lipomatoze, te se lmdkada granice mesa i sala 

IW mogu razlikovati. Nazori o histoložkom nalazu su razni. - Pri:-;tanu li roditelji 

djeteta na odpremu u bolnicu, to će se tamo moći to iztraživanje sproveti. 

Listak. 

O prililmh liečničkoga staleža. 

Napisao dr. Ivo Žirovčić. 

"(ovjck se rudi, mriet počima", veli pj esnik. - Zaista, lj udski je život samo kratkn 

epizoda u igri prirode, koj a iz svoj e ogromne zalihe neprekidno stvara i pretvara individualna. 

bića, a tla se od svega toga materijala ništa ne gubi, već se prašina ruševine sklada 

11 nove oblike, n iz živih se individualnih oblika odkidaju klice, da iz nj ih nastaju uviek 

i uviek istovrstna nova bića. Priroda. živi traj no, a individuum umire; i sunce, vrelo svega 

uašega života, obladt1it će jednom, pa ka.ko bi maleno ljudsko srce moglo viekom kucati ! 

Smrt znači razpad, a život je razvitak i propadanje individua, valovit put, koji do stanovite 

granice označuje narast, zatim zastoj i napokon nagibanje nizbrdice, gdje se individuum 

sastavlja s prašinom. Na tom putu, u tom razvitku ima se individuum baviti mnogimi protivtitinami 

i neprilikami. Već porod sam završuje često život rodjenčeta. Ako je srećom zagledalo 

svjetlo svi eta, izvrženo je nejakošću svoje tvari stostrukim pogibeljim ; a nijedno 

živo · biće nije tako slabašno i nepodpuno, kao čovjek, koj i tekar nakon godine dana počima 

tež.knm mukom učiti hodanje, a još je čitavim nizom godina upućen na hranu i pomoć 

svojih roditelja, pa. je tako gotovo trećinom svoga života pa.rasitarna existencija ; mnogi 

čovjek dapače za čitav svoj život, ako ne živi od svoga rada, već od baštine ili milostinje 

- ou tudjega truda. 

Uovjek, po svojoj tan11hnoj i sastavjenoj organi1.aciji izvržen je raznovrstnomu obaljenj 

u, više nego mnoga druga živu ća bića ; on donaša sa sobom na s viet često razne defekte, 

u klici preformirauu dispoziciju za stanovito oboljenje, ili dapače gotovu baštinjeno 

bolest, - s toga se za pravo može reći, da je samo onaj potomak "dobrih" roditeja, koji 

je baštinio zdravu, krepku i nepokvarenu J}arav. Napokon težka borba za životni obstanak 

dovadja do mnogovrstnih sukoba, povrieda, oštećenja, ili pako strasti i 

nerazumni preužitci 

troše, kvare i izcrpljuju životnu snagu. Poradi tih slaboća, manjkavosti i bolesti 

tmži lj udstvo pomoć od liečnika, koj i umiju uporabiti prirodne proizvode i sile uz svoju 

Hmllll snagu, da poprave, pokrpaju, oj ačaju manjkavi, oslabljeni ili oboljeli organizam. 

U prvobitnom slanju lj udskoga družtva bavili su se i bave se tim poslom \j udi, 

koj i su mnogo motrili prirod n, pastiri, -izkusni starci - čuvari tradicije, naročito stare žene, 

vmčnre, kojim se je pripisivalo ne samo znanje iz dugotrajnog izkustva, nego i posebna 

neka čarobnjačka obdarenost, napokon svećenici i proroci, koji 

su vasda bili posrednici 

izmedju lj uđstva i božanske svesile, te su stranom iz vlastite inicijative i koristi izrabljivali 

lj udsku lahkovj ernost, stranom su bili od samoga lj udstva ponukani i prisiljeni, da prave 

čudesa - to jest izvanredne čine, koji se rado i lahko vj eruju. Izmedju tih ličnosti, koje 

je ljudstvo tražilo i pita.lo poradi svojih mnogovrstnih slaboća i boli, bilo je jamačno lj udi 

umnih i prirodno obda.renih, koji se nisu zadovoljavali ulogom hotomičnih varalica, već su 

dublje prouikunli u stvar. Nu niti indijska, niti egipatska, niti stara židovska kultura nije 

proizvela znanstvene medicine, već je ona bila i otala 

tradicionalna empirij a, pomiešana 

H vj erskim misticizmom, a. posliednje nam raztnmačuje, zašto su se u staro vrieme dogadjaJa 

tolika čudesa u ozdravljenju bolestnika. Tekar grčka i latinska kultura, u kojoj je 

um ljudski zasjao sj ajnim svjetlom, koja je prirodu uzveličava.la i idealizovala, proizvela je



velikih i umnih liečnika, čija su literarna djela još i dandanas od velike vriednosti. Razvrštenjem 

ljudskoga družtva u razne slojeve razvio se je s vremenom i posebni liečnički 

stalež, koji je tečajem stoljeća ostao na dosta nizkoj stepenici, pa su se kod starih kulturnih 

naroda bavili liečničtvom ponajviše robovi, dočim su u srednjem vieku, gdj e je surova 

sila, razbijnje i krvoproliće pod imenom junačtva bilo glavnim obilježjem odlične 

plemenštine, spadali liečnici, kao što i literati, umjetnici i pisari, u jude manje vriednosti. 

Surovost tadanjega vremena udarila je svoj biljeg i lječitbenomu pol!tupku, koji 

se je u medicini izvodio bio zalievanjem bolestnika gnjusnimi varivi, mazanjem odurnimi 

mazali, a u chirurgiji okrutnim, bezdušnim mrcvareujem. Ugled liečničkoga staleža bio je 

dostojan njegovoga postupka, ne samo po sebi surova i silovita, nego i vanjskom svojom 

formom očita šarlatanstva, koje se je na vašarih, po trgovih, pod šatori prostituovalo sljeparskim 

svojim zanatom. S toga valjda razloga odlučila se je bila interna medicina, - za 

koju je trebalo više znanja i naobrazbe, od surove nizke chirurgije, koju su obavljali većim 

dielom brijači. 

_ 

Medju timi chirurgi ustrojile su se opet posebne struke, pa su lithotomi i herniotomi , 

poput današnjih svinjskih škopljara, putovali od kuće do kuće za svojim poslom. Pripovieda 

se za herniotome, da su kod operacije odrezali i dotično mudo, te ga potajno dobaćili 

u gubicu svom dresiranom psu. Nu i iz tih nizina liečničkih slojeva, iz priprostih 

brijačkih naučnika, podigli sn se pojedini obdareni lj udi svojim getiijent, vlastitim učenjem, 

motrenjem i razmišljanjem na visok stepen znanja i . umienja, te su postigli velik glas, 

sj ajne uspjehe, a potomstvu ostavili dično ime i liečničkih stečevina trajne vriednosti. 

Davno već ustrojile sn državne vlasti- visoke škole, na kojih . se naučala i medicina, te je 

vršenje liečničke prakse dozvoljeno samo uz dokaz osposobljenja. Tako sn nastali diplomirani 

liečnici, di eleći se prije u razne stepene; dočim se u naše vrieme, gdje se je sa · 

·sveobćiro napredkom znanosti i liečnička nauka podigla na viši niveau, zahtjeva od svakoga 

liečnika jednako obsežno strukovno znanje, . kao uvjet za vršenje prakse. Tim sve: 

obćiro znanstvenim naobraženjt>m prestale su gradacije liečnika i oni su se svi podigli u 

jedinstven,· odličan stalež, družtveno ugledan i ravnopravan ostalim naobraženim staležem. 

J e li .ta ravnopravnost zail!ta pod puna Zalibože nije. . 

· Filozof neki rekao je, da u _ljudskom družtvu vladaju tri moći: mač, novac i strpljenje. 

· Što !!e ne da postići mačem ili novcem, za tim se mora nastojati strpljenjem; i 

sbilja, zvanje liečnikA osniva se samo na toj snazi, živ-ot njihov je protkan strpljenjem i 

 

· trpljenjem. Sve boli čovječanstva, - mušice, hirovi, utvare, bezkr:jna zapitkivanja, tužbe, 

jadikovke,· bojazni. slutnje - bruje oko naše glave, svuda i svaki čas, neprestano ; a mi 

slušamo strpljivo, rodjeni smo da trpimo, kao i žemski spol, -zato valjda ima naše zvanje 

privr'ačivn snagu 118. moderne ženske dj ake. Položaj liečnika prema lj udstvu je posebne 

vrsti ; njegovo dj elovanje mora da se osniva . poglavito na pouzdanj u u njegovo znanje 

i izkustvo, · inače ne može imati dovoljna uspjeha. Mi ne možemo preustroji ti našega 

bolestnika, ne možemo promieniti poriekla njegovoga, ne možemo odstraniti njegove 

okoline, niti izbrisati pojesti njegovoga života. Naši liekovi ne mogu u čovječjem organizmu 

djelovati onom preciznosti, kojom se izvadjaju chemičke reakcije u reagens-staklu. 

Jamačno mora dakle postojati još jedan faktor, koji podupire ili osujećuje liečničko djelovanje, 

a taj faktor jest utjecaj na volju bolestnikn ili, kako dandanas velimo, sugestivnost. 

Tim faktorom raztumačuje se uspješno dj elovanje ne samo glasovitih liečnika, nego i 

svake babe vračare, svakoga liečnika pastira, vodenog i zračnog apostola, homoeopatha 

· i modernoga novinskog ·inseratora. Kako se ljudska sugestivnost očituje izvanrednom 

· lahkovjernošću prema najvećim glupostim, to vidimo u lj ečitbenom postupku najčudnijih 

stvari ; a one bacaju sjenu- i na postupak znanstvene medicine, koja se ipak time iztiče, 

·da se ne zadovoljava samo ljudskom sugestivnosti, već zahtjeva od svojih sredstava unu 

·tarnju absolutnu vriednost, koju kritičnim umom proučava, experimentalno izkušava i onda 

tekar znanstvenom sigurnošću uporablj uje. Nu tu opet vidimo, da i djelovanje tako sigurnoga 

lieka može biti osujećeno voljom bolestnika. Malo imademo lieko-oa, koji takovom 

· sigurnosti djeluju, kao chi nin proti malaričnoj groznici. Pa ipak doživismo u praksi često, 

"da se ljudi opiru toinu lieku, dapače nekoji naročito zahtievaju, neka im se samo ne prapie 

cbinina: proti groznici. A zašto - Možda radi gorčine Ni pošto, već samo zato, jer ne 

imaju pouzdanja u taj liek, pošto je obće poznat i mnogo rabljen, makar da je njegovo 

djelovanje pozitivno i sigurno. Što je tajinstveno, nepoznat{) ili novo, više vriedi ic zao 

uspieva u naše vrieme upravo vrtoglava moda ljekarija, koje se svake godine: mienj,aju 

poput ženskih šešira, te pod kojekakovimi glupo barbarski skovanimi imeni obsjenjuju 

obćinstvo i liečnike same, jer ovi moraju da idu u susret· zahtjevu svojih klienata, ako ne 

će da im se spočitne, da su 7nanstveno zaostali. 

Prividno dakle nije ništa laglje, nego vršenje liečničke prakse: dovoljno j poznavati 

nekoliko latinskih i grčkih rieči, kojimi su okršteni liekovi, označujući svoje odredjenje 

proti toj i toj bolesti, tomu i tom n symptom u. Ali polagano! Liekovi su većinom otrovi, 

a vrhovni princip svakoga pra voga liečnika ima biti : nil no cere l Valja dakle poznavati 

chemičku naav lieka, - pbarmakodynamičnu njegovu vriednost, a povrh svega narav i vrst 

bolesti i bolestnika; to se pako -ne da naučiti pukom empirijom, nego dubokim i obsežnim 

izučavanjem, dugotrajnim izkustvom, kojim upravlja stečeno pozitivno ·znanje. Uviek će 

dakle ljudstvo trebati učenih liečnika, koji svoj život i svoje znanje posvećuju ljudstvu, 

da ublaže i odstrane njegove boli ; a nikad ne će moći zvanične liečnike_ izrinuti i nadomjestiti 

laici diletanti. Makar bila navala k posliednjim tako velika, uviek će se razuman 

bolestnik i njegova razumna svojbina uteći k pravomu liečniku po znanju i zvanju. Ćesto 

dakako biva, da bolestnici tekar onda dospiju u ruke "naravnih" liečnika,-kad su bez uspjehl! 

tražili pomoć u znanstvene medicine. To je pako sasvim prirodno i nei_zbježivo, a roi se 

moramo podvrći neumoljivoj nuždi, koja našemu lječitbenomu .p ostupku suprotstavlja na" 

ravne granice i neodklonive zapreke. Gdje prestaje moć znanja, tu počima moć nade i vjere. 

Kako je liečnik svojim znanjem i umienjem autoritativna ličnost, a povrh toga u 

nuždi i boli savjetnik, prijatelj i tješitelj ; kako se najponosniji, najmoćniji i najumniji ljudi 

rado podvrgavaju odredbam liečniČkim, . nadajući se u bolesti pomoći i spasu od . njih: 

njegov je položaj n lj udskom družtvu dovoljno učvršćen i ugledan. Za svoj trud i znanje 

dobiva liečnik od bolestnika malu nagradu, pa je na tom temelju osnovao svoju eksistenciju. 

Mislilo bi se dakle, da je liečniku, premaučvršćenomu njegovomu položaju, a uz nepresahnjeno 

vrelo ljudskih boli i nevolja, osiguran udoban i lagodan život i obezbiedjen 

starost. Takovo je i obće mnienje, naročito kod mladih medicinskih kandidata. A žalibože 

tomu ipak nije tako ; ne samo da velik:t većina liečnika samo toliko zaslužuje, da n;tože 

tiesno i štedljivo proživotariti, nego je i bieda već pokucala ha vrata mnogih liečničkih 

patnika. Sjećam se iz mladosti ladanjskoga liečnika veoma ugledne i mnogotražene ličnosti. 

On baš je i mene bodrio na medicinski studij, izličući materijalne blagodati liečničke 

prakse. Živio je liepo i obilno, a imao skrbiti samo za ženu i jedno diete. N: u kako je ljudska 

narav tašta, nije ipak bio zadovoljan, već je težio za gradskim životom i pošlo mu za ru-kom, 

te je premješten u glavni grad. Kako je tuj bio zadovoljan, ne znam, ali faktum jest, da 

se je kod nekoga bolestnika inficirao · diphtherijom, naglo umro, a u njegovom · imetku 

našlo se - ciglih pet forinti. Drugovi sakupiše novac za pogreb nesretnoga kolege. Jamačno 

!Ji se i kod mnogih drugih liečnika našlo slično bogatstvo. 

Liečnički stklež može e dobro stajati samo usried pučanstva imućna, ili bar takova, 

koje je priučeno marljivu radu, privriedi, štednji i po vlastitom izkustvu znade cieniti 

· vriednost rada, kojemu je aequivalent novac. Zato ćemo lahko vjerovati, kad čitamo o bogatt,·u 

liečnika u Englezkoj ili Francuzkoj, gdje su državni i družtveni odnošaji konsolidirani, 

gdje se je stoljetnim radom nakupilo imetka, ustalio solidan, imućan, širok srednji 

stalež, gdje se u gmdovih s milijuni stanovnika nagomilalo blaga i bogatstva, a velika 

industrija razprela svoje mreže po čitavom svielu, odakle kroz bezbrojne kanale pritiče novac 

n velik rlomaći reservoir. Ako s ove, za nas bajne visine sidjemo u naše kukavne odnošaje, 

badava ćemo tražiti, ui ne govoreći o bogatstvu, davno pripoviedano i umišljeno blagostanje 

· liečničkoga staleža, makar da uporabimo znatno · sniženo, našim oj:>stojnostim razmjerno 

mjerilo. Nu i od naprenijih; boglitijih naših susjeda čujemo odasvuda jadikovke 

o propadanju liečničkoga blagostanja, dapače o nevolji i biedi, koja se pojavlja medju 

lieč:ilici. 

Jednoglasno pripisuje se uzrok toga pojava nerazmjernomu pomnažanju liečničkog 

osoblja. A to je posve jasno · i razumljivo; Dok su u jednom mj estu prakticirala dva, tri 

liečnika, mogli su zaslužiti· dosta ; ali eto u istom mjestu prakticira sada dvadeset do ·tri-

278 Liečnički Viestnik 1898. lk 8. 

------ ---·----- · -- 


deset liečnika, a da se možda broj stanovničlva i njego1•ih imu\-Lvenih prilika u uwem 

nije promienio. Kultura se je podigla, reći će se, pa lj udi više traže lieenika. Jest, kultnra 

'se je podigla, ali kultura je sa sobom donesla većih potreba, vried1JOst novca se je umanjila, a 

liečnički honorari ostali su igti, kao i prije. Prije su morali bolestnici tražiti liečnika, a sada 

moraj u liečnici tražiti bolestnika, gdjekoji s Diogenovom svj etilj kom. Čndnovat je pojav ovaj : 

čim većma raste broj liečnika, čim se više medicinskih fakulteta ustraja, čim se vie popularizira 

znanstvena medicina, tim se više pomnaža nadriliečničtvo. N e mislim tradicionalnu, 

praznovjernu medicinu neukoga puka, nego onu vrst naclriliečničtva, koja se okružuje nekim 

svjetlom učenosti, koja se razhubnjava po novinah, bujicom brošura poplavljuje pui:anstvo, 

koja se dapače razpravlja u formi naučnih knjiga. Sasvim je ponjatno, ela glup seljak često 

više vjeruje tajinstvenomu čaranju habe vračare, nego li najjasnijemn razlag:wj11 11čena 

liečnika ; što je prosvietlj enu razumu jasno poput sunca, može slab n razu nJu bio nedohvatno, 

pa će on vii\e pouzdanja imati prema trrjinstvenoj gluposti, koja je tradicijom 

uvriežt>na i posvećena, nego li premrr novotariji, koja mu je jednako nedokučiva. l'ovrh 

toga mora se u obzir uzeti prirodjeua i priučeoa seljačka nepovjerljivost prama kaputašu ; 

ja sam bar vidio, ela selj ak nije vjerovao srtdržaj pisma, kad mn ga je pročitao gopoclin, 

nego tekar onda, kad mu ga je pročitao piBmen seljak Ali čucluo je, da ljudi svih staleža, 

poput mušica na noćno svjetlo, naletavaju mt svaku novu metodu liečeuja, koja se raztmbi, 

bila ona magnetizam, mesmerizam, voda, zrak, sunčana topliua, piesnk, blato, čudotvorni 

talismani ili iua kakova god nesruislica. Bit će tomu uzrokom ona pohlepnost za novotarijami, 

što no je poput neke vrtoglavice zahvatila ljucltvo našeg!t doba, koje svaki dan 

traži po novinah kojekakove senzacionalne viesti i nove izume, pn mu ih zaistrr modernrr 

žurnalistika pruža u obilnoj mjeri, makRr da Au samo tako zvane novinske patke ili morske 

zmije. 

Kada tko oboli, sabere se oko njega sa svih strana pomagača, sval:ko od svojbine, 

prijatelja, znanaca pripravan je svojim savjetom priteći. Nn nekom dvoru bio dvoranin, 

šaljivdjija, pa se kod večere izmedju kralja;; i njega zapodjeo razgovor, koje da je zvanje 

medju gostovi najbrojnije zastupaoo. Dvoranin će reći : "liečničko". "Kako to", zapita kralj , 

"ta baš večeras nije ni jedan liečnik pozvan " "Ipak je tomu, kako rekoh", odvrati dvo 

ranin i ponudi kralju u šali okladu, koju ovaj prihvllti. Na to stane naš šaljivdj ijn glano 

pripoviedati o kojekakovih holih i nepoćuclnostih, koje da ga spopadaju, a gosto vi , jedan 

za drugim, počeše mu svaki štogod savjetovati. "Eto", reče dvoranin, "nisam li ja rekao, 

da medju nami ima najviše liečnika". 

Gorku ironiju sadrži i .sliedeća anekdota. Mlad neki liečnik pokušao je llvojn sreću 

na više mj esta sa slabim uspjehom. Napokon se preselio u velik grad, ali ga i tnj srera 

izbjegavala, dapače ga udes toliko progaujao, da je napokon morao shtžiti svoj svakdanj i 

kruh kao konobar u kavani. Dogodi se, da je kavauarovo diete oholilo od diphlherij e, a naš 

konobar, bivši prvi pri mei i upoznavši za vremena bolest, stao diete liečiti i i;diečio ga. 

Gospodar bio mu u veliko zahvalan, stadoše ga i drugi zvati k bolestnikom i doskora 

proneo mu se glas vj ešta liečnika. Nije dakako uzmnnjlmlo, te ga prijavilo redarstvu sbog 

nadriliečenja. Pozvan pred oblast, zapita ga redar, kojim pravom da on vrši li0.čničko 

zvanje. On odvrati : Gospodine, evo moj e diplome, tako i tako se desilo sa mnom, a ja 

vas molim i zaklinjem, ueka moja diploma ostane me(lj u nami taj ua, jer clo!.mtdu li ljudi, 

da sam ja ovlašten liečnik, izgubit ću praksu i eksistenciju. 

Veli se, da izvrst.nim liečnikom može postati samo onnj, tko je za to rotj en. Kako 

kod izbora staleža ne odlučuje vasda prirodjeni nagon, nego većiuom prigojene ponuke i 

slučajne ohstojnosti, moralo bi biti mnogo loših liečnika. N u tomu nije tako. J stina, mnogi 

okrene ledja toj znanosti, ne mogavši svladati gnjušenja pred grozotami čovječje tvari, 

što no ih odkriva bolest i smrt, tl'ari, quae inter faeces et urinas nascitur, koja u mnogovrstnih 

bolestih razgalj uje svu hieclu lj udske naravi, a po smrti gnjije i razpad:t se poput 

svake druge organične materije. Ima i drugih povoda odvrati . .Mnogogodišnjega jednoga 

clj aka, "staru hižu", zapitaše, zašto jednom ue svrši izpita. Oo im odgovori, da mu se ue 

svidja liečničko zvanje, pa je odlučio odustati, - jer liečnik, ako ima mnogo posla, ne 

ima kada ela živi ; a ako ima malo posla, ne ima od česa ela živi. - l'ametno ueinil



liečnici, kao zdravstveni činovnici, podčinjeni su i pravnikom i selskim poglavarom, jer 

javno zdravstvo nije u državnom uredjenjn došlo još do tolika uvaženja, da bi rou se dale 

posebne strukovnjačke oblasti. Čudno li izgleda, kad se kotarski liečnik, častan starne, 

vozi na komisiju s mladim pristavom, koji mu je vodja i poglavar ! - Ima doduše zemalja, 

gdje su se liečnici popeli i na ministarE!ku stolicu, ali ne kod nas. Kod nas se nekim 

već zamjerno čini, ako liečnik dospije u narodne zastupnike. Netom čitao sam u nekih 

naših novinah podrugivanje, jer je takov liečnik zastupnik izabran u odbor za komunikacije. 

Liečnik je doktor visoke škole, obće naobražen čovjek, u svom zvanju dolazi u 

dodir sa svimi prilikami i potrebami ljudskoga družtva, nauči i ir.kusi koješta -- pa ipak, 

po mnienju nekojih ne bi se smio u uita pačati izvan svoga zvanja, dočim se u medicinskih 

stvarih svaka baba smatra ovlaštenom govoriti, a svatko liečniku prigovarati. Svuda 

dakle nailazi liečnik na neku podredjenost svoje osobe, a kod bolestničke postelje, na tom 

samosvojnom tlu liečnika, počima tekar borba sa zvanimi i nezvanimi savjetnici, koji kri· 

žaju i osujećuju njegove odredbe i često izadju pobjednici. 

(Svršit će se.) 

Razpra v ne vi esti. 

Mjesečna skupština sbora liečnika kPaljevina Hrvatske i Slavonije 

dne 25. srpnja 1898. 

Prisutni : predsjednik dr. L. lt a k o v a e; bilježnici dr. J. pl. A n t o l k o v i ć i dr. 

M. pl. Č a č k o v i ć, blagajnik dr. D. vit. M a š e k, knjižničar dr. D. S e h w ar z, te redoviti 

članovi dri. : P. (; ulumović, F Gut schy, L Haslin ger, H. Lehn er, V. Lušić 

Matković, I. Maixner, D. Man ce, Ju raj Marković, A. Muller, M. Musulin, 

.T . Ožbolt, T. Wikerhauser i E. Wi nkler. 

Zapisnik posliednje skupštine ovjerovljLij e se bez. primjetbe. 

Dr. D. vit. M a š e k : Pokazat ću danas onaj isti slučaj , što ga je na zadnjoj skupštini 

demoostrirao g. kolega dr. Maixner, jer da ima veoma mnogo sličnosti sa lichrn ruber 

plan us. Doveo sam ga, pošto je dobivao pod kožne injekcije Ra solutio Fowleri. Stvar se time 

nije bitno promienila; nalaz tih eflorescencija je sada, ako se gledaju u cielosti sasvim 

tako, da odgovara onomu, što se zove ve1ntcae planae juven·iles. Da opravdam naše prvobitno 

krivo shvaćanje, lito ga je i g. dr. M a ix n er prihvatio, moram reći, da su kod primitka 

u bolnicu ef!orescencije imale voštani sjaj, - možda od medikamenta, za koje ini 

ne znamo. Stvar je bila tim sumnjivija, što je bolestnik imao na koljenu tipične eflorescencje, 

donekle prozirne s piknjami u sredini, tvrde, koje sn po svojoj veličini odgovarale 

onim kod lichen ruber pl anus, kako ga je opisao K a p o s i. Sada se je nalaz promienio, 

još su uviek ef!orescencij e prozirne i još imadu kao neki crveni rub, ali udubine su se 

sasvim izgubile ili barem nisu tako jasne, čemu je razlog, što smo ih iztiskivali. Tako se 

je jedna, koju smo radikalno iztisnuli, sasvim izgubila, te je ostavila samo pigmenat, dočim 

se nisu znatno promienile ostnle, koje nismo jako iztisnuli. Možda je sudjelovalo i liečenje 

arsenom kod umanjivanja tih eftorescencija ua koljenu. Pigmentovane eflorescencije n11 

licu su takodjer nešto drugačije. Kod lichen ruber planus nalaze se, barem što se boje 

tiče, slične, samo što su tvrdje i što se na nj ih nalazi neka kora, koja se dade instrumentom 

odljuštiti, čega ovdje ne ima. Dnkako kad bi sondom isli raditi, mogli bi i ovdje 

nešta odljuštiti. .Inače odgo vam ovdje mjestimice nalaz slici, što saru ju kratko vri eme 

prije vidio kod priznatoga slučaja lichen ruber planus verrncosus. Svakako je nazočni 

slučaj riedka forma verrucar. Isto tako je i neobična lokalizacija kao kod ephelida, s kojimi 

nema do pigmenta ništa zajedničkoga. Pošto se ove forme verrucae planae juveniles 

dadu arsenom izliečiti, nastavit ćemo ovu therapiju i ako bude bolestnik ovdje, ponovno 

ga predstaviti. 

Dr. !:lchwarz: Ono što se opisuje kao lichen ruber planus tako je jasno, da po 

mojem mnienju ne može biti sumnje, ako ga se jednom vidjelo. 

Dr. Mašek: Samo je nesgodno, ako je lichen ruber planus kombinovan verrucosom, 

čime se stvar komplicira. Ovo nije obična forma, gdje imade u koži okruglih povisina, 

već je površina kano odbru§ena. 

Dr. G u ts e .!l y predstavlja slučaj d.ielomične1' kljemtti lievoga gornjega plexus bmchi_al. 

prema tipu DuchenneE.r.b. s toin variantom, da su izim m. deltoid . . i triade. 

Hexora (mm: biceps-·brachil. intern. i supinator long.) klonule i RVe ostale miice .po·d. 

laktice i ruke, koje inervira n. radialis. Takovu kljenut, kao, što. postoji u ovom slučaju, 

opisao je Rieder pod imenom "Steiutriigerlahmung", jer nastaju većinom od mladjahnih 

radnika, koji tragljami (Ziegelsteinkraxen) nose cigle . za gradnju. Kljenut je .obično na 

lieoj strani, riedko je obostrana. Tako je i ovaj 13 .. god. dječak slabašna struka, Jo11ip B., 

nosio 6. i 7. o. m. tragljami cigle. Dne S. po podne dobije jake boli u lievoj gornjoj 

okrajnini, koja mu ostala nz trup visjeti. Dne 10. o. mj. primljen bi na odiel g. primarija 

dra. K o s ir n i k a. Onda su bili posve paralytični mm. del to i deus, tri ceps, s:upinator lo n gus i na 

podlaktici svi extensori ruke i m. ahducens po Ilicis ; mm. biceps i brachial. .bili su paretičQi. 

Kljenuti sensibiliteta nije bilo nikakove, isto tako nije bilo atrophija ni vasomotornih promjena;· 

električna razdražljivost živaca i mišičja rek bi normalna i u toliko . kvantitativno 

promienjena, što rar.dražujuć.i faradički cielu skupinu s Erbove supracliJ.vicularne točke, 

trebao sam nešto jaču struj u, da postignem isti physioložki učimtk kao §to desno. To 

mjesto jest i punctum laesiouis, jer baš tamo su živčana vlakanca on. axillar., musculocntan. 

i radia!. još posve skupa, pa uslierl kompresije uzliedi kombinovana kljenut onih 

mišica, koje ovi živci inerviraju. Br a un i skoro svi autori prije njega predstavljaju si, da 

ta kljeuut tako nastane, da se živci plexusa izmedju kosti ključice i 5.-7. procesa. trans- · 

vera. komprimiraju. N ovija iztraživanja K. B ti d i nger a o t. zv. kljenuti n narkozi uče, da 

ta kljenut nastaje kompresijom plexnsa izmedju ključice i I. rebra i to osobito onda kada 

je okrajnina elevirana, a glava na protivnu stranu ili natrag povuČena. I obširnija . 

' 

novija 

radnja E. G a u p p a (U eber Bewegungen des menschlichen Schultergiirtels und die .Aetiologie 

der Narcosenliibmungen) prianja uz taj nazor, nadopunjujući ga . činjenicom, da se 

kost ključica kod vertikalne elevacije okrnjnine oko svoje dulje osi kreće i kod toga preloži 

preko I. rebra. Po tomu je dakle najvažniji moment za postanak kljenuti rotacija 

k os ti k lj u č i e e, koja kod toga kom pri mira upravo ono mjesto, gdje 6. i 7. cervic!llni 

živac izlazi izmedju mm. scaleni. 

Dr. M a š e k: Kakova je prognoza 

Dr. Gutschy: Posve dobra. 

Dr. A n t o l k o v i ć: Što je ovdje uzrok kljenuti, da li exs , 

udacija 

Dr. G u ts e hy: Jest, biti će prvi razlog pritisak na živac i konsekutivna exsudacija. 

Dr. U u l u m o v ić: To je ka u o ko cl. kljennti, koje nastaju od cievi, kojimi se tiskuju 

žile okrajnine kod operacija. 

. 

lr.· 

G u t s e by: Ova dva mlada, čvrsta tj elesna struka, ali vrlo anaemična ci g lara; 

ne predstavljam veleuč. gg. toliko bolesti radi, koliko iz žeje, da bi joj se koli sa strane 

gg. kolega, toli još više sa strane poticajno-sanitarnih organa veća pozornost svraćala, jer 

žalibože konstatujemo, da ista u okolici Zagreba upravo endemično vlada: Radi se na 

ime o ch·ron-ičnoj pe·rr:icoznoj anaemij-i ·uslied cmchylostomiaze. Ljetos jest to 6-ti odnoan·o 

7-mi slučaj, koji je na odjelu g. pri marija dra. K o s ir n i k a primljen, i to su većiuo ciglari 

s kaptolske i maksimirske ciglane. Ovaj drugi je sa samoborske ciglane. Ja sani uvjeren, 

da su tamo manje ili vi§e svi radnici okuženi. - U blatu ovoga bolestnika Milana S. nalaze 

se izim ja,ja anchylostoma duodenale još jaja od asca1·ida i t1·ychocephalus dispar. 

I ovaj potonji parasit nije tako nedužan, kao što se to do nedavna mislilo, on obitava u 

coecumu, te prouzročuje takodjer težlcu anaemiju, a ueriedko i čirove i enterorrhagije. · 

Nab therapija jest systematično davanje thymola (svakoga tj edna lrroz tri dana po 

3-4 gr. pro die) uz Miillerove pilule. 

Dr. W i k er h a u s er: Što bi se prophylaktički trebalo raditi 

Dr. Gut8chy: Moralo bi se kanalizovati, zatvoriti dotične zdence i bolestne rad· 

nike odstrani ti. 

l>!.:. L u š ić- Ma tk o v ić predstavlja slučaj sarcoma -melanoticum gigantocellulare 

kod 60 god. staroga čovjeka u predjelu ob"i"h vjei:IJa· i sclere. Pokazuje 3 mikroskopska preparata 

istoga tumora na razne načine bojadisana. Ovaj će slučaj još potanko opisati. 

Dr. Wikerhanser: Kak,) stoji s lokalnimi metastazami


Br. 8. Liečnički Viestn ik 1898. 

Dr. Lušić: Onaj slučaj, što sam ga lani na lievom oku operirao i predstavio, prije 

mjesec dana operiran je od Fuchsa na desnom ok11 ; po viesti, koj u sam dobio, bilo je 

sada lievo oko sasvim zdravo, te su se na mjesttl tumora nalazile Ramo brazgotine. 

Dr. Lehner: Hoće li se oko enucleirati 

Dr. L u ši ć: Ovdje se ne radi o tom. da se sačuva samo jedan organ, već se radi 

o životu inače snažna čovjeka, pak će se morati odstraniti sve, što je bolestno. 

Dr. W i k er h a u s er: Da li imade pod punog uspjeha od ovakvih operacija, morala 

bi statistika pokazati. Mi cbirurgi doduše operiramo melanotične tumore, ali znademo, da 

su veoma maligni. Trebalo bi znati, kakovo izkustvo imadu okulisti. 

Dr. Lušić: Galezowsky je nedavno operirao 4 slučaja, a da nije imao recidiva. 

Lagrange je sakupio 150 slučajeva samo s 4 recidiva. 

Dr. Wikerhauser: Mora se koža u okolici veoma točno pretražiti i prepipati, 

jer imade dosta daleko od bolestnoga središta čvorića, koje su vene raznesle. 

Dr. Sch warz: Žalibože nema garancije, da će se sve bolestno sigurno odRtraniti 

niti onda, ako se dosta daleko operira. 

Dr. Lušić: Za operaciju moglo bi to govoriti, što je ovo gigantocellulare, a taj je 

glede prognoze mnogo bolji, nego parvicellulare. 

Dr. D. Sch_IVarz: Prilog chintTgiji žučnih kc11nenaca. Govornik razlaže, kako se 

je uČest-fiml peracijami promienilo čitavo shvaćanje cholelithiaze, naročito cholelithiatičnih 

napadaja. Spominje mzne tipove i stadije ove bolesti, ilustrirajući ih donekle slučajevi 

(3), koje je sam operirao. Napokon zabacuje staro nelogičku internističnu i zagovara 

chiruržku therapiju, na koju treba već u početku bolesti apelirati, dok su kamenci još u 

žučnom mj ehuru ; onda je operacija jednostavna i neopasna. (Autoreferat.) 

(Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno.) 

Dr. Čačković: Ba§ na ljetošnjem nj emačkom chiruržkom kongresu spomenuo je 

Rie d e l, da treba paziti, da li je žuč inficirana ili ne. Ne može se sigurno odlučiti, kada 

je žuč inficirana, nu obično se bolestnici sa zdravom žuči odmah iza napadaja dobro ćute, 

dočim oni sa inficiranom ostaju slabi i ćute se zlo. Bolestnik sa inficiranom žuči izgubljen 

je i ako se ne operira. 

Dr. Č u l u m ović: Nije li to smjelo kod pukih cardialgija pred uzeti laparotomiju 

Dr. Schwarz: Ja sam se ču lio na temelju kakvih symptoma je Riedel pravio 

operacije. Iz anamneze se vidi, da je bila samo cardialgija i osjetljivost u predjelu žučnoga 

mjehura, a ipak ako nije našao kamence, to je bilo adhezija, koje sn dokazivale, da 

je postojala cholelithiasis, koja je pronzrokovala cholecy.titis i peritouitis adhaesiva. U 

takvom je slučaju riešio adhezije, pa su bolestnici ozdmvili. 

Dr. G u ts e h y: Jako je težka diferencijalna diagnoza, ako tabes počima sa crises 

gastriques. 

Dr. Schwarz: 1\od cholelitihiaze je osim boli i trbuh naduven. Ta je naduvenost 

analogna onoj kod appendicitide. Appendix je samo malo razširen, ali na okolo su crieva 

naduta, čitavo podkožno vezh·o je oedematozno, plena je otekla, dakle je u tom slučaju 

nekakov pseudotumor. Ova naduvenost je nešto objektivnoga, pa se može upotrebiti kod 

cbolelithiaze za diagnozu. Kada se jedanput žučni mjehur može pipati, tada je lahko, ali 

u ovakovih slučajevih uvjeren sam, da se često bolestnika odpravi s kakovim običnim 

želudačnim sredstvom ; smjelo je operirati lj ude, koji mogu lagodno živjeti, ali je druga 

stvar kod onih, koji moraj u raditi, tu treba operirati i riešiti ih njihovih tegoba. 

Dr. Wikerbauser: Kako je s recidivom 

Dr. Schwarz: Riedel od svojih 300 slučajeva nije imao recidive. Ja mislim, da 

je tu isto kano ·kod mokraćnih kamenaca, gdje sn recidivi veoma riedki ; a da i dodje do 

recidiva, svakako bi druga operacija bila mnogo laglja i manje pogibeljna. 

:pr. P. Č u l u m o v ić: U ljetnih mjeseci h ove godine promatrao sam što u bolnici, 

što u privatnoj praksi do 15 slučajeva;, koji se u svojih symptomih vanredno slažu, te 

pošto još u ovih krajevih takova šta ue opazih, odlučio sam moja predbježna opažanja 

slavnomu sboru saobćiti. 

Ne ću uztvrditi, da sn moji slučajevi svi h tolikom stepenu razvijeni, te bi pružali 

sve i sliednje symptome bolesti, kojoj mislim, da ih moram subsunlirati, ali su ipak u 

toliko razvijeni, · da se o diagnozi jedva dade sumnjati. 

Kako rekoh, slučajevi su si na dlaku slični, ja ću s toga, da odviše ne duljim, priobGiti 

samo jednu poviest bolesti doduše izmedju ovih m0starije bolestnice. 

Bara Gračanin, 32 god. stara. udata, poljodjelj ka iz Oštarija, primljena je u ogulinsku 

bolnicu 15.;6. o. g. Roditelji bolestnice poumrli, i to majka od vodene bolesti, a 

otac, jer mu je "voda stala". Brat jedan umro u ogulinskoj bolnici, ne zna od česa. 

l7. anamneze razabiremo, da je bolestnica bila od djetinjstva uviek zdrava, menstruirala 

prvi put u 17. godini i dalje redovito do sadanje bolesti. Udala se je u 20. god. 

i imala dvoje dj ece, koja živu zdrava. Sadanja bolest datira od posliednje 3 godine. 

Prve godine pocrvenile su joj i nabrekle ruke i stopala, i to ruke do 4 prsta 

izpod laktenoga sgloba, a stopala do gležnja. Kratko vrieme zatim popucala je koža i Ijuštita 

se u krpah, i cieli proces bio je gotov Jo konca srpnja. 

Dr u g e g o d i n e isto u mnogo jačoj mjeri, crvena mjesta bila su bolna. Ovaj put 

izostala je i perioda. 

Tr e će dakle ove godine započela je opet u proljeću bolest s erythemom, ali je 

odmah nadošlo i " klanje u trbuhu'', proljev do 10 puta na dan, kadkada i crn kao talog 

od kave. Bljuvala nije, ali je bila velika gadljivost na jelo i žgaravica. 

Odmah u početku osjećala je bolestnica takovu slabost u noguh, da nije mogla niti 

10 koraka hoditi, jer Li joj odmah po



čajevih, kao omaglicu, amblyopiju, paraesthezije u extremitetah, motoričnu slabost, · depre- . 

siju duševnu, glavobolju i t. d., to držim, gospodo, punim pravom, da se jedva dade 

sumnjati o tom, da i u našem narodu imade 1Jellag1·e, a to sam htio, da vam predbježno 

saobćim, i tim pozornost gg. kolega na taj predmet svratim. Moji slučajevi spadaju 

većinom u onu sliku pellagre, što je N e u s s er u svojoj studiji .Die Pellagra in Oesterreich" 

navotdja, kao .chronički enteritis follikularne, kadkad dysenteričke forme", te dodaje, 

da ba§ velika većina pellagroznih svršava na profuznih diarrhoeah, kao i gore navedeni 

bolestnik u našoj bolnici, kojega na žalost nisam mogao secirati, jer mi je sad istom 

sagradjena modE>rna mrtvačnica. 

To sam htio sasvim u kratko da izviestim. ,Ja ću još točnije promotriti i sabirati · 

slučajeve, te ću slavnomu sborn svojedobno potanje referirati, a tom prilikom upustit ću 

se točnije n symptomatologiju, aetiologiju i, koliko se dade, patboložku anaomiju pellagre. 

Dr. G u ts chy: Ja se sjećam, da je u zadnje vrieme i u našoj bolnici bilo slučajeva 

takove bolesti, te smo ·i · mi pomišljali na pellagni, ali nismo još sigurno ustanovili diagnozu. 

Sada imademo jednu bolestnicu, koj a stupidno izgleda, imala je 3 tj edna gatroenteritidu 

i eczema solare. 

Dr. Wikerhauser: Ja se sjećam, da sam još prije 10 -12 godina na internom 

odjelu bolnice milosrdnih sestara opažao takove bolestnike. Nu onda se još nije mislilo 

na pellagru, već se ova bolest vodila pod diagnozom insolatio, gastroenteritis itd. 

Dr. S e h war z: A da li se oporavljaju pellagrozni bolestoici 

Dr. Čulumović: U početku su diarrhoeae neutažive, te ne koriste niti veliki obroci 

opija, nu kada su bolestnici neko vrieme jeli bolničku hranu, to ona sama od sebe prestane 

. i oni se oporave. 

Predsjednik: Molim gđu. članove, da eventualna predavanja za sliedeću skupštinu 

bilježniku g. dru. Čačkoviću najkasnije do 8. rujna prijave. 

Zaključujem skupštinu i želim gdi. članovom najugodnije praznike. 


GiesshUbl-Sauerbrunn. Ein Blick in Vergaogenheit und Gegenwart. Jubilaumsausgabe 

fiir das Jahr 1898. 

Prigodom 25-godišnjice, što je H. pl. M a t t o n i vlastnik ovoga glasovitoga vrela, 

izdana je veoma ukusna knjižica s moogimi slikami. 

Prviput se spominje god. 1522. giesshiibhko vrelo u dj elu Payera de Cubito "Trne· 

tatus de therm is Caro li IV.", nu onda se voda nije pila na vrelu, eć dovažala u Karlov e 

vari. Tek god. 1846. podiglo se je ovo vrelo, što je velika zasluga dra. baruna L o s e h 

n era i njegovoga djela "der Kurort Giessh ibl-Puchstein in Bohmen". Temelj današnjemu 

lječilištu položio je 1529. prijašnji vlastu ik barun N e u b e r g, a 8adaoji vlastnik je sagradio 

sgrade i vodovod, uredio lječilište mrzlom vodom, pa se je sada stalo razvijati. 

Položaj lj ečili§ta je najpovoljniji, a pun krasota naravi i opet umjetnički uredjeoih vrtova 

i ubavih villa. 

Najzanimivije u Giesshiibln su zavodi za razašiljanje vode. U :vlikom prostoru čiste 

se boce, pa se zatim uzpinjačom .dižu do vrela, gdj e se voda crpi izravno u staklenke 

s posrebrenimi pipami, koje sižu do dua boce, tako dA. ne može skoro ništa ugljične kiseline 

izhlapiti. Pune i začepljene boce se opet uzpinjačom spuštaju u prostorije, gdje dobivaju 

etikete i kositrene kapice. Imade još prostorija za čišćenje i žiganje čepova, za . ovijanje 

žicom onih boca, koje su za prekomorski izvoz, a j radionica: za obrtnike. NaravRki, da 

imade i velikih prostorija zn spravljanje praznih i opet punih boca. Kod vrela, koje se nalazi 

n dolini, uredjena je pojoica. Liepo je uredjeno lječilište mrzlom vodom, a nedaleko 

od ovoga pavilion za inhalaciju. Za obskrbu gostiju skrbe dvie dobre gostione, a za njihovu 

zabavu imade svakojakih zabavišta. Od 3 godine spojen je Giesshiibl željeznicom, 

koju je sam vla8tnik izgradio. 

Medicinski sbornik; Urednici dri. G. Zolotović i M. Ruse·v. God. IV. br. 7. 

I. Jedan slučaj od pseudo-hypertrophia musculorum ili paralysis pseudo-hypertrophica • . 

Od dra. Iv. S. Todorova i S. 1' iteva. II. O izvjeMu dra. Pasmanika "o psyhičkih 

komplikacijah uslied popustne groznice (malaria)·'. Od dra. Iv. Mendizova. III. Uštrcavanje 

antistreptokožkoga seruma (od Mamoreka) kod jednoga vojnika s phlegmonom. 

Od dra. Hr. Tantilova. IV. Može Ii liečoik oblasti na razno upozoriti, da se oslobodi 

koji nevino osudjeui Od dra. K. V. O liečenjn plućne ikričavosti. Preveo dr. Š e i n i n. 

VI. Prijatno djelovanje topline na antidiphteritičnu surutku. Preveo veterinar Grličkov. 

Vli. Referati. VIII. Zdravstveno stanje u gradovih kneže.vioe od 16. svibnja do 8. lipnja 

18fl8. IX. Izvješće o radjanju i umiranju u sofijskoj .gradskoj obćini od 18. svibnja do 

8. lipnja 1898. X. Razno. XI. Hygieoa kod liečeoja škrleti. Od dra. R. Xri. Je li treba 

medicinu popularizovali Od dra. Vir en i n sa. Preveo E. Sprostranov. (Nastavak.) XIII. 

Pismo uredničtvu. Od dra. B. e e j n i D a. XIV. o umjetnom hranjenju .dojenčadi, odbijanje 

cljece i t. d. (Nastavak), od gdje. dr. Golo vina: XV. Treći kemički medjunarodni kongres 

u Beču. Prev. K. XVI. Dvadesetgodišnjica ustrojenja medicinske službe u Bugarskoj. 

XVII. Zdravstvene odredbe. XVIII. Natječaji. XIX. Književni odio. XX. Objave. XXI. 

Abooenti. 

F. GundPum (Križevci). 


K. k Gesellschaft der Aerzte in Wien. 13. svibnja 1898. Kr e tz: 

Thempija ljelcovitom surutkom i s-mrt od diphtherije. Materijal, kojega je predavane obradio, 

obsiže razdo bje od 5 godina i potiče izključivo iz bolnice Franje J osipa u Beču. Tamo se 

je u to vrieme liečilo 1989 na diphtheriji oolestoe dj ece, od koje je 607 umrlo ; od tih je 

472 paran o, te se je kod razu d be pokazalo, da je smrt nastupila od diphtherij e i posljedica. 

Smrt nastupa u raznih stadijih ·bolesti. U jednoj skupini slučajeva radilo se je o prvotnoj 

smrti od diphtherije, jer kod sasvim male dj ece već može nastupiti smrt od razmjerno 

neznatnoga croupoznog obloga na stražnjoj površini uvule i ždriela. U drugih slučaJevih 

bilo je doduše težko oboljenje tonsill i susjednih dielova mehkoga nebca ili dapače croup 

gornjih disala, ali nikada nije bilo komplicirnjuće pueumonije. U drugu skupinu idu oni 

slučajevi, gdje se je uz lokalno oboljenje sekundarno razvila lobularna upala pluća, ili 

progresivno gnojenje, nadalje sepsa uslied decubita iza tracheotomije, zatim uz diphtheriju 

akutna tuberculoza pluća ili nephritis Napokon dolazi do smrti kod diphtherije, kada je 

prošao mj estni proces, i to uslied poeumonije, tuberculoze, težkih smetnja hranjenja i 

uslied paralyze srdca. 

Sravnjivanjem skrižaljka pokazuje. se, da je broj slučajeva smrti absolutno manji 

postao, odkada je uvedeno Iiečeoje ljekovitom surntkom. God. 1894. umrlo je od 494 

bolestoika, koji nisu serti'mom liečeni, 202 -' 40·9 '/0• God. 1897. , od 329 serumom lie če o ih 

bio je pomor 250fo. Nadalje nas uče skrižaljke, da je prije surutke relativno veliki broj 

djece rano podlegao diphtheritičnom procesu, dočim je postao znatno manji broj djece, 

koja su 1895., 1896. i 1897. god. umrla od nekomplicirane diphtherije. U onih slučajevih, 

gdj e sn bile komplikacije, ue opaža se znatna razlika medju slučaji, koji su liečeni 

surutkom i opet koji su bez nje liečeni. Napadan je prirast slučajeva smrti od srdca kod 

uštrcanih bolestnika. K. to tumači tako, da sn ti bolestuici uslied liečenja surutkom tako 

dugo živjeli, da su mogli doživiti smrt · od srdca ; bez seruma valjda bi bili umrli u kojem 

p1·ijašnjem stadiju. Zaključuje, da se je ljekovita surutka proti diphtheriji uz najstrože 

kliničko opažanje uspješnom pokazala. 

3. lipnja 1898. K a s s o w i t z: Liečenje senwwrn f sm1·t od diphtherije. Dvojba o 

dj elovanju Behriogove lječitbene surutke već je time opravdana, što se nisu u praksi 

pokazale nspješnimi ni ostale vrsti, kano antitoxiu proti tetanu i serum proti kugi. A tamo 

su bar mikrobi tetana i kuge obće priznati kano uzroci bolesti, dočim to za LOffl.erovoga 

bacilla podnipošto nije dokazano. 

Pristaše seruma pozivaju se na posljedke statistike, te pokazuju nagli postotni pad 

pomora, od kada je uvedeno ovo liečenje. K. strogo razlikuje absolutni i relativni pomor, 

pa se ne čudi, da je posliednji spao, jer je od 1894. silno narasao broj osoba, koje se 

prijavljuju, da su obolile od diphtherije. Absolutni pomor od diphtherije ostao je skoro

286 Liecnički Viestnik 1898. Br. 8. 

l..iečnički Vie.stnlk ,1898, 

svigdje isti, a baš ·tu imao se je pokazati· uspjeh ljekovite surutke, Sada se i jako lahki 

slučaJevi diphtherije ili dapače Jednostavne angine, (i ovdje se nalazi LOfflerov bacili tl 

virulentlioj formi); specifično li eče i oblasti prijavljuju ; zato se je u mnogih mjestih povećao 

od 1894. broj slučaja na 3-4 struko (n. pr. Trst 1893. liečeno je u bolnicah 110, a 1895. 

skočio je taj broj na 1283 sluč.) ; na temelju toga i izlazi osobito povoljna brojka za pomor. 

Za bolestnike izvan bolnica navadja za primjer Basel, gdje je 1885. · 1894. prijavljeno 

prosječno 245 slučajeva diphtherije, a 1895. već 647, 1896. dapače 835. 

K. iztiče, da ni prije nisu bili odnošaji tako strašni. Pomor u svih nj emačkih bolnicah 

bio je 1883.;__1893. prosječno 26·9''/", a taj broj dan danas gdjekoja bolnica uzprkos 

setumu prekorači (dječja klinika u Budimpešti imala je 1896. pomor od 37·7 '/.,). Pomor 

se je i prijašnjih godina kod diphtherije mienjao kako je n. pr. u Madridu spao -bez 

seruma broj slučajeva smrti od 1587 (god. 1886.) na 763 (1889.) i dapače 193 (1893.) Absolutni 

pomor nije se od seruma promienio u Moskvi, Londonu; New-Yorku ; u drugih 

gradovih (u Beču, Parisu) je spao, ali tu svaki praktični liečnik znade, da imade sada 

veoina malo težkih slučajeva diphtberije. Naprotiv je u Trstu pomor silno narasao, a baš 

tamo je liečenje serumom uzorno provedeno ; 1893. umrlo je 110 osoba, a u zadnjoj četvrti 

1894., gdje se je već obćenito liečilo serumom, hmašao je broj umrlih 120, a 1895. ciele 

g·odine 271, dakle su ove godine znatno prestigla prijašnje, gdje nije bilo seruma. Slično 

se je opažalo i u Petl;ogradu. Kako je male vriednosti relativni pomor pokazuje to, što 

je u nekih gradovih, akoprem je količnik lethaliteta postao manji, absolutni broj slučajeva 

smrti ostao isti, a u drugih opet uzprkos serumu silno narasao. 

K. ustaje proti Kr e t z u, koji je u svom predavanju uztvrdio, da se je serum uz naJstrože 

kliničko izpitivanje uspješnim pokazao. Tako obćenito govoreći nije to izpravno, jer 

Sl! ' nekoji kliničari (W i nters, Len n ox, Brown e, Rose) nakon svojih kliničkih iztraživanja, 

izjavili, da je bez vriednosti. Da serum djeluje aotitoxično, neutralizujuće, . da . lieči, to bi 

mora'l povoljno dj elovati na dva težka symptoma, na kljenuti i na afekcije bubrega. o,•i 

se pojavi imadu smatrati direktnim djelovanjem otrova, nu ljekovita surutka ne upliva 

nikako na ·nj!), ma · se i do3ta rano uštrcala. · Naprotjv se povećaj e broj postdiphtheritičnih 

kljenuti (smrt od srdca), odkilda se upotrebljava serum. Neki to hoće tako tumačiti, da 

citrov odmah u početku neizliečivo ošteti živce i epithelija bubrega, pa da anti toxin naknadno 

ns može više ništa popraviti. Tomu odvraća K., da smrt od srdca i težka nephritis nastupa 

f kod takovih bolestnika, kojim je serum odmah uštrcan, s druge strane opet je nepojmivo, 

zašto da živac ili epitbelija, akoprem su nepopravivo oštećena, još nekoliko daiia normalno 

funkcioniraj u. Nu K. ne priznaje, da ·bi sada ville bolestn.ika umiralo od smrti od .srdca, 

već dokazuje, da u većini slučajeva (62-70°/o) nastupa prava diphtherična smrt od silazećega 

croupa i njegovih posljedica 

Glede vrućice imade mnogo protimba, jer jedni kažu, da ona brzo i kritično padne, 

dočim to veliki broj opažaoca poriče, a neki dapače tvrde, da se povisuje. Isto vriedi i o 

obćem stanju. I bez seruma su K. i drugi opažali, da se iznenada snizi vrućica i popravi 

obće stanje. Proti tumačenju, da je uš trca n premalen obrok u onih · slučajevih, gdje se 

vrućica nije snizila, ·navadja K., da su se u početku podavali vanredno mali obroci (100- 

200 jedinica), a ipak da je bio uspjeh vanredan, dočim se dan danas podaje do 10.000, 

dapače 16.000 jedinica. Eh rl i ch je dokazao, da je današnji način ustanovljenja jedinica 

sasvim nesiguran, · pil da je u istinu broj jedinica 4 do 5 puta manji ; to u prije nekoji 

kliničari tako malo podavali, da bi se moglo kazati, da su expectativno postupali. A ipak 

da su postigli tako sj ajne uspjehe ! Da se mora neprestano povisi vati obrok, svakako se 

ne može za seruin povoljno tumačiti, a isto tako ne, da se mora uštrcavanje ponavljati. 

Sada prelazi K. na djelovanje ljekovite surutke na· diphtberitični mjestni - proces, te 

tvrdi, da je vidio, kako je u 24 sata stala i brzo prošla obloga, nu to samo u slučajevib, 

gdje nije ii:Jjicirao. Kod injiciranih slučajeva, gdje je isto opažao, misli da bi i bez seruma 

uspjeh bio povoljan. Naprotiv je kod težkib slučajeva vidio, kako proces neprestano na 

:preduje, akoprem se je d nemo uštrcavalo. Za dokaz, da ni pristaše seruma nisu suglasni 

glede djelovanja na lokalni proces, navadja rieči B agi n skog i njegovog asistenta K a t za, 

koji· su opažali isti materijal. Prvi navadja, da se je začudno brzo promienio mjestni proces, 

a d'rugi toga nije opaža0, te veli, da ne - opaža razlike prema prije; Kossel veli, da nije 

više vidio silazećega eroupa, odkada se sUl'utka utrcava, nu 'da,ndanl! .je poznat9, da 

proces ipak napreduje, pa da i zahvaća ranu od tracheotomije. 'l'vrdilo se je, t;l.a već postojeće 

stenoze uštrcavanjem prolaze. To se je, opaalo j opaža se i kod ;neinjicirane djec.e, 

i opet priznnvaju razni opažaoci, da nije moguće· serumom odstraniti stepozu. · Npokon 

navadja, da se broj umrlih iza primarne ili sekundarne (iza intubacije) operacije nije serumom 

promienio, te da dosiže 70, dapače 90%, 

K. ne vj eruje, da je Lofflerov bacil! budioc diphtherije, te se pozivlje na to, Ato je 

nndjeno podpuno virulentnih bacilla kod škrletne diphtherije, a ipak su ova i Brtonneauova 

sasvim različne bolesti. Našlo se ga je u ustih sasma zdrave djece, pa se je htjelo tumačiti 

časovitim imunitetom, što K. ne može pojmiti, gdje djeca tako naginju n• ovu bolest. I 

opet, ako ima jednostrana dipb,therija nosa, nalazi se bacilla i u drugoj nosniQi j zar da 

tu postoji pohuitrani imunitet Imade li diete na koži tiela diphtheritiČ!IU ranu · punu 

bacilla, a da 'nije grozničavo i da nije poremećeno obće stanje, te bacille u ustih. Ako je 

imuno, zašto rastu bacilli na rani , ako nije,· zašto ne prouzročuju u grlu pojavu . bolesti 

Zatim se je tumačilo, da bacili ne pravi štete na zdravoj sluznici, a našlo se ga je kod 

aphthena, stomatitis nlcerosa, kod obloga iza tonsillotomije, dapače u pljuvačlrl' su51!lavih 

i kod obdti.kcije u tu)Jerculoznih ognjištih, a da nije došlo do diphtherije. Napokou gll 

imade u ustih reconvalescenta iza dipbtherije kroz tj edne i dapače mjesece. Ako bi se 

htjelo dosljedno postupati i sve ljude osamiti, koji imadu . virulentne bacille tl Ul!tib, a da 

.im ovi ne prave nikakve štete, to bi se stvorili odnošaji, koji se ne bi mogli podržati. 

K. zaključuje, da nije protivnik bakteriologije, jer je ova znanost već odk:rila mnoge 

uzroke bolesti, a on se nada, da će joj poći za rukom pronaći i budioca dipbtherije. 

10. lipnja. Razprava o predaranju prof. Kassowitza. Schopf izprov.lja navode 

K as s owitza glede pomora operiranih u bolnici carice Jelisave, te tvrdi, da se je popravio 

postotak pomora. 

· 

O b er m ay er liečio je serumom na odjelu za priljepčive bolesti bolriice Franje 

Josipa u zadnje 3 godine oko 1200 diphtherija. Pomor prije seruma bio je 33--'-,49%, a 

odkada se uštrcava 7_!;320fo. Njeg_ova st:1tistika nadalje dokazuje, da na njegovom odjelu 

absolutni broj primljenih slučajeva diphtherije od 1894. neprestano pada, a ne raste, kako 

to Kassowitz aprioristično. tvrdi. Njegovi su bolestnici jadni, djeca su zlo hranjena, 

rhachitična, tuberculozna, dakle nisu odporna proti infekcioznim bolestim. Uz lie.čenje 

surutkom nije u nijednom slučaju od labkog oboljenja postalo težko ; recidivi dolaze veoma 

riedko ; prelaz na dušnik nije skoro nikada opažao (od 850 bez croupa ·primljenih samo 

jedanput kod djeteta, koje je tek 4. dan injicirano). Veliki U!!pjeh postigao je takodjer 

imunizacijom (50:> sluč.). Kassowi t z je naveo kano' dokaz proti serum,u, Ato ne može 

zapriečiti kljenuti i afekcije bubrega. Tomu imademo u pathologiji analogon, jer phosphor 

može prouzročiti nepopravive promjene, koje istom nakon nekoga doba latencije . (nekoliko 

jedna) vode k smrti, a ipak otrov već za nekoliko dana izgine iz tiela. 

Fro nz iztiče veliku vriednost imunizacije (1200 sluč.),. čime se broj primljenihi 

osobito pomor na odjelu Wider h ofer a znatno snizio. Bolestnici dolaze baš tako kasno 

u bolnicu kano i prije, većinom tek kada treba operaciju. 1897. primljeno je 520 bolestnika 

71 smrt = 13·8%, 1883. takodjer 71 smrt, ali kod 180 .bol = 39 44''/0 pomora. Kod operiranih 

(intubiranih i tracheotomiranih) spao je pomor od 64·8"/o (prije serumtherapije) · na 

36·6•/" (1895.), 31•3% (1896.) i295% 11897.). F. navadjii. :Sollnerova iztraživanja, k9ji je 

samo u 2"/0 krletne diphtherije našao bacille. Veoma riedko se nalazi klinična diphtherija 

bez Lofflerovih bncilla, a i tomu da je razlog samo što bolestnici kasiio (7., 8. dapače 9. 

dan) n ·bolnicu. dolaze. Poriče, da bi se tako često nalazilo bacme u zdravih ustih, te napominje, 

da imade mnogo bacilla, koji sn LOffierovim veoma slični. Težke kljenuti se sada 

više . ne opaža, jedino još kljenuti mehkoga nebca; cro up se nije pojavio u bolnici, odkad!lo 

se uštrcava ,surutka ; diphtheriju rane vidimo riedko ; afekcije bubreg!L su velike riedkosti. 

A. Fraenkel pokazuje, da je na pomor kod tracheotomija serum veoma povoljno 

djelovao, tako da je u Karolininoj bolnici za j e1JU 1897 .. iznašao samo 28·6"/o· Jztiče, 4a 

je sada operacija rj edje potrebna. 

• 

Kretz pobija· Kassowitzov.e navode, da je morbiditet naraao u vrieme, kada 

je. objavljen serum, te ustanovlj uj e, da je poviliica započela već. koncem 1893. i u proljeću


1894. postigla vrhunac. Poriče, da nije spao ukupni pomor u periodi seruma i dokazuje, 

da je pod približno jednakimi odnošaj i kod štrcanja pao, bez njega porasao. U Austriji 

bio je pomor 1896. ukupni 29·8>/0, bez seruma 35·4%, sa serumom 14·5%, 1897. 29·3, 37·9, 

15 8"/o. Govori, da ima manje smrci od croupa i pneumo nije, od diphtherije uosa i grla, 

ne opaža se u bolnici gangraenozne diphtherije, te pobija Kassowitzov navod, da se 

bacili diphtherije često nalazi bez anatomske povriede, ili kod škrleta i dohraca. K. iztiče 

povriedu stanovitih stanica u žliezdah i u slezeuih, koja dopušta teoriju pathogeneze 

diphtherije, te prikazuje značaj no dj elovanje otrova ove bolesti. Ovo je djelovanje O er t e l 

prvi ustanovio, ll kasnije se opetovano našlo. K. završuje, da je po njegovom mnienju 

liečenje ljekovitom surutkom već prošlo strogo izpitivlinje, te se vrieclnim pokazalo. 

17. lipnja. Nus.tavak razp1·ave o p1·edavanju p-rof. Kassowitzc. Kowalski prije 

svega iztiče, da je Lofflerov bacill signrno bndioc diphtherije, nu priznaje, da se ga i kod 

kliničke diphtherije uzprkos točnom, opetovanom i obsežnom iztraživanju po pr. u 20% 

slučajeva nije našlo, već mjesto njega druge pathogene klice. Ova je činjenica važna, jer 

serum djeluje samo proti bacillom, odn. njihovim toxinom. Govori o t. zv. mješovitih 

oblicih diphtberije, gdje treba osim liečenja sa surutkom i lokalno postupati. Kod dobraca 

i škrleta veoma se riedko ualnzi bacil! diphtherije (1-2.1/0), te su takovi slučaji dvostmka 

infekcijn. Na sluznicah zdravih lj udi nije K. nikada našao Loffl.erovih bacilla. Uspjeh 

seruma kadkada uništuje dugo trajanje bolesti i mješovita infekcija. Pristaje uz Kassowitza, 

da je težko tatistikom neosporivo dokazati uspjeh liečenja. K. priznaje, da liečenje sum tkom 

imade kod diphtherije kl·anih uspjeha i da je ouo epohalni preokret u liečenju priljepčivih· 

bolesti. 

P a l ta uf ponajprije navodi, da se ne može neuspješna uporaba drugih sera (tetanus, 

kuga) sravniti s onim proti dipbtherije, jer su odnošaji sasvim različni. Priznaje, 

da imade Rogina, gdje se nalazi LOftlerov baciH, ali te nisu tako brojne, da bi uplivale 

na statistiku ; s druge se strane opaža klinički i anatomski sigurne diphtherije, gdje ne 

ima bacilla. Poriče porast prijava diphtherije, odkada je serum uveden, te navadja kano 

uzrok, što je u zadnjoj četvrti 1894. narasao broj slučajeva, da u obće uviek imade u 

zadnjoj četvrti godine najviše diphtherije. Dokazuje tabelami, da je pomor znatno spao, 

odkada je sernm uveden od 35·8"/0 (1892.) do 18·6% (1897.). Absolutni pomor je 1895. 

iznenada pao, a ne polagano i postupice ; gdje se to nije dogodilo, tamo je bila težka 

epidemijR (Trst). Priznaje, da je i prije padao i mienjao se postotak pomora, nu 185. je 

iznenada spao, gdje se je zadujih godina neprestano i hrm dizao. U Berlinu i u velikih 

njemačkih gradovih opažao je to K o s s e l, pa se i;Jto dogodilo i u Parizu i drugih većih 

francezkih gradovih. Svigdje je spala ne samo relativna, nego i absolutna brvj ka pomora. 

K n ss o w i t z još navadja London i Petrograd, n n u prvom grad n se je uš trca vala surutka 

slabe vriednosti (dapače sa 17·5 jedinica), kako je sada dokazano, a u Petrogradu ima 

epidemija, koja od 1894. brzo raste, te je 1897. postigla viak, pa pokazuje teke, osobito 

phlegmonozne slučaje. Serum je snizio pomor po pr. z11 polovicu ; naraste li broj bolestnika 

na dvostruko, to je jasno, da sada mora ukupni broj mrtvih, uzprkos uspjehu liečenja, isti 

·Ostati. U ostalom ruski liečnici iztiču, da se je ljekovita surutka uspješnom poka7.ala. RuskR 

s birka slučajeva broji 41,631 sa serumom (15"/., pomora) i 6507 bez seruma. lie\!enih sl u· 

čaje·va (34"fo pomora). Navadja za primjer Dalmaciju, gdje je 1896. bio pomor bez seruma 

·41%, sa serumom lO·l"fo, 1897. 51·1"/o i 16·1'/0• Spočitava Kassow it.zu, što nije pravio 

razliku glede toga, kako dugo su bolestnici bolovali i kada je serum nštrcau, jer od toga 

je uspjeh veoma ovisan, kako to dokazuju ruske, bosan8ke i amerikanske statistike. P. 

izpravlja nekoje Kassowitzove navode glede Esc he richa i Vari ota. Prvi je doduše 

rekao da .nilita ne vidi", ali i .da bolestuik izgleda kano ou aj, gdje ima naravni proces 

cieljenja". V ari ot je rekao, da se toplina digne iza injekcije, ali neposredno iza nje, a 

tada pada na normt1. Dokazuje, da je silazeći croup sada veoma riedak, da sada više ne 

treba toliko tracheotomije i da je uspjeh iste povoljniji. P. brani aetioložko znameuovanje 

LOftlerovoga bacili a, te misli, da ne bi K as s o w i t z o njem dvojio, da si je iztraživaujem 

vlastitoga materijala stvorio sud. Aetioložko znamenovanja je dokazano, što se uviek nalazi 

(negativna iztraživanja se sve rjedje javljaj u), što ga jednako ima u tielu kod diphtherije 

čovjeka i kod experimentalnog oboljenja životinja, analogijom znn.čaj a zapale, odu. stva- 


ranja membrana, analogijom toxičnoga djelovanja na organe (•Jsobito slezena, žliezde, živce, 

srdce), kano i posliedičnimi kljenuti. Aetiologija je n11pokon siguma, što se nalazi isto 

zaštitno tielo u krvnom serumu ozdravljenika, kano i u imunizovanih životinjah. Protivi 

se da, bi se LOftlerov bacili često nalazio kod škrleta, na sluznici zdravih, a ovo gotovo 

samo kod takovih, koji sn zajedno s bolestnimi. Nu imade dokazanih slučajeva, gdje su 

takovi ljudi kasnije sbilja obolili od diphtherije. Zagovara imunizaciju, kojom se zaprečuju 

osobito kućne epidemije u bolnicah i nahodištih. Zaključuje, te sakuplja svoje posljedke 

n sliedeće : l. u statistici ne govori ništa proti uspješnom djelovanju lj ekovite surutke, 

2. ne mogu se navesti osnovana opažanja i činjenice proti tomu djelovanju, 3. LMflerov 

je bacili nosioc kontagija diphtherije i temelj serotherapije nije uzdrman. Želi, ela bi se i 

nadalje ostalo kod ovoga liečenja, te da bi se ono jo više razširilo i postalo obćenito. 

24. lipnja. Svr.etuk ntzpmve o predavanj! p1·o(. Kassowitza. Kassowitz navadja 

upravo izašlo djelo Ameribnca Newsholmea: Epidemic diphtheria. Jasno se vidi iz 

ondje priobćenih bezbrojnih skrižaljka pomora kod diphtherije u zadujih 20-30 god. iz 

svih kulturnih zemlja, da je tečajem godina već opetovano pobol i pomor iznenada silno 

pao, a da nije uvedeno nikakovo novo liečenjc. Odatle zaključuje K, da padanju pomora, 

koje se sada tu i tamo opaža, nije povod serotberapija, i to tim manje, što imade gradova 

i zemalja, gdje je uzprkos serumu narasao ukupni pomor. Da se nekomu, tko ne zna, kada 

je uvedeno liečenje serumom, dade N e w s h o l m e o v e skrižaljke, neka iz nj ih prouadje, 

kada je uveden novi način liečenja diphtherije, on to sigurno ne bi bio u stanju, jer ne 

bi našao vrieme, kada je u tom smjeru nastupila obća poboljšica. Za doka svoje tvrdnje, 

da pomor neovisno od seruma pada, navadja opet razne primjere, medju inimi, da n Beču 

i u Doljnoj Austriji zadnje 3 god. skoro paralelno p:tda absolutni pomor. Nu razlika je u 

tom, što su u Beču skoro svi bolestnici štrcani, a u ostaloj zemlji samo jedna trećina, a 

ipak jednako povoljan uspjeh u Beču i u ostaloj zemlji. Ne može dakle dR je lj ekovita 

surutka uzrokom, što je pomor spao. Pogledom na opadanje pomora spominje, da je i 

kod jedne druge bolesti, na ime kod kt·leta, pomor znatno spao. Dok se je kod diphtherije 

od 1895. na 1896. suizio za 18·8%, opaža se kod škrleta za isto razdo bje za 31·1% manj i 

pomor. Z:1. škrlet ne mogu se navesti hygienski napredci i poboljšice, kano za pošalinu 

(voda, kanalizacija), a s dwge strane ne ima seruma proti škrletu, već se lieči kano i 

prije. Spočitavalo mu se je, da je upotrebio samo nepovoljne statistike, to on poriče, ali 

opet spočituje pristašam seruma, da oni uzimlju samo povoljne. Zatim pobija K. vriednost 

imunizacije proti diphtheriji. Ona bi navodno imala djelovati 21 dan, nu izkustvo govori 

proti tomu, jer se je opažalo oboljenje za svaki dan toga razdobja. Onaj, koji je prebolio 

diphtberijn, nije zaštićen od bolP.sti, već J ac o by u New-Yorku dapače tvrdi, da ozdravljela 

dj eca naginju na. diphtheriju ; n ostalom Re je često javljalo recidive kod djece, koja 

su bila Reramom liečena. Ne smije se prophylaktično injicirati, jer ima težkih šteta, a 

liečnik ne smije čovjeku škoditi. Da serumom sbiljR nanaša štete, dokazuje K. time, što 

u 23·5 /., nastupa exanthem, većinom s vrućicom, što . se javljaju težke smetnje obćega 

stanja. polyarthritide itd. Ove su smetnje kadkada tako težke bile (n. pr. nephrit.is, 

uraemia), ela je bio život u pogibelji, a dapače je objavljeno 14 slučajeva, gdje je smrt 

nastupila nslied seruma. Glede obroka seruma kazao je Pal ta uf, da se je u početku u 

Londonu uš trca valo male količine jedinica i serum zlor.este kakvoće ; od tada su prošle 

godine, pa se sigurno i tamo već dobro injicira, a ipak je u zaduje dvie godine poraao 

pomor od diphtherije. Englezki liečnici su tvrdili, da su i svojimi malimi obroci postigli 

velike uspjehe, te jako potisnuli relativni postotak pomora. K. razpmvlja ponovno o okolnostih, 

koji umanjuju relativni ra7.mjer pomora, te navadja kano glavnu, što se je bolestnički 

materijal poboljšao. D



kazalo, da serum odmah snizuje vrućicu, a to sada i pristaše seruma nieču. Čudi se, kako 

se sada najedanput kaže, da su kod tetana i diphtberije sasvim različni odnošaji, a ipak 

su Behring i njegovi učenici tvrdili, da su se principi novoga načina liečenja najprije 

kod tetana prokušali, pa zatim prenieli n:t diphtheriju. Za one, koji LOfflerov bacili smatrajti 

bndiocem ljudske diphtherije, postoji teoretična mogućnot lječitbenoga djelovanja antitoxina, 

koji je od životinja dobiven, nu zuanstveni temelj pada, kada se uvjeri, da ne 

ima aetioložkoga saveza medju ljudskom diphtherijom i prisutuo3ti Lofflerovoga bacilla 

na površini zdrave sluznice ili na već stvorenoj membrani. Ponovno navadja opažanja, 

koja sn ga dovela do tog uvjerenja, tako n. pr. da je kod 53·7% slučajeva škrleta nadjen 

LOfflerov bacili, a samo u jednom slučaju nastupila kljeuut, i tu je tek pridošao škrlet 

k diphtberiji. 8to nekoji iztraživaoci riedko nalaze ovoga bacilla kod škrleta, tomu sn 

drugi vanjski razlozi, koji nisu u savezu s bolesti, nu K. misli, da se on čegto, ako i ne 

uviek nalazi u ustih i ždrieltt čovjeka. Navelo se je, da je bacil! koji se je našao u uf!tih 

čovjeka, u plućih kod phthizičara itd. pseudobacill ili opet da je avirnlentan, pa da treba 

tek dokazati njegovu \'irulenciju, ako se ga hoće nazvati pravim bacillom. K. \'eli, da je taj 

zahtjev nepravedan, jer se niti kod prave, kliniljeclica infekcije, koja je nastala u nosu i ždrieln. 

Ako i nisu vratne žliezde oboljele, to se opažaju nekoji pojavi (obća slaboća, bliedoća, 

anaemia), koji sačinjavaju sliku lymphatizma. Nu imade sličnih slučajeva anaemije, koj : 

nastaje iz raznih uzroka, poglavito od dyspepsije. Aetiologija adenoidnih \"egetacijn još 

nije razjašnjena, u nekojih su slučejevih coogenitalne. Therapija lymphatične diatheze sastoji 

prije svega u medikameotoznom i chiruržkom liečenju vegetacija. Unutarnje se po- 

. daju osobito pre parati joda, a da se popravi obće stanje, dodaje se jod u chi nio, željezo, 

g-entianu i t. d. Liečeuje pudpomaže dobar zrak, kupelji u moru i hydrotherapija. Prophylaxa 

infekcije sastoj i u strogoj agepsi nosa i žclriela (irrigacije, mazanje s borovimi i 

drugimi raztopinami, grgljanje), te se treba osobito čuvati intercurre n tnih infekcioznih 

bolesti. Čiše.enje kože (dnevno kupelji sa slapom, pranje lica s borovom vodom) i pomno 

liečenje choryze zapriečuju conjunctivitide i impetigo. Č. 


Weiss. U tttjecaju gm·slcc klime ·na krv. (Zeitschrift fiir physiologische Chemie 

XXII. l\. S. fJ21i.) 

j/;eJeći riešiti pitanje, doprina;a li gorska klima usiljenom olm11.ovanju lmemoglobina 

u kni, preduzeo je \V. cio red poktta s kunići na visoćioah I'ilatusa (2.070 m.) i Audermalta 

(1.444 m). Jednu polovinu ovih kunića, što bjehu uzeti iz dva pobacaja, smjesti na 

spomenutih vrlmncih, :t drugu ostavi - kontrole radi - 11 Baselu (265 m.). Poslije 4 nedjelja 

predu:-;eto bi brojeuje krvnih bobičica (erythrocyta), a zatim opredieljena muožina haemoglobina. 

Pri tom se pokaznlo, da je broj krvnih bobii:ica - kako se to i predvidjalo - 

n onih knnićih ua plnninah bio uvećan za 12-24"/o, kad ga nzporedimo s onim n Baselu, 

dok je množina haemoglobiua u obih grupah bila jednaka. W. izvodi odatle zaključak, da 

gorska klima nikako ne utječe na asimilaciju željeza i obrazovanje haemoglobina. · 

S bioložkoga gledišta vidimo ovdje - po našem mišljenju -· zanimljiv primjer prilagodjivanja 

organizma okolišnim prilikam. Tako znatno brojno 11većanje (24''/0) kr\'nih bobičica 

može se objasniti samo principom uvećanja površine, koja je nuždna, da pluća uhvate što 

više kisika, koji se, - kako je poznato - na visovih nalazi pod znatno manj im proporcijonalnim 

pritiskom. 

Cane!. med. L. Gutschy. 

A. Golema nov. Paedera:;tju i gonon·hoea. (Medicinski sboroik 1898. br. 3.) 

Paederastija bijae već u najstarije vrieme razprostranjena, te biblija navadja kazne 

i podm'ava sviet, da se je kani. Iz Azije prešlo je to zlo preko Krete, gdje je cvalo u 

klasično vrieme. Odavle dodje JJaederastija u Itim, gdje je za vrieme careva postigla vrhuuac. 

Veoma je raz prostran jena 11 Perziji i Kitajn, gdje je pače dozvoljena. Nu ne samo na iztoku, 

gdje se sve više iri, nego i u zapadnoj Europi i Americi se je udomila, te se dapače 

tj era kano vrst prostitucije. U Bugar8kn je po svoj prilici došla iz Grčke ili sn .itl Tttrc 

doni eli i:-; Azije. U Bugarskoj je poznat izraz 1'1 l a t ur e a kano sinonim paecleratije 

i rieč a z i j a t č e za paederasta. G. misli, da je vjerojatnije, da su po vj eri i po običaj ih 

srodni Grci imali u tom pogledu veći upliv nego Turci. U krajevih, gdje imade mnogo 

Grka nalazi se više paeclerastije nego ondje, gdje su sami Bugari. 

ltiedko se opaža prenos veneričkih bolesti paederastijom, pa zato priobćuje sedam 

slučajeva, koje je opažao. Sve su bili mužkarci, petorica pasivni paederasti (17, 18, 18, 27, 

i 46 god.), te sn svi imali gonorrhoeu recti i condylomata accuminata, a bolovali sn već 

1'/2 g., 2 g., 6 mj ., l g., od djetinstva. Gnojni izciedak iz gnžnjaka započeo je koro ir.a 

paederastije, a condylomata su opazili poprećno tek iza godinu dana. Ostala dva bolestnika 

(17. i 30 g.) zadobila su gouorrhoeu uretbrae kano aktivni paederasti. 

F. GundPum (Križevci). 

L. Kleinwachter. Diabetes s gynaelcoložkoga stanovi.ta. (Zeitschrift fiir Gebnrtshilfe 

und Gynaekologie. XXXVIII. Band, 2. Heft.) 

Kod diabetes mellitus je mjeečnina obično slabij:r, uu čini se, da nije paralelna 

sadržaju šećera n mokraći. Trudnoća je u 66''/o slučaje\'a (K. je promatrao 22 slučaj a) bila 

bez ikakovih smetnja, u ostalih je prerano svršila i to češće ranim porodom (u 7. ili 8. 

mjesecu), nego abortom. Prognoza za majku je dvojbena. Nekoji autori preporučaJu, da se 

kod diabeta trudnoća umjetnim načinom prekine, ou K. misli, da je to koiJLraindicirano, 

jer se time povećava pogibelj za majku. Dojiti ne smiju cliabetičarke. Pruritu vnlvae, 

fnrunculosis i šiljati condylomi su poznati symptomi diabeta ; rj edje komplikacije su bolesti 

materične i rodničoe sluznice, te nelnoza jnjišta. U literaturi našao je K. samo 9 slučaja, 

gdje je diabetes insipidus slično uplivao na spolovilo; on sam je opažao 1 slučaj. 

Ćini se, da diabetes insipidus upliva na funkcije spolovila, kao i diabetes mellitus .



-- -----·------·· 

Laudenheimer. Pamlytična dtševna s-metnja ttslied diabeta (diabetična pseudo 

paralym). (Archiv fiir Psychiatrie I3d. XXIX. Heft 2.) 

Pisac si je stavio zadaću, da iztraži još ne dokazane odnose medju paralyzom 1 

dinbetom. Imade 3 slučaja pamlyzi sličnih pojava kod dia beta, koje je sam op:tžao ; n dva 

sluč:tja mogao je osim diabet:t ustanoviti još kano aetioložki momenat zloporal>u alkohola, 

a jedino u jednom im!tde se diabetes smatrati faktorom oboljenja. Radilo se je o diabetičaru, 

kod kojega je već više nego 20 godina dokaz:tna mellitnrija i kod kojega su se u 

sredini četrdesetih godina pokazali obćeniti psychičui defekti, koji su započeli sa slaboćom 

pamćenja. Dobivao je karlovarsku vodu, te se je u po(etku stanje poboljšalo, nu kasnije 

su recidivirale pojave duševne slabosti, značaj se je sa svim promienio, te je bolestuik 

počinjao protuzakonite čine i dojerao do radjanske propasti. Razne pol>oljšice nastupale 

su uviek, kada se je uslied stroge diaet.e snizilo izlučivanje šećera. 

Ako i je u ovom slučaju nedvojbena dial>etična aetiologija, to misli L., rla nije dokazano, 

da se duševni defekti imadu smatrati paralyzom. Opažaue duševue i jelesne 

smetnje spadaju u obće paralyzi, uu sve se mogu tumačiti kano prigodni symptomi di:t 

het:t. Izkustvo nam pokazuje, rla se kod di:tbetičarn pokazuju kano pojedini defekti ele· 

menti, iz kojih je sastavljena opaž:tna dnševn:t smetnja ; neobično kod ovoga slučaja jest 

to, iito su se spojili u kombinaciju, koja se pokazuje kano podpuna duševna smetnja. 

Pisac zaključuje, da nije doka1.ano, da može diabete prouzročiti pravu progresivnn paralpat, 

te predlaY.e, da se ovakove komplekse symptoma naziva diahetičnom pseudopamlyzom. 

P. K. Pe!. Očne k-r·i::e ko(l talics clorscdis. (Berl. klin. Wochenschrift ll:l!l8. No. -) 

Pisac tumači kano chemički podražaj stanovitoga diela Y.ivl:evlj:1 pa.roxysmnlne krize, 

koje se kod tabes:t /:esto već kano početni symptom pojavlj uju. Takove su želn(]a(ne, 

ericvne, bubrežne, mjehurne, rodnične, clitoridne i penisove, laryngealne i pharyngealne, 

jetarne i srdčane krize. U slučaju, kojegrt P. opiuje, dobivao je 41. -!:Od. tabičar p:troxysmalni 

skup symptomn u oba oka: Y.areće boli u oči_juh i oko njih, suzenje, spojnica se 

r.acrveuila i natekla je, ci ela okolicrt bila je byperaesthetična, bolestnilm je rnetalo svjetlo. 

Ove nastupe smatra P. podražajem trigemiua, a boli u oku ciliarnimi nenralgijami. Da su 

ovi pojavi krize govori to, što su se n paroxysmih pojavljivale i što je bila velika hyperaesthezija. 

P. Furniwall. Stcmovite af'ekcije živčcmogn .mstu-vn kod cydistn. (Lancet 1897. 

May 29.) 

F. opažao je često poslije dugotrajne vožnje kod sebe i drugih bicyclista gubitak 

oćuti na noguh, nesiguran hod i čuvstvo obamrloti na perineju, pn težlw puštanje mokral-.e, 

a dapače i, da je mokraća i blato izašlo proti volji. Ovi su se pojavi poslije mirovanja 

i:r.gubili. F. misli, da je posliednjim smetujmn uzrokom neJSgodno sačinjeno sedlo, 

koje tišti na medjicu, a ostalim možda tre!inja kotačn, pa autoiutoxikacija s konačnimi 

produkti pretvora, kakovi nastaju kod prevelikogn napora, n kadkada pronzročuju groznicu 

ili živi:anu prostracijn i razdražljivost, te uslied toga smetnje teka i sna_ 

M. de Montyel. IJif'enncialn(t clictgnoza med.j-u Jn·og,·esit•nom i ulkoltol·ičnom pantlyzo-m. 

(Rćvue de medecine, fe vrier 18!l8.) 

U početku imade progresivna ol.>ća paralyza mnogo sličnosti s t. zv. alkoholičnom, 

kako se kadkada pojavljuje u tečaju chroničkog lkoholizma. Dop;adja se i njizkusnijim 

psychintrom, da prvu diagnosticiraju i prema tomu stave prognozu, dočim se iz daljnega 

tečaja i osobito odatle, što bolestnik za nekoliko tj edana or.dravi, uvidi, da se je radilo o 

posliednjoj. Najglavniji i najočitiji diferencialuo diagnostični znak je način početka, koji 

je kod ob



nekle ovisi od kretanja mjeseca i njegovog upliva na zrak zemlje. B. po svojih iztraživanjih 

tvrdi, da kretanje mjeseca svojim djelovanjem na promjenu atmosfere upliva na dispoziciju 

· 

za oboljenje od upale pluća. 

G. Geronzi. Strani predmet u dušnilcu. (Revue hebdomadaire de laryngologie et 

d'otologie 1897. Nro. 5.) 

Žena od 75 god. progutala je iglu, koja ju nije smetala, nego je gotovo samo od 

znatiželjnosti došla na kliniku. Odmah se je laryngoskopski našlo, da se igla nalazi poprieko 

u larynxu. Makenzieovimi kliešti se je iglu prelomilo i jednu polovicu izvadilo, drugu je 

žena izkašljala. Č. 

TherapeutičrJ.e crtice. 

Friedland. Up oraba xeroformtt u oculistici. (Wiener mediciniscbe Presse, 1898. 

Nro. 22.) 

Kod rana na vjedjah pokazao se je xeroform jednako vriedan jodoformu, nu bolestnici 

ga vole, jer ue ima mirisa. Mokreći eczemi vj edja i lica brzo se osuše i zaciele. 

Kod conjuctivitis eczematosa s jakom vodeno-sluzavom sekrecijom nasipao je xrroforma 

na sluznicu, te je vidio povoljni uspjeh. Isto tako bio je zadovoljan s uspjehom, kada je 

usipao xeroforma u spojnu vrećicu iza enncleacije, i kod sekrecije i otekline conjunctive 

kod ljudi, koji nose umjetno oko. 

v. e. Pedersen . .fednostr.wn-i način, dtt se ·ustanovi dozn lielca ZU djecu. (New 

York medical Journal. 1898. January 22.) 

Jednostavni način, kojega P. preporuča, sastoji u tom, da se za odrasle običajna 

doza podieli s 20 i dobiveni broj pomnoži s brojem godina dj eteta. Rezultat ovoga računa 

slaže se u većini slučajeva, a osobito u onih, gdje treba obziran biti radi otrovnoga djelovanja 

dotičnoga lieka, te točno ustanoviti za djecu propisani obrok. 

H. O. Wyss. Tannalbin u dječjoj praksi. (Correspondenzblatt fiir Schweizer · 

Aerzte 1897. Nr. 15.) 

W. prokušao je tanoalbin u 75 sluč., te postigao veoma dobre uspjehe ('JO"fo izliečenja.). 

Kod akutne enteritide i ga.stroeuteritide sredstvo je točno dj elovalo, već sliedeći 

dan bila je stolica čvrstija., izgubila. zelenu boju, dolazila rj edje. Snbakutne slučaj e već je 

za nekoliko dana izliečio. Dobri su bili uspjesi kod chroničkih, težkih, dapače i kod tnberculoznih 

catarrha crieva. Naravski, da treba uza to i diaetu urediti. Štetnoga nuzgrednoga 

djelovanja ne ima. U početku je podavao manje obroke, sada daje kod napr!ičetlt 

2-3 pu1a na dan 0·25 (u težkih slučaj evih 5-6 puta), kod 1 · 2 godišnje djece 3-4 puta 

0·25, ili 2 3 puta 0·5, kod 2-5 godišnje 3-5 puta 0·5. U klystiru podaje: Rp. Decoct. 

amy!. 0·5 : 50·0. Taunalbin 0·5. Zaključuje, da je tannalbin jedno od nll.jboljih i najlligurnijih 

antidiarrhoičnih sredstava. 

Ziegelroth. K hydrotherapiji malarije. (Therapeutische Monatshefte 1897. H. 8.) 

Izkustvo u tropskih predjelih oslabilo je neograničeno povjerenje u chinin, jer baš 

na najtežu posljedicu malarije, na ca.chexiju ne dj eluje, a. i već kod veoma težlre malarije 

ovo je sredstvo nemoćno. U velikih dozah dapače štetno dj eluje. Cachexija, provala težke 

malarije i t. zv. Schwarzwasser-groznice pospješuje se uz obilno podavanje chinina. Uzrok 

tomu još nije poznat, m1 poznato je, da chinin nuždni labilni spoj kisika s haemoglo· 

binom pravi stabilnijim, te tako zateže podavanje kisika tkaničevini i u obće mienu tvari, 

pa jer nepovoljno dj eluje na leukocytP., to organizmu uzteže važnoga saveznika u borbi 

proti malariji i napokon chinin slabi srdce. Z. preporuča, da se kod zastarjele ili težke 

malarije u obće ne rabi chinin, već hladna voda, i to tako, da. se započne postupak nekoliko 

sati prije nego što nastup dodjP. Hladna voda diže životnu energiju, dj elovanje srdca, 

disanja i kože, povisuje odpornu snagu, te baktericidnu moć stanice, dočim chinin dj eluje 

na parazite. Nije li dostatan hladni postupak, to Z. preporuča znojenje u vrieme medju 

nastupi. Važna je i hydrotherapija u prophylaksi malarije, jer hladni postupak kriepi tielo, 

a znojenje ga oslobadja od antitoxina. 

G. Wolfrom. Nešto o srebru i njegovih solih. (Allgemeine medizinische Centralzeitung, 

1898. Nro. 42.) 

W. crta poviest antisepse s plemenitimi kovinami i njihovimi preparati, (nu na naše 

čudo ne spominje argentum nitricum), pa se obširno bavi Cr e d o v i m i preparati : 

actolom i itrolom. Spominje nj ihove chemijske i morfoložke odnošaje, pa prelazi na izvješće 

o povoljnih uspjesih, koje je postigao. Nu W. misli, da je glavni napredak po· 

stignut time, što je Cr e d;e u pošlo za rukom, da svede kovno srebro u raztopinu, i to u 

obliku preparata argentum colloidale. Doda li se raztopini 1-2% bjelankovine, to solna 

kiselina ne obara srebro, pa se zato može podavati i na usta kano raztopina ili u pilulah, 

lahko se podkožno i u vene uštrcava. Kod phlegmona, furunculoze, erysipela, sepse i puerperalne 

groznice postizavaju se dobri uspjesi s pomasti unguentum Cred (15 dielova arg. 

coli., 10 cerae i 75 adip. suill., te nešta aether benzoat.) Utire se na zdravu kožu kod odraslih 

3·0, a kod djece 1·0 kroz 20-25 minuta; u svježih sluča:jevih 2 večeri za redom, 

kod chroničkih 5 puta svaku 2. večer. W. sam mnogo je trpio od furunculoze, pa se je 

ovim načinom sasvim izliečio. č. 

Sitne viesti. 

Novi članovi. Našemu sboru pristupili su kano redoviti članovi gđa. med. uu. 

dri. : Bogdan Malec, pomoćni liečnik na gradskoj bolnici u Karlovcu, Vilim Taussig, 

obćinski liečnik u Gornjoj Rieci-Breznici i Juraj Marković, pomoćni liečnik u bolnici. 

milosrdne braće u Zagrebu. 

Osobne viesti. Pomoćni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu dr. 

Ivan Maixner izabran je primarnim liečnikom na gradskoj bolnici Franje Josipa I. u 

Varaždinu. - Dr. Bogdan Malec imenovan je pomoćnim liečnikom na gradskoj bolnici 

u Karlovcu. 

Sveučilištne viesti. Beč. R. Gruber habilitirao se je kano privatni docent 

oku listi ke. - 

l'mg. Na česk om sveučilištu habilitirali su se kano docenti J. H o n l za 

bakteriolo giju i A. V e li e h za obću i experimentalnu pathologiju, a na njemačkom L. 

W a e l sc h za dermatologiju i syphilis. - Innsb7·uclc. Izv . . profesor histologije i embryologije 

L. Kerschner imenovan je redovitim profesorom. - Utrecht. Gdjica. dr. Katarina 

pl. T u s e h e n br o e k imenovana je profesoricom primaljstva. 

Umro. U Krakovu umro je 16. srpnja o. g. prof. Alfred O ba li n ski, predstojnik 

chiruržke klinike. Rodio se 1843. u Brzezany u Galiciji, učio i promoviran je u Krakovu, 

te je god. 1881. postao docentom, a god. 1883. profesorom. Nedavno preuzeo je kano· nasliednik 

R. yd i gier a chiruržku kliniku. Bio je izvrstan i izkusan operateur i marljiv 

radnik na znanstvenom polju, valjani kliničar i ljubezni kolega. - U Neuwaldeggu kod 

Beča umro je 28. srpnja o. g. od carcinoma jetara. Leopold pl. D i t t e l u 83. godini ži· 

vota. Rodio se je 1815. u Fulneku u Šlezkoj, svršio gimnaziju u Brnu, a tada pošao na 

sveučilište u Beč, gdje je 1840. promoviran. Neko je vrieme prakticirao, a tada se usavršivao 

kod Schuha, Škode, Rokitanskoga i Hebre, pa postao operateur i naskoro 

asistent Dumreichera, gdje je ostao do 1857. Iza nedugoga vremena habilitirao se je 

kano docent za chirurgiju, a 1861. postao je primarnim liečnikom u obćoj bolnici, pa je 

i 1865. imenovan izvanrednim profesorom. Sa 70 godina svršio je svoje akademsko naučanje, 

te je 1890. odlikovan naslovom dvorskoga savjetnika. Radio je najviše na polju 

bolesti mokraćnoga sustava, poglavito kamenaca i strictura. Njegove su glavne zasluge, 

što se je opet uveo viaoki rez kod operacije kamenaca, te što je pravio prve pokuse 

s endoskopom ; on je i bio prvi, koji je kod incarcerirane b ernije s gangraenom izveo 

resekciju i šav crieva. Glavno mu je djelo "Die Strictureo der Harnrohre" (1872.), a osim 

toga je mnogo pisao, te poglavito priobćlvao kazuistike. Bio je dugo vremena predsjednik 

e. kr. sbora liečnika u Beču, a zadnje vrieme začastni predsjednik. 

Mjere proti priljepčivim bolestim očiju. Pruski ministar nastave izdao 

je naredbu, da se zaprieči prenos priljepčivih · bolsti očiju u školi. Iz ove naredbe vadimo 

sliedeće: priljepčivimi se bolestmi smatraju a) blenorrhoea i diphtherija očne spojnice, 

b) akutni i chronički katarrh spojnice, follikularni catarrh i trachom. Svaki slučaj bolesti 

mora se prijaviti ravnatelju škole, te se imadu djeca, koja boluju od bolesti pod a) sasvim, 

a ona. pod b) samo za vrieme dok se gnoje od škole izključiti, dočim, ako se oči

296 Liečnički Viestnik 1898. ' Br. s, 

br. 9. O Zagrebu 15. rujna 1898. God. XK. 

ne gnoje ili ako imade · u njihovoj kući· bolesti:iik s priljepčivom bolesti, .mogu . polaziti 

školu, ali se moraju od zdravih učenika osamiti. Učenici, koji .. su bili od obuke izključeni 

smiju se primiti, ako ·se izkažu liečničkom s-vjedočbom, da je prestala pogibelj nakužbe i 

ako je rublje ·j odielo dobro očišćeno. Iz penzionata i drugih zavoda, gdj e vlada ili je ne- · 

posredno. prošla epidemija očn·e ·bolesti, smiju se pitomci jedino onda kući odpustiti, ako 

· 

je liečnik izdao mnienje, da ne ima pogibelji . prenosa bolesti. 

Novo ognjište kuge. Prof. Koch (Berlin) tvrdi, da u iztočnom dielu englezke 

Afrike ima mjestnost "Uganda" zvana,' ležeća medju Albertovim i Viktorijinim jezerom, u 

kojoj bezuvjetno prava kuga vlada. On doduše tu mj estnost nije pohodio, ali ga je o tomu · 

uvjerio u Kizi bi boraveći njemački vojnički liečnik dr. Z u p i t z. To mj esto leži u iztočnom 

dielu nj emačke nasobine u kutu, kojega stvara Hagera-Nil i jezero Viktoria. 

U Kizibi se kuga prvi put pojavila prije osam godina, a donio ju onamo jedan urodjenik, 

vraćajući se iz englezkih naselbina u Buddu, te je na putu i umro. Urodjenici 

običavaju se sakupljavati oko svakoga mrtvaca, prisustvovati igram i izvršavati razne 

obrede, pa su tako na najlakši način prenašali bolest s jednoga mj esta u svoje u šnmnh 

i okolo Kizibe nalazeće se kolibe. Odavle se dakako ona razširila po ·cieloj zemlji. 

Klinički znaci, bakterioložka iztraživanja kao što i inokulacija na parcove nepobitno 

doazaše prayu narav kuge, koju, ur.odjenici zovu "rubwunga". I ondje se javlja bolest 

crkanjem mnogobrojnih parcova, a to je urodjenikom znak ili bolje reći predteča opasnoj 

bolesti, pa ostavljaju svoje kolibe i bj eže dalje. No i misijonari uvjeravaju, . da je ta bo les t. 

kuga, koja decimira jadne urodjenike. 

,Obzirom na topografične odnošaje njemačke naselbine ne treb11. se bojati, da ćekuga 

udariti na jug, ali je vjerojatnije, da će si pn t pro krčiti p rama sj everu. E m in p a š a 

je takodjer u ekvatorijalnih pokrajinah kugn konstatovao. Koch misli, da je bole3t une-. 

šena s gornjega Nila · u Egipat i Tripolitaniju hrpami nesretnih robova. Ta bi tvrdnja 

opravdala pojavu nekih epidemija, koje su u tih stranah vladale u početku i tečajem 

ovoga stoljeća. Ali opet razmak mjestnosti je odviše velik. Kuga bi mogla okrenuti i Dl\ 

iztok, a to je zaista opasna činjenica, pošto se sada od Viktorijinoga jezera u Monbasa, 

gradu ležećem .na indijskom moru, gradi velika željeznička · pruga. 

Za sada još nema osobite pogibelji razprostranjenju kuge, jer je saobraćaj urodjenika 

Ugande s iztočno ležećimi pokrajinnmi izvanredno slab. F. Gundl'um (Križevci). 

Statistika smrtnih slućajeva u nekih gradovih. U Bombaju umire od 

1000 stanovnika na godinu 129, u Amsterdamu 14. Berlinu 21, Breslavi 24, Christianiji 

16;· Bruselju 16, Stockholmu 17, Rotterdamu 18, New-Yorku 19, Parizu. 20, Beču 21, Petrogradu 

33, Trstu 35, Cairu 38 itd. Iz ovoga se vidi, da je Amsterdam. najzdraviji, a Bombaj 

najnezdraviji grad. "·J. • F. Gundl'um (Križevci). 

S bor liečnika kraljevina Hrvatske i .. lavoije · u Zagrebu moli. 

p. n. gdu. članove, na koliko još· nisu svoju članarinu 

za o v u g o d i n u uplatila, da to čim prij e učine. Gd a. članovi, koja. 

još duguju člaarhm za· pr o š l e g o d i n e upozo ruj u se na za-. 

ključak odborske sjednice, kojega je mjes_ečria . skupština od 27. · 

lipnja odobrila, da se na uplatu ovih zaostataa počeka · još d o 

konca siečnja 1899., a zatim sudbenim pq.tem utjera. Članarina 

uplaćuj e se kod mj enjačnice hrvatske e J (o mptne 

b a nk e u Zagrebu, Jelačićev t rg br. 3. 

_ Odbor 

· · Liečničkoga viestnika želim kupiti od godišta 1879. broj eve 1., 7. i 8., 1885. 

br. 2.-:-5·. i 8.-12., 1888. br. 5. i 9., 1887. br. 1-5. i 7-12., 1889. br. 3.-12., 1890. br. 1: 

i 2.;_ 1891. br • 8., 1893. br. 6., ili opet podpuna godišta od 1879. do uključivo 1894., izim 

. 

godišta 1886. 1 1892. 

Dr. M. pl. Čačkovlć, · · 

Zagreb, Gajeva ulica br. 7. 

LlEONIOKl VlESTNIK. 

List izla.zl Jeda.nput na. mjesec na. podrug do dva. a.rka,' ·.:._ Clanovi ga dobivaJu bezplatno. · 

Predpla.ta za. nečlanove na godinu 6 for., na 'pol godine s f

.298 Liečnicki. Viestnik 1898. Br .. 9. 

.Qr .. 9; L_i.ečn;či-,V.iestnik,- . 1.898. , 

Slučaj papilloma conjunctivae. * 

Priobćuje dr. V. Lušić-Matković, primarni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu. 

Medju jako riedke novotvorine conjunctive ubraja se . papillome. P a n n a s . 

u svoj em "Traite des maladies des yeu", veli da su hystoložka iztraživanja 

papilloma još u malom broju i neizcrpljena, te da je za želiti, da se ista nadopune. 

Sliedeči slučaj , kojega sam potanko. hystoložki izradio, možda će služiti 

da razjasni još obstojeće kontroverze, koje su zaista tako raznolike, da se je 

težko orientirati o hystoložkoj entiteti papilloma. Tako 

n. pr. M a g n u s stavlja 

kao karakterističnu oznaku : mn'ogo leukocyta u pupoljcih ( villosite) sa stanicam,i 

u kariokinezi ; dočim H ir s (l h b er g nalazi : jednostavnu hyperplaziju co nj undti 

valne strom e s papilloidliom proliferacij om epithela. N asu prot F u e h s tvrdi, 

. da je str6ma fibrozne naravi, da su samo stanice na periferiji bile aplatirane 

i u kariokinezi, a epithelium da papilloidno proliferira bez hyperplazije stt·ome . . 

Uz tako razne, dapače kontradiktorne hystoložke nalaze, dade se zaključiti, 

da se je: kod iztraživanja napomenutih autora radilo ili o novotvorinah; koje 

inače klinično jako sliče papillomu, ali se u bitnosti razilaze (fibroma papi!Iarf., 

granuloma papillare, papilloma genuinum) ili, što je još i vj erojatnije, ela 

različnost strukture strome zavisi od raznih stepena, u kojem se nalazi papilloma. 

Po tom nazoru kod prvoga razvitka takve tvorine, nalazi se stroma bogat 

leukocyti, sa stanicami u kariokinezi, zatim gine sve više i više, stanice pre 

tvaraju se u fibrozne elemente, kako tvorina postaje starija, te napokon ne 

nalazimo nego samo na periferiji aplatirane stanice. Sb·oma u prvom začetku 

jako proliferira skupa s epithelom, koji proliferira papilloidno, dok u daljnem 

razvitku prestaje svaka hyperplazija strome i epithela. 

Moj slučaj . pokazat će nam i u kliničnom i . u hystoložlrom pogledu, da 

se može uzpostaviti stalne karakteristike za entitet papilloma. 

M. M.7 62 g. star, iz Vicenze, nastanjen u Kl. Ivaniću, tuži se, da mu na lievom 

. oku u predjelu do ljne vj edje već o !;i l godine raste bradavica, koja · mu jako · smeta gibanje 

oka. Od 2 mjeseca tako je ponarasla, d\\ mu sprečava zatvoriti oko, te da mu je 

uzkraćen vid u doljnem vidnom polju. 

· Pretražen izpostavlja se, da nije nikada imao mane na oku, od zdrave obitelji, ima 

zdravu djecu, .nikada inficiran ni luesom ni drugimi infekcioznimi bolesti. DO sasvim normalno 

.. LO %o i čita br. 4, ali da to vidi, treba . da jako prigne glavu, inač u, normalnom 

položaju broji prste na 2 met. Doljni preujel vidnoga polja sasvim izgubljen, inače vidno 

polje u ostalih kvadrantih normalno. 

Promatranjem nalazi se, da se doljna vjedja u medialnom i nosn!)m segmentu za 

2 mm. odalečuje od bulbusa ; iz iste proviruje u visinu 1'/f ·mm, a u širinu 5 mm. duga 

crljenkasta novotvorina poput bradavice ; u predjelu pinguecule viri ista masa više plosnata 

1/1 mm. elevirana nad sclerom, te se vijugasto previja preko cieloga doljnega kvad· 

· · 

-ranta roženice. 

Preobraćaj ući doljnu vjedju ualazi se conjunctiva tarsi sasvim normalna, vanjski 

predjei prelaznoga ruba prostire se kao obično, dočfm onaj, . koji . graniči s bulbusom u 

svojoj je cielosti zauzet od novotvorine, koja se penje po scleri sve do corneo-sclenilnoga ruba; 

dapače u nosnom predjelu zarašten je s corneom preko 2 mm. Novotvorina izgleda poput 

cvjetače u doljnem predjelu od kuda raste plosnata, jer je pritištena od doljne vj edje, 11 

gornjem više okrugla, dosta tvrda na pipanje, donekle giblji va, crve.ne · boje, obasuta ma• 

limi pupoljci (villosite), mjeri u duljini 18 mm, a najveća joj je širina li · mm. · ' 

!!', Predavao na:slrupštini sbora liečuika u. Zagrebu dne.:2it ·prosinca 1897. . . 

: Na obični; način . provadja s a bl at i,o, npvot,voripe Wlla§i od predjela zaraštenog a 

s COJ:'DeQm) zršUj)lp\ ()dstranjenjem U predj_el· prelazp ga ruba 

. gdje dosta duboko prub . 

žile. Galvanok:au.terizira se epithelialni defekt ria rofenici. ''Mietija se povoj treći dan. Iza· 

14 dana odpušta se sasvim zdrav· S. doljnim; prelainiin rUbom ne§to skraćenim.* 

· Tumor bijaše· po obillnoin nalliriu u raznih raztOpinah aohola :utvr.djeU:, ;:atim mikro to 

miran. Structlira papilloma odmah je na prvi pogled karakterističn, .. te:Je4nostavn&r i. svagdje 

jednaka, sastoji i malih dugačkih pupoljaka, koji; s,e ;razg , njuJl 'PP.!lt,; ()nibr lliferae od 

debeloga podn()žja tunora. Svaki pupoljak · sastoji iz D:u1ožtv · )pitl:J.elialnib stanica, koje 

su rapo:rediu;e uz os, koja stoji po sredini, te koja se 'izkazuj)kao ' prdlierirana conjunctivalna 

tkanina gdje i gdje s kariotillnimi stanicami. Orl ove 'centralue osi: razgranjuju se 

tanki stupci fibrozne tkanine, koji se neredovuo· !lire, :te· krfajući se ._astayljl\}.u .razne .alveole. 

U glavnoj osi svakoga manjeg i većega p,upolJk _ nal L-e, v,rl.o :mag: •. sanj p a, jer 

fibrozni elementi prednjalle. Medju fibrami nalazi se množtvo ektaziranih krvnih žila, koje 

so većinom još pune krvi, te nam se prikazuju u obliku okruglih ili ovoidnih točaka, iztičući 

se tizmeaju jedn:Oličue' tkanin.e l! VOj om ·ctvenp-smedjoin lJoj omi, ' O,ve ·kijll " razne 

su veliqine, .nekoje su u .formi malih tollaka, a 'neke pao zauzimlju debljinu • ciele . osi, te 

_ 

šalju. ramifikacije_ u stupce pupoljka, -ko često nalazi se te E)tazirane krvne žile i u perifernih 

pređjelih pu po ljka izmedju skupine' epithelial stania.. . 

Ove ektazije. nemaju svojih vlastitih žitnih stienka, one su više 'praztr mjesta (lacunae) 

u proliferiranoj tkanini, zaodjevena· endotbelijem i za ' stalno proiztiču od ea. pilJarnoga 

rširenja; gdje i gdje na1aii se njih e:tythrocyta. 

· Pupoijak naaii se.pokriven epitheli!tlno s' irialimi koi:iičnhni i cilindtičnimi, a_·u dubljini 

s k!:'ugljstimi i irregularnimi stanicanii, koje spominju na pavimentozni epithel. Naročito 

pk ne stanice;. koje _graniče sa stromom,jako su neredovile s jasnimi koilturi i s velikim 

nucleon:i;· koji se liepo iztiče po sredini. Stanice, koje se nalaze u blizini centralne osi razlikuj 

s od ostalih, jer su nešto pigmenovane, ali nisu ni najmanje pritisnute ili plosnaste; 

Iz .cielog ovog 'nalaza dad se zaključiti, .da se. hystoložki entitet papilloiha 

dade uzpostaviti, te kao karakteristikon nalaze se a) pupoljci, koji sastoje iz 

proliferacije epithela s raznimi evolucijami 'epithelialne stanice ; b) centralne osi 

u .svakom pupoljku sa svojim razgranjenjem, koj e nam predstavljaju proliferaciju 

conjunctivalne tkanine s _gradjom kad i kad jako 'gustom; a kad i kad opet 

1 : jedjom ;, e) ektazije, krvnih žila, koje. pod!tju već dosta karakterističnoj slici još 

jači izražaj , pošto se takove ektazije nalaze jedino kod fibrpma i condyloma, 

ali i to ne u takvom razporedu kao kod papilloma. 

O' kliničiiom pogledu 'iztaknuo bih neke podatke, :koji nas vode do diagnoze 

p_apiloma; nad.Qdajući kratki pregled sličnih novotvorina c.onjunctivalnoga lista. 

Izuzamši jako česte granu)ome, ;koje nalazimo na ' conjunctivalnom predjelu, 

ostale benigne novotvorine nio su riedke, medju ove spada: . 

L i p o m a, al da ne uviek congenitalne naravi, s karakterističnim položa.jem 

na cmjunctivi u predjelu izmedju muse. rect. extern. i muse. reet. sup. ; 

· · 

p o l y p' koji se predilektivno nastanjuju u commissura interna, p lica 

semilunaris i ca;runcula, mehke su graqje, ružičaste boje, u formi evjetace 

s ·-razgranjenimi pupoljci, jako naličuju na papillome, nu razlikuju se sbog tanke 

petlje, s bog fibrozne naravi. · Polypi su nzne veličine kao zrno · od pšenice, a 

mogu dorasti do _. veličine lešnj aka ; 

. 

O y s t e podižu se u ob1iku kukuruznoga zrna krug lj asto riad conjunctivom 

s prozračnim sdržajem,. obično su ,!legibljive ; · dočim d er m o i d nf; e y ste; 'koje 

su tvrdje konzistencije, lahko se ' pod conjunctivom giblju, a ll .. takvoj ' foqni 

pokazuj e nam se i riedki e y s tre er e u s; · 

* Iza 6 mjeseci prikazao se je bolestnik, ne nalazi se nigdje recidive, već samo 

macula corneae u predjelu katiterizacije.-, · 

· 

. .· ·· ·• 

. 

·

Liečntčki Viestnik 1898. Br. 9. 

ar. 9. Liečniki Viestnik 1898. 

-,-----'-,--,----'- ____ _ _ __ ., _ __________ ------- 

F i b rd n{ a p ;a pi ll ar e obično pro izvire s conjunctive tarsalnoga predjela, 

b.tijno 'raste, razprostranjuje- se brzo _ i u ·površini, te zauzima cielu očnu jabučicu,' 

sivo-crljene je boje, tvrd. na dodir, s pupo.ljci poput cvjetače ; 

O on d y lo m a t a, koja se nalaze u predjelu prelaznoga ruba do ljne: vjedje 

kod. starih · syp hilitičara. · 

'Glavni klinički karakt.eri pa p i U o m e jesu a) p o lo ž aj : obično prelazni 

rub do ljne vjed,ie, predjel caruncula.e i plicae semil unaris. b) o b l i k poput 

razcvate cvjetače, raste vrlo sporo, . ne razprostranjuje se mnogo u površini, vec 

raste u visinu, crljenkaste je boje poput granuloma, ali ne krvari tako la\lko, 

nešto je mekši nego fibroma papillare. 

Tuberculoma coeci; exstirpatio e. resectione i ll testini.* 

Priobćje ·dr. T. ikerhauser, primarni liečnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagreb; 

i. S., 83 god star, mlinar, opaža od nove ·godine oteklinu u desnom doljoem trbuhu. 

Oko božića bio je navodno još posve zdrav. Stolica bila je obično posve uredna, bljuvao 

nije nikada. Kad mu se je stolica zatvorila, zavijalo ga je i:leAto po trbuhu, Ali kad bi uzeo 

laksancija, sve je opeta bilo u redu. Prije 3 godine imao je upalu plu68. i porebrice, inače 

bio je_ zdrav. · U noći _se ne!ito znoji, po malo se suši, ali tek je dobar i obće stanje povoljno. 

Bolestnik je. srednjega stasa, slabo ugojen i blied. Desni .vriak pluća pokazuje nešto 

kJ;&Ć zvuk i slabo bronchialni exspirium, inače ništa neuredna. Želudac je nešto . nadut. 

Trlm}J ssnut, ileocpecalni dio izb.očen, te se pipa tumor u veličini mužke šake, · dosta 

giiv, tvrd, .čvorast, indollmtan, koji se u dubljinu ne da sliediti, te se nejasno gubi u. lo 

pati desnoga zdjelišta. Stolica. ne pokazuje ništa izvanredna, imento nema krvi, sluzi ili 

gnoj Mokraća je takodjer uredna, samo ima vrio· neznatnih tragova sladora. Sputuma ima 

malo, ali se nalazi u njemu bacilla tuberculoze: 'foplina tiela je pod večer poviAena na 88''. 

· 

D i a g n o z a tuberculozni ·tumor coecuma, možda i carcinoma, svakako bez stenoze 

criea i. ne exulceri:r;an. · . . 

. 

. 

- 

16/8. t. g. l a p a t o t o mij a u narkozi s čistim chloroformom. Zarez .u linei albi 

od pupka .do symphyze. Tumor velik, tvrd, izlazi iz coecuma, appendix :je dug i odebljan, 

na serozi u okolici tumora mnogo sasma tvrdih čvorića, adhaezija s okolicom nema. Tumor 

na oko izgleda kano carcinom. - 

Odlul!eno bude radikalno ·ga izvaditi. Najprije_ se resecira 

tanko crievo na mjestu, gdje već nema na serozi forovi geom ; šavovi i Murphy u redu. Želudac veoma nadut, eri evo ne oso 

bito, jetra, slezena i bubrezi uredni. Srdce veliko, mišičje i zalistci dobri. U pulmonalnoj 

arteriji veliki thrombus, koji ju sasma izpunjuje, te siže . u pluća, kad. se isti raztvori, vie 

se u njem maleni, bieli emboli, 

· · 

·. • .l:'redavao na skupf!tini sbora liec!nika dne :28. ožujka i89S: 

Slučaj zamm1v je radi diagnoze; 'fumor na opip carcinotn, · tvrd, čvorast, 

velik ; adi inih symptoma tuberculoma : .radi mjesta gdje se . nalazi, radi vršk;:t 

pluća, radi bacilla u sputumu i večernjih febrilnih .j subfebrilnih toplina. 

Zanimiv je takodjer radi tehničkih potežkoća ko_d operacije, a s druge 

strane radi nade, da će bolestnik bar na dulje vrieme zdrav biti,. ako se tuber;. 

cu lozni tumor izvadi, a ostali peri tone um, ako gdje još irna tubereuloznih čvoraka, 

opet ozdraviti uslied laparotomije. Radikalna operacija bila je opravđ.ana, jer 

izvediva, a thromboza odnosno em bo lija, žalibože sti . pojav kod većih abdarninalnih 

operacija, osobito ako se mnogo na mesenteriju pod vezuje. 

Da se tumor nikako nije mogao izvaditi, ostao bi bio u utlini, a njegov 

do- i- odvodni krak crieva mogao se je ušiti u trbušne stienke; ili • odvodni 

sašiti i spustiti u trbušnu utlinu, a dovodni . ušiti u stienke, ili . se je mogla 

jednostavno učiniti na priličnom mjestu apozicija (ileocolostomia). · Ve(\i.:dio 

colona odstranjen je u našem slučaju, jer je samo na taj način moguće bilo 

izvući crievo pred trbušne stienke, i na taj način opf>raciju izvesti, .a a ne 

dodje sadržja crieva u doticaj s trbuhom. 

Na preparatu _opaža se, da tumor ne sužuje crievo; koje je samo veoma 

hyperaemično, te da imade . na · serozi mnogo malih . submilliarnih i' miBiarnih 

čvorića i infiltrovanih žliezda. Exulceriran nije tumor nigdje, ali se opaža :rupa, · 

koja se je prokinula za vrieme operacije. 

Kazuistika · iz zemaljskoga rodilišta u Zagrebu .. 

Priobćuje zavod&ki asistent dr. Ivan Haslinger. 

Predaleko bi me vodilo sravnjivati postotno razmjerje pravilnih zdjeli(,la 

prema nepravilnim na pojedinih rodilištih ; to ali mogu sigurno riztvrditi, d,a 

su nepravilne zdjelice na našem zemaljskom rodilištu vrlo riedke. Na t· e je 

i gospodin prof. dr. L o b m.a ye r odmah kod nastupa mojega službovanj a upozofio; 

a mnogogodišnje nj egovo . izkustvo dovoljno mi jamči za istinitost ove tvrdnje. 

Ipak se kadikad koja nepravilna zdjelica pojavi, pa tako smo u svibnju 

te godine imali dva slučaja, koja evo priobćujem. . . . 

Prvi slučaj bila je kyphotična zdjelica u 84 godina stare prviskinjt}: 1,\:yplloza iljeana 

je u doljnoj polovini prsnog i p'očetku bočnog& diela' hrbtenjače, 'dakle luo:ibodorzi!,lna 

kypboza. Vr§ak bio joj je na 9. prsnom kralježku. Žena 'bija§e.malena, (1;45 m.), slaba!i 

nogl\ kostura; a gornja k rajna uda činila i!! U se pred uga. Trbuh . visio je 'nešto napried. 

Qbluk kosti atiduica bio je vrlo uglovit, tako, da se je jedva moglo. s. dva prsta ući U )l§će 

roditice, krstača duga, krstačni oglavak jedva se dosiže. Sp. 24·5, Or 25, Tr. 28, Baudelocque 

18, Conj. vera ll. Na izluu zdjelice : upravni promjer 9·8, poplieki mli.lo pre_ko 8 cin. · 

Kako se iz tih mj era vidi, bio je ulaz zdjelice u popnekom promjerti dosta, u 

upravnom dapac!e vrlo prostran, ali za to je izlaz bio, Osobito u popriekom promjeru; vrlo 

uzak. Zdjelica bila je dakle slic!na lievk:u, · koJi je s obje tratie sthmut, ali dolje više nego 

li gore, a to je karakteristično zs kyphotične zdjelice. . . . 

Prvi trudovi snadju ženu · 13. svibnja u .B s'ata ujutro, a ušća je sasvim _nestalo u 

7 seti u jutro. Položaj tj emenom, I. namještaj; Pošto s je pal paci jom · konst".tova.lo; d je 

čedinja glava· dosta malena, bi odlučeno, · ds se pričeka. Glavi!. se sbilja lahko · i . brzo 

spusti; ali se neuredno okrene, - obrazom napried, :te sada na izlazu zdjelice zapne, n.e pomičuĆi 

se ni uz izvrsiue trudove. 6edo bude izv:adjeno kliešti u _9 trakcija. Bih> je 30,00 gr. 

težko, a dugo 52 cm. Promjeri čedinje glave : upravni 10'/4, biparietalni 9, bitemporalni 7'/'l; 

veliki kosi 12, mali kosi 9'ls cm. Glava bila je dakle dosta malena, te ge t()oiU imade pripinti, 

da se je mogla ldieAti izvaditi.

Liečnički · Vl es tnik 1898 

Br.· 9 Liečnički Viestnik 1898. 

Dok je inače prognoza kod tih .zdjelica po diete i po majku više manje 

osbiljna, prodje ta žena sretno. Ostade skoro neozliedjf\na, predrla se je samo 

sklopčana veznica. · Babine bijahu posve uredne. 

Što nas kod toga slučaja osobito · zanima, je - zdjelica sama. Imala- je sra 

bitna obilježja kyphotične zdjelice, jedino nismo mogli primjetiti osobito gibivih 

sglobova, kako to nekoji autori opisju. 

U rodilištih su te zdjelice dosta riedke. Godine 1882. brojio je ·. P h a e 

n o m e n o ff tek 20 slučajeva, dočim ih je ·Run e 1896. po literaturi već preko 

100 klinički opažanih sabrao. Sigurno ih je ali više, samo što se je pažnja posvećivala 

jedino onim .višega stepena, dočim kod onih nižeg stepena porod 

uredno i spontano prolazi. Naravno je u ostalom, da će kyphotične i kroz to 

vrlo nagrdne žene riedko zanositi, a ima se u obzir uzeti još i to, da u prsnom 

dielu hrbtenjače sjedeće kyphoze na razvoj zdjelice skoro nikakav upliv ne imadu. 

Zanimiv je i mekanizam poroda. Kao što u većini u literaturi · opisanih 

slučajeva, okrenula se je i u našem glava neuredno. Prešla je u zdjelištu iz . 

prvog u četvrti namještaj. (B ir n b a u m u okrenula se je jednom čedinja glava 

dapače u klieštih iz drugog u treći namještaj). S e h a u t a u M i'! ller o v o m 

"Handbuch der Geburtshilfe" pripisuje taj neuredni mekanizam pretežnosti 

·upravnih i kosih promjera nad popriečnimi. 

. Sada nam se je još osvrnuti na čedo. Odmah· iza poroda mogli smo · opaziti 

parezu cieloga lievoga facialisa. Očekivala bi se dakle pritisna uzura u okolini 

lievoga forapinis stylo-mastoidei, gdje je ali nije bilo, već samo . jedna sasvim 

malena na lievoj sljepočici. Poznato je, da takove pareze od klieštiju nisu ništa 

neobična, .te da im je . prognoza skroz povoljna. Tako je bilo i u našem slučaju. 

Pareza je izčezla za osam daria. Osim toga opazili smo odmah iza poroda na 

lievoj tj emeničnoj kosti oteklinu, koja se je u slici crveno-modre, 1 cm. Široke 

pruge protezala od tjemenične kvrge skoro da uha. 

. Po svoj je prilici i ta oteklina nastala uslied pritiska kliešta, akoprem 

nam je spomenuti, da baš kod kyphotičnih zdjelica često šiljci sjedičnih kostiju 

čedinju glavu kod onoga silovitoga neurednoga kretanja na sličan način ozliede. 

(S chaut a: Muller s Handbuch der Geburtshilfe). Konstatovalo. se je ali takodjer 

odmah, da je tj emenična kost neozliedjena. Oteklina bila je sliedeći dan jasnocrvena, 

za tri dana dan nestalo je i toga crvenila. 

Peti dan iza ·poroda pozove me službujuća primalja, da vidim desnu ručicu 

toga · čeda. Dadem ga svući, te odmah opazih, da mu desna ručica visi. Izazivljući 

ga uznemirav'anj em Iia živahno lh·etanje, mogao sani dalje- opaziti, da 

su sve kretnje uda normalne, u koliko se to kod . novorodjenčeta kontrolirati 

može, jedino dorsalna flexija u ručnom · sglobu bila je nemoguća, a prstići 

se nisn tako dobro pružali kao na drugoj ruci, dakle kljenut radialisa. 

Pošto je prije opisana ozlieda ·bila na · lievoj strani, a evo desna ručica 

bila kljenuta, pomislih u prvi mah na centralnu ozljedu. Ova je . aii sasvim 

izključena, jer je nevjerojatno, da· bi ona samo radialis povried,ila; a što je 'najvažnije, 

funkcija tricepsa bila je netaknuta .. Ostaje dakle samo· :periferna. kljenut 

radialisa iza obskrbe _trice psa, ali uzroka toj' kljenuti nisam mogao naći, kao :ni 

kod , djeteta, što se je nekoliko dana iza ovog porodi! o, te je ria li evoj r'1el 

sasvim istu sliku pružalo. 

Potonje čedo, i u ostalom vrlo slabo razvijeno; bilo je još poučan slučaj 

u pogledu razvitka čotave noge (pes varus) kod nedostatka plodnje vode. Ove 

bilo je jedva za vinsku čašu, porod bio je otegnut, a kad su na posljedku 

noge izlazile, (vidio sam ih dakle in situ bko su bile u materici), mogto sam 

odmah opaziti, kao je lieva bila stisnuta izmedju desne nožice i trbuha ; nije 

bila dorsalno flectirana, ali zato vrlo supinirana, a palac te nožice bio · je gore 

uzvinut i preko ostalih prstiju položen. Polije .kupelji pogledao sam nožicu 

točnije : bila je čota va u višem stepenu. Kod proniranja · napinjala se je kožica 

nad imtarnjim glježnjem. Ne ima sumnje, da je ta čotava nožica nastala uslied 

nedostatka plodnje vode i pomanjkanja dovoljnoga mjesta za gibanj e. 

· 

Drugi slučaj bila je 1·hachitična zdjelica u 20 godina stare prviskinje. Žena dodje 

u rodilište 31. svibnja oko 10 sati prije podne sa trudovi. Zadnju mjesečninn imala je 31. 

kolovoza 1897., dakle je na izmaku nošenja. Prvi trudovi snašli su je 28. svibnja u 9 sati 

u jutro, a mjehur bijaše pukao 29. svibnja u 10 sati na večer. Bijaše dakle već dva dana 

prošlo, od kako joj je vodenjačni mj ehur pu-kao. Pretražim ju. Žena srednje veličine, slabo 

ugojena. Rbachitični zubi ; gornji sj ekutići bez caklovine. Kraj grudne kosti t. zv. rhachitična 

krunica. Glježnjevi debeli, goljenice ·nešto sabljaste. Ne sjeća se nikakovih bolesti, 

al joj je majka pripoviedala, da je kao maleno diete imala jaki "fras·". Hodati naučila je 

s 5 godina. Trbuh, koji se je nešto napried spustio, bijaše velik, okrugao ; pupak se je 

izbočio. Opipavanjem pronadje se lahko položaj tjemenom II. namještaj. Čedinja glava je 

,,elika, te se dade malko bibati nad ulazom zdjelice. Okrugle sveze nisu vrlo napete. Materica 

srednje tvrda. Trudovi, koji su jo jučer bili jaki, sada su dosta slabi. Čedinje srdce 

kuca živahno do 180 puta u času. Čuje se u desnom doljnem kvadrantu. Promj eri zdjelice 

iz vana: Sp. 23, Cr. 26, Tr. slabo 28, Baudelocque 17. Pretraga iz nutra : Rodnica 

prostrana, svodovi skoro sasvim ravni, ušće za kojih 7 cm. otvoreno, rubovi ušća mekani, 

nisu napeti, te se ćuti, kako bi se ušće lahko dalje razširilo, rek bi izazivlje čovjeka na 

okret na nogu. Glava gibiva. Plodnji ovoji su uzmaknuli. Krstačni oglavak lahko se na· 

pipa, conjugata· vera je ali ipak 10 cm. duga. Imao sam dakle umjereno sveobće suženu 

rbachitičnu zdjelicu s upravnim promjerom od 10 cm. Opetujmo u kratko glavno: Mj ehur 

prije dva dana pukao, trudovi slabi ; ušće 7 cm. široko, diete živo, glava velika i gibiva 

nad ulazom zdjelice, conjugata 10 cm. Tu je bio samo okret indiciran, a onda izvlačenje 

· 

čeda, akoprem je bilo vjerojatno, da će glava kod izvlačenja zapeti. 

. 

Gosp. dr. Orl enjak bio je tako dobar, te preuze narkozu s Billrothovom smjesom. 

Okret bio je vrlo mučan, ali ipak uspije na lievu nogu. Izvlačenje čeda i riešenje ručica 

podje dosta lahko za rukom. Pupkovina je još dobro kucala. Dakle sada brže bolje glavu. 

Nekoliko trakcija, ali ona ni s mjesta. Kucanje biva sve slabije. Još nekoliko pokušaja. 

Glava se ne miče. U to i ·pupkovina prestade ikucti, čedo bijaše mrtvo. Upotrebio sam 

Veit-Smelliev način, kojega je u posliednjih trakcijab gosp. dr. Or le nj a k još sa Wiegand 

Martinovim iztiskivanjem podpomagao, ali kako se vidi bez uspjeha. Drugoga načina nismo 

više pokušali, a na kliešta (Zange a nachfolgenden Kopf), koja neki još preporučuju, 

nisam ni pomislio, jer se strogo držim načela, koje spada rek bi u abecedu primaljskog 

operirapja, da kliešta nisu za to, da nadjačaju samo i malko veću zapreku od strane zdjelice 

·m prevelike glave, osobito ako se ova nalazi još na ulazu zdjelice; Posegoh dakle _za 

Braun ovim trepanom, ali ga ne mogoh na nijednom tipičnom mj estu . aplicirati. Nadjoh se 

prisiljenim staviti ga na dno ustiju, te si tu izmedju grana doljne čeljusti, a. kroz · ustnu 

šu pljinu prokrčiti put do dna lubanje. Trepanacija podje dobro za rukom, a pošto su 

možgjani izprani, dala se glava, akoprem mučno, izvući. Kod toga se predrla medjica, te 

bude šivana. Krvi nije žena mnogo izgubila, te se je ćutila sasvim dobro. Čedo bilo je 

58 cm. dugo, a težko 3200 gr. bez možgjana. Promjeri glave : upravni 12, veliki kosi 14, 

mali kosi 10, veliki · popriečni 10, mali popriečni 8, objem 37 cm. Već su ove mjere skroz 

za 1/2 cm. do l cm. veće nego · obiČno; a prama conjugati od ·10 cm. su te mjere · za l i;. 

do 2 cm. prevelike, a ako se uzme u obzir, da se je mjerilo, pošto su izprani niožgjani i 

na stisnutoj glavi, onda je razlika još veća, a lahko se razumije, da glava nije mogla 

i zaći, jer je nerazmjerje izmedju nje i zdjelice bilo preveliko.


--------------- -- -- ----- ------------ ·-- ·---- - 

Babine bile sn skoro sasvim uredne. Prvu večer dosegla je toplina visinu od 3R·4", 

drugi dan 37·7", a poslije bila je toplina normalna. Šavi budu izvadjeni 7. dan, medjica je 

liepo zacielila. Babinjača bude zdrnva odpuštena. 

Što me je osobito pri nn kalo, da priobtSim cmtj lučuj, bi la je elja, da 

svakoga, koj i bi se n o;lii'·.noJIJ slni';j n nadao kabmu nspjehn od klieštijn, 

n pozori tu , t1a mn je Jtltila jalo m . .Ne velint, dn, se IW bi mogla tn i tamo i 

klieiiti gl ava izvn

Liećnićki Viestnik 1898. Br. ·9. 

svega toga ogromnoga pitanja, experimentiranjit i . izumljivarija od trajne vriednosti o tom 

može sud izreći samo budučnost i donekle izkustvo praktičnoga liečnika; kojemu je od 

svega tog obilja samo otegoćen izbor u očigled bolesti, koju ima da svlada. Neuko ob 

(instvo naprečac rado prihvaća najnovije, a malo uvažuje staro, jer mu· se čini zastarjelo.· 

u istu pogriešku upada neizkusan mlad liečnik, ali dokora nauči ga sbilja praktičnoga 

djelovanja, da svršetkom školskoga nauka nije još okrunjeno znanje, nego da liečniksvakim 

danom više. toga izlrusi i nauči i da je ljudski život. makar kako dug bio, vasda 

prekratak rok . do podpunoga savršenstva, da se ljudi poput P·asteura i Billrotha ne 

radjaju svake godine, a runoge novotarije da nisu drugo, nogo povrat k staromu. 

Nakon ovog obćenitoga razmatranja, da progovorim još nešto o domaćih · naših liečničkih 

prilikah. 

U nas je stereotypna rieč: ne imamo dosta liečnika. Mnogo je toga, česa nain 

manjka pred drugimi naprednijimi narodi, ali ja držim, da n taj manjak ne spadaju liečnici. 

Statistika vasda ne odlučuje, jer se mora nvažiti i kakvoća onoga, što se brojkami 

označuje. Pučan . stvo naše ne oskudieva liečnici, jer ih slab_o treba ; ali mnogi DtLši liečnicl 

oskudievaju poslom i zaradom ; kad bi se broj njihov znatno pomnožao, bojat se je zaista , 

da će ljuta oskudica mnogoga liečnika snaći. 

Promotrimo malo naše stanje. Temelj našega naroda je seljačtvo. Svatko, tko je 

živio u narodu, znade, da je naše seljačtvo, premda većinom vrlo darovito, do skrajnosti 

osiromašeno, neuko i neizmjerno sporo prema syeobćemu napredku današnjega vremena. 

Samo u nekih predjelih, gdje pučanstvo neplodnost tla i oskudica od kuće tj era mi. široko 

more, u daleki sviet, opaža se donekle napredak, na koliko se postići dade marljivošću, 

štedljivošću . i' trieznošću, n čem ga poučiše žalostna izkustva ·i dobar primjer u tudjem· 

svietu. Drugdje osujećuje prenapučenje svaki napredak ; a baš n najplodnijih naših pre· 

djelih- silno propada naše domaće scljnčtvo i biva izrinuto stranimi naseljenici, koje ali 

ne dovadja u našu zemlju bogatstvo, nego oskudica. Takovo aeljačtvo slabo traži učena 

liečnika, što od neinara, što od neznanja, što od neimućtva. Gdjegod u našoj domovini 

ima uvjeta obstanka za liečnika, tu ih je od vajkada bilo dosta, tako u Primorju, Posa• 

vini i nekojih predjelih Slavonije; sve drugo zapremiše od zemaljske vlasti, a u najnovije 

doba od obćina namješteni liečnici. I ja sam liečnikovao po ladanjskih mjestib, gdje na 

velike dalj ine i med mogobrojnim pučanstvom nije bilo ni jednoga drugoga liečnika, pa 

sam imao veoma malo posla. Često sam se u sdvojnosti pitao, čemu sam ja tuj, kad me 

n1tko ne treba ; čemu sam učio i mučio se, da tako uzalud vrieme tratim Pripi3ao bih 

krivnju sebi samomu, kad ne bih od mnogih drugova isto izkustvo čuo bio. A kako e 

plaća trud liečnika u takovih obstojnostih, o tom ne ćemo ni govo fiti ; da nije plaće od 

zemlje i nešto malo prištednje od priatojba za uredovne funkcije; ne bi se moglo živjeti, 

van da njmiš seljačku kućaricu, te ohučeš gaće i opanke. Tako je na ladanju kod nas 

pretežnijim dielom, oAim riedkih iznimaka, gdje još živi po koji imućniji vlastelin i nešto 

manje siro!na§an puk. 

Naša inteligencija u ničem se ne razlikuje. od int

Liečnički ViestniJ:t. 1898. Br, 9 

držav . . Svega _ toga ne može siromašan djak, već se mora što prije, nakon nepodpune naobrazbe, 

baciti na liečničku ' pri vred n, a kako je 'sl&ba, ne mož& pristOjno Živjeti mti, 

du'!'oya iz · djačke dobe odplaćivati, i eto goleine qevolje. Neka se dakle medioi:nslrl nauk; 

još više. otežča, poskupi, produlji, pa će biti i manJe iiečnika i manje nevolje med njimi; 

Najviiie njih složilo se glede paliativnoga sredstva, da si liečnički stalež iz sebe 

uredi; autoritativni forum, da može zapriečiti litete od pojedinih liečnika i od obćinsta, 

da čqva ugled i čast staleža, da si bude sam sudai: i čuvar svojega ,d()Rt0janstva, ipostigli 

su od državne vlasti tiredjenje liečničkib komora. · 

· 

· 

• Od svih predloga meni se mni .najnesbodniji onaj, da budu sVi lieČnioi driavni organi. 

To se- ne bi dalo drugačije . provesti, nego da se zemlja razdieli na zdrantvene kotare 

s jedqim namještenim liečnikorq, tako na priliku, kako je kod nas provedena )nsticija 

obćikih liečnika u uzadru!enih zdravstvenih obćinah. Tako bio bi liečniku ojeguran dj,e 

!okrug, a obćinstvu liečni'čka pomoć. . · · · · · · . · . · · 

• Aij takova i 11titucija dovadja sa sobom druge neprilike, . koje ne bi prudile gled 

liečni'l!koga staleža. Kad se radi o namještenju takovoga državnoga ili oćinskoga lieČnika, . 

vasda imade sporova ; jednoga ne će obćina, drugoga ne će državna vlast ;.za ovoga radi 

Petar, za onog!! Pavao ; tu se intrigira i bori kojekakvimi sredstvi, koja !ligurno nisu na, 

čast avnomu niti liečničkoniu moralu. Kad je takav liečnik . namješten, on bi morao biti 

angjeo, a ne čovjek, da. se ne zamjeri ovomu ili onomu; ta nekim ljudem je dosta, da 

liečnfka mrze i progone, ako im se ne svidja njegov grbavi nos, Svagdje vidimo, kako je 

težM liečnička služba, gdje se radi pod moraš. Tu je još državna vlast, kojoj bi liečnik 

bio odložan ne samo sa_ dužnostmi gradjana, nego i s okovi činovnika; . ona .. ga mož 

ne samo koriti i kazniti, nego i premjestiti ; posliednje pako čini iluzornim stabilitet liečoika, 

koji ,je ipak glavni u'\Tjet njegovog . uspjeAnoga djelovanja, s prijatelj enja s puanstvom i 

· 

osobJ;oga zadovoljstva. 

• U tom pogledu imademo žalostan primjer kod naših uredovnih liečnika, · medju kojimi 

le zadnjih godina nastala prava seoba naroda, · burno komešanje, ho kad se gladan 

jastrtb zaleti na jato plahih ptica . . A §to onda, kd budu sva ta državna mjesta popu, 

njena to će biti sa prekobrojnimi liečnici 't J er kod navedene uredbe razumi eva se samo 

po s bi, da osim takovih namještenih .liečnika nitko · ne smije praksu vršiti, inače čitava 

ured'\>a ne bi imala smisla ni svrhe. . 

· 

. 

Uvaživši posliednje. dolazimo do posve Jednostavnoga ·sredstva, kako da se zlu doskoči_. 

Vidili smo i svi so u tom složni, !la sve zlo u liečoiČkom ·staležu dolazi od tuda, 

što sveučilišta proizvadjaju više liečnika, nego ih lJ.Z pristojne uvjete živjeti mo.že. Valja 

dakle zlo uhvatiti u korjenu, te zapriečiti prekomjrnu produkciju Iiečnika time, da se imperativno 

umanji broj :Q).edicinara : toliko . ih smije kliniku polaziti i niiita više. To sredstvo 

bilo pi najsigurnije, nj!.jlaglje, a i najpravednije, jer su na velikih klinikah odnošaji sada 

upravo dezolatni i nedostojni naučne svrhe. Uzmimo, da jedan · klinični profesor ima d vie 

stotil.e djaka, a ima ih. gdjekoji još mnogo vie .. Kako mogu ti djaci što naučiti, kad u 

dvor.ni za predavan.Je ne ima možda ni toliko sjedala Nu kliničn0 učenje ne sast.oji se 

samo u predavanju, već moraju djaci 'profesora iii asistenta sliediti u bolestničku sobu 

k po!Jteljam. Može li d vie stotine ljudi tek vidjeti bolestnika, a kamo Ji ga j oš pretražiti 

A'ko . se smapji broj . d jaka tako, da . će moći predavanja sa korišću . sliediti, it će nauka 

uspj!fšna i svrha postignuta. Izgubio bi samo profesor, kojemu toliko djaka plaća oko 

dvie ;hiljade forlntih školarine na seestar. Nu je ii dostojno i pravedno, da profesor ubire 

toliku plaću od djaa, a znade unapried, da . ne · može svrhe polučiti Pa ne treba profesor 

nieta da gubi, . neka mu država većom plaćom . gubitak nadomjesti: · Zar Aiu . mediciosk;i 

fakulteti utrojeni u tu svrhu, da obćinstvu odgajaju ·valjane lieČoike Prigovorit 

Će !!lj: I!Veučilišta nisu strukovne škole, Ona SU slobodna Središta znanosti i sveobće višje 

naob,razbe. Ali koliko ljudi, od čitave vojske medicinara, .sluša meclloinke nauke u drugu 

svrhu, nego da može jednom od liečničke ·prake živjeti Nekolicina oxrlh, koji se ne k11ne 

posvjltiti medicini porad svakdaojega JITUha, moći .6e i uz restringirani' broj slušatelja sveučiiište 

polaziti. . 

· · · 

Završujući ovo razpravljanja o naših staležkili prilikah, koje su se Žalib.ože pretežpijim 

'diIom izpostavile .. yiikj eprilikami, JIOUzdaD.o se ·n

31() Liečnički V)estnik 1$8. Br. 9. 

We s t i A.u d.r ew s vidjeli su kod zdravoga čovjeka 'UptzH'U jelnjulcu usli ed biju 

vanja; Po pr. palaQ nad cardijom našao se je uzdužni .razdor jenjaka, čije je tkivo sasma _ 

normalno bilo. 

Royal Academie of Medicine in Ireland . . 9. travnja 1897. Langford 

8 y m es govori o raznih ob licih diar·rhoeae u djt;nstvu. On razlikuje dvie vrsti: dyspe_[J 

tične i infekciozne oblike, a svaku opet dieli u dvi.e podvrsti, prv,u u jednostavnu i chroničku, 

drugu u ljetnu diarrhoeu i cholera infantm. Buduć ue ima specifičnih sredstava 

za liečenje infekciozue formP, to za sve daje s!iedeće indikacije : l. odstranjenje sadržaja 

crieva, koji podražnjt"", 2. stroga diaeta, 3. antisepsa crieva, 4. irrigacije, 5. mir crieva,. 

6 .. · analep.tica, liko nastupi coila ps, 7. pod puni mir. Pošto ove bolesti osobito kod umjetnoga 

hranjenja . dolaze, to treba poduzeti prophylaktične mjere, strogo urediti umjetno-hranjenje 

· 

i desinfekcij u mlieka. 

. 

19. studenoga 1897. Moore iztiče, da pnezwwnija nije jedinstvena bolest, već da 

ju mogu razni mikroorganizmi prouzročiti. Osobito kod erysipela, infiueuce, tuberculoze i 

typha može specifični pu.dioc bolesti u vj eto :vati . tipičnu pneumoniju. 

Medical arid . surgical Society, Edinburgh. 5. svibnja 1897. Jl)hu 

Thoms.o n opisuje pod imenom "pn'i·odjen·i grč želu-dca" (congenital gastric spasm) čudnovati 

. kompleks symptoma kod dojenčadi, koji se je dosada qpažao u. 15. slučajeva. 

· 

Djeca se rode na koncu trudnoće, te se s početka pričinjaju, da su sasvim normalna. Ve4 

iza :nekoliko. dana ili istom iza više tjedna nastupi bez očitoga razloga neutaživo bljuvanje 

s vP ga, .što djeca pojedu ..-B.olestnici pogibaju. od nemoći.. Kod razu d be nalazi se. suženje 

pylof.a, prouzročeno- silnom miši čnom hyperplazijom: Kano · jlzrok imade se· smatrati prị-. 

rodjena smetnja u inervaciji pylora, koja · njegovo mišičje · potiče. na ab.normalno jake i 

če8te. kontrakcije,· pa se tada razvije hypertrophija. · 


D. Sv. Mihajlovski . .Laesio stmilatemlis 1nedullae spinalis (Brown . Serptard) 

. 

. 

(.Medicinski sbornik 1898. br. 5.) . 

.. · 

- U plovdivsku bolnicu, primljen je dne 18./11. 1896. 27.-god. mužkarac, koji reče, da 

mu je n.etko . s nožem zadao-· na tjemenu ranu kože i drugu ranu na. ledjih. T je , rp,edju 

lopaticami, medju 3. i. 4. prsnim· kralježnjakom, leži popriečno, a proteže se .od .središnje 

crte tiela na lievo. Ona je 11/2 cm. dugačka, naob la oblika i bridkih . okrajaka. Pipaljkom 

se dopire 5-6 cm. duboko u ranu, koja siže prama dolje. 

N a licu i gornjih ud ovih .ništa abnormalna. Lievom nogom ne može nikako, :desnom 

donekle micati ; patel!arni se refiex u li evoj ·nozi posve izgubio, dočim je u desnoj znat!liji 

o.d običnoga. Sensibilitet kože paralizirane ·noge uveličan, dočim na desnoj nozi uzprko 

svi·m pokusom ništa ne osjeća. Hyperaeathezija i -anaesthezija dopiru· sprieda i :straga · do 

visine 2. :rebra,· dalje gore je ·osjetljivost jednaka. : Dihanje obično, bilo -UO .u čsu. Inco n, 

tinentia · uririae i faecum.· Diagnoza: .Ozljeda lieve polovice hrbtenjačnoga . mozga . .. ]lana 

llntiseptički liečena,. dne 20: ,i 21. u večer t"* 313, poslijll običn ; .. 22. lllOkri po želji;- ·.25. 

giba kolj.enom i t;. d:· - Bolestnik posve zdrav od pušten iz. bolnice. 

Nićov. Bm1·tni slučaj. uslied biesa mjesec dana iza :upombe protubiesne , vakcine. 

(Medicinski sbornjk 1898., br. 4.) · 

N. primio je dne 29. 9 .. 1897. u bolnicu U-godišnjega. mladića, koji se.pottJ1iio, . da 

tri dana bo.luje, dočim prije · bijalie zdrav.' Osjećao je zimogr,oz, osobito u. noguh,, zatilr. 

ogujicli i sveob.će tjelesno nerazpoloženje. Pregledba bolestnikovih organa ne pokazuje nikakvih 

·patholožkih ·promjena, ali je veoma nemiran. Dan poslije tuži se na boli u grlu ; 

ordinarao .mu a to grgljaču. 1./10. se nemir povećava, a potežkoće kod grgljanja bivaju 

* t0 = toplina Uela. · :Preporuča se taj znak .u tom sm.islu radi kratk!)će u obć-e 

uvesti: (Ref.) . . 

. 

. . 

, . 

. . 

· Još kraći i jednostavniji je od ns _običajni _način, se samo . 

napiš stupnJ, n. yr: 

po. p·. 38'7°; to svatko znade, da Je dotičm bolestmk po!:!hJe podne Imao tj elesnu tophnn 

od 38·7° O. (Ur.) · 

. 


---------··-----·- 

sve .veće, akoprem . se osim hyperaemije u grlu ništa ne može naći. Uslied toga je upitao 

bolestnik, da li ga nije možda ugrizao biesan pas, što ovaj i potvrdi veleći, da je uslied 

ugriza. od biesnoga psa (oko 27.;7. 1897.) na desnom nožnom palcu poslan dne 12./8. 1897. 

na državni trošak bug. kneževine u Bnkarešt, gdje je u Pasteurovom zavodu prof. Bab 

.esa· boravio kakvih 18 dana. Tamo mu je uštrcana 31 puta tekućina proti biesu ; pa je 

zdrav odpušten. Od onoga vremena pa sve do 26.;9. i. g. osjećao se posvemu z

31 Liecnički Viestnik i$Qs. Br. 9. 

Br. 9. · Liečnički Viestnik 1898. 313 

Bolestnik oboij od desnostrane pneumonije, te · uim-e · iza 12 dana od profuznoga krvarenja 

iz nosa, želudca i žućnoga mjehura (bio je haemophil). Sekcija nije doi-voljena. 2) 25- 

god .. mladića udario je konj kopitom u predjel 5.-8. desnoga rebra, . te je zadobio silne 

boli u predjelu žućnoga mj ehura: Kasnije dodje do pneumoničke · iri:filtracije pluća desilo, · 

napried, dolje! do exsudata . ti desnoj pleuri i kašlja s izbacivanjem čiste ·žući. Aspiracijom 

izvadi se iz pleure preko 1/2 lit". . žućiw bojadisanoga serozno-gnojnog exsudata. Pleura se 

otvori i drainira, teje dulje vremena iztica9 žućno bojadisani gnoj. Poslije se je' opet pokazalo 

žućno izbacivanje i povećala se muklina u predjelu jetara, pa se je reseciralo 6. i 

7. rebro u pazušnoj crti ; i iz tog otvora izticala je žuć i sluz. Bolestnik je jo š u liečenju, 

ali se oporavlja. · · 

G. misli, da se je u ovom slučaju radilo u dj elomičnom zatvoru 

. 

duet. e holedoci ' te 

je nastao subphrenični absces, koji je komunicirao s žućnim mjehurom; zatim je došlo 

do direktne komunikacije žućnih prohoda s pleurom i bronchiji. Kakova je bila prvotna 

. . 

ozljeda i kako je nastala, ne može se pisac izjaviti. 

C. Fere. Bilježka o slučaju epileptičnog ictera. (Progri'ls medicale 1897. No. 24.) 

· 

Kod 47. god. žene pojavila se prviputa epilepsija u tipičnom nastupu. Sliedećega 

dana započe žutica, koja se brzo razširi po cielom tielu, te je bila dosta ja ka, bilo spalo 

na 28 udarca u času, stolica bila slabe boje, koža jako svrbilR. Kasnije su se nastupi često 

opetovali i svakiput se pojavio icterus. Kada su 'na liečenje bromom ·nastupi padavice 

rjedji postali, bilo je i rj edje ictera, ali pojedina žutica ostala je isto jaka. Bez padavice 

nijt> bilo žutice, smetnje jetara i želudca nisu se nikada pojavile. Ova postojanost pokazuje 

sigurno, da imade savez izmedju epileptičnoga paroxizma i ictera ; to se slaže s obćenitim 

izkustvom, da duševno uzbudjenje može prouzročiti icterus. Po Potainu može se to 

tako tumačiti, ·da duševno uzbudjenje prouzroči smetnju želudca, a ova ,,infekcijom" icterus. 

Fournier. Nespoznani oblici syphilisa. (Le monde mdicale. 1898. Nro. 2.} 

Mnogo češće, no što se obično misli, se ne spoznaje syphilis. Tako je F. od 4142 

bolestnika opažaQ 193 slučaja, gdje se nije syphilis upo_znala. · Imade dakle 4-5 bolestnika 

na 100, koji imadu tercijarne pojave, a ne znadu ništa o svojoj bolesti. Ovi oblici BU 

kod žena mnogo češći, nego kod muž karaca ; od 3755 muž karaca 120 ·ih · nije znalo, da je 

syphilitično t. j. 3·19"/o, dočim je od 387 žena bilo 73 nespoznanih slučajeva t. j. 13·19%. 

Ovo nerazmjerje se tumači time, da žene obično syphilis niti po imenu n poznavaju, te 

tako laglje postRju, žrtvom okuženja, koje nisu opazile. Uzroci, da se ne spozna prava 

narav bolesti, jesu ·1. extragenitalni contagium. Obični ljudi smatraju -syphilis veneričkom 

bolesti, pa ni ne misle, da bi se mogla i drugim putem zadobiti. Nu · poznato je, da je 

razmjer extrageuitstlriih čirova 8 10 na · 100: čir ·na ustih, licu, trbuhu, gnjatovih i t. d. 

2. Može se dogoditi, da se Ryphilitički znakovi ne upoznadu ili ne opaze. Čir može da je 

malen, rudimentaran, površno pod praepucijem sakrit; moe i veoma brzo pro6i. Otečena 

žliezde ne bole, pa ih bolestnici četo niti ne opažaju; isto je i kod syphilida na koži; ne 

bole, . pa se bolestnici na nje ne obaziru. Za papule u -ustih i u ždrielu može se misiiti,· da 

je aphthen ili običha angua. Alopt'ciji, syphilitičnoj glavobolji,· bolim u sglobovih, iritidi, 

često se uzrok drugdje traži. -3. Sekundarna lues · pojavljuje se kadkada u sasvim blagom 

obliku, njezini pojavi mogu biti slabo izraziti (samo nekoliko roseola ·j erozija u ždrielu), 

te proći, a da se ne opaze. 4. Da žena ne upozna bolest krivo je što se višeputa sve čini, 

da ne sazna istinu, (ako ju n. pr. lj ubovnik okuži). Zatim još dolaze u obzir : lahkoU:mnost 

mladeži, nepoznavanje pogibelji, nemar, neograničeno povjerenje mužkarca prema ljubovci, 

koju smatra vj ernom i t. d. . . 

Glavna pogibelj nespoznanoga syphylisa su osbiljne tercijarne povriede : gnmata 

nebca, koja razaraju ždrielo, tercijarne ostitide s težkimi nekrozanii, atrophične scleroze 

muda i gubitak organa iza sarkokele, syphilis možgjana i hrbteujače s uzmami ili neizliečivinii 

kontrakturami i t. d. Vidi li se. lues, to liečnik odrdi liečenje i bolestnik je 

spašen ; ako je recidiva, n. pr. visceralna, to prouzročuje smetnje funkcija,· tako syphilis 

možgjana smetnje inteligencije, gibanja, osjetljivosti. Nespoznana sypbilis je mnogo osbiljnija, 

nego · spoznana i liečena, pa · reba uvažiti Ray erov savjet : ·"ako mi koji slučaj 

-nije jasan, to predmnievam syphilis ; tako sam često i:tliečio bolestnike, koji bi bili urli. 

Fere. B{lježka - slučajih naglog osie4jenja. (Progri'ls -medicale 1897. No. 4.) 

F.· iz . vj ešćnje 'o dva slučaja. naglog osiedjenja. Dječak · od 5 · godina silno se je pre· 

plašio, kada su se kod vožnje poplašili konji, te je za dva daria dobio prolRzni exanthem 

o ielom tielu, a za 8 dana mu je oiedila kosa na lievoj strani glave. Čudno je, što je 

. 

s1edJ predJel imao oblik pet prsta ruke, te je i sbilja odgovarao mjestu, na koje mu je u 

času pogibelji majka položila ruku. U drugom slučaju pala je hyeierična gospoja iz kola, 

te se qzliedila DR lievoj strani glave. Ozljeda zarasla je liepom zarasticom, koja nije bila 

na podlogu prirasla, nije ju bolila, te je bila normalno osjetljiva. Kada e je gospoja iza 

4 godina jedanput silno uplašila, posiedili su joj sa,svim do drugoga dana svi vlasi, koji 

su rasli u predjelu zarastice. 

Therapeutičr'le crtice. 

Woolsey. ll!asaža u liečenju kos tolo ma. (Medical news 1897 . March 20.) 

W. dolazi glede uporabe maaže u liečenju kostoloma do sliedećih zaključaka 

l. Liečenje kostoloma, i to osobit.o onih u blizini sglobova, immobilizacijom imade m,nogo 

nedostataka i glede vremena cieljenja i glede funkcionalnog Uflpjeha, što se ga postiže. 

2. Liečenje takovih kostoloma masažom i pasivnimi kretnjami skraćnje vrieme, dok se kot 

sraste, za trećinu ili dapače I>olovicu, te vanredno poboljšava .ueposredni fu nkcionalni 

uspjeh. 3. Ovaj je način liečenja osobito sgodan kod preloma u blizini sglobova. 4. Masaža 

je jednostavna, -ul!\žuje .bol i oteklinu, poflpješuje konsolidaciju, zaprečuje . 

atrophiju mi" 

šičja, . te )lkočenost sglobova i tetiva. 5: Prvih 10-20 dana neka . se stavlja okrajnina na 

udl 

u za vrieme medju masažom, koja ima traj ati 15-20 minuta 6. Ovaj način liečenja; 

spoJen s ambulatornom metodom, daj e idealne posljedke. 7. Kosi prelomi obih kostiju podgoljenice 

ili gnjata ili prelomi u sredini diaphyze, koj i naginju na dislokacij u, neka se 

immobiliziraju, dok se ne učvrste. 8. Amhulatorno liečenje je na mjestu kod kostoloma 

starih ljudi i alkoholičara. 

E. Bennecke. K pitanju forcirane taxe. (Berliner klinische Wochenschrift 1898. 

Nro. 12.) . . 

· 

Kod mužkarca od 41 god., koji je imao incarceriranu desnu inguinalnu kilu, pravilo 

se. u n•ukozi dugotrajne i žestoke poknARje repozicije. Stanje bolestnika Re pogoralo, 

te Se iza 2 dva danll moralo Operirati, pR se OSim nekroze Crieva kano posljedicu nasilne 

taxe naqo, da je Sadržaj kile jako u inguiualni kanal potisuut, da je omot kile pretrgnut, 

te da je crievo i plena urinuta u šupljinu izmedju peritoneum parietale i fascia transvers. 

Pisac svjetuje, da se ne pravi taxis kompreaijom u ntrkozi, gdje se laglje no inače uporabi 

prevelika· sila. Poslije forcirane ·tax e može nastati nek roza crieva i peritonitis i onda,· ka_da 

je- -uspjelo povratiti kilu. B. preporuča, da se radi s umjerenom silom, dok zdjelica leži uzvišeno; 

te su noge u kuku lahko privinute, pokušaj .taxe neka tr11je samo deset minuta, zatim 

neka se pokuša još jedanput kraće vrieme, pošto je bolestnik jedan sat ležao i imao vrećicu 

s ledom na kili. (Najsigurnije je svakako, da se samo ·kod svježih hernija prave lahki 

pokušaji repozicije, a ako ova ne uspije, da se bolestnika pošalje nR operaciju. Forciranom 

ta:Jom _ može se ne samo ozliediti crievo, nego i otvor kile, da se ovaj odtrgne, te da se u 

trbušnu kilu povrati incarcerirana kila, 'repositio en mase. U obće se kod taxe, ako ona 

uspije; nikada ne zna, što se je p()vratilo i u kakovom stanju je bio sadržaj kile, kada je 

povraćen ; ne uspije li taxa, to se je njom samo pogoršala prognoza operacije, jer su dielovi 

gniečeni i suffundirani. Ref.) 

W. Koelzer. O 'IJriednosti nekih adst1·ingenciju c1'ieva (tannigen, tannalbin, tribenzoylgallusove 

kiseline) u liečenju bolest·i C1'ievtt za 1JI'ieme .sisanja. (Jahrbuch f. Kinderheilkunde. 

46.. Bd. 3. u. 4. Heft.) 

Kod· akutne dyspepsije . tannalbin i tanriigen u većini slučajeva sigurno dj eluju, 

pošto su odstranjeni prvi pojavi piouzročeni patholožkim raztvorom -sadržaja crieva. Kod 

chroničke dyspepsije; ·gdje su stienke crieva već znatnije promien:jee, imade već . 

kod ovih 

sredstava neuspjeha, ili opet pogoršice poslije prolazne poboljšice; Opaža $e dj elovanje na 

lokalnu afekciju, ali bolesnici ne postaju odporni proti štetnostim, koje . su skopčane


--------- --- --- 

Br. 9. Liečnički Vistnik 1898. 315 

s umjetnim hranjenjem, a niti se ne štite proti pogoršanju obćega stanj a. Isto se dj elovanje 

opaža kod tiporabe sviju triju sredstava, te treba u obzir uzeti, da je djelovanje tih 

sredstava samo lokalno i da se ne smije zapustiti diaetični postupak, te Ii:J.jere proti 

obćim pojavom. Kod euteritide sa sluzavo-guojnimi krvavimi stolicami ne ima nikakovog 

uspjeha. Daje se 4 puta na dan tannigena i tannalbina 0·5, a tribenzoylgal lusove kiseline 

1·0. U početku liečenja akutne dyspepsije preporuča, da se daju ova sredstva s calomelom 

(0·005 pro dos.). 

Klein. O sco1·butu sličnom oboljenju kod dugotmjnog wnjetnog hranjenja. (Zeitschrift 

fi.r praktische Aerzte 189i. No. 16.) 

Danas smatra se hranjenje sondom najboljim i najsigurnijim 

sredstvom, da se zadovolji 

indikaciji vitalis et morbi kod dulje abstinencij e duševno bolestnih i to poglavito, 

što je bolja tehnika, što se može točnije staviti indikacija, kada treba započeti 

sondom 

hraniti, što su bolje tekućine za hranjenj e i što se je upoznalo, da je .traj nije hranjenje na 

gužnjak jednostrano. Nu i kod racionalnoga hranjenja sondom nije malena pogibelj jednostranoga 

hranjenja. Za dokaz tome navadja K. 3 slučaja, gdje su nastupile karakteristične pojave 

sc01·buta. U 2 slučaja, gdje je nastupila sekundarna anaemija, potvrdjena je diagnoza 

razudbom i mikroskopkim iztraživanjem. Tečaj trećega slučaj a dokazuje, da je u prvom 

redu jeduostmno hranjeuje uzrokom scorhutu i uspjelo je podavanjem svježega mega i 

soka od !imune odstraniti već razvite pojave scorbuta, te zapriečiti, da se 

opet povrati 

bolest. Ovi slučaji potvrdjuju nazor, da je scorbut bolest miene tvari, te pokazuju, kako 

upliva jednostrano hranjenje bez bilinsko-kiselih alkalija i svježega mesa, da se razvije 

scorbut. Sudjelovali su jo i drugi momenti : vasomotorne smetnje, koje dolaze kod težke · 

melankolije, velika depresija melankoličara i manjkava sekrecija sline, jer se ne prima 

hrana na usta. K. zaključuje, da treba i kod hranjenja sondom posvetiti što veću pažnju 

promjeni hrane. 

Fournier. Hygiena syphilitičuru. (Le monde medical 1898. No. 4.) 

F. iztiče, da osim specifičnoga liečeuj a kod syphilide imade važnu ulogu i hygieua, 

te ako se ova ne izvršava, da se bolest često opet pogoršava i dolaze recidivi. 

O b ća hy g i e n a. Bolestnik mora da redovito živi. Obično ne trpi gotovo ništa od 

bolesti, ali ako se n. pr. čir ne drži na čisto, to dolazi uslied sekundarne infekcije do svakojakih 

komplikacija (otekline i zapale žliezda, phagadenički čir itd.) ; čistoća je kod žena 

još nuždnija, nego kod mužkaraca. Syphilitičari moraju da se čuvaju wakoga prevelikoga 

napora ; skakanje, plesanje i trčanje već i zato ne čini dobro, što se Rpolovilo tare o odielo 

i podražuje. 

Primarni pojavi. Primarni čir se riedko zagnoji. Nalazi li se u vodopu . stu, to 

treba, kao kod gonorrhoeae, da bolestnik mnogo pije, da se mokraća razriedi i ne podražuje 

ranu ; sj edi li na šupku, treba davati laxancija, da tvrdo blato ne pravi fissure ili excoriacije. 

Bol. treba da se često kupa. Kod čira u ustih ne smije se pušiti i piti alkoholična 

pića, te treba uata veoma pomno čistiti ; paziti se mora, 

čašom, žlicom itd. Syphilitične žene ne smij u dojiti. 

da ne o kuži druge, osobito 

Sekundarni i tercij arni pojavi. U sekundarnoj periodi razširuje se bolest po 

cielom tielu, s toga mora liečnik da bolestuika kriepi i čini 

dobro hraniti, jer zlo hranjenje pogoršava syphilii!. Isto tako 

odpornim. Treba bolestnika 

djeluje štetno alkoholizam, 

kod pijanaca su izrazitiji i teži pojavi na koži, često dolaze nove provale bolesti, radi pokvarena 

želudca ne hrane se dovoljno. Alkoholizam pogodjuje nervozne pojave tercijarne 

syphilide. Naprotiv mali obroci alkohola dižu hranjenje. Kao što zloporaba alkohola tako 

i duhan štetno dj eluje, jer kvari 

želudac, te podražuje usta i grlo. Najbolje je, da bolestnik 

u 

obće ne puši, a ako se već ne može ostaviti toga užitka, neka ne puši na 

tašte, niti u sobi, gdje spava ; neka ne puši na dan više nego 2-3 smotke ili odnosnu količinu 

cigareta ili lule; neka puši samo iz duge lule ili smotnika, neka ne popuši od smotke 

ili cigarete više nego tri četvrtine ; neka nikada ne zapali ugaslu smotku ili cigaretu. 

Bol. se ne smije duševno prenapinjati ili umarati, duševni rad ima se urediti. Excesi, 

uzrujavanja dj eluju štetno ; bolestnika treba tješiti i upućivati ga, da se može izliečiti, ako 

se strogo drži svih propisa li ečenja i hygiene. 

W. Latzko. P1·ilozi k diagnozi i therapiji osteomalacije. (Monatsscbrift fiir Geburtshilfe 

und Gynaekologie 1897. Bd. VL Heft 6.) 

Osteomalacija se može još naj prije zamieniti s hysterijom, carcinomatozom kostij u i 

chroničnom odn. deformirajućom arthritidom. Da bude diagnoza siguroa, dolaze u početnih 

i lahkih slučajevih osim često skroz karakt.eristične anamneze u obzir sliedeć i znakovi : 

osjetljivost pojedinih kostiju na pritisak, osobito zdjelice i lukova rebara, izolirana pareza 

ileopsoasa kano uzrok kararakterističnoga hoda i contractura adductora kano uzrok zaprečene 

abdukcije, zatim povišenje patellarnih refl.exa i pomanjkanje smetnja osjetljivosti. 

Osteomalacija je mnogo češća, no se obično misli, te sigurno nije endemična bolest. Aetioložki 

dolaze bez dvojbe najčešće u obzir vlažni stanovi, zato je proletarijat osobito disponiran. 

Glede therapije naglasuje L., da bolest može u svakom stadij u sama od sebe izcieliti 

i da tada može takodjer izostati exacerbacija bolesti kod ponovne trudnoće . 

Kadkada 

Ile bolest poboljša, pošto je trudnoća prošla, te se ova poboljšica ne može razlikovati 

od one, koja se je postigla castracijom. L. polaže najve6u važnost u racijonalnu therapiju 

phospoorom, koja se je mj esece rabila (Phosphor. 0·07-0·08, 01. jecor. aselli 100·0 ; na 

dao l kavsku žličicu). Kod slučajeva, gdj e se je učinila castracija, nije se skoro nikada 

prije podavao phosphor u ovoj dozi. Na koncu svoje radoje skuplja L. indikacije za razne 

postupke, koji kod osteomalacije dolaze u obzir : l. svaku osteomalacičnu treba prije svega 

liečiti phosphorom, bez obzira na stupanj eventuelno postojećega suženja zdjelice. Istu 

treba uj edno upozoriti na pogibelj ponovne trudnoće i na štetnoRti vlažnoga stana . 2. Caetracija 

je indicirana kano prigodna operacija (kod sectio caesarea, salpingo-myomotomije 

itd.). Iznimno dolazi u obzir, ako ne koristi liečenje phosphorom ili ako zaprečuju uspjeh 

nutarnjega liečenja trudnoće, koje se brzo opetuju. 3. Postoji li trudnoća, 

imade velike tegobe, to treba provesti rani porod (dapače i abortu) i 

te bolestoica 

ako je zdjelica 

normalna. 4. Postoji li sužena zdjelica, to može biti nuždna uz okolnosti opisane pod 3. 

mj esto ranoga poroda sectio caesarea, a mj esto aborta Porrova operacija, odn. abdominalna 

exstirpacija trudne maternice. 5. Inače dolaze kod trudnoće u obzir primaljske indikacije 

za uzku zdjelicu, obazirući se na to, da u narkozi popušta osteomalacična zdjelica, te 

uporabljujući propbylaktični okret, koga su osobito preporučili L o h l e i n i L a z z a t i. 6. 

Kod zdjelice, koja nije preuzka, sgodoo se zamienjuje castracija vaginalnom radikalnom 

operacijom. 

H. Fehling. što t·eba da radi liečn-ik, uko je trudnoću i porod komplicimn carcinomom 

g1'ljka matemice (Miinchener med. Wochenschrift 1897. Nro. 47.) 

Za trudnoće raste carcinom brže ; pojavi su mu u to vrieme jasniji, pa se može 

gdjekoji slučaj još povoljno operirati. Diagnoza carcinoma je kod trudnoće lahka; prij e 

može biti težka diagnoza trudnoće, jer ne ima nekojih 

symptoma. Therapija ostaje uviek 

ista. Kod rane operacije nije prognoza nepovoljna, s toga treba čim prij e operirati, bez 

obzira na dvojbeni život djeteta. Postupak se ravna prema tomu, da li se radi o carcinoma 

grljka u trudnoći ili za poroda, i poglavito, da li se još može u zdravom operirati. 

I. Postupak za trudnoće. Može li se carcinom operirati, to se do 3.-4. mj eseca neka 

pravi totalna exstirpacija kroz rodnicu. Operacija sama po sebi je lahka, samo krvarenje 

je jače. U 4.-6. mjesecu treba prije maternicu kroz rodnicu izprazniti, a zatim cielu exstirpirati. 

1\ adkada je dovoljno, da se prodere vodenjačni mj ehur, inače se oslobodi grljak od 

sveza s rodnicom i parametriji, te mediano supravaginalno proreže, dok je dosta mjeRta, 

da so kroz rodni cu izvuče diete i poste! jica. U 9. i lO. mjesecu preporuča O l e h a u s e n 

da se učini sectio caesarea ; maternicu se može po P or r o u su pra vaginalno amp utirati i 

ostatak colluma na rodnicu c-xstirpirti ili opet iza sekcij e cielu maternicu .. na roduicu 

izvaditi. Nije li carc'nom za operaciju, to valja da se život dj eteta predpostavi izgubljenom 

majčinom životu. Na mjestu je tada strogo expectativni postupak, te se treba dapače kaniti 

i daljneg iztraživanja. Antiseptično se izštrcava ili lieči suho s airolom i dermatolom i lahko 

tamponira. Ne smije se izgrebsti, razpale mase odstraniti ili paliti thermocautberom. Treba 

uz oprezno lokalno Iiečenje tielo kriepiti, da trudnica u što boljem stanju stigne porod. 

II. Postupak u porodu. Kod carcinoma, koji je za operaciju, treba zaprečivati infekciju 

kod poroda, da se može odmah iza poroda ili barem naskoro operirati. Nije li


Br. 9. 

Liečnički Viestnik 181J8. 

317 

novotvorina još jako napredovala, te su trudovi dobri, to 'le čeka, da porod sam od sebe 

prodje, traje li dugo, to raste. pogibelj infekcije. Chrobakje u jednom slučaju oštrom žlicom 

odstranio bolestnu masu, okrenuo diete, koje se je nalazilo u popriečnom položaju, te ga 

izvukao; pa cielu praznu maternicu exstirpirao. U obće se postupa kod operacije kano u 

9. i 10. mjesecu trudnoće Nije li carcinom za operaciju, to treba još prije da se expectativno 

postupa. Treba li kakove pomoći, to se odstrane bolestne mase prstom, škarami, 

oštrom žlicom ili kliešti, pa se načini duboke zareze u grljak, te izvuče s klit>šti ili per-. 

forira,. ako je diete mrtvo. Od okreta obično ne ima pomoći, nu, da se spasi diete, dolazi 

n obzir sectio caesarea, eventuelno s operaeijom po P or r o u 

Zdravstvene naredbe i od pisi izašli druge polovice god. 1897. 

i prve polovice godine 1898. 

Naputak za razgledače mrtvaca. 

Naredba kr. hrv.·slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnj e poslove, od 12. rpnja 1897., 

broj 6536, kojom se za ra,gledače mrtvac11 propisuje novi obrazac razglednic Treba li zdravstveno-redarskih mjera ili da li treba 

· 

· da sll obave sudbeno-liečnički izvidi 

...... dana .. 

--- - ------ 

- 

· · - -- - - - --- ·- - 

l 

. 

. •. . 

--------- -- - 

Razgledač 

189

31 Liećnički . Viestnik 1898. Br. 9. 


Naputak za izpunjivanje raglednica. 

I. Zvanje i zanimanj e. Kod odgovora na pitanje 3. i 4. treba razlikovati a) 

osobe, koje su imale vlastito svoje zanimanje t. j. same radile i privredjivale u intelektualnih 

zanimanjih, poljodjelstvu, obrtu, trgovini ili živile o dohodku svoje glavnice 

(posebnici) ili o svojoj mirovini ; b) oso bl', koje nisu imale vlastitoga svoga zanimanja i 

privrede, (koje su bile za to premlade ili prestare, kao što n. pr. djeca, učenici, starci, 

nemoćnici) , te su ih uzdrža vale druge osobe i e) djevojke, žene, koje su se bavile samo 

kućanstvom, a nisu pomagale kod nijedne grane privrede, kao što n. pr. kod poljodjelstva, 

kod obrta ili trgovine. 

Za osobe s vlastitim zanimanjem navedene pod a) odgovorit će se na pitanje 3., a 

izpustiti odgovor na pitanje 4. U odgovoru na pitanje 3. izkazat će se za takvu osobu, 

koj e joj je bilo zanimanje, i u kojem se je svojstvu bavila tim zanimanjem t. j. da li 

samostalno ili kao namještenik (činovnik, pomoćnik, naučnik, radnik, nadničar, sluga itd.). 

Za osobe bez vlastita zanimanja, navedene pod b) ne će se odgovoriti na pitanje 3., već 

se za nj e u odgovoru na pitanje 4. za onoga, koji je takovu osobu uzdržavao, naznačiti, 

kakvo mu je zvanje i zanimanje i u kojem se svojstvu njim bavi. Ako je n. pr. umrlo dvogodišnje 

diete krojačkoga kalfe ili stolarskoga _majstora, naznačiti će se na pitanje 4.: 

"krojač kalfa" ili "stolar majstor" itd. Za djevojke pako i žene spomenute pod e), koje su 

izključivo ili pretežno radile samo u kućanstvo, odgovoriti će se i na pitanje 3. i na pitanje 

4. Kao odgovor na pitanje 3. upisati će se rieč : "kućanica", u odgovoru pako na pitanje 

4. kao što kod osoba pod b) naznačiti zvanje i zanimanje i svojstvo u zanimanju onoga, koji 

je takovu kućanicu uzdržavao. Ako je n. pr. umrla 18-godišnja kći trgovca sitničara ili 

udata žena obćinskoga bilježnika, pa ako su se obje bavile izljučivo samo u kućanstvu., 

to će se u odgovoru na pitanje 4. naznačiti za prvu "trgovac sitničar samostalan", za drugu 

"obćinski bilježnik" itd. 

U obće treba zvanje i zanimanje pokojnika(ce) odnosno osobe, koja je pokojnika(cu) 

uzdržavala, izkazati što potanje i točnije, te nisu podnipo§to dovoljne obćenite naznake, 

kao što n. pr. seljak, obrtnik, trgovac, poduzetnik itd. Isto tako valja u svakom slučaju 

naznačiti i svojstvo, u· kojem se je odnosna osoba bavila svojim zanimanjem, da li na ime 

samostalno na svoju ruku, ili pako kao namještenik(ca) i to kakav. 

Ponapose pako upozoruje se glede pojedinih vrsti zanimanja na sliedeće : 

a) Ako ·se je osoba, za koju treba izkazati zanimanje, bavila poljodjelstvom (ratarstvom, 

vrtljarstvom, vinogradarstvom itd.) kao glavnim zanimanjem, neka se kod nezadružnoga 

posjeda upotrebljuju sliedeće naznake : veleposjednik (vlastelin), posjednik, 

mali posjednik, posjednik i nadničar, poljodjelski nadničar, nadalje zakupnik zemljišta, 

gospodarski činovnik i službenik (naznačiv§i potanje, kakav je činovnik ili službenik, da 

li upravitelj, blagajnik, špan, dvorski itd.), gospodarski sluga (kočijaš, biro§, konjar, 

svinjar itd.). 

Kao veleposjednik (vlastelin) označiti će se onaj, komu posjed ima bar 1000 katastralnih 

jutara (po 16000 hvati), bo posjednik onaj, komu posjed i111a manje od 1000, a 

više od 50 jutara, kao mali posjednik onaj, komu posjed ima manje od 50 jutara, al i to 

samo tada, ako može živiti o prihodu svoga posjeda, a ne mora bar redovito polaziti na 

nadnicu. Pri tom uzimati će se u račun ne samo posjed glave obitelji, za koju se izpu- · 

njuje razglednica, već i posjed njegove supruge i malodobne mu djece. 

Kod onih posjednika, koji redovito polaze i na nadnicu ili kiriju, služiti će naznaka 

"posj ednik i nadničar'·. Od ovih valja razlikovati poljodjelske nadničare, koji ne posjeduju 

nikakva zemlji§ta, već živu izključivo ili ponajvie o poljodjelskom nadničarenju. 

Članove obitelji, koji pomažu kod poljodjelstva, kao što n. pr. supruge, sinove, 

kćeri i druge članove obitelji valja takodjer razlikovati prama raznim vrstim posjednika. 

Naznačiti će se n. pr. obiteljski pomoćnik (ili obiteljska pomoć.nica) veleposjednika, posjednika, 

maloga posjednika, posjednika i nadničara, zakupnika zemlji§ta. 

Ako pako u dotičnom kraju ima i postojećih reljačkih kućnih zadruga, podpadajućih 

zakonu o zadrugah od god. 1880. (gdje zadrugari još živu u zadružnoj svezi i zajednički 

obradjuju zadružno gospodarstvo), to se za gospodara i članove takvih zadruga, koje se bave 

poljodjelstvom, ne će rabiti gore navedene naznake (veleposjednik, posjednik, mali posj 

ednik itd.), već će se postupati sliedećim bačinom : za gospodare takvih seljačkih zadruga 

(odnosno za samostalne gospodarice, ne pako supruge gospodara) neka se upotrebi 

naznaka : "gospodar(ica) zadruge". Za sve pako ostale članove zadruge, koji se bave poljodj 

elstvom (dakle i za supruge gospodara, ako se ne bave samo kućanRtvom) neka se 

upotriebi naznaka zadrugar (ili zadrugarka). 

b) Ako se je pokojna osoba, odnosno osoba. koja ju je uzdržavala, bavila (ili bavi) 

obrtom, trgovinom ili prometom kao glavnim svojim zanimanjem, treba da bude naznaka 

što potanja tako, da se bude iz nje moglo razabrati kojom se vrsti obrta, trgovine ili 

prometa bavila ili bavi odnosna osoba, i u kojem svojstvu, da li na ime samostalno ili je 

samo namještena, pak ako je namještena, u kojem li svojstvu 

Nisu dovoljne obćenite naznake, kao što obrtnik, tvorničar, trgovac, agent, tvornički 

radnik, pomoćnik (kalfa) itd., već valja navesti, kojim li se obrtom, trgovinom ili vrsti 

prometa bavi osoba, kod kojega li je obrta, tvornice ili trgovine radnik, pomoćnik itd., 

n. pr. krojač samostalan (ili krojački meštar}, tvorničar stakla, trgovac željezom samostalan, 

trgovac mješovitom robom samostalan, agent za žito samostalan, bravarski pomonik, 

krojački naučnik (šegrt), radnik n tvornici duhana, nadničar u tvornici stakla, sluga . u 

trgovini vinom itd. 

· e) I kud osoba zabavljenih budi kojom vrsti intelektualne privrede, valja da se zanimanje 

njihovo označi što potanje. Naznake n. pr. svećenik, državni čin


Br. 9. Liećnićki Vie2.16 1, u pogledu dopreme opora vljenih, (kojim se je 

stanje bolesti popravilo), ter neizliečivih bolestnika iz boluica u domaću, odnosno ob· 

ćinsku obskrbu protegnuti i 7.a takove osobe, koje ni!!H pripadnici kraljevina Hrvatske i 

Slavonije, nadalje na osobe npozuata zaviča,ja i napokon na domaće osobe, kojih se zavičajno 

pravo· predbježno ne da izkazati, ali se u razpravi nalazi. 

Ovom sgoom se ponovno upozoruju sve političke oblasti, a· nadastito gradska i 

obćinska poglavarstva, da oporavljene ili neizliečive bolestnike imadu ria zamolnicu bol· 

ničkih uprava dignuti iz holui ce najdulje :.a 12 dana, te je odpremiti kući ili je uzeti · U 

ohćinsku obskrbu ; jer je svim nprnvam bol uica nal


. --- ·-·--··-- -- 


. --------- ----- ------- 

323 

Kr. zem.. kemijsko-analitički zavod u Zagrebu. 

Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 25. mj na 1897. 

br. 54.489., upravljen na sve kr. županijske oblasti i gradska poglavarstva. 

Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada; odiel za unutarnje poslove, ustrojila je u Zagrebu 

zem. kem.-analitički zavod, kojega se ustrojne ustanove dostavljaju toj oblasti u toliko 

primjeraka, da njimi osim te oblasti može biti nadieljeua svaka od tamopodručnih kot-arskih 

oblasti, odnosno gradskih poglavarstva. Naslov se pozivlje, da odsele sva iztraživanja 

sumnjivih vina, živeža itd., koja su potrebita u svrhu zdmvstveno-redarstvenog ili 

inimi zakoni i naredbami propisanoga nadzora dade obavljati po zem. kem. analit. zavodu 

u Zagrebu. 

Oblasti imadu polovicu globa (vidi alineu 3. S· 3. zakona od 13. ožujka 1897. o promicanju 

gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji) kao i prist.ojbe, što ih· imadu 

nositi presudjene stranke u ime kazne i postupnoga troška (§ 9. ustrojnih ustanova) dostavljati 

kr. zem. blagajni u Zagrebu, naznačiv točno, koliki je iznos globe, a koliko na 

temelju strukovnoga mnienja zeru. kem.-analitičkoga zavoda ( 7. točka X.) iznaša pritojba 

za analitičko iztraživanje. 

Kr. zem. vlada očekuj e, da će oblast.i sada, gdje im je claua sgoda bez troškova 

osvjedočiti se o sastavu u nj ihovu području točeno ga pića, odnosno prodanoga živeža itd ., 

svom strogosti provadjati dužnosti, koje im nalaže zak. čl. XXIII. od god. 1893., kojim 

se zabranjuje praviti i u promet stavljati patvorena vina i provedbena naredba kr. 

hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, k tomu zakonu, od 22. lipnja 

1895. br. 19.188 ex 1894., kao i zdravstveni redarstveni i ini propisi, jer se Ramo naj 

strožom uporabom odnosnih zakona i naredaba može na put stati sve to više rastućoj 

proi:z;vodnji j stavljanju u promet patvorenoga vina i svake vrsti gospodarstvenih i obrtnih 

proizvoda, koji upravo ugrožavaju koli domaće vinogradarstvo i g spodarstvo, toli svaku 

realnu i poštenu produkciju trgovinu timi proizvodi. 

* 

* * 

Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 2fJ. rujna 18!J7. br. 

54.489, kojom se izdaju ustrojne ustanove kr. zem. kemijsko-analitičkoga zavoda u Zagrebu. 

§ 1. 

Pod neposrednim nadzorom kr. zem. vlade ustrojava se zemaljski kemijsko-analitički 

zavod u Zagrebu. 

s 2 . 

.Zadaća toga zavoda jest kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vladi i upravnim obla!ltim, podredjenim 

kr. brv.-slav.- dalm. zem. vladi pružiti oue kemijsko-analitičke podatke, koj i se 

od nj ega u interesu javne uprave tražili budu. Naročito imati će taj zavod obavljati ona 

iztmživnnja, koja propisuje zak. čl. XXIII. od god. 1893., kojim se zabranjuje praviti i u 

promet stavljati p:ttvorena vina, te provedbena naredba kr. zero. vlade, odjela za unutarnje 

poslove k tomu zakonu o• l 22. lipnja 1895. br. 19.1R8 ex 1894. ; osim toga imade se zavod 

baviti i kemičkim iztraživanjem po javnih oblatih ili privatnicih priposlauih mu tvari, 

te sudjelovati po svojem predstojniku ili inom strukovnom namješteniku onim izviclom, 

na koje na temelju postojećih r.nkona i propisa po nadležnoj oblasti pozvan bude. 

3. 

Zavod je dužan sve na iztraživanje mu dostavljene stvari odmah iztražiti, te posljedak 

analize najkašnje u roku od deset dana priobćiti oblasti ili stranci. koja je iztraživanje 

zatražila. Ako bi osobite okolnosti zavodu onemogućile, da u propisanom roku zadovolji 

svojoj dužnosti, imade se o tom. dotična oblast ili stranka u · navedenom roku obaviestiti. 

§ 4. 

Zavod imade sve analize, za koje postoje posebni propisi kr. zem. vlade, izvadjati 

po tih propisih, a i kod ostalih imade vasda postupati na jedinstveni način, te imade naročito 

kod svake analize u posebnom zapisniku zavoda voditi zabilježbu glede načina izvedenja 

(vidi 6. točk11 6.). 

§ 5. 

Porodi li se temeljem analize u zavodu sumnja, ela prP.dleži kakav kažnjiv čin, imade 

zavod o tom bezodvlačno obaviestiti nadležnu oblast. 

§ 6. 

Oblasti su dužne, ako tečaj kojeg u interesu javnosti puveclenog iztmživanja to zahtjevao 

bude, zavodu i njegovim urednikom po potrebi asistirati kod uzimanja uzoraka itd. 

s 7. 

Svako 3trukovno mnienje, što ga zavod daje na temelju posljedka analize, treba da 

a drža je : 

I. tekući broj . pod kojim je iztraženi predmet unešen u uručbeni upisnik zavoda j 

IL naziv oblasti ili stranke, koja je odnosni predmet dostavila j 

III. naznačenje i opis iztraženoga predmeta j 

IV. posebne podatke o predmetu, ako su takovi poznati, n pr. zajamčena sadržina 

na hranivih tvari h, čistoća, jedinična težina itd. j 

V. način i vrst zamota iztraženoga predmeta, na njemu nalazeće se posebne OZilake, 

pečati i njihovo stanje j 

Vl. točan opis načina, po kojem je analiza izvedena ili naznačenje dotične 111etocle j 

VII. posljedak iztraživanja ; 

VIII. jasno izrečeno strukovno mnienje j 

IX. ako je iztraženi predmet pronadjen patvorenim, predlog glede zapljene ili 

uništenja ; 

X. naznačenje pristojbe za iztraživanje prama pristojbeniku ( 10.) eventualno troškova 

uredovanja, ako je takovo bilo potrebi to izvan grada Zagreba j 

XI. datum stručnoga mnienja i uredovni pečat uz pudpis predstoj nika zem. kem. 

analit. zavoda ili njegovog uredovnoga zamjenika. 

Izvorni koncepti svib strukovnih nalazn i mnienja zavoda imadu se pohranjivati. 

8. 

Nalazi i strukovna mnienja zem. kem.-analit. zavoda imadu - ORim za sudove - 

dokaznu moć. Ako se to u osobitih slučajevih potrebnim ukaže, odrediti će kr. :r.em. vlada 

kontrolu analit. nalaza :r.em. kem.-analit. zavoda po lučbenom zavodu kr. sveučili§ta Franje 

.T osipa L u Zagrebu, ili će ob itom izazvati mnienje zem. zdravstvenoga vieća. 

§ 9. 

Zavod obavlja sve radnje za kr. zem. vladu i nj oj podredjene upravne oblasti bezplatno, 

ostale uz platež pristojba po pristojbeniku u sliedećem § sadržanom. U slučaj u 

medjutim, da na temelju posljedka na zavodu provedenog iztraživanja bude koja stranka 

odsudjena na nošenje troškova postupka, te ovi troškovi nisu neutjerivimi proglašeni, ide 

zavod polovica prama pristojbeniku za iztraživanje platit se imajuee pristojbe, dočim druga 

polovica teče u zem. gospodarsku zakladu, odnosno ako je po8tupak poveden na prijavu 

ili zahtjev gradskoga poglavarstva u Zagrebu, n gradsku blagajnu glavnoga grada Zagreba. 

§ 10. 

Pristojbenik za i:r.traživanja u kr. zem.-kem. analitičkom zavodu u Zagrehu je 

sliedeći. 

Za iztraživanja, !,:oja u pristojbeniku poiment:e navedena nisu, vriedi obćenito mjerilo, 

dodano ovomu pristojbeniku. 

Za izdavanje nalaza o kjem iztraživanju ili r.a izdavanje certifikata o rezultatu 

kojeg iztraživanja ne plaća se posebna pristojba, oRim za obširnija strukovna mnienja od 

pisanog arka 5 for. 

Z11- komisije izvan za-;oda zaračunava se za čitav dan po 10 for. , za pol dana ili 

manje od pol dana po 5 for. dnevnice uz vozarinu II. razreda.

Liečnički. Viest,nik 1898. BJ .. 9. 

Kod pripošiljanja uzoraka za iztražiyanje treba naznačiti tekući broj ovoga pristpj 

benika, po kojem se želi, . da se analiza oavi, ili _ako to nije moguće, t()čno svrhu, 

. 

k6jĆj ima 'analiza služiti. 

Nepodpuno frankirane pošiljke ne primajii se. 

Pristojbe se dižu pouzećem, ako se in:J_Če utanačilo nije. 

A. živež, .;;draVf!.it"o. 

a) Živež. 

J. Brašno. l. Iztraživanj> ua mineral - ne primjt-se for. 1·00 ; 2. opredieljenje vode 

for. 1'---'- ; 3. opredieljenje pepela for. '1•50;' 4. opredieljenj e pepela i pieska for. fbr. 2·50 ; 

5. mikroskopsku iztraživanje (opredieljenje nečistoća, vrata i nepripadnih primješanih vrsti 

brašna) for. 5·50 ; 6. iztraživanje na vrat . (Secale cormitum, Mutterkorn) for. :a·-; 7. opredieljenje 

množine posija for z·.:._; 8. opredieljenje lje(liva pranjm ili -aleurometrom 

for. 2·-. 

· II. Ćaj. 9. Kemijsko- i mikroskopsko iztraživanje na patvorine for. 3'- ; 10. opredieljenje 

teina for. 5. -; ll. iztraživauje na boje for. 1.-. 

· ' III. Ćoko1ada i kak ao. 12. Obično iztraživanje na čistoću (na dodatak brašna 

miner. tvari, tudjih masti i mikroskopa ko iztraživanje) for. 4·- ; 13. · iztraživanje Jia: do- . 

datak brašna kvalitativno fr. 1:- kvantitativno for. 3·-; 14. opredieljenje sveuknp&oga dnšika 

for. 3·- ; 15. opredieljenje masti for. 2·- ; 16. mikroskopsko iztraživanje for: 2· - ; 

17. opredieljenje pepela for. 1·-; 18. opredieljenje sladora for. 1·50 ; 19 l. opredieljenje staničevine 

(Rohfaser) for. 2·00; 20. opredieljenje vode for. 1·. · 

IV. Gorušica i muštarda. 21. Kemijsko i mikroskopsko iztraživanje ua. tudje 

· 

primjese for. 2·-. 

V. Gvire (medica.). 22. Iztraživanje na zdravlju '§tetne sastojine fr. io.- 

VI. Kav·a i surogati kave. 23. Iztraživarlje na timjetne boje for. 2·50 ; 24. mikroskopsko 

iztraživanje for. 3·50; 25. opredieljenje pepela for. 1-50; 26: opredieljenje pepela i 

pieska for. 2·00 ; 27. opredieljenje cofeilia for. 5· ; 28. opredieljenje sveukupnoga dušika 

for. 3·- ; 29. opredieljeltje sladora prije i poslije inverzije for. 3·- ; 30. opredieljenje 

ekstrakta vodom for. 2· -. 

VII. Kru;h. ill. -Obino iztrnživanje (opredieljenje vode, · pepelli, .· kubnje na kocelj 

i barit, 'te mikroskopske iztrnživanje) for. 4·- j 32. opredieljenje vode for. l•- ; 33. opr 

dieljenje pepela fot. 1·50; 34. opredieljenje pepela i pieska for. ' 2·50 ; 35. analiza pepela 

na mineralne škodljive primjese for. 2·50 ; 36. mikroskopsko iztraživanje for. 2·50 ; 37. iztraživanje 

na vrat (Secale cornutum, Mutterkorn) for. 3·- ; 38. opredieljenje kroba for. 3·-; 

39. opredieljenje ukupnoga d11šika fo r. 3· - ; 40. opredieljenje sladoTR for. 2·-. 

. VIII. K v n s a e, p j e n i e a. 41. Opredieljenje jakoti for. 2·50; 42. opredieljenje vode 

for. -1·-; 43. opredie\jenje pepela for. 1·___:·; 44. opredieljenje škroba kvalit. for 1·, kvantit. 

for o 3·50 ; 45. niikroskopsko iztraživll.njt' for. 2·-. 

· IX. Ma sl a e i m as lo, in ar g ar i n. 46. Opredieljenje· nemastnih sastojina pepela i 

mikroskopsku iztraživanje for. 3•50; 47. mikroskopsku iztraživanje'(na brašno, škr(ib, korun 

itd.) for. 1·50 ; 48: oprediP-ljenje specifične tPžine fo r. 1·50; 49. opredieljenje tališta i smrzišta 

for. 1·""'-i 50. opredieljenj e vode for. 1·- ; 51. opredieljenje kuhinjske soli ' for. 1•50; 52. 

·opredieljenje ukupne JDasti for. 2·50 ; 53. opredieljenje Kottstorferovoga broja saponifikacije 

for. 2·50 ; 54. opredieljeuje Helmerovoga broja za opredieljenje tudjih masti for. 3·00 ; 55. 

opredieljenje hlapiVih kiselina za opredieljenje tud j ih masti for. 2·50 ; 56; opredieljenje 

slobodnih mastnih kiselina for. 1·50; 57. opredieljenje refrakcije for. 1·50. 

X . .Mast. 58. Obično iztraživanje (o'predieljenje vode, pepela, slobodnih kiselina, 

tališta, primjese bilinskih ulja) for. 5· . ; 59. opredieljenje specifičn.e, težine for. 1·00; 60 .. 

opredieljenj e tališ.ta for. 1·-; 61 . .opredieljemje vode for. 1·- ; 62 .. opredieljerije pepela 

for. l·,_::. ; 63 .. opredieljenje slobodnih . kiselina (ranketivost) for. 150; 6it opredieljenj e 

primjese bilinskih ulja (H ii bl, Bechi) for. 2·50; 65. opredieljenje refrakcije for. · 1:50. 

XI. M e d •. 66. Obično iztraživanje (opredieljenje vode, pepela, sladora i mikroskopsko 

iztraživanje) for. !'-; 67. opredieljenje specifične-težine :for. l·+-; 6!j. 'Opredieljenje .vode 

· 

· 

· 

_ 

_ 


------ 

·- ---.. - ------------- 

for. ·ti ___,- ; 9. opredieljenje sladora ·prije i ·.poslije vri enji, . te- prije j. poslije jn verzije,,' svak-o 

po ·l for. 50 nvč., ukup_no for, 6· - j 70. opredieljenja ·grozdov

326 Liečnlčki Vfestnik 1898. Br. 9. 


sastojina po for. 2·-; 150. opredieljenje tanina for. t·- ; t5t. opredieljenje tekline (kvalitativno) 

50 nvč. ; t52. opredieljenje boje crvenog i crnog viM for. 1·50; 153. opredie1jenje 

ukupnoga dušika for. 3·-. 

XXII. V o ćni s o k ovi. 154. Iztraživanje na čistoću (otrovne primjese) for. 3.o0; 

155. opredieljenje sladora for. 2· -; 156. opredieljenje alkohola for. 1·50 i 157. opredieljenje 

kiseline for. 1· i 158. opredieljenje salicilne kiseline (kvalit.) for. 1·-; 159. opredielj enje 

ekstrakta i pepela for. 2·-i 160. opredieljenje boje (kvalit.) for. 1-50 ; 161. opredieljenje 

sacharina (kvalit.) for. t·50. 

XXIII. Voda'. t62. Jednostavno kemijsko iztraživanje, i to : opredieljenje izpravnog 

ostatka, gubitka žeženjem, chlora, dušične kiseline i oxydacije kvantitativno, dušične sukiseline 

kvalitativno for. 10·- ; t63. mikroskopske iztraživanje for. 2·50i t64. bakterioložko 

iztraživanje (ne uračunav troškove za uzimanje ogledka) for. 10·-, ukupno for. 19·- ; 165. 

tehničko iztraživanj e vode za parne kotlove for. 8·- i 166. iztraživanje mineralne vode 

na škodljiva metale for. 2·- ; 167. pod puno kem. iztraživanje vode for. 30·- ; t68. podpuno 

iztraživanje mineralne vode po proračunu i na temelju obćenitoga pristojbenika. 

XXIV. Vrhnje. 169. Opredieljenje specif. težine for. t·-; 170. opredieljenje mRsti 

for. t·50 ; 171. iztraživa.nje na primjese for. 1.-. 

XXV. Žestoka pića. 172. Iztraživanje za obične svrhe (opred. alkohola, ekstrakta 

i pepela, kiseline i patočnog ulja) for. 4·- ; 173. opredieljenje specifične težine for. t·- ; 

174. opredieljenje alkohola for. t·50 ; 175. opredieljenje ekstrakta for. 1·-; t76. opredieljenje 

pepela fr. 1·-; t77. opredieljenje patočnog ulja kvalit. fr. 1·-, k:vantit. fr. 2·- ; 

t78. opredieljenje mineralnih slobodnih kiselina for. 1·50 ; t79. opredieljenje sveukupnih 

kiselina for. t·-; 180. opredieljenje otrovnih boja for. 2·-; 181. opredieljenje sladora 

for. 1·-; t82. opredieljenje metalnih primjesa (kvalit.) for. 1·-; t83. opredieljenje cijanovodik& 

for. t·-. 

b) Razno. 

XXVI. Kovin !Ike slitine. 184. Za posudje kuhinjsko, 8tolno, kutij e za konzerve, 

tlačne epreme za pivo, sifone, sisalice za dj ecu, metalični papir za omote jestiva, burmuta 

itd. na otrovne sastojine for. 4-8· -. 

XXVII. Ka u č u ka s t i predmeti. 185. Predmeti koji služe kod hranjenja, na 

škodljive primjese for. 4-8·-. 

XXVIII. Glazure zemlj enoga posudja. t86. Na otrovne sutojine for. l-8·-. 

XXIX. Boje otrovne. 187. Na posudju, u kojem se sprema hrana, na zamotcih, 

poklopcih itd., u kosmetičkih sredstvih ; na igračkah, elikah, u slikarskih, tiskarskih, vodenih 

i uljenih boja; na tapetah i tkaninah; umjetnom cvieću i nakitu, kvalit. for. 3-8·-; 188. 

kvantitativno opredieljenje koje otrovne sastojine for. 6·-. 

B. Iztmiivanja za gospodarstvene sYrhe. 

I. Zemlja i kamenje. t89. Mehanička analiza tla for. 4·- ; t90. podpuna analiza 

zemlje for. 25·- ; 191. opredieljenje ugljične kiseline for. t·50; t92. opredieljenje fosforne 

kiseline for. 2·-; 193. opredielj enje dušika for. 2.50; 194. opredieljenje vapna for. 2·-; 

195. opredieljenje kalija for:3·- ; 196. iztraživanj e gline, ilovače· ili lapora for. 7·- ; 197. 

iztraživanje vapnenca u svrhu žeženja vapna for. 4·- ; t98. iztraživanje hidrauličk:oga vapna 

for. 6·-; 199. iztraživanje hrdjca (Ocker) for. 3·-. 

IT. Krma. 200. Opredieljenje suhe tvari for. t·-; 201. opredieljenje duik:a, vode i 

masti u krmi for. 5·- ; 202. opredielj enje masti u uljenjaku (Oelkucken) for. 2·- ; 203. 

opredieljenje vode, masti, staničevine, dušika sadržavajućih i duika. prostih sastojina, pepela 

i pieska u knni for. 10·- ; 204. mikroskopsko iztraživahje na čistoću for. 2·-. 205. opredieljenje 

ukupnoga dušika u krmi for. 2·50; 206. opredieljenje ukupnoga dušika i bjelanjka 

for. 4·- ; 207. opredieljenj e probavivog dušika for. 5·-. 

1 Za uzimanje ogledaka vode u svrhu iztraživanja naročito bakterioložkoga , potrebita 

je osobita pažnja. S toga, tko želi dati iztražiti vodu, je li Zll 

piće dobra, ne 

sadržaje li zdravlju škodljivih sastojina, neka najavi to ovomu zavodu uz naznaku, koliko 

voda želi, . 

d &: se iztraži. Zavod I! oslati . 

će · otčniku za s ': aku pojedinu vodu 4 staklenke 

u sandučiću 1 točnu uputu o načmu uzimanJa 1 odpremanJ& ogledaka vode. TroAkove po 

Atarine ima namiriti stranka. 

III. Umjetna gnojiva. 208. Opredieljenje vlage u pepelu od kosti for. t·- ; 209. 

opredieljenje ukupne fosforne kiseline u pept•lu od kosti for. 2·-; 210. opredieljenje 

ukupnoga. dušika u pepelu od kosti for. 2·50 ; 211. opredieljenje u vodi topive fosforne 

kiseline u superfogfatih fo r. 2· -; 212. opredieljenje u vodi topive, te ukupne fosfo rne 

kiseline u superfosfatih for. 3.50 ; 213. opredielj enje vode u superfosfatih for. t·- ; t4. 

opredieljenje organskoga dušika for. 2·50 ; 215. opreclieljenje a.monijakalnoga dušika for. 2·50 ; 

216. opredieljenje dušične kiseline for. 3·- ; 217. opredielj enje ukupne fosforne kiseline u 

spodiumu ili u fosfatskom kamenju for. 2· ; 218. opredieljenje vapnenoga karbonata u 

spodiumu for. 2·- ; 219. opredieljenje vode, sumporne kiseline i netopivog ostatka u •sadri 

for. 5· -; 220. opredieljenje kalija u umjetnih gnoji vih for. 3· -. 

O. Za pivare, tvo7·nice žeste, pjenice itd. 

I. Iztraživanje surovina. 221. Opredieljenje vode for. 1·-; 222. opredieljenje 

škroba for. 3·-; 223. opredieljenje dušika po Kjeldahlu for. 2·50 ; 224. opredieljeuje bj e 

lanjka po Stutzeru for. 3·-. 

II. I z traži v a nj e sl a d a (Malz). 225. Opredieljenje ektrakta. for. 3.- ; 226. opre· 

dieljenje sladora u ekstraktu od slada for. 3· -; 227. opredieljenje kiseline for. t·-. 

III. Iztraživanj e koma {Maische). 228. Opredielj enje nernztvorenoga škroba for. 

!i·- ; 229. opredieljenje maltoze for. 3·-; 230. opredieljenje dextrina for. 3.50 ; 231. opredieU 

enja kiseline for. 1·-. 

IV. Iztraživanje pj enice. Gled. A. VIII. 

n. l'rfast·i,· ulja, sapunantvo. 

232. Iztraživanje vegetabilnih ulja na dodatak mineralnih for. 3·-; 233. iztraživanje 

ulja na čistoću i puvost for. 3·50; 234. opredieljenje masti for. 2·50; 235. opredieljenje 

vizkoziteta fo r. 2·50 ; 236. opredieljenje specifične težine for. t·- ; 237. opredieljenje tališ 

ta i smrzišta for. 1.-i 238. iztraživanje na mineralne sastojine for. 2·- ; 239. Hehnerov 

broj for. 3·50 ; 240. Meisslov broj fo r. 3·-; 241. Hiiblov jod broj for. 2.50; 242. Kottstorferov 

broj for. 2·50 ; 243. opredieljenje glicerina fur. 3·-; 244. opredielj enje Burstyn 

stupnja (sadržaj masti u ulj ih) for. t·- ; 45. iztraživanje ulja na dodatak ulja iz smole for. 

1.50; 246. opredieljenj e gustoće petroleuma for. 1·- ; 247. opredieljenje upaljivosti petroleuma 

for. t·- ; 248 opredieljenje alkalija u sapunu for. t·-; 249. dokazivanj e dodatka topivoga 

stakla sapunu, da bude teži for. 1·- ; 250. iztraživanje sapuna na čistoću for. 2·- ; 251. 

opredieljenje vode u sapunu for. t·-- ; 252. gradiranje Južine for. 1·- ; 253. gradiranje sode 

for. 1·-; 254. gradiranje pot11še for. 1·- i 255. iztraživanje voska na patvorine for. 3·50. 

E. Za I'Udal'stvo. 

I. Smedji i kameni uglj en. 256. Elementarna analiza. ugljena. for. 15.- ; 257. 

opredieljenje ogrievnog efekta goriva for. tO·-; 258. opredieljenje vode u gori vih for. 1·- ; 

259. opredieljenje §kodljivoga sumpora for. 3·- ; 260. opredieljenj e množine dobitka koksa 

od ugljena for. 3· ; 261. opredieljenje množine dobitka pepela for. 1·50; 262. opredieljenje 

množine dobitka čadje for. t·50; 2

328 . Liečnički Viestnik 1898. Br. 9. 


-- ---------· 

32!1 

za lotan je sifonske glave itd., računa se za opredieljenje pojedine sastojine, i to : 278. K va 

litativno tor. 1·-; 279. Kvantitativno po for. 2·-. 

F. Raena tehnička. iztmž,ivanja. 

280. Birsa, opredieljenje čiste vinske kiseline po Goldenberg-Geromet-Fres eniusovoj 

metodi for. 2·- ; 281. Surac, opredieljenje sadrža:a na manganovom prekisn for. 2·- ; 282. 

Uhlorovo vapno, opredieljenje sadržaja aktivnoga ch lora for. 2·- ; 203. opredielj enje tanina 

odnosno strjivih i nestrojivih sastojina u stroj barskih stvarih for. 3.- ; 28!. tkanine i 

pletivo, mikroskopsko iztraživaoje for. 2· ; 285. dokazivanje drvovine u papiru for. 1·-- ; 

286. opredieljenj e pepela n kaučukn for. l· ; 287. opredieljenje množine sumpora u 

kaučuku for. 2·-; 288. mineralne boje, iztraživanje na patvorine for. l -3·-; 289. opredieljenje 

voska u voščanih S\!iećah i sl. fo r. 2·-; 290. iztraživanje c:iokovoga bjelila na 

čistoću for. 2· 291. iztraživaoje olovnoga bjelila na čistoću for. 2· -. 

G. E'izioložlw 'iztmHvttnjt. 

L 292. Kvalitativno iztraživanje mokraće n11 abnormalne sastojine for. 5·- : 293. 

iztmžlvanje na bjelanjak for. · l·- ; 2Sl4. iztraži vanje na slador for. 1·- ; 295. iztraživanje 

na žnć for. 1·- ; 296. iztraživanje na krv for, l·- ; 297. iztraživanje na svaku drugu 

01·ganku sastojinu (leuciu, tirozin, ino1.it, aceton, mliečnu kiselinu itd.1 p

330 Liečnički Viestnik 1898. Hr. 9. 

Br. 9. Liečnički Viestnik 1898 331 

Ako koj i liečnik dodje u priliku, da mora ogledavati ranu, koja je veu po drugom 

liečni ku valjano povijena, tada mu ranarska umjetnost dopušta, dH. to učini, ali on je 

dužan, da ju sa svim znanstvenim opre!om pregleda i ir-nova valjano povije. 

Kod sudbenoga pako očevida radi e vasda o tom, da ne samo liečnik vještak, ve( 

i ureduj ući sudac rann vidi, te se o njezinom obstanku uvjeri. 

Radi se nadalje vaRela o tom. da se U$tanovi 

sudiH'Illl. kvalifikacija raBe, jer ir. ove 

proi zlazi 11 smislu sadašnjega kaznenoga zakona vai\uo pitan je, ch li se zadatelj 

ozljede 

ima Rmatrat.i zločincem ili ne; čeRto može se ir. izgleda rane prouditi, da li je zaista zadana 

onako, kako to tužitelj tvrdi ; ili da moda niti nije zar! a ua tudj im djelovanjem. 

toga se ne može zabranit.i liečniku, koji kao sudbeni vj eštak obavlj a očevid, da 

mnu ozliedjenoga odvije. 

Dapače u slučajevih, gdje je ranjeno ndo providjeno tvrdim povojem, na pr. sadrom, 

mo 'e biti potrebno, da se takav [JOV•)i pred ,;n dbenim [JOvjerentvom skine, jer 

nije mogućnost 

izklj nčemL, da i netko nepovriedjeno udo thule čvrstim povoje m oklopi ti , obtužujući 

drugoga, da mu je zadao ozljedu . 

Nasuprot ne može biti ni jednom lie•'iuiku do:r.voljeno, niti to mije 81Hhc od liećničkoga 

vještaka zahtj evati, da on v:-tljano sašivenu ranu ozliedjenik•> rapa ra, 

jediuo . u lu 

svrhu, da mj eri ujeun dubljinu i obcg ; jer bi e liečnik takovim potupkom ogriešio o 

najbitn ije ustanove svoje wauosl;i. 

Isto tako ue smije liečnik pipalj kom rovati po ;o:amr;enih kanalih, tra7.eći puščauo 

zrno, lwje je možda prod rlo u vane nutamje organe ; a gdjekada Re ne Amije ni dirati 

u povoj rane, n.ko 11. pr. po:>.toj i pogibelj ponovnoga krvarenja te mne. 

Suvišno bi bilo davati liečui kom posebne npute, što oni smij u , a što ne smiju kao 

sudbeni vj eštaci poduzi mati , jer se djelovanje liei:uika u svih prilikah, dakle i kod udbenog 

očevida, osniva na nj egovom ;-:nanj u, izkustvn i a vj esti ; jer je on za svoje pogreške 

iz nezuanja i neRavjestnosti, poči njene kod Audbenog očevida, isto lako odgovoran 

kao i n drugih prili kah ; jer je sudbeni liečnik dni\an iztmžnom sndcn Ot'ii tovati samo onaj 

uspjeh iztraživanja, koji se u ohst.ojećem slučaju postići dade, a sudar. je uviek vlastan 

i ztragu n adopuniti pon ov nim, naknadni m pregledanjem ozliedjenika, ili preluanjem onoga 

liečnika, koj i je ozliedjenika lier.io. 

Prvomu dakle dielu p redloga bit će najbolje za•lovoljeno. ako ndbt>ne oblasti upotrebljavaju 

samo takove liečničke vještake, koji pružaju garanciju, da će svoju ;_ zadaću 

pred sudom valjano i savjetno riešiti, te sudce upozoriti, kako daleko se smije ići u liečničkom 

iztraživanju poj edi noga slučaja. 

Glede pod br. 2 pomenutog odborskog zaključb. pako drži kr. ova em. vlada, da 

pod tom točkom zatražena liečnitka pomoć dolazi ponajviše 11 ob:.i r 11 takovih sl11čajevi h, 

gdje e ')Ziiedjenik nalai n životnoj pogibelji , koja se dade djelotvornim liečnički m uti. 

enjem odkloniti ; a to svakomu liečniku, ktlji j" k takovomu sluč:ju pri došao, nalaže ve(o. 

čovječanska dužnost, da po mogućnosti pomogne. 

Nu ohič.no je već prva pogibelj mi nnla, i li pomoć: uvišn om potala. kad je udbeno 

povjerenstvo k o)\liedjeoomu prispj elo. 

U svih ostalih slučajevih ozliecljenja proslllljnjc liečnik, što je nužd no, d:t se za ozliedj 

enika učiui ; on će dati voju uputu, te ovisi o vo\ji ozliecljenikn., 

hoće ili ne će li lu 

!';ati savjet liečnika, naro•ito nije ni je.lan lie•nik, dakle niti Hndbeni vlat.an poduzeti kakovu 

operacij u na holestnikn ht>z njegove privol e. 

Nalazi li se 

ozliedjenik n mjstu, gdje je bol nica ili gLije obitava l ieeni k, tu mu je 

liečuička pomoć lahko pristu pna, te bi bilo Hnvišno sudbenoga l i et)ni ka lH'\initi dužnim 

takovoga posla. 

Ne ima li n ozliedjenikovom mj estu ni bolnice ni liei:nilm, a bolestnik nema srerbtva, 

da si iz daljine dobavi liečničku p omoć, ouda dakako dolazi sudbeni lietn ik u nuidni položaj, 

da ozliedjeniku pruži shodnu pomoć, pa je posve opra vdano, da s liečni ku u ULkovom 

slučaju osigura nagrada za njegov posao i o d;teta za potrošena lječitbena srethtva. 

Najčešće pako obavljaj u se očevidi ozliedjeuilm u mom uredu sudbene oblasti , 

kamo dolaze sami ranj eni ljudi s tnžbami. 

Može li se prisutnomu sudbenomu liečniku, koji ozliedjeue pregledava, naloiti 

dužnost, da uj edno rane lege artis očisti i povije 

Sigurno ne : jer uredske prostorije nisu pri klad n!> za takovo p oJ,)vanje ; niti lie;hoduijirn uačinom i po 

monćnosti popravi i zaštiti, a ozliedjenik občuva od poslj edica zauemrtrenja; narl alje ela 

se ozliecljenomn , kojemu He već namješteni povoj 11 :'lvrhn ogledavanja ozljede mora !'!kinuti , 

zamjeni isto tn.ko sbo

332 Liečnički Vlestnilot 1898. Br. 9. 

Br. to. U, Zagrebu 16. listopada 1898. God • . xx. 

logiju i syphilis. 

Gradac. Redoviti profesor primaljstva i gynaekologije na njemačkom 

sveučilištu u Pragu A. Rosthorn premješten je u istom svojstvu na sveučilište u Gradac. 

· 

Kongres poljskih prirodopisaca i liečnika. Ove godine imao se je u 

Poznanju obdržavali kongres poljskih prirodopisaca i liečnika, nu prnske ·oblasti zabranile · 

su sudjelovanje inozem a ea ; utok na ministarstvo nutarnjih posala bio je bez uspj eha. Sada 

su austrijski državljani, većinom profeori i docenti lavovskog i krakovskoga sveučilišta 

upravili prosvjed na poljski klub carevinqkqga vieća, na ministra unutarnjih pos la i na 

ministra za Galiciju. U ovom prosvjedu iztiču, da je kongres imao služiti samo znanstvenim 

svrham, te traže zaštitu misli, napredka znanosti i gradjanskih prava. 

Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu teć'aj.ern srpnja 

1'898. Diphtheritis preostalo l, priraslo l, ozdravilo l, umr.lo O, preostaje l. Sc arl 

a t i n a preostalo 3, priraslo 4, odravilo 3. umrlo O, preostaje 4. M o r b i l l i preostalo l, 

priraslo O, ozdravilo l, umrlo O, preostaje O. T y p h u s a b d o m i n a l i s preostalo 14, 

priraslo 15, ozdravilo 17, umrlo 3, preostaje 9. D y sent e r ia preostalo O, priraslo O, ozdravilo 

O, umrlo O, preostaje O. .S e p si s p u e r p e r a l i s preostalo O, prira3lo l, ozdravilo 

O, umrlo O, preostaje l. T u s s i s e o n v u l s i v a preostalo O, priraslo 3, ozdravilo O, 

umrlo O, preostaje 3; kolovoza. Diphthe ritis preostalo l, priraslo 7, ozdravilo 3, 

umrlo O, preostaje 5. S carla ti n a preostalo 4, priraslo 7, ozdravi! o 3, umrlo l, preostaje 7, 

M or b i ll i preostalo O, priraslo O, ozdravi lo O, umrlo O, preostaje O. T y p h·u s a b d o m i-. 

nali s preostalo 9, priraslo l, ozdravilo 7, umrlo l, preostaje 2. Dysenteria preostalo O;· 

priraslo l, o1.dravilo l, umrlo O, preostaje O. Sepsis·puerperalis preostalo l, priraslo O, 

ozdravilo O, umrlo O, preostaje · l. T u ss i s co n vu l si va preostalo 3, priraslo 4, ozdravilo 5, 

·umrlo 2, preostaje O, 

Natječaji. Razpisani su natječaji za mjesta obćiuskih lie čnika: a) u ži1paniji 

zagrebačkoj za uzadružene zdrav t vene obćine l. Šetuš (kotar Sisak), 2. Netretić (k. Karlovac), 

3. Ozalj (k. Karlovac), 4. Moravče-Kašina (k. Sv. Jvan-Zelina), 5. Klasnić (k. Glina), 

6. Kraljevčani (k. Glina), 7. Sv. Martin {k. Samobor) . 8. Bučica (k. Glina), 9. Dubica 

(k. Kostajuica\ Sa svakim od ovih mjesta skopčana je plaća od godišnjih 500 for. i sta-. 

narina od 100 for. ili stan u naravi. Molbe do 30. listopada o. g. kr. vel. županu; b) u 

županiji belovarskoj za uzadružene zdravstvene obćine l. Popovača, 2. Sv. Petar-Orebovac. 

Sa svakim od ovih mjesta skopčana je .plaća od 600 for. i stanarina od 100 for., te pri-. 

mjereni putni paušal. Molbe kr. žup. oblati do 20. ruj ua o. g. ; e) u županiji vukovarskoj 

za uzadruženu zdravstvenu obćinu Novi Slankamen. Plaća 500 for. i 150 for. stanarine, te 

godišnji doplatak od 250 fo r. uz uvjet, da izabrani obć. liečnik smije tražiti samo polovinu 

pristojba, odredjenih u cieniku od g. 1894. Osim o'vih beriva pravo na petgodišnje 

doplatke po 50 for. Molbe kr. kot. oblasti u St. Pazovi do 20. rujna o. g. ; dJ za grad Kostajnicu, 

plaća 800 for., staoarina 200 :for. Molbe kr. kot. oblasti n Kostajnici do 4. listopada 

· o. g 

Poznati tvornič.tr cbiruriklb iostromenata J. mavka otv:orio je li 

Ilici ·b•·· ,29. skladište svojih vla:stitih proiz,·orla chirungijsko-mediciRBkih sprava, orthopedske 

mehanike, podveza i povoja. Mi s veseljem pozdravljamQ, da je ova vrstna i solidna 

tvrdka proširila svoj posao, tako da možemo sada . sve naše potrebe brzo , dobro i j ef· 

tino kod kuće dobavljati. 

MJeseena sku·pština 

"s b or a l i e č n i k a kr a lj e v i n a Hr v a t s k e i S l a v o n i j e" u Zagrebu bit će 

dne 26. rujna 1898. u 6 sati poslije podne u kt'. sveučlllštu (u senatskoj dvorani) 

· 

a .ovim dnevnim redom : 

l. Izvješće predsjednika. . . 

2. Demonstracija bole9t !l ika i prep!l:rata. . 

3. Dr. M. pl. O a č k o v 1 ć : O bermJah mo1.ga: 

4. Ev.entualni predlozi članova. Odbor. 

Vlastnik i izdavatelj .Sbor liečnika kraljevina Hrvatske .i Slavonije". 

Prdnik dr .. M. pl. Čačkov.ić, [}sak Dioničke, tiskare :u Zagrebu. 

LIENIKI VIESTNIK. 

List izlazi jedanput na. mjesee na. podrug do dva. arka.. - Ćla.novi ga. dobivaju bezpla.tno. 

· 

Predplata za. nečla.nove na. godinu 6 for., na. pol godine s for. 

Ćlanarina., predpla.ta i sve ostale uplate imaju se poslati llljenja.čniei hrv. eskomptne banke" u Zagrebu 

Jelačićev trg br. 3. . . 

Reklamacije radi .Liečn!čkoga Viestnika." imadu se upraviti na. Dioničku tiskaru u Zagrebu, 

Gundulićeva. uliea. br. 18. 

Dopisi se alju predsjedničtvu sbora. ili uredničtvu lista (dru. M. pl. Čačkoviću, Gajeva ulica 

br. 7. Telefon br. 296). 

Za. oglase plaća. se po dvostupačnom redku ili prostoru 15 novč. 

Dermatoložka kazuistika. 

Priobćuje dr. L. Gliick, primarni liečnilr bos.-berc zem. bolnice u Sarajevu."' 

Gospodo moja ! Dozvolite mi, da vam izviestim o nekojih rj edjih slučajevih 

kožnih bolesti, koje sam imao sgode djelomice prošle, a djelomice tekuće godine 

na mom odjelu promatrati. Uj edno vam namjeravam prikazati odnosne slike 

i više sitnozornih preparata. 

l. Muž, 38 godina star, koji je radi tvrdoga vrieda (sclerosis initialis) u lipnju proMe 

godine na moj odiel došao, pokazivaše još sliedeće znakove : koža doljnih udova je, dok 

bolestnik leži, sprieda od gornje trećine butova, straga po prilici od polovine zadka, jako 

blieda. Bljedoća ojačava odozgo prama dolje sve do doljne trećine gojata, odatle prama 

nozi stupnjuje se i jača sve više i više cyanotična modrina. 

Sprieda prelazi bljedoća postepeno u zdravu kožu, dočim straga nalazimo nepravilnu , 

vijugaatu smedje-crvenu, slabo uzvišenu crtu kao granicu promjene. 

Stoji li bolestnik nekoliko časaka, ustupa bljedoća sve jačem ljubičastom crvenilu, 

koje se osobito jako · na gnjatovih i nogub vidi. Uz to postaju sve jal!e vidljive kožne i 

podkožne dovodnice, koje su nešto uže. 

Koža stegna je sve do koljena jako gladka, mutno-sjajna, prelazeći na gnjatova po· 

staje hrapavijom i p.okazuje gdjegdje bielo-sjajne ljuščice. Okolo gležanja i na naplatib 

(granah) noge vidimo · tvrde nabore, a po njih velike, biele lj uske. Koža promienjenih die· 

lova je suha i' bez dlaka. Uzmemo li na tih mj estih kožu medju prate i tako stvorimo 

umjetni nabor, vidimo da je vrlo tanak i čvrst, a spustimo li ga, da brzo izčezne. Oko 

gležanja i na granab noge ne možemo ·kože micati. Znojenje je vrlo slabo. , 

Hod je poneMo ukoČen, preni. au patellarni odrazi normalni. Ćut boli i topline nije 

promienjena. Nutarnji su ustroji zdravi. Subjektivno prouzročuje bolest samo neznatnu na· 

petost oko gležanja. 

Boleatnik veli, da je opazio prve promjene prije pet godina iza jake nahlade nogu. 

Prvi znak bilo je ljuštenje kože na granab nogu. 

. Na temelju gornjih pojava i anamnestičnih podatak;a :razpoznao sam, pošto sam iz· 

ključio idiopatbičnu progresivno atrophiju (postepeno venuće kože) i sclerodermiju (tvrdnuće 

kože), da je taj slučaj xeroderma simplex p1'0gressivum. 

Da je bolet sbilja napredovala, mogao sam ·zamjetiti kroz 31/2 mjeseca, što je bo· 

lestnik u bolnici boravio, jer promjene sizahu nekoliko dana prije bolestnikovog odlazka 

· 

spri eda · do blizu slabina, a straga do preko zadka. 

* Predavao na sktipAtini sbora liečnika od 27. svibnJa 1898.



Dva preparata, koje možete, gospodo, pod sitnozorom vidjeti, komadići su kože, 

koje sam s bolestnikovoga lie voga guja ta ilrezao. J edan preparat bojadisao sam po van G i e 

so nu (haematoxylinom i fuchsinom;, a drugi, da predočim pruživa vlakanca, bojadisao sam 

po T an z er-U n n i (orceinom). U prvom pre para tu vidite, da je nakožica sveudilj odehljana 

i da sastoji iz dviju jednoličnih slojeva, koji sn Rpojeui finom mrežicom rožastib 

vlakanaca. Na medj i izmedju nakožice i .Malpighijevoga sloja vidite jedan red većih, vretenastih, 

vrlo sploštenih epithelialnih stanica, u kojih se nalazi malo (pigmenta) crnila ili 

vranila. 

Malpighijev sloj je atrophičau, njegove su stanice bez zubaca (riffios), sploštene, vrlo 

malene, u napredujućr m roženju. Osnovne stanice obiluju pigrnentom, nu vrlo su zakržljane. 

Bradavični sloj kože skoro je Satima plosnat, gamo gdjegdje nalazimo nizke zubiće 

kao njegove tragove. 

Tkivo kože sastoji iz gustoga pletiva debelo-vlaknatoga veziva, koje sakriva u svojih 

okaucib i pukotinah pojedine, male, vretenaste st.anice. Od cievovlja samo HU ostanci, dočim 

znoj ne žliezde izčezoše bez traga. 

Spomenuti mi je, da sam u cielom nizu vreparata samo jednom mogao vidjeti vrlo 

atrophičnu lojnicu, koja je ležala u dubljih slojevih kože. 

Drugi preparat predočuj e vam, gopodo, gustu mrežu pruživih vlakana, koja se proteže 

kroz cielu debljinu kože ; pojedina tanka vlak:mca sižu vijugajući se kroz Malpighijev 

sloj sve do nakožice. 

Sitnozornim iztraživanjem dokazao sam sasma značajnu atrophiju kože i svih njenih 

dielova izuzev nepromienjena pruživa vlakna. 

'J'aj :;lueaj nam je koli obzirom na aetiulogij u, toli i obzirom na pnJhogenezn 

:-;a::;vim 11ejasan. Simetrično irnnje i uaprl'

336 

---- --- 


-- ·---- · --- ------------ ---- 

Br. 10. Liečničk.i Viestnik 1898. 337 

Koža na granah nogu skoro je sva debelimi, oštrigastim lj uskam naličnimi, musavosmedjimi 

zubastimi ljuščicami pokrivena, koje su hrapave i uz to suhe. Prsti sn napola 

svinuti, ali ih može bolestnik izpružiti. Koža na grauah nogu je zdrava. 

Slabo hranjeni i za svoje godine maleni · bolestnik već nam izra.aj em lica odaje, da 

trpi, a i pogled mu je nujan ; na opetovana ptanja odgovara vrlo polako Živčani sustav 

ne pokazuje drugih poremećenja. Nutarnji sn ustroji zdravi. 

Prviput bio je bolestnik odmah iza dolazka u bolnicu fotografisan. Tn sliku vam 

sada dajem na uvid. Drugi put dao sam ga fotografisati dva dana prije nj egovog odlazk:-t 

(17. lipnja 1897.), te na toj slici vidite, gospodo moja, ela SLl svi nameti izčezli, te da sad3 

nalazimo samo nejednakn pigmentaciju na prije bolestnih dielovih kože. Bolestnik postao 

je za. svoga boravka u bolnici teži, veseo i razgovoran i tako sam ga mogao u izrično poboljšanom 

stanju odpustiti. 

Drugi slučaj 

ticao se je 38-godišnjega cipelarskoga pomoćnika iz sara.jevske okolice, 

koji je 6. svibnja s ovimi pojavi u bolnicu došao : 

Na obadvie grane ruku, koje su slabo nadute, koža je smedje-lj ubičasta, nakožica 

odebljana, te se ljušti kao mekinje (posije). Na naborih izmedju prstiju nalazimo uz ravne 

exfoliacije pojedine haljkave mj ehur:>. Sasma slične promjene su i na obih granah nogu. 

Promienjena mjesta kože sn osjetljiva. 

Patellarni odrazi sn ojačani, drhtanje pijanaca izražava se na rukuh. Nutarnji ustroji 

su zdravi. Lijavica. 

Na obih fotografijah, koje vam pokazujem, vidite i to na prvoj bolestnika dan iza 

dolazka, a na drugoj nekoliko dana prije odlazka iz bolnice (7. srpnja 1897.). 

Tekom liečenja oporavio se je bolestnik vrlo znRtno, koža holestnih pr\je dielova, 

bijaše gladka, ponešto otančana i nepravilno pigmentovana. 

Iz anamneze tju sl; u pine 

mikrococcom sličnih zrnaca. Malpighijev sloj dj elomice je vrlo uzan, dj elomice ali i vrlo 

razširen i silno razgranjen. Stanice uajpovršnijega reda su sploštene i pune mastila (crnila). 

U hypertrophičnih dielovih toga sloja nalazimo dosta često lukovicam slične naslagane 

tvori ne. 

P a p i l l e kože dj elomice su očito hypertrophične, djelomice vrlo sploštene, duž stienn. 

cievovlja papillarnih pleteža, kao u obće goruje cievčane mreže, razabiremo jasno okruglostaničnu 

infiltraciju. Na atrophičnih mjestih promieniše se cievčice u uzane, obliterisane 

konopčiće. Nakožica, kao što i podkožica, ne pokazuje ništa abn01·mna. 

Mreža pruživih vlakana je vrlo jako razvijena i razgranjena; mnogobrojna često vrlo 

tanka vlakanca dopiru uz papille sve do osnovnoga sloja Malpighijevoga sloja. 

Pellagrina promjena kože sastoji dakle u površnom zapaljenju đerme, koja izazivlje 

s jedne strane hypertrophiju, a s druge strane atrophiju bolestnih dielova sa spojnotkivnim 

izopal'enjem nekojih cievčica, koje iza toga sliedi. 

Ohiruržka kazuistika. 

Priobćuj e dr. B. Fiscber, operateur i primarni liečnik H. K. M. bolnice u Osieku. 

1. TfelJanatio cnmii ppt. fmctumm compUcat. 

R. F., 2'/ god. stara, donešena je u bolnicu s navodom, da ju je konj kopitom u 

glavu udario. 

Status praesens: Na desnoj strani, odgovarajući desnoj kosti sljepočnici, vidi 

e na lubanji udubina u veličini srebrne forinte. Pregledanjem ustanovljeno je, da je sljepočnica 

slomljena i pod desnu kost tj emenjaču porinuta. U toj rani prolabirao je komad 

mozga. Bilo je nešto malo retardirana, drugih cerebralnih symptoma ne ima. 

Odmah je poduzeta trepanacija. Dio prolabiranoga mozga odrezan je kod čiš 

!. pogodjen je pred 2 god. puščanim tanetom u prsa. 

;(;ruo izvadjeno je u ovoj bolnici. Bio je tada n bolnici 10 tj edana, rana mu je zacielila i 

on je zdrav odpušten. 8 tj edana iza toga opazio je, da se je na onom istom mjestu rana 

otvorila i počeo gnoj izlaziti. 

Status praesens. Bolestnik srednjega tj elesnoga sustava i slabog uzgoja. Perkusija 

na lievoj strani thoraxa daje mukli zvuk, pri auskultaciji ne čuje se na cieloj toj 

dtrani disanje. Srdce potisnuto prema clegno i dolje. Sondoru unilazi se u kanal, koji icle 

prema dolje i ruedialno. Smradan gnoj ciedi se u velikoj množini iz kanala. U njegovqj 

blizini su 2 rebra sraštena. 

Dne 6/2. učinjena je thor aco th omi a, a zatim a s p ir a ti o p er m au e n s sec. 

B ti l o w. Izpiralo se je s početka sublimatom, a kasnije raztopinom borove kiseline 2 puta 

na dan. Gnojna sekrecija se je na to znatno umanjivala, dok je napokon sasvim izčezla. 

Bolestnik je 20/3. zdrav kući odpušten. 

4. Laparotomia pp t. ca1·cinoma flexwae, colostom·ia. 

J. K., 34 god. star, tuži se, da od 8 dana nikakove stolice nema i isto tako dugo 

da blj uj e. Anamneza podaje, da je bolestnik uviek prije zdrav bio, a od zadnjih (j mjeseci 

da boluje od proljeva. Stolice bile su učestale, te bijahu spojene s velikim tenezmom, 

pri čem je uviek nešto sluzi i krvi izašlo_ Najednom sada od 8 dana da ne može nikako 

poganiti, prem ćuti veliku silu i potrebu. Izkazuje podjedno, da je u zadnje vrieme silno 

oslabio. 

·



S t a t u s pr a e s e n s. Bolestnik visoka stasa i koštunjast, inače mrša v i auaemičan ; 

prsni organi u redu ; trbuh na sve strane znatno naduven, silan meteorizam. Svi pokušaji 

visokom irrigacij om i izpiranjem želudca bez uspjeha. 

Na sve strane jednako naduven trbuh i anamneza dadoše naslućivati, da se u predstojećem 

slučaju radi -o stenozi u naJdo\jnem dielu crieva. Manuel no pretraživanje gužnjaka 

ostade bez uspjeha, jer se prstom ne može doći do stenoze i samo se može palpirati 

ampulla, koja je na sve strane jednako razširena, posve gladka, te hez ikakovih nabora 

sluznice. 

L a p ar o to m i j a. Zarez n li nei albi od pupka do symphyze. lli m bje trbuh otvoren, 

pokazuju se na sve strane jednako naduvena vrlo hyperaemična crieva. Tlak ostade još 

uviek tako visok, da se niti sada nije moglo rukom u trbušnu šupljinu dovoljno doprieti, 

te uslied toga niti stenozu u crievi nigdje palpirati. Radi toga se morade zarez jo§ nekoliko 

centimetra iznad pupka produljiti. Sada se istom moglo rukom doći do stenoze. Na 

mjestu, gdje fl.exura sygmoidea u gužnjak prelazi, ćuti -se tvrdi čvoroati tumor, za koji se 

čini, da cieli crievlji lumen izpunjuje, po prilici 2 cm. dug i na zdjelištu čvrsto fixiran, 

imponira za carcinom. Susjedne žliezde su znatno povećane i tvrde. Pri tom nalazu 

preostade drugo, već blatu dati izlaza. Stienke trbuha sašij u se na slojeve, (što je bilo dosta 

mučno pri tako visokom unutarnjem tlaku), pa na najdolj nem dielu rane jedan dio colona sa 

više šava u ranu fixira. Posve malim zarezom budu na to crieva otvorena, na što odmah sasvim 

tečno blato velikom snagom u velikoj 

Odmah iza toga nastupi collaps i bolestnik umre. 

množini u daleko štrcajućem luku iz rane izštrca. 

To je jedan od onih nesretnih slučajeva, koji e doduše riellko, ali ipak 

lmrlikad dogode. Imade se shvatiti ili kao shock, il i na ta;j način tuma

340 Liećnički Viestnik 1898. ·Br. 10. 

Br. 10. Liećnićki Viestnik. 1898. 341 

Status praesens. Bolestnik je srednjeg uzrasta, srednje razvitoga mišićja i kostiju. 

Unutarnji organi uredni. Bilo udara 76 puta u minuti. Tjelesna toplota po prilici 

37·8° e. 

Na granici vanjske i srednje trećine lieve obrve l cm. nad njom nalazi se 2·5 cm. dugačka 

lividna, 3 mm. široka, na kosti sraštena i uvučena zarastica, kojoj je smj er paralelan 

sagittalnoj osi. Zarastica odgovara vanjskoj periferiji pravilno okrugle impresije čelne kosti 

u promjeru od 4 cm . Impresija je najdublja u obsegu iste zarastice, a najplića u medianoj 

periferiji. Rubovi impresije su oštri. 

Živčani nalaz (dr. F. Gutschy) : Bolestnik podpuno apathičan, čuje, razumije, ali 

veoma sporo i jedva razumljivo odgovara. Postoji. obćenita cutana hyperaesthezija ·i lahka 

razdražljivost vasomotora. Provod u živcih na obje strane napadno zakasnio. Glutealni i . 

trbušni refle:rl na desnoj strani ugasli, dočim su na lievoj posve jasno izraženi ; isto je tako 

i s plantarnimi. Zj enice nešto sužene (izpod sredine široke), ne reagiraj u svakiput (Liickenreaction). 

Oči konstantno convergiraj u prema lievo i dolje (deviation conjugee a gauche). 

Desni doljni (ustni) razgranak ličnoga živca paretičan. Jezik kadkada odmiče na desno. 

Desna gornja okrajnina podpuno je paralytična, leži mlohavo uz trup. Desna doljna 

okrajnina paretična, na istoj su reflexi povišeni (goljenični i dorsalni clonus). H e m i 

p l e g i a fa cio-b rachio-eru rali s d extra. 

Trbuh splošten. Mokraća ide uredno, blato na klysma. 

Bolestnik imade veoma često epileptične napadaje, te je od jutra do večernjega posjeta 

imao ih 16, a u noći su svaka '/, do '1 sata dolazili. I to počimlju uviek klonični 

trzaji u desnoj polovici lica i prelaze onda na. desnu doljnu okrajninu. Kada su klonični 

grčevi na desnoj strani generalizovani, stane se glava trzajući okretati na lievo. Lieva polovica 

ne participira kod ovih grčeva. Poslije napadaja ostaj e desna ruka paralytična, ne 

oporavi se. 

Radi zlog obćega stanja i jer su napadaji dolazili u sve kraćih razmacih, odlučimo 

se na operaciju. Bilo je težko odlučiti se za postupak, jer je hemiplegija, te povišena tj e 

lesna toplota govorila za to, da bi se moglo raditi o smetnji u centrumu, i to valj da o 

abscesu. Nu ipak se odlučimo, da ćemo se najprije obratiti vidljivoj promjeni, na ime 

impresiji kosti, te ako bi ovakav postupak ostao bez uspjeha, da bi se pošlo na centrum. 

Operacija bila je 6 .. traVllja u jutro u narkozi s morphijem i cloroformom (trajanje 

2 s. 55 min., tečaj dobar i uredan potrošeno 32 gr. cloroforma i 0·01 morphina). Učinio 

sam zarez u zarastici vrhu najdublje impresije, te našao dugoljastu pukotinu (2·5 cm.) u 

kosti, n koju je periost urašten. Zarez se u luku oko impresij e produlji do srednje crte, 

rana razvuče s kvakami, te kost oslobodi od periosta. Sada se vidi, da je čelna kost u 

obsegu od preko srebl'ne forinte utisnuta, te da imprimirani komad imade nekoliko poprečnih 

pukotina. Na okolo se kost dlietom oslobodi, što je veoma tegotno, jer je fragment 

ne samo duboko utisnut, nego i pod gornji rub čelne kosti potisnut. Za vrieme operacije 

se pokazuje, da na mjestu pukotine n najdubljoj impresiji izlazi nešta cerebrospinalne tekućine. 

Iz kosti jako krvari, što veoma otegoćuje posao, jer se slabo vidi, budući je polje 

operacije uviek pokrito krvi. Antrnm frontale se pokazuje u medialnom i doljnem dielu 

otvora trepanacije, te se u posliednjem i otvori ; odmah na to mjesto tampon od jodofofmgazea. 

Napokon se kost svigdje oslobodi, te elevatorijem podigne. Izpod nje se vidi đura, 

koja se pokazuje urednom i ·pulzira, jedino imade na nekih mjestib malih adhaezija s kosti, 

koje se lahko oslobode. Kost se ne izvadi, već ostavi elevirana, te koža vrhu nje sašije 

do 2 otvora za draine od jodoformovoga gazea, koji idu prema mjestu, gdje je antrum 

frontale slobodno. 

Bolestnik je poslije operacije veoma nemiran i viče, s toga dobije jednu injekciju 

(0·01) morpbina i jednu campherovog ulja. Bilo poslije operacije 72, (za operacij e bilo je 

spalo do 54, ali se pod konac opet dizalo). Bol. je do 3 sata bio nemiran i vikao, ali se 

zatim umirio, te zaspao. Grčeva nije bilo. Bilo 92. Odredi se, da · na večer dobije jednu 

injekciju morphinom. 

7/4. Bolestnik miran, pri sebi, odgovara na pitanja, ne ćuti boli, traži jesti. Desnu 

ruku može dignuti, grčeva nije bilo. Topi. pr. p. 37·5", po p. 37·5°. Bilo pr. p. 64, 

po p. 72. 

.. 8!4. Povoj, drah:ii se promiene; bolestnik je kod toga · nemiran, baca se i plače. Rana 

uredna. Top}. 37·4"-31", bifo 72-76. 

9/4. Kada sam u jutro došao u bolestničku sobu, nadjem operiranoga, · gdje u krevetu 

na pol sj edi naslonjen na lievi lakat, u lievoj ruci ima šalicu, a s desnom drži žlicu 

i jede juhu. Veli, da mu je savim dobro i traži kući. Topl. 37·2Q-36·2 ', bilo 76-76. 

11;4. se promieni povoj, bolestnik miran, ne plače. Tj elesna toplota normalna, bilo 

uredno. ' 

16/4. bolestnik ustaje iz kreveta, može rukom i nogom dobro gibati. 20/4. Draiui 

izostavljeni, a 24/4. je rana sasvim zarasla, te kost prilično čvrsta. 

Bol. će se za koji dan odpustiti kUći.* 

U ovom je slučaju dvoje neJasno, što se ne može lahko protumačiti. Prvo, 

zašto je kod toga bolestnika, pošto je iza traume kroz deset mjeseci bio bez ikakovih 

smetnja, te nije pružao gotovo nikakovih cerebralnih syrnptoma njedanput provalila 

epilepsija, iz koje se je stala razvijati cerebralna hemiplegija, koja bi po 

svom napredovanju za koji dan svakako podpuna postala. BoL je podpuno amnestičan 

za vrieme, kada je nastupio prvi napadaj, te od nj ega ne možemo ništa 

saznati. Mi znademo samo, da je nadjen bez sviesti i da su se od onda pokazali 

epileptični ·· napadaji i da . se je stala razvijati desnostrana hemiplegija. Postoje 

tu dvie mogućnosti ili da je pao sa stolice ili lj estva, kada je zapaljivao 

svjetiljke (po navodu roditelja), te da je taj pad bio prigodni razlog, da je provalila 

epilepsija ili opet, da je u to vrieme zadobio prvi epileptički napadaj, te 

uslied toga pao. Prvi momenat tumačio bi nam donekle postanje epilepsije, ali 

opet, ako i neznatni,' symptomi, koji su· se pokazivali zadnje vrieme (glavobolja i 

motorična aphazija) govore za drugi, ali suponira:jući, da se radi o kakovoj organičkoj 

promjeni u centrumu. Zašto se je takova (absces ') pojavila tek iza tako 

dugoga vremena, ne mogu da si protm11ačim. Isto tako se ne može tumačiti 

iljelovanje operacije. Da su prestali epileptički napadaji, pošto je odstranjen pritisak 

na mozag, ne će nikoga začuditi, ali Hkroz je nejasno, zašto su t;asvim 

izginuli focalni symptomi, dok se na centrumu nije ništa poduzelo. Jedino bi se 

dalo tumačiti, da je postojala kakova veća adhaezija na duri, koja je pritiskivala 

na centrum, a kod operacije se je riešila. 

Listak. 

Osvrt na razvitak zdravstvene službe u Bugarskoj . 

Piše dr. F. Gundrum, gradski fizik u Križevcih. 

Čelebi Soliman, 8in turskoga sultana . Bajazida; obsjedao je g. 1393. bugarski glavni 

grad Trnovo, te mu je (neki tvrde izdajstvom) pošlo za rukom 31. srpnja i. g. grad osvojiti. 

Padom stare priestolnice slavnih bugarskih careva, zavladala je turska ruka cielom Bugarskom, 

pa je s njom upravljala 500 godina. Kako je biedni bugarski narod živio pod 

jarmom nep1ijatelja krsta častnog i slobode zlatne, pripovieda nam povjest, pa zato se 

ne ćemo osvrtati na petvjekovne muke, jade i boli, koje je snažni i dobri bugarski narod 

pretrpio, nego ćemo reći, da je u svemu, a najpače u zdravstvenom odnošaju za ostalimi 

narodi znatno zaostao. Ali kada mu je sievnula rujna zora zlatne slobode, kada se mukotrpni 

bugarski narod oslobodio, a pomoću snažne ruke cara osloboditelja, ruskoga cara 

. * Odpušten 1{5. Ponovno se predstavio l/6., ćuti se sasvim zdrav, zarastica n 

kosti čvrsta. Opazka kod korekture.

042 Liečnički Viestnik 1898. Br. lU. 

Br. 10. Liecnički Viestnik 1898. 

·-----·- ------------ -- 

AlekSlLndra II., poeo je, re(,i bi iznova rodjen, udihnvajući blagotvorni zrak zlrttnc sl obode, 

krol:iti putem civilizacije tmdeći se, da u svakom pogledu stigne svoje već davno oslobodjeue 

susjedne narode. Ništa nije uaravnije, nego medju inim . da sn 

uznnstojali usavršavajući 

liečničku službu, stvaraju6 shodne odredbe u zdravstvenom pogledu i bdijući und 

;lo :;trožim izpunjenj em svega, što u zdravom tielu radja zdrav um, upotrebiti sve moguće, 

([a uda toga na novo oživjeloga naroda budu što zdravija, jer samo takva mogu raditi oko 

veličine i sj aja domovine. 

Liečničke obbsti i liečnici u B ugarskoj slnvili su dne 15./7. o. mj . slavu, na imc 

rlvadesetgodišnjicu ustrojenja Uečničke službe u Bugarskoj, a br. !:l. "M e cl i G- i n s k o g a 

s h o r n i k a", viestnika bugarskih lie;:nika, i:r.nšao je u svečanom ruhu kao "juhilarni broj n 

spomen dvaclesetgoc\išnjice ustroj stva liečničke službe". Neumorni urednici pomenutoga 

vieatnik:t gg. ciri. G. Zolotović (bugarski protomedicus) i dr . .M. Rusev (njegov taj ni k), 

uložili su sav svoj trud i mar, ela b1j jubilami broj , izišavši u običnoj veli čini med. sbornik R 

i obsinći 8 tiskanih araka, u sebi Radržaje kratku povjest naročito zdravstvene službe :r.n 

tmsko vrieme, pa od oslobodjenja sve do sacln., spominjući i one pregatelje ua medieiuskom 

polju, koji sn položili osnovu toj grani uprave. 

Obzirom ua riedku tu slavu, bo što i 

na ogromni napredak, kojega je hngnrki 

nRrod u toj struci postigao, mislim, da ne Ge bi ti izlišno, ako u kratko 

mweclem Hadržaj 

jnbilarnoga broja medicinskoga shornika, pa upoznam moje vriedne drngoYe :; potepenim 

ra;r,vit kom stru ke, koja nas kao liec)nike bezuvjetno mnimat.i mora. Kao to se pron i'avanjem 

povjesti naroda oplemenjuje duša pojedi nca, t:tko ćemo se i kra.tkom povjesti ra.:r. 

vitka medicinske slnžhe tt Bugarskoj moći okoristiti, a u ostalom nama kao Hrvatout 

dužnost je poznnvati i upoznati odnoš!l,je inih Slavena, napose pako Bngara.. s kojimi na 

i wn.nredne simpatije vežn. 

U uvodu se nnvadja način i dogovor glede prolave jubileja, pa clod_ioe do zakljneka. 

da sc lG. kolovo:r.a po st. i made smatrati kno dan, kojim je počelo ust rojavanje zdmv 

;;tvcno slnžhe u BugarBkoj ; da se 15. kolovozrt svake godine irnn stn:ttml:i kao blagdan i 

fl"krovitcljstven dan liečničkoga sbora n Bugarskoj i napokon, da se izdade juhilami broj 

medicinkogn sbornika u kom će se a\ u kratko navesti povj est razvitka zdraviltvenc službe 

u 

obće sa svimi uredjenimi zav•)cli itd., b) umt>tnuti slike i životopise svih pregatelja n:t 

Loru polju, i e) slike svih I. i II. ra:r.rednih bolnica. 

U "Obćern opisu" čitamo, kako je 15. lipnjR 1877. još prije, nego št.o će puknuLi 

wra, bilo kn\i rumunjskoga grada Zimniča velikoga meter-n. u taboru ruskih i:ada se n ije pokušalo '>tv:u·iti ga, 

i zato još u mnogih mjestih prosti puk puškom gon i zdmvstvene organe, koj i Hu došli, da 

;r,akouom odretljenc mjere provedu. Dr. Moli o v svr;io je nwdicinske ua uke 11 l\lokvi i 

boraveći poslije ondje imao je prilike u poznati i zdmvotvene ;r,akone. )jato je cnr;ki ruski 

povjerenik izhodio, da sc dr. .l\1 o l l o v, koji hijatie gul>ernijski liečnik u Vidin u, por.ove 

k vhdi, da sastavi medicinski ustav. To bijaše u kolovozu ltH!:l., a rndio je do prolj e{a, lt\7!J. 

Prva naredba iz njegove knncelarije bijaše : "V remeni pravila oh ustrojstve medicinskoj časti 

' Katar = katan-h, suju od turske rieči u, znaći voda 

" Ja poznajem nekoliko od ovih, kao štel dre. H e r o n a, Au t o n o v a, HriBtova, 

Plan i n s koga, Hakanova. Ovim valja pribrojiti dre. gadoslavova i Pavlović. 

3 Njegovo mnienje pisano u ruskom jeziku.

344 Liečnički Viestnik 1898 . Br. 10. 


v Blgarija", napisani i tiskani na ruskom i bugarskom jeziku, l.fl!. 1879. potvrdio ih je knez 

D o u d u kov-K or za k o v. Sastojali su iz 3 djela : I. V remeni pravila za ustrojstvo to na medi· 

cinuskoto npravlenije v Blgarija. II. Ustav za lečebnite zavedenija v Blgarija (bolničnj ustav) i 

UL Vremeni pravila za ustrojstvoto na aptekite v Blgarija. Na čelu zdravstvene službe nije 

bila jedna osoba, nego odbor "medicinski savjet", sastojeći od tri člana, od ovih jedan pred 

Rjednik. Taj medicinski savjet bijaše dodieljen unutarnjoj upravi. Ostale točke zakona odgovarale 

su posve svrsi, u koliko se dalo nasmoći i liečnika, veterinara i ljekarnika. Farmakopeju 

uveli su austrijsku i rusku, a na 8000 stanovnika pala je jedna lj ekarna. U 

'!\·novu je dr. M o ll o v sazvao mnoge liečnike na posavjetovanje, koji su nj egov projekt 

odobrili. Ta pravila služe i danas još kao osnova raznim zakonom u sanitarnoj struci . Po 

ovih se je zdravstveni odsjek ravnao punih 10 godina sve do 18.,!12. 1888., dok nije 

novi sanitarni zakon u život stupio. Odmah u početku se ustrojilo nekoliko bolnica, a oko 

ustrojenja istih si mnogi još i danas živući liečnici stekli neumrlih zasluga. 

Na taj način dan je temelj zdravstvenoj službi . te su pojedini "medicinski savjeti" 

(zdravstveni odsjek), kojim se broj članova pomnožao, svim marom nastojali oko usavršivanja 

i što točnije provedbe zakona. Ne mogu ovdje obširno govoriti o radu pojedinoga 

savjeta .(takvih se od početka do danas promienilo 7, to jest sedam predsjednika [glavnih 

liečnika]), dočim su u povećanom odboru jedni te isti odbornici kadkada pod više predsj 

ednika službovali. Razumieva 'Se, da e dogadjalo, da je novi predsjednik naredbe svoga 

predšastnika našao manjkavimi ili je pako htio, na temelju modernosti nvadjati i uveo 

novotarije. Može se reći, da je svaki bio na svom mjestu, da se je za vrieme svakoga 

mnogo učinilo, da danas Bugarska imade u svakom pogledu krasne zakone i naredbe, 

koje visoko stoje nad onimi nj enih sujeda. Svakom predsjedniku, a i odbornikom, ima se 

u zaslugu upisati, da su bezuvjetno savjestno izpunjavali svoje zvanje. Veoma agihm, visoko 

izobražen i marljiv predsjenik je sadašnji protomedicus dr. G. Z o l o to v ić, koji od 

26./6. 1894. do sada veoma savjestno izpunjava težko zvanje vrhovnoga liečnika ua sveobće 

zadovolj stvo. On je izradio novi zdravstveni zakon, obsižući sve što u zdravstvo Rpada, ali 

taj još nije potvrdjen od sabora. Ovdje se ne može govoriti o svih naredbah, citiranih 11 

med. sborniku ili spomenuti sve ličnosti, koje su si stekle neumrlih zasluga na medicinskom 

polju u Bugarskoj. Spomenuti ću nešto o bolnicah i inih zdravstvenih zavodih u Bugarskoj. 

U tursko doba bijaše u Bugarskoj vojnička bolnica samo u Šumli i Varni, a sjena gradskim 

bolnicam se nalazila u Ruščuku i Plevni. Tek nakon ruske okupacije ustrojile se neke 

bolnice tako n. pr. 1877. u Svištovu, Trnovi itd., 1878. u Silistri, Tutrakanu itd. Kada se 

pako počelo na tom polju osbiljno raditi, nicale su krasne bolnice na mjestih, gdje je u 

tmsko vrieme rasao drač i korov. Po najmodernijih zahtjevih sazidala je Bugarska svojim 

bolestnikom prave palače, providivši ih razkoši u svakom pogledu. Bolnice se diele u iri 

diela : l. prvorazredne, 2. drugorazredne, 3. trećerazredne. 

U prvi odiel spadaju bolnice: a) u Sofiji (Aleksandrovska bolnica) sa 500 postelja 

(u početku 1879. bilo 60, poslije 80 postelja, tako se broj uveličao do ove godine na 500). 

Prošle godine je u njoj liečeno 4442 odjelnih i 26.944 ambulatornih bolestnika. Liečničkn 

službu u njoj izvršavaju : l liečnik upravitelj , 7 primarij a, l prosector, 9 ordinatora, l 

ljekarnik, 2 lj ekarnička pomoćnika, 12 bolnil\kih felčera, milosrdne sestre itd. Plaća svim 

službujućim iznaša na godinu 160.558 franaka (upravitelj dobiva 6072 fran., primarius (starši 

ljekar) dobiva 5580 franaka) ; b) sa l flO postelja su bolnice u Trnovi, Loveču, Plovdivu, 

Ruščuku i V arni; e) sa 100 postelja su bolnice u Vidinu, Plevai i Sliv nu. 

U ovih bolnicah, uključivo sofijske, izvršava 49 liečnika liečničku službu. 

U dmgi odiel spada 15 drugorazrednih bolnica sa 50 postelja, u kojih lieči 30 liečnika 

(od ovih su 13 ujedno okružni liečnici). 

U treći odiel spada 19 trećorazrednih bolnica po 2U i 22 bolnice po 10 postelja u 

kotarskih sj edištih, gdje izvršavaju službu kotarski liečnici. 

Kako je mah preotelo pohadjanje bolnica, vidi se iz ovih brojeva : 1870., dakle prve 

godine ustrojenja bolnice, liečeno je u svih bug. bolnicah 3930, a u amb11latorijih pregledan 

271 bolestnik. Nakon lO godina, dakle 1889., je broj bolestnika dostigao 18.670, a 

ambulatornih bijaše 52.491, a 1897. je u svih bolnicah liečeno ol.3"75 bolestnika, a u bolničnih 

ambulatorijih je pregledano 105.962. Broj postelja u bolnicah l. i 2. razreda iznaša 

2300 ; izvješća o bolnicah 3. razreda (sa 600 postelja) nema. Ukupno dakle u svih bolnicah 

ima 2900 postelja na 3,310.713 stanovnika sa 120 liečničkih sila, koji u bolnicah službu 

izvršavaju. Plaća svim liečnikom (inclusive nekih okružnih i kotarskih liečnika izvršavajućih 

takodjer službu u bolnicah) iznaša godišnje 538.598 franaka. 

Osim toga ima 28 takozvanih ambulatorija sa sj edišti u kotarih, gdje do sada nisu 

uredjene bolnice trećega razreda, u kojih obavljaju službu kotarski liečnici. 

U bugarskih bolnicah možeš naići na vrstne specialiste raznih grana liečničtva. Vlada 

svake godine pošalje najmanje 5 liečnika u inozemstvo, da se dvie godine specializuju 

bud u internoj medicini ili chirurgiji, obstetriciji, oculistici, syphilistici i dermatologiji, a 

šalju ih na razna sveučilišta. Ti liečnici su obično u statusu kotarskih liečnika s godišnjom 

plaćom ou 4800 franaka, a te godine specializovanja im se ubrajaju u penziju i nakon 

povratka budu dodieljeni bolnicam. Hekao bih, da danas nema na svietu medicinskoga fakulteta, 

na kojem ne bi koji bugarski liečnik svoje .nauke svršio. Taj postupak vladin sa 

stipendisti je svakako hvalevriedan, jer imade liečnika raznih škola. Svrši li koj i liečnik 

medicinu, mora se prije nego li dobije dozvolu za izvršavanje prakse podvrći t. zv. kololeviju 

sastojećem iz pismene radnje (klauzure) i ustmenog izpita u Aleksandrovskoj bolnici. 

Isto vriedi za zubare, ljekarnike i veterinare. 

Sgrade svih prvo- i drugorazrednih bolnica su državne, trećorazredne smještene RU 

obično u privatnih kućah. Od inih zdravstvenih zavoda spominjem : 

I. Veliki kemički laboratorij kod gradjanske sanitarne uprave, koji od 1880. obstoji. 

U početku je nj egova djelatnost bila veoma ograničena, bavio se samo sudbeno-kemičkiru 

iztraživanjem raznih stvari, ali poslije se djelokrug znatno razširio, pa iztražuje reć bi ve, 

što mu pod ruke dodje: mineralne vode (takvih ima u Bugarskj dosta), vodu za pijenje 

iz zdenaca, jelo, vino itd. Dva su kemičara, od kojih se jedan bavi samo analizovanjem 

mineralnih voda. Za osoblje se troši godišnje 18.540 franaka. 

II. Zemaljski zavod za proizvadjanje animalnoga cjepiva. 

Do oslobodjenja se nije moralo podvrgavati ciepljenju boginja, a cj epivo se nije 

proizvadjalo u zemlji. Najprije se ustrojio 1882. zavod u Razgradu, koga 1884. premjestiše 

u Varuu. God. 1889-1893. se ustrojio u 1-tuščuku zavod, a pod konac te godine ustrojiše 

u Sofiji veliki zavod u jednoj dvokatnici pod ravnanjem jednoga liečnika. God. 1897. su cj e 

pivom od 139 teladi - svako je dalo 1!)2 stakla cjepiva (ne mogoh naći, koliko porcija bijaše 

u svakom staklu) - ciepili i dociepili 422.408 s uspjehom od 74°/0, dočim su godine 1898. 

do sada (u Bugarskoj se obligatornu ciepi i dociepljuje u svibnju i listopadu svake godine, 

a ciepljenje obavljaju obično felčeri u kotarih) od 27 teladi ciepili i dociepili 125.881 

s uspjehom od 78"fo. Za osoblje se troši godišnje 12.300 franaka. 

III. Sofijski bakterioložki institut. 

God. 1893. porodila se ideja u Bugarskoj osnovati bakterioložki zavod, pa su medju 

inim poslali dra. Ivanova u inozemstvo Kochu u Berlin, da se specializira u bakteriologiji. 

Zavod je nekako životario. Ali ipak je tek 1897. narodno sobranje votiralo kredit 

od 40.000 franaka za njegovo moderno uredjenje. Dne 6. listopada 1897. uštrcana bje n 

prisnću nekolicine liečnika prva štrcaljka a kontrarabietičnom surutkom, proizvedenom 

u prvom bugarskom Pasteurovom zavodu. Istodobno se započelo immnnizacijom konja za 

proizvadjanje antidiphtheritične krvne surutke, ll/2. 1898. dobiše iz vlastitoga zavoda krvnu 

Rnrutku, koja se od onoga vremena izkljućivo rabi u Bugarskoj s istim uspjehom, koji 

se postizava sa surutkom proizvedenom u zavodih stranih država. 

U zavodu za liečenje biesa se od listopada 1897. do sada liečilo 160 osoba (bezplatno), 

a od 11;2. 1898. do sada se proizvelo 2000 staklenka surutke proti diphteriji. 

Knez Ferdinand I., poznat sa svoje riedke izobraženosti, obljubio je taj humanitarni 

zavod tako, da je koncem godine 1897. preuzeo pokroviteljstvo Pasteurovoga zavoda. 

Za osoblje (medju ovim 2 liečnika) troši država godišnje 9095 franaka. 

Obzirom na laku mogućnost prenosa kuge ili kolere u Bugarsku ustrojila je bug. 

vlada karanteusku upravu u Varni, Burgasu i Hebibčevu. U prvih dvih mj estih ima po 

jedan karantenski liečnik, a u Hebibčevu obično felčer, a za slučaj potrebe i liečnik. U 

ovih postajah se nalaze parni strojevi za desinfekciju itd., kao što i odnosne sgratle za 

boravak osoba, koje moraju za slučaj potrebe karantenu izdržati.



God. 1878. bio je u Bugarskoj ukupno 71 liečriik, a 1898. 426 t. j. šest pn a više. 

Osim toga do oslobodjenja od turskog jarma ne bijaše nijednoga veterinara ili zubara, a 

bio je samo jedan diplomirani ljekarnik, dočim o ljekarničkih a>Jistentih, felčerih, primaljah 

ne bijaše ni govora. Danas, dakle nakon 20 godina ima u Bugarskoj 60 veterinara, 10 zubara 

(liečnika), 123 ljekarnika, 101 ljekarnički asistent, 431 medicinski felčer, 66 veterinarnih 

felčera i 52 primalje. 

Ima liečnika Stanovnika Jedan liečnik na osoba 

U Bugarskoj 426 3,3 . 0.713 7771 

" Francezkoj 26.000 38,218.903 1469 

" Nj emačkoj 24.000 49,500.000 2062 

" Englezkoj 18.000 37,000.000 2055 

Najviše liečnika ima Sofija (78), Plovdiv (27), V arna (24), Ruščuk (19), Trnovo (14) itd. 

Veterinara Sofija (ll), Plovdiv (4), Lom (3) itd. Ljekarnika Sofija (21), Trnovo {8), 

Plnvdiv (8), Ruščuk (7) itd. 

Najviše bugarskih liečnika je svršilo n H.usiji 106 (25''/0), Francezkoj 89 (20·19.'/0), 

Grčkoj 61 (14·380fo), Tnrskoj 48 (1Ul2"fo), Austriji 39 (9"f.), Švicarskoj 36 (8%), · Njelllflčkoj 

20 (4·71''/0), Rumunjskoj 15 (3·5"fo), Belgiji 4 (0·94%), Ameriki 3 (0·70"/o), Englezkoj 

1 (0·23"/u) i Italiji l (0·23"/o). 

304 (7 1·40°/11) jesu bngarski, 122 (28·60%) tudji podanici. 

256 liečnika je mladje od 45 godina, 86 stariji, a za 82 ne mogoh uzeti starosti. 

Od svih liečnika stoji 149 (30'fo)u službi gradjanske sanitarue direkcije, 22 okružna 

liečuika, 60 kotarskih, drugi bolnički, karantenski itd., ostali su ili gradski ili privatni 

U Sofiji pada jedan liečnik na 572, n Plovdivu na 1334, u Varni na 1173, u Ruščuku na 

1480, u Pazardžiku na 2723, u Dobriću na 3695, l) Karlovu na 4508 stanovnika. U sofijskom 

okrugu na 3138, u vištovskom na 15.68(), u ilistranskom na 37.276, u šnmlenskom 

ua 1109 itd. 

Felčer (od njemačke rieći feldscherer) može postati svaki, koji u Sofiji svdi felčersku 

školu (2 god). U njoj predavaju liečnici auatomijn, internu medicinu, chirut·gij u, 

zdravstvo, farmakologiju itd., pa nakon svršenih nauka bivaj u ti medicinski felčeri namješteni 

po kotarih i gradovih. Oni ciepe boginje, a liečnici ih šaUu u mjesta, gdje valja 

strogo izvršiti naredbe zdravstvene kod epidemije itd. Oni su od velike koristi, ali ima 

ih, koji si utvaraju, da su velikom žlicom pojeli medicinsku znanost i lieče sve bolesti, 

llftkako samo na štetu bolestnika. Oni izvršavaju i u bolniČah službu, te se mogu jako 

dobro upotrebiti i u liečničkih uredih. Osim ovih ima i veterinarskih felčera. 

U državnoj službi od svih medicinskih felčera nalazi se 296 i to 45 11 prvo-, 41 11 

trećerazrednih bolnicah, 19 u ambulatorijib. 84 u kot:1rskih mjestih, 75 na selu i 2 kod 

karantenskih upmva. Veterinara imade državnih 46 i to 10 prvo-, a 12 drug,•rednih okružnih, 

12 na raztJih mjestih bugarske granice, gdje je velik uvoz i izvoz marve i 12 kotarskih. 

Veteri1mrnih felčera imfl državnih 42 i to 22 okmžua, li) na grau:ci i 5 kotarskih. 

Primalje svršavaj u primaljsku školu u Sofiji. One se kao i liečnici imadu boriti 

H predsudami starih baba, koje pružaj u pomoć radjajućim. 

Na koncu knjige je naveden potrošak za medicinski odiel za 1898. godinu u iznosu 

od 2,780.97G franaka tpo prilici 1,300.000 for. a. vr.). Navadjam plaću nekih službenika: 

vrhovni liečnik dobiva 7728 franaka ; okružni (županijski) 5022 fr., kotarski 4800 fr. ; upravitelji 

bolnica od 5500-6072 franaka, felćeri 1400 franaka godišnje. 

Godine 1879. bio je potrošak 709.910 franaka; već iz togn se vidi veliki napredak, 

da je za 20 godina više nego za 2 milij una franaka narasao. Veliki skok u potrošku hijaše 

od 1879. Sfl 709.910 fr. na 1,430.207 franaka. 

O nekih važnijih naredbah, ustrojstvu bolnica, o zdravstvenom zakonu itd. govoriti 

eu drugi put, ovdje ću samo spomenuti nekoliko rieči o djelovanju liečnika za vrieme 

kakve epidemij e. 

Kotarski i gradski liečnici - potonji putem poglavarstva stoje u neposrednom dopisi 

vanju s okrnžnimi liečnici u stvarih, ti.čućih se javnoga zdravstva, a glede bolnicn. dopisuju 

uprave sa zdravstvenim odsjekom. Okružni (župftnij$ki) liečnici dopisuju izravno 

a zdravstvenim odsjekom. Važnije stvari, kao poja.va epidemije, mj ere proti istim itd., 

javljaj u se brzojavom okružnom liečniku, a ovaj opet zdravstvenom odsjeku i tako VI"ho,•ni 

liečnik svaki dan saznaje važnije dogodjaje u zdravstvenih odnošajih zemlje. 

Pojavi li se negdje kakva zarazna bolest u osbiljnijem obsegu, ostaj e kotarski liečnik 

u mjestu epidemije tako dugo, dok bolest ne izgubi pogubni i opa,qni značaj. 

Njemu o 

boku stoji kotarski felčer, koji razdaj e propisane liekove, te nz policajnu pomoc;, (policija 

je u Bugarskoj državna), izvršuj e zdravstvene odredbe liečnika. 

Za vrieme variole ciepe i dociepljuju sve stanovnike okuženoga mjesta. Na to se 

sviet već naučio, pa se dragovoljno podvrgava. 

Kotarski liečnici dužni su 2 put na godinu (na vlastiti trošak) obaći sve obćine svoga 

zdravstvenoga područja i o svemu točno i obšit·no izviestiti. Za službena putovanja u svojih 

kotarih liečnici ne dobivaju dnevnice, ali za kilometar 60 filira. 

Imajući gornje pred očima, moramo reći, da sn Bugari u zdravstvenoj službi i svojimi 

nredbami upravo iz ništa u roku od 20 godina nešto velikoga stvorili, da oni, osim znatnoga 

broja dobro · uredjenih bolnica, 

posjeduju i ine zavode (bakterioložki, kemički), kakvimi 

se drugi narodi na balkanskom poluotoku (osim Rumunja) podičiti ne mogu. Povjest medicinskoga 

razvitka u Bugardkoj sa zlatnimi slovi bilježi velebni razvitak istoga tečajem 

20 godina, što nam dokazuje, da mladi novo oživjeli narod silnim kroko:11 kroči civilizaciji, 

da utire put i otvara nove staze, po kojih da se dovine do mete najveće kulture. Da 

im retno podje za rukom ! Prednjačili oni svojom dobrom voljom i već do sada polučenimi 

velikimi uspjesi kulturne naravi inim balkanskim državam ! 

Bilježke iz prakse. 

Oonjunctivitis crouposa. 

J., 18-godišnja seljakinja, tuži se od 3 dana na boli u desnom oktl; ocl .jlltros nije 

kadra desno oko otvoriti. 

Stat. praes.: Vj edj e desnog oka su otećene (oedematozne), isto t11ko lice u okolici. 

Conjunctiva bnlbi crvena je, chemotična. Na conjunctivi vj edja nalaze se biele, nepl"il.vilno 

poredana kožice, koje mj estimice konfluiraju ; mjesta, na kojih nema tflkovih kožicn, jako 

sn inj icirana. Roženica je nepromienjena. Žliezda pred desnom uškom povećana je i 

osjetljiva. Temperatura je bolestnice 39''.: Uz to postoji glavobolja. Bolestnica se ćuti slribom. 

Diagnoza je u ovom slučaju conj unctivitis crouposn. Drugo je pitanje, da li postoji 

infekcija s Loefflerovim bacillom. 

Radi visoke temperature i drugih znakova sveoh{:e 

infekcij e odlučih se za uštrcaj bečkom krvnom surutkom proti diphtheriji (uz lokal nu 

them piju). 

Kad sam bolestnicu iza tri dana vidio bila je temperatura normalna, oedema je neslalo 

; . conjunctiva bila još crvena. 

Krivo bi 

bilo prama onomu ex ju vantihus zaklj učiti, da se ttt radilo o infekeiji 

s Loeffierovim bacillom. U okolici bolestnice - ona je iz Bogačeva, obć. Gomja Rielca 

- nije bilo ll zadnje vrieme slučaja diphtherije. 

Ako je n istinu postojala infekcija s Loeffierovim bacillom, imao bi se blngi zuataj 

ove lokfllizncije toga bacilla pripisati odsutnosti drugih pathogenih bakterija (strept.o· i 

taphylococca), koji kompliciraju njegovu drugu, kttd i kamo češću lokalizflcij u. 

Razpravne viesti. 

v. Taussig (G. ltieka). 

Mjesečna skupština sbora liećnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

u Zagrebu dne 26. rujna 1898. 

Prisutni : predsjednik dr. L. lt a k o v a e; bilježnici dr. J. pL A D t o l k o v i i rlr. 

.M. pL U a č k o v i ć, blagajnik dr. D. vit. lVI a š e k, te redoviti članovi (h{: P. Cu l ll-


mović, F. Gutschy, I. Haslin ger, O. vit. Hovorka, G. Ivković, G. Kaczynski, 

A. Kuhar, V. Lušić-Matković, D. Mance, iVI . Musulin, P. pl. Ore§kovi ć i T. 

W i k e r h a u s e r. 

Pr e d s j e d n i k: Duboko potreseni stojimo još pod !loj mom užasnoga zločina, 

kojemu je pala žrtvom uzvišena osoba naše vladarice, posvećena naša kraljica ! 

Naša duboka žalost nad ovim nenadanim udesom, nad ovim težkim gubitkom, koji 

je snašao svu široku domovisu, naravski je izljev naše neuzkolebive vj ernosti i privrženosti 

napram milostivom našem gospodaru, Njegovom Veličanstvu kralj u i naprama uzvišenoj 

vladalačkoj kući. Osvjedočen sam, da sav s bor želi iz dna srdca, da bude Njegovom Vel i 

ćanstvu, našemu premilostivomu kralju moguće i ovaj najteži i najžešći udarac udesa svladati, 

te Vas molim, da n ime žalosti s menom kliknete uzvišenoj pokojnici : slava, slava, 

slava l (Ćlanovi sbora saslušali su stojeći ovaj govor i odazvali se pozivu predsjednika 

uzkliknuv§i : slava, slava, slava !) 

Nadalje molim, da se ova izjava uvrsti u zapisnik današnje skupštine i da slavna 

Rkupština primi na znanje, da sam u zastupanju sbora prisustvovao svečanim zadušnicam. 

Imade li tko kakova prigovora zapisniku posliednje sktrpštine sbora, kako je tiskan 

u br. 8. "L. V." od ove godine - Prigovora ue ima, zapisnik se ovjerovljuje. 

Čast mi je izviestiti, da su našemu sboru pristupili kano redoviti članovi gđa. dri. 

un. med. Mate J a k o v č ić, obć. liečnik u Kraljevici, Bogoslav Š e š er i n, kr. kot. liečnik 

n Brinju i Mirko Strasser, kr. kot. liečnik u Vojniću. 

Napokon mi je priobćiti žalostnu viest, da je umro član našega sbora dr. Ivan R o 

h a č e k, umirovljeni ravnatelj kr. zem. zavoda za umobolne u Stenjevcu, koji si je, živući 

u Kromjel:·ižu u Morav koj, ipak uzčuvao ivi interes za sve, što se je u Hrvatskoj medju 

liečnici dogadjalo. Slava mu ! (S la va !) 

Dr. V. Lušić-Matković: (}ummu e.mlcemt1b"lll cunthi -interni et t>u}p(Jbme .tt·ri" 

1WJ.1e oc. sinist1·i. Bolestnica A. B., 26 godina stara, došla je 20.;8. u bolnicu milosrdne 

braće u Zagrebu, pošto već od 5 nedjelja u nosnom kutu lievog oka i ua obje vj edje nastupio 

otok s crljenilom i jaki napadaji boli, koje su ju spopadate po danu i po noći 

jednakom žestinom. Anamnestično ne dade se ništa pozitivnog izpostaviti, negira lues, veli 

ela joj je liečnik kazivao, da je to vrbanac. 

Status praesens: Oieli predjel lievog oka, osobito onaj suzne vreće, te gornje 

vj edje do arcus supraorbitalis, a doljne vjedje do oR zygomaticum natečen, crven, na pritisak 

jako osjetljiv. 

Otok u canthus iuternus exulceriran u veličini leće, nepravilnih podkopanih rubova, 

vodeći prama suznoj vreći, tako da izgleda kao da je proces proizašao iz iste. Pipaljkom 

konstatira se, da su koštane stiene u blizini suzne vreće procesom uništene, te sonda zalazi 

za 7 cm. u dubinu do antrum Highmori, gdj e se osjećaju 2 kostna pomična sequestra. 

Sekrecija je purnlentna, ali ograničena. Pošto se na prvi mah pričinja proces kao tnberculozan, 

iztražuje se sekrccija bakterioložkim putem, i to kroz 14 dana, ukupno je napravljeno 

10 preparata, u kojih se konstatiralo obilje leukocyt ' uz sasvim negativni nalaz tuberculoznih 

ili ikakvih drugih bacilla ili cocca. Medjutim lieči se creosotom na usta, a 

lokalno jodoformovim povojem. Pored te therapije, mjesto da se proces ublaži, sve to se 

više pogoršava, tako da se postojeće tvrde otekline malo po malo pretvaraju n exulceracije 

s infiltrovauimi neredovitimi rubovi, a dno exulceracije pokriva nečistna mastna 

obloga. U predjelu gornje vjedje u prvoj unutrašnoj trećini exulceracija perforira skroz 

vj edju, ue štedeći tarsa, na doljnoj oteklina se pretvara n dugoljastu exulceraciju, koja 

prati margo ciliaris, te ju skroz perf01·ira u cieloj dužini, uništujući tarsus. 

Pored takvoga razvitka procesa i negativnoga mikroskopskoga nalaza, izključujući 

ii pri01·i anthrax, phlegmune exulcerata i bo u ton d' Ale p (Beule von Aleppo), opisan od 

H ir s e h a' i od V i ll e m i n a2, naša već prvo bitna sumnja, da e tn radi o luetičnom 

procesu, sve je to više u nas ojačala. 

1 Handbuch der hystorisch-geographischeu Pathologie. 

2 Gazette medical de Paris. 

Br. 10. Liecniči Viestnik 1898. 349 

. . . ---- ------- -- 

U tom smislu pi"etražena literatura pokazuje nam slučaj od Hirschlera i od Pavignata 

Prvi opisuje gummoznu afekciju vj edja i suzne vreće akutne forme : 

s jakom vrneicom, kad i kad skopčano s delirij i i težkom boli, nastane tvrdi otok, te se 

ra.prostmni na vjedjah i predjelu snzue vreće, zatim bl"ZO exulcerirajući, te pretvarajući se 

u ne



2. 8-m·tna ozljeda zadana salonsku1n ptškom. Dne 8/9. o. g. prije podne donešena 

je u bolnicu milosrdnih sestara u Zagrebu 13-godišnja djevojl:ica ili. Z. s navodom, da je 

hitcem iz salonske puške težko ranjena. Kada sam ju pregledao, mogao sam samo konstatovati, 

da je već nastupila smrt, te sam ju dao prenieti u mrtvačnicu i načinio prijavu. 

Kod pregledanja se je ustanovilo, da je muklina srdca na sve strane znatno razširena i 

da je truplo veoma bliedo. 

Iztraga je pokazala, da je dječak D. V. u sobi iz salonske puške pucao u nišan, te 

ua je rel'ena dj evojčica iznenada stupila u sobu baš u času, kada je hitac pao. Kriknuvši 

srušila se je na zemlju, a susjedi, koji u na to dotrčali, uzeli u ju i donieli u bolnicu. 

Dne 10j9. kod sudbeno-liečničke razudbe našao se je sliedeći nnlmr. : U desnoj strani 

grudiju u il. medjurebrenom prostoru 3 cm. izvana od grndne koRii na.lazi Re okrugla rana, 

od koje vodi kanal prema i izpod grudue ko8ti. Kada se je otv(lrio grn dni koš, opazi se, 

da ovaj kanal vodi pod deRni dio g1·udne kosti, da je sav izpuujen gruševinmni, a okolica 

podlita krvi. Osrdačje na prednjoj i desnoj strani pokrito gruevinami krvi, a u ob>egu 

ovih podlito krvi. U sredini ovoga podljeva, odgovarajući po pr. granici izmedju predsrdčja 

i klietke nalazi se otvor n promjeru od po pr. 3 mm. U osrdačju mnogo sgrušane 

i tekuće tamne krvi, tako da je ito silu o ra;r.šir eno. Srdce stisnuto, mišičje krjepko 

i normalno. Nešto izpod granice pretlsrdčja i klietke 1·5 cm. napried i lievo od arter. 

coronariae nalazi se otvor rar.derauih rubovfl u promjeru od po pr. :l mm., a nešta pred 

lievim rubom srdca po pr. 3 cm. izpod granice predsrdčja i klietke ito takav otvO!', koji 

e son dom dadu kroz ntlinu srdca svoji ti (demonstrira). Odgovarajući tomu, nalaze Re na 

nutarnjoj ploštini srdca i na pregradku isto takovi ma nj ci, kao što i na li evoj str žnjoj 

strani osrdačja. U srdčanoj utlini nešta sgrušane krvi. Na granici izmedju srednjeg i gornjega 

režnja desnih pluća na nut;rnjem rubu ua svakom režnju po pr. 5 mm. rluga mzporina 

plnćevine, koja je podlita krvi. U lievom gmdnom kou nešta tekuće tamne krvi. 

Na dolj uem lievom plućnom režuju blizu hiluila (ulaza dušnika) manjak pleure n promjeru 

od 2 mm., iz kojega se izbočuje plućevina. Lieva se pluća svestrano pretrHžuju, te 

se napokon na doljnem režnj u u lateralnom šiljku baze ćuti tvrdo tielo, koje se izreže, te 

pokazuje kano puščano tane maloga kalibra, koje nije ništa deformirano, već je podpuno 

zadržalo oblik, kako mu ga podaje ciev puške (dugoljasto valjkastoJ. Nutarnji organi ne 

pokazuju osobitih znakova anaemije j mrtvačke pjege dosta dobro razvite. 

Ovaj je slučaj zanimiv radi toga, što je zadana smrtna ozljeda lahkim omžjem kano što 

je Flo berto va puška (6 mm.) i radi puta, koji je tane pl'Ošlo. Da je ovakova puška prouzročila 

smrt, jedino je bilo moguće, što tane nije nigdje došlo do kosti, već je probi! pokrive u 

medjurebrenom prostoru, rnzparalo rub desnih pluća, probilo osrdačje i rdce, te zašlo u 

lieva pluć

352 Liećnićki Viestnik 1898. Br. H) 


cljena u vlastitoj režiji. Na kraju knjige dodani su p,1tanki nacrti pojedinih gradjevnih 

objekta i razporeda ciele bolnice. · 

B. Izvješće mvnateljstva (35-52 str.) . Ponajprije se priubćuje organizacioni statut, 

a zatim crta povjest bolnice, iz koje vidimo, da je prvobitno u bolnici namješteno 4 primarija, 

prosector i 4 pomoćna liečnika, 2 lj ekarnika, 4 činovnika, 6 bolničara i 20 bolničarka, 

a danas imade za zdravstvenu službu 53 osobe (4 primnrij a, 1 prosector, 3 asistenta. 

5 pomoćnih liečnika, 2 ljekarnika, l labornnt, l primnlja, 6 bolničara, 28 bolničarka i 

2 sluge u mrtvačnici) i 10 osoba za upravu i kućnu službu (6 činovnika, i gazdarica, 

l vratar, l podvornik i l kupljar). God. 1895. utemeljena je zaklada za poclporu odpuštenih 

bolestnika. 

G. Bolestnička statistika za vrieme od 1/7. 18.94. do 31;'12. 189C. (str. 55-107.). Iz 

obilja materijala, koji je ovdje nakrcan, vadimo samo glavne podatke. Za ovo je razdoblje 

primljeno u bolnicu 6950 osoba (4673 m., 2277 ž.), i to 1894 - 1242 (811 m., 431. ž.), 

189n. - 2775 (1885 m., 890 ž.), 189H. - 2933 (1977 m., 956 ž.). Pribroje li se od prošle 

godine preostali, to je liečeno u svemu 73.'33 o.q, (4934 m., 2399 ž.). Odpušteno je u svem n 

6801 os. (4572 m., 2229 ž.), i to 61·>2 zdravll. ili poboljšana = 90·61"/ , 230 neizliečeua 

= 3.38% i 409 umrla = 6·01 "fo. Mnogobrojne skrižalj ke i tumal:i k istim u raznih varijacijah 

obradjuju statistična pitnuja o pobolt1, pomoru i odpustu, o vj eri, stališu, zanimanju, 

pripadnosti, trajanju obskrbe itd. 

IL Posebni dio. (str. 111-853.) sadržaje izvješća i radnje nutarnjega, chirnržkoga, 

dermato- i syphilidoložkoga, primnljskog i gynaekoložkog odjela, prosecture i ljekarne. 

A. Unutarnji odiel (pri marni liečni k dr. G. K o b l r. r). Str. 111.-218. 

Odiel za unutarnje bolesti ima 76, odnosno H2 kreveta ; š njim u savezu je am bulatorij 

za unutarnje bolesti, nadalje za bolesti grkljana, nosa i ušiju; tu su se pravile i odnosne 

operacije. 

Iz ovoga vrlo velikom marljivošću sastavljenog izvj ešća crpimo samo glavne poe 

datke, dočim moramo glede vrlo mnogostranoga detaila čitatelja uputiti na original sam. 

U ambulatoriju liečeno je u Il. polovici god. 1894. (752 m. i 58'i ž.) 1338 bolestnika. 

G. 1895. (2144 m. i 1168 ž.) 33!2, a god. 1896. (1947 m. i 1088 ž.) 3035 bolestnika. 

U istom razdobju (l. VII. 18H4 31. XII. 1S96.) bilo je na odjelu u obskrbi 2139 m., 

i 1051 ž., ukupno 3190. Od tih je stavljeno u odpadak premjestbom na druge odjele lf>R 

(106 m., 52 ž.), ozdravila 1834 (1224 m., 610 ž. i, oporavljPno 69 1 482 m, 212 ž.), neizliečeno 

150 (89 m., 61 ž.), umrlo 313 (210 m., 103 ž.), koncem god. 1894. još ostalo u obskrbi 

41 (28 m., 13 ž. 1. 

Razpravljajući pojPdine bolesti - obraća spisatelj medju otalimi i pomrnost DiL 

diphtherij u. Prije uporabe seruma liečilo se je 14 bolestnika, od tih je ozdravilo 8, a 

umrlo 6. Od kada se je počeo upotrebljavati serum (studeni 1894.) bilo je u bolnici ukupno 

li

354 Liečnički Viestnik 1898. HL 10. 

----··-·-··----··--------· 

Kašnji slučajevi odgovarahu u tečaju običnomu opisu - dočim glede potankosti i. 

pojedinosti upućujemo na vrlo zanimivi original, te prelazimo na sliedeću radnju dr. K o b 

lera o bolovanju gdča,noga jezičcu (epiglottis) - t·rbtnoj po.alini. Kao bivši višegodišnji 

asistent Schriitterov obično je zrcalom pregledao grklj:m bolestnikom od pošalinc, 

ter je ustanovio kod ove epidemije, da je najčešća komplikacija i skoro izključivo jedin;; 

- infil tracija grščanoga jezičca sa sliedećom ulceracijom, a kadšto i bez nje. (U jednom 

slučaju razvila se je diphtherija u grkljanu za tečaja pošaline.\ 

U drugoj polovici floridnoga stadija pošaline ukaže se grščani jezičac na svojem 

slobodnom rubu ili na dielu istog odebljan, živahno ili t1tmno crven, kadšto obasut haemorrhagijami, 

bud točkastimi bud velikimi kao grašak. Ovo odebljanje bilo je glede 'loestine 

različno - u nekih slučajevih ukazao se je jezičac tako debeo, da je pogled u 

unutarnjost grkljana bio nemogućim. Za nekoliko dana mogla se je na prostranom ruba 

infiltrata viditi ulceracija oštrih okrajaka sa žućkasto-bielom naslagom. Ove ulceracije zacieljuju 

lagano i zaostavlj aju bielu linearna brazgotinu, a jezičac ukazuje se na tom mjesw 

kao skraćen. Ova komplikacija na jezičcu ualazi Re obično kod t, žkih i najtežih slučajeva. 

Subjektivno ne osjeća se ova komplikacija, kadšto je glas hrapav. 

Kliničko-bakte1·ioložka op oža1ja na slttčaje1:ih maltt1"ije tečttjm gud. 18!J(j. od dra. 

K o b l er a i R. Wo d y n s k o g a. 

Motl·eno je 59 slučaj eva. Kod 49 nad jeno je parazita malarije, a kod 10 se nisu našli . 

U onih slučajevib, gdje je bilo parazita, bilo je A. 29 slučajeva sa značajnim parazitom 

tertiane, B. 6 sa typičkim parazitom quartane, a O. ostali pokazivahu Laveranovog ili polu 

mjesec tvorećega parazita. Sve slučajeve pretraživao je W. bakterioložki. 

A. U sluča,jevih, koji pokazivahu parazita tertiane u krvi, bijatie 8 krat typička febris 

tertiana, 6 krat tertiana duplex, 5 krat quotidiana., 4 krat conti nua i il krat groznica, kojoj 

se nije mogao ustanoviti typus, pošto je prebrzo prestala. Svi po kazi vabu typičkoga tertianparazita, 

koji se je mogao ustanoviti svojimi bioložkimi i morpholožkimi svojstvi. U prvoj 

mladosti ukazahu se bez pigmenta, kašnje vrlo finim pigmentom, koji se je nakupio u pe· 

riferiji parazitovoga tiela. Paraziti pokazivahu živahno gibanje, iz njih proizadjoše nastavci 

raznog oblika, a bijahu uključeni u nadutih jasno odbojadisanih crvenih krvnih bobicah. 

Paraziti rasli su vrlo brzo, a izrasli su pod puno za 48 sati ; tada bijahu paraziti nepomični, 

pigment postao je više krupnije zrnat, nakupio se bud u sredini, bud u periferij i 

parazitovoga tiela. Sada nastalom sporulacijom razvilo se 15-25 vrlo malenih okruglih 

spora. Bojadisanjem suhih priprema dobiveni rewltati slagali su se unutarnjom strukturom 

ovih parazita s navodi u literaturi. Nu koliko se je moglo uviditi na nalnzih krvi, pojaviše 

se groznički paroxysmi istodobno, kad je počela sporulacija. lazni typus groznice mogao 

se je samo tumačiti na temelju toga nalaza tako, da ima raznih generacija pamzita i da 

ove postupice dozrievaju. Kod pojedinih razvitih parazita moglo se je vidjeti duže vremena 

u priesnih krvnih pripremah vrlo živahno gibivib dugih flagella. 

B. U vrlo riedko opaženih slučajevih malarije sa quartauim parazitom u krvi - 

bilo j e raznih typa groznice : trikrat s typičnom quartanom, dvakrat s dnevnim typom, a 

jedankrat nije se mogao ustanoviti typus. l tu se mora uzeti, da je typ groznice bio ovisan 

od toga, da su bile dvie ili ville generacija parazita u krvi. 

O. Slučajevi malarije, u kojih se je pronašao Laveranov polumjesece tvoreGi parazit, 

motrili su se bez iznimke u drugoj polrJ1ici godine; prema tomu je opravdan naziv 

ovoga oblika groznice kao ljetno-jesenska (aestivo-autumnalis). Tečaj bolesti bijaše većinom 

sasvim nepravilan. Parazit čini se, da je ipak jednostran, akoprem su odnošaji groznice 

bili raznovrstni. U svakom slučaju moglo se je ipak - ma bio nalaz glede mlarljahnih 

oblika i različit - u koje god doba tečaja pronaći polumjesece i sfere_ Spisatelji pristaj u 

s toga uz mnienje Janczoa i l o senbergera (Deutsches .Archiv fiir klin. Med. 57. Ud. 

Hft 5.). Često mogli su se pronaći polumjeseei i sfPre u krvi istom, kad su napadaji groznice 

prestali bili i kad su se OHjećali bolestnici jur posve dobro. U nijednom slučaju nisu 

mogli pronaći istodobno Laveranovih parazita i običnih para;r.ita tertiane, odn. quartane. 

Slučajevi s parazitom tertiane prolažahu kndšto mnogo teže, nego li oni s Laveranovim. 

Neki slučajevi činili su se izprva kanda su pošalioa. 

Br. 10. Liecnicki Viestnik 1898. 355 

All!'ttminll riju -i muk-rućn-i c:·il-intlri kud uule.t·i e-r-ie-dj tt sa zape ko-m 6d dra. K o b l e r a. 

Vasda se je držala albumiuurija i izl nčivanje mokrać nih cilindara važnom zull 

(\aj kom kolere 

A. H e r m a n n , l\ll iiblhii.uer, K jel l b e r g, Kobler i r.1jećiva li 8U oh albuminuriji, 

izlučivanju hyalinih, epit.helialuih, dapače i g:r:mul•>vnnih cilindara kot! akutnih kat:m·ha 

erievlja za vladanja kolere i dok nije dadah, vada je postojala prije anurija ili e 

1e nnwžinn mokrn.(e vrln umanjila. f:ia v tnj ni r.načaj kft a tm ne bubn·ga prošao je bez 

traga ,:t nekol i ko dana. Kod svih tih rnznih bolo vanja bijaše to zajed nič ko, ela su bile 

st •> ice C·est e, vrlo izdašne i nio v!lllen), neizliečeno 9 1111. S, ž. 1), umro l m., preostaje 8 (m. 7, ž. 1). 

;/;ntim se u običaj noj skrižaljci izvješćuje o bole!! tih i uspjehu li eče uja za pojedine godine. 

U ambulatoriju bilo je 4469 chirnržkih i 14Jf) očnih, dakle ukupno 5884 bolestnika. Ambuln.toruo 

pravljeno je cbiruržkih operacija 21H(i, a očnih 104, ukupno 22\:JO. Na odjelu 

ut-injen•> je u svemu 954 chiruržkih opt>racija kod 717 i!lnl'l!jeva, od ovih je ostavilo odiel 

iz]i,•eeno f>fJ l, pobolj šano 118, ueizliečeiw l, umrlo H$, premješteno 15. Od operacija itičemo 

10 operacija incar("eriranih, fJH ratlikalne operacije sl obodnih lternija, 10 laparotomija. (radi 

holeti p roLnvila), 27 operacija kameuaea, l tra


----- ------- 

Br. 10. Liečnićki Viest ni k 1808. 

šiljak desnih pluća i plexus venosuf! thyreoideus, a treći ubod u trbuh, gdje se je učinila 

laparotomija, ali nije našla ozljeda CI'ieva, već tek kod sekcije vidjelo se, da je jej . uuum 

ozliedjen. II. Kod b o l e s t i kostiju i sglobova opažamo, da u Bosni imade dosta tuberculoze 

i afekcija proces. mastoid. III. Zanimive su plastične operacije ulcerativnih defccta 

u licu ; ovo je poglavje osvietljeno liepimi slikami bolestnika prij e i poslije operacije. IV. 

U pogla vj u o bolestih er i e v a i n n z or g a n a nalazimo najviše hernija (slobodnih 62, 

incarceriranih 14). Kod incarceriranih pokušala se je u svih lučajevih taxa, a tek ako ova 

nije uspjela, pravila se je herniotomija. Od neprilika iza taxe spominje se samo u jednom 

slučaju znatno krvarenje iz crieva. Crievo se je kod operacije incarceri rane hernije većinom 

reponiralo, samo u jednom slučaju ostavilo vani, jer se je morala jedna razderina šivati, 

a u drugom radi gangraene CI'ieva načinio anus praeternatmalis, koji se je kasnije radikalnom 

operacijom odstranio, (r11di nemoguće cirkularne resekcije samo šav otvora). Kod 

slobodnih hernija načinjene su 53 radikalne operacije, većinom po Bas si u i u. Radi ileusa 

laparotomirana su 3 bolestnika : a) intususcepcija, uslied submucoznoga lipoma invaginirao 

se je colon transversum u descendens, b) volvulus doljnega diela ilea, e) carciuoma 

flexurae sygmoideal., svi umrli. Kod jedne stricture jednjaka učinjena je oesophngotomija 

i od nj e sondirano, nu kada se je došlo do dchljih sonda, reagirao je bolestnik boli i 

vrućicom, te se je moralo ostaviti prijašnje stanje, (već prije u drugoj bolnici učiu jena 

gastrostomija). Kod jedne stercoralne :fistule pokušala se je radikalna operacija, ali nije 

uspj ela, jer se nije moglo CI·ievo izolirati ; neko 

vrieme iza operacije zatvorila se fistula 

sama od sebe. Kod 2 slučaja appendicitide s perforacijom nije se operiralo, jer je već 

postojala obća peritonitida ; (danas n takovom slučaju ne samo da nije operacija kontraindicirana, 

već je naprotiv indicirana). Kod jedne bolestnice s empyemom žučnoga mjehura 

načinjena je cholecystotomija s dobrim uspjehom. V. Od bolesti mokri la i spolovila 

najviše nas zanimaju kamenci, kojih je dosta bilo (ill), te je učinjeno 20 visokih reza (2 tJ, 

4 litholapaxij e i 3 urethrotomije radi kamenaca u vodopust.u (l t). Kamence je chemijski 

iztražio provizor ljekarne Te i e h. 

Spomena je vriedan jedan slučaj lux11cije peniHa nslieu 

ozljede rogom, nu bolestnik nije pristao na operaciju. VI. Od n o v o t v ori n a bilo je mnogo 

epithelioma kože, nu malo carcinoma nutarnjih organa ; radi carcinoma jed njaka uči njene 

su 2 gastrostomije, a radi carcinoma pylora l gastroenterostomija, sva 3 umrla. 

Mnogo 

imade i raznih sarcoma. Od dobro bitnih tumora iztičemo prirodjeni veliki lipom stegna kod 

21/2 mj esečnoga dj eteta, l slučaj lymphangioma na nadlaktu i 2 slučaja prirodjenih cysta 

vrata, svi slučaji uspješno operirani. I ovdje nam se mnogi slučuji predočuju liepimi slikami, 

koje pokazuj u tumor sam ili opet uspjeh plastične operacije, koja je učinjena, da sc 

pokrije manjak od exstirpacije. VII. B o l e s t i 

or g a n a vrat a. Stru ma bio je pri ličan 

broj , većinom žena, operirano je 10 bolestnika, od ovih jedan s ogromnom gelatinoznom 

strumom ; umrla jedna bolestnica od auaemije. Radi raznih steno"-a dušnika (medju ostalim 

12 diphtherija) učinjena je 21 tracheotomija. VIII . . l\iedju bolestmi perifernoga :l.ivčevlja 

spominje se takodjer jedan slučaj, g'lj e je radi uzme radialnoga živca iz funkcionelnih 

razloga učinjena art.hrodeza u ručnom l-'globu; kod bolefltnika s uzmom radialiHa iza 

kostoloma našao se je kod operacije živac u kost urašten, izklesao se, resecirao i sašio, 

nu uzma je ostala. IX. Bolesti pogrudnice i sise. Radi empyema učinjena je Ll vi!ie 

slučajeva thorakotomija s dobrim uspjehom. Spominje se još i!lnčaj galactocele, kjll je 

operacijom izvadjena. X. Od g a n g r a e u a je spomena vri edna mumificirajuća ciele desue 

gornje okrajnine iza ozljede nadlakta i podl!lkta prije 2 godine. Učinjena je exarticulacija 

u ramenom sglobu. XI. Akutne i chrouičke zapale žliezda i XII. zapale meko 

ti ne pružaju ništa osobita. XIII. U pogl:wjn ,.e o r p or a a l i e n a" opisuje se pokušaj 

samoubojstva octenom kiselinom, gdje je 5. dan iza otrovanja učinjena gnstmstomija, jer je 

kod svakoga gutaja bolestnica zadobila mučninu i davljenje. Bolestnica je sliedeći dvn 

umrla. XIV. T e t a n u s. Obširno se izvješćuje u radnji "o therapiji tetana". XV. B o 

l e s t i 

o č i j u. Ozljeda oka op11žalo se je mnogo, pa se morala jedanput radi kontuzije, 

a dvaput radi pedorira,juće ozljede poduzeti enucleacija. Spominje se jedan slnčaj traumatičnoga 

pulzirajućeg exophthalma. Z11nimivi su slučajevi, gdje su rndi defekta i bolesti 

vj edja 

načinjene plastične operacije, te operacije tumora, većinom zlob itnih novotvorina. 

Spomena je vriedan jedan slučaj, gdje je gnojna pauophthalmitida gore probila Tenonovu 

capsulu, te se otvorila kroz gornju vj edj n. U svemu liečeno je 55 bolestnika s cataractom, 

te je učinjena 53 puta extrakcija (samo l p11t bez irideklomije), a 26 puta discisija. Giancoma 

bilo je napadno malo, Ramo 2 slučaja. Od bolesti Kpojni'ee zanima nas osobito trachom 

(16 sluč.) i akutna blenonhoea ll sluč., 'mislimo da bi trebalo razlikovati blrnorrhoeu 

odraslih i novorodjenčadi). 

Time s mo svršili iz vješće o poj edinih oblicih bolesti, koje je veoma obsežno i točno . 

pa mu ne imademo ništa spočitnuti, već samo j

358 Liečnički Viestnik 1898. Kr. lO. 


raztopljuje sluz, odstranjuje mucmou i bljuvanje, povoljno djeluje ua otekline 

slezena i 

jetara i pobudjuje sekreciju žuči, 1-lagotvorno upliva na neurastheničke, nervozne i hyslerične 

bolestnike, odstranjuje Hi poboljšava stare exsudate, chronično zapalne otekline mn· 

ternice, parametrija, tuba i jajičujaka, osobito su povoljne kod toga crietne kupelji. Pisac 

još opisuje načio liečenja, diaetu, te prelazi ua indikacije za nutarnje podavanje ilidžanske 

vode. Pilo je indicirano kod chroničkoga katarrha želudca i Cl'ieva, želudčai:Je neuroze, 

chroničke obstipacije, haemorrhoida ; kod chroničkoga katarrba ždriela, dušnika i bronchija; 

kod otekline slezena, hyperaemije jetara, žučnih kamenaca i katarrhalnog ictera ; kod chroničke 

nephritide i cystitide ; kod chroničkih bolesti ženskoga spolovila : 

katar rh a vagine i 

cervixa, metritide i endometritide, para- i perimetritide, zdjelištnih exsudata, retrofiexio 

u teri fl.xata, otekline adnexa, dysnemorrhoeae i nerodnosti ; kod 

uloga i ch ron i čkog otrovanja 

olovom. Contraindicirano je Jiečenje ilidžauskom vodom kod tuberculozuih i cm·ciuomatozuih 

i takovih bolestnika, koji imadu nekompenzirane grieške srdca, kod napredne 

nrterioskleroze, aneuryzme i marazma, zatim kod naginjanja na kongestije, uesvjestice i 

kod epilepsije, te kod žena, koje lahko pometnu ili rano porode. Na koncu sabire P. svoje 

posliedke, pa veli, da je ilidžanska voda veoma sgodua za pijenje, ua joj je ujelovanje n 

glavnom ouo alkalično-salinskih toplih vrela, da je veoma slična karlovarskoj voJi i veoma 

sgodna za one, kojim je ova prejaka, a opet da se može pojačati dodatkom soli. 

Mnogo 

vriedi, što se u Ilidžn može zajedno kupati i piti, te sn osobito dobre crietne kupelji. 

Voda se može i kod kuće pili, te razašiljat.i. Na koncu donaša pisac u skrižaljci kazuistiku 

od 120 slučnjeva, knji su točno promatrani i lit>po obradjeni, te služe dokazom navodom, 

koje je u svojoj ra7.pravi iztaknuo. Ć. 

Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. Urednik dr. J. Đanić. God. IV. 

Sv. 8. - I. Originalni ra dovi. l. Jedan slučaj tetanije gastrii:ne prirode, od dra. J. 

H. Bogdanovića. 2. Nekoliko reči o sifilisu, spogledom na ovu bolest u srezu homoljskom, 

od dra. J. G j o k i ća. 3. O lečenju difterije i krupa serumom u srezu boUenačkom, 

od dra. D. Mici(a. 4. Jedan slučaj ,,Driisenfieber Pfeiffera·', od dra. M. R Živkovića. 

- II. Pregled literature - III. Izveštaji o radu lekarskih zajednica i 

udruženja. Četvrti redovni sastanak srp. lek. društva. - IV. Izveštaj i o radu sanitetskih 

vlasti. - V. lzveštaji o stručnim zavodima i ustanovama. - VL 

Pabi r ci. - VII. Staleške i ličue vesti. - VIII. Bibliografija - XL Pošta 

re dakcije i administracije. Dodatak. Emocija, ludilo i zločin, jedan slučaj iz 

sudske psihijatrije, od dra. M. V. Su botića ml. (nastavak). - Netitampani protokoli 

srpskog lekarskog društva (nastavak). - Prilog "Narodno zdmvlje". 

Medicinski sbornik. Urednici dri. G. Zolot.ović i M. l{ usev. Godina lV., 

broj 9.* - I Proslava dvadesetgodišnjice ustrojstva zdravstveue služi.Je u Bugarskoj. 

II. Meningitis spinalis haemorrhagica. Odgovor na (: lanak u hr. 6. med. sbornika 189H. 

Od dra. Barbara. III. Neplodnost i triper. Od dra. B: B. IV. Liečnici i §§. 308., 442., 

503. i 504. od kaznenoga :r.akona. Od St. K. V. Referati. Vl. Zdravstveno stanje n 

gradovih kneževine od 15. lipnja do 16. kolovm:a 1. 

g. VII. l:r.vješće o radjanju i umiranju 

u sofij skoj gTadskoj obćini od H. lipnja do 10. kolovoza t. g. VIII. O pitanj u uvedenja 

popularne medicinske literature n Bng:trskoj. Ou dra. St. G. Tončcva. IX. Sud 

časti. 

Od Z. X. Liečnički viestnik, organ družtva liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije, 

urednik Dr. M. Č a č k o v i ć. Od dra. L. Vi ši n a. leferat u kratkom uvodu govori o s boru 

liečnika, te se ve;;eli, što ima 354 redovnih članova i što sbor veĆ 20 godin izdaje svoj 

organ, u kojem ima veoma mnogo originalnih radnja. Za tim toeno navadja sadržaj prvih 

5 brojeva "Liečničkoga viestni ka" od 18!'H:l. god. (ostali mu ne I.Jijahu na razpolag:mj n), 

kao što i statistiku o teku priljepčivih boJegti u 

za roman "Pod jarmom", koji je preveo s bugarskoga, pa zavr/luje : 

Zagrebu. Cit.ira i dra. G u n dru m a 

"Vidi se, da su hr· 

vatsko-slavonski liečniri razvili veliku dj

360 Liečnički Viestnik 1898 Br. 10. 

Br. 10. Liečnički Viestnik 1898. 31\ 1 

do akutne duševne smetnje i to većinom uraemičnom . intoxikacijom, rjedje maemičnimi 

grčevi ili amaurozom. Uraemična psychoza pokazuj e većinom pojave akutne smetenosti, 

Gesto imade smetnja sličnih paralytičnim kljenutim ; n duševnom pogledu je snižena 

fnukciuua\ua sposobnost, te imade poglavito smetnja inteligencije i manjka pamćeuja. 

Praedisponirajuće djeluje alkoholizam. Prognoza glede života je veoma nepovolj na. Bolestnike 

treba smjestiti u zavod, u ostalom je liečenje isto kano kod uraemije. 

Therapeutičr)_e crtice. 

Senator. O kl·imutičkom liečenjtG. (Zeitscbrift fiir Krankenpflege l8!J7. o. 7.) 

Pod "klimom" razumi eva se skup svojstava, koje nekom 

predjelu sudjelovanjem 

njegovoga geografskoga položaja, tellurskih i atmosferskih okolnosti podaju oi!obit zuaeaj , 

poglavito u pogledu uplivanja na organski sviet. Atmusferilke okolnosti ide prvo llljeto. 

Hazlika tlaka nije kod klimat3koga Jiečenja tako odlučna kano razriedjenje zraka. Po dosadanjih 

pokusih kod razriedjenja zraka odmah se pospješi bilo i disan ;e. Toplina ko;i,e u 

početku raste, a ona ustiju, pazuha i šupka pada. 

Osim toga prouzr•>Čuje svaki miiiični 

unpor jaču izmjenu plinova. Miena tvari je povišena. Polaga no se organizam priuči 

promienjene okolnosti i to osobito time, što organi disanja i kolanja krvi jače m de. Hladni 

zrak povišu;e mieuu tvari, jer pobudjuje na kretanje mišica i time pomnaža potrebu hrane, 

dočim vlnžni i topli zrak snizuje mit>nu tvari. Za klimatičko liečeuje treba dtlti 

na 

prednost 

srednjim temperaturam. Sadržaj vlage u zraku zato je važan po tielo, što jako upliva ua 

izpariv:mje i time na toplinu ti ela; odlučuj e osobito relativna vlaga mjesta 

Osim toga 

dolazi u obzir gibanje zraka i vjetrovi, obsijavanje suncem·, saclrž,,j ozon:t i munjine u 

zraku. Svi su ovi faktori veoma promienljivi, ela se ne mogu i>Ostaviti 

stroge gmnice za 

razne forme klime, nu ipak se mogu neke postaviti kano typi. Klima visokoga gorja osvježuje, 

okrepljuje i otvrdjuje organizam, te dulji boravak ondje poboljšava hranjenje i tvorbu 

krvi, i diže cielu mienu tvari. Naravski mora da se može prilagoditi i odoliti bolestnik, a osobito 

njegovi organi disanja i cirk.,lacije. Boravak u visokom gorju indiciran je kod anaemije i 

chloroze, kod slabe probave, nervoznosti uslied prevel ikoga napora i oslabljelosti, kod 

adipoze, dok je još dobra mišica srdca ; zatim kod chroničkih bronchialnih catarrha s jakom 

sekrecijom i kod zanemarenih upala pluća i porebrice. Kod tuberculoznih je koritna klima 

u visokom gorju samo u početku bolesti ili kod takovih bolestnika, koji sn samo sumnjivi. 

U Europi, osobito n švicarskih i tirolskih Alpah, imade mnogo lj eči!i;ta. - Subalpina 

klima (300-900 met.) n mami, velikim sadržajem vlage . te manjom razlikom temperature 

djeluje manje uzbudjuj uće, te je zato sgodna za one chroničke bolesti, gdje trebR dizati 

hraujeuje, mienu tvari i sile u obće, a da se orga nizam 

ne napinje : tubercnloza, koja je 

već napredovala, scrophuloza, anaemija i bolesti srclca s net.natnimi smetnjami kompenz:tcije. 

Predjeli, koji leže 400--500 met. nad morem, prelazi su k lj etovališ:em, te >e onamo 

polazi na oporavak i jačanje n obće. 

L. Wolff. Ste1·itizovtmje mehk·ih .onda !Jlyce·rinom i f'onnal·inom; (Ct•nLralblatt flir 

elie Krankheiten der Haro- und Sexualorgaue. Bd. VIII., Heft 1).) 

W. preporuča smjesu od 3 diela formalina i 100 glyceriua kao izvrstno ::;redtvo za 

desinfekciju i sačuvanje smJela i urethralnih boogija od gumme ili kaučuka. Da se instrument 

brzo sterilizuje, dostatno je kuhati ga u toj smjesi. Prije uporabe treba takove sonde 

oprati u borovoj rnztopini ili u čistom glycerinu. 

L. Levi. Int1·avenozno ttšt·ciJan.je sublimata kod bleno1'1'hoične u1·ethritirle. (La 

semaine medicale 18J7. Nro. 48.) 

Kod jednoga bolestnika, koji Je uslied pogoršanja starije urethralne blenorrhoeae 

obolio od tarsalne arthritide desne noge, upotrebio je L. intrnvenozno uštrcavanje snblimata 

po Bacellievoj metodi. Nakon prvog nštrcanja od 0·001 sublimata popustile su 

žestoke boli u nozi, a toplina tiela spala je od 39'' na 37·6". Bolestuik, koji je radi boli 

više noći probditi morao, spavao je veoma dobro ; sliedeći clan osjećao je boli u nozi samo 

kod pritiska. Prema večeri toga dana skočila je toplina na 38·6°, pa je za to uštrcano 

()·002 sublimata, te je toplina postala normalna. Sada se je svaki dan u ve1m uštrcavao 

ublimat (postepeno do 0·005.). Boli se više nisu pojavile, a oteklina na nozi je rapidno 

pala. Nakon masaže i mazanja jodom nestali su i zndnji tragovi bolesti. 


L. Hutschnecker. Liečenje eczema. (Wiener medicinische Wochenschrift 1898. 

Nr. 34.) 

Za liečenje tvrdokornog eczema preporuča H., da se namaže s 33 '/s% živinim vasogenom. 

Mazati treba u razmaku od 2-3 dana, a uz to dobro čistiti usta. Pošto se nekoliko 

puta namazalo prodje eczem, a ne dolazi do recidiva. 

A. L. Lederer (Vinkovci). 

S. Ehrmann. Vanjska i m.Gta'nja tGpomba xe'ofo'rna u dennatologiji. (Wiener 

medizinische Blatter 18H8. Nr. 22.) 

Dj elovanje xeroforma temelji se na tom, što ga alkalični sekretrana i sadržaj crieva 

mztvarn u tribromphenol i bismuthov oxyd, te prvi jako antiseptički djeluje. E. je u svom 

ambulatoriju liečio 178 bolestnika vanjskim, a 45 nutarnjim podavanjem xeroforma. Svježe 

rane u1. takovo liečenje brzo ciele, gnojne se čiste, te ue im:t eczema, kod čirova na n zi 

naskoro prestane sekrecija., pa se prekožuju, mokreći eczemi se brzo suše i izcieljujn. Nutarnje 

je podavao xeroform (2-3 put na dan 0·5) kod analnog eczema, jer ga prou1-ročuje i 

podržaj e abnormalni sastav blata. Isto tako pronzročuju smetnje probave neke oblike urticm·ije 

i dermographizma, a čim se stolica uredi, popravi se i bolest. I n ovih je slučajevih 

xeroform veoma povoljno djelovao. č. 

Novi liekovi. 

E. Kromayer i H. Vieth. Nelc:1j1: novi dennatoloi:ki lielwvi, de1·ivati py1·ogalloh, 

ch1'ysa1·obina i 1'eso1'cina. (Monatshefte fiir praktische Dermatologie, 1898. Ed. XXVII.) 

Derivati pyrogallola su : lenigallol, eu gallo! i saligallol, chrysarobi na: leni robin i 

eurobin, reorcina : resorcinov monoacetat, diacetat, monosnlicylat. i disalicylat. O tih se 

preparatih K. ir.javlj uje ovako : leuign.llol i leni robin gled{' lječitbenoga djelovanja na lišaje 

jednaki su svojim početnim sataviuam : pyrognllovoj kiselini i chrysarobinu, uu ne imaju 

njihovih neugodnih djelovanj a. Lenigallol je izvrstr1o sredstvo proti eczemom, osobito kod 

ujece (0·5 -5·0 ua 100·0 pastae zinci). Eugallol i enrnbin su najjača poznata reaktivna 

sredstva, s toga treba kod uporabe pozoran biti ; nu uz nužunu pazku veoma brzo dj eluju. 

Saligallol imade doduše slabo djelovanje pyrogallola, nu veoma je dobar vehiculum za 

cugallol i eurobin. č. 

Zdravstvene naredbe i odpisi izašli druge polovice god. 1897. 

i prve polovice god. 1898. 

Gibanje bolestnika u obćih javnih bolnicah. 

Oclpis kralj.' h rv.-slav.-rlalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od lG. listopada 

1897. br. f>8.567, upravljen na sve uprave obćih javnih bolnica. 

Da kr. zem. vlada može biti na vrieme obavješteua o stanju i gibanj u bolestnika u 

Hvih obćih ja\·nih bolnicnh kraljevina Hrvatgke i Slavonij r, imadu uprave reeuih bolnica 

kr. zem vladi podnašati mjesečna izvješća. 

Pošto su . pako nekoje tih bolnica u novije vrieme ili posve pre>tale takova izvješća 

predlagati, ili ih počele predlagali nakon izminuća odnosnoga kvartala ili na jedanput za 

pet mjeseci, nalazi kr. zem. vlada ovim sve ovozem ne uprave obćih javnih bolnica pozvati, 

da koncem svakoga mj eseca o stanju i gi '·anjn bolestnika do'!ad:t običajna izvjeM:t 

imadu nefaljeno sastaviti i do 8 sliedećega mj eseca kr. zem. vladi predložiti.


Br. 10 Liecnički Viestnik 1898. 363 

Postupak kod podavanja 

zaračunavanja bandaža. 

Od pis kralj. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlaile, odjela za unutarnje poslove, od 2. studenoga 

1897. br. 62.300, upravljen na sve uprave obćih javnih bolnica. 

Povodom dogoclivšega se slučaja, da je jedna oci ovozemnih javnih bolnica pridržala 

bolestnika u bolničkoj njegi sve dotle, dok nije stigla zatražena dozvola kr. zemaljske 

vlarle, da može obskrbljeniku pružiti potrebne bandaže za porabu u kućnoj njegi, upućuju 

e ve bolničke uprave, da u buduće ne treba tražiti posebne dozvole za podavanje bandn. 

podpašaj a, protheza, šljaka, naočala i t. d., već se imadu, u koliko su od neobhodne 

potrebe, bolestniku izdati i zaračunati mimo dnevDe obskrbne pristojbe u računski izkaz 

obskrbljenoga. 

Radi nabave tih predmeta upućuju se bolničke uprave u savezu s ovovladnom naredbom 

od 15. prosinca 186. br. 32.478 na zagrebačku tvrdku B. Schtinwalda, s kojom 

u clllovud utanačene ciene za pojedine komade glasom privitoga cj enika. 

Postupak kod podavanja i znračnnavaiJja upitnih predmeta, propisuje se na sHedeći 

način: 

Ordinirajnći liečnik izdaje bolničkoj upravi doznačnicu, sadržavaj uću ime i prezime 

bolestnika, te nabavit se imajući predmet, nakon što ga je i na uzglavnoj cedulji dotičnogn 

bolestnika zabilježio. 

Bolnička uprava imajuća sj edište n području grada Zagreba, imnde doznačeni 

predmet nabaviti kod ·rečene tvrdke B. Schiinwalda uz saldirani račun, te ga priložiti izvornom 

liečničkom dozn"lčnicom i potvrdom od strane nadieljenoga bolestnika obskrbnom 

spiu. dočim će izvanjske bolničke uprave nabavljati prema stečenom izkustvu potrebite 

takove predme· e n većoj količini kod spomenute tvrd ke i time se pro skrbiti dovoljnom 

zalihom, od koje će nz isti postupak propisan za zagrebačke 

bolestnikom od liečnika doznačene predmete. 

bolničke izprave, izdavati 

Ob ovoj odredbi imadu uprnviteljt,va bolnice odmah obaviestiti i liečničko 

osoblje 

u toj boluici, koje se nnpoe upozoruje, ela podavanje bandaža i sličnih predmeta ograniči 

na faktično neodklonivu potrebu u interesu samoga liečenja kao i ranijeg odpusta dotilnih 

bolestnika iz bolnice. 

* 

* * 

Cj e n i k 

tvrdke Beruharda Scbiinwalda, bandažiste i trgovca chinužkimi instrumenti u Zagrebu. 

l podpašaj (Bruchband) za desnu ili lievu stranu 

. fo r. 1.50 

1 podpašaj ze obje strane 

for. 3. 

l prothPza za nogu kod amputacije goljenice (Unterschenkel-Ampntation) 

l prothPza za nogu kod amputacije stegna (Ober;;chenkel-Ampntation) 

fo r. 15. 

for. 20. 

šljaka jednostavna ( Kriicke einfache) 

šljaka dvotruka (Kriicke gespaltn) 

. for. 

. for. 

1.50 

2.50 

Liečenje na trachomu oboljelih vojnih obvezanika. 

Oclpis kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnj e poslove, od 24. studenoga 

1897. br. 35.804., upravljen na sve kr. žnpRnijske oblasti i gradska poglavarstva. 

Povodom po nekojih kr. kot. oblastih što posredno, što neposredno ovamo stavljenoga 

pit.anja, kojim se načinom imadu liečiti na trachomu bolujući vojno-obvezanici, da li 

u bolnicah ili ambulatorno, obnalazi kr. zem. vlada ovim odrediti, da se samo takovi trachomatozni 

vojni obvezanici imndu na liečenje smjestiti u 

gradjanske bolnice na račun 

erara, u smislu §. 15. ovovladne naredbe od lL prosinca 1874., broj 18.915, gdje trachom 

ima komplikacija, označenih u ovovladnoj naredbi od 21. siečnja 1897., br. 3441, nadalje 

oni trachomatozni vojni obvezanici, kod . kojih je trachom još priljepčiv, dočim se ostali 

trachomatozni vojui obvezRnici imadu liečiti ambulatorno u smislu ovovladne naredbe od 

17. rujna 18J3. br. 42421., pa ako bi se ambulatornom liečenju uklanjali, budi nemarom ili 

u nakani, da tim izbjegnu voj noj dužnosti, imadu se smjestiti u bolnicu, ali na vlastiti 

trošak, u smislu ovovladne naredbe od 22. svibnja 1897., broj 23.569, a isto tako i oni 

trnchomatozni vojni obvezanici, koji bi iznora morali 8mješteni biti n bolnicu, jer su ju 

nedopušteno ostavili. Što se naslovu ravnanja i dalnjeg uredovanja radi do znanja stavlja. 

Prijavljivanje nesgoda u obrtnih i tvorničkih posaonicah. 

NaredbR kr. brv.-slav.-dnlrn. zem. vlade, odjela za unutafllje poslove, od 28. studenoga 

lil97. broj 1368, izdana svim upravam okružnih blagRjna za podupiranje bolestnika, glede 

prijavlj ivanja desivših e nesgoda n obrtuib i tvorničkih posaonicah. 

Zakonskim člankom XX VIII. od g. 18l3. i provedbenorn naredbom od. 22. lipnja 

1895. br. 18.490 ex 1B94. odredjeno je, da se svaki slučaj nesgode, koji se dogodi u kojoj 

obrtnoj ili tvorničkoj posaonici po poslodavcu ili njegovom punomoćnikn prijaviti ima 

obrtnom nadzomiku , te da se prijava učiniti ima takodjer o uzsliedivšoj Mmrti ozliedjeuika, 

nko bi ova nastupila iza odaslauja izvj e!\e.R o nesgodi, sastavljenoj polag obrazcR 

B. naredbe br. 18.4!10 ex 1894. 

ImR medj utim slnčajevR, gdje poslodwci ne mogu prijaviti uz'lliedivšn smrt oJ.liecljenikn, 

jer dotic'ni ozliedjeni raduik, koji je običajno član okružne blagajne za 

podporu 

bolestnika, biva odpremljen u bolnicu na trošak okružne blagaj ne, te pada tim iz evidencije 

poslodavčeve. 

Uslied toga nalazi kr. zemRlj ska vlada, adiel za unHtamje poslove, pozvati sve uprave 

bolno-obskrbnih bJRgri.;na., lltrojenih DR temelj u zak. ČJ. X[V. eX g. 1891., da SVaki slučaj 

nesgode, koji se dogodi u· kojoJ obrtnoj ili lvorničkoj posnrmici, prijaviti imaj u obrtnom 

nadzorniku zem. vlade, čim za desivši se slučaj snzna•lu, i to otvorenom dopisnicom, 

owačivši ozliedjenikovo ime, dobu, dan nesgocle i tvornicu ili posaonicu (gradilište), gdje se 

je nesgoda dogodila. 

Nadalje imadu uprav.J rečenih blRgnj na za podporu 

bolestnika svakog polugodišta 

pri poslati iz kaz svih u predidućern polugodištH dogodi vših e nesgoda, koji ima sadržavati 

sliedeće podatke : 

L. I me i prezime nastrada loga člana j 

2. oznaku i tečaj bolesti (t.rajanje) j 

3. troškove liečenja, hranbine, bolno-obskrbni trošak j 

4. u slučaju smrti pogrebni nu j 

5. uspjeh liečenja, da li je posve oporavljen. da li je ostao sakat i u Iwjoj mJeri 

da li je za daljni rad posve sposoban ili samo ograničeno j nadalje po mogućnosti : 

6. stalež ozliedjenika, da li je oženjen ili neoženjen, broj dj ece, te koliko je osoba 

živjelo od njegove zalužbine. Podatci 

glede rodbine ozliedjenika izostaj u u slučajevih, 

kada ozliedjenik posve ozdravi i za svaki rad opet sposobnim postane . 

Da se ovako sRknpljeni materijal obraditi b11:de mogao od početka godine 1898 

imadu upra1•e bolno-obskrbnih blagajnR upitne podatke počam od 1. siečnja 1898. obrtnom 

nadzorniku dostavljati. 

Prijavljivanje nesgoda, dogodivših se kod obrtnih i gospodarskih podhvata. 

Naredba kr·. hrv.·slav.-dalm. zemaljske vlade, ojela za unutarnje poslove od 30. studenoga 

1897 br 495 -496 glede pri;avljivanja nesgoda, dogodivših se kod obrtnih i gospodarskih 

podhvata, redartverrim oblastim, upravUena na sve kr. žnpanij;ke oblasti, te gradska pogla_ 

varstva n Zagrebu, Varaždinn, O,;ieku i Zemunu. 

Zakonskim člankom XXVIII. od godine 1893., te naredbom kr. zemaljske vlade , 

odjela za unutarnje poslove, od 22. lipnja 1895. br. 18.490 ex 1894 , slovećoj o zaštiti 

obrtrrih i tvorrričkih narnjecitenika proti nesgodam i 

ob obrtnih nadwmicih • . bvezuju se 

ptlslodavci, da svalm dogodivšu se nesgodu, kod koje Jedan ili više namještenika u obrtnom 

r.auimanju o;diedjeno bude. pri,aviti imadu obrtnom nadzorniku zem. vlade u roku oci 4tl sati. 

Pošto je u svrhu pt·ovediJe redarstvenih predizvida iztmge, ter da se odmah učiniti 

mogu nuždne odredbe za odklonjenje pogibeji, koja prieti namje.tenikom od manjkavih

364 Liećnički Viestnik .1898. Br. 10. 

Br. ll). 

Lieni.č.ki iV.i§nik .1e.s. 

uredjaja posaonice' i u svrhu kaznenoga postupka proti krivcem radi propuštenoga namještenja 

obran na uredjaju pos1wnice, neobhodno potn>bno, da se desivši se slučajevi . 

nesgode prijave trakod;er redarstvenoj oblasti, obnašla je kr. zemaljska vlada, odiel za 

unutarnje poslnve, odn•diti, da se u buduće svaki sluč:tj ne;gode, koji se dogodi kod koje 

obrtne posaonice, tvornice, na gradilištu, u kamenolomu ili kod gopodarstvenoga poslovrioga 

poduzrć.a i kod koje jedna ili više osoba odiedjeno bude, najkasnije za 24 sata 

prijaviti ima nadležnoj i·erlarstveuoj oblasti, gradskom poglavarstvu ili kotarskoj obla!'lti, 

na tu prij:tvu obvezan je dotični poslodavac ili njegov punomoćnik. Propuštaj ove prijave 

kaznit (:e se kao redarstveni prekršaj novčanom globom do 100 for. ili u Alučnju neujerivoti 

zatvorom novč5tnoj globi odgovarajućim. 

Ova naredba stupa u krjepost mjesec rlaua poslije obnarodovanj a u sborniku zakona 

i naredaba. 

Redarstvene ob'asti dužne su u ovom predmetu tigavše im prijave mjesečno saobćiti 

obrtnom nadzorniku, IL oblastui i bolnički licočnici dužni RU S\'jedočbe, nalaze ili lllnienja 

o dogodivilih se nesgodah na potiv oblasti ber.platno izdati. 

Ovom naredbom ostaju netaknute odredbe § 8. naredbe od 2'J. lipnja 1895. br. 18.490 

glede prijavljivanja takovih uesgoda obrtllom nadzorniku. 

Ućerivanje bolno-obskrbnih troškova. 

Naredba hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutnrnje poslove, od 2. prosinca 1897 

br. 48.507, upravljena na sve kr. županijske i kotarske obltsti, gradska i obćinska poglavarstva, 

glede. utjerivanja bolno-obkrbnih troškova. 

Proračunom ZIL godinu 1897. odohrena svota za bolno-obskrbne troškove do sacia je 

ne samo izcrpljena, nego i zn1tno prekornčena predujmičnim podmirivanjem računa pojedinih 

javnih bolnica. 

Naprotiv tom veoma se slabo uplaćuju bolno-obskrbni troškovi, koji sn na naknadu 

propisani i koji su većim die! om ne samo od ove, ·nego i od prijašnjih godina u 

zaostatku . . 

Uzrok ovih zaostataka imade se ponajviše tražiti u tom, što uredujuće oblasti i 

gradska poglavarstva ne postupaju onom brižnošću i točnošću, koju zahtjeva interes 

zemaljskoga budgeta u svrhn pravodobnoga porlmirivlLnjlL rečenih tražbi n11. 

Nedvojbeno je, da je takav postupak radi utjerivanja bolno-obskrbnih troškova štetonosan 

za zemaljski budget, jer uslied toga i nastajnćimi promjenami privrednih i imućtvenih 

okolnosti kod pojedinih obskrbljenika i njihova na plaćtnje obvezana roda, odnosno zadruga, 

mnoga tražbina postane neutjeriva, a posljedica je tomu, da se ·sve više umnožavaj u predlozi 

za odpisivanje bolno-obskrbnih troškova. 

UAlied toga i obzirom na velike zaostatke boluo·obskrbnih troškova, nalaže se svim 

kr. županijskim oblastim i gradskim poglavarstvom, da energične mj ere poprime, da se 

utJerivanje zaostalih i tekućih boluo-obskrbnih trokova svom moguć)losti pospješi i da se 

zaprieče neopravdani predlozi za odpisivanje istih. 

Glede ove potonje okolnosti mora se primjetiti, da urednjuće oblasti i gradklL 

poglav 1rstva ne postupaju točno i savjes·no pri ustanovljivanj u privrednih i imućtvenih 

okolnosti pojedinih stranaka, ter često ovamo podnašajn površno obrazložene predloge za 

odpisivnnje bolno-obskrbnih troškova, kojih neutjerivost, odnosno odpis dovoljno_ ustanovljeu 

nije, niti se odpis odnosnih troškova opravd:tnirn smatrati može. 

S toga se kr . .županijske oblasti i gradska poglavarstva za buddće ravnanj e upozornju, 

da odsele samo u onih s!učajevih Rtnvljaju predloge za odpis bolno-obskrbnih troškova, 

gdje je nedvojbeno utanovljeno, da niti obskrbljenik am, niti njegova na plaćanje obvezana 

rodbina, niti zadruga bolno-obskrbne troškove makar i obročnim uplaćivanjem podmiriti ne 

može i. gdje je očevidno, da S) takovo odplaćivanje radi posvemašnjega siromaštv11 ni 

kasnije očekivati ne može. 

U tom slučaju valja dR oblasti odnosne predloge pre111a naravi stvari sa svimi 

kolikimi nuždnimi podatci, naročito u pogledu nepokretnog imetka s prepisom uredovnoga 

gruntovJ.loga Jita , oblože, jer se .. obzimm .qaJo, je.,alj11,]fi .. pf!:d.get s ,p,o!i.!Jlirvanjem 

bolno-ebskrbnih trok..ova ,pr.eobteteen, nQ»i ,prIQg,p u(mk.Q:ih,.,aJ,\lJ!:jevih ,;u,vžii 

može, . gje je .p.os.vema§nja :neutjerivost vjewqstoj,ai.I,ni .d,w.r;&Ii J}R4Pn9 - i ,t'Aroj);ln.o 

ustanovljena, :dočim ,(\e .ae . a'{i predlozi, koji pe ,.oggq..;ar.jp qvjgm . . oy.e .l}ilT.be, 19:e.z 

· · · . 

iznimke o.dbiti. 

,Pri .konš.tatov.auju . $O l v,e.nt.IJosti . pojedin,ih ._st.ka -}mati qe ,q,.l!z.ir .e ti , 

da li obskrblje.nik :Hi njegovi ,u,a p\atež .. oJwe:,;ni srgppici, ,wogu •lz ,f!vpj_e ,zMužge ,u. ,pr. 

kap . obrtnici, , J:adni.ci, , tY.orničk:i,namještenici i, t. d .. Au,žni , bpln,o:ob.slq:-!j.i , tRak ,pQ.. 4:Hir!t. 

Konačno se ·· primjećuje, -d su dotični kr. kot. predstojnici, 9AP.9!!no U.P!i,I\Yeiji, . .a 

il!.o __ta)F_o ) g!,dki Illo,Et!P,.ici . osol;Jp,o .P.4Avowi ,z,a J>OSJ!jP.9 ,.].!pjerJv;a:nje,,bpl,p;9b_krbnih 

t,rpk,qy_a, ,11 ,u .J.ušl!-jey,ih, ,a.\c,o .bi pjhQ,O,J ili dJ:-.Il:m}HivpJP!U.l;>.q!n,Q(Q k pJ.i,;.p š ,o.vi 

postali neutjerivi, da će se dotični krivac pridržati na naknsdu štete naneijme .}i!la).Jlf,o,lp 

r!l r , u. 

Qbredjivje · bolno-obskrbnih računa. 

. 

0.4J.S ,k. v.;s,\n,v.-1!-)!p.. ,,zm 

• aqe o4Je}ạ !a lj9pta.rJ!.ie Pl,).H· 

·Pšto obćinske svjedočbe o imućtv>nih ok,0lnpstih bolničkih o.bskrbljika i.njiliq.va 

na · plaćanje obvezana roda, odnosno .zadruga, .ne .pružaju u svakom slUčaju dovoljnih podataka 

ia prosudjivanje \ltje):ivosti ,ili , .. neutjer.ivosti ·hOino-bskrbnih . tr0ško.va, .te .p0što je 

potrebi to, da .se zemaljski· budget. S podmirivanjem bolno-.absiqbBih tr,qško.va O n,). - 5. Bolnica 

F1;!,lnje }R!p,n u ,IOpl ,I- r!',F·} fW· :9,0 1p,., ll· .razr. ,2 ,for,., JJL r· n. ,{fa djecu 

j': p p,d ,l 1g o. 50 p č1). :- ,.6. ,lp,tpa &a JY;J!IOpe . u . PB vi : ,IJI. raz. W Jvč. -:- . · JW 

J;li,a .,a in.f.ci,z'w ,,



Osobne vi esti. Dr. Ferdo S l u g a, kr. kotaraki liečnik u Klanjcu,-. premješten 

je u . istom svojstvu kr. kot. oblasti u Zagrebu, na njegovo mjesto dolazi kr. kot. liečnik 

iz Topuskoga dr. Stjepan pl. M o d o š, kojega će zamieniti dr. Hinko L e h n er, kr. kot. 

liečnik, dodielj en na službovanje kr. zem. vladi. - Gradskii)l fizikom u Mitrovici izabran 

je dr. Miloš Moj i ć, dosadanji gradski kotarski liečnik. -Dr. Dragan Mance imenovan 

je sekundarnim liečnikom u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. - Asistent na kr. primaljskom 

učilištu i zemaljskom rodilištu u Zagrebu dr. I van ·H a s l i n ger imenovan je 

sekundarnim liečnikom gradske bolnice u Karlovcu. Na njegovo mj esto postao je asistentom 

dr. Vladimir Re i z er. 

iredba bana kraljevina Hrvatske, Slvonije i Dalmacije, od 23. rujna 1898. 

broj 4435/Pr. glede uredjenja liečničke prakse na temelju u Inozemstvu stečenih doktorskih 

diploma medicine. 

Izmedju vlade kraljevina i zemalj a, zastupanih u carevinskom vieću sjedne, a s druge 

strane izmedju vlade ugarske, u . koliko se tiče kraljevina Hrvatske i Slavonije sudjelovanjem 

bana istih kraljevina - utanačena je konvencija, u smislu koje se stalno izvršivanj e 

liečničke prakse od l. siečnja 1899. na područj u kraljevina i zemalja, zastupauih u carevinskom 

vieu, odnosno na području zemalja krune sv. Stjepana, dozvoljava samo pod tim 

uvjetom, da je dotični liečnik stekao propisanu doktorsku diplomu medicine na području 

one države, u kojoj se nastaniti kani, ili da je u inozemstvu stečeni diplom doktora 

medicine na kojem sveučilištu dotičnoga d1·žavnoga područja propisno nostrificirati dao. 

Pošto u obsegu kraljevina Hrvatske i Slavonije ne postoji još nikoji medinski 

fakultet, to se do ustrojenja takovoga privremeno odredjuje, da svaki liečnik, koji na 

temelju u inozemstvu stečenoga doktorskoga diploma počam od l. siečnja 1899. kani na 

području kraljevina Hrvatske i Slavonije izvršivati liečničku praksu, mora u tn svrhu 

izhoditi priznanje svoga doktorskoga diploma medicine po banu istih kraljevina, koje će 

riznanje - zs liediti na temelju mnienja u tu svrhu po banu kraljevina Hrvatske, Slavonije 

_ 

1 DalmaCIJe Imenovanoga posebnoga povjerenstva. 

Ustrojstvo i djelokrug toga povjerenstva ustanovit će se posebnom naredbom. 

Gore spomenutom konvencij om 'ustanovljene iznimne odredbe sliedeće su : 

§. l. 

Onim liečnikom i chirrgom , · koji su u jednoj od obih država austro-ugarske 

·monarkije do l. siečnja 1899. dobili propisno ovlaštenje za vršenje prakse, dozvoljava 

se praksa od sad kao i do sad u području druge države jednako kao i ovozemnim 

_ _ 

hečntkom. 

· 

Ova odredba vriedi i za one liečnike, koji su svoje liečničke nauke koncem školske 

godine 1897./8. već dovršili ili bar jedan strogi izpit položili, ali RU diplomu · dobili tek 

poslije . 

- siečnja 1899. ; nu ovi ovlaštenici mogu liečničku · praksu vršiti samo, ako ·su za 

to dob1h dozvolu, i to za kraljevine i zemlje, zastupane u carevinskom· vieću, od e. kr. 

minist 'l: rstva .za bogoštovje i nastavu u sporazumku sa e. kr. ministarstvom unutarnjih 

poslova ; za užu Ugarsku od kr. ug. ministra za bogoštovje i nastavu, a za Hrvatsku i 

Slavo niju od bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. 

. . . 

§. 2. 

Osim liečnika, koji su po §. l. ovlašteni da mogu vršiti praksu, dozvoljuj e se i 

liečmkom nastanjenim u pograničnoj zoni jednoga državnoga područja, da vrše svoje 

stručno zani 

anje i u pograničnoj zoni druge države, te da preuzimaju liečničke agende 

na osnovu pnvat.ne pogodbe n. pr. kod industrijalnih poduzeća i drugih. 

§. 3. 

ograničnom zonom §-. 2. ima se smatrati u obih susjednih državah onaj pogranični 

tentoriJ, . - 

u koJem _ leže područJa državnu granicu dodirajućih prvomolbenih oblasti (kotn.rska 

satničtva, stolički uredi, kotarske oblasti), odnosno medju njimi pružajući se dielovi drugih 

do državne granice ne dopirućih takvih područja. 

§. 4. 

Liečnici, spomenuti u §. 2., ako su po oblasti ovlašteni, da drže ručnu, odnosno 

k:ućnu lj ekarnu, mogu u obsegu svoje prakse u pograničnoj zoni druge države izdavati 

liekove iz svoje ručne, odnosno kućne ljekarne, ali su dužni predati recept izdanoga lieka . 

bolestnikn, kojega lieče ; a u pogledu izdavanja liekova dužni su držati se svih propisa i 

odredaba; što postoje. u onoj državi, gdje dotičnoga bol estnika lieče. 

§. 5. 

Liečnici, što praktikuju u pograničnoj zoni druge države, dužni su točno držati se 

zakonskih propisa i odredaba, što tamo postoje u pogledu liečničke prakse, a naročito 

u pogle'du prijave akutnih r.araznih bolesti i slučajeva, koji daju povod kaznenom postupanju 

i inih. 

§. 6. 

Oblasti, koje leže· u obostranoj pograničnoj zoni, te su u neposrednom susjedstvu, 

dužne su si uzajamno priobćivati popis u nj ihovom području na vršenje prakse ovlaštenih 

liečnika i eventualne promjene. 

Liečnik, koji stanuje doduše u pograničnoj zoni, ali u takovom kotaru ili okrugu 

iste, što ne dopire do državne granice, pa želi liečničku praksu vršiti u pograničnoj zoni 

druge države, dužan je ovu svoju namjeru putem svoje upravne oblasti prijaviti predstojniku 

pograničnoga kotara ili okruga, na koji svoju praksu protegnuti · želi. 

§. 7. 

U lj ečiliiltih, pohadjanih po pripadnicih obih država austro-uga 11ke monarkije, može 

vlada dotične države u interesu liečećega se obćinstva druge države dozvoliti liečnikom, 

koji spadaju u savez druge države - ako zamole - da mogu za vrieme kupatištne sezone. 

vršiti liečničku praksu u samom kupalištu. 

§. 8. 

Ova konvencija ne dira u pravo liečnika, da · u stanovitih slučajevih mogu sudjelovati 

kod konzilija na području druge države. 

§. 9. 

Ustanove prve alineje §. l. i §§. 2. i 3. mogu se upotrebiti glede regulacije prakse 

diplomiranih primalja na području druge države. 

§. 10. 

Ustanove ove naredbe, kolom se ograničava liečnička praksa, ne protežu se na 

aktivne liečnike e. i kr. vojske. 

§. 11. 

Ova naredba stupa u krjepost dne l. siečnja 1899. 

§. 12. 

U istom smislu izdaju shodne naredbe i e. kr. austrijska i kr. ugarska vlada. 

Pellagrosarium. Prvi zavod za njegu bolestnika od pellgre utemeljio je u 

Austriji grad Rovereto uz pripomoć Tirolske i države. Za sada je zavod urej en za 20 bolestnika 

iz Tirolske, koji se nalaze u prvom stepenu bolesti, te imade nade, da će se izliečiti. 

Bolestnici mnogo rade u gospodarstvu, te dobivaju krjepku hranu. Bolno ·obskrbni 

trošak ustanovljen je s 52 novč. na dan i glavu. Zavodom upravlja jedan liečnik iz Rovereta; 

liečenje traje 3 mj eseca, tako ,da se u godinu dana može \ieliti 80 Mlestnika. 

Odanle se šalju takodjer bolestnici na kliniku u Innsbruck za naučne svrhe. 

Oglašivanja liekova u dnevnih listovih. Povodom toga, što se u dnevnih 

Iistovih u zadnje vrieme opet u velikom broju oglašuju liekovi, poglavito taj ni, . izdalo je 

austrijsko ministarstvo za unutarnje poslove naredbu, iz koje vadimo sliedeće : Ovi liekovi 

su često ta,jni liekovi, koji se u obće ne smiju prodavati ili takova sredstva, koja au iz 

zdra.vstvenih razloga izričuo zabranjena Osim toga kušaju privatne osobe ili poduzeća u 

inozemstvu, da iz daljine nudjaju liečničku pomoć bolestnom obćinstvu varavimi preporukami 

u dnevnih listovih ili izravnim razašiljaujem reklamnih knjižica, da preporučaju

Br. lD., 

· 1' . 

razna tajna sredstva, kano liek proti raznim, b.estim i zavadjaju obćinstvo, da kupuje oyA: 

zabranJJna srest;•,a. D!l se _to,lll,u _ pred11ret.D:· .. u praz,t)m.l!:u . s.mJ.I-.\Y!-rtvo,m ,_,a rPPtvOsudje, 

pozivlju se političke . oblasti; a u sl_uč.ju _potrebe zat1:3.-_že .P9,moć s,u d,a i __ ga o,v9g,a 

podupiru. u tp. se s;_..bu" pilae __ popis onih d v, ko,ja su već llahl:ujena, te e p_o 

zivlju _oblasti, da g a .glase u sl_; ž benih . i, nesl_l}žbnih lisov!_h i da up,e pri d,:e.djene ob!l\i , 

_ 

da · najtočnije ndziru prolp-et .!i kova n jek.':l.\lh, i Jzvan j,h. ,a ()IWH,o, ela paze , Ha. t;a_ko 

· 

z,·ane inozemske specialitete. 

Sveučilištne vi esti. Zagreb. U zimskom poljeću 1898.;9 , predavat će učitelji : 

fi. L, o):>m.ay.,er,nd\leu _m,e!l,_i!eo'!-o,l , .('Tilp, O, _ _oH'lnr"J,lo ,1,,}\')ff,O 0,; P!:f;!9Staje · 

T u s s i s-e o 'n v u l s 1 v a preostalo O, pnraslo B,t ozđravllo U, umr1o O, preost,tje 3. . 

· · Natječaj za mjesto : l) liečnili:a 'zagrebačke kržne "blagajne ža'p9dpoi"u oleuika. 

Godišnja plaćaj;jQQ .fot. ·Moibe do ·k'o u ea >)istopad:t ·.o. g. ravnateljstvu' oll.ruž'ne · blagaJne. 

Nastup službe l. , prosinc.a . o .. ,g. 2) .. gJ:(l.d. l!:9t. diečnika ,lt ··;iitm.Vjci. •Ji>lća 700 .·for.: U5IHor. 

. . . . . . 

t n arine, Molbe ,;;td. ;P.qg\ll;yavu , ,dọ : k9P.\iR _ li,stfp}}d,a ,o.,g. 

·MJ.q . P.t- . . 

"s bora liečnika kralj,evi.na Hrvatsk;e . i Slavo.p.j e" u Zagrhu bit će 

· (,ine Sl. USt.opada 'i89'8'. 'u ·6 sati pqsiije pode· u'-. veulll§tu ,(u se:Dtskoj dvorani) 

s ovim duevn1m redom: 

... . - . . . . . ,, •··· . ... . •. . ' . 

. ·' . 

, . . . · ' · . ' 

l. ,Izvješće predsjednika. 

:2. ;DOl,I1Bt1. 't cija : l>le!iJlika 

3 E 

. i . prepap).)ia· 

. . , ve;tu!f IJa. 

' 

. 

Br. 11. U Zagrebu 15. studenoga 1898. God. XX. 

lE 

. 

NIKI 

VIE S TNIK. 

List izlazi jedanput na mj esec na podrug do dva arka. - Članovi ga dobivaju bezplatoo. 

Predplata za neOanove na godinu 6 for., na pol godine S for. 

Članarina, pređplata i sve ostale uplate ix:oaju se poslati .Mjenja!!nici hrv. eskox:optne banke" u Zagrebu 

Jelačićev trg br. 3. , 

Reklamacije rsuli .Lie!!ni!!kog>o. Viestnika" ix:oadu se upraviti na Dioni!'!ku tiskaru u Zagrebu, 

Gundulićeva · ulica br. 18. 

Dopisi se alju predsjedničtvu sbora ili uredni!!tvu lista (dru •. 

br. 7. Telefon br. 296) . 

Za oglase plaća se p dvostupallnox:o redku ili prostoru 15 novč. 

M. pl. Čačkoviću, Gajeva ulica 

Može li se paralytična urno bolest izliečiti 

Piše dr. l. Žirovčić; ravnatelj zem. zavoda za umobolne u miru. 

To je pitanje syatko već sebi stavio, učeći i motreći strašnu, čudnu tu 

bolest. Otvrinw li knjige psychiatričnoga znanja; slabu ćemo' · utjehu naći, 

svuda odbijaju nas, poput mlazova hladne vode, kobne rieči, da ta bolest svojim 

progresivnim tečajem brzo ili polagano, ali sigurno, obično za vrieme od dviju 

ili triju godina, dovodi do podpune duševne propasti i smrti ; ako se amo tamo 

pripoviedaju slučajevi ozdravljenja, to ipak nije nikada izvjestno i nedvojbeno 

dokazano. Otvorimo li knjigu vlastitog izkustva, to će nas upravo poraziti 

spomen na jadne naše bolestnike, koji svi biedno pogiboše. Doduše, tko je imao 

posla s mnogobrojnimi takovimi bolestnici, sjećat će se pojedinih slučajeva, da 

su ljudi nakon nedvojbenih pojava sveobće paralyze ostali napokon ipak dušom 

i tielom živi i zdravi ; to su valjda oni slu-čajevi, za koje se veli, da nisu 

izvjestno i nedvojbeno dokazani, pa si svatko u očigled ogromne premoći 

tudjeg izkustva nalaže šutnju i pomišlja, · da se je po · svoj prilici podao optimističnoj 

varci, premda toj psychiatrično izkustvo baš nije sklono. A kako da 

si predočimo ozdravljenje nakon paralyze, gdje nas patholožka anatomija uči, 

da se proces te bolesti osniva na razoru, propasti cortikalnih stanica, koje ginu 

i izčezavaju poput sniega na suncu, pa nam se kod autopsije na mjesto mozga 

prikazuje često vodom napunjena vreća, u kojoj se je mozag gotovo :qa polovicu 

raztalio. Možgjanska paralyza smatra se nekom preranom ostarjelošću mož.gjana 

; ovo gin uće i ven uće celularnih elemenata, koje se pod visoku starost 

polagano i redovito razvija, pošto su se iztrošili organični elementi; prirodom 

za neko vrieme udešeni, ta celularna razvala može se prije vremena i veoma 

brzo odigrati, ako su mozgovni elementi zloporabom ili ott'(lVOm oslabljeni. 

Kako da se takav retrogradni proces zaustavi 

Klinički prikazuje nam se paralyza kao sbirka najraznovrstnijih psychotičnih 

slika : od najdublje depresivne ništetnosti i očajnosti pa do najžešće expansivne, 

bezkrajne, razkošne slasti i uzvišenosti ; od duhovitoga poetičnoga zanosa, silne 

duševne djelatnosti i' napetosti, preko slabašne. smetenosti, tupe ukočenosti do 

podpune, izpod živinske gluposti, uz pratnju neurofizikalnih pojava grčevitosti,


drht.avosti, do podpunc kljenn ti ; od cirknlatornih pojava nr.burljenosti, razk i nnća 

i mozgovnoga krvarenja do tromoga. hladnoga

372 Liečnički Viestnik 1898. Br. ll. 

Br. ll. Liečnički Viestnik 1898. 373 

Te dvie vrsti paralyze, pseudoparalyza i prava paral yza razl ikuju se i svoji m 

začetkom i razvitkom. 

"U pse ndoparalyzi za(etak je nagcto i rapidno postizava 

fizično i psychično poremećenje sv oj max i m um. Dospje vši brzo do svoga vrlwnca, 

ono i ct e natrag sr e do pod punog izč.eznuća, a da. ue osta vi ni kakva traga S\"01,!'


Br. 11. Llećnlčkl Viestnik 1898. 876 

stanicah i hyperplazije mozgovnoga spojnoga veziva. To dokazuje remlSlJa, 

pošto svi symptomi u njoj izčeznu, osim intelektualnog oslabljenja ; svi su dakle 

ti symptomi bili prouzrokovani cirkulatornom uzbudjenosti, samo zaostavši intelektualni 

defekt vezan je na mozgovnu laeziju. Pseudoparalyza iliti regresivna 

paralyza je ona vrst paralyze, koja ne prekoračuje byperaemične faze ; tu ne 

dodje do mozgovne laezije, dakle niti do intelektualnoga defekta. Makar se i 

recidive mnogoput ponavljale, uviek još je podpuno ozdmvljeilje moguće. Kad 

se je pseudoparalyza pretvoril a u pravu, nastalo je to time, da je pat.holožki 

proces dublje zahvatio, te je došlo do celu hirne degeneracije. 

Zašto isti uzroci kod raznih ljudi proizvadjaju jedanput progresivnu, 

drugiput regresivnu paralyzn, toga naš autor ne može razjasniti. N ed voj beno 

je ovo : "Neki čovjek zadobi težak trauma na gla·i, ako postane para.lytik, bit 

će prava paralyza, nikad pseudo- ; isto tako, ako je bolest od cerebralnoga prenaprezanja. 

Ako je pijanac ili slikar trpeći od saturnizma, ako je bio inficiran, 

ima li pellagru, izvržen je da dobije jednn ili drugu vrst. " Po svoj 

prilici bit će tomu individualni uzroci. 

Pisac izriče nadalje želju, da :se ne bi iz njegovoga razlaganja zaključilo, 

kao da on tvrdi, da je prava progresi vna paralyza absolu tn o neizliečiva ; "ja 

sam uvjeren o njezinoj neizliečivosti u času, kad srno zvani, da paralytika 

liečimo u bolnici, jer je tada već i spojno vezivo i cortikalna stanica dirnuta, 

pa, ako i možemo zlo zaustaviti, ipak n e možemo uzpostaviti, što je uništeno. 

Dogma o neizliečivosti paralyze proizlazi jedino, po mojem mnienju, od prekasnoga 

privedenja k liečenj u, zakasnjenje, kojemu je osobito kriv polagani i 

zasjedni začetak, jer taj prikriva prve razore i čini, da sn se već nakupile nepopravljive 

stete, kad je pozornost svraćena na zlo i diagnoza sigurna. Misli li 

se, da će se izliečiti mnogo pneumonija, ako se opazi tek u periodi hepatizacije, 

da je subjekt bolestan, ili mnogo

376 Liečnički Viestnik ·t898. Br. ll. 


nad lievom polovicom mozga, to se je ipak iza zreloga promišljanja napustila 

misao trepanacije: 

l. jer na mjestu ulaza hitca t. j. u predjelu sljepočice trepanacija iz anatomskih 

razloga nije bila indicirana, s drugoga pako mjesta se valjda ne bi 

bilo dospjelo do extravazata, a do' taneta svakako ne. Budi1ć je tane ušlo nešta 

pred uhom, to je tane po svoj prilici 

prodrlo na bazu možgjana i ondje prouzročilo 

extravazat, dakle na mjestu, koje nije pristupno operaciji ; 

2. osim toga bilo je nade, da će se extravazat i bez operacije resorbirati, 

odnosno izgubiti, kako se to često dogadja kod možgjanskih krvarenje, a nije 

bilo vrućice, koja bi bila silila, da se brzo postupa ; 

3. napokon bi bezuspješna trepanacija svakako pogoršala prognozu slučaja, 

na što se takodjer trflba obazirati, jer svrši li takova ozljeda smrću, to 

su okolnosti za krivca svakako gore, nego li dapače kod nepodpunog izliečenja 

ozliedjenoga. 

Uspjeh je pokazao, da je expectativni postupak sasvim opravdan bio. 

O utjecaju slezena na pankreatički sok. 

Priobćuje cand. med. Lj. Gutschy. 

Poznato je, da pankreatički sok sadržaj e tri fermenta, od koj ih jedan (pankreasov 

ptyalin) obraća šln·ob u slador, drugi (steapsin) razdvja masti, a treći 

(trypsin) peptonizira albuminate. Prva se dva fermenta nalaze postojano u pankreatičkom 

soku, dok treći nalazimo samo periodički. 

Još god. 1862. ustanovio je M. S e h i ff ovo : 

l. Peptonizirajući fermenat pankreatičkoga soka, trypsin, nahodi se u 

pankreasa (gušterači) samo u relativn•) kasnom periodu varenja (4 do 8 sati iza 

uzete hrane). 2. Ovaj se period podudara s kongestijom sl;Jzena, 

što odpočima 

u isto gotovo vrieme i trf\je jednako toliko vremena. 3. U životinja, kojim smo 

izvadili slezena ili spreei!i njihovu kongestiju; odnosi se paukreas - i za 

vrieme sponienutoga perioda - 

kao u normalne izgladnjele životinje ; to će reći, 

extract iz tako ,g pankreasa ne peptonizira albumina te. S e h i ff izvodi dalje iz 

ovih fakta zaključak, da slezena proizvode i dostavljaju krvi izvjestnu substanciju, 

koja je nuždna za obrazovanje trypsina. 1 

Pred neko 20 god. pokazao je dalje H a i d e n h a i n, da pankreas ne obrazuje 

izravno trypsin, već zymogen (protrypsin), - profermenat trypsina - 

koji se slaže i nakuplja u pankreasu, odakle se periodički izlučuje kao gotov 

tt·ypsin. - Sve ovo navelo je A. H er z e n a na misao, da u onoj S e h i ff o v o j 

"spleničkoj substanciji" valja nazrievati i tražiti onaj agens, što pretrara protrypsin 

u trypsin i da, ako pomiešamo extract kongestionih slezena s pankreatičkim 

extractom, bogatom na protrypsinu, to sljedstveno in vitro moramo zadobiti 

željl'nu transformaciju protrypsina u trypsin. I zaista. Ogledi A. H e r 

z e n a bjelodano dokazaše, da njegovo mišljenje bijaše posve izpravno. Osim toga 

pokazao je H er z e n i to, da ove aktivne substancije slezenastog extracta nema 

u njenoj arterialnoj krvi, Yeć da se ona nahodi samo u venoznoj krvi slezena. 

1 Recueil des memoires physiolog. de Maurice Schiff. T. IV. Lausanne. 

- N o skepsa, kojom je naučni svi et u svoje vri eme pr1m10 S e h i ff o v a izpitivanja, 

pratila je i učenika njegova, Rusa A. H e r z e n a, koji je živo branio 

mišljenje svoga slavnog učitelja. Uzprkos svemu dokazivanj u nj egovom, znatan 

dio physiologa za dugo ne mogaše, da se pravo sprijatelji s ovom idejom. - 

U to vri eme nekako i Brown-S e q ua rd 1 

bijaše izradio svoju teoriju o "unutrašnjem 

lučenju" (secretion interne) organa i pravom je A. Herzen u svoj ih 

radovih izlagao, da ovu slezenastu substancijn - kojoj je S e h i ff pridielio 

izvj estnu ulogu kod tvaranja pankreatičkoga proteolytskoga fermenta i kojoj on 

sam (H erzen) pripisuje pretvaranje (transformaciju) protrypsina (fermenta inaktivnog) 

u trypsin (fermenat aktivni) - valja u rrstati ll veliki ovaj razred "unutrašnjega 

lučenja" orgam,. U ono vrieme, kad je S e h i ff saobćivao svoje klasične 

studije o varenju, nitko još ni pomišljao nije, da jedan organ iz dalj ine 

može da dj eluje na drugi, posredovanjem jedne substancije, 

koju za Yl·ieme 

svoje funkcionalne djelatnosti izli eva u krv, i koja je kadra da influencira onaj 

drugi organ. 'rakav mekanizam funkcionalne asocijacije bješe tad još nepoznat 

i Brown-S e q ua rd u pripada slava, da je naučni s viet upoznao s ovim tako 

važnim, physiolokim faktom. 

Daleko bi nas odvelo, kad bismo ovdje htjeli potanko da izložimo teoriju 

o "unutrašnjem lučenju", kako ju je postavio Brown-S e q ua rd. 

N o vri edi, 

da se iz bližega upoznamo s ogledi A. H er z e n a i drugih, 2 iz kojih ćemo vidjeti, 

da slezena zaista dostavljaju krvi za vrieme svoje periodične kongestije produkt 

unutrašnjega lučenja, pod čijim se utjecajem protrypsin pretvara u trypsin. 

I. 

Na medjunarodnom physioložkom kongresu u Bernu god. 1895. demonstrirao 

je H e r z e n d vie epruvete sa sliedećom sadržinom : jedna od ovih 

epruveta A. sadržavaše izvjestnu množinu pankreatičnog extracta, bogatoga 

protrypsinom, plus jednaki objem čistoga glycerina. U drugoj epruveti B. bijaše 

izvjestna množina od onog istog pankreatičmog extracta plus jednaki objem 

slezenastog extracta iz kongestionih slezena. U obje epruvete stavio je nešlo 

fibrina i ostavio ih da stoje kod obične temperature. Malo po malo stao je 

fibrin u epruveti B. da se raztvara, dok se na svrhu nPkoliko nedjelja savršeno 

ne raztvori. Fibrin u A. ostao je za čitavo to vrieme gotovo nepromienjen. Ztt 

nekoliko mjeseci na stvari se ništa izmienilo nije i u ovom stanju demonstrirao 

je H er z e n svoje epruvete član ovom kongresa. - Poslije podvrže sadržinu ovih 

epruveta još daljnim ogledom. 'rekućinu u A. podieli u dvie porcije a' i a", 

isto tako onu u B u b' i b". 'rekućina a' daje s Esbachovim reagensom talog, 

koji ne izčezava vrienjem. 'fekućina b' daje s tim reagensom gust talog, koji 

izčezava, kad ugrijemo tekuinu, a opet se vraća, kad je ohladnimo. Odatle sliedi, 

da u a' ne ima peptona, dok ih u b' ima. Razvodnivši zatim porcije a'' i b'' dvostrukim 

objemom vode i dometnuvši im malo fibrina, nadje, da se u b" - poslije 

3 časa uz temp. od 35°-40° __:_ gotovo sav fibrin raztrorio, dok se u a" gotovo 

ništa raztvorilo nije. Sliedi, da b'' sadržaje mnogo trypsina, a' malo ili niila. 

. 

1 Brown-S e q u ar d. Exper. dem. la puissance dynamogenique chez l' homme d 'un 

liquide extrait de testicules d' animaux. lt)89. 

2 A. Herzen, La digestion tryptique des albumin,es et la secretion interne de la 

rate, 1895. - G a ch e t, Du role de la rate dans la digesaion pancreatiqne de !'albumine.



Pachan i Gachet podvrgli su o ve Herz enove oglede strogoj kritici 

rezultate svoje priobćiti "bioložkom družtvu" (sjednica od 26. ožujka o. g.). 

Sto je H er z e n izveo in vitro, to su oni izveli direkte, in v ivo. - Uzevši 

splenektomiranoga psa, izvadiše mu vertikalnu porciju pankreasa (što ne adherira 

s duodenom). 

U venu femor. toga psa uštrcaše zatim izvjestuu množinu 

extraeta iz kongestionih slezena, pa mu na to 20 min. 

iza injekcije iivadiše 

ostatak pankreasa. Označimo ovu porciju pankreaa sa slovom B. za razliku od 

one prije izvadjene, koju ćemo zvati A. Pošto bi pankreas maceriran, svaka 

porcija napose, izpitali su njihove osobine. Pokazalo se, da partija B. mnogo 

aktivnije vari od partije A. i da partija B. sadržaje mnogo trypsina, dok ga 

partija A. sadržaje malo ili ništa. Odatle sliedi, da je slezenasti oxtract ubrizgan 

u krvne sudore, izvršio elektivni upravo efekt u odrecljenom za to organu, na 

ime pankreasu, pretvorivši njegov protrypsin u aktivui trypsin. 

II. 

Kako pankreatički profermenat oxydacijom lako prelazi u trypsin, to bi 

se moglo pomisliti, da trypsinogena moć slezenastog extracta, koji je intenzivno 

obojadisan haemoglobinom, potječe od kisika, koj i je vezan za taj haemoglobin. 

I ako je to tako, onda dalje sliedi, da bi arterijalna krv morala u znatno kraće 

vrieme i mnogo aktivnije transformirati protrypsin u trypsin, nego li venozna. 

Medjutim mnogi ogledi, što su učinjeni u tu svrhu, očevidno dokazuju, da bi 

takva pred postavka bila neizpravna. - P a e h o n i G a e h e t uzeli su n. p. pankreatičnog 

extracta, u kome bješe mnogo protrypsina i podielili ga u četiri epruvete 

1:t, B, O, D. U svaku od ovih epruveta dodali su, i to : 

u A: 20 cm s 

u B : 20 cm 3 

u O : 20 : cm s 

u D: 20 cm 3 

defib. arterijal. krvi 

defib . venozne krvi 

slezenastog extracta 

destilovane vode. 

Stavivši zatim u svaku epruvetn još nešto fibrina, ostavili su ih da stoje 

pri temp. od 39° O. Poslije 4 sata odpočelo se varenje u O, dok u A, H i D 

ne bijaše ni traga kakvom varenj u niti poslije 24 sata. 'l'ome ogledu nalik je i 

drugi, kojim pokazaše, da se trajanj e varenj a ne mienja, dodamo li pan kreatičnom 

infuzu arterijalne odn. venozne krvi. - I tako dakle vidimo, da kisik nikako 

ne učestvuje kod transformacije zymogena u trypsin. I sad nam 

se samo nameće 

dalj e pitanje : pa što je za pravo aktivni princip slezenaste substancije po 

prirodi srojoj Na to odgoraramo, da je taj aktivni princip fermentativne prirode. 

lzpitavsi iz bližega prirodu nj egovu, našlo se, da on posjeduje sve one osebine 

što karakterišu euzyme ili hydrolytične fermente u obće. 

Skupimo li u jedno sve, o čem smo do sada govorili, to vidimo, da l. slezenastu 

substanciju možemo punim pravom smatrati sekt·etom "unuti·ašnjeg 

lučenja". Uštrcamo li je u krvne sudove splenektomirane životinje, inflnencirat će, 

na elektivan upravo način samo izvjestan jedan organ, pankreas, pretvarajući 

njegov protrypsin u trypsin, i 

2. da je ovo "unutrašnje lučenje" s pankreatogenetičkom funkcijom fermentativne 

prirode. 

Listak. 

Rchenkova teorija. 

Razpravlj


Br. 11. Liečnlčkl Viestnik 1898. 381 

Sch enk tvrdi, da je svako biće (individuum) prvobitno hermaphrodit, pa da se 

kod mnogih vrsti životinja, a i kod čovjeka, razvijaju neki organi u embryonalnom stanj u 

u osobitom obliku, dočim oni drugoga spola nazaduju. I baš n tom čau razvitka leži 

glavna moć njegova načina. 

Ovulacija nije u Hvih slnčajevih neodvisna od upli va hrane i miene tvari. Ondje, 

gdje se izgRranje tvari tako izvršuje, da se u mokraći pokazuj u ostatci ne izgorenih i za 

stvaranje topline još sposobnih tvari, ondje, veli S e h e n k, da ll razvij auj ll nalazeće se jaje 

žene još nije tako napredovalo, kao što u slučajevih, gdje e sladoru u mokraći u trag 

ući ne može. U prv o m će sl n čaju j aj e b i t i manje zrelo i s l abij e h r a njen o. Takvu 

jaje po svih svojih svojstvih i silah svoga protoplama absolutno nije urlešeno kako treba 

i čini se, da je sposobno razviti samo ženki plod. 

Ako pako u tielo majke uljezle tvari (hmmt) tako izgaraju, da se ll mokraći sladora 

naći ue može, onda He sj egurno razvija iz jajeta mužki plod ; iz njegovoga se protoplaHma 

stl'araju elementi, iz kojih klicaj u stanice, odgovarajuće ll svom razvijanju tkauinam i 

oblikom mužkarca. 

Pa kako će majke radjati m užkn djecu Po Sche uk u, ako udese hranu tako, ela se u 

mokraći ne pokazuje slador, dakle posve azotičkom hranom, koju valja strogo upotrebljavati 

već više tj edana prije koncepcije, R nastaviti ju takodjer veoma strow> nekoliko mjedeci iza 

iste, t. j. tako dugo, dok spol foetua u utrobi majčinoj uije fiksiran, a to je u 3 -4. mjesecu. 

Opisuje više slučaj eva, u kojih je ženam (majkam), koje su radjale obično žensku 

djecu, na temelju izpunjenja nj egovih savjeta, pošlo za rukom radjati mužku dj ecu, pa 

opetuje, da hrana majke igra kod razvitka jajašca u organizmu veoma važnu ulogu i da 

izkustvo, koje su mnogi gojitelj i životinja doživjeli, te opažanja kod životinja bez kralježuice 

u pogledu hrane, spola i pod mladka dokazuju veliki upliv hrane ma,jlre na jaj aka. 

No kod zrelosti jajeta ne igra po S e h en ku ulogu samo hrana, nego miena tvari. 

Kod čovjeka je od najveću važnosti, kako izgaranje tvari u organizm u uapreduje i u 

kakvom sa\·ezu ono sa promienjenom hranom stoji; to sl uži kao najglavnije mj erilo za uspjeh. 

li maj ka mnogo mesa jede, ali je od velike vnžnosti, da li se 

Hrana se oprerlielj uj e 11 svakom pojedinom slučaju. Od manje je važ nosti n. pr. da 

potrošena hrana u odgovarajućuoj 

mj eri kod izgaranja posvema izrablj uj e. 

Imajući podlogu ove nauk:t pred očima, bit će u mnogiil slučHjevih moguće tako 

uplivati, da se radjaj u mužka djeca. l:Ioće li se pako udovoljiti želji nekih majka, da 

radjaj u žensku (!j ecu, to veli, da ne može ništa odgovoriti, to pitanje ootaje za sada joi! u 

stanju neriešenoga problema. 

Eto, to je u glavnom sRdržaj knjige, o kojoj se više govorilo prije, kada još nije 

ugledala sviet, nego li sada, kada ju svatko čitati može. Prepuštam svojim štovanim 

drugovom, neka o njoj sude kako hoće, no uvjeren sam, da će "S ch en k ov a teorija" ut: i 

u mnogu obitelj i da će mnogu. maj ka želeći roditi si na, nakon što je već više kćeri rodila, 

podvrći se načinu hranjenja, kako ga Sc h e n k preporučuje, pred postavljajući, da licčuiei 

u njezinoj mokraći nadj u sladora. 

Što se mene tiče, mogao bih poput mnogih liečuika reći, da njegov nauk nema osobite 

teoretične podloge, a i praktično nije ništa sigurna dokazao ; jer broj nj egovih pokusa 

(5), s kojimi želi dokazati i$tiuito4 svoje nauke, je zaista tako malen, da im se barem za 

sada ue smije pripisati osobita. važnost. 

Prof. S ch e n k u je sigu rn o poznato, da se kad kada radja ju dvojci raznoga spola, 

kako će to opravtlati 

J e li se pokusi već dokazala jača ili slabija zrelost i odbrana jaj ašca Kadn. je jaje 

životinjsko zrelo Bezuvjetno onda, kada je sposobno za opludjivanje, a tu sposobnost ima, 

čim iz jajnika izadje, pa zato se uikako ne može g ovoriti o raznom stanju zrelosti istoga, 

o nekakvom osobitom svojstvu i sili protoplasma i t. d., jer faktični dokazi za to manjkaju. 

Ćim će dokazati onu pbysiološku podredj('uost, koju pripisuje ženskom organizmu 

Iz toga sliedi, da S e b e nk nije razkriću tajne nm·avi u tom pogledu mnogo doprinj eo 

svojom teorijom, no ona će zato ipak mnoge učenjake ponukati, da se svojski bace ua 

iztraživanj e toga inače veoma zan imivoga pitanja. 

U Križevcih, u lipnju 1898. 


Jahrbuch des bosn.-herceg. Landespltales in Sarajevo fu r 1894, 

1895 ., 1896. Herausgegeben von der Ln.nde,regiernng 1'!\ r lloHninn und die Hercegovi na. 

Gr. 8''. VI. und 853 S. Mit l Ansicht in Licbtdruck, U Pl!Lmln und 2 T1\fnln als Bilagen, 

sowie 10 Ourven, 103 Abllilduugen und l Uebersichtskarte im Tnxt.fl, Wien. Verlag 

.J osef Šafar·. 1898. (Svršetak.) 

U. Izvješee odjela za syphilido- i dennatologiju (primarni liečnik



Venerične bolesti i syphilis. OJ mužkih blenorrhoičnih urethri tidn je izliečeno 

217, oporavljeno 25, premješteno 5. Kao akutna urethritida diagnosticirano je 166; 

a 81 kao chronička. Razmjerno je bilo mnogo komplikacija (166 sl uč.), i to osobito 

epidi dymitis (102 sluč.). Razlog velikom broju komplikacijtt leži u t.om, što tnmonji sviet, 

jo;; više nego drugdje, p otraži liečnika tek onda, kad osjeti boli od gonnorrhoeae. 

Posebno opisana su dva slučaja : Ure thri tis ac u t a. Orchitis et epididy miti s 

s u p p u r a t i va, gdje je do lo uz vrućinu, boli, deferenitidu do abscesa muda, koj i je iza 

discisije savim :1.acielio. Uret hritis subacu ta. Polyarthrit.i s gon n o r r h o i c a ac ut a. 

herniariae i 

Liečila se je urethritis acuta s početka mirovaujcm , podavala interno herba 

therapija i to 

bal samiea. Tek kad su se izgubili naj akutnij i symptomi , počela je lokalna 

injekcije s arg. Ditric., ichthyolom zinc. hypermangan., argoninom, argentminom. 

Prije injekcij e se je urethm iztrcavala s prekuhanom vodom. 

Kod chronieke u r e t h r i t i d e provedeno je uz štrcanje liei'enje sa sondom. Kod 

urethritis poster. instilacij e po U l z m a n n u ili D i d ay u. Rezultati togn licčenj a sn vanredno 

povoljn i, pošto je 89 /0 zdravo odpnšteno. 7-clravim se je smntrao onaj, kod kojega je 

nestalo svih znakova blenorrhoeae, gdje nije bilo nikakovih niti ni krpica 11 mokraći. To 

je postignuto za poprečno 4 tj edna, -· s1,ilja vrlo povoljan uspjeh. Deset slučajeva je 

liečeuo izpira njem po Ja netu. Samo dva su sl nčajti za malo elana izliečena. kod ostalih 

se je moralo preći na obično liečenje ili radi uret.hrocystitide ili radi toga, što nije bilo 

iza il tjedna znatnog nspjeba. Radi tih neuspjeha i radi toga, što mora liečnik sam da 

pravi irrigacije, drži G., ela ova metoda ne ima osobitih prednost-i pred drugimi. E p i 

cl i dym i ti s bio je liečf'n po Nr.nmannn i to s početka visok p oložaj, li



pregledavati, da li sc nuždna čistoća i paznJa vrši kod toga zanata. Želimo, da se ovi i za 

ohu hygienn važni predlozi čim prije oživotvore. 

3. U naslovu spomen uti nnčin liečenja syphilisa je osnovan na natojnnju, dn se 

snrno toli ko žive uvede u orgnnizam, koliko je neobhodno nuždno, da izčeznu promjene 

holetiti un koži i sluznic:th. Zato da to postigne, orlnbrao je G Iii e k injekciju sublimatom 

i to na taj mt čin : potito je diagnozR osigurana n!l.lazom obćih symptoma, dobtje bolcstni k 

injekciju 1"/., raztopi nom sublimnt!l.. D!l.n iza tog!!. 2'/0, tri dana 

li 

iza ove 3"fo. Ne pokaže 

se poboljšanje ili napred uje čak bolest, dobije bolestnik ia 3 dana 4°/0 ili izli. 4 dn.na 

5"/" injekcije. Poknzuje se sada poboljšanje, uiitrcava se iza 7 daun. 3"/0 i ond!l. sve m!l.uje. 

Kod osobito teY.kih slučaja mom.· se 5"/0 injekcij !l. opetovati. Na taj način je bilo 

liečeno 155 slučajeva. Od ovih je dobio svaki poprečno 207 mgr. sublimata, n. liečenje je 

tm,j alo poprečno 34·5 dana. Znatno poboljš:wje konstatovano je kod lahkih >Jlučajeva već 

i:r.n druge injekcije, dočim je trebalo u slučaj u s pustuloznim exauthemom 12 X 5"/0 injekcija. 

Pojedini bolest.nici bili su u bolnici izmedju 12 i 13S dana. Gdjekoji slučaj i nisu pok:t.zali 

pnboljtianj a u;"prkos dosljednom liečeoj u, dnk se nije dulje vremena Bavim prestalo uštrcn.vanjem, 

te !. 01lid za prinmlj:-;tvo 

za ambulatornn liečeuje, te je daleko najj eftiniji autisyphi 

Mašek (Zagreb). 

gy11aekologij n (primam i lie0Hik dr. (t. pl. W i s s). 

Str. fil:l-7i"">. 

U razdoblj u, o kojem sc izvješćuje, liečeno je na tom odjel n 2317 osoba ambulatorno, 

:1 Gli7 ih j e bolestnih, trudnih i rodilja primljeoo. Poroda bilo je 169 (184. - 20, 18!J5. -- f>7, 

1oH6. - 82). Nn. odjelu djeluj e primarni liečnik, asistenta, sekuudarui liečnik (sn.mo u 

lučaju potrebe, inHče radi na ehiruržkom odjelu ili u bistoložko-bakterioložkom laboratorij u), 

jeu na pri malja i 3-4 bolničarke. N a odjel n imade 43 krevet!!.. 

Ovo se jyješće di eli u 3 glavna diela : ambulatorium, primaljska postaja i gyuaekoložka 

postaja ; na koncu nalaze se tri kaznistične radnje. 

U l. n-mlmlatuTijtt liečeno je J65 slučajeva ženskih, 282 drugotnih bolesti i 1070 

dj ece. W. iz ambulatorij a potanje opisuje neke slučaje: uterus rudimentarins, vagina 

dnplex, (niLi sada niti kasnije kod laparotomije radi tumora adnexa nije se m oglo ust41.· 

n oviti, da li je j uterus dvostruk ; iz toga što je mj esečni ua započela u vie k u jednoj 

rodnici, a za nekoliko dana potekla je krv i iz druge, može se predmievati, da imade 

dvoHtruki cnv um uteri j kanal grljka), pseudohermn.pbroditismus transversalis (14 mj es. 

tliete, unešeno u maticu kano .ensko, n. pretragom dokazano, da se radi o hypospadiji), 

hypoplasia uteri, atrophija maternice uslied dugotmjnoga dojeuja (5 sluč.), kyphotičua 

zdjelica, fistula rectovaginalis (kod nullipare), primarni careinom stražnje stieuke rodnice 

2. Priuwiska posta.ia. Ovdje pisac broji najprije 125 poroda bez urnjetr1e pomoći 

(121 spontani i 4 ulična), dočim o operi ranih slučaj evih kasnije izvješćuje. Od komplik!l.cija 

poroda izt.iče u prvom redu coxalgičnu zdjelicu, nn diete se sa1no rodi lo u normal 

noj rot:wiji . Djece je rodj eno 126 i to 116 ž i v e (od ove je mn do tl ztvodtt 7). Kod 

mrtvorodjene djece našlo se skoro uviek znakova syphilisa. Babi nj e bile f:IU 11 11(1 slučajeva 

normnlue, a u 15 slučajeva bilo je vr ući ce, nu većinom lahke naravi. D vi c Sll b:t.binjače umrle, 

jedna od se1'se, n druga pod slikom težkog ictera. (Pisac st11.vlja dvie mog;nćllosti: akutna 

žutn. !l.trophija jetara i otrovanja phophorom, ali se ne odlučuje ni za j ed1111). Ope r a c i j a 

je načinj eno 2ri, od kojih iztičemo kan o glavne : 6 forcepsa, l e:xtm,kciju, il o](reta i ext.rakcije, 

1 extrnkciju prvog!!. bli zancn, okret i extrakcijlt drugoga, l cra1tiotonij n, l sectio 

caeare!l. conservati va kod posvemašno Rnl.enoga djelišta usliecl ko,tolorna zdjelice, R dobrinJ 

upjehom po majku i diete, 3 secti o C!Le:ne:t s Ot!strauj enje1n matemice po Por r o u radi 

nepravilno smle noga zdjel išta ulied nste:Jmalacije, d va sluajn s dobrim ltspjeh.orn po JU:tjku , 

rl oči m Sl' oba put!!. našlo malo ne posve trn li plod, treGi je pa ko sl •:Gaj umro već 7 sn ti 

iza ope racij e nslied r>.zvijene eptikaemije, koja j već prije operacije p()stojala. Napokon 

je jedanpu t ui:inj ena laparntomija, jer je nastala ruptura nuternice. Bolestnica ležala je 

v!l.ni već 6 dana n porodjaj u , te je diete prodt·vši rnatemictt došlo tL trb11Šm1 1.1tlinu. Bolestnica 

um re dva dana iza laparotomije od sveobće m.alokrvuosti i slaboće. Jelbnput 

morao se porod uraniti radi rhachitičuo sužene zdjelice, te se umjetno izvadi lo živttće diete 

od 7 mjeeci, koje je i na ivotu ostalo. - E k la 1n p s i j a pok:t.74la se kod cl viju rodilja, od 

koj ih je jed na ua nli ci obolila od grčeva, te je prenešetia tt bolnicu, gdje je t· odila, pa sn 

e gTčevi polahko izgubili . Druga i mala je navodne> još koci. lmee koje 20 puta grčevite 

napadaje, pa ih iznova zarlobila na 01ljelu, nalazeći se u pormlja.ju. Di ete se moralo 

kliešti izvfl.uiti, ono je 6. dan iza p oroda umrlo, dočim je ln:tjk:l tlz bori m) liečenje ostala 

na :'iivotu. - Kliešti se m oralo 5 puta radi otegnuta porocUa.ja ro diljmn u pomoć priskočiti, 

svaki put dobrim uspj ehom po majku i diete. -- 5 put trebalo je p1·inšterm poste 

J.jicu rukom iz maternice odstraniti, 4 pu t dobrin1. uspjehom, dočim je u jednom slučajn 

umrln. rodiqa, clonešena n bolni cu 4. dan i.!l. poroda pod jasnimi pojRvi sepse. 

Osim loga pripomoglo Re sve


Br. 11. Liečničkt Viestnik 1898. 387 

bolestnicu u hodu. Oba tumora budu nožem odstranjena, te nastale rane sašite, koje su 

per prim!Lm zacielile. Desni je tumor vagnuo 4870, a lievi 880 grama. 

J edan e ar e i n o m li eve, male sklopke, gdje se operacijom pokazalo, da je novotvorina 

sizalR u dubinu sve do dna zdjelišta. Tečaj bolesti posve uredan, rana ZRcieli per primam, 

nu nakon 4 mjeseca· vrati se bolestnica s recidivom i znatno povećanimi žliezdami u 

dimlju. Pošto se nije moglo radikalne operirati, bude odpremljena kući, gdje je nakon pol 

godine i umrla. Dva slučaja fi stu le vesi co-vagi nali s, obj e dobrim uspjehom operirane 

i iiliečene. J edan slučaj fi s t u l e r e e t o-v a g i n a li s sa silnim eczemom oko š up ka. U jako 

stenozirani gužojak ne može se ni prstom unići, da se osvjedoči o stanj u fistula. Kupelji, 

masažom zarastica i proširenjm gužnjaka prošao je eczem, pa pošto se bolestnica nije 

dala operirati, namjesti joj se recipient, koji dobro služi, te bude kući odpnštena. - 

A tre si a hymen alis kod 16-godišnje djevojke, koja se tuži na velike boli n trbuhu 

svakoga mjeseca. Hymen bude operativno probušen, rubovi zarobljeni, bolestoica od tada 

normalno bez boli menstruira. 

En d o metri tis chro n i e a 21 slučaj liečeni kombinatorno izpiranjem maternice 

lysolovom raztopinom, jodovom tinktnrom, u slučaju potrebe bude sluznica maternice 

curettirana, te je 13 žena posve ozdravila, dočim se u mnogih slučajevih moglo konstatovati 

znatno poboljšanje. 

Retroversio et retroflexio uteri, 22 slučaja liečeni uzpostavo maternice u 

normalni položaj dosljednom masažom, a u slučaju potrebe i pesari, - uspjeh liečenja 

povoljan. Pr o la p s u s v ag i n a e u 8 slučajeva, svi vrlo· povoljnim i trajnim rezultatm 

operativno liečeni, svagdje bude izrezan prema potrebi veći ili manji kus sluznice izpale 

rodnice, rana sašita, ali ujedno učinjena i plastika na medjici. Prolapsus uteri s perimetritidom. 

Slučaj zanimiv zato, što se izpala i na sve strane priraštena maternica nije 

dala ni posve izvući, n niti reponovati, pa je odlučeno vaginalno je odstraniti. Adhezije 

izmedju maternice i crievlj a bile su tako čvrste, da ih nije moguće riešiti, s toga bude 

cervix uteri amputiraiJa, a ostatak maternice s prorezanom rodnicom ·sašit, iz stražnje stiene 

rodnice izrezan ovelik uzdužni kus sluznice, te sašivši ranu, tako ·rodnica znatno sužena. 

Ujedno bude učinjena plastika medjice. Tečaj i uspjeh operacije vrlo povoljan. 

U dva slučaja chroničke zapale maternice jakim i dugotrajnim krvarenjem 

moralo se extirpirati maternicu, jer nije l>ilo moguće nikakovim drugim liečenjem krvarenje 

trajno obustaviti (uz ostalo i intrauterina gaivanokauterizacija po A p oR t o li u). Oba slučaja 

ozdraviše sasvim nakon operacije. 

Sliedeći slučaj rupture ma t er n i e e je vrlo interesantan i poučan u mnogom pogledu, 

jer je matemica probušena umjetnim načinom u bolnici samoj. Kod jedne je žene maternično 

ušće razšireno H e g ar o v i m t" štapići, mR ter nica zašiljenimi kliešti (Kugelzange) dolje 

povučena i zaostali dielovi postrljice žlicom izvndjeni. Kod tog postupka izderu se zahačena 

kliešta, te nastane uderina u ušću mat,•rnice i u doljnem dielu rodnice, a ujedno se 

opažalo, kako iz maternice same počima - curiti svjetlo-crvena krv. Pretražuj ući prstom 

ustanovilo se, da je maternica u neposrednoj blizini unutarnjeg ušća probušeua, a na dnu 

u duljini od 3 cm. uderana. Ponajprije kušalo se te dvie uderine sašiti, nu sve su šavi 

prorezale. Napokon bude odlučeno maternicu per vaginam odstraniti, što je i dobro pošl 

zn rukom, akoprem velikim trudom i mukom, jer se je trgala mlohava maternicn, gdje god 

bi je zahvatio kliešti, p11 je krvarenje bilo vrlo veliko. Bolestnica vrlo oslabila i uslied 

gubitka krvi malokrvna oporavlja se poslije operacije dosta brzo, te bude zdrava iz bolnice 

odpuštena. Doljna uderin:t u blizini ušća maternice nastala je odmah u početku operacije 

kod uvadjanja H e g 11 rov i h štapića, . dO"čim je ova druga na dnu maternice nastala; kad su 

se žlicom vadili preostali komadići posteljice i sgrušane krvi, akoprem se kod prvotne operacije 

vrlo oprezno i polahko radilo, kako to W. izrično tvrdi." On svadja te umjetno prouzročene 

uderine na prhko i mlohavo vezivo maternice, koje se u to kasno i poremećeno 

· 

doba puerperija višeputa op&žati može. 

Radi fi b romyoma uteri moralo se pet puta operirati, i to jedanput je i:l;vadjen 

fi broma uteri kroz rodni cu, jedanput je myomatozna maternicn izvadjena na rodnicu, a triput 

laps,rotomijom. Na trbuh je jedanput izvadjena ciela maternica, drugiput ostatak grljka extra- 

peritonealno, a trećiput . retroperitonealno obskrbljen. JedniL od ovih bolestn:ics umrla je 2 

tjedna iza operacije od grieške na srdcu, dok. je rana već bila zarasla. ; ostale su ozdra.vile. 

Osim toga spominje se, da je tečajem god. 1897. t1činjeno joA šest nyowotomija, a 

dvaput morade se znatno povećana myomatozna materniea laparotonijoOJ odstraniti, jer j e 

krvarenje iz maternice bilo vrlo jako, te ga nije bilo mg11će niilll usta.viti. Tt-žina jedne 

izvadjene ovakove maternice bila je 1330 grama. Svi slu/Saj evi posve· ozđraviie. · 

Radi carcinoma na maternici, kojih je svega bilo 17 slučaje va na lieeoju, bude u 8 

slučajeva bolestna maternica kroz rodnicu izvadjena. Od ovih ozđravilo Ilji:h sec:l11.1ll1 te 

budu izliečene iz bolnice odpuštene, nu dvie umrješe nakon pol ili tri četvrta go di ne n 

recidivu od raka, dočim je pet njih ostalo do sada zdra.vo, a jedna. 'llmrje pet dua nair on 

operacije na septičnoj zapali potrbušnice. Svi ostali slučaj evi bjehu već talro tefka od :ra.ka 

okuženi i oboljeli, da ih nije bilo moguće radikalno izliečiti, te budu _boljeli dielovi stranom 

oštrom žlicom izstrugani; stranom Paquelinom spaljeni, a bolestnice ili neito poboljšane ili 

neizliečene odpuštene. 

Napokon priobćuju nam se· u vrlo šfrokom i točnom opisll sve lapnotoJllij e, koje su 

učinjene budi radi cystičkoga tumora j aj ičnjaka, budi radi tr n d n sti i z-van 

ma te rn i e e, kao što i gdje se radi gnoj ne i li _h y drop i čne b ole B ti t ll b'a morala 

učiniti kolpotomija ili kolpokoeliotomija. 

Razabrati se može, da je o v ar i o t o m i j a radi jednostranog a k:ystona ovarija učinjena 

u osam slučajeva, od ovih se u tri slučaja uj edno morala maternic.a radi lošega oložaja. o 

trbušnu stienku prišiti - ventro:fixatio uteri. - Sve , su bolestnice {)Odpuno or; dra "'Vile, a da 

nije bilo komplikacija ni za vrieme operacije, a niti u tečaj u poslije ope:ra.cije. Jedanput 

se kod _desnostranoga s okolinom čvrsto sraštenoga kystoma. moralo' radi silnoga kr-va.re!lja 

odustati od radikalne exstirpacije tumora, te na široko otvorenu cjstu ušiti u trbtdn!l ranu 

i tamponirati. Triput bude učinjena ovariotomija radi obostranih ovarialnih k:y-stoma, !Lj edno 

bude u jednom slučaju maternica o trbušnu Mtienku prišita. Sve bolestDice o .zđraviie, a iw je 

i tečaj bolesti poslije ·operacije bio posve uredan i pravilan. Jedanput bi đel.'llloiđalna cyata, 

koja je već bila posve ognojena, samo incindirana, te iz dašno drainiraoa, Jlll. je bolestnica 

nakon podulj ega vremena izliečena. Još se navadjaju dvie ovarialn.e CJste, koje su dobrilll 

uspjehom kolpokoeliotomijom izvadjene, jer nisu nigdje o okolicu priraštene bile. J'arova:rialne 

cyste bilo je nuždno 4 puta operirati, i to u tri slučaja. lsparotom.ij om, oil koji.h se jedna 

cysta nije dala posve izvaditi, jer je bila velikim dielom površine p:rirašte!la o okoliš, te 

se morade otvoriti, o trbušnu ranu prišiti i drainirati, dočim je jelina paro-va.ri&lna c:yst11. 

izvadjena kroz rodnicu. Sve su operacije dobrim uspjehon učinjeri.e. FyoS!Lipiogitida bude 

osam operirano kolpotomijom; sve dobrim uspjehom. 

U četiri slučaja bude uspješno operiran o radi haematocele retiouterine i jeđ&n()nt ra.di 

hydrosalpingitide, prve kolpotomijom posterior, dočim posliednja laparotornijon, te. je izvadj 

ena i znatno pov-ećana i proširena tuba. Jedan slučaj objestrsne pyealpjngitide, ak:oprem 

se smrtno svršio, zanimiv je ·u toliko,· što je nakon prve laparotomije bil nu; dno po drugiput 

laparotomirati, pošto su se poslije operacije pokazali jssni zo ak()"Vi old11.zije crie-v11. sa 

silnim meteorizmom. Kod operacije našlo se je, da je jedan čvora.k t21olcoga. crie-va. u blizini 

sliepoga crieva prira!iten posve svježimi adhaezijami o zdjelite i deanu sttanu na.ternice, 

te posve savinut, tako da je prolaz na tom mjestu prekinut. A.dhaezija. se odlju!te 

i trbuh sašije na slojeve. Pojavi ileusa traju i nakon operacije, te bolestnica ullll'e u "'VeČe1· 

istoga dans. Kod razudbe se pokazalo, da je od priraštenoga rnjesta naBtllpila. za pala potrbušnice. 

Radi trudnosti izvan maternice (graviditas extrauterina) moralo se ()et pu ta. operirati. 

Tri su slučaja dobrim usp,jehom operirana, te ene zdrave iz bolnice odp ul§tene, dočim Bil 

dvie nakon operacije umrle. Prvi sl]lčaj bila je zastarjela i već gn oj ena. tu"b11.rna truđnst, 

gdje je tuba tako čvrsto o svoju okolicu prira!itena bila., da je oij e bilo noguće izvaditi, 

već bude tumor na široko razrezan, cieli sadržaj sastojeći od mnogo gnoja, sgntšane krvi i 

maceriranih ostanaka embryonalnih kosti odstranjen, a šupljina točno izprsru i drainirana; 

bolestnica nakon 7 nedjelja ozdravila. - Drugi slučaj bude Qperiran kr rocoic!L (kolpo· 

tomia posterior), pošto se tumor nalazio na lievoj i stražnjoj strani trla.temice, te_ ist!l powe



na desno i napried pritisnuo. Vreća se nije dala exstirpirati, zato bude točno tamponirana 

jodoformovim gazeom. Tečaj bolesti posve uredan i afebrilan. - 

Treći slučaj bila je truddnost 

u desnoj tubi, koja je pukla, te je nastalo nutarnje krvarenje, tako da se moralo 

na brzu ruku laparotomirati radi životne pogibelji. Odstranivi krv iz trbuha, opaža se 

desna tuba znatno proširena, a u sredini na vrhu izbočine udenina, kroz rupu proviruje 

po prilici tromjesečni embryo ; poste! jica i pupkovina okrenute su prema nutrašnjosti proširene 

tube. Plod se izvadi, a tuba i adnexa podveiu i odstrane, što je veoma mučno bilo, 

jer je vezivo posve prhko i razdrljivo bilo. Zatim se trbušna utlina točno izbriše, u Douglas 

umetne Mikuliczev tampon i trbuh sašije. Nu bolestnica bila je Vt'Ć sva malokrvna i 

propala, te je sliedeći dan umrla. Razudbom pronašlo se osim i>veobće anaemije i poćetak 

akutne zapale 

pot.rbušnice. - U četvrtom slučaju r11dilo se o desuostranoj tubarnoj trudnosti, 

koja je prije operacij e diagnosticirana. 

Učini se colpotomia posterior, te dopre u 

dosta omašnu i proširenu šupljinu, koja je bila izpunjena množinom židke i sgrušane 

tamno-crne krvi. Vreća, koja Je sačinjavala tu šupljinu, se točno izprazui i pročisti, a 

zatim ju se kušalo kroz ranu u rodnicu polahko privući, da se tako tuba pod veže i odstrani. 

U tom dj elovanju uz odebljanu poput maloga prsta i debelih stienlm tubu provuče se i 

neka nešto debelih 

stienka prazna ciev, koja bude takodjer podvezana i odstranjena. Šupljina 

Douglasa na to točno tamponirana. 

konstatovalo se je, da je uz tubu uj edno 

Neposrednom pretragom reseciranih dielova 

odstranjen i komad m·ieva, koje je bilo uz nju 

adhaezijami prirašt!"no ; s toga bude odmah učinjena laparotomija, koj a pokaza, da je flexura 

sygmoidea ozliedjena, te se umjetno učinjena uderina prema trbušuoj utlini otvara. Centralni 

dio otvora u crievu bude prema rodnici dolje pritegnut, te kroz nj u sa perifernim 

prve operacij e fixiranim dielom točno sašit, pošto bj e trbuh prije na slojeve sašit ; Douglas 

ponovno točno drainiran, a rodnica jodoformovim gazeom tnmponirana. Bolestnica, koj a je 

još prije operacij e bila silno collabirana, propada sve to više, te umre tri dana 

kod 

nakon 

operacije uslied sveobće malokrvnosti i slabine, k čemu je nastupila i akutna početna 

fibrinozna zapala potrbušnice, kako je sekcija pokazala. 

Na ovaj nesretan slučaj nadovezuje autor svoje refleksije, pa spominje, da se u ovom 

slučaju radi toga odlučio učiniti kolpotomiju posterior, što je do sada uviek 

imao tom 

operacijom u slučaju extrauterine trudnosti dobar uspjeh, nu doživivši ovo nesretno izkustvo, 

odlučit će se svaki put trudnost izvan materuice samo laparotomijom operirati, što je i 

god. Hl97. već u dva puta učinio, svakiput rlobrim uspjehom. Da je moguće bilo uz doUe 

povučem1 tubarnu vreću uj edno i resecirati komad stienke crieva, dade se razjasniti 

time, 

što je crievo bilo čvrsto uz proširenu tubu prirašteuo, stienke mu, osobito serosa i muscularis, 

znatno odebljaoe, mlohave i succulentne, te napokon, da se nije moglo prstom kroz 

gužnjak nikako konstatovati, da je crievo izbočeno, dakle uz tubu 

prirašteno i š njom 

prema dolje povučeno, jer je adhaezija medju tubom i gužnjakom bila tako visoko, da je 

prst nije doseći mogao. Svakako za način operacije kod trnduosti izvan mnternice vrlo 

poučan slučaj. 

Osim toga imade u ovom izvješću još spomena o raznih bolestnicah, bo o jednom 

težkom slučaju morbus maculosns Wer l h o fi i, koja je kraj svakog odgovaraj n eega liečenja 

na sveobćoj malokrvnosti i slabi ni umrla. J edan slučaj vrlo težke bysterije, kod koje nije 

nikakova medikacija djelovala, bude napokon izliečen intrauterinom fandizacijom. Napokon 

izvješćuje W. o više slučajeva puerperalne sepse, koje su težko oboljele u bolnicu 

donešene. 

Od ovih je 9 trpjelo od osobito težke sepse : 7 izliečene, a 2 umrle. 

Na kraj u izvješća nalaze se tri radnje od primarnoga liečnika We i ss a, u 

široko opisuje tri slučaj a iz voje gynaekol ožke prakse. 

kojih na 

Prvi je slučaj jedan od onih već prije u izvješću napomenutih pet slučajeva trudnosti 

izvan maternice 1 Uebe1· einen Fall -von Graviditas ext'l.t.Uterina tttboubdominalis). - Žena 

od 25 god. rodila je već tt·iput, zadnji porod prije 11/2 godine, svi porodjaj i posve normalni. 

Od 8 mj eseci ćuti se bolestnica nosećom, te je bila posve zdrava sve 

do pred tri dana, 

ka.da je pala. s drva. Ou onda dosta jako krvarenje iz rodnice i silne boli u trbuhu. Pošto 

je nastupilo bljuvanje, boli u trbuhu sve to jače postajale, te bolestnica sve više propadala, 

bude učinjena laparotoniija. Čim se trbuh ot.vori, prikaže se na desnoj strani polag ma- 

teruice velik tumor, pokriven tankom i dosta prhkom stienkom. kojn je odmah u početku 

pretraživanja pukla, te se iz tumora počela ciediti velika množina tamne, vrlo smrdljive 

tekućine. Rnzširivši uderinu u tumoru prikažu se odmah ledja posve maceriranoga mužkoga 

44 cm. dugog:t 1400 grama težkoga ploda, glava prema Douglnsu okrenuta. Plod bude 

za noge pozorno izvadjen, vreća, pošto je nije bilo moguće exstirpirati radi vrlo mlohavih 

i prhkih stienka, točuo izprana i očišćena, te dobro tamponirana. Trbuh nije ra·li velikoga 

gnojenja sašit. Ta se Štlpljina sve to više umanjivala, gnojenje sve to slabije postalo, te 

je napokon bolestnica nakon 2 mj eseca zdrava iz bolnice izašla. Nakon 3 mjeseca došla 

je ponovno u bolnicu n vrlo slabom i propalom stanj u s prodrtom trbušnom kilom i 

izpalimi et·ievi. Odmah bude poslije točne desinfekcije trbnh>l i okolice učinjena laparotomija, 

crievo na polje izvučeno, te 50 cm. dugi dio tankoga crieva, kojemu je potrbušnica 

bila onečišćena, reseciran i oba kraja Murphijevim gumbom spojna, trbušna utlina točno 

izprana toplom solnom otopinom i trbuh na slojeve sašit. Tečaj 

bolesti posve uredan, te 

je bolestnica nakon mjesec dana izliečena bolnicu ostavila, a i danas još je posve zdrava 

Točniji opis toga slučaja treba u originalu pogledati. 

U dmgoj radnji (Z1t1' lclinischen Bedeutung der Jllacentu -membmnacea) opisuju se 

dva slučaja placentae membranaceae, od kojih je jedan točnije opisan, gdje se radi tmj uoga 

nu vrlo neurednoga krvarenja moralo napokon pospješiti porodjaj , razširivši ušće maternice 

Hegarovimi štapići, te uvadjanjem kolpeurinthera 

11 rodnicu. Treći dan nastupili su uz 

znatno povišenu tj elesnu toplotu 40" e. jaki trudovi, koji su izri vali kolpeurinther iz .rodnice, 

te se rodilo mrtvo mužk:o diete. U maternici zaostali su znatni komadići posteljice, 

koje je trebalo curettom odstraniti, jer je krvarenje sveudilj 

potrajalo. Maternica bude 

dobro izprana, jodovom tinkturorn izribana i drainirana. Krvarenje je sustalo, te je dalj ni 

teča,j bolesti bio uredan. 

U trećoj radnji (Zu1· Kenntnis der Placenta 1:J1'aeviu cent·alis) opisuje se na široko 

i vrlo točno slučaj placentae praeviae centrali. Žena od 33 god. već je 

triput normalno 

rodila, a poslije četvrtoga porodjaja morala se postljica rukom izvaditi, na što je preboljela 

težku sepsu. PrimljeM u bolnicu malo · ne posve bezkrvna i bez bila uslied silnog i dugotrajnog 

krvarenja. Pretragom se nadje, da je var1jsko ušće maternice 

prošireno za dva 

prsta, nad ušćem sj edi centralno namještena predstojeća posteljica, iz koje neprestano krv 

curi. Položaj dj eteta tj emenom, diete živi. Odmah bude posteljica rukom probušena, te 

učinjen okret na noge. Silno krvarenje stane napokon, pošto se je diete svom 

snagom 

povuklo za noge dolje, te tako kao naravni tampon guzom i hrbtom pritisnnlo krvareću 

posteljicu. Daljni tečaj porodjaja prepušten naravi. Diete polahko obumre. nakon jedne 

ure bude lahko rukami izvadjeno. Rodilja vrlo slaba i 111alokrvnata. U cielom obsegu 

čvrsto priraštenn poteljicu nije moći cielu izvaditi, već zaostllju u matemici dosta veliki 

totalno prirašteoi komadići, koj i traj no krvare. te se velikom mukom pojedince iz\j ušte. 

]adi velike slaboće bolestnice ne može se sva posteljica i"'vaditi, 

već e maternica jodoformovim 

gazeom tamponira i bolestnici učini transfuzija od solne otopine, dade klyzma 

s kuhnnim vinom, a podkožno injekcije od camphore. Drugi clan bol. slabo oporavljena 

od collapsa, treći dan velika trapavica, Lj elesoa toplota poskoči na 39° 0., u sluzotoku 

rodnice streptococci. Odmah se učini exstirpacija maternice kroz rodnicu. Iza radikalne 

operacije se bolestnica nešto oporavi, nu samo prividno, jer već drugi dan nastupi blj uvanje 

i meteorizam, u sluzotoku rodnice velika množina streptococca. Dvaput u danu prave se 

injekcije od seruma proti streptococcom 10 cm•, nu sve badava, bolestnica propada, te 

umre pod slikom akutne puerperalne sepse i sveobće malokrvnosti, što je i sekcija pokazala. 

Predležeće izvješće bogato sadržajem, liepo je strukovno u svakom pogledu obmclj 

eno, te se toplo preporuča svakomu, koji se za gynaekologiju i obstetriciju zanima. 

Antolković (Zagreb). 

E. Izvješće prosecture (prosector dr. R. Wody1it:ki). Str. 751.-848. 

I. il11·twčki mute.rijul. U prosecturu nisu primljeni samo mrtvaci iz zero. bolnice, 

nego i oni iz grada Saraj eva, gdje je nuždno bilo· zdravstveno-redartveno ili mdbenoliečnii\ko 

paranje, zatim m1·tvaci iz postaj e za motrenje u vakufskoj bolnici, te napokon



takovi, koji su pokopani iz bolničke mrtvačnice, poglavito ubogari iz gradske ubožnice. 

Primljeni su iz zem. bolnice svi mrtvaci : 440 lješina ili 88·4%, iz grada Sarajeva 58 

ili 11·6% svega mrtvačkoga materijRla. Od bolničkih mrtvaca bilo ih je s nutarnjeg odjela 

310 (7{)-4;0 0), s chiruržkoga 66 (15''/0), sa syphilido-dermatoložkoga 20 (4·6%), a s primaljakogynaekoložkoga 

44 (10'/,)." Od ovih je bilo 244 mužkaraca (55·4"fo), 113 žena (25·7"fo) i 

82 dj ece izpod 12 god. (15·9"fo); medju djecu su ubroj ena i mrtvorodjena, te nedonošćad. 

II. Obdukcije. Od svih primljenih lješina parano je samo 444 (89"/o), i to od 440 

bolničkih 400 (91%), a od 58 iz grada primljenih 44 (75•83/0). Od ukupnoga broja je parano 

254 mužkaraca, 108 žena i 79 djece. Od 400 obriuciranih bolničkih lješina parano je s medicinskog 

odjela 279 (70"/oJ, s chiruržkoga 63 (16"fo) , sa syphilido-dermatoložkoga 19 

(4·5%), a gynnekoložko-primaljskoga 39 (9·5"fo). Sudbeno- liečničkih razudba bilo je 30 (19 

iz bolnice i ll iz grada), zdravstveno-redarstvenih 20, sve iz grada. 

III. Patholožko-anatomski nalazi obdtkcija. U velikoj skrižaljci navadjaju se svi 

nalazi, nu mi iz nje vadimo samo glavne stavke : A. prvotna smrtna lokalna oboljenja l) 

tuberkuloze 67, 2) novotvorina 26, 3) parazit l, 4) ozljeda 31, 5) otrovanja fl, 6) bolesti 

živčevlja 12, 7) bolesti disala 48, 8) bolesti kolotečja 46, 9) bolesti probavila 23, 10) bolesti 

mokrila 13, ll) syphilitično oboljenje l, 12) bolesti kože 6, l ) bolesti kostiju 5; B. 

drugotna smrtna lokalna oboljenja l) bolesti živčevlja 11, 2) bolesti disala 7, 3J bolesti probavila 

27, 4) bolesti mokrila 3; C. drugotna smrtna obća otoljenja 47 ; D. prvotna smrtna 

obća oboljenja 65. Iza ovog obćeg pregleda pisac potanko razpravlja o nalazih, govoreći 

najprije obćenito o pojedinoj vrsti ob0ljenja, da priključi zatim znamenitije nalaze u 

obširnom izvadku. Predaleko bi nas vodilo, da slie-dimo to njegovo zanimivo razpravljanja, 

već navadjamo samo. najglavnije, pa moramo i opet ovdje čitatelja uputiti na original; koji 

će mu pružit mnogo poučna štiva. - N e možemo, a da kod te prilike ne spomenemo jedno, 

a to je, da bi i kod nas trebalo barem u velikih bolnicah više pažnje posvećivati patholožkoj 

anatomiji. Predobro poznamo bolničku službu, a da bi zahtievali, da bolnički liečnici 

obavljaju sistematske- obdukCije svih na njihovu odjelu umrlih bolestnika. To je kraj velikoga 

broja bolestnika i maloga bolničkih liečnika neizvedivo. U tu S\'rhu bi trebalo namj 

estiti posebnu liečničku silu, koja bi obavljala sve bakterioložke, histoložke i patholQžkoanatomske 

radnje. Uz nešto dobre volje i žrtve moglo bi se barem u Zagrebu URtrojiti 

takovo mjesto za obje bolnice, od kojih imade svaka dnevno stanje od 4-500 bolestnika. 

-A. Prvotna smrtna lokalna oboljenja: 1. Ova vrst chroničke tuberculoze nalazila 

se je ograničena na pluća ili što je češće bilo razširena na više organa. (Priračuna li se 

još k ovim [67] slučajevom one, gdje je tuberculoza prouzročila smrt kano drugotno obće 

[20] ili lokalno [13] oboljenje, to vidimo, da je ona n svojih raznih oblicih od 444 slučaja 

nadjena 100 puta [22·5"fo] kano posredni ili neposredni uzrok smrti.) Od opisanih 

slučajeva spomena su vriedni : jedan tuberculoznih čirova dušnika s razširenom tuberculozom 

sluznice ždriela ; drugi tnberculoznih čirova tonsilla, gdje je pod konac nastao intersticielni 

emphysem zraka u vezi vu cieloga vrata ; zatim perforacija tuberculozne ea verne u jednjak ; 

slučaj, gdje je tuberculoza sliedila iza diabeta, kombinacije tuberculoze pluća i crieva 

s carcinomoin želudca, te chroničke ulcerozne dysenterije s tuberculoznimi čirovi u debelom 

i tankom crievu. Milliarne tuberculoze opažano je ll sluč. 2. Novotvorine prouzročile 

su smrt većinom uslied metastaza i cacht>xije, rjedje uslied siela na po život važnih 

organih. Od glavnih obliks. bilo je 17 carcinoma i 5 sarcoma. Iztičemo veliki carcinom 

žučnoga mjehura, metastatičnu sarcomatozu pluća, aarcom nuzbubrega, veliki cystični 

angiosarcom u predjelu krstače kod novorodjenčeta i gliosarcom možgjana. 3. P ar a z i t i. 

4. Ozljede. Od ovih je bilo 7 samouuojatva, 2 umorstva, 8 ubojstva i 14 unesrećenja. 

Spomena au vriedne ozljede lubanje i mozga tupimi i oštrimi orudji, te puškom, i ozljede 

trbuha. Kod ozljeda mozga je smrt uzsliedila uslied razorenjt vanjskom silom ili uslied 

krvarenja, kod rana trbuha uslied peritonitide s or.ljedom ili bez ozljede crieva. Od slika, 

koja ova pogla vj a osvjetljuju, osobito su zanimivi kostolomi lubanje. 5. O tr o v a nj a bila 

su 'dva s octenom kiselinom, jedno chloroformom (vidi izvješće -chiruržkog odjela), jedno 

alkoholom i jedno ugljenim oxydom. Samo jedan slučaj otrovanja (octenom kiselinom) bilo 

je samoubojstvo, ostali mogli su se smatrati slnčajnimi. 6. Bolesti ži v čevlja bilo je 

medju ostalim 6 sluč. krvarenja mozga, 2 sluč. chroničke atrophične meningoencephalitide 

(progressivne paralyze). 7. Bolesti disala bile su većinom akutno zapalne afekcije pluća 

ili pleure, mnogo rjedje chronično indurativni procesi ovih organa, izključivši tuberculozu ; 

idiopathski, substanc!elni emphysem takodjer je primljen u ovo poglavje. Katarrhalne upale 

pluća bilo je 7, croupozne 18 (l kompliciran s gnojnom leptomeningitidom), a chronične 

intersticialne 2; još je vriednu iztaknuti jedan slučaj- bronchiektatične phthize pluća itd. 

8. Bolesti kolotečj a. Kod 3 sluč. endocarditide bila je ulcerozna afekcija zalistaka 

lievoga srdeli. ; grješaka zalistaka i ušća bilo je 15 sluč,. Osobito treba iztaknuti slučaj 

chronične deformiraju će endarteritide aorte, gdje se je na razširenju u . veličini šake našla 

aorta sraštena s art. pulmonal., te na tom mjestu 1-5 cm dugi prodor iz prve u drugu 

žilu. Veoma riedki nalaz je chronična deformirajuća endartel'itida art. pulmonal., dok aorta 

nije bila u ničem promienjna. 9. B o l e s t i pro b a v i l a. Iztičemo 5 sluč. akutne i 4 chronične 

dysenterije, 4 abscesa jetara. 10. Bolesti mokrila: 3 sluč. akutne i 10 chronične 

zapale bubrega. ll. S y p h i li t i č n a o b o lj e nj a. Mrtvorodjeno, macerirano nedonol\će sa 

znakovi prirodjenoga syphilisa, gdje se je našao riedki nalaz od gummata rnilliaria u jetrih. 

12. Bole.sti kože: l sluč. pemphiga i 5 sluč. lepre (v. izvješće dermato-syphydoložkog 

odjela). 13. Od bo l e s ti k o s t i j u iztičemo 2 sluč. osteomalacije kod žena, kojim je učinjena 

sectio cesarea. Nalazi na zdjelici bili su tipični. B. Drugotna smrtna lokalna oboljenja. 

1. Bolesti živčevlja. Spomena je vriedan sluča,j, gdje je zubčati nastavak drugoga 

vratnoga kralježka uslied tuberculoznoga razorenja sveza gornjih kralježaka prodro u 

duralnu vreću. U poglavju "encephalomalacia post emboliam" osobito je zanimiv nalaz 

konzekutivnih thromboza u sustavu aorte kod 38· g. žene, koja je umrla 18 dana iza totalne 

exstirpacije maternice radi fibromyoma. Thrombozirana je bila sva carotis int. i desna 

tbyreoidea super., zatim su se našle obsežne thromboze hypogastričnoga žilnoga pletera i 

susjednih vena. 2. Bolesti disala. Medju ostalim l sluč. gangraene pluća iza croupozne 

pneumonij e i jedan iza broncbiektazije. 3. Bolesti pro bavila. Ne znamo zašto pisac 

ovdje opisuje dva slučaja peritonitide uslied traumatičnog& prodora crieva, dok dva slična 

slučaja opisuje kod ozljeda. Da je kod ovih posljednjih bila i vanska ozljeda mislimo, da 

na stvari ništa ne mienja. Ozljeda je zadana u ovdje opisRnih slučajevib jednom udarcem 

konjskoga kopita, a drugiput udarcem čovječje noge. lztaknuti treba slučaj peritonitide 

iza embolije i thromboze art. meseraicae super., zatim l sluč. peritonitide uslied perforacije 

typhoznoga čira, 5 uslied perforacije ulcerozne typhlitide, odn. appendicitide, 7 sluč. 

peritonitide uslied unutarnje incarceracije. Od ovih posliednjih su osobito zanimiva dva 

slučaja, jedan, gdje je incarceraciju prouzročio neobično dugi process. vermiform., koji je 

sapeo čvorak ilea, te distalnim krajem opet prirašten bio i drugi, gdje se je poprečni colon 

invaginirao u silazeći, te je bila prednja stienka posliednjega prodrta. Volvula opažana su 

3 sluč., u jednom je osim okreta oko osi doljnih čvoraka ilea i flexura bila zakrenuta, 

a obje torquirane partije crieva u klubko savite. Ovo su većinom slučaji, koji su na 

chiruržkom odjelu operirani (v. dotično , izvješće). 4. Bole s ti m o kril a: 3 sluč. cysto 

pyelitide, i to l kod _ stricture vodopusta i 2 kod kamenaca. C. Drugotna smrtna obća 

oboljenja. Iztičemo anaemiju uslied rupture art. pulmonal. u tuberculoznoj caverni i anae- 

- miju iza haemorrhagije iz retropharyngealnoga čira, 23 slučaja septikaemije i pyaemije iz 

raznih razloga (medju ostalim pyaemija iza jednostavnoga kostoloma grudne kosti). D. 

Primarna smrtna obća oboljenja. Iz ovog odsjeka iztičemo kombinaciju lienalne lymphatične 

i myelogene leukaemije, 20 diphtherija, 14 typha i 2 tetaua. U ovom odsjeku razpravlja 

W. i dvie uepodobe l) thoracogastroschisis. Na lievoj strani prsa i trbuha nalazio se je 

veliki defekt stienka, koji je bio pokrit tankom prozračnom kožom, izbočivao se poput kile, 

te je bio velikim dielom arašten s placentom. Lieva gornja okrajnina manjkala je sasvim, 

hrbtenjača je bila jako savinuta, doljne okrajnine slabij razvite. U doljnem kraju defekta 

nalazila su se jetra, koja su skoro sva bila u vreći, u gornjem srdce, kojemu je bio šiljak 

sasvim gore okrenut. Lievi dio ošiti manjkao je podpuno, te su lieva prsa i trbuh tvorile 

jednu utlinu. Doljni kraj lievih pluća doticao se je jetara, desna pluća bila su malena 

i nalazila se u zatvorenoj grudnoj · utlini. Želudac bio je okomito postavljen, duodenum 

jedva da je bio označen, malena i velika plena je manjkala. Doljni dio gužnjaka bio je



-· ·-·------- --·- · --- --- 

sasvim atretičan. Ovaj je plod živ rodjen od normalne prviskiuje, te je kratko iza porodn 

umro. 2) Thoracopagus, mrtav rodjen od višerodkinje. Dvojci bili su u obsegu prednjih 

prsa i gornjega trbuha srašteni zajedničkom grudnom kosti. Jednostavna pupkovina imala 

je dvostruko žilje. Pluća i dušni ci bili su dvostruki. J ednjaci s jedin ili su se iznad ošiti u 

zajedničku ciev, koja je ulazila u jednostavni okomiti želudac. Tanko crievo bilo je do 

polovice duljine jednostavno, te se ondje razdielilo u dvie crievne cievi, kje su do kraja 

ostale dvostruke. Jetra bila su dvostruka. Srdce jedno, sastoji od jednoga predsrdačja 

s dvie uške . i od dvie klietke U zajedničko predsrdačje ulazile su 4 vene cave i plućne 

vene. Desna klieka imala je dva ušća, koja stl vodila u razdieljene arterije. a ove su 

stvarale dva arcusa, koji su se nastavljali u aortae descendeutes. U sredini pregradka bio 

je za soudn prolazan otvor. Od lieve klietke išao je prema gore široki conus, koji se je 

dielio u dvie grane, polazeće prema hilusu pluća. 

IV. f'atholožko-anatomski m1zej koncem 1896. brojio je preko 150 preparata, kqji 

su se u početku spravljali u alkoholu, a zadnje godine u formalinu. ć. 

F. Izvješće ljekarne (providnik M. 'l' e i e h). Str. 849.-85:3. 

Troškovi za Hekove (uklj. vina u bocah, mineralne vode i sonnu vodu), Zft povoJe 1 

materijalije iznašaH su 1894. for. 3366·01, 1895. for. 8558·79, a 1896. for. 9447·50. Godine 

1895. i za dio god. 1896. nabavljala je ljekarna ljekovitu surutku za kotarske i obćinske 

bolnice (for. 1097·41), a od početka druge četvrti 1896. obskrbljivala je liekovi · bos.-herc. 

državnu željeznicu 1.for. 296·98). Osim strogo lj ekarničkih poslova ob:wljalja je ljekarna 

takodjer nekoje chemijsko-bakterioložke ntdnje u zdravstveno-redarstvene i sudbe'ne svrhe. 

Iztraživala se je l) voda za pijenje, 2) jestiva, 3) liekove i 4, sudbena iztraživanja (otrovi). 

Osim toga iztraživalo se je u bolničke svrhe mokraće, tekućine iz cysta, kamence, od 

vremena du vremena i mlieko, vino i masti, što se u bolnici rabi. Tržno povjerenstvo i 

privatnici davali su takodjer u bolničkoj lj ekarni nuždna iztraživanj a praviti. 

Na koncu ovog izvješća, koje radi pomanjkanja prostora žalibože nije moglo dovoljno 

izcrpiti bogati sadržaj godišnjaka sara:jevske boluice, možemo samo ponoviti naše bezuvjetno 

priznanje marljivim i vriednim sastavljačem, ·koji su nas upoznali s mnogo lie pa i zanimiva, 

te stvorili djelo, koje služi na čast njim i zavodu, kojim upravljaju. Č. 

R. Simonović. Kuga 1t Sre1mt godine 1795. 'i 1796. Opis pomom s osobit'im 

obzi'01n na htlt1trno stanje onda$njega na1·oda. Nagradila "Matica arpsb". Pančevo 1898. 

Braća Jovanović. 

Knjiga je vrlo liepo i zanimivo pisana, te će ju jednako rado čitati liečnik kano 

i historičar, etnograf, političar i pripovjedač. Pisac je velikom marljivošću skupio sve podatke 

o kugi iz ondašnjih županijskih zapisnika, kano i iz kratkih navoda od vj erodotoj nih 

lj udi, koje su zabilježili u kolendarih i privatnih pismih, tako da nam je stvorio vrlo liepu 

vjernu sliku onoga pomora, od kojega je najviše stradao srbski elemenat u Sriemu, da 

se od njega ni do danas nije sasma oporavio. Dočim se kod drugih naroda nakon 50 godina 

broj pučanstva podvostruči, to je evo iza jednoga stoljeća narod tek dosegao onaj broj, 

na kojem je bio prije kuge. Pisac s podpunim pravom napominje, da i danas u srbskom 

narodu još mnogo toga ima, što bi se moralo odstraniti, kako bi se zarazne bolesti barem 

toliko suzbile, da ga ne more više nego druge. 

Iz iste knjige vidimo, da su već u ono doba principi obmue od kuge bili vrlo 

slični današnjim, premda liečnici u prvo vrieme nisu bili sasma na čistu glede diagnoze 

bolesti. Dočim su jedni držali bolest za typhus exanthematicus, gnjilu groznicu, a drugi 

r.a kugu, poslali su vrlo točan opis bolesti na fakultet u Peštu, gdje se je konačno diagnoza 

posve sigurno stavila. 

Kuga se je u kratko vrieme vrlo razširila, a da. se je tako naglo širila, uzrok je 

bilo vrlo nepovoljno materijalno stanje Srba, male i nečiste knće, koje su jedna uz drugu 

stojale, da su s jedne na drugu "mačke mogle skakati ". Kuća se je sastojala obično iz 

jedne sobe, u kojoj su ljudi i marva uzporedo stanovali ; posudje se sastojalo iz jednoga 

kotla, jednoga noža i nekoliko drvenih žlica i zdjela, mjesto viljuške služili su prsti 

(T a u b e). Osim toga pomagala je širenje bolesti velika nečistoća u odjelu "u čem hodam, 

u tom i spavam", nečuvena nebriga i nemarnost, upornost i tvrdoglavost, sujevjernost i 

držanje starih običaja. ljubav medju mužem i ženom i ljubav perua roditeljem, koja je 

uzrok bila, da su se rodjaci uz životnu pogibelj za vricrue bolesti i kriomice posjećivali, 

a umrli članovi porodice po običaju mrtvi ljubili i oplakivali itd. 

Obrana protiv kuge bila je po pr. ista kano i dftnas Bolestne HU od zdmvih osamljivali. 

Pokućtvo su vodom prali, isto tako i odielo i kožu. Slamu i dronjke su spaljivali 

trošne · kuće porušili, stanove s tt okadili i okreči li, podove razkop:tli. Mt·tve su zaka pali na 

posebno odredjeno kužuo groblje, na. nekojih mj estih su bila po dva takova gmblja n. pr. 

u Irigu. Mrtvace nisu spaljivali, barem se to nigdj e ne nalazi zapisano. 

Vrlo je interesantno, kako su desinficirali kuće od veće vriednosti, nu glede toga moramo 

uputiti na original. Lješiue su r.akopali često puta vrlo plitko, nu poslije su ih ikapali. 

l'tupe, u kojih su mrtvaci bili tako plitko zakopani, polievali su octom, te iz nutra izpalili 

lozom, slamom ili sienom i ostavili više nedjelja otvorene utjecaju rum1.a, zmka i sunca. 

Zanimivo su opisana opažanja pri otvaranju ovih grobova. 

Veoma su zanimiva sliedeea poglavja : "opis kuge u pojedinim mestima" (sk 66 -116), 

"lekari za vreme kuge" (str. 116-120). A isto tako "opis bolesti" s pojedinimi symptomi, 

koji pokazuju, kako su imali stari liečnici i bez mikro:;kopa veliki dar za opažanje bole:lti 

i bolestnika. Predaleko bi nas vodilo, da ma samo u kratko navedemo adržaj ovih poglnvja, 

pa moramo čitatelja uputiti ua originaL U zadnjem poglavju govori se o šteti od kuge. 

Na koncu ne možemo, a da ne opetujem" uatie uvodom iztaknuto veoma pohvldno 

mnienje o ovoj knjizi, koja nije samo marljivo i ješ:o sastavljena, nego i tako liepo napisana, 

da se ugodno čita. 

G Ivković (Zagreb). 

A. Lobmayer. 1'1·-imulj8t'DO. Učevna kujiga za primalje. Treće sasvim preradjeno 

izdanje. XVI i 337 str., sn 7J slika. Vel. 8''. Troškom kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade. 

Zagreb 1898. Oiena 3 for. 

Kod zaključka lista primili smo ovo eljelo, o kojem ćemo još obširuo progovoriti. 

Medicinski sbornik. Urednici dri. G. Zolotović i M. lt usev. Godiua IV., 

broj 10. - I Riedak slučaj syringomyelije on oblilm .,maladie de .\l o rv an·'. Od dra. 

P e tro v a. IL Odgovor na neke kriti e) ke primjetbe g. dra. St. Z l a t art> v a na moj sastavak 

splenektomija kod devet slučajeva od hypertrophie simple malarienne. Od dra D. Iv. 

Mihaj lovskoga. IIL Novi uspjesi medicinl', od J. Hericourta, preveo dr. Viši n. lV 

Slučaj kasne uporabe stare protidipbtheri

394 Liečnički Viestnik 1898. Hr. ll. 

Br. · ll. Liečnički Viestnik 1898. 395 

Razpra vne viesti. 

Kr. zem. zdr. vieće zasjeda.lo je u vanrednih sjednicah od 25. listopada do 3. 

studena o. g. 

Na dnevnom redu bilo je mnienje o praeventivnih mj erah, koje Di se imale preduzeti 

proti unosu kuge u naše zemlje i drugo mjere, koje bi se imale uporabiti, kad bi se 

unutar granica naših zemalja pojavio slučaj pošasti kuge. Zdravstveno je vieće ova pitanja 

svestrano razpravilo i predložilo vis. kr. zem. vladi nacrt naredba za oba slučaja. 

Osim toga razpravljalo i riedilo je zdr. vieće u tom zasjedanju pet sudbeno-liečničkih 

spisa (obredjenje računa · sudbenih kemijsko-analitičkih vještaka). 

Mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije 

držana dne 31. listopada 1898. Prisutni: Predsjednik dr. L. Rakovac, 

bilježnik dr. M. pl. Čačković, blagajnik dr. D. vit. Maše k, knjižničar dr: D. Schwarz, 

te redoviti članovi dri. P. Čulumovi ć, G. Dimović, O. vit. Hovorka, G. Ivković, 

· M. Joanović, V. Lušić-Matko vić, D. Mance. A. Miiller, N. Vuj ić i T. 

· 

Wikerhauser. 

Zapisnik posliednje mj e11ečne skupštine ovjerovljuje se bez primjetbe. 

Pr e d s j e d n i k izvješćuje : Od našega posliedn jega sastanka izgubimo opet smrću 

dva člana našega sbora, i to su gg. dr. Mavro Reiner, začastni fizik županije virovitičke, 

koji je u visokoj starosti umro sredinom o. mj. u Beču i dr. Dragutin K l e i n, obćinski 

liečnik u t:lotinu. Slava im l 

Njeg. preuzvišenost g. bau podielio nam je i ove godine iz zemaljskih sredstava 

za izdavanje "Liečničkoga viestnika" liepu podporu od 300 for. 

Visoka zero. vlada za Bosnu i Hercegovinu poslala nam je, da se razdieli medju 

članove 10 eksemplara djela "Wirkungsweise der 'fherme von Ilidže bei innerem Gebrauche" 

od dra. J. Pavlikowa, zero. zdravstveno savjetoika i glavnoga liečnika bos.-herc. zemalj . 

željeznica. Vel. 8° 93 str. Naklada zero. vlade za Hosnu i Hercegovinu 1898. Sarajevo. 

Gg. prisutni članovi, koji se zanimaju za to sumporno vrelo od 57-50 C, koje je zero. 

vlada obkolila modernim kupalištem, neka se izvole poslužiti ovimi odtisci. 

U skupštini držanoj · koncem lipnja t. g. stavismo u izgled, da će se popuniti 

Schmidts "Jahrbiicher der gesammten Medicin des Inn- und Auslandes" i Virch ow 

H ir s e h: "J ahresbericht ii b er die Fortschritte und Leistungen der Medi cin". Danas mogu 

s veseljem priobćiti, da su oba ova velika dj ela gg. članovom na razpolaganje u kr. sveučilištnoj 

biblioteci. 

Dr. Lušić-Matković predstavlja l. ponovno Anu B. s gwmmu exulcerat. canthi 

int. et palpebme ut·. octbli sin., koja je već skoro sasvim izllečemi; izii." kak-o "je·-; 

4toureuiig-ciner:-p-o iHY iii obrok i lokalno !iečena s emplastr. hydrarg. einer. Nadodaje, 

da je L. Gr u d er*) dosta obširno opisao značajne symptome kod gum ma exulceratum, 

kji se podpuno slažu s ovim slučajem. Za primarni afekt ili phagadenički chancre ne 

može se ovaj slučaj smatrati, pošto i obstojeći luetični znakovi (pokazuje na obje podkoljenice 

brazgotine u slici bubrega), kao i cieli tečaj bolesti potvrdjuje diagnoza gumma 

exulceratum. 

2. bolestnicu M. V. iz Obreža, ll god. staru s !!Pce_S.M-S {1'igidus ret:J:o.bul.ba"is, gdje 

uslied toga postoji jaki exophthalmus. Pošto se je absces dan prije sam otvorio, to umoljava 

razpravu o therapiji. 

Dr. Wikerhauser. Pogledom na vrst procesa, kji nije akutne naravi, mislim, 

da bi se moglo počekati, te eventualno praviti injekcije s emulzijom od jodoforma, a tek 

kada to ne koristi, radikalno postupati. 

Dr. S e h war z. Bilo bi svakako uputno, da se otvor proširi i drainira, da može 

gnoj laglje odticati. 

*) Ein Fall von doppelseitigen exulcerirendw Gumma der Augenlider. Wr. klin. 

Wochenschrift 1898. Nr. 36. 

Ein Fall von initialer und postinitialer Sclerose an den Augenlidern. Wr. klin. 

Wochenschrift 1898. Nr. 41. 

Dr. Lnšić-.1\{_tković predstavlja 3. bolestnika S. J. iz Odre, 40 god. starog, 

s _ 

plaq:e_pXeY,4.Q4_pJ!the1·ique (xerosis) na do lj noj vjedji desnog i roženice li evog oka, te 

demonstrira bacille pseudodiphtherične (xerozne), koji se nalaze n ovih plaquih. (O ova 

posliednja dva slučaj a izviestiti će naknadno pod naslovom "oculističoa kazuistika".) 

Dr. P. Č u l u m o v ić govori obćenito o symptomatologiji pellagre, a zatim analizira 

nalaz symptoma kod bolestnika, koje je on opažao. Navadja tipe, pod kojimi se pellagra 

javlja, te st.adije razvoja bolesti. (Predavanje nastavit će se na sliedećoj skupštini i svojedobno 

u cielosti u .L. V.·' priobćiti.) 

Pošto je dnevni red izcrpljen, zaključi predsjednik skupštinu. 


British medical association. 26.-29. srpnja 1898. Odsjek za t·opslce bolesti . 

S i m p s o n: O kugi u Indiji. Kuga se ne može smatrati en demi čkom bol eliti Indije. Često 

su veoma dugi razmaci, u kojih su se pojavljivale epidemije kuge u Bombayu, prije zadnje 

epidemije bio je ·grad 184 godine poštedjen. Sada je doniela kugu jedna pukovnija iz 

Hongkonga, koja je odanle premještena u Calcuttu ; vojnici od te pukovnije često su imali 

dužnost, da izpražnjuju okužene kuće. U )JOČetku je bila bolest blaga, te se je držala za 

gyphilis, malariju i nekakovu novu bolest. Na kugu nije nitko mislio, pa se zato niti nije 

bolestnike osamljivalo. Tek kasnije obolili su i parcovi, te su slučajevi kod ljudi učestali ; 

u Indiji je umrlo preko 100.000 lj udi. S. misli, da treba na,jst.rože mj ere poduzeti. 

H a ff k i n e i B a n ner m a n n : Praeventivno ciepljenje leo d ktbge. Pokusi na parcovih 

dokazana je djelotvornost injekcije obamrlih kultura kuginoga bacilla, koje je H. predložio. 

Svi parcovi, koji su praeventivno ciepljeni, ostali su na životu, dočim su kontrolne životinje 

skapale. Pokusi je dokazano, da uštrcavanje nije ni najmanje pogibeljno. Prve prophylaktične 

injekcije pravile su se u jednoj kaznioni u Bombayu, u kojoj je već bilo 6 sluč. 

bolesti i tri smrti. Od kažnjenika, koji su se dali uštrcati, već su tri bolovala od kuge. 

Sliedećih 8 dana obolilo je od 173 neciepljeuih 12, od tih umrlo 6, a od 148 ciepljenih 

obolila su samo 2, te su oba ozdravila. U Bombayu je u svem ciepljeuo 8200 osoba ; od 

8 oboljelih Indijaca umrla su samo 2, a kod -tih se je bolest pojavila već u prva 24 

sata, dakle su već prije bolestni bili. Bolje nego u velikom gradu opazili su se uspjesi 

praeventivnoga ciepljenja u manjih mjestih. Praeveutivno ciepljenje po dosadašnjem izkustvu 

snizuje pomor za po pr. 86"fo. 

Di mm o ck nalazi, da je Ha ffk i n eo v postupak veoma koristan. Za svaku injekciju 

neka se uzme po pr. 5 cm3 i neka se triputa opetuje. Iza injekcije dolazi vrućica; te se 

pokazuju nekoliko dana trajući pojavi kano u blage kuge, kadkada takodjer oteku žliezde. 

Preporuča, da se izprazne oknžene kuće i dielovi grada, delogirani Rtanovnici neka logore 

u prostoru, gdje imadu dosta svjetla i zraka. 

Chi l d e: Pa thologija lc ug e i lmžne pneumonje. Može se razlikovati tri klinička 

oblika kuge : l. pravu žliezdastu (bu bons ku) kugu ; 2. Reptikaemični oblik i 3. kužnu 

pneumoniju. Kod posliednje obole samo pluća, jedva da imade oteklina žliezda.. U plnćih 

nalaze se mnogobrojna lobularno pneumonička ognjišta od veličine graška do jajeta. Nu 

ova ne pokazuju nikada sliku trećega stadija (razilRza) zapale pluća. Od zdravoga veziva 

odi eljena su zapalnim rLJbom ; riedko obole veći dielovi pluća, luznica bronchija je crvena, 

nu riedko je jače n. pr. gnojnu zapaljena. Na površini pluća nalazi se obično petechija. 

Bronchialne žliezde su ili otečene i infiltrovane ili nešto povećane. 05tale žliezde tiela 

obično nisu promienjeue, samo pazušue i kadkada vratne žliezde su nešta infiltrovane. 

Obično se je nalazilo petechija na srdcu, bubrežuih nakapuicah, mjehuru, želudcu i crievu ; 

petechija kože ili obsežnih krvarenja u nutarnjih organih nije se opažalo. Kadkarla dolaze 

kod kužne pneumonije septikaemične promjene u žliezdah tiela. U pneumon.ičkih ognjištih, 

koja sn n drugom stupnju zapale, nalazi se Hilna množina bacilla kuge ; veoma mnogo ih 

imade i u bronchialnih žliezdah, u malom broju takodjer drugih organih, u sasvim neznatnoj 

množini ih imade u krvi. Kano tip kliničkoga tečaja navadja povjest bolesti



liečnika, koji je umro ud kuge : obolio je iznenada uz groznicu i vrućicu. Tekom dana 

tužio se je na glavobolj u i mučninu, bljuvao nekoliko puta, ćutio se veoma slabim, oobito 

u uogub. Jezik vlažan i čist, koža nešto vlažna. 39·6°, bilo 116, disanje 25. Drugi dau iza 

nemirne noći ćutio se je bolestuik gore, oaim boli u nognb, trajali su svi pojavi u povišenoj 

mjeri. Po p. tužio se je na boli n lievom pazuhu, nu nije se moglo naći otečene 

žliezde. Treći dan je stanje bilo mnogo gore 40 2·', 113, 25. Na dnu jezika lahka naslaga. 

U noći počeo je bol. kašljati, te je izkašljivao vodenu, seroznu sluzavu, nešto krvavo bojadisanu 

tekućinu ; u lievom pazu hu i iz pod lieve ključi ce čulo se je nešto vlažnoga grohotanja 

Svi drugi organi (i žliezde) pokazivali su se normalnimi. Obće stanje bilo je mnogo 

gore, nego što je odgovaralo nalnzu u plućih. Za razliku od obične zapale pluća bio je 

ovdje početak drugi, dyspnoea, razmjer medju bilom i disanjem, sputnm bio je različan 

od obične pneumonije. Kod pretrage hrakotine našlo se je bacilla kuge, koje se je kulturom 

dokazalo. Četvrti dan još Sll se pojačali pojavi, samo toplina nije više rasla, izkašljivanje 

bivalo je sve profnznije, vlažno grohotanje se je širilo, te se je čulo i na podnožju pluća, 

disanje se je pospješilo do 35-45, bilo do 120 -135. Peti dan umre boletnik. 

Bacili kuge može raznim putem iz tiela izaći. Buduć se ua sluznicab pokazuju 

krvarenja, to ovuda može tielo ostaviti. U hrakotini ih imade veoma mnogo, dakle sigurno 

ova igra veliku ulogu kano uosioc ku/.iva. U tielo dolazi bacil! često kroz koŽLl, akoprem 

je težko naći mjesto ulrtzfl. Ne ima uporišta, da prvotno ulazi u probavilo, jer običuo 

nisu mesenterialne žliezde; oteče ne ; nasuprot je vjerojatno, da ulazi na ustne, je1.ik, tonsille, 

jer su vratne žliezde otečeue Kod kužne pneumonije očito se disala prvotno okužuju. 

Societe medical e des hopitaux de Paris. 12. ožuj ka 189 i. U o m u y 

predaje o ente1·itis nMmbmnuceu kod djece. Ona se jako često pojavljuje, te dolazi u žestokih, 

nekoliko dana trajućib., s velikom vrućicom skopčanih nastupih. U blatu imade 

većih ili manjih množina sluzi i gnoja, kadkada i pjeskovitoga mrv1nja. Vidi se i exantheme 

kano urticaria ili dobrac. Za nastupa daje se samo mlieko ; kod dj ece, koj fl sišu, 

treba 1jedje piti davati. Kod velike vrućine daje se kupelji (30 . 25 ') ili obloge na trbuh. 

Treba upotrebljavati obilna klymata s 2"/o otopinom bora, koLI collapsa 10-20 ccm. 

umjetnoga seruma. Koristan je calomel u refraktarnoj dozi 0·01, 2-3 put na dan. Kada 

ne ima uastlipa, daje se mlieko, mliečna i tjestena jela, te jaja. Proti obstipaciji daje se 

najsgodnije supositorija s glycerinom, odn. mali klysma s 4 ·-5 ccm. glycerina. Svaki 

mjesec daje se 10 dana dvaput na dan natr. bicarb., magn. ustae aa. O 25, pul v. nuc. 

vom. O·Ol-0·02. 

ll. lii>nja 1897. Dalche iztiče, da su česte -met1·m··rhugije kod .ien . u nu srdcu bulestnih. 

Dolaze većinom u početku bolesti, najprije za vrieme mjesečnine. Oaobito kod 

mitralnih insuficiencija mladih djevojaka je često takovo krvarenje; riedko kod griešaka 

a zalistcih aorte, kod boleRti desnoga srdca, skoro nikada kod prirodjenih griešaka srdca. 

Cesti uzrok metrorrhagija je povišena napetost bila kod arterioscleroze. Kod insuficiencije 

srdca ne dolazi do krvarenja. 

6. studena 1897. V ar i o t govori o 1·huchit·id·i s locumoto'nimi smetnju-mi, te po· 

kazuje tr"je djece od 6, 8 i 9'/" godina, koja imadu umjerene rhachitične promjene kostura, 

ali jako razvite smetnje gibanja i to osobito na daljnih okrajninah. Kod jednoga 

djeteta nalazi se podpuna paraplegija, ali bez smetnja sensibiliteta, drugo dvoje boda ali 

vuče noge za sobom, ne može trčati, te staje svaki čas. !Ihachitične promjene su kod sva 

tri bolestnika iste, obično liečenje rhachitide imalo je dobar uspjeh, takodjer i na smetnje 

kretanja ; zato se ue može smatrati, da je ovim myditida uzrok, te niti električno i.traživanie 

ne govori za to. 

12. studena 1897. D a l e h e upozoruje, da se kod IJolesti jeturu osobito cholelithiaze 

pokazuju met'01Thagije. Mjesečnina iza napadaja običaje biti veoma jaka, a i medjutim nije 

krvarenje riedko. Smetnje mjesečuiue opažaju se dosta često u početku cirrhoze. 

H ay e m iztiče, da je lrod stenoze pylom iznimno želudac smanjen, i to onda, 

ako ne podnaša u sebi jelo ili ako peritonitične adhezije zaprečuju, da se razširi. Za 

diagnozu stenoze pylora dolzi kano dokazni moment samo u obzir prisutuost tekućine 

u želudcu ua tašte. 

Re n d u i H all e izvješćuju o bolestnici, koja je li eče na radi gonor'hoične met1·itide . 

Iza nekoliko dana razvila se je obća septikaemija, te je bol. umrla. Kod ra:r.udbe našlo 

se je exsudata u seroznih utlinah, a n naslagah na zalistcib aorte gonococce. 

10. prosinca 1897. Le Gen dr e upozoruje, da se kod žena u lclimalcte'ijt! često 

pokazuju smetnJe lmb1·ega. Ove se pokazuju kao smanj enje mokraće, lahka prolazna 

albuminurija, bol u ledvib, mučnina i t.Jjuvanje. Puštanjem krvi obično prodju pojavi, nz 

t.o dobro dj eluju diuretica. J oš izrazitiji sn pojavi, ako postoji pomiču i bubreg, koji tada 

postaje slabije gibiv, bolan na pritisak i nešta oteče. Postoji li od prije chrouička bolest 

bubrega, to je početak klimakterija osbiljna komplikacija, jer lako dolazi do ponovnih 

p rovala. 

P e ti t opažao je kod žene s mitralnom insuficiencijom 1: clwon-ićlcom neplwitirlmn 

uviek težke pojave za vrieme mjesečnine. Kada je počeo klimakterij, pojačali su se ovi 

pojavi. On je mogao te smetnje odstraniti jedino puštanjem krvi i injekcijami physioložke 

raztopiue kuhinjske soli. 

Academie de medicine Paris. 3. svibnja 189.:3. Gr a n eb er izvješćuje 

u ime povjerenstva od 14 najznamenitijib članova akaclemije o prophylaxi tuberculoze. 

Zaključci ovog obširnog i svestranog i:r.vješća jesu sliedeći : L Akademija potvrdjuje već 

· 1890. preporučene propbylaktične mjere, da se imade hrakotina sakupljati u žepne ili sobne. 

pljnvaljke, n kojih ima 5% raztopina cm·bolne kiseline ili barem obična voda, da se 

sobe imadu uviek "!amo vlažno čiqtiti i da se svako mlieko prije užitka skuha. 2. Liečnikom 

se preporuča, da nastoje, kako bi se u obitelji ove mj ere što strože obdržavale, čim je 

tuherculozn t. zv. otvorC'na, nadalje, dot rauom diagnozom i sgoduim liečenjem po mogućnosti 

tuberculozu uzdržavaju u latentnom stanjn. 3. Jl:n. vojsku se preporuča, da se 

privremeno odpute tuberculozni prvogfl stupnja, dok jo§ ne izbacuju bacille, a da se za 

uviek odpnste vojnici, čim se u hrakotini pokažu bacilli; osim toga neka se u vojarnah 

najstrože obdržavaju obće mjere pod l) navedene. 4. Iste mjere neka se najstrože obdržavaju 

u školah, dućanih, radionicah itd., i neka "le primjereno pouči nadzorno osoblje, 

kao što i oni, koje treba nadzirati. 5. Higienu u bolnicah treba tako udesiti, da se tubereulazne 

smjesti u posebne paviljone ili sobe, dok se ne uredi dostatan broj sanatorija. 

Ovdje, kao i u obćih bolestničkih sobah mora se izvršavati dovoljna antisepsa, osobito 

time, da se zabrani suho pometanje i da se podovi prema potrebi mieujaju. U daljne 

bolničke reforme spada, da se nadje bolje bolničare, davajući im veću plaću, da ih se 

brižno izbire i da im Re daje mirovina. 6. Kako već najnoviji zakoni propisuju, treba da 

se sasvim od prodaje izključi meso jedino od onih životinja, gdje postoji obća tuberculoza, 

što je dosta riedko ; ostalo se može u mesnicah prodavati. Akademija preporuča marvogo 

j cem, da za diagnozu upotrebljuju tuberculin i da zakolju blago, koje se čini, da nije 

štetonosno radi lahkoga stupnja tuberculoze. Napokon je 11kademija postavila stalno povj 

erenstvo z11 prophylaxu tuberculoze, da sve podhvate proti širenju bolesti nadzire i 

podupire. 

17. svibnja 1898. D i e u J af o y izvješćuje o 8Jphilit-ičnom obol:jenju i'el1tclca , koje 

nije tako riedko kako se obično misli. Pojavljuje e u raznih oblicih kano haemorrhagične 

errozije, ecchymoze sluznice, gnmmozne infiltracije submucoze, ograničena gummata, gummozni 

čirovi i kano zarastice iza ovih. Kano kod svih p()vrjeda želudačne stienke i ovdje 

eludačni sok nastavlja djelovanje, koje je čir započeo. Sypbilitični čir može pružati sve 

znakove jednostavnoga želudačnoga čira : boli na grudnoj kost.i i hrbtenjači, insuficiencija 

želudca, b\juvanje iza jela, bljuvanje krvi, melaenH, mršanje i cn.cbexia. Na sypbilitičnn 

narav ne m•;že se zaključiti iz symptoma, nego jedino, Hko se pokazuje kod syphilitičarn. 

Ne smije se dakle nikada zaboraviti kod bolestnika, koji boluje od jednostavnoga čira, da 

se ga pita, da li je prebolio syphilis, pa ga n jestnom slučaju liečiti živom i jodovim 

kalij em, kako je to D. u jednom, a Four n i er u više slučajeva uspješno učinio. Tako 

je moguće izliečiti bolestnike, koje bi se inače moralo operirati. 

24. i 31. svibnja 1898. Razp1·uvct o p1·ophylaxi tulutrculoze. G i b e rt zahtjeva, da 

ohlasti poduzmu mjere, da se desinficiraju svi stanovi, u kojih su phthizičari stanovali; 

sumpor i vapuena voda da su dovoljna sredstva. G. nije mogao provesti, da bolestnici


Br. 11. Liečnički Viestnik 1898. 399' 

nose žepne pljuvaljke. 

Statistika grada Havre dokazuje, da okužba ima odlučnu ulogu n 

širenju tuberculoze ; imade dielova grada, gdje ne ima te bolesti, a tn ima ulica, gdje stanuju 

siromašni ljudi, nu sve te ulice izvrž:ene su vjetru s mora i kuće su u njih osamljene. 

- La v er an traži, da se razkužuj n stanovi i kreveti, da se bolestnici prisilno smještaju 

u sanatorij e, ako odnošaji u kući ne dozvoljavaju, da se provedu opisane mj ere. - C o l i n 

želi, da se zaključkom povjPren!'ltva još sliedeće dochtde : neka se obilno i nuždnimi novčani 

m i sredstvi skrbi, ch budu vojame 

čiste, neka se poveća objam zraka, koji je proračnnan 

za. svakoga momka, neka se podovi obnove i učine nepropustoimi, neka se pro 

Rtorije i posoblje razkužnje, lnlni•ke sobe i jestvionice osame, neka se pozivlju pričuvnici, 

mienj aj n poRade, obrlržavaju vježbe, noćni hodo vi itd. samo n sgodno godišnje doba. - K



H. Saft. Novi način upm·abe glycerina, da .oe 1Wjetno p1·oizvede 1·ani po1·orl. 

(Deutsche medicinische Wocbeuscbrift 1898. Nr. 3.; 

· Upotrebljuje ribji mjebm (condom, koji ne propušta vodu, o čemu se treba prije 

u1.Hlrabe osvjedo[,iti). Ovnj e mjehur okupa u aethern, a zatim u sublimatovoj žt-sti rn1.kuži . 

Na to se preko šupljP bougije, koja je 2 cm. od zatvorenoga kraja sa stmnP oLvMom 

providjena, tako daleko prevui::e dfl mje h ut· zntvoreni krnj bo u gije za 2-3 cm. nadviwje, 

te g!l. ona ne može vrobu>iiti, b da e u materinje ušće utiskuje ; mjehur se svilom u :t. 

bougiju pričv:·sti. Znt.im se p razu" mjehu rom armirn n n hougija utisue medju plodne o voje 

i ;;tienke m!l.ternice, napuni kroz šuplju bougiju sa po pr. 100·0 glycerina ; na dolj ni kraj 

bougije prevuče se komadić el asti čne cievi, koja e 

sveže, da ne može glycerin izcnriti. 

Mjehu r neka :o;e potisne samo dotle, dok predje nutarnje ušće, pn se vagin a lahko tampo · 

uim, da bougija ne izpadne. 

Na ovaj se način zaprečuje, ela se n kratko vrieme resorbira veća množina glycerin n 

i tako srnka pogibelj , 

koja bi odatle mogla nastati . Ne dj eluje samo glyceri t tom napunjeni 

mjehur !muo stmni predmet, nego i rliomozom glycerin djeluje kano sredstvo , koje po - 

hudj uje truJove. A. L. Lederer (Vinkovci ). 

M. A. Moldaresco. l)ilute zn liec'enjc peri·rle'l'l>rr.u!J -i jJcloeoperitrmeulno!J exs1ulcdt!. 

(La semain e medicale 1897. J'ir. 4ti .) 

M. preporuča Ep. Jodni. ti·O. Pnlv. et extmct. l iqnir. q. . u. f. pil. uro. GO. D. :::l . 

-G pilula n jutro i na večer. U početku se uzi ma 4 p ilule nn dan (t. j. !H jodol a ', po I Ue 

trodnevnP uporabe 6, a oud:t. e mste do t·O jodoln. na dati (10 pilula). Iza 4'-5 dana 

opaža st! jeujnnje holi, a ex;lllrla! dosta brzo nestaje. Potrebno je još neko vrieme ur.imati 

j odol (O·G ua dan) i OIHh, lmda je exsu rlat vee posve resorbiran. Menstruacija ili trudnoća u 

najrnn.uje l tt' tJrieči uzim·lllj e jodola, koji ne prntt'l.ro•'ttjr jod i •ma ni onrln, kada e kro'l. više 

dann tt:t.ima \l·O H·O na dan. F. Gundrum (Križevci). 

Zdra.vstvi'HC narerlbe i o!lpii i;"ašli tirugc polovice god. 18H7. 

i. prve polovice god. 1898 

Liečnička izvješća šumat·skog osoblja imovnih oheina. 

Odpis kralj . hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjel :t 'l.a nnut.arnje poslove, orl ll. velj ače lSlH 

br. 873, 

upravljen na ve kr. vlarlinP. povj erenike i.movnih nlH:ina. 

Kr. zemaljska vlada, lcliel ;,n. uuntarnjP poslove, pozivn Vašu Poglavitost, neka Rhodno 

ohavi('Stiti diHle gospodarstv .'lli nwd tamonje i mome obćine budućega :r.nanja i r:tvuanja 

radi, da sc lier:nič!m izvj ešća (svjeolo(,be), sastavljena n milu naredbe hana ovih kralj evina. 

'll kflo takova prosta od bi ljegovine. 

Pristojhe11ik bolno-ohskrhni u Galiciji. 

Odpis kr. hrv.-lav.-d:tlm. zem. vlade, odjela za Jtnntarne poslove, od 12. velj ače 1S98. 

br. fli:\03, upra.vlje1J Hrt s\·e kmlj. županijske ollla8ti. 

;!,emaljski odbor zn. Galicij u u Lavovu poslao je dopisom svojim od ll-l. si ečnja 

1H9R. br. 27H9 kr. ovoj zemaljskoj vladi pristojbenik bolno-obskrbnih pristojba, valjanih 

'l.a bol nice u područj n nj egovom se nalazeće, :r.a godinu 18!18., kji se pri;


Br. 12. Liecnički Viestnik 1898. 411 

o umornosti, koja smiera na · daljne dublje molekularne promjene, na pod punu 

propast živca 

To je kardinalno pitanje, o kojem ovisi naša prognoza. Hoće li ta neurasthenija 

biti samo jednostavna neurasthenija, ili će se iz nje još drug·o što 

izleći 

Ima Ji u neurastheničnoj symptomatologiji štogod, što govori za jeiino 

ili drugo 

Ja bih si dozvolio . upozoriti na slied.eće. 

Nenrasthenici u ohće često osjećaju težko i duboko onu dušAvnu prazninu, 

dosadu, bolnu nemoć, koja ih dovodi do očajnosti i samoubojstva ; oni su vasda 

pesimisti, te si najtamnije predstavljaju svoju budućnost. Ima ih, koji baš uztrajno 

očituju svoju bojazan! da će pasti u paralyzu. Kolikogod puta sam od njilr čuo 

tu bojazan, vasda se je obistinila, premda u tom stadiju bolesti nije bilo ma 

nikakova pojava, koji bi tu bojazan opravdavao. Doduše, to je samo subjektivna 

slutnja bolestnikova. Ali što je slutnja Ona je zaključak, stvoren iz dubokih, 

tamnih, neizvjestnih, izpod sviestnih cuvstava i predstava, zaključak, koj i 

se često obistini. Ne bi li moguće bilo, da težke, ali tajinst1'ene molekularne 

promjene, štono se stvaraj u u corticalnih stanical1, polmdjnju kobnu tn slutnju 

I to baš u početku, gdj e još intelektualna djelatnost nije omamljena dimom 

manične vatre ili već zagušena pepelom demencije. U tom pesimizmu posebne 

vrsti neurastheničnoga paralytika vidimo pojavu, protimu optimizmu tabika ili 

tuberculotika ; ali kod posliednje dvojice su mozgovne stanice intaktne, dočim 

pripremajuća ;e paralyza stvara realne povode u organu mišljenja, koji povodi 

mogu subjektivno za bolestnike dovoljni biti, da stvore crne njegove slutnje. 

S druge strane će se kadkada i u liečnika, kada motri nfmrasthenična 

bolestnika, poroditi slutnja, da se tu nešto opasna iza brda valja, slutnja samo, 

jer se ne osniva na nikakvoj jasnoj predpostavi, koja bi opravdavala izvj estnn 

tvrdnju. Imao sam jednom priliku, da u zagrebačkoj jednoj bolnici, na poziv 

kolege, pretražim mlada profesorskog-a kandidata, koji je nakon naporna pripravljanja 

za izpite postao neurastheničan . Neurasthenija, ništa nego neurasthenija. 

Za neko vrieme pobježe naš kandidat iz bolnice i dodje ravno k meni u 

ludnicu, moleći me, da ga u liečenje primim, jer os.ieća, da je težko duševno 

bolestan i nada se, da bi samo u ludnici mogao ozdraviti. Ja sam g·a pridržao 

uz obaviest i naknadnu privolu rodbine. Nakon kratka boravka uze ga rodbina, 

proti mojemu savjetu, kući, a za malo, eto siromaha opet . u ludnici - gotov 

paralytik. 'l'u smo dakle svi m•sto slutili, kolega i ja, a i sam bolestnik. 

Mi znademo, da se mnogobrojnim 1iečničkim izkustvom u nas radja neka 

vrst divi nacije, ono "je ne sais quo i", po čem mi možemo razvijjnćn se bolest 

pogadjati, gdje nam još dosta neizvjestni patholožki pojavi ne dozvoljavaju sigurne 

diagnoze. Razumieva se samo po sebi, da na temelju same nae slutnje, 

makar se njoj pridružila još i slutnj a bolestnikova, ne ćemo ni koga paralytikom 

proglasiti ; ali to naše neizvjestno čuvstvo neka nam bude ponukom, da 

i s neurasthenikom postupamo tako, kao da će postati od njega paralytik, a n 

vrhu da se to ne sbude. 

Još dva su pojava, koja se u prietećoj paralyzi vrlo rano pojavljati običavaju 

: ataxia i manični kolorit u psychil:nom dj elovanju. 

N e pres tanom i mnogostrukom vj ežbom prisvojili smo si sposobnost, da 

možemo tako . udesiti naše komplicirane kretnje i izražaje, da vasda njjednostavnijim 

načinom, najkraćim putem i najmanjimi sredstvi postignu svoj cilj . 

- O tom se svatko može lahko osvjedočiti, ako pokuša kopčati puceta na svom 

odielu, kad su prišivena na protivnoj strani nego obično, i ako motri nespretnost 

paralytika kod svih tj elesnih kretnja. - U tu svrhu služi nam komplicirani 

ustroj · mišičja· svojom točno sporedjenom dj elatnošću, te se mi bez kontrole 

ostalih ćutila možemo u prostoru orientirati, vodjeni samo prisvoj enim nekim 

mišičnim taktom. Kada se uslied centralnih promjena poremeti tj takt, tada 

možemo ustanoviti poznati pojav, da čovjek, zatvorenih očiju, kažiprstom ne 

može pogoditi vrh svoga nosa, nego će promaši ti taj cilj . Slično clogadja se i u 

duševnom životu. Najfiniji takt ljudske duše očituje se u njezinih altruističnih, 

socialnih, moralnih, etičnih pojmovih. Taj najnježniji cviet ljudske duše bude 

na:jprije poparen mrazom paralytične umobolnosti. Nu prije još, nego li se opaža 

gotova steta na tom cvietu, može se primietiti, da je trpilo nj ežno njegovo nutarnje 

ustrojstvo. Čovjek, koji je mnogo držao do čistor.e, urednosti, točnosti u 

svemu, što ga okružuje i čime posla.ima, bi·a malo po malo nemaran, neuredan, 

nepouzdan ; ne opaža mrlja i manjkavosti na svom odielu, na svom pismenom 

sastavku, ne dolazi više točno k svomu poslu, ne mari više za nježne obzire 

obiteljskog i inog družtvenog života; amo tamo izmakne mu se dapače kakova 

nespretnost, nepristojnost, neotesanost, surovost, - opaža se na njem neka beztaktnost, 

koja se najlaglje očituje u intimnom bračnom životu, gdje ne treba 

vanjskih obzira. Kad je jednom ta beztaktnost daleko dotjerana, kao n. pr. kod 

onoga častnika, koji je kod velike parade pred čitavom frontom skinuo hlače i 

gaće i posve mirno obavio svoju nuždu, onda već ne ima dvojbe o bolestnom 

stanju. Ali jamačno se je kod toga častnika još prije toga napadnoga dogadjaja 

moglo opaziti sitnijih proturednosti družtvenog i obćega morala, koje nisu 

pobudile sumnju bolesti. Liečnički motrioc dobro će učiniti, ako obrati svoju 

pozornost na najsitnije detaile svojih bolestnika, kad se kod nj ih pojavljaju duševne 

promjene, pak će u mnogih slučajevih pronaći važne, makar inače neznatne, 

pojave intimnoga duševnoga života, koje će ga osbiljno podsjetiti na 

prieteću pogibelj. Ako si dademo napraviti cipele za ples, pa nam postolar podplate 

podkuje, da budu 'trajnije, počinio je on rukotvorsku beztaktnost, promašio 

je svrhu, premda prividno opravdanim razlogom - nj egov postupak je sam po 

sebi gotovo već paralytičan. 

Poučan je u raznom pogledu ovaj slučaj. U nekom našem gradu bila je 

jedna banka na rubu propasti. Di·užtvo si izabere ravnateljem mlada, vrlo vješta 

čovjeka, čistoga glasa, koji je energično uzeo u ruke novčarske poslove i velikom, 

napornom; uztrajnom marljivoš0u nastojao podići glas zavoda. Ali pod 

konac što je učinio ! On je krivotvorio mj enica na veoma veliku svotu, da njimi 

pokrije obveze zavoda. Stvar je izišla na vidjelo, propao je u tom imetak ravnatelja, 

nj egova otca i strica, posliednji se je ubio, a ravnatelj je došao pred 

sud. Svojbina okrivljnikova iztaknula je pred sudom neke čudnovatosti i proturednosti 

u vladanju i duševnom biciu okrivljenika, koji da je uslied silnoga duševnoga 

rada bio često posve smeten, nervozan, surov i napadno promienjen ; 

čini se, da je bio i liečnički pregledan, ali on je smatran "ubrojivim" i osudj en

412 Liečnički Viestnik 1898. l:lr. 12. 


na tamnicu. 'l'uj se je vladao tako napadno, da je poslan u ludnicu. Svj edočba 

liečnička, kojom je bolestnik popraćen, glasi la je, da je nj egovo vladanje sumnj 

ivo kao simulacija. U l u dnici upoznasmo u nj em odmah prava pt;avcata, gotova 

paral yti ka. Kod njega dotluse nije bilo 

ni jednoga klasičnoga syrnptoma 

paralyze, ali on je ipak za nekoliko mjeseei u toj IJolesti umro. Ja Ram nvjeren, 

da je taj čovjek u času, kad je krivotvorio mj enice, već hio paraly tičan. Za što 

Mimoilazeći ine suvremene pojave, koje nam pripovir,dase nj .)gova rodbina, 

drim ja vee sam njegov poRtupak paralytii:nom ataxijom. On je imao sam o 

jedan eilj pred okom, da uzpostavi bankin integritt-'t. U tn svrhn je n l oio sve 

svoje Rile, pnmaprezao se l1uševno i obolio. U tom je zamislio smionu osnovn, 

da banku pokrije kri votvorenimi mjenieamL koje će dakako 

nakon Rtanovitoga 

roka gotovim novcem odknpiti. (\n je smetnuo S uma lllOrctl n i IIH>Illt)llt, da .i•: 

to prevara, smptnuo je ::; urna .woj vlastiti i rodbi ne sn>j e imt. talc, koji .ina, ona je uzdignuta, maničnom vatrom 

podpirena, bolestniei rado se podavaju fantastičnom zanosn, odušerljenju, gradjenj n 

visokih osnova, kojimi kadkada upravo inponiraju. Često čuti eemo na našn osbiljnu 

opomenu, neka se bolestnik kani duševnog i tj elesnog naprezanja. odgovor, da to 

njemu tako lahko od ruke ide, da mn to ue može škoditi, a sumnju glede prietPle 

pogibelji odbija okolina bolestnikova primjetbom, kako da se nasllH:.uje o 

mozgovnom umekšanju, gdje satno "nermzni" čovjek oda:ie toli visoku inteligenciju. 

Ako se t3:j ma.nični sjaj spaja s pS.)'chičJIOill ataxij om, ito se ohičmo s hi va, 

onda hiva duševno ponrn reenj. j oš jasnije, kao kod našega bolestnika, koji je ll 

svoj oj revn oj , napornoj dj elatnosti ll 

'qms :w oje banke išao kri votvorit i mjenicP. 

Bivši ll grada(koj ludnici, našao sa,m ll tamošnjf:'m penzionatu vrlo i ntP 

Iigentrra i otmena i'ovjeka, kod kojega dllgo vrieme diagnoza bolnsti nije bila 

izvjestna. Dva starija, izkmmija liei'milm nisu ni njmanje dvojila o paralyti!noj 

n mobol est i, dočinl smo nas (:.etiri mlatljih bili o ptilllistien iji . .la sam se s tim 

bolestnikom izvažao i šetao po štajt>rRkilt gorah i vrlo ugodno zabavljao, Ramo 

što je on u svojem ivahnom i nepl'l'Stanolu pripo vi edanj u rado l agao i pretjeravao 

; nu to je mana i mnogih zdravih lj udi . .Jednoga dana dovezosmo se 

ll l irpo 1njestance, i moj suputnik dade pri rediti ll gostioni za nas troj icn užinu, 

kakova bi barem dilset gladnih pješaka zasititi morala, a idući m irn o jednoga 

šeširdj ij e, naruei si ništa rnanjr. nego se11am ešira, za :;vaki po llriP velike šta- 

jerske pet:janice ! Od tog časa nij e ni za me bilo dvoj be, da je nesretni čovjek 

paralytičan. Kod toga bol estni ka bio je dugotraj no jedini psyehični sympto m 

njegora neprestana uzbudjenost, n kojoj se je prikazi vao veoma veselim, brzim, 

okretnim, na svaku ludoriju spremnim, kadkad i duh ovitim, dok ga nije manična 

hitnja sgodnim slučajem natjerala, da mahne 

pravu paralytie.nn ludoriju. 

d aleko preko cilja i počini 

Ta dva nezdrava pojava n krugu estezij e i inteligencij e, tiha manija i prilo·ivena 

ataxija, povodom su mn ogim ludorijam i štetam, što ih počinjaju bolest.nici 

u svoj ih obiteljskih, social n ih i zvaničnih odnošajih, dok 

ih još nitko 

holest.nimi ne drzi ; oni nagone bolestnika na zloporabu nj egove snage, prenaprezanje 

i prenžitkP, koji spremajuće se zlo poveeavaju i pospješnj u ; oni zavaravaju 

okoliš bulest.nika glede osbiljnosti obstojećega " ncrvozitr-ta" ; nam pako neka budu 

signalom, da ta pritaj ena, ali uztrajno tinjajuea vatra naviešta poguban požar. 

Ako smo dakle za vrernena vatru opazili, 

prHdnsretnemo poraznu poaru 

kako da ju ugasimo, kako da 

P!Jysioložko izkustvo uči nas, da umoreni žil'ae, nakon što je u svojoj djelatnoRti 

popustio, može opet k sebi do1;i, ako mu puštamo mira, da se odmori, 

ako mn pri yeJt!mo obilnu hranu, vlagu, toplinu, da se iztrošeno nadomjesti, 

oslabljeno oporavi ; svaki pako nori funkeionalni porlraža:j da umornost pospješnju 

i l ah ko dotjera do podpunog uništt>nja. Što vriedi za pojedini živac, vriedi 

tctkodjer za skupno živčerlje, i za eentral no, jer tn s•:. sbiv3:j n 

pretvorbe živčanoga 

stt·nj enja u osjećaj e, misli, čnvsh'a i motorne impulze, kao bitni i konaeni 

ueinak molekularnih živčanih dj elatnosti. 

'L'o ph ysi oložko izknstvo postal o je temeljnom podlogom današnje psychiatt·ije 

i dalo joj je therapentič.ki pravac. 

Da li, osim odmora, hrane i po volj nib ž i vo tnih okolnosti, još i specifične 

tvari, ljekarije mogu nmornomn živcu privesti gracliva za oporavljenj e i za 

restituc iju fu nkcionalne valjanosti, o tom današnja psyehiatrija nema još dokaza, 

ona se mora zadovoljiti pokuša:ji. 

(J-lede paralytične umobolesti svakako možemo konstatovati znatan napredak, 

jl'r nam, nakon prvobitne dogme o absolutnoj 

neizliečivosti te bolesti, dolaze 

r.astupnici psychiatrične znanosti s pozitivnom tvrdnjom, da irna pojedinih sluča:j 

eva pantlyze, u kojih bolestnici opet postignu duševno zdravlje. Da li sn ti 

bolestniei trp i l i od prave paralyze ili od pseu doparalyze, to može biti prieporno ; 

ali sig-urno je, da se stanoviti slučajevi mogu izlučiti iz okvira strašne te bolesti, 

i to pogledom na izlazak, dočim vanjskim s voj im licem u taj okvir pristaju . 

Možemo li iz toga fakta erpiti kakvu naulm za eventualne lj ekovne therapeutične 

pokuša:je 

Mi stojimo u očigled čudnoj činjenici, ela oni paralyti ci ozdravlj uj u obično 

sami od e be, bez akti vu oga therapeutičnoga sudjelovanja, kod koji h se je bolest 

razvila po cl np li vom toxil: ni lt i infe kcioznih agencija ; a baš tn mogli bismo izčeki 

vati uspjeh od speeifi čnoga liečenja. Ostali pako ogromni broj paralytika, kod 

kojih su je lJoltst ntzrila samo pod uplirom tran matičnih i funkcionalnih laezija, 

stupaju samo jed nom stazom, koja vodi do sigurne smrti. 

Mo7,da će na1 11 bndn6nost i nwno nastojanje naše znanosti razriešiti taj 

paradoxon !


·----- · · ----- 


------------·- -- 

--·--·-----··---·····-·--- 

415 

Prilog chirurgiji žučnih kamenaca. 

Priobćuje dr. D. Schwarz, primarni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu.* 

Nauka o žučnih kamencih, o njihovoj sudbini u žučni h organih, o nj ihovoj 

diagnozi, a napokon i therapiji , s temelj a je uzdrmana. Chirurgija, ta velika 

obret.nica, pri svojivši si smjelo i ovo podruje, jednim je mahom porušil a srojimi 

autopsijami in Yivis one nazore, koj e smo još mi mladj i ponieli sa škola, 

koji su posve0eni tradicijom i koji se oslanjaju na prividno neoboriva praktična 

izkustva i teoretske predstave. 

Dopustite, gospodo , da se sa nekoli ko rieči taknem današnjega stanja 

loga pitanja. 

Imade 'l,učnih kamenaca, koji sn vrlo diskretni i koji ni kada svojem n nosiocu 

ne prave neprilika, te se istom nadj u kao sl učajan nalaz k od ol,dulwijc, 

!tl i ma ih, i to mnogo više nego što se ikada mislilo, koji sn uzroko m razu ili 

težkih bolesti i kojekakovoga poboljevanja. U prro m su sl učaju samo almormitet, 

u drugom bo!Pst., dakako da i oni prvi sačinjavajn neprestanu latentnu pogibelj . 

H i e d e l, jedan od prvi l 1 pobornika aneksije eh olelitl1iaze za c!Jirnrgijn, 

koji imade si lno izkustvo u tom pitanju, drži, da ima u Njf! lllačkoj harem dva 

m iljuna ljudi, koj i nos1 žu(ine kamenee. 'J'ako silno razširena je ta bolest ! Samu 

diagnostika bila je do sada na slabih noguh, dok nisu stoti ne i stotine laparotomija, 

koje su izvd i Hied el, L a u g e u b n c l i , KJhr, 'J' uffier, Kiimmel 

itd., olakšale upoznavanje tečaja te bolesti. 

Diagnoza 7.nčnih kamenaca, kako ju jošte danas većina intemista nč.i, stoji 

i pada sa ž u č n o m k o l i k o m, koju većinom prati i eter ns, a sl i edi izlučellje 

žučnih kamenaca per rectum. Kol ika n ije no izraz, subjekti vno osjtĆanje prolazka 

kamenca kroz uzke žučne cievi, te prestaje, (;im se j e kanwnac provukau 

kroz diverticulum Vateri, a žu tica je posljedica zatvora ductus chol edoJH:e 

iznenadi l i i pratili u najraznijih starlij ih nj ihovoga zemalj skoga 

puto vanja, dokazuju, 

da je ta jednostavna diagnostična konstrukcija samo djelomice opravdana 

i izpravna. 

učna kolika može hiti diclom izraz irwarceracije žučnoga kanwnca, a 

ictet·us reelno lithogeni icterus nslie1l 

inkarceracij e kamenea i lllože se SHšiti 

izbacivanjem kamenaca u criiWO. To je "u s p .i e š n a k o l i k a"' kako jn n j ll e l 

zove. Al ti sn napadaji relativno riedki (lOOfo napram 900fo "neuspj enih" 

napadaja). Ovi potonji, "neuspješni na,padaji", reprezentiraj u dakle obični tip 

eholelithiatie.ne kolike. 

Kakovi su to " neuspješni n apadaji " Mi su1o si dosele po mi šljali , sa, koje se 

opažaj n n cltirnrgiji, kao oko taneta, komadića stakla i td., koja mogu biti već 

kroz god i ne u tieln zacieljeua, pa se zapale najednom porode bez jasna razloga. 

'l'e npale prozil'lj e on JiloloY,ki nio n•ukusnim nazirom : "p erialienitis". 

'J' a a k u t n a upala hydropičnoga 'l. učnoga m j e h u r a prouzro· 

k u j e ž n č IH k o l i k e. Upala prolazi za nekoli ko dana, a da se kamenac nij e 

iz žučnoga mj ehura ni maknuo. To je bio " n e u ll p j e š a n nap a d aj " . Upala



hydropičnoga ž u čnoga mj ehura rodi obično ser07,an exsudat (p er i a l i e n i t i s 

sero >a). 

'l'ip ovakova sluč.aja imao sam prilike proli mjesec operirati. 

2. Josipa ž., 59 god. stara žena, imala je pred 10 godina žuticu. Od onoga doba 

stalo ju tištiti u trbuhu, bolestnica nije se mogla pregibati, opasivati, nu ona nije tim tegobam 

veće važnosti pripisivala. Pred godinu dana oćutila je žestoku bol izpod desnoora 

luka rebara. Bol se širila u prsa, "zapiralo joj dah", te je trajala jedan d:on. U kratklh 

razmacih vraćali bi se ti napadaji. Redovito bi bol estnica kraj tih uapaJta pomi čali, 

prema dolje, desno i lievo liepo ograničen, a prema gore prelazi u jetra. Diže se i spušta 

s disanj em. Percutorno daje mukli zvuk, koji prema gore neposredno prela:r.i n mukli 1-vuk 

jetara. Kod palpacije silno je osjetjiv. 

21./1. 1897. l apa rotom i j a. Rez dugačak 6 cm., paralelan lievom rubu m. recti 

abdominis, nad t umorom. Kad se trbušoa utlina otvori, pokaže se jasno fluctuiraj ući tumor, 

s prieda i dolje srasao s plenom. Ova se s prieda odljušti. Tumor. koji je u istinu odeh· 

ljali i povećani žučni mjehur, na stražnjoj je strani uzko !lrasao s pJ enom i s jetri. Stiene 

su mu odebljale, sivkaste boje. Oval prednje stienke. žučuoga mjehura obru bi se šavi, koje 

ga pričvrste za perit. parietale. Sad se žučui mjehur nabode troisquartom. S početka iztiče 

prozirna, viscidna tekućina, na to ćisti gnoj, a na posljedku gnoj 

pomješan Ba žuči, 

što je očevidno odgovaralo slojevom, u koj e se je bila sadržina žučnoga mjehura slegla. 

Ubod se razširi paqueliuom, a iz žučnoga mjehura prsti izvadi l!est crnih kamenacn, izbrušenih 

ploha, nešto većih od kuruznih zrna. (Demonstracija.) 

Tečaj normalan, afebrilan Boli su nestle Prima intentio. Fistula se sama zatvori 

za četiri nedjelje. 

U ovom je sluraju bio hydrops žučnoga mjehura obstojao 20 godina s čestimi 

upalami ("napadaji"), a napokon serozni se exsudat upaljenoga mjehura 

pretvorio u gnojni. 

'l'o su sve slučaj evi "neuspješnih žučnih kolika", koje obično prolaze 

bez žutice i obič.no ih lir.čnik i bolestnik drži za "ž e l u d a č n e grčevf!". 

Kad kad (u 10% slučj eva po ({ i e d e l u) nastaje i uz ovakav neuspješni napad.j 

žuti0a, makar sf\ kamenac iz mjehura, dotično grla mjehura, nije maknuo. 'l'o 

je up a l an ic terus. 

lJ manjini slučajeva, kako već spomenuh, je napadaj uspješan, t. j. 

kamenac putuje, pritisak exsudata, nakupljenog u l1ydropičnom mjehuru, tjera ga 

u ductus eysticus, a odade u choledoclllls i crieva (s tari typicni chole- 

1 i t h i a t i č n i na p a d aj). Čim stigne u choledochus, prouzrokuje re el no lithogeni 

icterus, jedino sasvim maleni kamenci mogu se provući i bez žutice. Bol, koja 

ove napadaj e prati, je summacija upalne boli i incarceracije kamenca. Kamenac 

se može zaustaviti u ductus cysticus i u ductus choledochus, davajući obično povoda 

uviek na novo opetovanim upalam, koje se odavju kao grčevi, dok se napokon 

u dosta slučajeva ipak ne protisnu kroz diverticulum Vateri u crievo. 

Često pak nastaju kod kamenca u ductus choledochus infekcioznP. upale u žučnih 

cievih, žuči se primit>šaju micrococci. Prognoza u ovih slučajevih je skoro uviek 

letalna. Konac cholelithiaze je sepsa. 

Diagnoza cholelithiaze. Ako se lih držimo stare slike cholelithiatičnoga 

napadaja, kojoj spada poznata trias symptoma: grčevite boli u okolini 

jetara, žutiea i dokaz žučnih kamenaca u stolici, onda ne ćemo u većini slučajeva 

cholelithiasis prepoznati. Osobito u početku bolesti nema skoro nikada 

žutice, nikad žučnih kamenaca u stolici. Treba imati na umu ne samo mnogo 

rjedje "uspješne", vec: i "neuspješne" napadje s karakteristični mi znakovi peritonealne 

circumskriptne irritacije : naduvenošću gornjega diela trbuha, osjetljivošću 

i bljuvanjem. Osobito "e ar d i a l g i j e" nisu u prečestih slučaje vih želudačni 

već žučni grčevi. Uviek moramo misliti na to, kako je cholelithiasis silno 

razširena bolest. 

Pr o g n o z a je d roj bena, kad se pomisli, koliko komplikacija i kobnih 

posljedica od te bolnsti prieti, koliko bolestnika od infekciozne upale žučnih 

organa, sepse, kod kamenca choledocha, koliko od carcinoma 7,učnoga mjehura 

na temelju žućnih kamenaca, od pP.rforacije žučnoga mjehura itd. pogiba. Nema 

sumnje, da bi se prognoza znatno poboljšala, kad bi se bolestnici već podvrgli 

operaciji za rana, dok su kamenci još · u žučnom mjehuru.


'r h er a p i j a. 'ru zieva jaz izmed internista i chirurga. Poznata je internistična 

therapija : za vrieme napadaja opiati, tople kupelji, kasnije Iaxans, da 

se odstranjenje n crievo dospjelih kamenaca pospješi. 'rraj e li incarceracija dugo 

i opetuje Ii se često, davaju se cholagoga : aether, terpentin, natri'um salicylicum, 

ulje i osobito voda Karlovih vari. U najtežih slučjevih misle eventualno na 

chiruržku intervenciju. 

Naproti tomu veli R i e d e I : Istina je, da morphium umanj uje boli kod 

napadaja, a povoljno dj eluje i laxans, al obično ne zato, jrr bi pospješio odstranj 

enje kamenaca iz crieva, buduć se kod cholelithiatične attaque obično ne radi o 

"uspješno111 ", veđ o "neuspješnom" napadaju, t. j. o upali ili ž u čnoga mjehura 

ili žučnih cievi, gdje ne dolazi do poroda kamenca u crieva. Laxans dj eluje 

izpražnj enjem CI·ieva i affluxom kn:i iz žu


embryonalnoga razi'Oja, te prema tomu tvorba hyperprodukcijom (hyperplazijom), 

exenkepbalija opet imade značaj · zaustavne tvorbe (aplazije). Razne vrsti kephalokele 

(meningokele, rnkephalokele i hydrenkephalokele) ne razlikuju se principielno, 

vel sn po prvom svom postanku samo razni stupnjevi jedne te iste 

smetnje razroja (kr·phaloma). Exenkephalija i kephaloma ne dolaze jednako često 

na svib mjestib l ubanje. U prednjem dieln tlolaze najčešće kephalomi, dočim 

je exeukephalija riedka ; na stranjem dielu dolazi exenkephalija i kephalom, nu 

prva kano da je češ(:a; n predjelu tj emena dolazi samo exenkepbalija. Budne 

se po H er t w i g u . medu Ilama ci e v nad sw:dnji m mozgom zatvara, to dolaze 

kephalomi na protivnih sh·anah lubanje, (na čelu i zatiljku). Na je.dnom od 

tih mjesta ne oslobodi se uslied neke sruetn.ie, (valjda vanjske naravi) rnedullarna od 

rožne plot.e, te prema stupnju zaushwe nastaju razni oblici kephalokele : l. ako 

se medullarna brazda na jednom mjestu ne zatvori u medullarnu ciev, to nastaje 

kephalokela, koja nije koom pokrita, kephaloma nudum ; 2. ak(\ se je 

medullarna eiev zatvorila, nu rubovi medullarne brazde nisn u cieloj debljini 

srasli, t. j. rubovi rožne plo(e su se spojili n kožni pokri 1', ali nutarnj i debeli 

;loj živčevirw nije dostigao svoj par na drugoj strani, to prava medullarna 

ciev nije mtvorena, akoprem imade kožni pokriv i mi vidimo cystični tumor, 

koji komunicira s možg:janskom klietkom, kephaloma eysticum (hydrenkephalokele 

po starom nazivlju) ; 3. rubovi medullarne brazde su, sasvim srasli, nu 

medullarua ;iev se nije odriešila od rone ploče, to nastajH kod daljnega rastenja 

čvrsti, puni tumor, koji ne ima n sebi šupljine, kephaloma sirnplex (enkephalokele) 

; 4. u daljnem toku razvoja t. j. pošto su rubovi mednllarne cievi srasli, 

odrešuje se rožna ploča od živčane cievi. Ako u ovom razdoblju nastupi kakov·a 

smetnja, to može dio staničerine, koja spa:j a živ·čanu i ronu ploiiu, zaostati na 

posliednjoj, te narasti do tumora. Ovo je kephalokela, akoprem se je izpod nje 

lubanja zatvorila, kephaloma separatum. Nazor K l e m e n t o w s k o g a tini neki 

prelaz k ;tečenim hernijam, jer on misli, da se za foetalnoga života pojavljuju 

razorni procesi u organih, koji sn vec:. stvoreni, i to osobito kano lokalna oboljenja 

kostij u "djelomični craniotabes foe tal is", a još drugi stavljaj u upravo direktuu 

tranmatičnu aetiologiju, kada misle, da je na trbuh majke djelovala vanjska 

sila, od koje je još mehka lubanja pukla, te se tako na tom mj estu zapretilo 

nkoštenje. 

1\oja je od ovih teorija izprama, težko je da se odluči i to tim manje, 

što je vjerojatno, da nije svim kephalokelam jrdna aetiologija. Hydrenkephalokeli 

je sigurno uzrokom hydrokephalus, teorija novotvorine najprije bi se dala 

uporabiti na enkephalokele, a ona o oedemu, hygrornu, bydropsu, priraštenjn 

amniotičkih spojeyina na meningokelu. 

Prema običajnoj razdiobi razlikujemo h•!rnije, koje sadravaj u samo mozgovne 

opne sa seroznom tekućinom ( meningokele) il i i dio mozga (kenenkephalokele) 

; ove posliednje razlikujeri10 opd prerna sadržaju u enkephalokele i 

hydrenkephalokele. Mj ešoviti oblici kano n. pr. meningo-enkephalokele, meningohydrenkephalokele 

nisu baš riedki. 

Vn


- --- - --- - -- 


ralne ; od :30 meniugokela 19 occipitalnih, 2 sincipitalne, 4 sagitalne, 4 lateralne 

i 1 bazalnu ; od 50 hydrenkephalokela 36 occipitalnih, 

12 sineipitalne i 

2 sagitalne. Occipitalne čini se, da su najčešć-e, tada sincipitalne (od ovih 

najčešće nasofrontalne), zatim dolaze postrane, sagitalne, a najrjedje sn one na 

dnu lubanje ; od ovih vrsti je u obće malo slučajeva opazano. L aw re n e e broji 

od 75 slučajeva 53 occipitalne, 17 sincipitalnih i 5 lateralnih, Re a l i od 141 

sluča:ja 86 occipital nih, 33 sincipitalne, 12 sagitalnih, 8 lateralnih i l bazalnu, 

L i n df or s od 71 sl n čaja 38 occipitalnih, 14 sincipitalnih, 8 sagi taJnih, 9 laterahih 

i 2 bazalne. Prema vrsti navadja Re a l i 60 enkephalokela na flO hydrenkephalokela 

i 30 meningokela, a L i n d fo r s od 85 slučaj eva 36 čistih meningokela, 

29 enkephalokela, 4 hydrenkephalokele, ll meningoenkepbalokela i 5 

meningohydrenkephalokela. Po spolu većina pisaca veli, 

da č.ešće dolaze kod 

ženske dj ece : S p r i n g 35 dj twojaka na 24 dj ečaka, L a r ger 18 dj evojaka na 

ll dječaka, nu Re a 1 i, koj i imade do sada naveću statistiku 103 dj ečaka na 

48 dj evojaka. U riedkih se je slučajevih naslo kod jednoga te istoga dj eteta 

više kephalokela. 

Djeca, koja imadu možgjanske hernije, pokazuju če::;to i drnge nepodobe, 

u prvom redu rupe u kralj ežnici, razciepe ustna i nebca, 

čotaste noge i rnke, 

te kile. Abnormalnosti lubanje i mozga, poglavito ·hydrokephalus, nalaze se u 

većini slučajeva. 

Djeea s velikimi možgjamkimi hernijami, meningokelami i hydrenkephalokelami 

obično nisu sposobna za život. Mnoga se rode mrtva ili umru za nekoliko 

dana ; kadkada nastupi smrt za poroda, jer tumor pukne. Ostanu li na 

životu, to su slaboumna, te su u vječitoj pogibelji, jer se hm·nij e povećavaju, 

pa puknu i tako pogine diete odmah ili od posljedica. Poznato je samo malo 

slučadeva, gdje su živila djeca s talrovimi nepodobami 12-17 godina, a i takova 

poginu obično, jer se kephalokela povećaj e i pukne ili uz grčeve. 

· 

Povoljnije su male enkephalokele, djeca s takovimi tumori se mnogo rj edj e 

mrtva radjaju, ostaju većinom neko vrimne na životu, prežive l-esto doba razvoja, 

a dapače kadkada dožive višu starost. 'l'ako je Wall m an n opažao ženu 

sa sincipitalnom enkephalokelom, koja je doživila 58 godina. Enkephalokele ne 

naginju, da se povećaju kano druge hm·nije mozga ; u početku bivaju doduse 

polagano veće, ali ka1mije ostaju 

stalne. I ovdje obično nastupi smrt, da se 

nakupi tekućine, pa hernija pukne, te dodje do enkephalitide ili meningitide. 

Djeca s enkephalokelami se obično dobro tj elesno razvijaju, a ako ne 

imadu hydrokephala, to ni duševni razv-itak ne zaosta:je. U drugih slučajevih · 

opet imade raznih tj elesnih i duševnih anomalija, 

počam od malenih ograničenih 

smetnja n. pr. pareza jedne ruke, amauroza jednog oka, do najtežih 

šteta : obćih paralyza, convulzija, posvemašnjeg idiotizma. Smetnje ovise naravski 

o tom, kako je velik tumor, odnosno o stupnju mane razvoja mozga ; mogu već 

od početka postojati ili se tek kasnije pojaviti. Kod Wall m a n o v e bolestnice 

pokazala se je tek zadnj ih godina života slaboumnost, dočim M u h r izvj ešć.uje 

o 42 god. bolestniku, koji je imao enkepbalokelu na ko1jenu nosa, pa je 

dj etinjstva epileptičan, a od 10. godine trpio od epileptične duševne smetnje i 

progresivne paralytične demencije. 

Koji su znakovi prave kephalokele 

od 

Ponajprije se razlikuju od drugih tumora time, da su prirodjeni i po položaju 

na jednom od opiFanih praedilektivnih mjesta, prije svega na prednjem 

ili stražnjem kraju lubanj e. 'l'umori, koji se nalaze na · drngih mjesti h, mogu se 

kod diagnoze odmah izključiti. Kod kephalokele imade znakova, koji pokazuju, 

da je sadržaj tumora u savezn s nutrinom lubanje. Obično se dadu kompresijom 

Rmanjiti, ćuti se otvor u kosti. Kod jake kompresije pojavljuju se znakovi pritiska 

mozga : bljuvanje, polagano bilo i disanje, nesviest1ca i grčevi. One pokazuj 

u pulzatorno i respiratorno gibanje ; kod poja(anog exspiratornoga tlaka (kod 

kašljanja, vikanja, kihanj a) napnu se, te zadobe crvenkasto modru boju, a kod 

mirnoga disanja splasnu. Glave dj ece, koja imadu kepbalokelu su neoblicne ili 

neobično velike, mikrokephalične ili nakrive ; kod. malih sincipitalnih hernija, 

gdje ne ima inače 11ikakova osobita neoblija, opa7.a se, da je pro;tor medju 

oba oka nešto širi. 

Na svP. te pojave treba paziti, kada se pravi diagnoza, da se može izključiti 

ostale tumore, koji tu u obzir dolaze. Ako je tumor veći, to će se ga jedva 

moći zamieniti, barem ne, ako postoji od poroda i ako se nalazi na mj estu, 

koje je tipično za kephalokelu. Veoma je t;žka diferencialna diagnoza prema 

doduše riedkim t. z v. seronim · cystam pokriva, koje se na:jčešće opažaju na 

zatiljku. Po H e i n e k e u su to meningokele, koje sn se intrautei·ino odriešile ; 

u istinu ih se je većinom našlo nad membranozno zatvorenimi rupami lubanjske 

kosti. Kadkada nastanu takove cyste, ako se iza preloma lubanj e očahuri cerebrospinalna 

tekućina. Istoga porietla kano serozne eyste su i hygromi, koji su se 

našli nacl velikom fontanelom, te sadržavaju d vie vrsti tekućine : serum, a na 

dnu pomasti sličnu tečnost ; prva je očito arachnoidealna tekućina, a druga 

promienjena mozgovina. Diagnostički je važno, da su ovi hygromi nepomični i 

da se nalaze u udubini kosti. Manje se kephalokele mogu zamieniti, osobito 

sincipitalne na očnom kutu i na čelu. N a tih se mjesti h nalaze atheromi, dermoidi 

i doduše veoma riedki angiomi, koji izgledaju baš kano kephalokele. 

Manj ka:iu li ostali karakteristični symptoini, to će napokon utvrditi diagnozu, 

ako se ćuti rupa u kosti. Nu i u tom se može čovjek prevariti, jer se kod 

gdjekojih atheroma uslied pritiska na kost na okolo načini obod, koj i pričinja 

rupu. I pokusna punkcija nije sigurna, jer nekoje dennoidne cyste imadu bistri, 

serozni sadržaj. Nalazi li se takova dermoidna cysta nad fontanelom, koja još nije 

zatvorena, to se kod vikanja i napinjanja jače nadme, pa je tako diferencialna 

diagnoza kadkada veoma težka. Osim dermoida, atheroma i angioma dolaze kadkada 

u obzir i mehki sarkomi i lipomi. Sarkoma durae matris može se u po 

etku zamieniti s kephalokelom, jer pulzira, dade se u lubanju potisnuti i jer 

imade oko njega rub kosti ; kod sarkoma diploes ne ima tih zuakova, već se 

ćuti obod kosti, koji prelazi na postranu površinu tumora. Kephalhaematokela 

razlikuje se u tom, što modrasta boja pokazuje, da je sadržaj tumora krv, sto 

mienja volumen u veoma širokih granieah, ako se komprimira ne nasta:ju znakovi 

pritiska mozga. Pneumatokele capitis pokazuje tympanitični zvuk i hrska. 

Diagnoza raznih vrsti kephalokela obično nij e težka. Meningokele nalaze se 

obično na zatiljnači, pulziraju riedko, fluctuiraju, prozračne su, dadu se pritiskom 

reponirati i punkcijom izprazniti. 'l'ekućina meningokele je obično bistra, svjetlo 

žućkasta, vodena, al kal ična ; specifična težina 1·004 -1·006, sadrža:je nešto albu-



mina, ehl orovoga natriJa, ruokra, žnčnoga mastila itd. Kod meningokela 

je u lagljih slu(·.jevih mozag normalan ili približno normalan, nu veeinom 

imade mana n razvoj u mozga, osobito hydrokephalns i mikrokephali. 

Hydrenkephalokele nahtze SP takodjer venih enkephalokela : l. veoma 

riedke, gdje je izpao normalni dio mozga i 2. t. zv. enkephalom, gdje hernija 

sadržaj e znatno promienjenu mozgovinu. Promjena sastoj i obično n tom, da je nar;tnpila 

neka vrst spojnotkivne, fibrozne substancije, tako da mikroskopska slika 

i histoložki nalaz sliče na molluscum fibrosum, koji je umetnut u substancijn 

mozgovnih zavoja. On misli, da je ta promjena za izliečenje povolj ni naravni 

proceB. Nije li diete neposredno u pogibelj i, to se neka počeka, dok je tom 

promjenom postala opr;racija manje pogibeljna. 

Spontano izcieljenj e kephalokela opisali su razni opažaoc>i, tako Ron a l d so n, 

B a r e l ey, Mitehel, Sklifosovskij, Jakenolev i L evi e k i j. U tih se 

sl uč.ajevih većinom radi lo o manjih tumorih, nu H o fm e i s t e r tvrdi, da se i 

veoma velik i defekti mogu sami od sebe koštano zatvoriti, pa javlja slučaj, gdje 

He je kod sedamnaestgodišnje dj evojke manjak od 17 : 13 cm. za deset godina 

suzio na 2·2 : 2·9 cm. Regeneracija je nastala od nutarnjega periosta, dakle 

dure, kako .su to ver\ prije Brnns i Bergmann mislili. 

'l'herapija kephalokela je ch irurž.ka, te se danas u aseptično vri eme ne 

treba višr. žacati radikalne operacije t. j. odstraniti tumor i zatvoriti otvor. N e 

ee se naravski operirati velike hernije, ili takove kod slaboumne i inače bolestne 

djece ; isto se tako ne će poduzeti operacija, ako se n hernij i nalaze po 

život mžni dielovi mozga. 

H o r s l e y preporuča, da se prije operacije indneiranom 

strujom ustanovi kakav se dio mozga nalazi u kephalokeli. 

Prij e su se pravile svakojake operacije kano kompresije pelottami, ponovne 

punkcije, djelomična punkcija i mazanje eollodijem (H e a t h), punkcija i 

injek cija jodom ili aiJsolutnim alkoholom, incisija, podvezivanje tumora na petlji, 

prištinute ovarial nimi (S e h n l z) ili Dnpuytrenol'i mi kliešti (S e h u m a e h er i 

1' i ll m a n n). N u sve ove operacije nepodpune sn i nedostatne, te se . veći nom 

podnzi mljr radikalna operacija. 

Najsgodnije su narnvski za raclikal nn 

opemcijn rl'wningokele, nu i hyclrenkeph 

alokel e i enkephalokele nisu vise noli . me tangere '- ' neo·o t'! se Ol)eriraJ.ll . . , a 

izpali se mozag odstranio, ako e nije rlao reponirati , a da nije hiJo štetnih 

posljr.dica. Op8raeijn sineipitalnih hPrnija prvi je preporučio Be rgm a n n , te dolml>\ao, 

da se n 

njih miek nalar,i prerl uji dio !:elnoga re;;,nja, čij11 fnncij n mogu 

drugi dit>lovi 111ozga l>\arnieniti. Operafija H!:ra;\njih ber·nija


·--· --- 

zarene kosti. Imt:i;e se u def"kt umetne ploči;ti, >donort: kosti' 

plemenite korinr• ili eellnloirla, kojega je prri preporučio [;' r ft 1; 11 k e l. 

Nn niti nRpjesi ovih operaei.ia nisu nvit>l' izvrstni, jer kost ne m·aste ili SP 

plo(;ica orahli, pa

Liečnicki Viestnik 1898. Br. 12. 

· ---··· ··----··· --- ----- -- 


toplice, a napokon kuno obćinski liečnik u Sunju, 

koju je l nžbu prije nekoliko mjeseci 

bolesti radi napustiti morao. Slava mu! (Slava !) 

. 

Sutm dne 29. studenoga 11avršuje č.ln nnše!!:a sbom obćinski i Y.eljeznički liečnik u 

Fužinah Josip K o n i ć petdesetgodišnjicu, što je postao liel'nikom. 

Dozvolom sl avnoga 

· 

· · 

sbont čestitat ću mu k ovoj riedkoj !avi. Živio! !Živio !) 

Predlažem, da se radi božićnih praznika sliedeća mjesečna skupština obdržaje dne 

28. prosinca. iPrima se.) 

Dr. A. l\1 ii l l e r : Petru H., 23 god. starom, iz Desinića, resecirao je primarni liečnik 

g. dr. S e h war z radi osteosarcoma do ljnu čeljust, · te je bolestnik dobio od mene 3 tjedna 

iza operacije sponu od tvrdoga kaučuka i zlata. Ova spona i mala je zadaru, da mn drži 

ostanke doljue čeljusti n položnju, koji bj e p otrebit, da mu se m:mogne načiniti umjetna 

doljna čeljust, koja je 5 jedn na iza operacije u moj emu ·laborntoriju naeinjena, te ju ovdje 

gospodi pokazujem. 

Pri operaciji izvadjen je corpus m·andihulae sa 13 zubi, te je na desnoj strnni istoga 

preostao samo komadić, koji još 2 zadnja kutnjaka nosi, a na lievoj strani komndić 

s jednim i to zaonjim kutnjakom. Uslied kontrakcije, koja je nastala pri zacieljiva oju rane, 

pomaknuli su se g-ore spomenuti dielovi doljne čeljusti jedan k drugomu, tako, da ova a 

preost.ala kutnjaka nisu artikulirala s kntnjnei gornje čeljusti, nego stršila prama nebcu, 

kada je bolest.nik usta zntvorio. 

U ovakovom st.anj u bolestnik je težko govorio. a i'-vn.knnje bilo je posve nemogu l1e. 

8 toga načinjena mn je umjetnr.t rlol,jnu ,el;jnst s 12 zuhi. 1Hta počiva nn dnu ustne 

upljine, a ohuhvnća kao vienac ona 3 naruvnrr kutnjaka, n ove obkolj uj u zlatni obruči, 

koji sluze !mo uporište za umjetnu doljnu leljnst, s kojom bolestnik posve dobro žvat\e i 

govori. Kada bolestnik ustn otvori, vidi se red umjetnih zubi, a osim njih još 3 naravna 

kutnjaka. 

Vanjski izgl ed zubnih JWlovn powe je liep, jer su zubi gornje čeljusti zclrnvi, 

te n ormalno artikuliraj u s umjetnimi zubi, n i vanjki izgled doljne čeljusti prilično će 

dobar biti, ako bolestniku s nemenom brada nnn1ste, te pokrije vanjski oblik cloljne 

čeljusti, koji je sada mnnjkav. 

Dr. D. S e h war z demonstrim l. holestnicu1 koja boluje od co.:n ·num, te nadovezuje 

krntki ocrt path ologije i tbentpije ove bolesti. 

Dr. M. pL Ća č k n v i č: Sten os is l'!Jlm·i r·ico.triceu. c:u.-m rlilatu.f.ioue en()nwi ·oen/.1·-i('nli. 

Jens _{j(;8fi:icll . . Gat,1·o_e·l.!-lerostom.ia anter.:olictt. 8mudio . . 

Vj ekoslav R., 34- god. star, navadja, da je prije ll god. imao !!rižu , koja je 2 mjeseca 

trajala. Od onoga vremena imade holi izporl denoga lu ka rebara, blj uvanj e, te težku i ne· 

redovitu stolicu. Blj uvot-ina mn nije nikada hila· krvn.v11, nu već od početka boleti mu je 

više· puta crna. a i blato, koje je uviek tvrdo, znade biti crn e boje knno smola. Uz to sn 

bȯlestnikn veomn mučil e grčevite boli u trbuhu, kje su se osobito iza jela pjavile, te bi 

tek popustile, kada hi ir.a nekoliko s:1ti ve j elo opet izblju vno ; pošto se je želudac 

ir.pmzuio, ćutio je potrebu da pije, oHnbito mnogo hladne ,·ode. Takovo st'lnje traje sada 

već ll godina, te se ve više pogoršava, tako da· je bolestnik već od 3 godine nespoohan 

za svaki rad ; isto tako dugo ue može da lahko izbljuje, već i mora pomoći . da turi prst 

u ždriel o i ela pritište na trbuh . . Grčevi, koji su pl'ije bili poglavito u lievom epigaRtrij u, 

. 

sa rl n sn po svem trbuhu, stolica mu se više puta Ll a nekoliko dana sasvim zatvori, nu na 

laxaus se stanje opet popravi. Bolestnik opaža, ela veomn mftlo mokraće puštn. 

Prije 3 '/2 godine potntžio je pomoć u bolnici milosrdnih Hestara u z;agrebu, pa mu 

se preporučila operacija, nu on nije JJ'itao, l ve(: je iza;ao nešto ojačan , jer je dobi vao 

hraneća klysmata. z;adnje niemc mn se stanje tnko pogoršalo, da je opet \!9/10. o. g. 

došao u našu bolnicu, gdje je 3 dana bio ua intemom odjelu, a zatim 1/11. premješten 

na chiruržki . 

Bolestnik imade od () dana zntvor st.olice i jetrova, prije 3 elana na infusum 

Sennne izašlo nešto tndol!n blata i vjetrova, 

n u trbuh f.le sve više nadimao, grčevi bivali 

sve jnči, mnogo je bljuva do zadnjega dann, kada više nikako nije mogao izbljuvati. 

S t a t n s · pr a e s e n s (1/11). Bolestnik je collabiran, imade hladne okrajnine, polagab 

o .bilo; glasovi srdca su mukli. Trbuh veoma nadut, tympauitičan zvuk počima li evo 

na s:' rebru, jetrena muklina sasvim je nejasna, desno počima tympanitičan zvuk na 7. rebru. 

U flvem trbuhu tympanitičan zvuk, samo kod razitogn položajn bolestnika pokazuje se 

s obje strane nešto izpod spinae anter. super. vodomvna uzka pruga muklogn zvuka, 

koja se kod okretanja nn st.ranu mienja , te bivn nn nižoj stmni šira, a nn vi::ioj izgine. 

Kod mt pol sjedećegn položaja pojavljuje se nad sym phyzom mukliua, koja siže 4-5 p rsta 

nad istu. U slabinah i u inguinalnom predjelu ostje zvuk uviek tympanitičan Po svem 

trbuhu se vidi veoma jaka peristaltikn, koja polnzi poglavito s lievn na desno, čuje se 

pljuskanje i šum. Rectum pra:r.an, stisnut. Catbetrom se iz mjehura ir.vndi oko 40 grama 

mokraće. 

Da se u ovom slueaju radi o razirenjn želudca uslied suženja pylom, bilo je izvan 

svake dvojbe, nu osim toga int:li smo i pojBve zatvora ćrieva, kojem nismo znnli razloga. 

Na naš postupak nije to ni najmanj e uplivala, jer je bilo očito, d1t tu tl'eba odmah učiniti 

laparotomiju. Jedino je kombinacija ovih dvij u pojava : suženja pylom i zatvorit e·ieva n 

toliko na nas tljelovaln, što bolestnikn nismo izprali želudac, jer i kod čistoga zatvora 

crieva na to nastupi poboljšica, pn bolestnik ne će, da se dade odmah operirati i tako se 

prognoza pogoršava. 

1/11. na večer je primami liečnik dr. W i k er bR u s er uči nio l a p a r o t o m i j u 

u narkozi chlorofonnom. Zarez počima od pupka, te ide po pr. 10 cm. prema symphyzi ; 

čim se otvori peritonealna šupljiun, opazi se prednju želudačnu stienku, koju se prepoznaje 

po položaju žila. Udje se rukom u trbuh i nadje, dn je želudac silno razširen, da velika 

curvaiura leži na sympbyzi, a male se ne može dokučiti, akoprem se je rukom nnišlo 

skoro do lakta. Na pyloru, koji se nalnzi n desnom epigastriju, uešto iznad visine pupka 

osjeća se mal i tvrdi, hrazgotinavi tumo1·. Zarez se produlji do 3 prsta izpod process. xyph 

oi d. , te saria vidi ogromni ::leludac, koji znprema gotovo cieli trbuh , a pod njim se nalaze 

stisnuta i prazna crieY!I. Ku;a se želudčanom cievi izpra.zniti ::leluclac, ali svaki pLt, 

kada se s istom unidje u pharynx, prestane bolestnik_ disati. Zato se 

clno želudca izvuče 

iz trbuha, dobro obloži sterilnim gazeom i zare,;om otvori, te veći clio tekućine (nekoliko 

litra) izprazui. ha toga se na mj estu zareza uačiui ti pična gnstroenterosbmin autecolica, 

te dovodui i odvodni krak s nekoliko šavi pričvrsti 

na stienke želudca. Radi velike slaboće 

bolestnikn svr6i se time operacija, a da se nije još činila gastroplikacija, koj a bi u 

ovom slučaju sigurno indicirana bila. 

Bolestnik je iza operacije veoma collahiran, 

dobiva obična analeptikH, te klysmatn 

s čajem i Rlanom vodom. 2;11. u j utro 1!7·6·', meteorizam postji u istoj mjeri, bolestnik 

imade grčeve u trbuhu, ne imade tolicc ni vjetrova ; dobi va morphina. Po p. 38·6", iz pere 

se Y.eludnc, izlazi prilično mnogo plinovr,, ali malo tekućiue. Klysmata, ciev u rectum bez 

uspjeha. 3;11. Na ciev je izašlo nešta mnlo vj etrova. Po p. stanje i. >to, bolestnik traži, d:t 

mu se iz pere želudac ; i>'lazi neti to p li u ova, a skoro niš tn tekućine , .eludačua ciev ulazi gotovo 

ueogranićeno u želudac. Bolestnik se poll večer ćuti neštn laglje. 4, ll. Boli u trbuhu 

trl\ju, ako su i nešta popustiie, 

vjetro vi idu po n1alo. 5/1.1. Vjetrovi idu, meteorizam popušta, 

bolestnik se i' uti r.natno bolji:'. Tek 7Jll. lobi bolestnik prvu obilniju stolicu, akoprem 

je svaki dan dobivao nekoli ko puta klysmata. Tečaj dalje uredan i afebrilan , bolestnik 

se oporavljH, može bez ikakovih tegoba jesti, jedina je neprilika, da još dugo vremena iza 

_.operacije nije mogno dobiti Htolice bez kly,.tira. Bolestnik, ako i je još nešta slab, ćuti sc 

danas podpuno zdrav, pa se je, kako vidi;e, liepo ojačao i oporavio, te će se n.a : skoro od- 

JHLstiti kući. :Zeludac još danas siže do nešta izpod pupka. 

Slučaj, dn ogromno povećani želudac prouzroči zatvor crieva, spada medju n aj veće 

rieclkosti, te se u običnih naučnih knjiga niti ne spominje. J a sam jedino našao, da u 

Eulenhu rgo voj H.enlencyklopaediji, u člauku "Darmstenose", E i c h b o r s t spominje : 

"dapače i rm:;ireni želudac može biti povodom ileusu " Da u ovi slučaji i sbilja riedki, 

dokazom je, da sam u l iteraturi od god. 18:8. do 1898. našao snmo jedan ovakav (M eye r, 

Dftnudarmverscbluss durch J\ lagenerweiterung, V ir chow s A rchiv, Bel. 115. 1889.) 

Zatvor C!'ieva nastaje u ovakovom s.lučaj u time, da veom :t razšireni i tekućinom 

napunjeni želudac tiskuje sve tanko crievo, a možda još i da savine doljni poprečni krak 

duodeua na mjestu, grije izlazi. Pritisak ua debelo crievo i to ileocoecal ni predjel i rectum 

ne dola:d u obzir, jer na uje ne može želudac proiz;·ndjati trajni pritisak, buduć kod 

kretnja pada ua uižu strann. 

·


Konačno još iztičem, da bi po mom mnienju za ovakove slučaje, gdje silno povećani 

želudac prouzročuje zatvor eri eva, opravdan bio naziv "ž e l u d a č n i i l e u s (ileu gastricus}". 

Dr, __ P .. JL

43:.l Liečnički Viestnik 1898. nr. 12. 

Br. 12. Liečnički Viestnik 1898. 43:::i 

Poslije Schwarz o v o g a .,Razudbarstva" bila je to, 

do u najnovije vri eme, ·n obće 

jedina hrvatski pisana medicinska knjiga. Da je nj ezino prvo izdanje moralo biti s velikimi 

potežkoćami skopčano, lahko je razumjeti, pak za to nije bilo ni za1nj ere, ako je tu i tamo 

štogod manjkavo bilo, već u drugom izdanju to se je sve izgladilo, a ovo treće je tako 

clotjerano, da za svrhu, kojoj služi, ne možemo želiti bolje knjige. Piscu ovih redaka bilo 

je u rnkuh do 15 učevnih knjiga za primalje, što slavenskih, ;to opet nj emačkih iz Austrije 

i tamo iz carstva, pak ih je nviek rado, jer s nekim ponosom, uzporedjiva.o s ovom našom, 

koja se toga nije trebala. bojati. 

Vrlina Lobmayerovogn "Primaljstva" leži osobito u njegovom jeziku i slogu. 

Pisana na temelju znanstvenoga. rada ipak je knjiga lahko raznmlji1•a i popnlama j pisana 

štokavštinom ipak pogadja sretno onu "zlatnu Aredinu", ela je može razumjeti naša Zagorka 

iz Krapine, kao i Sriemkinja iz flarengrada, ili Primorkinja iz Novoga. 

i\lnogo tomu doprinose i mnogobrojne lie pe s l i k e, koje su u svakoj ul:evnoj knjizi 

od velike vriednosti, te koje su se n ovom izdanju pomnožile za nekoliko baš potrebnih, 

kao n. pr. držanje mecljice, S e h u l t z e o v o uzmahivanje, rodilja na p oprečnoj postelji, 

iztiskivanje posteljice i dr. 

Osobitom pomnjom izradio je gosp. pisac p o g l a v j e o raz k u ž i v a nj u i napisao 

novi propis za desinfekcij u ruku, u kojem polaže osouitu važnost na mehaničko 

čišćenje istih u vrućoj vodi !!apunom i kef:icom. Poslije ponovnog ovakovog čišćenja polaže 

se ruke kroz nekoliko časova n lysolovi nu, koju je kao jedinu razkužnu otopinu zadržao, 

jer je jeftina i dobra, a po gotovo za primalje prikladna, što ruke od nj e postaju gladke. 

Pisac se je dakle sasvim razkr.·:tio s lošom navadorn primaljam po tri, četiri razkužila 

preporučivati, kako je to u nekojih njemačkih kujigah. Budimo zadovoljni, ako primalja 

nauči prirediti prema propisu svoju lysolovinu, to je dosta; a kroz to je ciela razkužba 

postala sasvim jednostavnom. 

Hvalevriedno je i ua stoj anje pičevo, da svojim učeni cam p;:edoči 

osobitu vnžnost 

snujektivne desiufekcije, te ih na sto mjesta uviek ponovno opominje: "budi čista, 

razkužuj mke po propisu". To je kroz cielu knjigu dosljedno provedeno. 

Pomnjivo izradjeno je i poglavje o pretrazi, u kojem se osobito naglašuj e i točno 

opisuje vanjska pretrag> , i to onakovim redom, kako će si učenica primaljstvu. u;jbolje i 

najlakše zapamtiti. Strogo dozi dje pisac pri maljam u pmnet, da se kane previšega pretraživanja 

iz nutra. 

Jasnije nego li u prvašnj em izc!Hnj u, osobito u symptomatologiji, je sada poglavje 

o babi nj oj groznici. U nauci o njezinoj prophylabi sj eća pisac p rimalje osbilj uimi rieči 

ua njihovu veliku odgovomost u to m pogledu, te riše najtamnijimi bojami posljedice zanemarenja 

dotičnih propisa. 

Pisac je u ovo izdanje uvrstio i poglavje o grčevih kod trudnica (eklampsia 

gravidarum\ što je u prijašnjih izclanjih manjkalo. 

Sasvim nov je naputak za primalje, koji odgovara današnjim )\lthtjevom, te je 

dakako većim dielom odraz knjige, ua kjoj se temelji. Ako još spomenemo, da je ovo 

izdanje i pr e g l e d n i j e od prijašnjega, jer je izbor debljine tiska u naslo vih pojedinih 

glava i . pogla vj a dosljedniji, to smo time n glavnom apo meu uli vrliue dj ela, te iztaknul i 

razlike ovog izdanja od prijašnjega. 

Najljepšu hvalu izre



Zrtrazna c1·Ven·ica (rubeola). Kod ove bolesti je značajno, da sluzavica u ždrielu 

oboli pjegavi m enantht>mom, bez posljedičnih zapaljiYih pojava. 

J J i-vlje borrinje (varicel la). Istodobno 

u ždrielu, dočim su u grkljanu veoma riedke. 

s pojavom divljih boginja na koži pojave se i 

Na koncu još iztičemo, da su ove veoma pregledno pisane razprave pune vrlo zanimivih 

pojedinosti, te se s toga preporučuje, da se u izvoru čitaju. R. 

Med icinski sbornik. Urednici dri. G. Zolot ović i M. R.n sev. 

IV. br. ll. - I. Nekoliko slučajeva knge u Be 1u. Od dra. M. ·-- 

Sofija, God. 

IL Kuga u Rusiji. Od 

dra. R - Hf. Otlgovor dru. B a r b a r u. Od dra. V i t a n o v a. - rv. D vanaest slučajeva 

"Calculus vesicalis, operiranih sa sectio alta cum sutura. totalis. Od dra. D. Iv . M ihail 

n v s ko g a. -- V. 7-nnimiv slui;aj atrophične cin·hoze jetara ua internom odj el n v arna nske 

bolnice. Od gclje. dr. Golovi ua.-VI. Nekoliko riec.i o Spieglerovom reagensu. Od 

dra. S. Va teva. - VII. Referati. - VIII. %;dmvstveuo stanje u gradoYih kneževine od 

7./!). do HJ . 10. t. g. - lX. Izvješe o r«djanjn i umiranju u sofijskoj gr:tdskoj obćini od 

7.;9. do 19.jl0. t. g. - X. Ra1.no. - XI. Lj ekarnič:ki lmugre>< n Sofiji. - XII. Ljekamičke 

reforme u A u striji od K. - XIH. Neto n ljekarnab u Frauenzkoj . - 

XIV. Pismo "ureclničtvn 

i\1ecl. s' m·nika" od dra. B. N a v o u n. -- XV. Zdravstvene odredbe. - XVI. 

Kn jiževni orlio. - XVII. Ojaw. F. Gundrum (Križevei). 

Srpski arhiv za celokupna lekarstvo. Urednik dr. J. D a u i ć. God. IV. 

sv. 10. J. Ori g i n lt l n i r a d o v i. Nekoliko re


-- -- ------------. 

aduexa; petlja torqnirana, njezine žile sasvim obliterirane, dočim su one u adhaezijah živo 

razvite. Na hiln'!u kano 1iRka velika multilocularua cysta, koja je u tiesnom savezu s veoma 

odebljaljom capsulom, perencbym slezena fibro:mn. AdhaeY.ije se podvežu i ciela slezena 

izvade. S. misli, da se ovaj slučaj imade ovako tumačiti : spuštanje !etena, torzija petlje, 

razvitM k sekundarnoga kt·votoka pomoj u adbaezija. Indumcija slezena i verisplenitis. Cysta 

je vjerojatno proizašla iz lymphatičnih sudova per·isplenija. 

2. travnja 1898. J . .1 o v a n o v i ć l. izvj ećuje o sasvi m slitnom slučaj n clislucimnih 

-i -"'


-----···-·---·--·---- --- -- - --------- ··------------ 

Ako je iiciedak posvema gnoj an, treba ga odstraniti incizijom i drainovati ; šupljina 

se izpire lahkim antiseptičnim sredstvom. 

F. Gundl'um (Križevci). 

Schliep. JY, ,jje(lnostar:niji naNn, kako se lieče kile pupka kod djece i nov način 

1·eponimti u.timtte kile:· (Therap. Monatshefte 1898. Heft. 9.) 

.A. Da se predusret . ne provali pupka, to ne omata pupčevinu djeteta ničim, nego ju 

namaže 2-5 'tonom raztopinom argt. nitr. Ako trećega dana pupak ne odpane, odreže ga 

do blizu demarkirajuće linije i posiplje zaostavši okrnjak prahom formalinove gelatine, na 

to pokrije pupak wattom umočenom u salicylov collodij. Uslied toga pupak pri kupanju i 

čišćenju djeteta ne smeta, a.· ujedno, kad se collodij sgnsue, dotično osuši, t išLi na pupak 

i prieči, da se razvije prodor, dotično kila, a već razvijenu provalu ili kilu pritiskuje natrag. 

B. Kada ne podje za rukom reponirati uštinutu kilu ni na uzdignutoj zdjelici, niti 

sipanjem acthera, preporučuje ovil modifikaciju potonje procedure: obrije S!l kila, u 50·0 

collodija umoči se kao dlan velik, tanak sloj watte, te se na kilu položi i dlanom nekoliko 

puta prit-isne, zatim se još i ostatak collodija nalije. Ovaj se naskoro osuši, n uj edno jednoliko 

steže, što ne može pritisak ruke pri reponiranjn, i time uštinutu kilu utisne. Za velike 

kile nije taj postupak. 

A. L. Ledel'er (Vinkovci). 

Novi liekovi. 

Floret. Klinički pokusi o djelot•anjt i up m·al1i heroina. (Therapeutische Monatshefte 

1898. Heft 9.) 

F. preporuča heroin (dvooctene kiseline eter morphina) za uti§anje kašlja i nakašljivanja, 

te boli u prib kod akutnih i chroničkib, osobito katarrhalnib upala disala (angina, 

pharyngitis, tracbeitis, broncbitis). Daje se 3-4 puta na dan 0·005 --0·01 do 0·02 u 

prdkn sa §ećerom ili u raztopini s vodom, n koju se dade nekoliko kapi razblažene octene 

kiselinE:>. 

A. L. Lederer (Vinkovci). 

Presser. Phannalwložlca iztm.ži-vanja o nelcojih de·rivatih rnorphina. (Therapeutische 

Monatshefte 1898. Heft 9.) 

P. je iztraži vao djelovanje heroina, te pronaao, da je njeg . ovo sedativno djelovanje 

na disanje jače, nego kod inorphina i codeina. Prednost mu je i to, š_to je letalni obrok 

istom stostruki djelujući. Osobito pouzdano i br:w djeluje kod podraži na kllšalj (O·OOfl-0·01 

na dan 3-4 puta) ; veoma povoljno djeluje kod tegoba od asthma bronchia.le. Č ini se, da 

bol ne ublažuje. 

M. Wolters. E1tdennol i n.Jegova ttporaba lcod wvmbi. (Therapeutische Monatshefte 

1898. Heft 8.) 

Endermol je nicot.in salicylove kiseline. Na Doutrelepootovoj klinici pravljeni 

su pokusi kod svrHbi (scabies) s 0·1% masti. Iza prvoga mazanja prestalo je svrbljenje, a 

bolest je prošla iza kako se je 2-4. puta namazalo. Prednosti prema drugim sredstvom 

su; da eudermolova mast ne podražuje kano naphtbol, W i l k i ns o u o v a mast. V l e nim 

in ckx o v a raztopina, da ne prouzrokuje albuminurije kano katran, otrovanja kano 

sapun od nicotiane, peruinski balzam, oaphthalin itd. Osobito 'e sgodna za privatnu praksu, 

jer ne zaudara, ne kvari rublje i ne mnže. ć. 

Sitne viesti. 

Osobne viesti . Sekundarni liečoik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu, dr. 

Antun K u b n, postno je obćinskim liečnikom u Velikoj kod Požege. - Privatni liečnik 

u ·ZHgrebu dr. Ilija pl. Bajić izabrnn je gradskim kotarskim liečnikom u Mitrovici. 

· Odlikovanja. Prigodom vladarkoga jubiljeja našega kralja odlikovan j_e naš član 

dr. ·Gustav Bei!, kr. žup. fizik u Varaždinu vitežkim krRtom reda Franje Jo>

Liečnički Viestnik 1898. 

-------- ------- --- 

Bx:. 12. 


et abdominalis) _8901, griže 7942, azijatske cholere 459, cholere nostras 12.302 djece i 578 

odrasl_i4, ptJerperalne sepse 2430, infe kciozuih bolesti rana 2740, apoplexije 13.924, bolesti 

srd.ca j_ žilja 18.599, zlobituih t>O.I'Otvorina 15.757, !llučajnih ozljeda 8037, samoubojstva 3551. 

Zdravstvenog osoblja bilo je 4638 namještenih i 2982 nenamještna liečnika, 870 

namj_štepih :! 4.91 nepamj ešten ranarnik. Razmjerno najviše liečnika je u Innsbrucku (l 

QR .3& .stapovnika), a najmanje u Badenu _ kod Beča (l na 1956). Od velikih gradova 

dolazi l liečnik u Krakovu na 395, u Pragu na 452, u Gradcu na 604, u Beču na 691, u 

Oj elovcu na 737, n Brnu na 832, u Lavovu i SolnograQ.tl na 859, u Tropavi na 1024, u 

Linzu na 107,0, u Lj ubljani _ 11a W4\l, u Trstu na 1364, ll Ozernovicah na 1444 tanovnika . 

Kretanje priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu tečajem studenoga 

1898. D i p h th er i ti s preost-alo 9, priraslo30, ozdravila 21, umrlo fl, preostaje 13. Sca.r la tin a 

preostalo l, pri raslo 4, ozdravi! o l, i1 mrlo O, preotnje 4. M o r b i l l i preostalo ·o, prirasl6 

O, ozdravila O, uml'lo O, preostaj e O. T y p h u s a b d o m i n a l i s preostalo 6, prirMlo 14, 

ozdravila 3, nmrlo O, preostaje 17. D y s e u t e ri a preostalo l, pri raslo O, ozdravi lo 1, umrlo 0' 

preostaje O. Se psi s puerperali s preostalo O, priraslo O, ozdmvilo O, umrlo O, preostnje O. 

T n s .a i s e o n v u l s i v a preostalo 4, pri raslo l, ozdravit o 4, umrlo O, preostaje l. _ 

Natječaj J. za mjesta obćin skih liečnika uzadruženih 1.dra:vstvenih obćina l. 

u Bosiljevu .i 2. u Plaškom. Plaća 800 fo r. i 200 fo r. stanarine, te pravo na petodišnje doplatke. 

od 50 . for., uračunive u. mirovinu. Molbe do 20. {iroinca o. g • . kr. županijskoj 

oblasti u Ogulinu. II. za mjesto grndskogn fizika uj edno ravnatelja bolnice u Koprivnici. 

Godišnji! pl,aćl! 1000 for. i 200 for. stanarine. Molbe do 31 prosinca o. g. gr. pogl11varstvu 

u Koprivnii _ III. 1.a- mj esto st'knndarnoga liečuikn ll bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. 

Godišnja plaćn 600 for Molbenice do _25. prosinca o g. upravi bolnice. 


"s bor· a liečn'i kn kra·l j evina Hrv.atske i Slavonije" u Zagrebu ·biti će u 

sriedu dne 28. prosinca 1898. u 6 sati poslije podne u kP. sveullllitu (n senatskoj 

dvornni)' s ovim dnevnim redom : 

" t: IzvjeŠće ·predsjednik!\. 

2: Demonstracija bolestnika i preparata. 

3. Dr. T. W i k e r h a u s e r: O epicystotomijnh. 

4. Dr. D. S e h w a. r z : ·Prilozi chirurgi]i želndca 

5. Dr. P. Č u l u m o v i ć: O peliagri. 

6, Eventualija. 

Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavoltije u Zagrebu moli 

p. ,-n., g-dn. čla.i10ve, .n a kol iko još n i s u svojn članarinu za ov11 god 

i n u uplatila, da .to čim prije u

442 


Br. 12. Liečnički Viestnik 1898, 443 

'---'----·--- ------· 

·· ---··- ··-· - ----- -- ···--- -- 

DesarticulaCija kuka haemostatična 

po Wyethu 16. 

Diabetes s gynaekoložkoga 

gledišta 291. 

Diabetična pseudoparalyza 

292. 

Diarrboea 309. 

- u djetinstvu 310. 

Diphtherije obligatorno liečenje 

u Bosni i Hercegovini 

67. 

- serotherapija 239. 

_Disala prokaza 141, 185. 

- strani predmeti 18:J. 

Distomum hepaticum 123. 

Dobrac, bronchopulmonalne 

komplikacije 256. 

Dohodarina i liečnici 67. 

Ductus omphalo-meseraicus 

uzrok incarceraciji crieva 

238. 

DuAevnih bolesti diagnoza 26. 

Du§evno bolestnih reforma 

njege u D. Austriji 107. 

Dušnika strani predmet 294. 

Ecchinococcus, cysta u lig. 

gastrocolic. 434. 

- pluća 49, 64. 

- slezena, splenectomija 88. 

Eczema liečenje 361. 

Eklampsia puerperalna 221. 

Ektocardija 311. 

Elytrotomia posterior 129. 

Empyem čelne šupljine 242. 

Empyema liečenje 237. 

- thoracis 337. 

Enkephalokele 258. 

Enteritis membranacea kod 

djece 396. 

Enterorrbaphije novi način:86. 

Epicystostomia 175. 

Epilepsia ex impressione cranii 

267. 

- Jaclrsooi 176. 

- traumatica 17fi, 339. 

Epiphyze bedrene glavice traumatično 

odriešenje 243. 

. 

Epithelioma limbi corneoscl 

eralis 12. 

- thyreoideae 41. 

Eudermol 438. 

Eugallol 361. 

Eurobin 3S l. 

Evidement petromastoidealni 

47. 

Exophthalmične guše liečenje 1 Hernije inguinalne radikalno 

resekcijom sympathika 48. ; liečenje 85. 

Fibromyoma uteri 39, 59, 96.1-:- mozga 350, 41 8. 

Fistula rectovaginalis 60, 80. , - radikaluo liečenje kod 

Folie rouae 136, 225. l dj ece 86. 

. k 

. . l - scrotalne sadržaj perfori- 

G angraena o Jn! o raJ n ma , . 

l rana appendiCitida 98. 

1za · šk re l ta 257. . . . H ermotom1a 

G t t · 33 42 86 

et resect10 proas 

roenteros om1a , , , 

verm· 98 ; cess. JOr . . 

428_ 

G ast.romtestma . . 1 no k rvarenJ e ' . . . . 

k d d . : - radJCahs sec. Bassm1 339. 

o novoro JeD č a d' 1 29 . 

i 

. 

Gastrostomia 86. 

0 d 1. 'h 

 

 

. l - ppt. hermam mcarc. 339. 

Herom 438. 

, 

1 Gesellschaft der Aerzte in ., . vjeka, pošto je želudac 

Gen ital noga kanala pod puni Herpes tonsurans, liečenje 221. 

zatvor 181. 

! Hranjenje L probava korl 'čo- 

Wien 22, 285. sasvim odstranjen 136. 

Gieshtibl-Sauerbrunn 284. 

. Hranjenj e umjetno, scorbut 

Glaucoma liečenje resekcijom 314. 

sympatbika 63. 

Hripnvca infekcije trajanje 

137. 

Gluhoće jednostrane, simulacija, 

telephou za 

Hydrouephroza uslied obli- 

odkrinkanje 

198. 

Gonorrhoea i babinje 25. 

- i paederasija 201. 

Gonorrhoeae chroničke liečenje 

221. 

Gonorrhoični tumor scrotoma 

23. 

Graviditas extrauterina37, 216, 

219, .258, 268. 

Gumma cerebri 176. 

- exulcerat. palpebrae 348, 

394. 

Gužnjak v. rect:um 

Haematokele retrouterina 430 

Haematokolpos menstrualis ex 

atresia hymeoali adnata 66. 

Haematoma cerebri 101. 

- ženskoga spolovila 24. 

Haemochromatosis 258. 

Haemoglol:Jinuria pnroxysmalis 

136, 233. 

Haemorrhagia cerebri 101. 

Hemiplegia facin-biachio-cruralis 

175, 339. 

Hernia ingu;nalis incarcerata 

339. 

- - libera 339. 

- umbilicalis, operacija 239. 

- ventriculi inguiualis incarcerata 

137. 

teucije uretera 50. 

Hydrosalpinx 430. 

Hymen septus 60, 80. 

Hyperaemije lječitbeno djelovanje 

28. 

Hypereroesis gravidarum 39!!. 

Hysterectomia abdominalis 

127. 

Hysteria virili s 101. 

lcterus epilepticus 312. 

Idiotija pbiteljsku. amaurotična 

398. 

· 

Ilea prirodjeni zatvor 239. 

Ileus gastricu 428. 

Ilidže 254. 

_ Wirkungsweise der Therm en 

bei innerem Gebraoche 357. 

Incarceracija crieva, uzrok 

ducus omphalo-meseraicus 

238. 

Infekcija zrakom 181. 

Iovaginacija ilea uslied .Meckelovoga 

divertikula 1138. 

Ischias scoliotica 64. 

Izčašenje bedrenoga sgloha 

prirodjeno, . novi način krvavog 

uravnanja 243. 

- ramenoga sgloba habituelno 

244. 

radio-ulnarnoga sgloba habituelno 

244. 

- više kostiju ruke 245. 

Hernia v. i kila 

Hetnija kod gangttaenoznih Ivera refrakcija, operativni 

resekcija crieva 240. 

postupak 244. 

Jahrbuch des bosu. herceg. Kosti patholožke iz staroegi- Lopatice stečeno visoko stanje 

Landesspitales in Sarajevo patskib grobova 68. 244. . 

fiir · 1894.. 1895. u. 1896. regeneracija 127. Lubanje otvoreni prelom 24. 

351, 381. · - ruke izčašenje 245. Ludjačka umorstva 136, 225. 

Jajičnjaka dermoid 244. K osto loma 1iečenje masažom Lupu sa liečenje Rontgenovimi 

- kystom kombinovan der- 260, 313. zrakami i koncentrovanim 

moidnom cystom 434. Kostolom v. i prelom. svjetlom 242. 

Jednjaka na prsnom dielu Kralježaka osteomyelitis 260. Luxacija ključice 23. 

operacije 242. - prelom 60. - ramena, arthrotomije način 

- resekcija i plastika 242. Kralježnice gibbozne redres- 126. 

- ruptura 310. sement 212. Luxacija v. i izčašertje. 

- strictur a iza pošaline 437. t Kraljica J elisa va 297. Lympbangioma colli conge- 

J etara alkoholične cirrhoze Krstače resekcija 240. ni tum 349. 

aetiologija 260. Krv, utjecaj gorske klime na Lymphatizam i scrophuloza 

. 

- chirurgija 240. l nju 291. l 290. 

Kamenci mjehura recidivira- Krvarenje gastrointestinalna Lysolom otrovanj e 83. 

jući 309. kod novorodjenčadi 29. Malaria 259: 

Kanalnimi plinovi udušenje - iz nosa 29 Malarije hydrotherapija 294. 

259. - mozgovno 27, 101. , Malum Potii 48. 

Masaža u liečenju kostoloma 

čeva 182. -i mletačka konferencija 436. 260, 313. 

Kašalj hripavac, kompresija - u Beču 407. Maternica dvostruka, pet trud- 

n. vagi et laryng. sup. 63. - u Indiji 395. 

noća 219. 

·- 

Keblkopferkrankungen bei -u Sremu g. 1795. i 1797. 392. - odtrgnuta invertirana 64. 

acuten lnfection'skrankheiten 

433. 

- pathologija 395. vaginaciji ilea 238. 

Kila pupka kod djece način 

liečenja 438 .. 

Kuzna pneumonija 395. jenje 88. 

- u§tinutih način repozicije 

438. 

261. of Edinbourgh 310. 

Klima tičko liečenje 360. Laryngitis kod kozica 257. Medical society of London 

Kljenut brachialnoga plexusa Lennigallol 361. 309. 

Duchnne Erb 281. Lenirobin 361. Medicine odno§aj prema zna- 

Kljenuti infantilne liečenje Lepra nervorum 216. nostim 15. 

tendinoznom anastoinozom Lepra v. i prokaza. Medicinska narodna termino- 

127. Lepre kontagiozitet i prophy- logija u Bosni i Hercego- 

- liečenj e i transplantacija !aksa 23. vini 177. 

tetiva 243. - razširenje u austrijskoj . Medicinski sbornik 178, .218, 

Ključice luxacija 23. monarkiji 23. 255, 284, 358, 393, 434. 

Koeliotoroia vaginalis poster. Lica carcinom 242. 

Medullae spinalis laesio semi- 

99. Lichen ruber planus 253. lateralis 310. 

Koljenoga sgloba izljeva lie- Liečnici u Hrvatskoj 439. Meningokele 174. 

čenj e 28. 

Liečničkoga staleža prilike 59, Meningokele nasoethmoidalis 

Kompresija n. vagi et laryog. 275, 304. bilaterallš 

sup. kod kašlja. hripavca 63. Liečnička odlikovanja 438. Men ingo - enkephalitis chro- 

IV. kongres fraocezki za pro- Lieka doziranje kod djece 294. nica 398. 

učavanje tuberculoze "368. Liekova oglašivanj a u dnevnih. Meningitis cerebrospinalis epi- 

Kougres francezkih chirurga listovih 367. demica; sublimata podkožno 

u Parisu od l -23. X. 1897. Lien mobilis 435, 436. utrcavanje 28. 

41, 85, 125. Ligatura atrophirajuća kod - subacuta 27. 

XXVII. kongres njemačkoga neoperabilnih tumora 46. lllesenterijalne cyste 238. 

družtva za cbirurgiju . 205, Lijavica liečenje tanalbinom Metritis gonorrhoica 397. 

. 236. 163. Metrorrhagija i epistaxis 258. 

Kosti i hrskavice multipli tu- Littleove bolesti chiruržko lie- Metrorrhagije kod bolesti jemori 

245. čenje 126. tara 396. 

Kapica priraštena uzrok gr- Kuga i bos. zem. vlada 183. 

Kuge novo ognjište 296. Meckelov divertikel uzrok in- 

- praeventivno ciepljenj e 395. Meckelovoga divertikla gno- 

Kupalište gradsko na Korani Medical aud surgical society

Liećnički Viestnik 1898. Br. 12. 

Br. 12. 

Liečnički Viestnik 1898. 445 

Metrorrhagije kod . bolesti Oesophagoenterostomia 136. Piso iz kupališta 222, ' 263. 

srdca 396. Oesophagus v. i jednjak Plastica fistulae rectovaginalis 

Mjehura inverzija kroz vesico- Okrajnina anomalno razviće 60, 80. 

vaginalno fistulu 259. 259. Plaque pseudodiphtherique 

Mjesečniue tegobe kod mi- Ophthalmogonorrhoeae neo- palpebrae et corneae 395. 

· 

tralne insuficiencije i chro- natorum prophylaksa i lie- Pluća chirurgija 237. 

nične nephritide 397. čenje 104. - ecchinococus 49, 64. 

Mletačka konferencija o azij- Osiedj enje naglo 313. - · foetalna, naplavljivanje 

skoj kugi 436. Osrdačja paraceoteza 437. stranih predm!lta 359. 

Mlieka upliv na razširivanje Osteomalacia 315. - sarcom 238. 

diphtherije 218. 

Osteomyelitis kralježaka 260. - upala v. i pneumooia. 

Mola bydatidosa 434. . Osteopsathyrosis idiopathica - upale vremenito pojavlji- 

Morphina derivati 438. infant. 137. vanje 293. 

Mozga cbirurgija 245, 267, 339. Otitis externa gonorrhoica 60, Plućnih vršika muklina bez 

- hernije 350, 418. , 82. l patholožkih promjena 359. 

- puščane ozljede .241. 1 - uzrok mozgovnom abscesu Pneumonia 310. 

Mozgovni abces uslied otitide 

· 47. Pneumonija lobarna s hyper- 

47. - - septicopyaemiji 47. pyretičnom temperaturom 

Mozgovno krvarenje 27, 101. Otrovanje antipyrinom 85. 26. 

Muda dermoid i mješoviti ·-. lysolom 83. - traumatična 359. 

tumori 245. - ijUblimatom 85. Pneumonije i typha haemato- 

- ektopija ingninalna 435. Ovarija vegetativoe cyste 130. iogija 256. 

Miillerovi H. nazori o naravi Ovariotomia bilateralis 38, 59. Pblyarthritis tuberculosa dei 

postanju bakterija 102, Ozljeda životu pogibeljna za- ·,formans 126. 

109. dana igračkom 374. pqmor u nekih gradovih 296. 

Murphyevo puce 211. Paederastija i gonorrboea 291. -! u zadnjih dfsetgodištih 

Myelitis puerperalis 398. Pancreas, experimenti 208. 92. 

- transversa itiinbalis .ascen-· Papilloma conj unctivae bulbi, Pontis Varoli laesio 435. 

dena 60, 78. 20, 298. Porod rani umjetni glyce- 

Myoma uteri 36, 430. Paralysis glosso-labio-pharyn- rinom proizvedeu 400. 

Myxodermoidum ovarii 38, 59. gea 101. Posttyphozna vrućica 43U. 

Nasopbaryngealnoga polypa Paralytična umobolest, može fošaline oontagion bolnički 

exstirpacij a 47. li se izliečiti 369, 409. 437. 

Nebca temporarna resekcija Paralyza progresivna i alko- - iza, strictura jednjaka 437. 

242. holi9na 292. - prenos zrakom 25. 

Nephrectomija kod hydrone- Paralyze po3tanaesthetične Povoji žestom 242. 

phroze 50. 125. Prelom doljne če\justi 7. 

- kod tube1·culoze bubrega Patella v. iver. - kralježnka 26. 

49, . 430. t Pean J. E. 106. - lubanje otvoreni 24. 

Nephritične trudnice krva- Pellagra 216, 2 · Preloma ast.ragala. postanak 

renje iz crieva 220. - u Bukovini 224. 126. 

Nervi poplitei int. pod puno Pellagrosarium 367. Preparnti umjetni hr::tnivi 103. 

prostrieljanje 127. Pelvis fractura 174. Priapizam dugotrajni 182. 

Neuralgia mandibularis 250. Pemphigus vulgaris chronicus Priljepčive bolesti, kola za 

- trigemini 250. 251. prevoz bolestnika 139. 

- - Resectio n. tri g. ad Peritonitis chronica non tu- - - oka, mjere proti njim 295. · 

foram. ovale 216, 268. berculosa 208. - - kretanje n gradu Za 

Nosa gibivoga nadomještaj Periuterinih afekcija iztraži- . grebu 31, 68, 108, 139, 184, 

242. vanje kroz mokraćni mjehur 224, 264, 322, 368, 408, 440. 

- krvarenje 29, 258. 42. . - - preuos zrakom 25. 

N ovorodjenčeta monstrum 258. Periuterinog exsudata li eče nje Primaljstvo 393, 431. 

Obješenjem samoubojstvo 435. pilulami od jodola 400. Pro bavila carcinom 23, 69, 

Obturator za uranoschisma Phesin 222. 115. 

. Phthize razširivanje 25. - prolriza 141, 185. 

Ocat protuotrov carbolu 63. Pijavica u ždrielnja)m 245. Prochownickova diaeta 182. 

173 ' . 

Prokaza gornjega diela disala 

i probavila 141, 185, 

Proslava dva'desetgodišnjice 

ustrojstva zdravstvene 

službe u Hugarskoj 405. 

Prostate hypertrophija 339. 

Prsne žliezde hyperplazija 27. 

Pseridograviditet 219. 

Pseudohypertrophia musculorum 

176, 273. 

Pseudorrheumatismus chl'O· 

nicus deformanns tuberculusus 

126. 

Psoriaze liečeoje 221. 

Psychoze uraemičke. 359. 

Ptosis traumatica unilateralis 

15. 

Ptyalizam uslied retrofiexije 

trudne maternice 220. 

Pulzirajući hladni absces ua 

prsih 49. 

Pnpčanih kila operacija 239. 

Pupkovine čvor 258. 

Puščana ozljeda art. pu Imona!. 

i aorte 180. 

.,...- - art. i v. popi. 180. 

- - mozga 241. 

- - smrtna 350. 

Put u Rusku 62, 93, 131, 166. 

Resorbcija i infekcija fu nkcio- l Smrt iznenadna ":tdravoga dj e• 

nalna 208. teta" 27. 

Resorcina acetati 361. Societe de therapeulique a 

Retencija ploda poslije rup- Paris 290. 

ture maternice 2!. 

Societe medicale des bopitaux 

Retinae arteriae centralis em· a Paris 396. 

bolia totalis 9. Sonda mehkih sterilizacija 360. 

Retrocoecalnih abscesa kod Splenectomija rarli ecchinoappendicitide 

cbiruržko lie- cocca 88. 

čenje 87. 

Spondylitis tuberculosa, Ca- 

Rhachitičnih izkrivljenja chi- latov postupak 211. 

rm·žko liečenje 126. - - operativno liečenje 2l2. 

Rhachitis s locomotornimi - -- redressement totalnim 

smetnjami 396. lordoziranjem 211. 

Rječnik ljekarski 217. _ i Srebro .i njegove soli 294. 

Rodilište zem. u Zagrebu, : Srdca nervozne smetnje 309. 

kazuistika 301. 1- spontana ruptura 435. 

Rontgenove zrake 242, 244. Srpski arhiv za celokupoo le- 

Rukavice operacione 205, 206. karstvo 66, 179, 218, 256, 

Saligallol 361. 358, 39:3, 434. 

Salonskom puškom zadana Srpsko lekarsko društvo tt 

smrtna ozljeda 350. Beogradu 258, 434. 

Salophen 138. Stenosis pylori 42. 

Sarcom pluća 238. - pylori cicatricea 33, 428. 

Sarcoma melanoticum palpe· 'f Stricker S. 138. 

brar. et sclerae 281. Struma syphilitična 243. 

Sbora liečnika, glavna skup· Strumae enucleatio ·337, 

š tina 50. 

- - mjesečna skupština 19, 

Pyelonephritis uslied trudnoće 

220. 

.59, 96, 135, 173, 215, 249, 

280, 347, 394, 427. 

Pylora i crieva novi način 

Schenkova teorija 379. 

resekcije 209. 

Scolio:;e operativna korekcija 

. 

- stenoze 97, 265, 396, 

48. 

428. 

- zatvor absolutni brazgotinavi 

209. 

Scorbtlt kod umjetnoga branjenja 

314. 

Pyonephrosis 430. 

Scrotuma gonorrhoični tumor 

23. 

Quarantene u medjunarodnom 

Repticopyaemia uslied otitide 

zakonodavstvu 436. 

47. 

Rachenerkrankungen bei acu- Septum vaginale 434. 

ten Infectionskran kheiten Serotherapija kod dipbtherije 

433. 239. 

Radio-ulnarnoga sgloba habituelno 

izčtšenje 244. 

P.amenoga sgloba habituelno 

izčašenje 244. 

Rana cieljeoje per primam 207. 

puščana 47, 49. 

Razgledači ml'tvaca 246. 

Rectoskop 240. 

Rectuma carcinom 88, 240, 337. 

- totalni prolaps 88. 

Resectio vas. defer. utr. ppt. 

hypertrophiam prostatae 339. 

- i smrt od diphtherije 285. 

Sgloba zapale gonorrhoičlre 

liečenje toplinom 244. 

Sglobova oboljenje iza škrleta 

"'57. 

Slezena ecchinococcus, splenectomija 

88. 

- pokretna 435, 436. 

- utjecaj na pankreatički sok 

376. 

Sljepoća uslied abscesa u zatiljnih 

režnjih 398. 

Sub li mata intravenoznu u štrca· 

vanje kod blenorrhoeae 360. 

·_ podkožno uštrcavanje kod 

meningitis cerebrospinal. 

epidem. 28. 

Sublimatom otrovanje 85. 

Sympatbika resekcija . kod ex 

·opbthalmične guše 48. 

- - kod glaucoma 63. 

Sypbilis cerebri 1. 

- insontium 136. 

Syphilisa liečenje i 

therapija 220. 

- nespol'-nani oblici 312. 

Sy.philiti(ara 

· 

hygiena 314. 

balneo 

Škrlet, gangraena doljnih 

okrajnina 257. 

-, oboljenje sglobova 257. 

Tabes, očne krize 292. 

Tampon jednotavni 135. 

Taneta nečovječna 241. 

Tannalbin 294. 

Tannalbinom liečenje lijavice 

163. 

Taxis forcirana 313. 

Telephon za odkrinknnje simulacije 

jednostrane glqhoće 

' 198, 216.

446 Liečnički Viestnik 1898. 

Br. 12. 

Br. 12. Liecnički Viestnik 1898. 447 

Tetanus s riedkog uzroka 399. J Urethre ruptura 174. 

Tetiva nekt·oza uslied uj eda J- sequestar 137. · 

lttnije 39. ! Ureth.roplastica 175. 

'fhiocol 222. / Urethrotomia exterpa 175. 

Thoracotomia et aspiratio sec .. Uteri carciuoma 99, 100, 315. 

Biilau 337. J- exstirpatio totalis abdomi- 

ThorakoplaRtika Scheedeova , ualis 36, 127. 

236. J - - vaginalis 99, 1 OO. 

Thyreoideae epithelioma 41 - -

448 

Liečnički Viestnik 1898. 

Br. 12. 

Br. 12. 

Liećnićki Viestnik .1898. 

449 

Griffith O. 137. 

Grosglik S. 137. 

Gross 23. 

Grosse 242, 244. 

Guillemont 88. 

Guinard 46, 87. 

Gundrum F. 41, 85, 125, 245, 

341 , 379, 405. 

Gussenbauer 210, 239. 

Gutscby F. 101, 176, 281. 

Gutsehy L. 376. 

Babart 24. 

Haberda 359: 

Hiickel 238. 

Hackeubruch 207. 

pl. Hacker 210, 243. 

Haffkine 395. 

Hagedorn 29·. 

Hahn 10. 

Halle 397. 

Hartmann (Paris) 46, 50, 88, 

129. 

Haslinger I. 301 . 431 . 

Hayem 396. 

Heidenhain 206, 209, 241. 

Heinesdorf 398. 

Heinz A. 102, 109. 

Helferich 206. 

Henle 207. 

Hermary 2. 

Hesse 239. 

Heydenreich 42, 92. 

Hildebrand 208. 

Hirschberg L. 26. 

Hocheuegg 239, 240, 241. 

Boffa 211, 243, 244. 

Hofmeister 243. 

Hllftmann 237. 

Hollander 241. 

Holt 311. 

vit. Hovorka O. 39. 

Howard W. T. 218. 

Rutine] 256. 

Hutscbneeker L. 361. 

lngleesis 47 

!seh-Wall 47. 

Ivković G. 392. 

Jaboulay 47. 

J oachimsthal 243. 

Jonnescu M. 63, 88, 12S. 

Jordan 210, 211, 236. 

Jovanović J. 258, 259, 434, 436. 

J ulliard H2. 

pl. Jorgenssen 293. 

Kader 238, 239, 241. 

Kalčić I. 198, 216. 

Kaposi 23. 

Karewski 237. 

Karg 210, 211. 

Kassowitz 285, 289. 

Kasumović ·M. 101 158. 

Katičić V. 176, 273. 

Kauscb 210. 

Kelsch 398 

Kernig W: 359. 

Klein 314. 

Klein G. 399. 

Kleinwachter L. 291. 

Klemm P. 180. 

! Klemperer 103. 

l Klinke 26. 

Kobler G. 256, 352, 436. 

Koch R. 296. 

Koelzer W. 313. 

Kolliker 244. 

Konig 212, 237. 

Konig ml. 211. 

Koppe H. 27. 

Korte 239. 

Kovačević M. 246, 430. 

Kowalski 288. 

Krause 212, 241, 244. 

Kretz 285, 287. 

Kromayer E: 361. 

Kronlein 208, 210, 239. 

Kmse W. 292. 

pl. Kryger 245. 

Kiimmel 211, 212, 241, 242. 

·Kummer (Gen . 

ve) 12(i. 

Kiittuer 243 

J.ancereux 260. 

Landerer 205, 212. 

Latzko W. 315. 

Laudenheimer 292. 

Lauenstein 206, 237, 239. 

Laveran 398. 

Le Bee 50, 129. 

Lebrun E. 126. 

Le Dentn 45, 125, 126. 

Lederer A. L. 66, 138, 183 .. 

Le Gendre 397 . . 

Lejars 49. 

Lenhartz 237. 

Lesser E. 136. 

Leussner 182. 

I .. evi L. 360. 

Levy-Dorn 244. 

Litlewood 257. 

Lobker 210, 241. 

Lobmayer A. 393, 431. 

Loew (Kolo) 242. 

Lorenz 211. 

Loumeau 50. 

Lucas-Ohampionnire 260. 

Ludewig 242. 

Ludwig E. 254. 

Lunin 64. 

Lu§ić-Mat.ković 9, 20, 269, 281, 

298, 348, 394. 

ltlaixner I. 251. 

Marfan 257. 

Marty J. 27. 

vit. Mašek 21, 280, 381 . 

Matković I. ml. 186, 233. 

l Mauny 47. 

Menard 126. 

Mettetal 398. 

Meyer H. 181. 

Michaux 45. 

Mihajlović Z. 259. 

Mihajlo v ski D. S. 310. · 

Mihel E . . 259, 434, 435. 

Mikulicz 205, 206, 20. 

de Miraude A. 63. 

Moldaresco M. A. 400. 

Montprofit 128. 

de Montyel M. 292. 

Moore 310. 

Moty 45. 

.Moulongnet 88. 

Miiller A. 7, 173, 428. 

Miiller (Be'č) 22. 

Miiller (Erfurt) 243. 

Miiller W. (Aachen) 212, 238, 

244. 

Navas 220. 

Neisser 220. 

Nemičić 217. 

Neuber 206. 

Neumann J. 23. 

Nič,ov 310. 

Nikolajević D. 250. 

Nikolić N. 258. 

Nimier 46. 

N oetzel 206, 208. 

Obermayer 287. 

pl. Openchowski 256. 

Paltauf 288, 299. 

Pantaloni 129. 

Pantesco 260. 

Partsch 242. 

Pascheles 27. 

Pean 91, 128, '129. 

Pearson 257. 

Pedersen V. O. 294. 

P el P. K. 292. 

Perthes 180, 205, 237. 

Petersen 207, 240. 

Petit 397. 

Peyrot 49. 

Phocas 46, 48 

Picque 47, 88. 

Piechaud 127: 

Polloson 92. 

Poncet 41, 126. 

Poppert 211, 240. 

Potherat 49, 87. 

Potter W. 221. 

Poussan 50. 

Preindlsberger 355. 

Presser 438. 

Prutz 206, 240. 

Pruvost 219. 

Quenu 88. 

Radziszewski S. 182. 

Rakovac 217, 352, 433. 

Redard 48, 127. 

Rehn 210, 242. 

Remy Ch. 47. 

Rendu 397. 

Reverdin 125. 

'Reynier 47, 129. 

Riedel 206, 208, 241. 

R1htarić G. 62, 93, 131, 

Rioblanc 46. 

Rivire 47. 

Robin 259. 

Roger 257. 

Rogina J. 163. 

Rosenberger 244. 

Rubinstein 207. 

Sachs B. 398. 

Saft H. 400. 

Salman 257. 

Salzwedel 24. 

166. 

1 Sansom 309. 

Schede 212, 237. 

Schlatter O. 136. 

Schliep 438. 

Scbloffer 207. 

1 Toumay 128. 

Treer J. 123, 374. 

Treitel 293. 

Trendelenburg- 205. 

Tuf:fier 46. 

Schopf 287. Valin 398. 

Schuchardt 208, 237. Variot 395. 

Schiitz 245. Vautrin 87. 

Schwartz M. (Paris) 125, 129. Vieth H. BIH. 

Schwarz O. 222. Villar 85. 

Schwarz D. 33, 97, 98, 99, Villard 47. 

100, 174, 21_6, 250, 265, 282, 

414, 428, 430. 

Senator 360. 

Silberstein A. 136. 

Simonović R. 392. 

Simonović S. 258. 

Simpson 395. 

Smith H. 64. 

Sprengl 238, 243. 

Steavenson 63. 

Vladisavljević G. 435 . 

V ukčcvić S. 258. 

Yulpius 212, 243. 

Walker 221. 

W alz berg 238. 

Ward A. E. 182. 

Weill 137. 

Weiss 291. 

pl. Weiss O. 384. 

West 310. 

Sternberg 23. 

Steudel 209. 

Stern (Diisseldorfl 341. 

Stipaničić A. 213. 

Storp 207. 

Strassmann P. 219. 

Stroh 211. 

Stubenreich 238. 

Subotić V. 258, 435 . 

Symes 310, 

Šimsa I. 1. 

Taebard 46. 

Tailhefer 93. 

Tamier 219. 

Taussig V. 347. 

Tednat 46. · 

Terrier 127. 

Thomson J. 310. 

Tillmann 241. 

Westermark 219. 

Wicherkievvicz 25 '· 

Wikerhauser T.36, 59, 135, 300 . 

Willems 98. 

Willms 244, 245. 

Wodynski R 389. 

W olff L. 360. 

Wolfter 206, 210, 211. 

Wolfrom G. 294,. 

Wolters M. 438. 

Woolsey 313 

Wullstein 212. 

Wyss E. O. 294,. 

Zelle 211. 

Ziegelrotb 294. 

pl. Zoge-M:aoteu:ffel 205, 238, 

239. 

.Žirovčić 15, 59, 136, 225, 275, 

305, 31)9, 409.

Prilog k br. ll. "LleniOJJ.._ Vlestnlka." 1898. 

Imenik 

svih.: gradjanskih i vojničkih liečnika 

obitavajućih u kraljevinah 

Hrvatskoj i Slavoniji i· u gradu Riect 

(Koncem listopada 1898.) 

Dr. Abjanić llija1 obćinski liečnik, Vrbanja. 

Dr. Albert Roko, kr. kotarski liečnik, D. Stubica. 

Dr. Alexander Mavro, privatni liečnik, Zagreb: 

Dr. Altstadter Ziga, zubar, Zagreb. 

Ambroz .Yane. kr. kot. liečnik ·u. m., obćinski liečnik, Lovinac. 

Dr. · Amruš Milan, . privatni liečnik, narodni zastu1pitik' mi saboru kraljevina 

Hrvatske, Slavonije i Dalmacije itd., Zagreb. 

Dr. Anka Aurel1 e. i kr. pukovnijski liečnik, Karlovac. 

Dr. Antolković pl. Kalinski Josip, privatni liečnik, . Zagreb. 

Dr. Antoš Franjo1 obćinski liečnik, Karlobag. 

Dr. Arch Franjo, kr. kotarski liečnik, ':Požega. 

Dr . .Arminski Izidor, liečnik okružne blagajne 'za pdpoi·u bolestnika, Osiek. 

Dr. Arnstein Gottlieb, e. i kr. pukovnijski liečnik, Petrovaradin. 

Dr: Aschkenasy lz.idor1 e. i kr ptikovnijski liečnik · u mir ' u, ' Rieka: 

Dr. Auet·bach Leo, · e. i kr. nadliečnik, . Osiek. 

Dr. Bachman Vjekoslav, kr. kotarski lieč'nik, PregTada. 

Dr. Bačić Nikola1 obćinski liečnik, Sušak. 

Dr.' Bajić pl. Ilija, privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Balogh Nikola, obćinski liečnik, Indija. 

Dr. Barac pl. Repenjski Eugen,' privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Barac Mihovio, obćinski liečnik, Bribir. 

Dr. Bardach Bernhard, e. i kr. pukovnijski liečnik, Kamenica. 

Dr. Barković Dragutin, primarni liečnik gradske obće javne bolnice, Sisak. 

Dr. Barlović Karlo, kr. kotarski liečnik, Županje. 

Dr. Bartulić Josip, kr. kotarski liečnik, Gjurgjevac. 

Baudvin Josip, umirov. kotar. ranarnik, K ula ( obć. Kutjevo) 

Bayer Franjo, e. i kr. nadranarnik u miru, Zagreb. 

Bazijanac Antun, kr. kotarski liečnik, · Perušić 

.

2 

Dr. Beit Gustav, kr. županijski fizik, kr. zemaljski zdrav. savjetnik, Varaždin. 

Dr. Belić Viktor, kr. kotarski liečnik, Petrinja. 

Dr. Benedek Gabor, kr. domobr. pukov. liečnik, Gospić. 

Dr. Benz an Ivan, gradski redarstveni liečnik, Rieka. 

Dr. Berić GJu,ro, obćinski liečnik, Babina greda. 

Dr. Bišćan Milan, kr. kotarski liečnik, vitez reda Grgura Vel., Samobor. 

Dr. Blau Hinko, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika, Varaždin. 

Dr. Blai Vladimir, pomoćni bolnički liečnik, Rieka. 

Dr. Blažek Jaroslav, kr. kotarski liečnik, Brocl. 

Dr. Blum Hugo, kr. kotarski liečnik, Vinkovci. 

Bokor Carol Klement, član konventa milosrd. braće, Zagreb. 

Bohnisch Ivan, e. i kr. nadranarnik u miru, Samobor. 

Dr. Borstnik Ivan, zubar, Rieka. 

Dr. Breberf,n Eugen, kr. kotarski liečnik, Novska. 

Dr. Breitwiese1· Hinko, privatni liečnik, · Lipik: 

Dr. Brink Eduardo, kr. kotarski liečnik, Crikvenica. 

Dr. Brlić Dobroslav, gradski fizik i ravnatelj bolnice, Brocl. 

Dr. Brodzky Ljudevit, kr. županijski fizik, Ogulin. 

Dr. Brutmann Alois, e. i kr. stožerni liečnik, . Petrovaradin. 

. 

Dr. Bulić Dragt{tin, obćinski liečnik, Plaški.' 

Calligarich Josip, kr. kotar. liečnik u miru, Dubica. 

Dr. Catti Gjuro, primarni liečnik med odjela j. o . 

. radke, bolnice, prvi 

član kr. ug. zdravstvenoga vieća za .poorsku oblast, ·:predsjednik gradskoga 

zdravstvenoga vieća, Rieka. 

Dr. Chierego Josip1 liečnik okružne blagajne za podporu bol'etnika, Rieka. 

Chiharz FranJo, kr. kotarski liečnik u miru, Ogulin. 

Dr. Ckylak Eugen, obćinski liečnik, Vinica (kod Varadina). 

Dr. Coen N atan1 pomoćni bolnički liečriik, R.!eka: . ' 

. 

Dr. Coltelli della Roccamare Herman, pivatrii liečnik, Crikvenica. . 

Dr. Crlenjak Milan, primarni liečnik u bolnici milosrd. sesta1a, Zemun. 

Dr. Cserge Dragutin, obćinsk:i i rudarski liečnik, Vrdnik. 

Dr. Culek Ivan, obćinski liečnik, Vel. Grdjevac. 

· 

. . 

. 

Dr. Čačlrović pl. Vrhovinski Miroslav, sekundar. liečnik bolnice 

.. 

mil. seshira, 7-agreh. 

. 

Dr. Čanić Ivo, kr. kotarski liečnik, Udbina. 

Dr. Červiček Iv an, e. i kr. pukovnijski liečnik, Zagi·eh .. . 

Dr. Čulumović . Pavao, kr. kotar. liečnik (dodieljen bolnici), Ogulin.1• 

Dr. Dalma Desiderij, zubar, Rieka. . 

Dr. Daneš Jaroslav, kućni liečnik kr. zem. kaznione, Mitroviea. 

Dr. Dedm'a Iva:n, e. i kr. pukovnij ski liečnik, Zagreb. 

Dr. Derenčin Josip, kr. kotarski liečnik, Križevci. . 

Dr. Descovich Romualdo, gradski redarstveni liečnik, · Rieka. 

Dr. Deutsch Lavoslav, e. i kr . .pukovnijski liečnik, Karlovac. 

Dr. Dežman Milivoj, sekundar. liečnik u bolnici milosrd. bta

4 

Dr. Gostiša .Aurel, kr. kotarski liečnik, Pisarovina. 

Dr. Gostl Bernard, kr. kotarski liečnik, Ogulin. 

Dr. Gottlieb .Albert, obćinski liečnik, Vukovar. 

Dr. Gottschalk Franjo, e. i kr. fregatni . liečnik u m., gradski kotar. liečni_k i 

liečnik okružne blagajne za podporu )Jolestnika, . Osiek. 

Dr. Grčić Bra.nislav, kr. kotar. liečnik, (dodieljen bolnici), Vinkovci. . 

Dr. Gregorić Andrija, ravnatelj zemalj. bolnice u m., Pakrac, 

Dr. G1'ies Sigismund, 

privatni liečnik, Koprivnica. 

Dr. Grigorievics Duša·, e. i kr. pukovn\jski liečnik, Hieka. 

Dr. G1·ospić Ferdo, kr. županijski fizik, Gospić. 

Dr. Gross Hinko, privatni liečnik, Osiek. 

Dr. Grossich Antun, kr. savjetnik, primarni liečnik chiruržkoga odjela gr. j: o. 

bolnice, podpresjednik zdravstvenoga vieća, Rieka. 

Dr. Grujić Lazar, obćinski liečnik, Dalj, (kot. Osiek). 

Dr. Grunfeld Aleksander, privatni liečnik, Rieka. 

Dr. Grunwald August, ob ćinski liečnik, Semeljci, (kot. Dj ako v v). 

Dr. Grunwald Herman, kr. kotarski liečnik, Slatina. _ 

Dr. Gundrum Fmnjo, gradski :fizik, Križevci. 

Dr. Gutschy Antun, 

ml., kr. kotarski liečnik, Zlatar. 

Dr. Gutschy Antun, st., kr. kotarski liečnik, Sisak. 

Dr. Gutschy Franjo, pomoćni liečnik u bolnici miL sestara,. Zagreb. 

· 

Dr. Hadviger Franjo, kr. kotarski liečnik, Koprivni(}a. 

Hafner Josip, zubar, Zagreb. 

Dr. Hanl Dragutin, 

Haniek Gjuro, 

obćinski liečnik, Ma:li Komor, (obć. Mače kod Zlatara). 

obćinski liečnik, Sv. Iva.n Žabno. 

Dr. Harabel Mita, kr. kotarski liečnik, Virovitica. 

Dr. Harazim Lujo, kr. kotarski liečnik, Slunj. 

Dr. Haslinget· Ivan, 

pomoćni bolnički liečnik, Karlovac. 

Dr. Haspe1· Franjo, privatni liečnik, Djakovo. 

Dr. Havliček Josip, kr. kotarski liečnik, · .clodieljen lu. zem. cj epilištnomu zayqdu, 

Zagreb. 

Dr, Havliček Ljudevit, kr. kotarski liečnik, Ilok. 

Dr. Hayn Alois, e. i kr. pukovnijski liečnik, Zagreb. 

Dr. Henninger Julijo, obćinski liečnik, Vrbovac. 

Dr. Hercog Sigmund, privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Hermann Izidor, obćinski liečnik, Lipik. 

Herrnheiser Andrija, privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Hetyey pl. Malckos-Hetye Julijo, e. i ki'. pukovnijslri liebnik, Karlovac. 

. Dr. Hirschenstein Ilija, kr. podžupanijski liečnik u ., l)aruvar. 

Hirschi Herman, obćiilski liečnik, Mali Bukovac, (kotar Ludbreg). 

Dr. Ho chmayer Ubaldo, kr. kotarski liečnik, Varaždinske 'l'oplice. 

Dr. Boffmann Vatroslav, kr. kotarski liečnik, Dugoselo. 

Dr. Hofmann Adolf, obćinski liečnik; Suhopolje, (kot. Virovitica). 

Dr. Holt#abeck Ivan, kr. ug. drž-avne željeznice liečnik, Rieka. 

Holzer Lavoslav, e, i kr. nadranarnik u m., željeznički ličnik, Šamac. 

Dr. Roller Alois, e. i kr. stožerni liečnik, Zagreb. 

· 

· 

Hoor Tomo, kr. kotarski liečnik u miru, obdinski liečnik, Andrijevci (kot. Brod). 

Dr. Borak Franjo, .e. i kr. nadliečnik, Rieka. 

Dr. Boreczky Bernat, kr. domobr. pukov. liečnik, Virovitica. 

Horvat LJudevit, 

e. i kr. nadranarnik u m., Rač.a (kot. Belovar). 

Dr. Ho tys Franjo, e. i kr. nadliečnik, Karlovac. 

Dr. Hovorlca vit. Zdera. Oskar, privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Hruby Josip, kr. kotarski liečnik, Ivanec. 

Dr. Ivanuš Adolf, kr. kotarski liečnik, na službovanje dodieljen zdravstvenomu 

odsjeku kr. zemalj. vlade, Zagreb. 

Dr. Ivković Gjuro, privatni liečnik, Zagretj. 

Jahn Antun, e. kr. nadranar u m., privremeni obćinski liečnik, Sokolovac. 

Jakobex Krištof, umir. e. i kr. nadranarnik, Vinkovci. 

Dr. Jakopović pl. Bogdan, kr. zero. zdravstveni savjetnik, Zagreb. 

Dr. Jakovčić Mate, obćinski liečnik, Kraljevica. 

Dr. Jambrišak Jqmko, privrem. gradski fizik, Koprivnica. 

Dr. ia nuček Josip, e. i kr. pukovnijski liečnik, Zagreb. 

Dr. Jellouscheg Antun, gradski redarstveni liečnik, Hieka. 

Dr. Jounović Mihajl, učitelj hygiene i anatomije na kr. sveučilištu Franje 

Josipa l., Zagreb. 

Dr. Jossipo·vich pl. Ljudevit, vitez reda željezne krune III. razr., župan turopoljski, 

virilista na saboru kr. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, zastupnik 

na kr. zajedničkom saboru, Kurilovec (kot. Vel. GoricaJ. 

Dr. Jovanović (Zmaj) Jovan, komandei' reda sv. Save i Danilova reda itd., 

privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Jo vanović Petar, kr. kotarski liečnik, Pakrac. 

Dr. Juranović Martin, kr. kotar. Iiečnik, dodieljen bolnici, 'Petrinja. 

Dr. Juranović Mato, obćinski liečnik, Petrovoselo-ličko. 

Dr. Jurjević pl. Josip, obćinski liečnik, Zaprešić. 

Dr. Kallivoda pl . . Fallcensteinski Stjepan, kr. kotarski liečnik, Osiek. 

Dr. KCTminsky Ivan·, e. ·j kr.· nadliečnik, Petrovaradin. 

Dr. Kanizsai Šandor, kr. domobr. pukovnijski liečnik, Varaždin, 

'Dr. Kardcson Stjepan, e. i kr. pukovnijski liečnik, Varaždin. 

Dr. Kar-man Jovan, obćinski liečnik, Nova Pazua. 

Dr. Kasitmović irko,. pomoćni liečnik u bolnici mil. braće, Zagreb. 

Dr. Kašpat· Vaclav, obćinski liečnik, Bosiljevo. 

Dr. Katičić Vladimir, kr. kotarski liečnik, Našire. 

Dr. Ka tušić Božidar, ; obćinski liečnik, Dol. 'Miholjac. 

Dr. Kelcher F1'anjo, kr. županijski :fizik, dodieljen na službovanje zdravstvenom 

odsjeku kr. zemalj. vlade, Zagreb. 

Dr. Kepes 'Julijo, kr. ug. domobranski stožerni nadliečnik . L razreda, vitez e. i kr. 

reda željezne krune Ill. razred·a itd. itd, Zagreb. 

Dr. Kernic Božicf,(lt', gradski :fizik, Kostajnica. 

Dr. Kern weis. Franjo, 'privatni liečnik, N ovi Slan kamen. 

D:r:' Kedsier · iJnilo, obćinski liečnik, Golubinci. 

Dr. Keszler Ladislav, kr. domobr. pukov. liečnik, SiSak. 

Dr. Kiesler Sigmund, e. i kr. pukovnijski liečnik u -miru, Samobor. 

· 

.

6 

Dr. Kindl Josip, kr. kotarski liet:.nik, Stara Pazua. 

Dr. Kiseljak Ivan, kr. kotarski liečnik, Sušak (Rieka). 

Dr. Klemenčić Andrijo. kr. kotarski liečnik, Dolnji Lapa. 

. 

Dr. Kostić Emil, obći.nski liečnik, Šid. 

Dr. Kottas Adam, e. i kr. nadliečnik, Brod. 

Dr. Kovač Vatroslav, obćinski liečnik, Virje. 

Dr. Kovačević Milan, kr. kotarski liečnik, Vrhovsko. 

Kovarik Vendelin, obćinski liečnik, Virovitica. 

Dr. J(ralj Placido, gradski fizik, Varaždin. 

Dr. Krausz Bela, kr. domobr. pukovnijski liečnik, Belovar. 

Dr. Krausz Edmund, zubar, Rieka. 

Dr. Krema Gjw·o, obćinski liečnik, Nuštar. 

Dr. Krištof Radoslav, kr. zemalj . nadzornik veterinarstva, Zagreb. 

Dr. Krivačić Tomo, kr. kotarski liečnik, Gračac: 

Dr. Križ Lujo, obćinski liečnik, Otok (kot. Vinkovci). 

Krsnik Ivan, obćinski liečnik, Marija Bistrica (kot. Dol. Stubica). 

Dr. Ku čenjak Aurel, obćinski liečnik, Orahovica Suhopolje. 

Dr. Kuhar Aleksander, 

gradski kotarski liečri.ik, Zagreb. 

Kuhar Franjo, umirovljeni kr. kot. liečnik, Zagreb. 

Dr. Kuhn Antun, pomoćni liečnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb. 

Dr. Kuhn Samuel, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika, Brod. 

Runović pl. Dragutin, obćinski liečnik, Pregrada. 

Dr: Labaš pl. Blažkovečki Franjo, kr. kotarski liečnik, Dj akovo. 

Dr. Lang Eduard, e. kr. pukovnijski liečnik, Zagreb. 

Laufer Franjo, e. i kr. nadranarnik u miru, Petrovoselo. 

Dr . . Lauf/ea Vencel, obćinski liečnik, Rakovica. 

Dr. Lasarus Filip, obćinski lie0nik, Valpovo . 

. 

Dr. Lažanski Eugen, obćinski liečnik, Pitomača. 

Dr. Lažansky Aleksande1, liečnik kr .. ug. državne željeznice; Zagrb. ·.· . 

Dr. Lederer Armin, liečnik o kružne blagajne za podporu bolestnik:a, V ink{) v ci. 

Dr. Lederer Eduard, obćinski liečnik, Grgureyci. 

Dr. Lehner Hinko., kr. kotarski lienik, ;ropusko. 

· 

. 

Dr. Levaj Aleksander, tvornički liečnik Vrbanje. 

Dr. Lobmayer· Antun, predstojnik i profesor na kr. zemalj .' primaljskom učilištu, 

narodni zastupnik na saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, i 

Iia kr. zajedničkom saboru ; kr. zemalj. zdravstveni savjetnik itd. itd., 

· Zagreb. 

Dr. Longhino Andrija, obćinski liečnik, Varaždinske 'l'oplice. 

Dr. Low Ljudevit, privatni liečnik, Zagreb. 

Lowenthal pl. Franjo , e. i kr. nadranarnik u miru, Senj . 

Dr. Lušić-Matković Vinko, primarni liečnik u bolnici milosrd. braće, Zagreb. 

Dr. Magdić Ivo, kr. kotarski liečnik, Ludbreg. 

Dr. 1'l1ai Edmund, knpalištni liečnik, Krapinske 'l'oplice . . 

Dr. Ma.ixner Ivan, primarni liečnik gradske j. o. bolnice, Varaždin. 

Dr. Maksimović Vaso, gradski kotarski liečnik, Karlovci . 

Dr. Mance Dragan, pomoćni liečnik u bolnici milosrd. sestara, Zagreb. 

Dr. Manojlović Dimitrija, kr. kot. liečnik u m., Zagreb. 

Dr. Manojlovfć Janko, kr. kot. liečnik u m., Zagreb. 

Dr. Marjanović Petar, obćinski liečnlk, Šimanovci (Sriem). 

Dr. Marković Josip, kr. kotarski lienik, Otočac. 

Dr. lđarković Juraj, sekundar. liečnik u bolnici mil. braće, Zagreb. 

Dr. Marković pl. Radovan, e. i kr. zamjnik pomoć. liečnika, Zagreb. 

Markuš Tomislav, privatni liečnik (kr. žup. veterinar), Zagreb. 

Mascha Ivan, obćinski liečnik, Vališselo. . 

Matijevi6 Mirko, obćinski liečnik, Okučani (kod Nove Gradiške). 

Dr. Matković. Ivan ml., privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Matković Ivan, e. i kr. stožerni nadliečnik u m., Zagreb. 

Dr. Mašek vit. Bosnodolski Dragutin, · primarni liečnik u boll).ici mil. sestara, 

Zagreb. 

Matzenauet· Ivan, obćinski liečnik, Orle (kot. Vel. Gorica). 

Dr. Maufwurf Srećko, privatni liečnik, Karlovac. 

Dr. Maylander Samojlo, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika, Rieka. 

Dr. Mažuranić Bogoslav, narodni zastupnik na saboru lq;aljevina Hrvatsk,e, 

Slavonije i Dalmacije, privatni liečnik, Novi. 

Dr. Medarić Antun, privatni liečik, Rieka. 

Dr. Mezera Fra;n}o, kr. županrjslii :fizik, Osiek. 

Dr. Mihajlović Mihalj, gradski fizik, Karlovei. 

Dr. Mihoćinović Jovo, e. i kr. pukov. liečnik u miru, Križevci. 

Dr. Milašinović Gjw·o, obćinski liečnik, Vinkoyci. 

Dr. Milutinović Sava, obćinski liečnik, Stara Pazua. 

Dr. Mioković Dušan, obćinski liečnik, Bastaji. 

Dr. Mirković Sava, kr. kotarski liečnik, Irig. 

Dr. Mitrović Ivan, obćinski liečnik, Vukovar. 

Dr. Mladenović Kosta, kr. kotarski liečnik, ( dodieijen bolnici), Nova Gr!idiška. 

Mlikovski vitez de Lhota Miroslav, gradski kotarski liečnik, e. i kr. podlieČnik 

u miru, Sisak. 

. - 

Dr; Mocnaj Adolf, kr. domobranski stožerni nadliečnik, Sis.ak. 

Dr. Modoš pl. Stjepan, kr. kotarski liečnik, Klanjec. 

7

8 

Dr. Mohar Ivan, kr. kotarski liečnik, Sv. Ivan Zelina. 

Dr. Jfojić Miloš, gradski :fizik, Mitrovica. 

Dr. Mrvik Franjo, e. i kr. nadliečnik, Zagreb. 

Dr. Muačanin Jovan, gradski kotarski Iiečnik, Osiek. 

Dr. Muller Adolfo, zubar, Zagreb. 

Dr. Muller Miroslav, kr. kotarski liečnik, Grubišnopolje. 

Dr. Musulin M1jo, privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Muža Alfons, kr. kotarski liečnik, 

Vel. Gorica. 

Dr. Nedeljković Sava, gradski kotarski lieenik, Zemun. 

Dr. Nemičić Milan, kr. zem. zdravstveni savjetnik, gradski fizik, Karlovac. 

Dr. Neumann Bela B., obćinski liečnik, Popovača. 

Dr. Neumann Jakob, privatni liečnik, Varaždin. 

Dr. Neumami Juljo. obćinski liečnik, Pakrac. 

Dr. Neumann Mavro, kupalištni liečnik, Crikvenica . 

. Dr. Neumann Žiga, vlastelinski lie

i O 

Dr. Sessler Mavro, obć. liečnik, Našice. 

Dr. Sertić Mihalj, e. i kr. nadliečnik, Zagreb. 

Sieber Eduard, umir. kr. kot. liečnik, Valpovo. 

Dr. Sieber Venceslav, e. i kr. stožerni liečnik, Rieka. 

Dr. Simić pl. Antun, kr. kot. liečnik, Karlovac. 

Dr. Singer Lavoslav, privatni liečnik, Zagreb . 

Dr. Sladović pL Sladoe·vić Euyen, prim.arni liečnik n holriiei milosrdne braće, 

Zagreb: 

Dr. Sluga Ferdo; kr. kot. liečnik, Zagreb. 

Sor Lovro, kr. kot. liečnik u m., obć, liečnik, Barilović. 

Dr. Spatz Alexius, e. i kr. pukovnijski liečnik, Petrinja. 

Dr. Spiller Mavro; obć. liečnik, Ćerević. 

Dr. Sp itaer Adolf, obć. liečnik, Erdevik. 

Dr. Spitzer .bao, liečnik okružne blagajne za podporu bolestnika i željeznički 

liečnik, Varaždiih.. 

Dr. Steinfl Božo, kr. kot. liečnik, Gospić. 

Dr. Stejić Jovan, obć. liečnik, Beška. 

Dr. Stern Mavro, 

privatni liečnik, Vukovar. 

Dr. Stern Miroslav, vitez reda Franje .Josipa I., lie\'mik kr. držav. 

Karlovac. 

'Dr. Stipan F1·anjo, kr. kot. liečnik, Jaska. 

Dr. Stipaničić Antun, kr. kot. liečnik, Delnice. 

Dr. Stojanović Gjuro, 

za podporu bolestnika, Karlovac. 

Dr. Strasser Mirko, kr. kot. liečnik, Vojnić. 

željeznica, 

e. i kr. štopski liečnik u miru, liečuik okružile blagajne 

Strnad Ferdinand, e. i kr. nadranarnik u miru, Ivanićgrad. 

Dr. Strohal Franjo, kr. kotarski liečnik, Belovar. 

Dr. Struppi Viktor, vrhovni zem. liečnik i kr. odsječ. savjetnik, Zagreb. 

Szaloky Dragutin, kr. kot. liečnik u miru, Gospić. 

Dr. Szarvaš Koloman, obć. liečnik, Vočin (kot. Slatina). 

Szatma Ljudevit, privatni liečnik, Mitrovica. 

Dr. Szemet·ey Bertalan, kupalištni lie0nik, Lipik. 

Dr. Szollosi Gabro, privatni liečnik, Varaždin. 

·Dr. Šaos Ivan, e. i kr. pukovnijski liečnik, Osiek. 

Dr. ešerin Bogoslav, kr. kot. liečnik, Brinje. 

Dr. Simsa Ivan, ravnatelj kr. zem. zavoda za umobolne, Stenjevec. 

Dr. Šiška Josip, obć. liečnik, Sunj a. 

ojtory pl. Šišman, obć. liečnik, Ivankovo (kot. Vinkovci). 

Somek Vj enceslav, privatni liečnik, Banija. 

Dr. Šulentić Fran}o, kr. kot. liečnik, Glin,a. 

Dr. Šulentić Ivan, kr. kot. liečnik, Korenica. 

Dr. Švanda Adolf, e. i kr. pukovnijski liečnik, Petrovaradin. 

Dr. Švrljuga Ljudevit, primarni liečnik gradske obće javne bolnice, Karlovac. 

Dr. Švrljuga Šime, gradski :fizik, Zagreb. 

Dr. Tarczay Koloman, obć. liečnik, Uavle. 

Dr. Tarnograd Lemel, obć. liečnik, Ivanić tvt·dja. 

Dr. 'l aus si g Vilim, obć. liečnik, Gornja .Rieka (kotar N ovirof). 

Dr. Tauszk .;J.dalbert, kr. kot. liečri.ik, Krapina . . 

Dr. Thaller Adalbert, 

gradski :fizik, Zemun. 

Dr. Th aller !gnjat, .kr. žup. :fizik, kr. zem. zdravstveni savjetnik, podpredsjed,Q.ik 

kr . . zem .. 

zdravstvenoga vieća, Požega. 

Tičar Slavljub, gradski kotar. liečriik, Varaždin. 

Dr. TrausmiUler. Otmar, 

kr. kot. liečnik, Čabar. 

Dr. Treer Josip, e. i kr. pukovnijski liečnik u m., gradski :fizik, Petrovai;adin. 

Dr. Trnski vitez Bogoslav, gradski :fizik, Bakar. 

Dr. Ungar Dagobert, 

e. i kr. pukovnijski liečnik, Zagreb. 

Dr. Valjavec Julijan, kr. kot. liečnik, Garešnica. 

Dr. Vinski Armand, kućni liečnik u k:r. zem. zavodu za umobolne, Stenjevac. 

Dr. Vinski Izidor, gradski kot. liečnik:, Karlovac. 

Dr. Vitauš Ivat, privr. školski liečnik i liečnik okrnž. blagajne za podporu 

bolestnika, Zagreb. 

Dr. Vojta Franjo, obć. liečnik, Račiinovci z. p. Gunja. 

Vondraček Josip, obć. liečnik, Ulj anik (kot. Daruvar). 

Vondraček Venceslav, e. i kr. podliečnik u miru, gradski kotarski liečnik, Koprivnica. 

Dr. Vrabčević Vladimir, kr. kotar. lieč.nik (dodieljen bolnici), Glina. 

Dr. Vranešević Dušan, pripomoćni bolnički liečnik, Osiek. 

Dr. Vrbanić Leo, kr. kot. liečnik (dodielj en bolnici), Gospić. 

Dr. Vujić Nikola, kr. kot. Iiečnik (dodieljen bolnici), Mitrovica. 

Dr. Vukelić Srećko, 

gradski redarstveni liečnik, Rieka. 

Dr. Vyborny Josip, obć. liečnik, Meja. 

Wa 'Jhtl Rudolf, obć. liečnik, Batrina, (obć. 

Dr. Wagner Rudolf, obć. liečnik (kod bolnice), Belovar. 

Dr. Weiss Dragutin, privatni liečnik, Križevci. 

Dr. Weiss Isidor, pomoćni bolnički liečnik, Zemun. 

Dr. Weiss Miroslav, 

obć. liečnik, Dj akovo. 

Dr. Weiss Oskar, privatni liečnik, Zagreb. 

Dr. Weiss Samojlo, obćinski liečnik, Novagradiška. 

11 

Nova Kapela, kot. N. Gradiška). 

Dr. Wikerhc-user Teodor, primarni liečnik u bolnici milosrd. sestara, ZagTeiJ. 

Dr. Wickhof Mak so, privatni liečnik, Novimarof. 

Dr. Winkler Eugen, gradski kotarski liečnik, Zagreb. 

Dr. Wolff Martin, zubar, Zagreb. 

Wolf! Hinko, . e. i kr. podliečnik u mim, Hrtkovci. 

Dr. Wu nderlich Ko loman, kr. kot. liečnik, Kutjevo. 

Dr. Wurdack Eduard, e. i kr. nadliečnik, Varaždin. 

Začele Josip, e. i kr. podliečnik u miru, Beška. 

Dr. Zale Josip, e. i kr. nadliečnik, Belovar. 

Dr. Zavrašćan Ljudev·it, kr. kot. liečnik, Daruvar. 

Dr. Zbierzchows!Cy Franjo, 

obć. liečnik, Slatina. 

Dr. Zbitek Alfred, e. i kr. pukovnijski liečnik, Petrovaradin. 

Zechmeister l lragutin, vlastelinski liečnik, Dol. Miholjac.

Zetić 11.artin, privat:rii I.Wnik, Sv. Jana. 

Dr. Zidarić Mato, 'kr; kot.·Jie!inik, Varaždin. 

Zrelec !'etar, obć. liečnik, · Gjug.f.evac. 

Dt Žirovčić lvan, ravnatelj kr. zealj: zavoda za unioholne . u miru, h. 

zeiil. zdravstveni savjetnik·, liečnik · đ'kri.1žM blagajne za' podporu bolestnika., 

· 

Zagreb. 

. Dr. Živković Gjuro, pri vatni liečnik, Indija. 

Dr .. Žyborski Nikola, grdski fizik, Petrinja.

1898. godina

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?