Preuzimanje

LIEČNIČKI
VIESTNIK.
·ORGAN
. SBORA LIEČNIKA KRALJEVINA HRVATSK.E I SLAVONIJE
u
ZAGREBU.
VII. GODINA .
U ZAGREBU 1885.
NAKI,AIIOM SllOIU uj.:ćNIKA Kl~AT.H:VINA HRVA'l'SKR [ SI.A\'ONUE.
TISKOM C. ALURECHTA.

Gdje je što.
Strana
Azijatska kolera u Španiji ..... · ·. · .. . · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 47
Bauer Ivan Dr. f .... ... . .. . : . . .. . . . . . . . . .. · · · · · ·.· · · · · · ·' · · · · · · ·' · · · 25
~f:ž:k~;~~s ~r_a_nj~ . f: : : : : : : : : · : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : . : · : : : : ·. : : : !~
Qunjavina · · ..... . . . . . · ...... , .. .. . ........ . · · · · · · · · · · · · · · · 1::.!0
Citateljcm »Liečničkog ~iestnikac . · . . .. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 80
Dittel prof. · . ...... . .. . . . : ...... . . . .... · . · .· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 30
Epidemioložke viesti :
Boginje·· ···· · .......... · .. · . . ·.···· · ······ ·· ·· ··· · · · · · · · · · · 94
Difterija .. . . . . . . . . . . . .. .. . . . .. · .... . · .... · · · · · .. · · · · 95. 117: 138
Dobrac : . . . . ... .... .. . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... 165
Kašalj · hripavac· ......... : . ........ . . ... ...... · · · · · · · · · · · · 95. 165
Osip na pošalina ....... . . .. · : ..... . ... , .. .. · . . .. ..... .. ..... .. ·. . . 11;5
~rdobolja . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .. .. . 95. 117. 138. 165
Skrlet . ............. ... .. ... . . .. . .... .. . .. . .. . . · 95. 117. 138. 164
Epizoo tske viesti:
Bedrenica ·. · . · . .. .. . ... ... . .. . ... .. .. .... .. . .. . . . .. . · · · . . · . · · 139
i:::~;:~~~~-.. .. ... ·::-.··.....:': .........·.":
....:
:... ::':::::':::':: ":'::: ... >:·
.. ·. :.'.·.:·. iii
G~avna skupština sbora · ..•. . ... ..... - ..... . : . ... ... . . . ...... . : . . · ll. 74
Gradsko zdravstveno · vieće. ... . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..• . . 170
H~n}~ pro_f." .. · :.: . . : .. . . · ........................... - . ~ ....... . . ... . · 46
HigiJenski naukovm tečaJ . .. . ...... ..... . ...... . · . . · .. .. · . · · · · · · : · · · · 118
Holzer Adolfo Dr. h· .... . .. ... ........ .. . . .. ....... .. .. . . : . . . . . . 27
HyrWJosip Dr .. · · · . .. ... . .... · ...... . . ......... · · .: ... . . : .. · . · · : · ·:· · 30
.Imenovanja· · .... . .... ... . . . .. . ... .. ........ , . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. 28. 118
"Izvanredni): glavna skupština ............. . .... . : ................ 144~ 1158
· ~~-'vješće o prošloj sezoni u Lipiku od Dr. H. Kerna· • · · · · · · : · · · · · · · · · · · · 155
J a-ger · prof. · · · · . ·. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . · · · · · 46
Kardinal Mihalović · ·.. .. ... . . . .. ....... .. : .. . .. . · ... .. · · · :43
K~žiput ~a primaljsku praksu, prof. Dr. Lobmayer · · · :·. ·.: · : · · · · · · · · · · · · · · 67
Kienel VIktor Dr. · · · · . · . ..... . : ... ........ . . . . · .. · · · · · · · · · · · · · · · · 118
-Knjige sboru piiposlate· ...... . . ... . . ·.· .. .. . .. . ." ... : .·.·. · ... 31
·Kobler Mavro Dr. t ....... ..... .. ...... · ..... .. · .... · · · · · · ll
Kolera li $paniji . . . . . . .... : . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . 119
Krasinski Hubert Dr. · ·. . . . . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Liečničko izvješće kr. zem. zavoda za umobolne ii Stenjevcu, Dr RobačCk 49
Liek proti koleri. Dr. Zechmeister .... ·... . . · ... . ...... · . ·. ll
M~morandum sbora na gr. poglavarstvo u Zagrebu · · · · · · · · · · · ~4
MJesečna skupština sbora .. · · . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . lli. ~!l. 38. ti4 . 11l!l
Može li žen:t iza smrti diete poroditi, Dr. Schlick · · · • · • · · · · · · · · · · · · · · · 1o:t
Na ubaviest · · · · · · . ... ... . .. . ...... . .... . ....... . .... ... ... . ]1:. iJ:l
Naputak o postupku proti trahomu· · · .. · · · · ...... · .... · · .. · · · · · · · · · · 40
Naredba o marvinskih putnicah · ..... .. . ... ...... · .. · · ··· · .. · .. · .. · ... · 46
Natječaj ......... .... ..... ... · ...... ... .... .. : . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Noćna glasba i javna bolnica··· · ·· · .. ·. · ···· ··· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 47
Novi članovi· .... · .............. · ........ . .... 29. 80. 9(). 118. 144. 170
Običaji pri porodjaju u Bošnjakinja u okolici Bihačkoj · · · · · · · · · · · · · · · · · 1

Strana
O desinfekciji, Dr. Rakovac · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·. · · · · · · • · • · 2. ·20
Odlikovanja. · · : · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · .. ··· · · .. · · ' ·· .. · · ...· · · · · · · ·· · ; · _ 29
Okružnica zem vlade glede kolere · · · · · · · · ·e· · · · · · · · · · · · · · · · · · . · · . . . 63
O simula.ciji umobolesti, Dr. Drag. Forenbacher · · · · · · · · · · · · · · · 17. iH. liS
PanUJD prof. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·: · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 46
Pitanje o povišenju sud b. lie ćničkih pristojba · · · · · · · · · · · . · · · · · · · · · · · · · . ·us
Porodila u hipnoz1 · · · · · · · ; · : · · · · · · · · · ' · · · · ·. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·143
Potok ·u Zaurebn · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 48
Praliečnik Dr. Kalli voda· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · :·.. · · · · · · · · : · ·'. · ·. 79::118
Prekomierno puštanje krvi · · · · · · · · · · · · · · ·. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·. · 7~
Prenos školskih praznika.· · · · · · · · · · · · · · .. · · · · · · .. · · .. · · · · · · · .. · · .. .. BL 40
Primaljsko nćilište · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · : · · · : · · ··· 119
Sažiga.nje truplah · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·.· · 48
Severinski Nikola Dr. t · · · · · · · · . · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·; · · · •· · · · ·' . 72
Trahomatozna užgalina oći u .... . . : ... · · · · · · · · · ' · · · · . . . · ... . .. .. . ; . . . : '172
Uredjenje primaljstva . . ...... . .. . .. . . · · · · · · · · · · , · · · · · ... . . . . . . .. . .. .. 174
Velednšni dar· ··· · · · · ·. · · · :. · · · · · · ··· · · · · · · · · · : · ·. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 143
,Vladino povjerenstvo · · · ·. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · : • · · 119
Zdravstven9 vieće · · · · · · · · · .. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · .. :. · .. ·· ;· •·· · · · 96·
Zdravstveno Izvj ešće
o kr. zem. kaznioni u Lepoglavi, Dr. F. Eisenbacher
82. 97. 121. 145
Zdravstvena izvješća:
·:sakar · · . · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 86. 112. 180 . . 158
Belovar . · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 114
Karlovac · · · · · · · · · · · · :: ·. · ; · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 114
Karlo\>'ci · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · .' · · .·.·. :.· · : · · · · 111
Koprivnica .. · · · · .. · · · · · · · · : · · .... · · · .. · · .. .. .... 1.13. 136. 161
Mitrovica· ····· · ···· · ········ · ···· · · · · · · · · · · · · · · · 90. ·107.. 132. 166
Mitrovička bolnica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · :. · · · · · ~ · · 110. 134
Osiek · · · · .. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · .. · · .. · · : · · · ..·. '112. 133. 159
Osiečka bolnica .. . . .. . ... . ... . · · · · · · · · · · · · · . · . · .... - . .: . ·112. J33,j58
Pakračka bolnica ...... . ..... .. ... · · · · .. . ... : . . .. . St:, 108. 130,, .1p7 ·
Rodilište u Zagrebu . . ... .. . . .. . . . · · · · · · . . ..· , ..... ,. 94. 1,15, 13'7; •.)63
. ~:~~ ·. ·. ·. ·. ·. ·. ·.·.·.:.
~ ·. ·. ·_:_ ·. ·. ·. ·. ·. ·. ·. ·.:::·.::::::: :.: ·. ·. ·. ·.·.·.
~ '-~ _ :': i~t . i~~: - ~~~
' Sisačka bolnica · · · · · · · ; · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 88 .. 135 . .J58
··si:salt· . .. .... ... ..... .... · . · · · · · · · · · · · · · · · ·· · · · · ·.· · · · ··· :. ··.-..·
.. ss. -135
• vinkovačka bolnica ·· · · · · · : · · · · · · · · · ·. · · · · · · · · · · · · · .. · · 92. 113 .. 1&6.)60
Vojno zapovjedničtvo · · · : · ' ' :- · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ··· · : 137 .. J6;J
'Zagreb . . .. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · • · · ·: · · · · Ill. . ll:3. 132. UJ7, .J6()
Za"'rebačka· bolnica mil. braćP.: · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 1)6:cl6.2
za"srbske i bugarske ranjenike : . ... . .... . .. . ; . .. .. . . . .. ... - . . . . .. .:. . :.:t70
Za.grebačka bolnica miL sestara· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · : · · · · · 93. 107 ..)30..: ~56
Zemun . · · · · .. · · · .. · · · .. · · · · · · · · .. · · .. · .. · · .. · · · .. · . 91. l 10 . . 184c,,l63
.·zemunska bolnica · · · · · · · · · · · · · · · · : · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 90. 109. ·Hl4. ;J,63
Zemaljska izložba u Budimpešti ·· ·; · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·: · · · ·.· ·'· · : · · · · · ·. 79
Br. 1. U ZAGREBU, 15. TRAVNJA 1885. God. VII.
LIEČNIČKI VIESTNIK.
Organ s bora liečnika kralj evina Hrvatske i Slavonije.
U:redjuje n ime odbora:
Dr. Viktor Gjurkovečki.
. -·
"Liečnii~. ki 'vlestnik" izlazi 15. svakoga mjeseCa.." te. je namienJen sborskini ćlanovom
.. Za nečlanove predplaćuje se sa. 5 for. a .. vr. na godinu kod sborskog
blaga.jnika dra. Krištofa. - Dopisi imaju se upravljati na urednika.- - Za oglase
plać a se redak po 10 novčić a, te se šalju na tiskarnu K. Albrechta:
Čitateljem ),Liečničkog viestnika".
Poslije podwje stanke počim.lje "L i e č n i č k i yi e s t­
n i k" na novo izlaziti. Svaki rodoljubivi liečnik mora iz
dna · svoje duše željeti, da "Lie č n i č k i v i e s~ n i k~ više
nikad;t nepostane somnolentan. To mora željeti tim vi.š.e., -.
što je . "Liečnički vi es tnik" uri~k bio, jest i· biti će
vjerno ogledalo družtvČmog života lie.G:qiqkog sbora~ ·
Nije dostatni';) željeti -uspjeh:kojeg poduzeća; nije dosta
veseliti se tomu -~spjehu, ili· čuditi se neuspjehu ; ne, s·vaki
liečnik dužan j'e, . da sam ·svojom osobom~ svojim r;tdom.
duševno i materij3lno podupire rad " liečničkoga . s bora. - .
Ako sbor · liečnika nekoraca U:_ prvpm r:e.d.~ . svijuh ·hrvatskih
str:ukovnih. d.Južtava, : odgovora~ je zato svaki pojedn1i
liečnik u Hrvatskoj. Ne valja' . misliti, da je to sve Jedno;·
da li liečnički ·s bor kriepko _diše · i ·kriepko · riaili :i:li -ila Ji'
tek samo vege tira. Pojedini lie.čnik, zalizi~ao . o4 i. U:p~ivrio
mjesto, 'ostaje uviek pojedinac, te će njegov gla~ !·.:če~to
ostati glas. vapijućega u pustinji~
· :Or~gčije stvari stoje, kada skup . liečnika, · kad:ai·; ~V-I
liečnici jedne zemlje - jer u liečničkom sboru nebi smio

-2~
ni jedan hrvatski liečnik manjkati ..- o kojoj stvari svoj
sud izreknu. Na vladu, ostale oblasti a i veliku publiku
može sbor liečnika u zdravstvenih pitanjih odlučno i blagotvorno
uplivati. ·Po zdravstvo bi mnogo bolje bilo, da
je 1iečnički sbor nastavio rad, kako ga je bio god. 1877.­
započeo. Prekasno nije, hajd u kolo rada i na tom polju
vi uviek marljivi hrvatsko- slavonski liečnici ! Ako ste i
umorni od svagdanjeg napornog službovanja u službi humanitarnosti,
žrtvujte još koji časak, da si liečnički sbor
i njegovo vjerno ogledalo "Liečnički viestnik" pred
hrvatskim narodom i pred inozemstvom osvjetlaju lice.
O desinfekciji.
(Po ·2. izdanju "Lehrbucb der Hygiene" od prof. Dr. Novaka, predavao
Dr. Rakovac u sjednici liečničkoga sbora od 30. ožujka 1885.)
Desinfekcijom ili razkužbom označujemo u strogom smislu
rieči postupak, kojim se uništuju kužila ; često pako rabi se taj
izraz, ako nam je označiti postupak, kojim se uništuju i druge čovjeku
~prieteće škodljivosti. · ·
Jedna od . najvažnijih zadaća higiene je iztraživati uzroke za.
raznih bolesti, te na temelju dobivenih resultata ustanoviti pravila,
kojimi valja nastojati da se sačuva pučanstvo od · epidemijah. N apredkom
u. medicinskih znanostih pošlo je za rukom točno ustanoviti tip. poje­
_dini)l zaraznih bolesti., a učeći tvarne promjene bolestnoga tiela
.došli su strukovnjaci do osvjedočenja, da izvanjski i. strogo oznaČe~i
uplivi kod pojedinih nakužba. uvjetuju razvitak . bolesti. · Tako ·· došlo
se je do predmnieve, da te bolesti potječu uplivom reć bi izvana
u organi!>am donesena otrova organičke naravi. Ta predmnieva bijaše-
tim vjerojatnija, što je · nedvojbeno motrenjem dokazano, da od
časa , nakužbe do nastupa bolesti prolazi stanovito, kod raznih bolesti
nejednako dugo vrieme - ~okle otrov u tielu zori, odnosno se . po-
. mna~a - inkubacija - nadalje se je zami etil o, da. je i najmanja
. koliH~a kužila dovoljna za nakužbu - napokon se je opazilo, ~a
se taJ otrov neograničeno množi. - Iz tih razloga sliedi nepobitno
-3
da nakužlie bolesti nastaju tim, što u organ isam veoma· rim leni
organismi dospjevaju.
Sve biljke imadu u . sebi klorofila, a ovim mogu Sl IZ :nwrganičke
·naravi· priredjivati hnii:m, samo gljive ne imadu:: klor6fila, te
moraju, da se uzdržavati uzmognu, uzimati svoju branu iz organi~kih
tvari. Po Nageli~u diele se gljiVice koje uvJettijti razne načine raz!..
tvorbe u tri naravhe hrpe. u prvu hrpu brojimo . pliesni (zygomycetes);
ove· uzrokuju različite raztvorbe,· što ih obično trulež zovemo;
kvasovci (saccharomicetes) uzroku-ju kVasan}e; treća hi-pa· d~putci
(schyzomycetes) djeluju kao gnjilila i' k_užila. ·
Nii.geli tvrdi da su nakužne· gljivice, koje djeluju ~ao miasme
i· kao kontagia,' · schyzomyceti. Nage li veli : Kuži va nEiiriogti biti pl i­
novi; jer ovi bi se u zraku razplinuli te p'ostali nepogibeljni ; · ako
li su prije pogibeljiii bili, to bi sve osobe koje su u ~stom prostoru
jednako iiakužilL Kužila ·pako uzrokuju skoro beziznimn~ nakužbu
u najmanjoj množini. K nakužb( do_voljan je' hiljadni. do miliunski
diel množine · najžešćega otrova; što · no ga čovjek još bez uštrba
podnieti mo~e. ·Kužila ne mogu biti Iučbetie - slučenine ili smjese
slučeninah ' već jedino. organismi, jer se samo tako inože ' 'tu~ačiti,
da se najmanja množina kuživa u čovječjem tielu tako pom.nožiti
uzmogne, da · s toga čovječjemu organismu pogibelj nastaje. Izmedju
svih· organism~h jedini su schyzomiCeti sposobni'- za: naku~o~, 'l'to
tim, štO ·su. dovoljno . maleni i što se lasno šire, nadalje tim .što' imadu
sva svo jstv~ da -~e uspješno . natječu sa životnim i . silami organisrrla;.
G'rawitz,' Gaffky i Koch mogOše dokazati · d~ : i ; p li esni pod stiinovitimi
·okolnosti . bo i esti· uvjetovati . 'mogu. . .
Piiesni' s~~daju medju hypomycete.· Pliesnl' umnažaju se tr~:iom
(spore) kao ~i kryptogami.. Trus klije p'od ; _povoijnimi uvjeti, ' i~
njega izrastu · tanke niti sa nebrojenimi ogranci .. te' · ~ko nastaje
'Pletež hyphah - myceleniull! --:- gljivača. Mycel može bezsjJOlil~ ivoriti
umiložne stanice, koje opet izrastu ·u nove mycelije, u' drugom
pako slučaju izrastu plodila, te uplivom mužke . stanice rt~ žensku
n'astaje .h·tis ..:._ spore .-
iz: 'koje se razvija' nova generacija.
· Ovamo ·spada: · oiduim ·- tvor! prebiele pahuljaste. slojeve· ~a
organičkih tvarih .:..._ na životinjskih · iznietnii:tah ··-:- na voću - h~
površini kisela mlieka. Mucormucedo - pliesan na izmetnicah i hr~ni
· Aspergellus glaricus - na kruhu i kuhanom voću. - Penicillium
glaucu~ - najobičnija pliesan - uspieva :na najsla:bijem hian­
·benomtlu '""" najčešća pliesim kruha~ · Piiesni razvijaju se na bezživotnih

-4- .
organičkih tvarih ali i živih bili nah, dapače i na životinjah. Oidium
Tuckeri uništuje vinovu lozu, Pronespora infectans uništuje krumpir.
Ako dospjevaju pliesni u čovječje tielo te se tamo razvijaju,
mogu i čovjeku naškoditi. Buduć pliesan treba za razvitak kisika,
buduć uspievaju pliesni kod niže toplote nego li je čovječja, to se
ipak riedko razvijaju u čovjeku, · rločim mu se dosta često razvijaju na
površini. Herpes- favus- Pitryasis su bolesti uslied razvitka zygomycetah
na koži čovjeka. Gljivica ova valjda je ista, ako prem i razne
bolesti prouzrokuje i akoprem su niti razno duge to je ·ipak ta
raznolikost valjda uvjetovana razlikom hranbenoga tla.
Grawitz priobćio je prije njekoliko godinah, da mu je za rukom
pošlo iz pliesni - penicillium glaucum - umjetnim uzgojem ove
bezazlene gljivice prevesti u organisme, koji prouzrokuju opasne bolesti.
Pliesan što no se razvija kod obi čne sobne toplote na kiselom
hranbenom tlu priučio je Grawitz postepenim uzgojem na tekuće
!uživo tlo i uz toplotu od 38-40° e. Trus ovih gljivicah injiciran
u žile krvne ili u mezgrovne cievi stvara metastase u raznih organih
- jetrih, bubrezih, plućih itd. Iz crievine utline dolazi trus u kn,
te djeluje isto tako, kano da je u krv neposredno prispjeo, a uštrcan
pod kožu uzrokuje abscesse;
Gaffky oprovrgavao je Grawitzove tvrdnje dokazujući, da ovdje
nije pošlo za rukom iz bezazlenih gljivicah systematičkim razplodom
proizvesti kuiila, već da su usjevi bezazlenih gljivicah izprva jur
bili izpremiešani gljivicami, koje se uz toplinu životinskoga tiela
r~zvijati mogu i koje su uzrokom prije navedenih mykotičnih bolestih.
Gaffky na ime opazio je, da se kod kulture bezazlena penicillija
veon1a brzo razvija i aspirgillus glaucus - gljivica koja vazda
po Grawitzu · označene mykotične bolesti prouzrokuje.
· Kvasovci - saccharomyceti - akoprem od velike ekonomičke
vriednosti kao povod vrienju mošta, svih žestokih pića, od veoma
su neznatne patholožke važnosti, buduć ne mogu duboko u živi
organisam dospjevati.
Schizomyceti ili cieputci - nazivlju se kadšto i bakterije. Bakterije
su najmanja i najjednostavnija bića. eieputci su stanice bez
cbloropbylla krugljasta (mikrokoki), dugoljasta ili valjkasta (bacilli),
kadšto savita oblika (spirochaete).
One se veoma brzo umnažaju - kod toplote čovječjega · ti ela
podvostručuje im se broj za 20...;_25 časovah - životnom snagom
nadmašuju sve org;iriisme, buduć i najnepovoljnijim izv~njskim
-5-
uplivom odolievaju. - Bakterije umnažaju se popnecnom diobom.
Mnoge bakterije umnažaju se i trusom, koji je veoma postojan te na
godine ne gubi klijavosti. Koch tvrdi da svi bacilli tvore trus. Koji
uvjeti uplivaju na život gljivicah ovo pitanje je od veoma velike
važnosti. Svi organismi treba da živu, da rastu, da se uumažaju -
hranilah. Izvjestno jest da mikroorganismi ne mogu i1spjevati bez
organičnih sastavina, koje sadržaju ugljika i dušika, zatim phosphora,
kalija i magnesije. Najbolje hranilo bez dušika je šećer , a od onih
sa dušikom albuminati i njihove tvorbine.
Bez vode ne mogn se cieputci razvijati, nu mogu privremeno
biti bez vode ne gubeć životne snage. Mikrokoki niogu biti u S\'akom
stadiju razvitka bez vode - samo prestaje za to vrieme svaka
životna djelatnost. Bacilli propadaju bez vode, dočim njihov trus
sasvim izsušiti može, te opet nakvašen oživi.
Izcrpe li se hranila u vodi, to prestaje i umnažanje i razvitak
mikroorganizmah. .
Nekojim bakterijam je za razvitak slobodan kisik neobhodno
potreban - n. pr. bacillus anthracis - nekoji pako mogu biti i
bez kisika - prv.e zovu se aerobie - druge anaerobie.
Toplota veoma znatno upliva na razvitak gljivica - za većinu
schizomiceta čini se da je toplota čovječjega tiela najpovoljnija,
kod -5° eels. prestaje razvitak ....:_ one se od zime kano ukoče ali
ne obamru niti kod mnogo niže temperature - tako je pokusi
Frisch-evimi dokazano da se život bacilla niti kod - Ill 0 e. ne u­
ništuje. Životna sn11ga ojača kod viših temperatura - veoma visoka
temperatura uništuje bakterije. Maximum toplote za razne gljivice
je razna '- nu u obće može se reći da najbolje uspjevaju izmedju
+ 30-40° e., kod više temperature prestaje razvitak. Kod sou e.
obamre u tekućini većina bakterija. Trus se kod znatno viših temperatura
uništuje; ako je sub i u zraku to podnaša još temperaturu
od 130-140°.
Mehanički i električki uplivi otegoćuju razvitak.
Proizvodi vlastitoga izlučivanja i ·raztvorbe gljivica, ako se
ne odstranjuju, ·obustavljaju životnu snagu i razvitak gljivica. U ·
moštu ako je stvoreno 12Đfo alcohola prestaje vrienje, · kvasovci
obamru - a preostali šećer se ne · pretvara dalje u alkohol. Isto
tako djeluju razni proizvodi gnjilež (indol , scntol , phenol itd.) na
bakterije gnjileža, koje su bile povod njihovomu postanku, tako da
ove bakterije obamru ako se je tih proizvoda dovoljno u tekućini

-6
·
ra,zvi)o. Napokon znatno upliva na razvitak bakterijah konkurencija
- tako da uzmognu bakterije, koje u stanovitoj .tekućini veoma
dooro uspJevaju, kroz druge bakt~rije, koje u teku&nu dospiju i
kojim je. ta te~.ućina bolje hranivo .tlo, prestati se ra~vijati te nap«;>kon
propasti.
Wernich tvrdi da sustavna gojitba . bakterija~ na sveudilj izn:stnijem
hranbenom tlu, ako se ničim ne 11rekida, i ako se što
pomnije što, Jwlji exenwlari za gojitbu izabiru , snagu. organismah
jača - da se dakle tim trajanje razvitka skraćuje . Bochner je
.~vrdio , ~a mu je za rukom pošlo postepenom promjenom . hraniva
tla bakterije bedrenice privesti u bakterije siena. Ovu tvrdnju Bucb­
~erqyu oprovrgao je Koch, koJ dokaz.uje, da su se u Buchnerove
~\l~tur~druge J:>a~terije uvukle. Dočim je Gaffky dokazao, da tvrdnja
Wernich-ova ne stoji -akoprem dozvoljuje, . da obratno · stoji,. da će
u obće razv.itak bakterija kona~no . prestati ~ ako postanu izvanjski
~d~oš~jl 'za ' razvitak bakterija sv~ to nepovoljniJi . . s tim .stoji . u
uzkom . savezu. ,pitanje, da li raste kuži vost krvi, ako se od životinje
na životinj:q. ~uživo ciepi. Na temelju pokusa Coze-ovih, Feltz-ovih
i Davaine-o~i:~ .mi_slilo . se je, . da. raste kuživost. Kod tih pokt!-Sa se
j~ : n~ime .. mot.rilo, da ~rv se p tičko okužene životiQje kod ciepljenja
na:,dr1Jgn živa;tinju u neizmjerlloj proporciji raste.-.Ako je bilo za
nakužb\1 prve ,pokusne životinje znatno mnogo kuživa potrebno, rasla
je kQd svakoga prenosa tako, da je napokon već trillioJ;Jski die! kapi
dovolja,n· bio; za_ u~pješnu · nakužbu. Gaffky došao je do resultata, da
.trebll za prvu. nakužbu razmjerno dosta znatno mnogo gnjile tekući~e;
: . ali da . Je . kuŽi~pst postala jur u drugoj, najkašnje u trećoj ge­
,ne~:aciji podpunom. Koc:

~8~
Pod puno izpitivanje razkužila valja po Koch u ovako obaviti:
Neka se ustanovi, da li uništuje sve mikroorganisme i njihove
' klice: Obično je · dovoljno, ako uništuje trus bacilla .- jer dosada
nije nijedna . usti·ojnina veće uzti-ajnosti poznata. .
Zatili1 neka se ustanovi djelatnost raikužila na druge la-glje
uništive mikroorga~isme, kvas, suhe i vlažne bakterije ; nadalje da
li·;·upitno razkužilo . može priečiti ·razvitak mikroorganisama u hran··
benih tekućinali : Napokon valja za praktičke svrbe velevažna pitanja
riešiti~ ·kako ,gusto da je razkužilo (koncentracija), kako dugo mora
djelovati, kako djeluje tekućina, u kojoj je razkužilo raztopljerio,
kod -kakove toplote i t. d., da se željeni .uspjeh što sjegurnije po-
, stigne. Ako' se ustanovi, da protraženo razkužilo ili ne djeluje ili
samo nesjegurno · qjeluje, ·onda se nemože uvrstiti medju obična uništila
.k.užnih bolesti.
Kašnje navesti ćemo ona razkužila, što se do sada kao osobito·
u~pješna smatraju, sum porastu kiselinu, karbol nu kiselinu, zinkov
· cblorid - a zatim ona, koja r.es. njemački zdravstveni ured kao
uspješna preporuča .
. Već sada nam je spomenuti, da svi dosada rabljeni načini
desinf~kcij~ riepružaju podpune sjegurnosti za temeljito uništenje
kužili Koje razk~žilo treba rabiti; način kako se ima rabiti, to su
p~tanja, koja ~osada nisu posve jasna. S toga i je veoma težko oblas'tim,
kada . i~1adu uč'i~iti ()d red be, smjeraju će na ugušenje. ove ili
one nak~Ž~e bolesti .. kod ljudi i kod Životinja: - Obzirom na okol;.
no&t l . d~ . se :~,:rtaine svote :ulažu od država' obćina i priva,tnika
z~ d~ sinfek~ijli, . to je .od velike važnosti, da se ,pokuson.l i .izkustvom
nastoji, da se valjanost ili nevaljanost razkužila ustanovi. Priznati
nam je p~ko; da · razkužila gledom na način, kako djeluju, niti da
;ll dJeluju; j~Š podpurio nepoznamo. Da sepako valjanost i vriednost
raiku!ilatočno ustanovi, potrebno je; da se iipituje u svojoj djelatnosti
na· · ~va. kuŽiva, proti kojim se rabi.
S u m p.o. ras t a k i s e li 11 a. Paleći sumpor na živoj žeravici na
žel~znih posudah ~ - do.biti ' ćeš sumporastu kiselinu. 'Radi pogibelji
požara valja s tim· oprezno u 4rvenih .kućab postupati. O uspješnosti
i djelatnosti sumporaste kiseline kao razkužilu radio je Wolffhiigel.
Ko Uk o sumporaste kiseline · može biti u atmospheri Buduć kod
gOt'enja sumpora l vol. kisika jedan volun.t sumporaste kiseline tvori,
to bi, . Đtiduć u 100 voL zraka ima 21 vol .. kisika, l kub. met.
-9-
zraka, u kom je na mjesto svega. kisika sumporasta kiselina - 2 H)
litara sumporaste kiseline kao tbeoretički maximum sadržavati.
Taj theoretički maximum ne dade se n istinu nikada postići.
Ako se i gorenje sumpora primjesom vinovice (500 Gr. sumpora 200
gr. vinovic.e) pospješi, ako se sumpor u plitkih posudab u raznoj visini
u prostoru ponamjesti, dobiti ćeš najviše 40 11 /o theoretičkoga
maximuma - te možeš uzeti, da u sobah, gdje ima slobodna ventilacija
(režki na vratih i prozorih, ·propustljivost zida), dobiješ l O
vol. procenta sumporaste kiseline.
Ako je poznato, koliko je sumpora izg01jelo, moći ćemo proračunati,
koli~o je sumporaste kiseline dobiveno - iz l kilogr.
sumpora nastaje 2 kilogr. --:- 700 lit. plinaste sumpor.aste kiseline.
Nu množina sumporaste kiseline u razkuženih prostorijah nesudara
s ovim računom.
Ovaj gubitak dolazi iz raznih uzroka. Nješto plina hlapi kroz
slobodnu .ventilaciju, nješto sumpora sgori u sumpornu kiselinu, a
nješto plina absorbiraju predmeti, nješto se sluči sa stienom.
Da se negubi toliko sumporaste kiseline, dobro ćeš -uraditi,
ako stiene dobro namočiš, tim će stiene teže propustiti plin, a na
mnoge predmete, na koje, ako fill suhi, plin nedjeluje, djelovati će,
ako su vlažni.
Djelovanje sumporaste kiseline kao razkužila je veoma različito.
Važno j e, da dovoljno plina tamo dospije, gdje su kuživa. -
Sumporasta kiselina razdjeljuje se dosta jednako u cielom prostoru,
te dopire prema :tomu k svim predmetom. Sva krupna tjelesa privlače
}>Hnove te ih sgušćuju, prema tomu dolazi razmierno mnogo
sumporaste kiseline na i u . dotične predmete.
Na pitanje, da li. sumporasta kiselina mikroorganisme uništuje
te isti uslied toga nepogibeljni postaju - ovim pitanjem baviše se
Mehlbausen, Wernich, Buchholz i Koch.
Buchholz tvrdi, da se bakterije i mikrokoki u oparku duhana
uništuju, ako je u 100 kub. centim. tekućine 150 milligr. kiseline.
Meblhausen izjavljuje, da je od 20 gr. sumpora na l kub. met. prostora
dovoljno sumponu;ta kiselina za osam sati. .Wernich je našao, da stoprv
zrak, koj sa~ržaje najmanje 4 vol. proe. sumporaste kiseline, te ako
djeluje še~t sati, uništuje ba~terije gnjileža u odjeći. Koch je našao,
da se mikrokoki iz gnjile krvi u zraku, koj sadržaje 0'986 voL proe.
su,mporaste kiseline, uništuju ti 2 do 20 minuta. Isti uspjeh bijaše
kod bacilla bedrenice, : dočim je trus · tih bacillah ostao nepro·

- 10-
mienj en. Nu ako je bio zrak u prostoru veoma vlažan, onda je i
'trus uništen.
Sumporasta kiselina je . razkužilo za . bakterije, a samo d voj~
beno razkužilo za trus.
K ar b o hi a k i s e l i n a. Dočim se sumporasta kiselina najviše
rabi kao razkužujući plin, rabi se karbohia kiselina najčešće · kao
razkužujuća tekućina. · . ·
Koch je našao, 'da 'već l 0 / 0
otopina karbolne kiseline uništuje
bakterije bedrenice i to već za d vie minute. Kad je pokušao djelatnost
te kiseline na trus tih bakterija, ·to je našao; · da treba dva
dana, da je trus u 5% otopin.i karbolne. kisel~ne; :t~ga radi b~ti
će probitačno , da se za razkužbu uzme najmanje 10°) 0 otopina. -
Nadalje je Koch našao, da veoma nizredjena karbol,la kiselina razvitak
baktei·ija u hranbenih' otopinah zapriečuje.
Da karbolna kiselina kao para zrak ~e .okužuje, dokll.zali su
Schotte i Gartner, jer j~ potrebno, ·da je barem 15 gramma suhe
karbolne kiseline u l kub. metru . zraka. Veoma je . težko . t~liko
karbolne kiseline pretvoriti u paru, te .· prema tomu Je ra~kužba
zatvorenih prostorija karbolnom kiseHnom' nemoguća . · ·. . .
Koch pustio je kroz 45 dana karbolnu paru na . gredice zemlje
djelovati, u kojih bijaše trus raznih 'mikroorganisama ·.....:. nu tini se
klijavost istih nije promienila; kad je pako kašnje .dJelovanje ka~~
bolne pare spojio sa vriićinom (75° C.) uništio je skoro sve trusove
za 11/2 sata. .
Koch veli: U vinovici i ulju raztopljena karbolna kiselina ne
ima absolute nikakovu ' razkužujuću ' silu i isto tako nedjeluje'. tako
zvano karbolno vapno - smjesa iz vapna i karbolne kiselipe.. .
Zinkov chlorid - :lin cum chloratum - označ~je . Koch kao
. absolute bezuspješnim razkužilom. Trus od bedrenice ostao je nepromienjen,
pošto je bio mjesec danah u 5%' , otopini.
Koch je nadalje izpitivao 'skoro sva ostaia rabl)ena razkužila
sa trusom . od bedrenice, te je našao: da se uzdrži ' nE;promienjen,
ma ležao i mjesece · u eliedecih tekućinah: voda, vinovica, ·glycerin,
ehlorpikrin, aceton, maslačeva kiselina, ulje, sumporougljikova voda,
chloroforum, _petrolEijev etir, amonon, otopina l)almijaka (5°/o), ciela
otopina kuhinjske soli, chlorbarij (5%), bromkalij (5°/ 0
), jodkalij {5%),
voda vapnenoga hydruta, sumporna kiselina 3%, solna 1dselna 4%,
ocatna kiselina 4%, borova kiselina 5°/ 0
, mliečna kiselina 5%, _kiselina
sladkih korica (2%), mastila kiselina .(5°/ 0
u etlru), salicylna
-ll
ki::;el_ina (5°/o), zinkov sulfid (5"/o), željezna galica (5°/o), gorušično
ulje (6~/~ u vinovici), kalijev acetat (5°.'o), olovov acetat (5"/o),
tanin (5°/o), benzojevo kiseli natrijev bydrat (5°1 0 ), ceylol (5ofo u
v'inovici), thymol (5% u .vinovici), ulje metvice .(5°/ 11 u vinovici).
· · · (KoiuLc sliedi.)
Vi e ·s t i.
(Imenovanja.) "Narodne Novine" od 9: ožujka Q. g ~ priobćuju
sliedeću službenu obznanu : Ban kraljevinah Hrvatske, . Slavonije i
Dalmacije imenovao je dra. Ivana Kiseljaka, sukromnoga liečnika
na Rieci, podžupanijskim liečnikom ·kod kr. 'podžupanije riečke sa
sjedištem na Rieci; dra. Adolfa I v a n u ·š a, kr. kot. liečnika u Novskoj,
podžupanijskim lic~nikom kod kr. podžupanije zlatarske sa sje­
_dištem u Zlataru ; dra. Vikt9ra G j ur k o v e č k i a, sukromnoga liečnika
u Zagrebu, podžupanijskim liečnikom kod kr. podžupanije zagrebačke,
sa sjedištem u Zagrebu i dra. JosipaHavlička, grad.
liečnika u Karlovcu, podžupa~ijskim liečnikom kod kr. podžupanije
sisačke sa sjedištem u Velikoj Gorici.
. . ~ Kako iz pouzdana izvora doznasmo, nalazi se od kr. zem.
vlade izradjeni novi ljekarnički cienik, red i dispensatorium u pripravi
za tisak .
. Ct Dr. Kobler Mavro.) · Od nekoga vremena hara smrt nemilo
medju našimi liečnici. Opet nam stiže tužna viest, da je dr. M~vro
.Kobler, podžupanijski liečnik u . Dolnjem Miholjcu, umro '!l Beču u
dobi od 65. godi~a. Smrtonosna bolest bijaše morbus Brightii.
(Glavna skupština sbora liečnika Hrvatske i Slav~nije.) Sbor
liečnika imao je dne 27. veljače o. g, svoju g l a v n u s ku p š t i n u
pod predsjedničtvom: podpredsjedllika stožernog nadliečnika dra. Mašeka
Bosnadolskoga. Kao bilježnik ad hoc fungirao je dr. Krištof.
Pre~sjednik otvori sjednicu u . 5 sati sliedećim govorom :
.v ~lesla ma skupštino !
. V eleučena gospodo sudruzi !
Glavnu ovu skupštinu sazvao sam u smislu §. 3. pravila naših
kao zamjenik predsjednika, te vam se zahvaljujem, što ste se ovomu
pozivu u tako liepom broju odazvali.
Prije svega imadem tužnim srcem spomenuti smtt našega pred­
~jednika dra . . Alekse Vancaša kao i blagajnika dra. Ivana Bauera.
Predsjednik naš .bio je jedan od najzaslužnijih gradja.na naših, koji

-12-
je djelovanjem svojim stekao velike zasluge i kao liečnik i kao gradjanin,
n blagajnik dt·. Iv. Bauer bio . je obće ljubljen i revan mnogogodišnji
član odbora našega družtya; još mi je spomenuti smrt članova
naših: dra. Vjekoslava Lokarta, koji je umro u cvietu dobe
svoje, kao žrtva svoje liečničke djelatnosti, dra. Meitingera, dra.
Josipa Šepića, dra. Lavoslava Schonsteina, koji je oporukom ovomu
družtvu 100 for. poklonio, dra. Dn.ll' Aste na Rieci, te dra. Gorenza
u Petrinji, dra. Schwarza u Koprivnici i dra . . Od~nia u Delnicah.
Spomenimo se ovih . naših sudrugova kliknuvši im: slava!
Istom sgodom ne mogu a da· nespomenem vri ednoga našega
sudruga i bivšega člana dra. Nikolu Severinskoga, koji je bio
prisiljen težkom i dugotrajnom bolešću iz odbora i družtva našega
izstupiti; on je bio revan član odbora kroz skoro l O godina i jedan
od . onih, koji si je stekao liepih zasluga promičući svrhe družtva našega,
te ga zato g1avnoj ovoj skupštini na dobrohotnu uspomenu
preporučujem.
Veleslavna skupština! Dužnost mi je izviest\ti vas o djelovanju
odbora kroz više od d vie godine i razloge navesti, zašto nijesam
sazvao glavnu ovu skupštinu odmah iza smrti našega predsjednika u
minuloj godini. Za ovo potonje nemam drugoga razloga navesti,
nego da sam u isto vrieme iz obiteljskih razloga odsutan bio, a kad
sam se vratio u jeseni kući, našao sam i našega blagajnika u najlošijem
stanju zdravlja, te nam je i njega u mjesecu prosincu nemila
smrt otela.
Štq se . pako našega djelovanja tiče , ima ono po §. 2. pravila
naših sastojati :
· a) u periodiČnih sastancih,
l) u dobavi strukovnih knjiga i listova,
e) napokon u objavljivanju sborove radinosti.
Što se prve točke tiče, odbor j~ nastojao, da se svaki mjesec
jedan put u· Zagrebu stanujući članovi u sjednicu sazovu, · te su im
se prikazali mnogi važni liečnički slučajevi, a osobito mi je iztaknuti,
da je g. dr. Fon revno nastojao, da nam ovi sastanci ·što zanimiviji
budu.
Što se druge točke tiče, imademo u našoj biblioteci sve glavnije
liečničke časopise, dočim smo na knjige manje mogli obzira uzeti radi
troška, kojemu nije dorasla glavnica naša. Ovom sgodom nemogu
propustiti vam javiti, da num je pokojni naš predsjednik dr. · Alexa
Vancaš oporukom svojom svu svoju liečničku biblioteku ostavio.
- 13
Treću točku imalo je glasilo naše "Liečnički viestnik" mjesečnim
izdavanjem zastupati. U prvoj godini djelovanja odboro,·a
dali su si najvećega truda gg. prof. Jiruš i dr. Fon, da glasilo ovo
našega djelovanja pravilno svaki mjesec izlazi, ali uvidivši napokon,
da bi im ogromni posao ovaj samo revnim učešćem članova naših
uspjeti mo~no, kojega medjutim žalibože nije dovoljno bilo, morali
su obterećeni svojim poslom izda vanje "Liečničkog viestnika" obustaviti.
Iz istoga razloga nije bilo mjesečnih skupština, te je djelovanje
naše isto tako kao mekanički kakav stroj kotač za kotačem
zapinjalo, dok nije napokon gotovo posvema zapelo. Nije čudo, da
se je u takvih prilikab u mnogih uglednih članovih porodila misao,
da li nebi bolje bilo čitav Iiečnički sbor kao nevaljano i za bolji
napredak nezrelo biće napustiti.
Veleslavna skupštino! Po §. 20. naših pravila imade se uslučaju
družtv

Koncem srpnja l8S2. bi~ je dritžtveni imetak
Ođ,. l. kolpvoza 1882. do konca rujna . 1883.
bio je : Prinos ' Članova
Kamate od · :uloženih glavnica
·ukupno :
u istom ·razdoblju izdatak _
bilo je imetka -koncem rujna 1_883. . · .
Od l.-listop~da i883. do konca ~ujna 1884. :
Prinos čhmova
2084 fr: 27 nč.
342
93 " 79 "
2520 fr. 06. nč.
311 fr. 58 nč.
2208 fr'. · 48. rič.
· 627 fr. · 50. nč.
-14-
Kalna.te. ··94 " 44 -"
~'-
. _..,.1_0_0_ . ::-"__· _"~·
Zapis pqkojnoga -dra. Lavosl.- S~bo=:;·n~s_t_ei_n'-'a~-~·
Ukupno 3030 -fr. 42 · nč.
u istom ra,zdoblju izdatak
638 fr: 1 i nč~
bilo · j~ imetka konceni rujna 1884, ': · 2392 feat nč.
Od l. listopada 1884~ do 27. veljače 1885.:
Prinos Člimova · . 40 fr. 16 nč.
Kamate. . _ .. 53 ~ .: o6 "
~--,--~--~~~~~~~
Ukupno 2485 fr. 53 nč.
istodobni izdatak 30 " - "
Ostaje imetak na da u glavne skupštine . . . · 2455 fr. 53 · n č.
Čast mi je :predati novo izabranomu odboru jednu knjigu br.
35599 l hrvatske štedionice u iznosu · 1411 k 69 nč.
l{njigu zalhgaonice br. 10:51 u iznosu . 1048 " 16 "
U gotovom 15 "· 16 "
Ukupno . 2:475 fr ... Ol nč .
Sravnivši ovu svotu s imetkom rlružtv.a našega'na dan glavne
skupštine, imademo u blagajni višak od 19 for. 48 nč.
Višak ovaj imati će valjd!\ _uzroka u tom, d~ je pokojni blagajnik
u zadnje doba života svqga. novce .u blagajnu primao, a da
ih nije bilj.ežio., ili pako ,_Q.a je svoje' novce izdavao,. a da si I).i)e,"rladoknadio
trošak iz družtvene blagajne ; zato · mislim, da se ovaj višak
od 19 {or. 48 . nč., ako SE:l nebi mogao uračunati do dojduće' gla~~e
skupštine, udovi pokojnoga blagajnika ·, dra. Bauera . izruČi.
Veleslavna· _skupština.! Poslie 1 dnH. je dio programa ;1aše glavne
skupštine: izabrati novi o;lbor i fri :čla~a, koji, ~e račune pregledati.
· ·
- Po §. 13. pravila bira se predsjednik i njegov zamjenik na
pose, zato bih molio, da si tri član~ · za skruta'tore izaberete i da
svaki prisutni član ime svoga kanrlidata napiše i skrutinij obavlja-
-15-
juĆim članovima pred.a, i to najprije irna se obaviti izbm· predsjednika:
zatim zamjenika, te napokon ima se izabrati pet članova za
odbornike.
Izaberite si \·eleštovani sudruzi· članove u odbor, koji će imati
snage . i volje, zamršene odnogaje d ruž t va našega razmrsiti i djelovanje
riaše. u redoviti kolotek do,·esti ; u tom slučaju zasluga novoga
odbora biti će xe~ika, te mu. već u napried dovikujem: sreća
ga pratila u njegovu djelovanju. .
Iza toga sa velikim odobravanjem saslušanoga govora budu
izabrani gg. doktori Huber, Jakopović ·i Krištof skrutatori, te im
budu računi na revisiju predani.
Predsje~telj izviesti, da'je pokojni predsjednik sbora dr. Vancaš
ostavio istomu sbirku strukovnih knjiga. (Sveobće odobravanje.)
Kod pred uzetog statutarnog izbora · bude izabran predsjednikom
jednqglasno praliečnik dr. K a li v o d a Fa l k e ns t e i n s k i. Taj
izbor je tim znamenitiji, što je g. praliečilik po nekolicini članova
umoliti dao sbor, da :njeg3: neizabere predsjednikom. Zatim budu
većinpm giasova izabrani "podpred~jednikom kr. stožerni nadliečnik
dr. Mašek vitez Bosnad~lski, a u odbor dr. dr. Gjutkovečki,
Huber, Jakopović, Krištof i Švi"ljuga. Gg. dr. dr. Fon,
L o b m a. y er. i Rak o v a e odlučno odkloniše odborničku čast.
N apo kon bude na pred log dra. Kr i š t of a izabran jednoglasno
znčastnim članom :po sbor i čovj~čanstvo velezaslužni nu žalibože
bolestni bivši član dr. ,NilwlaSE)v.erinski.
.N ovo· izabrani ~d bor irpao je 28. veljače o. ·god. . o d b o rs k u
-sj e d n i e u. U toj sjednici budu izabrani tajnici dr. dr. G j ur k o­
večki i Jakopović, blagajnikoin dr: Krištof, knjižničarom dr.
H u b e· r. Knjižničar bi umoljen, · da odmah preuzme sboru od pokojnoga
dra. Vancaša oporučno · ostavljenu knjižnicu. Dru. G j u rk o­
v e č k o m u bi predato uredničtvo _ "Liečničkog viestnika". Napokon
bude ustanovljen dnevni red za buduću mjesečnu sjednicu sbora.
Sbor liečnika imao je dne 30. o~ujka o. god. redovitu m j e­
s e č n u sj e d n i e. u. Novo izabrani predsjednik dr. Kali voda Falkensteinski
otvori sjednicu govorom, n kojem se najprije zahvali članovom
na povjerenju, . kojim ga počastiše izabrav ga jednoglasno
predsjt•dnikom; .atim zamoli svekolike ptisutne i neprisutne članove,
da iz svih sila nastoje, da sbor liečnika bude isto tako napredovao,
kao što napreduju mnoga druga strukovna družtva u našoj domovini.

-16-
K tomu treba da svaki doprinese nešto, jer: "zrno do 2;rna pogača,
a kamen do kamena palača". Liečničkomu s boru neće biti težko ·
napredovati, jer imade za skoro svaku struku medicinskog. znanja
vrstnih zastupnika medju sbornimi članovi.
Blagajnik dr. Kr i š t of izvješćuje o stanju blagajne. AbsolutOt·ium
bude podieljen i zaključeno, da se višak od 19 for. 48 ne.,
što ga blagajna pokazuje, predade udovi pok; blagajnika dra. Bauera;
Knjižničar . kr. stožerni liečnik dr. · H u b er izvješćuje, da je
preuzeo i u družtvene prostorije prenieti dao knjige pokojnoga dra.
V a:ncaša. Zatim predlaže, da se svi družtvenLčasopisi . dadu . uvezati.
Predlog bude primljen.
Pr e d sj e d n i k se spomenu to plimi riečmi nedavno umrvše~a
člana dra. Holzera, iztakne njegore liečničke i socijalne vrline te
predloži, da svi ustanu sa svojih . mjesta. Svi članovi·, ustavši, kliknuše:
"Slava mu!"
· Dr. Rak o v a e čita veoma interesantno. preda vanje o razkuživanju
.. Sbor mu se na koncu predavanja sa srdačnim "živio" zahvali.
Čitavo predavanje priobćujemo .na drugom mjestu.
Podpredsjednik dr. vitez M a š e k predloži, da se odboru · naloži,
neka izradi memorandum na zastupstvo glavnoga grada Zagreba.
U: kojem se zastupstvo upozoruje na užasnu pogibelj, koja bi gradu
prietila u slučaju ka~ove epidemije. Bolnica leži u sried grada, zato
da zastupstvo izvoli zaključiti; da se imadu sazidati d vie barake;
koje bi imale ·· primati bolestnike za vrieme kakove epidemije. -
Dr. Rak o v a e primjećuje, da se u tom memorandumu mora izrično
naglasiti, da te barake samo dotle imadu fungirati, dok . se zemaljska
bolnica ne sagradi.
Dr. Forenbacher, kućni liečnik zemaljskog zavoda za umobolne,
poručuje po dru. Gjurkovečkomu, da će u budućoj mjesečnoj
sjedniCi predavati . o simulaciji umobohiosti.
. Buduća mjesečna sjednica biti će u ponedeljak 27. travnja o. g.
u 6 sati poslije podne.
Na ubaviest.
Ovaj broj "Liečničkog viestnika" poslah~ je uredničtvo s~im
liečnikom u Hrvatskoj i Slavoniji u ime poziva, ~a svikolici pristupe
kao č .lanovi liečničkomu sboru, te da sjedinjeniml silami ra~
dimo o boljku i napredku naše domovine, na polju vrlo važnom,
na polju zdravstva. ·
Nakladonl sbo·ra lieiinika kraljevina Hrvatske (Slavonije. Tiskoi:n C. Albrechta.
Br. 2. U ZAGREBU, 15. SVIBNJA 1885. God. YU.
LIEČNIČKI
VIESTNIK.
Organ sb ora li ečnika kralj e vina Hrv atske i Sl a vo n i j e.
,,Liečnirki viestnik" izlazi 15. svakoga mjeseca, te je namienjen sborskim članovoll·
.za nečlanoy; pređplaćuj~. s~ s~ 5 for. a .. vr: na godinu kod sborskog
blagaJnika dra. Knstofa. -Dopisi ImaJU se upravlJati na urednika. - Za oglase
plaća se redak po 10 novčića, te se šalju na tiskarnu K. Albrechta.
O simulaciji umobolestnih.
(Predavao Dr. Drag. Forenbacher, kućni liečnik u zavodu za umobolne.)
Ako i bi predmet, koji se · častim u današnjoj svojoj razpravi
razglabati,. pristao prije pred specijalno sudbeno liečnički forum, to
se ipak nadam, da će zanimati i ostalu gospodu, uzev na um, da i
praktični liečnik dodje kadšto u priliku, da bud savjetom, bud mnienjem
u tu struku zasegne.
Koliko često i biva, da tko hini tjelesnu kakvu manu : sjećam
vas samo na vojne obveznike u svrhu, da vojničkoj dužnosti izbjegnu;
na prosjake, koji se grade sliepimi, gluhim i, klastmi, samo
da milosrdje uzbude; na kažnjenike, koji se drže bolestnimi samo
da ne moraju raditi te bolju hranu dobiju; nadalje u kaznen~j statistici
na hinjenje ozlieda, pače oskvrnuće kod djevojaka u svrhn
da pod pritiskom krive potvore bud novaca izmame, bud opet i~
osvete - tim velju redje .·biva, da se tko umobolnim pričinja . -
Sasvim tim tomu su se zakloništu pojedinci uticali već u drevno
d

Tada reče Ahiš slugam svojim: "Evo vidite, da je lud · čovjek
taj, čemu ga k meni dopremiste Malo li imam suludih, a da mi
ovoga još vodite, da preda mnom biesni . Taj zar da u moju kuću
prispije"
-18-
Riedkos~ hinjenja duševnih bolesti mnijem .da potiče većinom
od~ud, što se mnogi još dan danas boje ludnice, kao nekakva stra~
šila; drugi, kojim toliko do poštenja. stalo nije, vole svoju kaznu i
u tamnici pretrpjeti, jer se tobože ondje bržoj slobodi nadaju; treći
opet srame se biti nazivani ludjaci sa svog tobožnjeg čovječjeg ponosa:;
drilgo jer se ne nadaju dobru uspjehu od svog hinjenja: pričinja t
bo se umobolestnim, kako znanost danas stoji, te koliko se ria prvi
pogled lahkim i činilo, nije lagan posao. Liepu nam je u tom smislu
sliku predočio čuveni psychiatra Kraft-Ebing, prispodobiv simulanta
umobolestih predstavljaču . Oba valja da odigraju uloge, samo tom
razlikom, da su predstavljaču pogodnosti veće u tom, što taj uzevši
djelo već gotovo, napisano drugiin, · nauči ulogu te igra; dočit~ si~mlant
mora sam da ulogu izmisli i sam ju odigra; a osim toga mora
pun improvizovati. Kod prosudjivanja opet bolje prolazi predstavljač
od . sin:utanta; jer se nemože zahtievati, da svaki Član od . obćinstva
bude vješt ~ritik ; nadalje pozornost · obćinstva umanjena je raznim
sjajem u kazalištu; dočim simulant ima pred sobom vještake, koji
pozorno. prate svaki njegov mig i korak. Takav . simulant morao bi
se veoma dobro razumjeti u psycbiatriju; odtud i onda dolazi, što
u nakani obsjeniti mieša sve moguće vrsti umobolje: čas se: smije,:
~3:s_ pl~če; . sad leži ili sjedi mirn9, sad opet skače, viče, pjeva, .psuje,
valJ~ se, k tomu blezgne: štogod bezsmislena, protuslovna, držeć', da
je syoj ~ilj pp~tigao, ako ne pazi ~a logiku.; a ne zna: holan, da Hudost
_it:Qa ~voju logiku i svoj . zakon! · Uzmi još u obzir i soniatičke
zn~ko: v.e; siipu'Iant nemože .zapoviedati svomu srdcu; da laganije m·
. ~rže · ~uca., navući krv na obraz, već je u njega sve prisiljeno i ne- ·
naravno,_ te.. se 'Qrzo utr\ldi, a ustrpljivost ostavi-ga na pol puta.
Ako je indi simu1ovati duševnu: boiest veoma težko, to bi odtud
slieđ,ilo,_ : O.a je .onQ.a lahko i ·odkrit simula.nta. Ova pred~nieva
vriedi:zaista za.JEldnostavne; klinički točno iZražene forme. Nu itna
~ekih ,D:lješovitib, prelaznib, periodičnih te tako tamnih likova, ktije·'
Je težko u koj sistem uvrstiti, pa dodješ često u nepriliku, razlnču- 1
jući, J~ošto .pr~ vom naglasuje Maudsley (u svojem:· Pie Zurechnungsfahigkeit
d. Geisteskr. 1875) zločinca od bolestnika. · ·
-19-
Pa ako nam je i pošlo za rukom skinuti s nekoga krinku i
upoznati u njem simulanta, što smo time dobili Jer tko nam jamči,
da baš taj tobožnji simulant nije ujedno i umobolestan, kad se inade,
da baš sami umobolestnici često simuluju i dissimuluju umobolest,
te da je većina takvih simulanta već unapried duhobolnom. Ima pače
čuvenih psychiatra. (Jessen: Allgem. Zeitschr. f. Psychiatrie XVI. l),
koji veoma dvoje, može Ii u obće čovjek zdrava uma duhobolest simulovati.
Nu mi tako daleko ne ćemo poći, te svakoga simulanta
umobolnim proglasiti, jer bi dosliedno tvrditi morali' da ni simulanti
tjelesnih mana nisu pri zdravoj pameti, a poš~v korak napried,
zamrsili bi granicu med zločinom i umobolešću, te bi možda nadošao
dan, da nam ili sve Lepoglavance u Stenjevec premjeste, ili kaznionu
u ludnicu pretvore. .
Ako indi i riedko, ipak ima i dandanas slučajeva hinjenja umobolestih
i kod ljudi normalna uma*. Mimoišav slučajeve kod zaljubljene
djevojke, koja, u nadi, da će sklonuti roditelje n·a savez sa njezinim
milenkom; hini uma bolest (ponajviše melancholiju, a mnijem zato,
što ta vrst umobolesti ponajbolje odgovara njezinomu bolnomu čuvstvu,
te tromosti duševnog djelovanja. - Razlikuj ovdje motiviranu
melancholiju od psychične. - Obično razvije se tuj protivna vrst
psychose: mahnitost ili prvotna ludost sa značajem uzvišenja) ; nadalje
izgovor na · neut>rojivost kod pijanstva, gdje sud pravom takvo
stanje uzimlie za ublažtijućli okolnost sa analogije, koja izmedju psycbose
i alkoholisma obstoji; važnije je i.a nas pretvaranje kod vojnih
obvezanika. Ovi se običiw grade tupoglavimi i benavimi, jer dobro
znadu, da tuka v za vojnika nije sposoban; a ima i slučajeva hinjenja
padavice. (U peštanskoj . voj n. bolnici nekom je simularitu. čak pjena
niz usta ciedila, dok se nije izpostavilo, da je simulant za svaki
napadaj komadić sapuna u usta uzeo.) U parbenih stvarib se mnogi
izgoyaraju na . slabotimlje ili neubtojivost kod sklapanja ugovora. i
javnih spisa, samo da is'ti iigube vriednost.
Najveću potežko~u pružaj~ nam kazneni slu,čajevi. Tu valja da
vještak, ko št veli Kra(t:-Ebhig, "sve s·voje' znanje i moć uloži'< da
razpozna, što je bolest, a što je zločin.
(Dalje sliedi.)
* Više novih slučajeva naveo je Dr. Siemens u ovogodišnjem Archivu za
psychiatriju.

-20-
O desinfekciji.
(Po 2. izdanju "Lebrbucb der Hygiene" od prof . . Dr. Novaka; predavao
Dr, Rakovac u sjednici liečnil!koga sbora od 30. ožujka 1885~)
(Konac.)
Etir uništuje trus bedreničnih bakterija stoprv 30. dan, željezni
chlorid za 6 dana, solnokiseli ch inin (I%) za deset dan' a.
Priesna chlor·ova i jodova voda, 2°/o otopina .broma Io/ 0 otopina
osmijeve kiseline, l 0 /o otopina sublimata i 5 OJa otopina kalijeva
permanganat11 ukazaše se veoma uspješne te uništiše bacille bedren~ce
već prije 24 sata.
· Buduć su se jod, chlor, brom i sublimat tako uspješnimi ukazali,
pretražio je Koch njihovu djelatnost. U prekapanoj vodi (ijeluju
jod, brom i chlor veoma sjegurno i brzo na trus. Brom kao
plin uništuje trus za 24 sat.a, dočim chlor kao plin slabije djeluje,
a još slabije jod ~ formi plina. Daske, na kojih bijahu trusovi bedrenice,
bijahu nakon čet\'erokratnoga pranja sa 4°/o otopinom broma
u vodi razkužene. ·
Wernich tvrdi, da bromova para uspješnije djeiuje . nego li vodena
otopina. Bromovu paru izvadjati ćeš najlaglje, ako upotriebiš
Franko~e šibke iz kieselgubra, impregnirane sa osamkratnim volumom
broma. Ove se šibke postave u čašah na uzvišena mjesta u sobi te
radjaju paru kod obične sobne toplote~ Proti ovim param 1ma mnogo
prignv

-22-
relativno toli neznatnu oštetu predmetah ne ćemo nijednim načinom
razkužbe postići, a nijedan način desinfekcije vrućinom ne djeluje
tako sjegurno ua sve vrsti i oblike organizama.
Konačno navesti mi je još, kako da rabimo navedena razkužila,
t. j. kako da razkužujemo bolestnike, stanove, predmete, izmetnine
i t. d.
.Provedba razkužbe ima svrhu, da uništuje kuživa, ili ako to
nije moguće, da kuživa barem neškodljivimi uČini.
Kad biramo razkužilo, valja nam uzeti obzir na narav i snagu
kužila, na svojstva predmeta, koje valja razkužiti. Kužilo neka se
što uspješnije uništi, a predmeti neka se ne oštete više nego li je,
da uspjemo, potrebno.
Ako su . kuživa veoma snažna, uporabiti ćemo prema naravi
predmeta i prema stepenu nakužbe što jača razkužila.
Osobito strogu razkužbu provesti ćemo kod kolere, typhusa,
boginja , difterije. I u slueajevih , ako ljudi umru od bedrenice, sakagije
ili bjesnoće, valja pomnjivo · razkužiti sve predmete, s kojimi
je došao bolestnik u dodir. Isto tako ćemo kod akutnih examthema,
kod srdobolje, tuberkulose, babinje groznice, kod prenosljive očne
bolesti provesti svrsi odgovarajuću razkužbu.
Kod sadanjega stanja razkužbe priredjuju se sliedeća razkužila:
Alkalske Južine. Raztopina sode u 12-15 dielova ključale vode,
a raztopini dometni živa :vapna polovinu, koliko je ~ode.
Otopina kalijevoga. sapuna. 15 grama kalijevoga sapuna u 10
litara vode. Ove otopine rabe nam za desinfekciju .. drvenih pred:­
meta, kamenih podova , zidina, a ako imade barem 2°/ 0
sode, 1 za
desinfekciju platnenih i pamučnih lataka.
Karbolna kiselina. Rabimo ju i čistu ·i .priesnu (rob). Cistu
rabimo raztopljenu sa 20 dielova vode, a u priesnu nalijemo toliko
vode, da otopina sadržaje 50fo čiste karbolne kiseline. Otopina čiste
karbolne kiseline rabi za desinfekciju instrumenata i za izvadjanje
karbolne pare.
Ako rabimo sublimat, damo si prirediti otopinu od l diela na
1000 dielova. vode. Njom možemo i trus bacilla uništiti nakvasiv
dotični predmet samo jedankrat . . Obično razredjujemo ovu otopinu
na peterostruko - tako da dobijemo otopinu l :. 5000, i od ove
otopine uništuju se trusi za nekoliko časova.
Za razvijanje bromovih para rabe nam prije opisane šibke
_Frankove iz_ kieselguhra.
23 -
Chlor se izvadja tako, da . se na plitke posude nasipa vapnov
chlorid a ovaj solnom kiselinom polije.
Ob uporabi sumporaste kiseline i vodene pare naveli smo
glavna načela jur prije. Kod predmeta, koje ćemo razkužiti, navesti
nam je najprije bolestnika. O desinfekciji se ovdje upravo govoriti
ne može, mi ćemo ga držati čisto te isolirati. Ozdravjele ćemo uz
dozvolu liečnika sapunicom oprati ili ako je moguće u sapunici okupati.
Mrtva tjeiesa preminulih od boginja, osipne pošaline, od difterije,
od kolere, daH . cemo zamotati u .plahte, nakvašene otopinom
sublimata, te ih što prije iz stanova ukloniti. Dok ima bolestnika
od kužnih bolesti u sobi, nije moguće sobu razkužiti. U takovoj sobi
neka budu samo najnuždniji predmeti , a nepotrebni neka se odstrane.
Bolestnik neka izključivo rabi samo svoje predmete i rubeninu.
Rubenina, što se kod bolestnika mienja, neka se ne stepa, već
neka se samo složi te odmah u sobi metne u priredjenu posudu, u
kojoj ima sapunice ili l% karbolne kiseline. Ovoj e, što ih je bo­
Iestnik rabio, spali, a instrumente čisti pomnjivo karbolnom otopinom.
, Osobe, koje bolestnika dvore ili s mrtvacem se bave, neka
nos.e u sobi nad svojom odjećom tanko odielo od svietla latka, te
neka ovu svuku, kad ostavljaju sobu bolestnikovu. Obćenje bolničara
sa drugimi osobami neka se što više ograniči ; bolničari neka
u sobi, gdje ·)e . bolestnik, ne jedu niti ne piju.
Prostorije moći ćemo samo onda izdašno razkužiti, ako ne~a
n.iti stanovnika niti predmeta . u njih, koji otegoćuju desinfekciju.
Podovi, stiene, - prozori, pokućtvo, neka se sublimatnom ·otopinom
nakvašenimi krpami čvrsto obrišu ' a nakon . % sata sapunicom
dobro operu.
· . Ili ćemo sobu razkuživati plinovi -razkužili- djelovanje sumpoi·aste
kiseline pospješiti ćemo vlagom. Ako li upotriebimo plinove
broma, to će ostati prostorije 6-8 sati zatvorene, a nakon toga
iztjeraju se plinovi broma kroz otvorene prozore mehaničkim mahanjem
vinovicom nakvašenimi krpamL
Posteljinu, ·odjeću, rublje, desinfiscirati ćemo najbrže i najizdašnije
vrućinom. Desinfekcijom suhom vrućinom - u vrućoj peći
- riedko ćemo uspjeti, ili je peć prevruća, to ćemo predmete oštetiti,
ili je prenizka; onda se neuništuju trusi. Najbolje ćemo uspjeti
porabom vodene pare od 100° e. načinom prije jur opisanim.
Blazine , stru njače, jastuke, pokrivala, sagov13 i sukl).ene ili
svilene odjeće - osobito ·ako su ovi predmeti došli u dodir sa bo-

- 24-
lestnici holes tnimi od boginja, difterije, kolere, osipne po~~line, od
bedrenice, sakagije, bjesnoće, zamotati ćemo dati u krpe nakvašenu
sublimatovom otopinom, te onda razkužiti vrućom parom, gdje će
ostati dva sata.
Memorandum
hrvatsko-slavonskoga liečničkoga
poglavarstvu zagrebačkom.
Slavno gradsko poglavarstvo!
sbora slav. gradskom
Liečnički sbor kraljevina. Hrvatske i Slavonije zaključio je u
mjesečnoj svojoj sjednici, držanoj dne 30. ožujka o, g., na predlog
jednoga svoga člana jednoglasno, da slavno gradsko poglavarstvo
upozori na kobno stanje, u koje bi glavni grad dospio u slučaju
epidemija, te da slavnomu poglavarstvu preporuči, kako bi se za
vremena pobrinulo, da se ukloni velika pogibelj od stano\'ničtva
grada, koja bi nastati morala i kod razmjerno manje epidemije.
Malo će biti gradova, koji imadu i na neshodnib mjestih i vrlo
neshodne bolnice, kao što mi u glavnom gradu kraljevine. Objedvie
boinice stoje medju privatnimi kućami, a ona milosrdne braće upravo
u sredini grada i na točki, gdje je najživlji promet. Ni vanjskim
licem ni nutarnjim uredjeiljem te bolnice ne priliče liečničkim za~
vodom , kakove traži današnja znanost. Tako nema ni u jednoj od
njih posebnih sgrada za kužne bol-esti, ·a kako su neshodno sagradjeiie,
svi d9sadanji izumi desinficiranja ne bi ništa pomogli, da se
poja vi koja epidemija.
I javno mnienje i strukovnjaci i visoka kr. zemaljska vlada
slažu se u sudu, da · se ove bolnice moraju zamieniti velikom zemaljskom
bolnicom , koja · će odgovarati postulatom znanosti, pače
visoka kr. zemaljska vlada ima već na umu, . da sagradi ovakovu
zem. bolnicu. Taj posao velik je i treba mu velikih novčanih sredstava;
dok se dakle izvede načelno već prihvaćena misao, · proteći će
u najpovoljnijih okolnostih još dulje vremena; medjiltiem pako mogla
. bi se svaki čas kakva epidemija porodi ti i nemilo razširiti, a mi ·ne
bismo iinali u takvom slučaju ni najnuždnijih sredstava, da ju ugušimo.
Suvišno bi bilo spominjati sve strahote, koje sa sobom donaša
veća ili pogibeljnija epidemija, kao n. pr. kolera, koja nam lanjske
godine nije bila vrlo daleko ; strahote, koje bi se preko mjere po-
- 25-
večati morale, kad nemamo niti izolovanih zavoda, kamo bi bolestnike
smještali, te ih odlučivali od zdravih. Nu ne samo za slučaj
kolere, već i onda, da n. pr. nastane samo pošast boginja, naše bi dvie
boinice služile više razširenju pošasti, nego li njezinu zatiranju ; one bi
bile nešto posve drugčijeg, no što jim je svrha, bile bi leglo pošasti. ·
Prikazavši tako liečnički sbor prema svojoj strukovnoj, humanitarnoj
i otačbeničkoj dužnosti neobbodnu potrebu sredstava proti
slučajima epidemija, neka mu bude dopušteno, da sad još u kratko
naznači, u čem bi se, po njegovu mnienju, imala ta sredstva sastojati.
Kad se počme graditi zemaljska bolnica · - a to je po nadi
O\'Oga ·.s bora i svega pučanstva glavnoga grada samo pitanje vremena
- tad će se podignuti i posebne , dosta obsežne sgrarle za
epidemičke bolesti ; prema tome imale bi dakle biti sgrade, koje
nam sada trebaju, da budemo prostorijami providjeni, ako bukne
kakova pošast, samo provizorne.
Ove provizorne sgrade imale bi sastojati od dviju većih baraka,
jedna za mužkarce, a druga za žene, koje bi se mogle načiniti
poput onih, koje su 1878. godine načinjene u Sisku za bolničke barake,
te su 1881. godine u Zagreb na Ciglanu prenešene, gdje i
sada služe vojnikom za stanovanje.
Tro~ak na ovakove lahke gradnje bio bi nerazmjerno mnogo
manji, nego li da treba stalnih kuća, a tom jeftinoćom pospješilo bi
se samo izvedenje njihovo. Osim toga radi zemljišta za nje netreba
ni brige ni troška, jer bi se mogle vrlo prikladno sagraditi na brežuljku
iza vrta gradske ubožnice , gdje bi nadzor nad njima vodila
bezplatno uprava ubožišta, a kad bi jih trebalo rabiti, tad bi milosrdne
sestre odmah mogle preuzeti obskrbu i njegu bolestnika.
Upozorivši ovim liečnički sbor po svojoj dužnosti sl. gradsko
poglavarstvo na pogibelj, što prieti pučam,tvu ovoga grada od pošasti
i kako bi se toj pogibelji najbrže i najlaglje dalo predusresti,
moli slavno poglavarstvo, da ovu njegovu predstavku blagoizvoli uvažiti.
t Dr. Ivan Bauer .
Koncem prošle godine izgubismo odlična člana liečničkog stališa,
koji nam je svojim javnim radom vazda na diku služio, a u
privatnom životu svima nama iskrenim i u najboljem !lmislu rieči
collegialuim prijateljem biQ,

-26-
br. han Bauer, rodjen 25. travnja 1842 ~ . u Zagrebu od gradjanskih
roditelja, po~vetio se je, svršivši gimnaziju U S\'Oin rojnom
mjestu Zagrebu, medicinskim naukoiri na sveuČilištu u Beč u, gdje
je godine i867. promoviran doktoroi:n ukupnog . liecničtva. Još .:go'­
dinu dana iza svoje promocije bor:avio je u Beču, usavrŠujuč se · u
svojem zvanju na odsjecih tamošnje javne bolnice. ·
Vrativši Ee tada u Zagreb, prioimo je svom duš.om riz težko. i
mukotrpno zvanje prakti~uog liečnika.
Vrline njegova duha i upravo samaritanska ćud ~laga njegova
srca uz vanrednu požrtvovnost i brižljivost za bolestriike bez razlike
stališa i · imetka pribavili su mu brzo u publici obče pdznanje.
Prve dvie godine bio je Bauer uz neznatan honorar kod ob~
ćine grada Zagreba liečnikom za gradske ubogdr~. Koli sdušno je
on to naporno službovanje vršio, pa kako je prijaz~n, ljubezan i po~
žrtvovan pr~ma sirotinji uviek bio, dokazom je, što je on . i nakon
odstupa svojeg od oYe sluŽbe, pošto je preuzeo liečničko mjesto na.
željeznici i kasnije kod tvornice duhana, vazd.a pritjecao sirotinji u
po,moć. Svaka humanitarna inštitucija ·u zagrebu brojila .je Bauer;t
svojim članom i to ne samo po imenu i po materijalnom njegov_u
prinosu, nego po požrtvovpom i neumornom rijegovu rad.u u humanitanie
svrhe. Napominjem samo družtvo čovječnost!; k~IIIU je on duša
bio, zatim gospojinsko d~užt~·o · za pjestovalište, kQjemu je . on .. blagajnikom
i revniln promicateljem bio. ~ Obsežna lieČnička ' praksa,
što službena što privatn'a, zaokupljala je cielo rijegovo vrieine, pa
mu nije dojmštala ni odmora rii zabave. Liep dokaz, koliko je Bauer
bio kao liečnik i dobročinitelj cienjen, jest i to; da gaje Jzraelitičko
družtvo za podporu bolestnika i u obće nemoćnika, "Chewra
Kadischa", začas tnim čianom imenovalo.
Kad se je ovo naše družtvo ustrojavalp, bio je .on medju
prvimi njegovimi zasnovateiji i članovi , pa mri je od njegova početka
sve · do svoje smrti ostao mnogozaslužnim čiairom : i bl~gajniko'm.
Kad se je na temelju zakona ob uredjenju zdravstva uvela
nova u nas inštitucija, haime kr. zeru. zdravstveno vieće, bio je on
medju prvimi njegovilqi imenovanimi članovi, pa je visoka kr. zem.
vlada, uvažujl,lć i cieneći njegovo obsežno liečničko znanje, kod svake
periode Bauera iznovice imenovala kr. zeru. zdravstvenim savjetnikom.
Bauer si je i u tom s\·ojstvu · velikih zasluga stekao~ jer· je
bio zdravstvenomu vieću svojim znanjem, svojim radom' 'i marom od:
velike koriSti.
- 27 ~
Osobito mi je izt.aknuti pravu i iskrenu collegialnost Bauerovu.
=On je razmjerno najdulje praktikovao u Zagrebu, pa je svakog novonadošlog
druga srdačno primio i svakomu, gdje je mogao, na ruku išao.
Kako napomenuh, riije si Bauer dopuštao · odmora i zabave;
težko liečničko zvanje obuhvatalo je cielo njegovo vrieme; samo
nakon obavljena posla uživao je sladke čase u krugu ljubljene svoje
obitelji.
·Ima već više godina, što je bolest fizič ne sile Bauerove podkapala;
mi ga vidjevasmo, kako godimice, dapače danomice fizično
slabi, ali njegova duševna energija silila je krhko ~ielo, pa je gotovo
do zadnjeg uzdisaja svojeg vršio liečničko svoje zvanje na dobro­
koje je u njega vazda s povjerenjem tražilo savjeta
bit obćinstva,
i pomoći.
Bauer je nakon petnaestgodišnjeg liečničkog rada u rodnom
svojem mjestu Zagrebu preminuo u krugu razcviljene svoje obitelji
dne 17. prosinca 1884. u 42. godini svojega života.
Slava njegovoj uspomeni!
Dr. Šime Švrljuga.
t Dr. Adolfo Holzer.
Kobna smrt ote nani dne 17. ožujka ove godine · vrstna i plemenita
muža, koji je zaslužio, da mu medju nama bude vječna
uspomena.
Dr. 'Adolfo Holzer rodjen je godine 1834. u Sv. G j urgj u
u Ugarskoj, te je, svršivši gimnazijalne nauke u Požunu, pohadjao
sveučiiište u Beču, gdje je bio godine 1857. doktorom sveukupnog
liečničtva promoviran. - Najbolje preporučen u ono vrieme moćnomu
grofu . J u liju J a n k o v ić u, bude pozvan od njega za njegova
osobnog liečnika u Daruvar, · gdje je vršio i kupalištnu praksu. -
Buduć IDU je više prijala kupalištna praksa, napusti on mjesto liečnika
kod grofa Jankovića, te primi službu kupalištnog liečnika u
bližnjoj j o d n o j k u p e lj i L i p i k. - I bez sumnje, njemu jedinomu
pripada zasluga, da je prvi uznastojao, kako bi se uzdiglo kupalište,
koje je do toga vremena bilo sasvim zanemareno. - Vlada onoga
vremena takodjer je cienila njegove zasluge za to kupalište, te ga
je imenovala vitezom reda Franje Josipa i· redovitim čla-

-28-
Nesporazumljenja s posjedniko1u kupališta prinukn~e ga ipak,
da ostavi Lipik god. 1872. i da ga prepusti drugomu, kojemu je
sad već bilo lakše započeto djelo dalje voditi i usavršiti. - Holzer
se preseli sada u Fr a n z e n s b a d, gdje je imao dos tn prilike, da
se iztakne kano čovjek velika znanja i finog, svjetskog ponašanja,
pa zato nije čudo, da je doskora ondje postao najznamenitijim i najomiljelijim
liečnikom. Bolestnici iz svijuh zemalja· i iz najplemenitijih
krugova tražili su sada njega, da ga pit.aju za sa vjet. Svi su
ga po zasluzi cienili i štovali. U to doba popravilo se je znatno i
njegovo materijalno stanje.
Holzer je u Hrvatskoj bio počeo, u njoj se je i nastanio, te
se svake . godine navraćao, da proboravi u krugu . prijatelja i štova··
telja po nekoliko ugodnih dana na svojem tusculu "Mala Briga".
Tuj se je bavio i studija mi · te je i mnoge znanstvene razprave napisao.
Tuj je sa~tavio svake godine kupalištni lwledar, koji je on
izdavao, tuj je napisao svoje razprave dielom ·za medicinske, dielom
za političke novine; tuj je zamislio svoju divnu · ideju o s pr a v i,
kako da se vagina i cervix uteri permanentno irrigiraju ; koju
spravu- pohvališe svi oni, koji su na to pozvani bili, a medju timi
osobito učenjak Spencer Wells. Tu svoju ideju objavio je na sastanku
prirodoslovaca i lieč.nika u B a d e n~B a. d e n u, gdje je o tom
i predavao. Glas njegov raznio se po svih krajevih svieta.
Prilikami naše domovine uviek se je interesovao, te je u nje
utic.ao kao član zdravstvenoga vieća, što pokazuje sastav novoga
kupalištnoga štatuta za naša kupališta. - Prema svojim sudrugovom
i prema svakomu bijaše uviek ljubezan, te je svakoga do srdca
dirnula viest o njegovoj smrti.
Našem je vjernom drugu ugasnuo život, nemila smrt otela nam
ga iz našega kruga, ali mu svi u srdcih naših ostavismo trajno
mjesto i zato zaključujem ove, vjernom prijateJju posvećene rieči,
s uzklikom: "Sit terra tibi levis!" Dr. Kern.
Biografiju pokojnoga družtvenoga predsjednika, bivšega zemaljskog praliečnika
dra. Alexe V a n e a š a donieti ćemo naknadno, jer još . nemamo nekoji~
podataka.
Vi e s t i.
(Imenovanja.) n Narodne Novine" od 21. travnja o. g. priobćuju
sliedeću shlibellu obznapu: Ban J>raljevinah lfrvatske 1
Slavonije i
-29-
Dalmacije imenovao je grad. liečnika u Bihaču dra. Petra H e i n z a
kr. kotarskim liečnikom u Oriovcu i sukromnog liečnika u Ludbregu
dra. Ljudevita H it raz i m a kr. kot. liečnikom u Slunju.
- Od imenovanja u e. kr. vojsci javljamo sliedeća: Generalnim
stožernim liečnikom imenovan je dr. Josip P o dr a z ky, do sada
stožerni nadliečnik l. razreda; pukovoijskim liečnikom l. razreda dr.
Ferdinand T re u z, do sada pukovnijski liečnik IL razreda.
- e. kr. ratno ministarstvo nastoji svimi mogrićimi sredstvi,
da doskoči oskudici vojničkih liečoika. Ovakovim sredstvom imade
se takodjer smatrati e. kr . . odluka, kojom se povisuje broj viših
šarža medju · vojničldmi liečnicL
(Odlikovanje.) Član hrvatskoga liečničkoga sbora, e. kr. pukovnijski
iiečnik dr. Ferdinand Tr e u z, odlikovan je crnogorskim
Danilovim redoin četvrtoga razreda.
(Kao novi članovi) liečriičkomu sboru pristupiše: Dr. Alois
P a i k er t, e. kr. stožerni nadliečnik i ravnatelj vojničke bolnice br.
23 u Zagrebu; dr. Vojslav S u b o t ić, operateur i prvi grad. fizik
u Zemunu; dt. Alexander, praktični liečnik u Zagrebu; dr. Ferdinand
Tre uz, e. kr. pukovnijski liečnik; dr. Karlo Forenbacher,
kiićrii liečilik u kr. zem. zavodu za umobolne u Stenjevcu; dr. Jos.
A n t o l k o v ić, sekundarni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu;
dr. Tošo Wie k er h a u s er, gradski kot. liečnik u l';agrebu
i dr. JosipHavliček, podžup. liečnik u Velikoj Gorici.
Začastni · član liečničkoga s bota, umirovljeni pukovnijski
liečnik dr. Nikola Se'verinski umro je dne 5. svibnja o. g. Prijatelje
·njegove nije viest · o toj smrti ni malo iznenadila:, ta katastrofa već
je

.
-30-
umobolne u Stenjevcu, dr. Dragutin Forenbacher, o simulaciji
umobolestnih. Predmet predavanja sam je po sebi veoma zanimiv, nu
dr. Forenbacher znao ga je svojim živim slogom i slikovitim prikazivanjem
još interesantnijim učiniti. Mi smo uvjereni, da će predavanje,
koje donosimo na drugom mjestu, svakog praktičnog, osobito
pako svakog sudbenog liečnika veoma zanimati. Predsjednik zahvalio
se je predavatelju u ime sbora. Pošto su se .još riešili neki manje
važni administrativni predmeti, zaključi predsjednik sjednicu u 1 /29
sati u večer.
- Odbor liečničkoga sbora imao je u ponedjeljak dne 4. svibnja
o. god. sjednicu, u kojoj je ustanovljen dnevni red ·za buduću
mjesečnu skupštinu.
- Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije imati će dne
26. svibnja o. g. svoju mjesečnu skupštinu sa sliedećim dnevnim redom:
l. Izvješće predsjednika o družtvenib stvari h u obće, a napose:
a) Pitanje u pogledu dalnjeg postupka u već davno započetoj razpravi
o sudbeno-liečničkih pristojbah.
b) Pitanje glede preinake propisa za zdravstvene organe, koji propisuju
liekove na zemaljski račun.
e) Razprava o rezultatu predstavke liečničkoga sbora o asaniranju
grada Zagreba.
2. ~ventualni predlozi.
Gospoda članovi liečničkoga sbora upozoruju se, da se odsada
neće . više šiljati posebne pozivnice na sborske članove za mjesečne
skupštine, jer se "Liečnički viestnik" pravodobno šilje · svim članovom,
a u viestniku će se svagda javljati, kada ima biti buduća ~jedni~ . .
- Profesor H y rt l slavio je nedavno u svojoj zabiti, u : Petersdorfu
kraj Beča, jubilej svoga petdesetgodišnjeg djelovanja kao
doktor medicine. Tim povodom sjetio se je velikodušno mn~gih dobrotvornih
zavoda, poklonivši jim znatnih svota. Uzprkos slabomu vidu
radi starac Hyrtl na literarnom polju medicinskom još uviek kao
kakav mladić.
. - Profesor D i t t e l u Beču slavi 15. maja o. g. svoj sedam~
deseti rodjendan.
- C. kr. namjestničko vieće u Beču kao da imade nakanu u
il!tinu provesti neku, već prije više godina izdatu naredbu, da prvim
sekundarnim liečuikom u jednom od triju velikih bečkih bolnica može
postati samo državljai1in ~ carevinskom vieću zastupanih zemalja.
Mi mislimo, da provedba te naredbe može samo štetno djel~vati na
- 31.-
sve intere~ente. Štetno bi djelovala na bečki medicinski fakultet, jer
.inauienit' broj djaka· Iz ugarskih zemalja uči u Beču u nadi, da može
dulje vremena ostati u k~joj od triju velikih bolnica, a štetno bi
djelovala i na srime bolnice, jer bi oskudica na sekundarnih liečnicib~
koja se kadkada poja~ljuje,. mogla postat~ permanentnom. Izvadjanje
te ' ria1~edbe bilo bi napokon štetonosno za ugarske državljane,
a najpače za. nas Hrvate, koji nemamo medicinskog fakulteta.
U Beču tistroje~o je družtvo u svrhu i z g ar a n j a tr u p la
pod im~n.o~ . "Pie Flamme".
- Poznato je, da ~e je u Beču počelo agitirati za prenos školskih
praznika· ·od mjeseca kolovoza i rujna na srpanj i kolovoz. U
jedl!om času pojavi se nebrojeno glasova za i proti. Bečki liečnici
takodje_r :s~ bave .ovim pitanjem. U sjednici doktorskoga kolegija od
13: ti:avnj{ i u sjednici e. kr. družtva liečnika u Beču od 17. travnja
o. g. ptec:lložio je profesor Exner predstavku, kojom bi se nastavna
uprava upozoriti imala na neshodnost namjeravanoga preinještenja
praznika sa sanitariloga gledišta~ Osobito iztiče Exner, kako
bi to nezd~avo po djecu bilo, kad bi se već koncem kolovoza morala
vratiti u· joŠ vruće ~kolske sobe, te kad bi im se otela prva polovina
rujna, . najljepše
. . vrieme i _tlajprikladnije za . oporavljenje. Mnogi
~ . . . . . ..
prvaci med~u , bečkimi lie.čriici podpisali su tu predstavku.
~ Neugodno dira svakog liečnika, kad čuje novosti, kao što
je sliedeć:i: Bivši zastupnik na kr. · vieću .u Pešti, Luppa, bio je u
lipnjU: godine .1883. radi jednog tiskovnog prestupka pod obtužbom.
Luppa nije došao na ur~~eriu gl\}vnu r~pravu, već je poslao sudbenomu
stolu liečničku svjedočbu okružnih liečnika . . Szt..-Endreeskih ,
dra.:Franje Knolla i dra. 'Mavre Feketea, .Po kojoj da boluje od bolesti,
koja ·iziskuje jednu operaciju i najmanje šest tjedana liečenja.
Dotični sudbeni' stol nije se · tom svjedočbom zadovoljio, već je izaslao
sudbenoga liečnika dra. Ajt3:y-a, koji je,pregl~dav~i obtuženika,
izrazio mnienje, da je isti · posv~ma zdrav: Luppa je uložio priziv
proti toj izr:eći; i sbog toga budu oba liečnička iivješća predata profesorom
na budapeštanskoj un_iverzi dru . . J:uliju Janny-u i dru. Gezi
Antalu, da oni tu stvar p~esude. ObojiCa . se odlučjše za Ajtay-ovo
111nienje:· Za -to mnienje odlučilo se je takodjer zemaljsko ~dra v­
stveno vieće. Radi toga budu ·stavljeni poi obtužbuPetar Luppn,
što se je poslužio krivom svjedočbom (prestupak kažnjiv po §. 41 o.
kaz. zak. do je~ne godine zatvora), a okru7.ni , liečnici dr. ·Fr. Knoll
i dr. Mavro Fekete radi izdavanja lažne svjedočbe po §. 411. kaz.
' . .

- 32
zak. (kazna ,do 6 mjeseci zatvora i 200 for. globe). Tekom mjeseca
svibnja biti če konačna razprava.
Mi don~simo tu viest bez dalnjega komentara.
- U Dortmundu osudjena je jedna pri malja na j e d n u g o­
d i n u ta m n i" e e, jer je bila okrivljena, da je tekom dvaju mjeseca
lahkoumnim postupanjem preniela · ptierperalnu groznicu na dvanaest
rodilja. Krivnja joj je samo za dva slučaja dokazana. Otežćujuća
okolnost bijaše ta, da primalja uzprkos . svojoj dužnosti nije odmah
prizvalu liečnika, tako da su četiri rodilje umrle uslied infekcije.
- Svakako je znak vremena, da će biti doskora na Sorbonni
u Parizu ustrojena stolica za - bakteriologiju.
- Uskrsni praznici bili su povodom triju kongresa, naime
kongresa njemačkih kirurga u Berlinu, kongresa francezkih kirurga
u Parizu i kongresa sa internu medicinu u Wiesbadenu.
- Ovogodišnji sastanak njemačkih liečnika biti će 14. rujna
u Stuttgartu, a sastanak njemačkog družtva za javno zdravoslovje
od 15. do 17. rujna u Karlsruhu.
- Povodom zemaljske izložbe biti će u Budapešti 4. i 5. rujna
medicinsko-higienički kongres.
- Za mjesto kupalištnog liečnika u varaždinskih toplicah razpisan
je bio natječaj do fo. svibnja o. g. Godišnja plaća 600 for.,
stan u naravi i 4 hvata drva. Molbenice sa naznakom starosti, vjere
i dosadanjeg službovanja imale su . se upraviti na zagr. stolni kapt()l.
Uredničtvu
priposiate knjige i časopisi:
Dr. W. J aw or s k i, Docent an der med. Klinik in Ktakau,
im Sommer praktlscher Arzt in Karlsbad: "U eber d i e W i rk u n g
des Karlsbader Thermalwassers auf die Magendarmfu
ne ti on."
č 3: s o p i s l~ k a i)i v č e s k ye h, Prag.
M e d i e i n i s e b· ch i r u r g i s e h e s C e n t r a l b l a t t, Beč.
Na ubaviest.
Članov1 liečničkoga sbora, koji nisu do sada dobili diplome;
a žele ju imati, neka ,ju izvole zaiskati od družtvenoga · tajnika
dra. Gjnrkovečkoga.
Nakladom .sbora lieiinika kraljevina Hrv~tske i Slavonije. Tiskom C. Albrechta
u Zagrebu. List uredjuje o.dbor liečničkoga sbora.
Br. 3. U ZAGREBU, 15. LIPNJA 1885. God. VII.
LIEČNIČKI
VIESTNIK.
Organ s bora liečnikakraljevinaHrvatske i Sl a vo nije.
-- .. -·
"Liečnirki ,·iestnik,; izlazi 15. svakoga mjeseca, te je namienjen sborskim članovo~.
_Za ncčlano~; ~rcdplaćuj~. s~ s~ 5 for. a .. vr: na godinu kod sborskog
bl11gajmka dra. Knstota. - DopiSl ImaJU se upravljati na Urednika. - Za oaiase
plaća se redak llo 10 novčića, te se šalju na tiskarnu K. Albrechta . .,
O simulaciji umobolestnih.
(Predavao Dr. Ilrag. Forenbacher, kućni liečnik u zavodu za umobolne.)
·(Dalje.)
Čovjek je najveća zagonetka. Izmedju tisuće ljudi nećeš naći
dvojice, koji jedno misle, jedno tvore, te j_e istinita stara rieč: .duo
si faciunt idem, non est idem". Koliki li čini nepokazuju nam se na
prvi pogled simulacijom, kad netko ili taji čin ili veli, da se ničesa
nesjeća, a dubljim motrenjem od kriješ bolest moždana! Siećam vas
na periodičnu luciost sa duljom čistijom pavedrinom (lucid in_terv),
u kojoj se netko ili sasvim ništa, ili veoma malo sjeća onoga, što
je radio u tmini ; na raptus melancholicus - iznenadnu nbsjenu
sviesti -, u kojoj bezsviestici takav nesretnik hara i obara se na
sve, što mu na put stane, a da se kasnije ničesa nesjeća. (Tim važniji
je taj nasrtaj u tom, što napada i čovjeka, koji nije nikad prije
bio umobolestnim, nit treba da konsekutivno postane.) Nadalje sjetit
nam se i one vrsti dubo bolesti, k~ju Englezi nazivlju "moral insanity"
- moralnog ludila -, u kojoj je izgubljen svaki pravni i
ćudoredni pojam, te koju Schiile po analogiji liepo krsti .moralnom
sliepoćom~ (sittliche Farbenblindheit). - A što du kažemo opet o
padavičnom ludilu, tom kaosu, psycl1ičnom čvoru, gdje se skrajnosti
dotiču te rukuje genie sa ludjakom *. Napoleon L, taj veleum, bolujući
na padavici, pokazao je srodstvo med umnikom i h;djakom.
Po Russelu Reynoldu trpi 62"/., padavičavih na p:;ycho~i, a kri~1i-
* Prispodobi » Verwandsch. d. Genie mit dem Irrsine•: Maudsley u Psysiol.
et Path. d. Seele, njem. prevod od Bochma.

- 34
nalna stat isti ka pokazuje veliki broj padavičavi h zlo i':inaca. Ova psychosa
pokazuje nam najša1·enijih likova počam od najniže do najviše
usti ludila. Najteži slučaj e vi pokazuju nam se u tako zvanoj mukloj
padavici (epilepsia larrata), gdje napadaji manjkaju, a njihovo mjesto
izpunjuju periodični momenti du;evne tame. (Ta miena nastupila bi,
u koliko :;e osvjedočih, često iza velikih obroka kalin. bromat. To
često poinaju i podvornici veleć: da je takav "izgubljen danas" . ...:_
I Francezi imadu izraz "absence". Ovamo valja nam pribroji t i one
tamne slučajeve tako zvanog driemeža i snova (Diimmer- u. 'fraum·
zust1i.nde), u kojem duševnom stanju čini nam se čest o individuum
sasma pri sebi, govori razborito, obavlja pače i mehanički sroje
poslove, a da se kasnije o ni čem ništa nesjeća . U takvom stanju
često se dogadja, da nesretnik, tjeran dubogibw~om silom, n(>kuda
hrli i putuje, pak biva i to, da, mjesto putovat u Trst, naclje se na
svoje golemo čudo i nesreću, na jedanput recimo u Biogradu.
Sve ove i sličn~ momente valja· da liečnički vještak dobro razmotri,
prije nego svoj sud izrei:e.
Nekoliko sudbeno-liečničkib slučajeva, opaženih u našem stenjevačkom
zavodu, te odnoseć ih se na današnju rnpravu, nakan
sam, u koliko mi to prostor lista dopušta, ovdje priobćiti sa motivacijom.
I. Odlukom kr. sudb. stola u Gospiću od 18. svibnja 1884. br.
1393/268. kz. bude Marko V. sta rac od 70 god. rimokat. udovac, po~
ljodjelac dne 25j 7. iste god. predan u kr. zem. zavod za umobolestne u
Stenjevac na motrenje, jer je u svibnju vlastitu sedmogodišnju kćer u
noći zagutio i zaklao.
Marko V. opravdava čin time što veli, da mu se je u noći pamet
smela. Pričinilo mu se je na.ime ili snilo, da mu tat hoće vola, da ukrade,
pak sc je s njime žestoko hrvao. Probudiv se rano u jutro, nadje pokraj
sebe mrtvo diete. Tom prigodom napomenu, da je u sličnom duševnom
času prije 3 godine i svoju ženu zadavio, ali sbog te duševne bolesti bio
riešen od obtužbe; nadalje tvrdio, da · ima prie ko trideset god. što ga
glava boli, te ga slične misli iznova napadaju.
Liečuičkim izvidom konštatovalo se je više tamno-mod•·ih pjega po
tielu, na vratu pergamentno osušena ogrebina od gutenja; na glavi prorez
oštrim orudjem, trbuh prorezan.
Dodat nam je jošte, da si je obtuženik dan prije kod susjeda uzajmio
oštJ;i nož n sVJ"hu, da tobož obreže ·u vrt.n neka stabla. Taj isti no~ prepoznat
je kao corp. del.
Službena svjedo čba po okrivljenika veoma j e povoljna. Opisujn ga kao čovjeka
čudo1·edna, nabožna, marljiva gospodara, pa

-36-
biti obazriet se na motiv čina, vrst čina, te čovjek ne u pojedinkostih,
Yeć u cielom svom bivstvu.
Prvo će nam biti dakle pitanje: koji je razlog vodio tog čovjeka,
da ubije ono, što mu je bilo najdraže na svietu, što je u
životu milovao Okretali stvar kako mu drago i uzimali ju sa kojegod
hoćeš strane, mi tog motiva Ije nenadjosmo te nam je na gorujfl
pitanje odgovoriti sa: nikakav! Na drugo pitanje: jeli mogao taj
čovjek, kojega hvale kao ćudoredna, nabožna u braku pai;e uzorna
muža, grozan onaj čin i to tako krvničkim načinom u sviestnu
stanju počiniti, odgovaramo sa: ne!
Ako bi nas gornja dva odgovora i zadovoljila ponekle u tvrdnji,
da upitnik poznati čin nije pri zdravoj pameti počinio, ipak ćemo
potražiti konkretnije znakove povrjedi moždjana. Te povrjede svadjam
u tom slučaju na ozliede nadjene na glavi, jer i forma i
bivstvo psychose slal-u se sa onimi formami, koje nastaju iza tranmatičnih
insulta. Psychose iza ozlieda na glavi prilično . su česte.
Koja vrst psychose da usliedi nije još sasvim toi:·no konstatovano.
Kraft-Ebing i neki drugi vidjali su ponajviše padavicu, ludost klenuti
(Dem. paralyt) te moralnu ludost; drugi uzimlju čak posebnu ·
vrst tranmatil:ne ludosti kao Kahlbaum u: "Deutsch. med. Wochensch .
od 1876. br. 23. nazvav ju "Cephalosiom." I David Skae govori o
"folie tranmatique." Nu ako i ne svi, to većina ih se slaže u tom,
da bU to obićno periodične psychose sa nagonom na ubojstvo. Naš
slučaj u tom je još zanimiviji, što narav nadjenih zarastica daje
zbilja zaključiti na ozliede, koje su morale hit još prije mnogo godina
zadate, a psychosa nije namah, već iza mnogo godina nastupila,
prein se slično dogadja, da se ista pojavlja iza mjesecih, redje
pak iza godina.
Ovdje imamo dakle primjer periodično se vraćajuće duševne
bezsviestice, a koji periodični ciklus mogli bi možda svesti n.a periodične
navale krvi u moždjane. Psychički tumačiti nam je te pojave
tako, da mnogovrstne u duši se razvijajuće prikaze strašnog
sadržaja, sile psychomotoričnu njezinu čest na odpor proti tobožnjim
sablastim i neprijateljem; odtud takav nesretnik obara se na sve
što mu pod ruke dodje.
Pogledom na diagnozu negubimo ništa uvrstili mi taj slučaj
n red cephalosija, ili u red skromne not:ne patlavice; nu jer u tih
napadajih bezsviestic.e opazismo neki perioditet, koji se ·k tomu ll
noćno doba Yraća, držim za shodnije uvrstiti ga u potonji.
- 37-
IT. Antun S. 28 g. rimokM. oženjen, cipelar, rodom iz Kostauj

- 38-
Osj.,ku zatvoren, tc knda i čemu je dospio u zavod, dnčim je podvomom
osoulju .čin izpripovjcdio j pač., nekom prilikom slučajno sc desećcuiu u
zavodu . njegovomu iztražnomu andcu, pr.,poznav ga, poda. jedan svježčić
cvieća. u znak harnosti.
Motrenik S. pokazao se je indi u zavodu simulantom. Nu t~
to simulovanje nije znao finiln i·afiniranim načinom prekriti, te je
simb~lo, · ao štono rieč betl

-40-
Naši siromasi bolestnici, koji su prinukani poći u bolnim milosrdne
braće, inogu o tom još i više kazivati, jer im kadšto i preko pol
noći pod prozori sviraju. Mislimo, da b! slavno poglavarstvo, po~to
nam nije moguće bolnice maknuti iz središta grada, barem to noćno
sviranje moglo zabraniti u neposrednoj blizini bolnice, t. j. u Drebe·
rovoj bašći, ta imamo i rlrugih vrtova, u kojih će se obćinstvo muči
zabavljati i nevredjajnć hnmaniteta.
(Naputak o. postupku 11roti očnomu (traltomu) izonn po kr.
zemaljskoj vladi, razaslan je doduše na SYe službujw:e lječnike, nu
pošto je isti i za skromne lječnike u našoj rlomovini od osobite važnosti,
to ga mi u cjelosti donašamo; da bi se cilj zajedničkim
ojelovanjem svih faktor.ah laglje postigao.
Očni žar - trahom, egip:1tska upala očiju - zaredila je u
području kr. hn. slav. dalm. zem vlade.
Ova bolest u svojih početcih ponajviše neznatna, preotimljfl
lagano mab, te prieti u velikom broju slučajevah neizliečivom slie·
poćorn. Bolest širi se samo prienosom od čovjeka na čovjeka.
U sliedećem opis11ti će Re u kratko bitnost trahoma tc označiti
način kako imadu oblasti postupati ondje, gdje se je bolest jur
pokazala.
Dospije li nješto gnoja ili sluzi iz oka na očnom .aru oboljeloga
u zdravo oko, to .će skoro vazda zdravo oko isto tako oboljeti
i onda, ako je samo veoma malo kuživa u oko dospjelo.
Kuživo se najlaglje prenaša z~jedničkim ručnikom, ako se rabi postelja
n ko.ioj je trahomatozni ležao, prije nego l i je rubenina promienjena,
ali prenaša se i predmeti kojih se je bolestnik dotaknuo
rukom, koja je trabomatoznim očnim gnojem ili sluzom zamazana
bila. Nakužba se s toga dogadja najče~će u obitelji, u gostionah,
u vojarnah, užištih, kaznionab, obrazovnih zavoctih itd.; a to tim
laglje, čim je prostor u7.i, na kom ljudi živu.
Stanuje li mnogo ljudih u uz kom prostoru , to je pre nos do·
dirom tim laglji, a nastalim pokvarenim zrakom postaje i zrlmvo
oko za kuživo osjetljivije.
Velikom se mora smatrati srećom, da trahom nije u svakom
stepenu srojega razvitka jednako knživ, a opet da svako oko nije
jednako osjetljivo za nalmžbu.
Čim se · trabomatozno oko više gnoji i čim više suzi, tim je
kuživost veća; sasvim suhi trahom, korl kojega oko nesuzi a u jutro
-41 -
nije krasticami sliepljeno, nije prionljiv. Ali ti-ahom· što no je danas
neprionljiv, može sutra jur biti u visokom stepenu prionljiv, a isto
tako može zdravo oko, što no je nnkužbi godine odoljevalo, ne­
;matnim očnim katarom za nakužbu trahomom veoma osjetljivim
postati. S toga je veoma krivo, ako se ikada t>ropuste opreznP,
miere za zdrave oči u slučaju, ako ima u istoj obitelji trahomaloznih
bolestnikah.
Bolest može žt>,;toko početi, oko oteče jako, veoma boli te
gubi vid sasvim i djPlomice za njekoliko rlanah: ili pako vočimlje
sasvim lagano i neznatno, olw poČine uješto suziti, te orleblja nješto
slnzi, a nepokaznje ničim težku bolest. Samo Ji~(:nik mogao bi preokrenuv
vedje opaziti, da su se na. nutarnjoj strani vedjah pomolila zrnca
ili bradavčice, a ove 07.načnju trahom. Nu t.aj često orl holestuika
ueu,·ažen i neopažen trai.Jum može bez dalnjega povoda bolestniku
1·eoma opasnim postati, alw bolest iz nutarnje povrtiine vedjah prolazi
na jednrku. Tada oboli i roženica, t. j. ona tvrda, sasvim prozirna
opna, koja s preda zatvara jedarkn te iza koje vidimo opnu
šarenicu (iris) sa crnom zenicom (pupilla). Na roženici nastaje uz
znatne boli neproziran sloj (pannus), koj veoma potamnjuje rlapače
i sasvim vid prieči, ili se stvore na roženici vriedovi, koji oko ili
sasvim uništuju ili zacieliv ostavljaju bjelknsto-sive mrlje (brngotine
), koje vid znatno smetaju.
Trahom prieti oku i drugimi pogibelji, od kojih se ovdje samo
navadja prorniena vedjah, gdje se trepavice prema jedarki okrenu,
te gibanje vedjah uz velike boli neprestano jedarkn taru, te veoma
opasne bolesti roženice uvjetuju.
Nisu pako riedki slučajevi, grije trahom dulje \'remena neopažen
nenadanom žestokom upalom u njekoliko danah oko sasvim uništi.
Oblastim je dužnost nastojati, da se ta. za narod toli pogubna
bolest svimi silami izkorieni.
Da se taj cilj postigne, potrebno je, da se i naukom ob opasnosti
te bolesti pučanstvo poduči, a gdje je potrebno, da oblasti i
silom mmastoje, da se svaki · trahomatozni bolestnik po liečniku lieči.
. Liečenje je doista dugotrajno, jer traje njekoliko mjr•seci, ali uspjeh
je sjeguran.
Ako ima u obćini sa po prilici 2000 stanovnikah 3-4 obiteljih
sa poznatimi bolestnici od trahoma, to je vjerojatno, da je
bolest u toj obćini jur znatno razgranjena. Kako je već prije napomenuto,
to se ova bolest izvana često neopažava, ako dakle ima u

- 42-
kojoj obćini kod 3-4 obiteljih obće poznatih okobolnib, to je op)'aVdana
predmnieva, da u toj obćini ima još mnogo više holestnilmh
_od trahoma; koje oblastim poznate nisu.
U takovoj obGini biti će potrebno, da lie{~nik cielo pučanstvo
pregleda, te bolestuike popii\e, obćinsko pako pogla v arstvo je za to
odgovorno; da se pregled ba što temeljitije obavi t. j. da se zaista
cielo pučanstvo pre~leda.
Svi, koji se kod pregledbe boleRtni pronadju, imadu se liečit.i.
Oni bolestnici, koji se kod kuće osamiti nemogu i težki shičaji trahoma,
imadu se šiljati u obližu javnu obću bolnicu. Bolestnik je
pako onda osamljen, ako ima za svoju p~rnbu posebnu postelju, poseban
ručnik, posebnu posudu za umivanje i posebnu čašu .
Svi ostali bolestnici imadu se liečiti po obližem javnom liečniku
te imadu tako dugo k liečniku dolaziti , dokle liečnik to potrebnim
smatra.
Kr. hrv.-slav.-dalm~ zem. vlada, odjel za unut. poslove.
U Zagrebu, 12. travnja 1885.
Visoka kr. zem. vlada izdala je nadalje u pogledu očnoga trahoma
a) na sve kr. podžupanije, b) sve kr. kotarske urede, e) sva
gradska· poglavarstva i d) poglavarstvu trgovišta Rume slie(kću
naredbu sa dotičnimi obrazci:
n u pri vitku dostavlja se x. x. naputak, kako valja postupati
proti očnomu žaru trahoma.
'Da se dalnje mjere provesti uzmognu, pozivlje se x. x., cta po
područnih . liečnicih uz intervenciju
ad o. b. obćinskoga poglavarstva,
ad e. d. čino,; nika
gradskog (trgovištnog) poglavarstva,
ad a. b. e. d. dade pregledati pogledom na trahom svu školsku
djecu i sve vojno-obvezanike, vojnike ·i domobrane dopustnoga
i priču v noga stališa.
ad a. b. Na ustanovljeni dan imati će liečnik u školi pregledavati
svu djecu, te u tabelu obrazac l. zabilježiti onu djecu, koja
boluju od trahoma.
Nakon preg_ledavanja školske djece u kojem mjestu imadu se
isto tamo svi vojno-obvezanici, svi vojnici i domobrani, dopustnog
i pričuvnoga stališa pozvati, te isto tako na trabom pregledaYati, te
bolestni zabilježiti u tabelu obrazac 2.
- 4'3-
Na tenwljn tih dobi\'enib podataka imadu sc pozn\ti svi ukućani
trahomatozno oboljele djece i trahomatozno Qboljelih vojnikah
itd. na stanovito mjesto, te pregledarati gledom na trahom, a bo-
Jestni uvrstiti u listinu obi·azac 3. ·
arl e. d. Pregledba školske djece ima se obaviti u školah te
bolestna djeca upisati u listinu (obrazac l.).
Pregledba vojno-obYezanikah, vojnikah i domobranah ctopnstnoga
i priču"nog stališa ima se oba viti u uredskih prostorijah toga
x. x. te bolestni upisati u listinu (obrazae 2}
Na temelju tih dobivenih podataka . imadu se poz,·ati ukućani
bolestne djece odnosno vojnikah itd. te isto tako pregledati, a bolestni
upisati u listinu (obrazac 3. ).
ad a. b. e. d. Pregledbu ovu neka obavlja liečnik svom sctuš­
.nošću i s,avjestno te pod strogu odgovornost za točnost nnlaza, kr.
. zero. vlada, odjel za poslove unutarnje, pako osvjedočiti će se po
svojih izaslanicih o točnosti provedbenih odredjenih mierah.
ad a. b. Obćinska poglavarstva i učitelji imadu se pako pozvati,
· da liečnika u svojem ovom veoma težkom radu ~dušno podpomažu.
Obćinsko poglavarstvo imati će nadalje na to skrb uzeti,
da će liei':nik kod pregledbe imati vazda čiste vode i ručnike, da si,
ogledav bolestnika, može odmah umiti ruke prije, nego li se opet
kojega okl;l. dirne.
ad a. b. e. d. U težkih slučajevih trahoma imadu se bolestnici
poslati u obližu javnu obćtl bolnicu.
N a temelju dol;> i veni h podataka imade x. x. što prije sasta viti
svotnik po obrazcu 4. te isti ujedno sa imenici bezodvlačno ovamo poslati.
U privitku dostavljene eksemplare. naputka neka x. x. porazdieli
- pridržav si potreban broj · iztisaka - medju učitelje i
svećenstvo .
za a. b. Putovanje liečnikah ima se udesiti tako, da bude što
manjim troškoni skopčano.
Prema tomu imati će kr. podžupanija (kotar. ured) sastaviti
pu tn u osnovu ter pri us.tanovljenju prn Yea putovanja paziti na to,
da se liečnik nepovraća it mjesto, gdje je pregledba već obavljena,
ako bi to veći trošak prouzročilo, da liečnik, gdje to okolnosti do~
puštale budu, i više sela u jednom .danu' pregleda i da se putoYanje
neprekine izuzam kada bi liečnik ino koje neodklonivo službovnnje
obaviti imao.
U Zagrebu,·. dne 12. travnja 1885.
Grof Khuen Hedervary v. r.

-44-
-45-
Kr. podžupanija:
Kr. kotar:
Obrazac l.
Kr. podžupanija:
Kr. kotar:
Obrazac 3.
Imenik
one školske djece, (glavne, pučke, gradjanske, dječačke, djevojačke
učione, gimnazije, realke), u ....... . .. .......... .... .......... .. . kod koje je
lječničkom pregledbom ustanovljeno, da boluje od trahoma.
Imenik
ukućanah one trahomatozne :školske djece i onih trahomatoznih \'Oj n ih
obvezanikah, vojnikah i domobranah dopustnoga stališa, odnosno u
pričuvi, koji su pregladani u ........... ... ......................... te llolestni
na trahomu pronadjeni.
.., Da li
·- "' ~
d
Stanuje
'"" "'
"'
..
teta ..0 ...
:;;.J:l ~e:>
..,
s~ ~
'Q ,.Q
o "' '"'
~ .!::::
"'
o
o
t; _"'
..
.,_,
Ime i pre7.ime
e:
·~
o
...
bolestnoga rl ;~ - ll
·~
,.Q o o
..., .-.
-;;; -~~ .!::;
~
-"'
"'
E-< ~::
o ..

-47 ~
(Naretlba o marvinskih 1mtnicaJt.) Kr. zemaljska vlada izdala
je naredbu o putnicah marvinskih, odgovarajuću današnjih okolnostim.
Pošto je pako ista samo za pojedine ~lužbujnće lječnike važ~a,
to mi iste upozorujemo, da si ju, ako ju nisu već dobili, kroz svoju
nadležnu oblast pribave. ·
(Cis i Trans.) Dr. G., secundarni ljcčnik obće bečke bolnice,
jedini li:ompetent za mjesto prvog secundamog lječnika na III. med.
ocljelu iste bolnice, bje od stathalterije bečke odbit, jer je translajtanac.
Istodobno bude natječaj s nova razpisan. Vieće primarnih
lječnika preporuči jednoglasno istoga G., akoprem su se sada još 3
kompetenta prijavila, kao najvr ~tni.kga za izpražnjeno mjesto. e. k.
st.a:thalterija zabaci prerllog gremija primarnih lječnika, te imenuje
jednog od one trojice. - Mi bi na taj princip toga Cis i trans takodjer
i naše oblasti upozorili.
(Školski .praznici n Austriji.) . Ministarstvo za .obuku u Hebt
pronašlo je zgodnim za tekuću godinu ostaviti velike školske praznike
nepromienjene. Nu dalo je ravnateljstvom pojedinih srednjih
škola slobodu, prama vlastitom uvidjenju pojedine satove naukovanja
izpustiti. Isto tako bude zemaljsko naukovno vieće upozoreno, da bi
iz bygieničkih razloga dobro bilo, da prama okolnostim u pojedinih
sr.ednjih školah obuka ljeti u sedam, a zimi u devet sati započme.
što se pako mužkih . i %enskih preparandija k, o i pučkih škola u
Beču tiče, zapovjedilo ie, da se za mjeseca srpnja posije podne svaka
poduka dokine.
Bečani se svakako tomu napredku raduju.
- Glasoviti anatom ~eule, prof. u Gotingenri, umro je ovih
dana. U njem gubi znanost jednoga od prvaka svojih. Najpoznatije
mu je djelo ilustrovana anatomija, koja je svojedobno skoro svaku
zbirku liečničkih knjiga upravo resila.' Umro je u . 74. godini, a žale
ga svi; lahka mu zemlja.
- Prof. P a n um, glasoviti physiolog, umro je 2. svibnja t. g.
-Med. Dr. Nachtigal, poznat kao putnik i poznavaoc u
središnjoj Afriki, umro je prošlog mjeseca usljed .žestoke groznice
(Malaria).
- Franjo pl. K u b a n y, ljekarnik i. gradjani n grada Siska,
umro je na 18. t. m. nakon težke i dugotrajne bolesti u 73. godini
dobe svoje.
- Prof. J a ger (poznati putujući preporučite lj t. zv. Jagerova
Wohlsystema) nije zadovoljan, da ljudstvo, neimajuć dovoljno vlasih
na vlastitoj koži, istu zaodjeva u odjeće iz ovcJe vune; pronašao je
sredstvo; po svoj prilici kakav elixir xivota, t. zv. Antropin ili Haarduft-Pillen.
Zar ne, liepo ime - ali još k tomu veli, da su pilule
priredjene od vlasiuh, ,·aljda ljudskih. - On tvrdi, da iste nepreporuča
kao !jek, već samo kao sredstvo za ojačanje. Nu pogtwarstvo
grada Praga, nevjernjuć tomu apoštolu, zabranilo je prodaju tih
pilula, pošto se u obće nezna, iz kakovih vlasih su iste načinjene.
Zdr~vstveno vieće u Pragu pronašlo je shodnim preporučiti ministarstvu,
da zabrani uvozninu toga izvanredna sredstva u Austriju.
Sva je nada, da će isto poslušati taj savjet. - U slut.aju; da hi se
i kod nas to sredstvo uvažati počelo, dobro hi bilo, da se orl kompetentne
strane stane takovomu bezumju na put.
(Noćna glasba i javna boh!iCa.) Naravno je, da bolestnik
tra7.i i iziskuje mir i počinak, a navlastito noćju.
Siromasi naši bolestnici, koji su prinukani poći u bolnicu milosrdne
brnće u Zagrebu, u kojoj se nalazi ne samo veliki broj bolestnikah
ll obće, već medju njimi i mnogo težko i opasno holestnih,
moraju više putah i preko pol noći slušati svirku glashe i to
s prve blizine.
Mislimo, da bi slavno gradsko poglavarstvo, pošto nam za sada
još moguće nije maknuti bolnice iz sredine grada, moglo barem
zabraniti to noćno sviranje u Drehcrovoj bašći. - Ima i drugih
miest.a i bašća za zabavu obćinstva , a bez vriedjanja humaniteta.
(Azijatska kolera u Španiji.J Kako čitamo, počela se je i opet
azijatska kolera po Špauiji širiti.
Nedvojbeno obstoji ova bolest u pojedinih miestih Španije jur
puna tri mjeseca; nu kao obi(:no, zašutiše ju oblasti bilo to s nepoznavanja
iste, bilo to hotice.
Španjol~ki službeni list _javlja, da se je već ista bolest dohvatila
i samoga Madrida, u kom je oboljelo 7 osoba, a umrla jedna.
U Murciji oboljelo je 105 osobab, a od njih umrlo 46. - U Murciji
i Knsteloni širi se ta pošast ..
Dr. Fer ran čini pokuse uciepljujuć t. z v. Kochov Kommabacille
. .,-
Dr. Ferran misli, da je to sjegurno sredstvo proti koleri, jer
da od uciepljenih do danas niti jedan umro nije.
Španjolsko ministarstvo odredilo je povjerenstvo, koje ima iztraživajuć
ustanoviti, da li se navodi F~rranovi obistinuju.

48
Španjolska vlada odredila je kordun oko okuženih okružjah,
i tim dokazala, da se neslaže sa mnienjem svojih poslanika u Rimu,
koji proti tim neodgovarajućim mjeram glasovaše.
(Sažiganje trUJllal•), pa bilo to samo fakultativno, zabranilo
je ministarstvo, obziru ć se na izkustvo u drugih državali. - Medju
ostalimi uvažilo je kod te odredbe i taj razlog, da bi mogao nastupiti
i slučaj potrebe za exhumiranje.
(Potok u Zagrebu.) Prolazeć po potoku, palo nam je . već više
puta u oči, da dolnje korito toli malo vode ima, ... te da je ista
gornjim t. j. onim kod kožarske ulice provedena, da: uzmogne ona
dva mlina ~jerati . ·
U doljnji se potok toliko smrada ponajprije od kožarske tvornice,
a kasnije od svih kuća lievo i desno potoka ležećih izljeva,
da možemo svim pravom to daljnje korito velikim otvorenim kanalom
nazvati. Ljeti se tim kanalom propušta malo vode, ostaje dakle
toliko tog smrada u tom koritu, koje izvrgnuto ljetnoj žegi , radja
milijune bakterija. Pošto nam za sada nije moguće cielu kanalizaciju
grada provesti i taj otvoreni kanal pokriti, mogli bi barem ono
učiniti, što nezabtieva tolikog troška, a to je, da onom vodom, koju
nam narav sama pruža, izpiremo taj otvoreni kanal. Da se, ako je
nuždno, mlinovi odkupe, a da se sva voda velikim doljnjim koritom
pusti da teče, tad će odnjeti onaj smrad i barem ponješto ako
ne sasvim današnjim nazorom zdravst va odgovarati.
Upozorujemo na poučne knjige :
Buch der Erfindungen, Gewerbe u. lndustrie.
Unter Mitwirkung von vielen Fachgelehrten. - Herausgegeben von Herr~ Prof.
P. Renleaux, geh. Reg.-Rath in Berlin.
Achte Aufiage, in 8 Banden gebunden a M. 9.50 mit circa 4000 Illustrationen.
Illustrirte W eltgeschichte,
begriin(!et von Held u. Corvin . . Zweite Aufiage. 8 Bande gebunden M. 82 . .
Spamer's Conversations- Lexii; . -~ n.
Zweite Autiage, 200 Hefte a 50 Pf. ode1 .:. ~ - ~- - .Jen a M. 15.
Ove se knjige dobivaju u knjižari Otte Spamera u Lipskom
(Leipzig, Gellertstrasse 7 und 9).
Nakladom sbora liei\nika kraljevina Hrvatske i Slavonije. Tiskom C. Albrechta
u Zagreuu. - List uredjuje odbor licčničkoga sbora.
Br. 4. U ZAGREBU, 15. SRPNJA 1885. G l
. . .
---···-------- - ··· - - - ----- -··
LIEČNIČKI
VIESTNIK.
0(.
rlr.
'
Organ s b or a liečnika kralj e vina Hrv a tske i s la v o nije.
, . J.iečni i· ki ,·iestnik ·' izlazi 15. svakoga mjeseca, te je namienjen sborskim članovom.
:la nečlanove predplaćuje se sa 5 for. a. vr. na godinu kod sborskog
blagajnika dra. Kri~tofa. - Dopisi imaju se ·upravljati na ure. Broj kreveta: 250
(za silu može se do 300 bolestnika primiti). - r;. Stanje bolestnika
(najvi3e) i to:
27. s\•ibnja 188!. · · · · · · · · · · · ·
L sieenja 1883. · · . · · .. · · · · · · ·
3 t. prosinca 1882. · .·. · · · · · · ·. ·
1!0; prosinca 1881. · · · · · · · · · · · ·
l. listopada 1880. · · · · · · · · · · · ·
30 .. prosinca 1879. · · · · · · · · · '· · ·
~1užkih
165
11)8
147
143
123
81
G i b a n j e b o l e s t n i k a,
Ženskih
Svršetkom god. 18S3. -preo •bilo· ](i8 115
ll siečnj u ..... ...... . 7 2
o
·;::; \1 veljači ... . . . ... !'i 2
p.;
u ožujku · · · · · · · . . . . . . 4 2
."; u travnju . . .. . . . . . . .... .
oo ..
3 ll
~s u sYibnju . . . .. ..... 5 9
0~0 • o • o •
.-d ll lipnju . . . . . .. 7 5
0 ....
o o ll ~rp nju .. o ••• o • • • • •• •
6 5
b.c;;j
u kolovozu .. 4 lj
o
• o • • • • • • O • o
EL""' u rujnu : · · · · · · · ··· · · : · ll o
Q)
-~ u listopad u · · · · · · · · · ., · · 4 6
>

- 50-
Tečajem godine 1884. bijahu dakle obskrbljeni ~35 m. 174 ž.= 409.
" n '1883. " ,. " 211 m. 142 ž.= 353.
" " 1882. " " 204 m. 140 ž.= 344.
.
" "
" "
" "
188.1.
1880.
1879.
173 m. 127 ž.= 300.
" " " 174 m. 110 ž.= 284.
"
87 m. 55 ž.= 142.
" "
bolnica ili iz inih
"
zavoda ili po drugih obla­
Iz javnih sveobćih
stih predani su tečajem godine 1884. iza kraćP.ga ili duljega motrenja
kr. zemalj. zavodu za umobolne u Stenjevcu liečenja odnosno
njege radi.
Iz bolnice milosrdne braće u Zagrebu······ ·
Iz bolnice u Osieku · · . · · · . · · · . · · · · · · · · · · ·
Iz bolnice u Karlovca· · · · · · · · · · · · · · · · ·
Iz bolnice u Bolovaru ..... · . · . . . · · · · · · · · ·
b bolnice u Sisku· · · · · · · · · . · · · · · · · · · · · · · ·
Iz bolniQe u Koprivnici · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
Iz bolnice u Požegi · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
Iz bolnice milo,;rdnih sestara u Zagrebu · · · ·
Iz bolnice u Mitrovici- . ..... · ... . ... ·· . .. .
Iz bolnice u Petrinji .. · · · · · · · · · · ... · · . · · ·
Iz bolnice u Glini · · · · · · . · . · · . . . · · . · · . · · · ·
Iz bolnice u Zemunu ... · ..... . ... . . · · . · · ·
Iz bolnice u Novoj Gradiški · · · · · . · · · · · · · · ·
Iz bolnice u Gvspiću · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
Iz posadne bolnice. u Zagrebu · · · · · · · · · · · · .
Iz posadne bolnice u Sarajevu · · · · · · · · · · · · ·
Iz vojničke bolnice u Petrovaradinu · · · · · · · ·
Iz zem. zavoda za umobolne u Feldhofu kraj
Gradca········ · ·· · · · · · ········ · · · · · ··
Iz privatnog zavoda. za umolbolne dr. Sclll~ar -
..:era. u Budapešti · · · · · · · · · . · . · . . · . · · . · .
Po redarstvenoj oblasti na Rieci · · · · · · · · · · · ·
Iz kr. zem. kaznione u Lepoglavi · · · · · · · · · ·
Iz filialne kaznione u Križevcu · · · · · · · · · ·
Po sudbenom stolu u Varaždinu . · · · · · · . · · · ·
Neposredno primljeno · · · · · · · . · . . · . . · · . · . ..
Ukupno······ . ··· ·
Mužka rei l Ženskinje ll Ukupno
12 n 23
3 2 5
3 - 3
l l 2
- 2 2
2 - 2
- l l
l 4 5
~ - 2
l l 2
l l 2
l -- l
1 3 4
4 -- 4
2 - 2
l - l
l -
- l l
1 - l
l - l
2 i l - 2
l - l
l - l
25 32 57
67
l 59 ll
126
l
l
o
-51-
'b[,
~
~
"' "' ;;:;
..:: ·~o
"'
..::
::;o ... e
."
o d o
"'
"tj e;
"'
·s
'- o
-oo; l'"' "' =
~
... o l':
~
-; ·:;: ::>.l' -~; ~ T.c;
"' Ckupnu
M j e s e e
... "'
·=- l
"" :il5. ',_
N "'- ~ ...
N
o o ::::> A. A. A.
, .
ž. i
m. i z. i-
~.
,.
.
:.
1
m.l z JIJ.i z. 1 tu~! z. m. z. u1. z. m.i z. m. z. muz.
1
1
1
: l'
11 . 1
l
11 . 1
. l
41-
l
u sie~n!~ · .... · .. -ll-l
=~~~= -1- - - 1'- l
5
u ožujku · ·: ··· ···-- 2 2
l
-1 ··
2 l 5
ll travnju · · · · · · · · 2 l
=h21 lJ= 3- 5
u 'l'elJacl · · , · · · ..
-~-
3 l -- 2!- 2 l 7 2
::=:~=
ll svibnju · · · · · · · · 3 l -!- 2- 8
u lipnju · · · · · · · · · - l
ill l l- l l 2- 3 2 lO
u srpnju · · · · · · · · l - -- 2- 2- 2 3- lO
u kolovozu · · · · · · · 'il l- l l l -l 7 l 10
u rujnu · ···· · · · · ·
}i_ -2-- 2- 7 2 10 4 )
u listopadu · · · · · · -- l
~l
ll- - - - - -~- - - - - 5 l 6 2 i
u studenu · ··· · · · 2 o- 2 -- 2- 2 6
u prosincu · · · · · · · l 5- -r
-i-
Uk u p DO ··- 21919 2 3 8 3 2- 4-10 l 39 11
! 2
li
~l
l 5
1 l 2 G
lllllllllllllllll
84,
39
Koncem godine 1884. preostalo je 151 m. 135 ž. · = 286.
Od ovih kao oporavljena izkazanih bolestnika vratila su se
3 m. i l ž. opet u ·zavod, jedan nakon 5 mjesecih, drugi nakon
2 mjeseca, treći nakon 24 dana, jedna žena nakon 6 nedjelja dana;
dočim preostalih nepovrativših se 16 m. i 18 ž. mora se kao izliečenih
·smatrati - prema tomu je ozdravila 16 m. i 20 ž. Iz dopusta
vratile ~;u se 2 ženskinje, - jedna nakon 14 dana, druga
nakon 3 mJeseca.
Od ll kućnoj njegi predatih nije se nitko vratio u zavod,
dakle moraju se i ti kao od umobolje donekle poboljšani smatrati.
Četvorica bolestnika premieštena su u druge zavode ili bolnice
i to jedan (Bosanac) u bolnicu milosrdne braće u Budapešti s razloga,
da je obskrba tamo denija, drugi (Dalmatinac) · premiešten u
kr. zem. zavod za umobolne u Šibeniku, treći (Kranjac) u zem.
zavod za umobolnn u Studencu kraj Ljubljane, četvrti u gradsku
bolnicu u dolnjih Karlovcih. Ovaj zadnji bje nakon mjesec dana opet
u zavod dopremljen - Od pobjeglih mužkaraca vratio se jedan
nakon 3 1 /z mjeseca opet u zavod, drugi (kaznenik lepoglavski) ubio
je na slobodi obćinskog pandura, izaslanog da ga potjera i uhiti,
uhićen bje od sudbenog stola, opet u zavod predat motrenja radi,
l

- 52-
žena došla je nakon 13 dana nazad, ostalih 8 pridržano
jer su se od umobolje oporavili.
7. Obskrbljeni po duševnoj bolesti.
. o -
cr!
s
-~ -~~ ·~ Alionatio men-
:::
:... en- ·--o
...C tis cum
"' ~-~
~ b·:::: "' > "' al
-·-oo
A noi a _g Ukupno
e:> ...... d ·-"'
·= ~.E

"' ......
'"'
- 54
12. Obskrbljeni po području.
Senja · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
Bakra ·· · ·········· · ····· · ···· .· · ·
Karlovca · · · · · · ·.-·. · · - - . - · - . ... . . .. .
Zagreba -- · . . ·- ........... .... . . .
Siska·:·· ····· · ·· · · · · · · ···· · .· .... .
Varaždina · · .. .. .. ... . . .. . ... . .... .
Križevca · · · · · · · ....... . . . . . .. . .. . .
Belovara ... · . .. .... .... . ... . . . ... .
Požege · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · . · ... .
Osieka · . . · ..... .. . . .. . ....... .. .. .
Koprivnice · · · · . · .. . ·..... .. . .. . ... .
Iz trgovišta Rume · · · · · .. · . .. . . .. . . .
Zagrebačke · · · · · · · · · · · · · · .. . .. ... . .
Karlovačke · · · · · · · . · · . · . . . . .. . .. .. .
Jastrebarske · · · · · · · · · · · · ... . .. ... .
Sisačke · · ······· · · ····· · · · ·· ...... .
Riečke · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · .... . . .
Delničke- · · · · · · · · · · · · · · . . · . · .. .... .
Varaždinske· · · · · · · · · · · · · · · · · ..... .
Kra.pinsko-topli čke · · · · · · · · · · · · · · · · ..
Zl~tarske · · · · · · .. · · · ·. . .. .. . . .... .
Križevačke · · · · · · · · · · · · · · · · · · . . ... . .
Koprivničke · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · . · ·
Belova.rske · · · · · · · · · · · · · · · · · . . . ... .
Križke · · · · · · ·. · . · · · .. . . .. . .. . ... .
Požežke · · · · · · · · · · · · · · · ·. · · .. .... .
Pakračke · · · · · · · · · · · · · · · ·. · · · · · · · ·
Djakovačke · · · · · · · · · · · · · · · .... . . . . .
Virovitičke · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
Vukovarske · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
~:[užkar

- 56-
15. U zaYodu preminuli bolovahu konačno.rla slied
ećih s o m a t i č k i h b o l e s t i h.
. Tubercu!osis pulmonum . . . . . . . . . . . .. .. . .
i 3Ieningitis chronic:l. Vysenteri;l .... .
Degeueratio hepati; , liemun, Ascites
Apoplexia cerebri et pulmonum .. . .
Atrophit1 cerebri Tubercul. pulm . . .... .
Dysenteria . . . . . . . . .... . . .. .. ... .. . . . . .
Insuffieientia valvul b'cuspid. Dysenteria ... .
Tubcrcul. pulm. Dysenteria ... . . . .. .. ... . . .
Atrophia cerebri, Hydroeephal. intern. chron.
Cat. intestin ... .. ... . ... . .. .. .. .. .... .. .
Gangrena pulman . . . . .. . ..... . ........... .
Atrophia cerebri, Hydrocephal intern. chron.
Oedema pulmanum . . . . . ....... . ..... . . .
Atrophia cerebri, R) droeeph. intern. eh ron.
Dysenteria . .. . . .... . . .. ........ . . . . . . . .
Carcinama hepatis, lienis renum. pulm. et laryngis
. . .... . .... .. ..... . ... . .... . . ... .
Cat. ventriculi et intestinarum . . . ... . . . .... .
Intussusceptio gangran. Tubercul. pulm. ct.
intestin . ... . . . .. . . . .. . . . .. ..... . . . . .. . .
Catarrhus intestinorum acutus, Oedema pulm.
Atrophia et oedema cerebri, cor ;ldiposum, Cirr-
hosis hebati; .. . .. .. .. .. . . .. . . . . . .. . . . . .
1
Ukupno
! '
l ! 1
Muž karci ! z~nskinje :
•1
l
l
,!
j
5
l
6
2
5
3
l
l
l
1
1------~----~------
l~kupno . .. 39 11
1
Sravni li . se psybična bolest sa tielesnom, uslied koje je smit
nastupila, razabire se sliedeće:
Najveći broj pomora bijaše kod bolestnika sa napredujućom
klenuti (Pai'alyris progressiva), ukupno 20.
Zadnji uzrok smrti im bijaše: Atrophia cerebri, tubercul pulm.
et intestin 2 (l m. i l) Atrophia cerebri, tubercul pulm. mesenterii
et intestinarum l, Atrophia cerebri, Dysenteria 3, Atropbia cerebri,
hydrocephal. . intern. ch ron., Cat. in testi n acutus 2, Apoplexia cere br i
et pnim. 2, Atrophia cerebri, hydrocephal intern chron., Oedema
pulm: 3, Atrophia cerebri, hydroceph. intern. cbron.,· Oedema pulm.
Decubitus gangran l, Atropia cerebri, hydroceph. intern. chi·on. Dysenteria
l, Hydrocepb. intern. chron. tubercul pulm. hydrotheraz,
Dysenteria l, Atrophia cerebri, hydrocPpbal. intern. chron., tubercul
pulm., cat. venticuli l, Atrophia univers. Jusuffic. vah. bicuspid . l,
J usuffic. val v. bicusp. Hydro ps uni vers, dysenteria l, Atrophia ce-
l
l
2
l
- 57 -
rebri, hydrocepb. intern. clu·on., Co.r. adiposum, Cin·hosis hepati:::,
dysenteria l.
Obskrba trajaše im u zayodu: kod l) 5 god. ll mjes. 23 dana,
2) 4 god. 7 mjes. 7 dana, 3) 6 god. 9 mjes. 13 dana, . 4) 4 god,
5 mjes. 24 dana. 5) 2 god. 5 mjes. 23 dana, 6) l god. ll mjes.
29 dana, 7) l god. 6 mjes., 8) 1 god. 3 mjes. 2 dana, 9) 1 god .
5 mjes. 12 dana, 10) žena ll mjes. 29 dana, ll) 5 mjes. 14 dana,
12) 9 mjes. 20 dana, 13) 4 mjes. 14) l mjes. 28. dana, 15) 6 mjes.
26 dana, 16) l mjes. 26 dana, 17) 18 dana, 18) 16 dana, 19) 10 dana
20) 23 dana.
Zadnja četvorica došla su u zavod, da u njem umru.
Od melankoličnih bolestnika umre jedan 'od tubercul pnim. dysenteria,
2 od tubercul pulm. ·atropbia univers., l od dysenterie,
l od apoplescia pulman, od melancol, ženab umre jedna od tubercul
pulm. pijoemie, druga od Anaemie et atrophie univer. dysenteria.
Obskrba im trajaše kod mužkaracah: J) 6 god. 9 mjes. 4 dana,
2) 2 god. 7 mjes. 23 dana, 3) l god. 8 mjes. 2 dana, 4) ll mjes.
2 dana, 5) 4 mjes. 2 dana .
Kod žena: l) l god 5 mje~:s. 7 dana, 2) l mjesec 19 dana.
Od silovitih mužkaracah umre l od Asphyscie - sudbeno razudjen,
pošto se je raznio glas, da je od bolničarah ubijen, u istini udaljio
se od posla, ugrijan pio je u najbližoj birtiji jednu litru vina, od
čega došlo mu je jako zlo, tako da je. počeo bljuvati, uslied čega
dospije požiti kupus iz želudca u dušnik, s toga se zadavi. 2. umre
od Carcinoma bepatis, lienis rhenum, pulm. et laeryugis, 3. od meninojitis
chron. tubercul. pulm. et Dysenteria, od silovitih žena umre
jedna od tubercul pulm. et intestin Volvulus gangran.
Obskrba im trajaše: l) ·10 god. 5 mjes. 6 dana, 2) l god.
3. mjes. 10 dana, 3) 18 dana, kod žena l god. 4 mjes. 18 danah .
. Od smetenih mužkaracab umre: I) od tubercul. pluć. 2) od
meningit. chron, ; Dysenterie; 3) od degeneratio hepa tis, rhenum,
Hydrops ascites; 4) Catarrbus ventric. et in testi nor, od smetenih
žena l) od Cirrhosis hepatis, Hydrops Ascites; 2) Cat. ventricul.
Dysenteria Marasums. Obskrba .· im trajaše: l) 12 god 2 mjes.
28 dana; 2) 20 god. lO mjes. 3) 6 god. 5 mjes. 20 dana.
Kod žena: 4 god. 3 mjes. 21 dan, 2. 5 mjes. 18 dana.
Od tupoglavih mužka raca umre: l) od dysenterije, 2) tubercul.
pulm. et dysenteria, 3) Dysenteria, Atrophia univers., 4) tubercul.
·pulm. 5} od dysenterie, 6) hydroceph. intern. chron. hydrothar Tu-

- 58-
bercul. pulm. Dysenteria, 7) Atroph. univers. Cat. intestin., od tupoglavih
žena umre l) od tubercul. pulm., 2) od tubercul. pulm. et
intestin. 3) tubercul. et gangran apulmonum.
Obskrba im trajaše l) 9 god. 9 mjes. 8 dana, 2) 6 god. 7 mjes.
18 dana, 3) 6 god. 6 mjes. 21 · dan, 4) 3 god. 6 mjes. 15 dana,
.5) l god. 8 dana, 6) 10 mjesecih, 7) 6 mjes. ll dana. Kod žena:
l) 4 god. 5 mjes. 20 dana, 2) 3 god. 24 dana, 3) l god. l mjes. 3 dana.
Od padavičavih mužkaraca umre jedan od Oedema pulm. sub
insult. Dysenteria, obskrha mu trajaše 5 nijes. 24 dana; od padavičavih
žena umre: O od tubercul. pulm. Atrophia univer8.· Dysenteria,
obskrba njoj trajaše 3 god. 9 mjes. 26 dana, 2) od tubercul. pu:lm.
et mesenterii, Dysenteria, obskrba trajaše njoj 1 god. 9 mjes 19 dana.
Svega skupa umrlo je 50 bolestnika od kojih su 44, po
k~~nom liečniku rasudiena, izmed tih je jedan sudbeno razudjen,
v1d1 gore opazku pod silovitimi preminulimi mužkarci.
16. U zavodu po koji put
42 mužkarca bijahu opetovano u zavodu, 0·030 neznade se ništa,
jer povjesti bolesti ili manjkaju ili su nedostatne, ostalih 163 bijaše
prvi put u zavodu.
Od žena bijahu 23 opetovano u zavodih za umobolne 0·21 neznade
se ništa radi nedostatnih ili manjkajućih povjesti bolesti,
ostalih 130 bje prvi put u zavodu.
l 7. P o z n a t i u z r o e i d u š e v n e b o l e s t.i.
Spirituosa u 20. sluč.
Affectus u 20. sluć.
Hereditas u 16. sluč.
Trauma u 6 sluč.
Meningitis u 2 sluč.
Ecclampsia u 3 sluč.
Typhus u 2 sluč.
Masturbatio u 7. sluč.
Intermittens u l. sluč.
Excessus in Venere u l. sluč.
Hereditas, Trauma u 2 sluč.
Hereditas, Spirituosa u 7. sluč.
a) kod mulkaraca
Trauma, Affectus u 7. sluč.
Hereditas, Masturbatio u 3 sluč.
Cephalea Spirituosa u · l. sluč.
Commotio cerebri, Spirit u 2 sluč.
Ecclampsia., meningitis u 1. sluč.
Affectus, EX::cessus Venere u l. sluč.
Affectus, Spirituosa u l. sluč.
Commotio cerebri, Affectus u I. sluč.
Hereditas, Typhus u l. sluč.
Hereditas, Affectus u 2 slu~.
Affectus, Cephalea u l. sluč.
Insalatio, Aftectus u l. sluč.
-59
:Masturbatio Affectus u 1. sluč.
Excessus in Baccho et Venere u
3. sluč.
Hereditas, Insolatio · u 2. sluč.
Cat. ventr. et intestin u l. sluč;
Affectus, duševni napor u 2. sluč.
Duševni napor, Masturbatio u I. sluč.
Zanemaren odgoj; Spirit . . u l. sluč.
Intermittens, Cat. ventric u. l. sluč.
He redi tas . trauma, duševni napor
u I. sluč.
Affectus kod 33. sluč.
Hereditas u 30. sluč.
Hereditas, Affectus u l. sluč.
Hereditas. Typhus u l. sluč.
Cephalea u 4. sluč.
Cepbalea, Affectus u l. sluč.
Commotio cerebri, Affect us u l. sl.
Dysmenorrhoea u 3. sluč.
Ecclampsia ~ u l. sluč.
Zanemaren odgoj u 2. sluč.
Puerperium u 2. sluč.
Hereditas, puerperium u 2. sluč.
Trauma, Affectus u l. sluč.
Lencarrhoea u l. sluč.
e) kod lenskin,ja.
Cephalea, In termi t. Trauma u l . sl.
Affectus, Typhus, Spirit. u 2. sl.
Affectus, Trauma, Spirit. u 2. sl.
Hereditas, Cammatio cerebri Spirituosa
l. sluč .
Hereditas, Trauma, Afl'ect. u l. sl.
Hereditas, Typhus, spirit. u l. sl.
Nostalopia u l. sluč.
Nepoznato u 95_. sluč.
radi nedostatnih ili manjkajućih
povjesti bolesti.
Microcephalus u l. sluč.
Excessus in Venere u 2 sluč.
Spirituosa u 2 sluč.
Excessus in Baccho et V e nere
u l. sluč.
Meningitis u 2. sluč.
Climacterium. Debilitas ex dysenteria
auteced. u l. sluč.
Examthema acutum u l. sluč.
Intermittens u l. sluč.
Hereditas, Spirituosa u l . sluč.
Nepoznato u 79. slučajeva
radi nedostatnih ili manjkajućih
povjesti bolesti.
18 .. Obskrbna pristojba na dan.
Po l. razredu l fr. 70 nč. za pripadnike starog provinciala i
bivšeg krajiškog područja. - 2 fr. 20 nć. za pripadnike drugih zemaljah
austro-ugarske monarkije. - 3 fr. za inozemce.
Po II. razredu 85 nč. za priparlnike starog provinciala i bivšeg
krajiškog područja. - 95 nč. za pripadnike drugih zemaljah austrougarske
monarkije. - l fr. 20 nč. za inozemce.
Po III. razredu 75 nč .. za pripadnike starog provinciala i bivšeg
krajiškog područja. - 85 nč. za _pripadnike drugih zemaljah austrougarske
monarkije. - l fr. za inozemce.

- 60-
19. Ukupna svota S\'ih izdataka 61.826 for. 5i nč.
20. Ukupna svota obskrbnih dana iznosi: a) za bolestnike
104.794 (3.228 po I., 44.998 po II., 56.668 po III.) b) za službenike
19.819 (2.562 po I., 17.247. po II. razredu).
21. Troškovi na dan i glavu i to obzirom na hranbenu obskrbu
25'05 nč. prema 33·83 nč. god. 1883. - Troškovi na dan i glavu
obzirom na cielokupne izdatke 49·61 n č. pren;a 65 28 nč. ex i 883.
22. U tjerana obskrbnina iznosi 23.296 for. 86 nč. za 27.460
obskrbnih dana.
Dodatak.
a) P o d v o r n o o s o b l j e.
Od 21 odpušćenih bolničara odpovjedalo je samo 8 dobrovoljno
službu, od kojih morala su 2 u vojnike poći, 12 morala se je služba
odkazati iz razloga službe, jedan je od bolničara na noćobdiju povišen.
- Od 13 odpušćenih bolničarkah odpovjedalo je samo G dobrovoljno
službu (l radi bolesti, l nakon 3 2 /3 god. službovanja u
zavodu (l je za pralju, l za kubinjsku služavku namještena, ostalih
5 je iz razloga službe odpušćeno.
b) H y g i e n a z a v o d a.
Velika pomnja stavljala se je na čistoću, na provjetrivanje bolestničkih
stanova i zahoda, na šetnju i na branu.
Bolestnici osim toga, kojim je to tielesno i duševno zdravlje
dopuštalo, upotrebljivahu se dobrim uspjehom za radnju u i izvan kuće.
Što se čistoće bolebtnika tiče, mora se iztaknuti, da su čisti i
IlllrUJ, neradeći bolestnici bieJu rubeninu mjenali SVaki tje"an bar
jedanput; isto tako kupali su se isti bar jedanput na tjedan, dočim
su se radeći, nečisti i nemirni bolestnici prali i kupali, kad je tomu
potrieba nastala, kojom zgodom bi i čisto rublje izmjenili. S mjenom
posteljne rubenine postupalo se kako je to kućnim redom propisano.
Liečf:nje umobolnika provadjano bje po najnovijih nazorih medicine
i kirurgije, a psyhiatrije napose.
Osim liekova scusu strictissimo, hydrotherapije ter elektriciteta
pružala se umobolestnikom sad iz tielesnog sad psyhiatričkog
·gledišta bud kriepka košta za tielesno zdrave odredjena, uz koj n
priboljšicu bud sastavila se iz dozvoljenih priboljšica u okviru jestvenika
posebna bolestnička košta.
- 61 -
Osim gore naYedenih somatičkih bolesti kod umrvših Lolestnika
bile su kod ostalih · bolestnika jo; sliedeće bolesti op:1žene i lieče11e.
Anaemia uniYersalis kao uzrok psyhose skoro kod sYih bolestnika.
·
Bronchitis acuta i chronicha kQd
Pharyngitis kod
Tonsillitis kod
Stomatitis
30 sluč.
5
2
2
r.
o~aena maligna
l r.
Scorbutus
Cnrdialgia ex bysteria et hypochondria kod
6
12
Catarrhu~ ventriculi kod većine melankoličnih i na prvotnom
bolestnika.
Catarrhus intestinorium kod
12 bol.
Dysenteria kod
52
~
Obstructio kod
GO n
Helmintbiasis (Ascaris lumbricoides) kod
sluč .
Cholelithiasis kod
l n
Neuralgia trigemini kod
2
Rheuml).tismus musculorum kod
20
Scrophulosis kod .
2
"
n
· Erysipelas kod ·
7
Conjunctivitis catarrhalis kod .
8
"
Conjuncti ':i tis tracbomatas kod
"
G
Keratitis kod
3
Otitis kod .
3
Othaematoma kod
2
Anchylosis cubiti ex scrophul. Arthritide ko1i
Caries vertebrarum kod
Vulnus scissum (staklom) kod
~ ep.l.
Vulnus cornbt1stum kod .
l prid. cpil.
Pediculi pubis kod
G sluč.
Pediculi capillorum kod 14 slučaj. pridošlih bolestnikn.
Coutusio Excoriatio et sugillatio kod 2B para!. i epilept. bol
Scabies kod
sin č.
ludilu bolujućih
Psoriasis kod
Exzema kod
Ulcera penis ex syphilide kod
Orchitis et. Epidymitis kod
3
2
3
2·.
l
"
ll
n

- 62-
Pblegmones ditfusae lO sluč . (l skončao smrti od consecutivne
Pyaemie)
Decubitus kod
8 sluč.
Panaritium kod
9
meus crucis kod .
2
r.
Dentes cariosi extracti kod
20
Variola kod
"
2 bolo.
Varicella kod
2
Febris intermittens (blaže nara vi) kod 16 sluč.
Koze pojavile su se koncem ožujka kod 4 bolničara te se nisu
dalje razširile, jer su dotični bolničari odmah u epidemi č ku sgradu
premiešteni. U mjesecih kolovozu, rujnu i listopadu vladala je kod
bolestnika obojeg spola griža i to epidemički, od 52 na griži oboljelih
bolestnika umrlo 20 (15 sa komplikacijami, 5 bez istih),
dočim ostala 32 su se oporavila.
e) Pouka i zabave bolestnika kao liečitbeno sredstvo.
I za pouku te zabavu, koliko to bijaše moguće bude skrbljeno.
U prvu i drugu svrhu ima zavod malu knjižnicu, koja je postala što
darivanjem prijatelja zavoda, što opet redovitim prinosom proračunom
predvidjenim. Za zabavu služaše bolestnikoin kuglana, što opet
uglednijim bolestnikom glasovir, gusle i biljar, onim iz seljačkog
stališa tamburice. Većih zabava uz glasovir, pri kojih su i zavodski
činovnici te službenici sudjelovali bje prošle godine samo jedna.
d) P re g l e d a v a n j e z a v o d a.
U smislu §. 29. zavodskog štatuta i u smislu naredbe visoke
kr. zemaljske vlade od 4. veljače 1884. br. 4695. pregledavao je
zavod sa liečničkog gledišta p. n. gosp. praliečniku . 27. sieč oja,
20. veljače, 18. travnja, 5.lipnja, 14. kolovoza, 29. kolovoza, 18.rujna,
18. studenoga i 9. prosinca iz upravnog i liečničkog gledišta za ..
jedno po vladinom povjerenstvu 24., 25., 26: i 27. ožujka, 13. i
14. svibnja, 27. i 28. lipnja, 27., 28. i 29. srpnja, 7., 8., 9., 10.,
13., 14., 15. i 16. listopada (od 7.-16. listopada glavno godišnje
pregledavanje zavoda).
e) D j e l o v a n j e z a v o d a.
Od 15. studenoga 1879. kao dana oživotvore~ja zavoda do
31. prosinca 1884. je svega skupa 725 bolestnika primljeno;_
-63-
od ovih je odpušćeno zdravih 40 = 5·51 post. ili !J·ll post. 1
oporavljenih 162 = 22·34 post. ili 36·90 post./ ~
na dopust lO= 1·38 post. ili 2·30 post. ~
kućnoj njegi predato . 48 = 6'62 post. ili 10·93 post. ~ "g
premješteno u druge zavode · 19 = 2·60 post. ili 4·32 post. =
uskoćilo . l 3 = · 1·80 post. ili 2:96 post. ~
preminulo 147 = 20·27 post. ili 33·48 post.. . e.
odpalo ukupno
preostatak .
. 439 = 60·52 post. l prema čitavomu
. 286 = 39•45 post. f stanju.
Ravnateljstvo kr. zem. zavoda za umobolne.
U Stenjevcu, dne 31. ožujka 1885.
Dr. I v a n R o h a č e k v. r., ravnatelj.
Okružnica kr. hrv.-slavon.-dalm. zemaljske vlade.
Povodom tim , što zlosretna bolest kolera u južnih kotarih
Španjolske neobičnom žestinom i jako razprostrano hara, i obzirom
na to, da se je rečena bolest tako žestoko poja vila na mjestu većega
prometa, da je tim veća pogibelj razprostranjenja skopčana,
obnašla je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, pozivom
na odredbe u tom pogledu jur dne. 5. srpnja 1883. br. 2645 i 29.
lipnja 1884. broj 27077 izdane, narediti, da se po cieloj zemlji
oprezne mjere proti koleri u smislu naredbe od I. prosinca 1872.
br. 14421/2248 ;nepočasiv časa i to tim strožije i točnije provedu,
što ovu veliku opreznost ne samo neobična žestina, kojom se je
bolest pojavila, nogo i toplo doba godine zahtjeva.
. Prema tomu nalaže se toj oblasti~ da se sve ono, što je ovostranim
odpisom od 5. srpnja 1883. br. 26435. i od dne 29. lipnja
1884. br. 27077. obzirom na naredbu od l. prosinca 1872. broj
14421/2248 u pogledu preventivnih mjera proti koleri odredjeno,
odmah provede, te da se o provedbi u roku od 10 dana izvješće
ovamo podnese.
Da se svaki slučaj bolesti, bilo to koleriua ili kolera nostras
ili asiatica ovamo bezodvlačno i brzojavno prijaviti ima, razumieva
se samo po sebi.
U Zagrebu, dne 2G. lipnja 1885.
Grof Khuen Hedervary v. r.

-64-
Vi e s t ·i.
(Sbor liečnika kraljevina Hrvatske .i Slavonije) imao je dne
30. pr. mj. svoju mjese č nu sjednicu - pod ·-predsjedanjem velem. g.
Dra. K a l i v o d e sa sljedeći1i1 · dnevnim redom:
I. Čitanje i ovjerovljenja zapisnika posljednje sjednice, obdržavane
2(!. svibnja t. g.
II. Citanje zapisnika pdborske sjednice, obdržavane 31. svibnja.
III. Predsjednik upozoruje, da bi dobro bilo, kad bi !ječnici t. j.
strukovnjaci o grasiranju kužnih bolesti 11 Zagrebn 'bili svakog mjeseca
obavješteni, što bi g. gradski fizik Švrljuga lahko mogao učiniti.
Pošto g. dr . . Švrljuga nije prisutan, to se ta to č ka na buduću
sjednicu ·prenaša. Isto je i s točkom o saniranju grada, pošto se
ta stvar takodjer g. dra. Švrljuge tiče . .
IV. Čila: se odgovor grad . . pog:favarstva na memorandum hrv.­
slavon. liečnickoga sbora, upravljen na grad. poglavantvo glede podignuća
provizornih sgrada za slučaj kakove epidemije, koji je memorandum
u 2. broju ovoga lista u cjelosti odtiskan.
Gradsko ·poglavarstvo se zahvaljuje zboru na brizi za dobrobit
grada, te obavještuje sbor, da se j~ gradsko· poglavarstvo već pobrinulo
za takove sgrade u slučaju epidemije. - Na to pridovezuje
molbu na sbor, da bi isti molbu grad .. zastupstva za podignuće obće
bolnice podupirao. ·
· V. Predsjednik javlja, da je pr~ds~vku o pristojbi sudbenih
lje čn i čkih vještaka vladi podnio, mi; ujedtw u ba vješćuje s bor, :da je
dobio vjesti iz Beča, da je s.bor doljnjb~austrijskih lječnika takodjer
u toj stvar.i započeo . r~diti. ·
VI. Predsjednik javlja_,.:Aa je vis. kr. z~m. vlada izdala okružnicu
o preventivnih mjera proti koleri. Tu okružnicu . donašamo na,
drugom mjestu u cjelosti. · . .
VII. Dr. Mavro Sachs se prija vlja, d·a·pristupljuje il sborlječničkL
VIIL Glavna skupština s bora liečnika.' ;ima po statutih biti budućeg
mjeseca, zato se zaključuje, da se ista ima na 27. srpnja 1885.
u 12 sa,ti u običnih prostorijah obdržavati.
Dnevni red joj je sljedeći po statuti h označim i urečen: L Go­
V()r pre4sjednik:t- II. Izvještaj tajnika o družtvenoj djelatnosti. · III.
Izvještaj blagajnika o družtvenoj blagajni. IV. Izbor odbora. za pregledanje
računa. V. Izbor novog predsjednika, podpredsjednika i
odbora. Vl Pretresivanje o eventualnih promjenah statuta. VII. Izbor
dopisujućih i začastnih članova.
Umoljavaju se gospoda članovi, da što mnogobrojnije u skupštinu
. dodju. Predsjednićtvo; ·
Nakladom sbora liei5nika kraljevina Hrvatske i Slavonije . . Tiskon1 C; .Albrechta
u. Za~ellu : -:::- List uredjuje odbor liečničkoga sbora.
Bl'. 5. U ZAGREBU, 15. KOLOVOZA 1885. God. VU.
LIEČNlČKI VIESTNIK.
Organ sb ora liečnika kr a lj e vi na Hrvats·ke i s la vo nije.
,,Liernirki viestnik" izlazi svaki mjesec po jeda~ put, te je namienjen sbors.kim
članovom. Nečlanovi predplaćaju se nanj sa ii l'ot·. a. vr. na godinu kod sborskog
blagajnika dra. R. Kt•ištofa. - Dopisi neka se upravljaju na predsjedničtvo
sbora.
O simulaciji umobolesti.
(Predavao Dr. Drag. Forenbac]ter, kućni liečnik u zavodu za umobolne.)
(Konac.)
Svi ljudi niesu jednake pameti, zato ne možemo u pogledu
kaznjivosti ni od S-a. zahtievati bog zna kako darovit duh za izvedbu
rečena zločina, drugimi riečmi : ako se je upitni S. i pokazao
donekle ograničene pameti, to ga svojstvo nelišava krivnje, odnosno
kazne za počinjeni zločin, te. bi mu se ta ograničenost mogla jedino
samo ubrojiti u račun ublažujućih okolnosti pogledom na odmjeru
kazne,_ nipošto pako lišiti ga kaznjivosti. Zato je u tom · slučaju za
sudbenoga liečnika, a najpače ·za sudća prva i glavna stvar izpitati,
kakvo je bilo duševno stanje počiniteljevo ti vrieme izvedenja u p'i~
tanju .stojećeg čina: da li su mu duševne funkcije· bile normalne ili
poremećP.ne u većoj ili ina.njoj mjeri tako, da ' nije znao, što činL'
Slično pitanje stavio je i sbilja sud na vještake.
Uzev na um , što na zahtiev· suda zattažene svjedočbe te prl~
vatrii svjedoci jednoglasno potvrdiše , da je upitni S. bio do sada
uvjek ' duševno zdrav, njegova shižkinja pače, · bog zna s koj~ga ·'razloga,
svečano izkazala, da je S. "prevejani simulant, te· ne dvoji,
da je isti u stanju takav zločin počiniti"; nadalje, što se ni kroz
dulje mott~je nije mogla · kakva psychosa: · konstatovati; t(i mi je
U istinu prizn~ti, da Sll se vještaci našli U težku položaju ~ Jer što da
čine uz takav negativni resultat Zar da S-a. proglase simulantom
zato, što nenadjoše ili bar nedovoljno zn·akova, 'po : kojih ·. bi se dala
izvesti kakva klinička psychosa, te ga proglase duševno zdravim
A jer su sisteme skrojili ljudi, koji nisil pogrješivi, pravom dovi-

-66-
kuje Jessen : "Koga ćemo kriviti, ako je taj sistem loš" Zato je
i ovdje bio jedini pravi put, koji sam već napomenuo, obazrieti se
na motiv, na način, te lik sama čina, te na čovjeka u cielosti njegovoj.
S-a. poznajemo od mladosti kao zanešenjaka, raz1lraživa i ponosna
čovjeka, koj se htjeo na više popeti, nego što mu udes dosudio.
Ta je svojstva neke živčane razdraživosti baštinio po rodu bezdvojbeno,
kad promislimo, da mu je otac i stric na umu bolovao. Njegovi
moždjani dakle u tom ~lučaju kao locus minoris resistentiae bijahu
eo ipso disponovani na pogibelj, te . nije trebalo nego manjih
insulta, da bukne kakva psychosa. Ovi pak nadodjoše u velikoj
mjeri. Loš posao, strah, nevolja, nadalje pismo ženino, koju je toliko
ljubio, a koja ga kori s pustolovlja i grozi mu se bjegom,
prekomjerni užitak alkohola u isto vrieme, moradoše preokrenuti
njegovim i onako oslabljenim mozgom. Katastrofa nastupila : iznenada
pobiesni počev harati oko sebe bezsviestan. Pa to je učinio
na sried javne prolazne ceste med kućami po mjesečini i to takvim
oružjem, koje nije moglo svrsi služiti. Kad se osvjestio, tek sad je
opazio svoju ludoriju. Ali što učini, učini , sad se valja spasiti. Pak
i sbilja on lagao, tajio do neke dobe svoj čin, kašnje priznao i nepriznao:
sve bo mu bijaše nekako nedokučivo, zagonetkom. Zar da
to tajenje, to varkanje i izvinjavanje uzmemo dokazom prave krivnje
Ne. Svakomu je stvoru vlastnost braniti se; to je onaj čovjeku prirodjeni
egoizam. S. začudjen nad nedokučivim nedjelom, iza kako
se je osviestio, prestrašen , hvatao se je slamke da se spasi te
pravio, ko što Niemac veli: "gute Mi ene zum bosen Spie!".
Iz svega uvidit ćemo , da S. nije bio pri sviesti, kad je rečeni
čin .. počinio , te nit može za nj odgovarati. On bje napadnut prelaznom
psychosom, koja nije možda više od nekoliko časaka trajala. Takva
prelazna miena motivirana je u zlo organizovanih moždjanih uz navedene
već povode, te spada u red melanholičnih napadaja (rapt.
melanchol.). - N a temelju ovakvih podataka bude S. od suda i
lišen kazne.
Izpravci. 1. Naslov prvog članka ima biti : o simulaciji umobolesti
Geisteskrankheiten, a ne umobolestnih. 2. Na prvom listu u opazci ima biti:
Irr.e.sein, a ne Irrsine. 3. Na strani 35., 10. redku ima biti zatiljka, a. ne
zabllJka.. 4. Na 37. strani, 6tom redka od ozdo ima bit na kakvu, a ne takvu.
5. Na 38. strani, 7mom redku "Ila početku ima biti s i m u l o v a o, a ne simbolovao.
- 67 -
Kažiput za primaljsku praksu.
Po Dru. Breusu priobćaje
prof. dr. L o b m ay er.
Nepravilni trudovi. Kod s p a s m o d i č n i h ili tako zvanih gr č e­
v i t i h tr u d o v a ili napona treba · da se o tom nastoji, da pojedini
trud prelazi u pravilni odmor i da za ovoga materica posve omekša.
To ćemo postići, ako se rodilja položi u toplu kupelj od 28 ° R. a l i
samo u prvoj dobi porodjaja. Ako bi i plodnja voda izcurila,
nečini ništa, rodilja se ipak kupati može. Tople obloge na trbuh.
Narcotica. Uštrcanje morfina pod kožu.
Preslabi trudovi. U prvoj dobi prije nego što se vodenjačni
mjehur prekinuo, ako nema druge komplikacije, nema drugoga sredstva,
nego strpljivo čekati. Ako doba otvora i po više dana traje,
ipak ne treba se u takovih okolnostih prenagliti, nego ekspektativno
postupati. Rodilja neka ne leži u postelji, nego neka hoda po sobi,
a neka i manje, lakše poslove obavlja. Ima li komplikacija ili je
plod nj a voda prerano izcurila, neka rodilja sj e d n e u toplu kupelj
od 28 ° R. ako je potrebno više puta, dok trudovi· ne ojačaju. Osim
toga može se i topla voda uštrcati u rodnicu.
Često ć~ trudovi biti jači, ako se vodenjačni mjehur prokine,
ali to se smije samo onda činiti, ako je ušća materice mal ne sasvim
nestalo ili je sasvim tanko i okrajci su mu tanahni, a čedo je
položeno tjemenom. Nadalje ne smije da se pupkovina ili \{oja nožica
ili ručica spustila pokraj glave i da nema znatna nerazmierja
med čedom i zdjelicom. ·
Opasno je utisnuti elastičan katetar, da bi trudovi žešći bivali
i s toga se to nikako ne preporučuje. Isto tako nevalja upotriebiti
Kolpeurynter kod preslabih trudova,. ako nema nikakve
komplikacije . .
A b s o l u t n o n e v a l j a d a v a t i s e e a l e e o r n u t u m i n j e­
gove preparate u ovoj dobi, jer ne hasni ništa, nego
samo škodi. Secale se ima, ako je potrebno, davati
s a m o u 3. d o b i p or o dj aj a t. j. pošto se diete već porodilo.
Žalibože često davaju licčoici u praksi secale u l. i u 2. dobi porodjaja,
te se ova zloraba rekao bih udomaćila, ali može biti od veoma
·kobnih posljedica.
Znamo, da je secale veoma žestoko, a podnipošto indiferentno
sredstvo, lroje se na nikakav način ne smije u primaljstvu ordinirati
"ut aliquid fieri videatur". Ako rodilja uzima secale, to će se

68 -
materica nepr~vilno, n~prestano, spastično stezati, a to nikako nisu
fizioložki thHiovi. Ovakqvimi trudovi porod će se samo malo ili ni·
malo pospješi'ti l ali mekanizam . porodjaja će se smetati, a sigurno
(:e i život d.it-tet;t biti u velikoj opasuosti, jer se ovakovim grčeviti111
stezanjem materice obticanje krvi u plodvi (placenta) zaustavljuje.
Secale davati, kada je ner11zmierje med zdjelicom i čedom, jef;t
\ještačka pogreška (Kunstfehler), koja se ničim opravdati nemože,
jer će porodjaj baš priečiti, a ma terica lako se može predrieti
(ruptura uteri). Secale neka se daje samo u 3. dobi porodjaja
ili još bolje iza dovršena porodjaja.
Ako su trudovi preslabi u 2. dobi, t. j. kada je ušća materice
sasma nestalo, Valja porodjaj dovršiti operativnim načiMm, ako se
operacija lako obaviti može. Dakle f01·ceps, kada se okrenuta glava
duboko spustila u zdjelište ili izvlačenje rukom kod položaja zacikom,
ako 1- 2 sata iza nestala ušća materice trudovi nemogahu
sami porodjaj kraju privesti. Preslabi trudovi sami ne indiciraju težke
operacije, kao n. pr. izvlačenje klieštami kod visoko stojeće glave.
Atonia uteri u 3. dobi porodjaja i iza nje ima se svladati masažom,
kesom s ledom na trbuh, hladnim ili vrelim ilštrcanjem u
radnicu (Vaginalirrigationen), eventualno u plodnište (cavum ut.eri)
i velikimi dozami secalis cornuti na usta ili pod kožom. Ako je potrebno,
valja iztisnuti posteljicu (expressio placentae) ili ju rukom
vaditi; ovo zadnje pako samo onda, ako je krvotok znatan ili l sat
iza poroda djeteta.
Kod položaja zadkom. U 1. dobi porodjaja treba čim više o
tom nastojati, da se vodenjačni mjehur čitav uzdrži. Kod jednostavnih
položaja zadkom, ako nije izgleda, da će se diete radi komplikacije
spontano poraditi, bit će probitačno, da se jedna nožica izpruži
i u radnicu dovede, ako to otvoreno ušće dopušta. Na to pako
nipošto nevalja prerano izvlačiti, ako druge komplikacije to nebi
indicirale, inai:e će jako težko biti vaditi ručice, a usljed toga mogu
zle posljedice nastati.
Kod popriečnih položaja. U 1. dobi porodjaja treba čuvati što·
više vodenjačni llljebur, da se ne prokine. Rodilju treba položiti na
stranu, nebi li se čeclo samo sobom okrenulo, i to na onu stranu,
na kojoj je glava ili zadak bliže k ulazu zdjelice. Često će moguće
biti, da se čedo okreće iz vana (po Wigaudu) u uzdužni položaj.
Izteče li pladnja voda, a rodničnoga diela nije još nestalo ili je uMe
materice uzko, to je probitačno umetnuti tampon od kaučuka u rod-
- 69-
nicu. Ako plod nije veoma malen ili rnaceriran, tada ne valja dugo
počekati, nego treha čedo okrenuti na jednu nogu odmah, kako ušće
materice to dopušta, eYentualno po Br ax t o n H i e k s-u; treba
naime 1-2 prsta kroz ušće mnterice uvesti u plodnište, a ujedno
drugom rukom iz vana palpacijom jednu nogu što više prama ušću
materice pritisnuti dole.
Ako je pako okret težko ili lako po~ao za rukom, onda je
sve učinjeno, što poprečni položaj kompliciran s izteklom plodnjom
vodom zabtieva, pa se ne smije plod iza toga izvlačiti bez dalnje
posebne indikacije.
Ako je pladnja voda već prije duže vremena iztekla, te jedno
rame duboko se spustilo u zdjeJgte, a ma terica se kruto stezala
oko tiela čedinjega (zanemareni poprečni položaj), te se kroz potrbušinu
vidi medja izmed tnq ka materice i nategnutog joj grljka
(B a n d l o v a brazda), onda se nesmije podnipošto okret izvesti, jer
bi sl:l ma terica predrla, nego se mora porodjaj dekapitacijom ili
em bryulcijom dovršiti. A ko liečnik nema nuždnih inštrumenata pri
ruci, ima se rodilja duboko narkotizirati, dok nedobije inštrumente,
da materica omalakše i da se nebi prodrla.
Kod položaja obrazom i čelom. Valja nastojati o tom, da se
vodenjačni mjehur uzčuva što lluže. Položite rodilju pobočke (na
onu stranu, na kojoj je zat.iljak). Ako je materično ušće dosta razš
reno, moći će se m11l ne S\'akiput okrenuti u položaj tjemenom
kombiniranom ručnom pripo111oći . Nu ovoj se hoće mnogo vještine i
· vjf'žbanja, pa je samo onda indicirana, ako ima drugih komplikacija,
u~ljed lwjih nema izgleda, da će se diete spontano poroditi.
Čedo okrt>Ruti kod ovih polo-žaja, ako je pladnja voda već davno
izcurila, veoma je opasno. Isto tako nesmiju se kliešte prije upo·
trebiti, dok nema rlrugiiJ okolnosti, usljed kojih se porodjaj pospiešiti
mora, n. pr. ako je život djeteta u velikoj opasnosti, te dok se
nije obraz spustio rio izlaza zdjelice i to koliko moguće već okrenuto.
Ako životu čeda prieti pogibelj. Ako u 2. dobi porodjaja
čedu srce slabo i polagano kucati počme, a pladnja je voda smedje
boje ili je pupkovina izpuzla, tad se mora porodjaj čim prije dovršiti
i to kod položaja tjemenom klieštami, ako se glava u zdjelištu
čvr~to ustavila ; ako je pako još pomična li ulazu zdjelice ili
nad njim, mora se čedo okrenuti i izvlačiti, a kod položaja zadkom
treba rukom izvlačiti.

-70-
Trudovi se mogu pojačati, prije nego što je ušća nestalo, gore
navedenimi sredstvi. Pitanje, da li se ima porodjaj operacijom pospiešiti
u ovom ranom stadiju, mora se savjestno izpitati te je kadkade.
vrlo težko riešiti, jer ako je težko bilo, porodjaj dovršiti, nismo
djetetu obično ništa hasnili, mater pako izvrgli smo velikoj pogibelji.
Nerazmierje med zdjelicom i čedom. Treba pomno pretražiti,
točno izpitati rodilju, kako je prije rodila. Ako je ovo nerazmietje
neznatno, treba č uvati Yodenjačni mjehur i ekspektativno postupati.
Samo onda, ako ima drugih komplikacija, treba pripomoći, ali svakako
paziti, što za svake dobe biva.
Kod znatnijeg nerazmierja pa sve do absolutno preuzke zdjelice
mnogi preporučuju primaljski okret; nu ovaj se ima samo onda
obaviti, ako glava još visoko stoji nad ulazom zdjelice, te se pomicati
dade. Iza okreta treba čekati, dali će trudovi u stanju biti
čedo stisnuti do izlaza zdjelice, pa tek onda, ako toga nebiva, može
se čedo rukom izvlačiti, eventualno potonja glava perforirat.i.
Ne može li se više čedo okrenuti, a stanje rodilje ili čeda
zahtieva, da se porodjaj čim prije dovrši, možemo pokušati, da vi­
.soko stojeću glavu klieštami izvlačimo, ali vazda moramo pred očima
imati, da je takova operacija vrlo opasna. U takovom slučaju su
modificirane kliešte za ulaz zdjelice (Beckeneingangszange v. Breus)
veoma sgodne i mnogo bolje od običnoga forcepsa.
Pokaže li se iza više pokusa, da se klieštami ništa postići nemože
ili ako je čedo mrtvo , onda se nesmije više kraniotomijom
oklievati. Kod preuzkih zdjelica sa konjugatom od manje nego 71/2
ctm. mora se misliti na sectio caesarea.
Placenta praevia. Za nošenja treba da je trudnica absolutno
mirna; roborantia. O preranom porodjaju vještački izvedenom (s Kolpeurynterom),
može biti govora samo onda, ako bi mislili, da trudnica
neće moći krvotok podnašati, koji bi nastao u još preostalih
mjesecih nošenja. Kolpeurynter samo u početku l. dobe nošenja.
Prama izmaku l. dobe kod pl. praevia marginalis ili partialis ili
kod položaja glavom može se krv zaustaviti, ako vodenjačni mjehur
prekinemo i nastojimo, da se gla va spušta u zdjelište. Inače je pravilo,
čim prije čedo okrenuti (po Braxton Hicksu), ali tako dugo ga
ne izvlačiti, dok se ušće nije sasma otvorilo, jer ako se okreće, a
ušće nije posvema razšireno, pa ako se ovo samo malo zadere, to
može lako p. p. ubitačan krvotok nastati, jer je vaskularizacija dolnjega
diela materice kod placenta praevia mnogo znatnija, nego· inače.
- 71
Krvotok, A tonia uteri. (Vidi: pr e s l a b i tr u d o v i.)
Grčevi (Eclampsia). Najpreča zadaća terapije jest, o tom
nastojati, da grčevi budu što blaži i da napokon sasma prestaju, a
to biva narkozom, udisanjem chloroforma, subkutanim uštrcanjem
morfina ili cbloralhydratom ; najbolje ako se ovaj daje per anum
viRe puta u dozi od 2 grama.
Samo u iznimnih slučajevib može se kod eklampsije za nošenja
poticati na porodjaj ; isto tako nevalja se prenagliti, da se porodjaj
pospieši. To se samo onda činiti može, ako se operacija lako obaviti
. može i ako nije skopčana s očitom pogibelji, dakle n. pr. forceps,
ako se glava već duboko spustila u zdjelište.
Ako je iole moguće, ne treba čedo okrenuti. Ako je ušće još
uzko, a rodilji je život u eminentnoj pogibelji, pa se radi toga porodjaj
pospiešiti ima, mora se diete razkomadati (Craniotomia).
Kod oedeme i albuminurije preporučuju se vrele kupelji i umatanja,
da nastaje žestoka diaphoreza, kao i kod Brightičnib. Osim
u 2. dobi porodjaja može se to u svih dobah nošenja, porodjaja i
babinA činiti.
Pometnuće (abortus). Ako nije više moguće, pometnuće zapriečiti
ili ako je već započelo , a krvotok je žestok, treba tamponjrati
septičnimi sredstvi, obloge od leda metnuti na trbuh, secale.
Plod, što se odkinuo od materice, treba točno pregledati, da
li se sve odkinulo. Ako nismo sigurni, da je sav izašao, treba plodnište
točno. ali oprezno pretražiti. Ako ima još komadića od ploda,
treba ih izvaditi prstom, malimi klieštami (Korozange) ili curettom.
Ako je čiMenje post abortum smradno, treba u plodnište često
štrcati matel'ičnim katetrom koju razkužujuću otopinu.
Priobćuje
Liek proti koleri.
Dr. Franjo Z e e h m e i s t er u Osieku.
Uvjek se govori i piše o koleri, o njenoj prophylaxi, ali nikada
se ne spominje, kako da se lieči, ili bolje da reknem, kako
da liečnik sa bolestnici od kolere postupa, da ih spasiti može. Prije
jedrio 30 godina mnogo se takovim bolestnikom davale Bastlerove
kapljice, često dobrim uspjehom. Dvojim, da je formula od ovih
kapljica poznata. Neka mi bude dopušteno, da priobćim formulu, koja

- 72-
ima biti dobar liek proti opasnim simpt01nom. Naime: ublažujuć boli u
želudcu i u droblj_u, a umanjuj uć im gibanje: o p i u m; proti bacillom,
koji se brzo oplodjuju i pomnožavaju, te opnu sluzavku preveć
draž~: s u b li m a t, koji će i b utamaniti. (Dr. Z. daje već od mnogo
godina, dakle davno prije Kochovih iztraživanja, sublimat u mnogih
bolestih droblja. Op. ur.) Da se životna djelatnost, koja se gubiti
počima, op~.t oživljuje, preporučujem t o p l o ar o m a t i č n o p ić e,
·napokon tople obloge i frotiranje. ·
Formula bila bi ova :
Rp.
Tin ct. opi i sim pl.
2.0
Hydrargyr. sublim. con·os.
0.02
Spirit. aromatic.
20.0
~- D. S. Svaki 1 /4 sata četvrtinu ovoga lieka u toplom teju uzeti.
Tej može se načiniti od kamilice, pčelinjaka itd.
t Dr. Nikola Severinski.
Dne 4. svibnja o. god. ugrabi nam nemila smrt našega veleštovanoga
sudruga i člana ovoga sbora, e. kr. pukovnijskog liečnika
\1 Jpiru dra. Nikolu Severinskoga. On se rodi 9. travnja 1839. u
Set'flŠl,l u HrvatsJwj, gdje mu je otac kao činovnik gospoštije služio;
u Varaždjnu stupi u gimnaziju, a posije predje u Zagreb i tu godine
185!:).: položi izpit zrelosti; iste godine stupi u Josefi.num, da
liečničke nauke izuči, a godine 1864. bude na ovom zavodu promoviran
doktorom sveukupnoga liečničtva .
l. kolovoza 1864. postade nadliečnikom u vojničkoj posadnoj
bolnici u Petrovaradinu, a l. rujna 1865. bude premješten k 6.
ulanskoj pukovniji, s kojom podje godine l866. u rat u Česku. U
tom ratu službovaše u pet bitka na pomagalištu , a kad se pojavi
u českoj kolera, dobi nalog, da uredi u Velikom Topolcsany bolnicu
za ovu bolest. On se odazva tomu pozivu i za malo vremena bila
j~ bolnica tak.o . pod puno uredjena, da je mogla velik broj od kolere
bolujlj.ćih primiti. U toj bolnici osta puna tri mjeseca kao upravitelj ;
posije toga nesta kolere, te se bolnica ukine, a Severinski bude od
f!ltno~a p1inistarstva r;idi ()sopite brižljivosti i požrtvovnosti ovotn
prilikQW .p()py~l.ie~.
- 73-
l. lipnja 1867 bude premješten k 3. bataljunu pionira. a l.
studena 1869. k 53. vukovniji nad Yojvode Leopolda u Zagreb. O \'tije
postade l. svibnja !Si'l. pukovnijskim liečnikom, u kojem svoHvu
bude premješten l. lipnja 1871. k ,·ojnom vrhovnom zapovjednićtvu
u Zagrebu. Mjeseca studena 1875. bude mu povjerena ciela uprava
zdravstYa u hrvatskoj i slaronskoj Krajini i ovu službu je ušio sve
do godine 1880. Na koncu toga službovanja bucle od bivše kraji~ke
Hhovne vlasti u Zagrebu pohvaljen priznavajuć osobitu njegovu
marljh·ost i sdušnost.
l. srpnja 1874. bijaše članom medjunarodnog kongresa .u Beču
i zastupaše tu Krajinu. Kod te prilike za~luži si pohvalu, jer mu
bude djE>loranje u ovoj sgodi pronadjeno osobito koristnim radi uticaja
, koga je uzimao na razprave.
God. 1870. izdao je brošuru, u kojoj je razložio na temelju
statističkih podataka gibanje kolere u hrv.-slav. Krajini god. 1873.
Vojno zapovjedničtvo, kao vrhovna oblast za Krajinu, dade ovo
djelo o !:wom trošku štampati.
Godine 1874. izjavi mu zagrebačko vrhovno vojno zapovjedničtvo
zahvalu za njegov uspješni rad za ·vrieme kolere g 1873., a
g. 1878. podieli mu Njegovo e. kr. apošt. Veličanstvo vitežki krst
Franje Josipa za zasluge, koje si je stekao one godine prilikom mobilizovanja
za Bosnu.
Bolest, od koje je nastradao, klicala je već početkom godine
1876. S početka je sakrivao pred svakim i obitelju svojom patnje,
dok nepostadoše znaci nemile te boli vidljivi; za njega to nije povodom
bilo, da radnju ostavi. nego je i nadalje nastavljao službeni
rad i njegu mnogobrojnih bolestnika svih staleša, kod kojih je uživao
podpuno povjerenje, te još iste godine 1878., kad mu već noge malaksaše,
Nikola nemogaše radnju napustiti.
Godine 1865. upozna se u Petrovaradinu s plemenitom gospodičnom
Ceciliom Nemeth , koju izprosi i s kojom bude posije rata
godine 1866. j vjenčan. Živio je u obitelji sretno do nesretnoga potresa
9. studena 1880. ; živci, koji su mu do sada od bolesti već
oslabili, budu kod te ne::gode još riše razrovani, obuze ga strah,
kao i obitelj mu, te se ukloni u malu kolibicu u dvorištu, gdje se
od propasti sigurnim držaše; nu zlo zaklonjeno mjesto i hladne noći
neostadoše bez zlih posljedica, dvoje mile mu djece oboli i za malo
dana oboje umre. Ta nesreća bijaše od velikog upliva na budućnost
pokojnika; žalost, koja ga obuze, up li vaše i na tjelesno stanje i bolest

- 74
mu . poče užasno napredovati i ako mu i bijahu svi viši dobri prijatelji,
ipak morade l. siečnja 1883. u mir stupiti. To ga je jako razžalostilo
i dugo je tugovao, dok napokon i sam nepriznade, da za
njega nema drugoga. Od dana umirovljenja nije više vesela časa
imao; samo ga je još to obradovalo, kad mu bude rečeno , da ga
je ovaj sbor začastnim članom izabrao.
Pokojnik bijaše redovitim članom našega sbora, od kako je
ovaj u život stupio. Dok mu je zdravlje dopuštalo, radio je marljivo
zanj, u odboru je bio, dok nije sasvim iznemogao, pomagao je takodjer
izdavanje ... Liečničkog viestnika", za koga bi priredjivao š lac
tističke podatke o bolestih u vojničtvu 1.1 Hrvatskoj i Slavoniji. Za
sbor stekao si je i tu zaslugu, da je sakupio liep broj članova.
Sererinski bijaše čestita značaja, te je usljed toga bio od svih
poštovan, bijaše marljiv i savjestan liečnik i dobar sudrug, te je uvjek
zastupao i branio čast liečničku, a kao suprug i otac bio je uzor za
svakoga ; ljubio je djecu svoju i u svakoj prigodi bio je spreman
za nju svaku žrtvu doprinieti; radi toga mu je i bilo težko umrieti.
4. svibnja oslobodi ga smrt od dugotrajnih užasnih patnja u
najboljoj dobi muževnoj, ali ote obitelji uzorna supruga i otca, bolestnikom
požrtvovna liečnika, prijateljem vierna plemenita druga,
našemu sboru izvrstna člana, a nam čestita sudruga. Vječna mu
slava!
Dr. Huber.
Razpravne viesti.
Glavna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije
u Zagrebu držana je dne 27. srpnja o. god. Prisutni bijahu
članovi gg. ddri. Alexander M., Antolković Jo::;ip, Fon Josip,
Forenbacher Dragutin, Gjurkovečki Viktor, Guči Antun,
Huber Aleksander, Jakopović Bogdan, Kallivoda-Falkensteinski
Josip, Kocuvan Franjo, Krištof Radoslav, Mašek­
B o s n a d o l s k i Ivan, M a t k o v ić Ivan, P e i k er t Vjekoslav, Re i e h­
wei n Dragutin, Ro h a č e k Ivan, S l u g a Ferdo, š v r lj ug a Šime,
Wickerhauser Teodor.
Predsjednik s bora velemožni g. praliečnik dr. J osip K a ll i­
voda-Falkensteinski otvori skupštinu ovim govorom:
Slavna skupština!
Velecienjena gospodo sudrugovi!
U izvanrednoj glavnoj skupštini od 27. veljače t. g. izabrani
odbor preuzeo je upravu sbora liečnikii kraljevina Hrvatske i Sla-
- 75-
vonije, te je tu SVOJU zadaću do danas vršio, dakle samo kroz 5
mjPseci, jer se po §. 3. naših pravila koncem srpnja svake godine
mora redovita glavna skupština držati i po §. 13. propisanim načinom
novi odbor birati.
Otvarajuć današnju redovitu glavnu skupštinu nemogu na ino,
a da se u ime cieloga odbora ne zahvalim na izkazanom povjerenju,
kojim ga počastiste.
Tečajem kratkog našeg djelovanja bilo je i liepih i burnih
dana. Kojim li smo se uspjehom vašemu izboru odazvali, prepuštamo
nepristranom prosudjivanju velecienjenih članova, nadajući se ipak,
da ćete nas pogledom na potežkoće u izYl'šivanju naše težke · zadaće
blAgo suditi.
Vedrim nebom i prijaznim vjetrom !akko je svakom brodaru
povjerenom mu ladjom upravljati, osobito ako su pridieljeni mu
mornari onakvi muževi, koji su ne samo na strukovnom polju vrli
i odlični, nego koji će se i čvrsto zauzimati za promicanje i unapredjivanje
interesa toli zajedničkih, koli pojedinaca.
U takovih okolnostih lahko će biti brodaru ladjom ravnati, nu
drugo je, ako je ova iznenada izložena neutaloživoj te neublaživoj
buri strastven:;~ uzrujanih elemenata; onda, gospodo, težko da će ju
vještina ili dobra volja mornara . ili jaka ruka kormilara od brodoloma
spasiti, te će momčadi težka zadaća biti u dugotrajnoj buri
strastveno uzrujanih elemenata ladju sigurnoj luci privesti.
Uzprkos male nesgode spuštaju naši mornari pod geslom :
"Napredak na polju medicinskih znanosti" iza kratke, ali burne plovitbe
sidro ploveće Jadje u mirnoj luci, da zatim račun polažu ob
uspjehu njihove plovitbe, koja je dne 27. veljače t. g. započela.
Kao što brodar iza dovršena putovanja o svom djelovanju račun
polaže, tako polaže družtveni odbor po meni u vaše ruke čast odborničku,
osvjedočen, da je svimi ·svojimi silami nastojao oko promicanja
i unapredjivanja interes§. toli pojedinih članova, koli cieloga
sbora, moleć ujedno slavnu skupštinu, da bi izvoljela izbor novoga
odbora za buduću sborsku godinu preduzeti.
Zahvaljujuć se još najsrdačnije slavnoj skupštini na povjerenju,
kojim me je počastila, polažem eYo družt.venu upravu, nadajuć se,
da će novim kormilarom izabran biti takav muž, u kojega je osim
drugih nuždnih sposobnosti i neobhodno potrebne fizične snage, da
uzmogne svoj brod kroz uzrujane elemente sretno provesti, te poslie
godinu dana opet u luku sretno zaploviti.

-76-
Konačno molim slaYnu skupštinu, da izroli na znanje primiti
tajnikovo i1.vješće o odborovom radu počam od 27. veljače t. g. do
danas, kao i izvješće blagajnika o novčanom stanju s bora; ujedno ju
moleć, cta bi izYoljela imenovati dYa pregledatelja računa.
izvješće
Ovaj bi govor burnim nživio" primljen.
Tajnik s borov dr. Bogdan J a k o p o vi ć pročita na to sliedeće
o radu sborovu od posljednje glavne skupštine do danas:
Veleštovaua gospodo! Slavna skupština!
Odkada se je s nora probudio naš sbor iza sna, u kojem je
dulje vremena, nedajuć nikakova glasa od sebe, spavao, pričeo je
SYoje radnje, kako je slavnoj skupštini poznato, u veljači t. g. Orl
tada je započeo s nova raditi; ako i nije radnja još onako uspješna,
kako bi se želiJo, to ipak pokazuje, ua će s vremenom, ako budu
gospoda članovi samo htjeli, korist'lo po stališ liečnički u domovini
našoj, kao i n!\ dobrobit iste djelovati.
Ponajprije valja spomenuti, da je sbor obilržavao četiri sjednice
t. j. posljednjeg pon.edeljka svakog mjeseca t. j . u ožujku. travnju,
svibnju i lipnju. Dočim je odbor isto toliko sjednica odborskih držao.
U sborovih sjednicah bila su dva predavanja i to : od dra. Rakovca
nO desinfekciji" i od dra. Forenbachera "o simulaciji
u m o b o l e s t i", zatim razlaganje dra. Rohačeka o stanju i djelovanju
kao i statističko izvješće bolnice za umobolne u Stenjevcu. Osobite
je važnosti po stališ liečnički pitanje o prist.ojbah sudbeno-lječničkih
vještaka, koje je po sboru s nova iza l O godišnjega težkog sna i
opet probudjeno, te se i sbilja nešto u stvari raditi započelo.
"Liečnički viestnik" izilazio je takodjer dosad svakog mjeseca,
ako i ne točno u opredieljeno vrieme t. j. 15. svakog mjeseca, to
ipak nije niti jedan broj izostao.
Za uieme djelovanja ovog orlbora imamo spomenuti, da smo
izgubili smrću dva velevriedna člana i to dm. Holzera zdravstvenog
savjetnika i dra. Sererinskoga, koga je u posljednje dane · života
njegovoga sbor počastio imenujuć ga za zasluge njegove počastnim
l:lanom.
Za djelovanja odborova preuzeo je isti knjige, koje je sboru
pokojni . dr. Vancaš oporukom ostavio, te je iste knjižnici sborovoj
predao.
Izvješće
ovo uzeto je zadovoljstvom na znanje.
-77-
Blagajnik d.r. Radoslav Kr i š t of pročita zatim ovo iz1·ješće o
rai~unih i o st:1nju blagajne za vrie111e od 27. 1eljače 1885. do
27. srpnja 1885.
l. Prenos iz rai':una od 27. veljače l 885. . 2475 fr. OI ul:.
2. Prinosi članova i predbrojnika na nLiečnički
virstnik•
2-!7 94 n
3. Kamate od uložene glavnice do konca lipnja o. g.
a.. uložnica br. l 051
23 ~4
))
b. " br. 35599 .
31 G4
"
Ukupno 2777 ~ 83 "
I . Gotovina u blagajni 143 fr. 04 n č .
2. Glavnica uložena i to:
a. u I. hnatskoj štedionici na uložnicu broj
35599 . . . . . 1443.331
b. u sveobćoj štedionici i zalagaoni na uložnicu J ~314 n
broj 1051 . . . . . . 871.40
73 "
3. Razni izdatci i to:
l
izplata dugova prije 27. veljače 1885. učinjenih
.
163.30
izdatci tekući od · 27. ,·eljače 188,). do 27.
320 " OG "
srpnja 1885 .. 166.76
Ukupno 2777 • 8::! "
Ostaje gotovine kao prenos na novo 245 7 fr. 77 nč.
Zagreb dne 27. srpnja 1885.
Dr. Rad. Krištof,
blagajnik.
Pregledali i u redu. pronašli.
U Zagrebu 27. srpnja 1885.
Dr. T. Wickerhauser m. p. Dr. F. Sluga m. p . .
pregledatelji računa.
Predsjednik dr. K a ll i v o d a predloži, da se izaberu iz gla1 ne
skupštine dva čluna, koja će račune stante sessione pregledati. Revizori
račun! budu izabrani gg. Dr. S l u g a i Dr. Wie k er h a u s er,
koji su račune pregledali, dok se skupština za kratko vrieme od ·
godila, te iza točnoga pregledanja skupštini svoje izvješće podnieli,
da su račune i novce u podpunom · redu pronašli. Skupština
podieli na to blagajnik u Dru. Krištofu · absolutorij. ·

-78-
Skupština zaključi, da proračun sbora za buduću godinu ostaje
onaj isti, kao što je i do sada bio.
Na predlog Dra. For e n b a e h er a zaključi skupština, neka se
dosadanjemu odboru zahvala izreče u zapisniku.
Na to predje skupština na izbor novoga predsjednika i podpredsjednika.
Tajnim glasovanjem bude predsjednikom j e d n o g l a sln o
izabran velem. g. praliečnik dr. Josip Kallivoda-Falkensteins
k i, a njegovim zamjenikom jednoglasno velem. g. štopski nadliečnik
g. Dr. Ivan Mašek vitez Bosnadolski. Ovaj bi izbor velikim
zadovoljstvom i živahnim "živili" od prisutnih primljen. Na
novo izabrani predsjednik Dr. Kallivoda na to ustade, te dužim razlaganjem
izjavi, da se zahvaljuje na tom povjerenju i izboru, ali
da to mjesto primiti nemože, jer mu to okolnosti, koje se njegove
osobe tiču, nedopuštaju. Skupština nastojaše nagovarati ga, da predsjedničko
mjesto primi, ali g. dr. K. osta čvrstvo pri svojoj odluci.
Iza dužega debatiranja odgodi se sjednica, te se mnogi članovi
povukoše n trag, da se o dalnjem postupanju posavjetuju. -
Pošto se je sjednica iza podulje stanke opet nastavila, uze rieč
štopski nadliečnik g. Dr. P e i k e r t, te toplimi riečmi nastojaše
sklonuti g. Dra. K., neka izbor primi, pozivajuć se na sadanje okol:..
nosti sborove, te apelirajuć na patriotizam novoizabranoga predsjednika,
moleć ga ujedno, neka se odai.ove jednodušnoj želji ciele gl.
skupštine. U istom smislu govorio je i g. Dr. Kr i š t o f nagovarajuć
ga, da primi p

-80-
bilo, da je njetko i s naše strane mogao povjerenstvu razložiti higijenske
izložke iz Hrvatske i Slavonije. Ugarski kolege primili su
ovo zastupanje veoma povoljno i odobravanjem. Zdravstveni odjel
dielio se u četiri odsjeka, u l. razpravljale ~e zdravstveni zavodi, u
2. kiruržka orudja u 3. zdravstvena štatistika i Ijekarstvo, a u 4.
kupališta i vode rudnice. Ovomu potonjemu od,;jeku biaš!l gosp.
praliečnik dr. Kallivoda predsjednikom.
Prvih dana rujna sastat će se u Budimpešti liernici iz Ugarske,
Hr.at.ske i Slavonije n kongres.
Dr. Hubert Hr. Krasinski u Krakovi priposlao je našemu
s boru ·nekoliko svojih higijenskih radnja , a odbor za svečanost
velehradsku u Moravskoj poziv na sudjelovanje.
Dr. Franjo Zechmeister u Osieku pristupio je našemu sboru
kao redoviti član, a na nLiečnički viestnik" predbrojiše se Dr.
G l ii e k, okružni liečnik u Travniku i Mirko P u h e k, okružni veterinar
u Travniku.
Štovani m čitateljem . Liečničkoga viestnika".
Glavna skupština sbora liel:niki kr. Hrv. i Slavonije držana 2.
srpnja o. g. i opet me počasti svojim povjerenjL·m, izabrav me odbornikom
toga sbora, a kod konštituimnja odbora izabraše me ostala
gg. odbornici s borovim tajnikom, te mi ujedno povjeri~e u rei lj i vanje
"Liečnii:koga viestnika". J a se ponosim tim povjerenjem i pouzdanjem
u moje slabe sile, te primajuć to dično mjesto svjestan sam si po-
. težkoća , koje me u riešenju te zadaće čekaju; znam iz izkustva,
kakovih žrtam uvakovo zvanje zahtieva. Ali se radostnim srdcem
laćam toga rada , jer sam uvjeren, da će me sudrugovi i prijatelji
u tom svojski podupirati. "Liečnički viestnik" jedini je strukovni
list u našoj domovini, s toga je patriotična dužnost svih hrvatskih
liečnika, da mu materialne i umne sile sroje ·posvećuju te da 'Se u
što većem broju sakupe oko njega.,
Odbor se dakle nada, da će svi oni naši vrstni liečnici, kojim
je i pero vješto, okititi naše mezimče s1ojim radom, bilo to u obliku
samostalnih. radnja iZ prakse ili statističkih Lwješća iz bolnica, gradova
i potlžupanija ili sudb. liečničkih zanimivih slučajeva ili predloga
za promicanje jamoga zdravstva ili liečničkoga stališa itd.
Prof. Dr. Lobmayer.
Nakladom ~bora. lieiinika kraljevina Hrvatske i Slavonije; Tiskom C. Albrechta
. u Zagrebu. -:-· List .uredjuje odbor. liečničkoga. sbora.
B1·. 6. U ZAGREBU, 15. RUJ"NA. 1885. God. Yll.
LIEČNIČKI VIESTNIK.
Organ s bora liečnikakraljevinaHrvatske i Slavonije. ·
,,J,iečnirki viestnik" izlazi svaki mjesec po jedan put, te je namienjen sborskiru
članovom. Nečlanovi predplaćaju se nanj sa 5 for. a. vr. na. ~~dinu kod s~orskog
blagajnika dra. R. Krištofa. - Dopisi neka se upravlJaJU na predsJedničtvo
sbora.
Zdravstveno izvješć .e
o kr. zemaljskoj kaznioni u Lepoglavi za god. 1884.
Sastavio Dr. Franjo Eisenbaclier, kućni liečnik lepoglavske kaznione.
Zdravstveni odnošaji svakoga zavoda utiču duboko na razvitak
njegov. Povoljni zdravstveni odnošaji napredit će ga, dočim
će zavod zločestim zdravstvom sigurno sve to većma u svakom drugom
pogledu nazadovati.
Potrebno je dakle, da si za spoznavanje mana, koje bi štetno
djelovati mogle na zdravstvo, točan pregled stvorimo o zdravstvenih
odnošajih i o uredjenju zavoda sa zdravstvenog gledišta.
Zdravstvo zavoda zavisi od više faktora, koji nanj djelovati
mogu; . S toga ću i u ovogodišnjem izvješću na te faktore obzir
uzeti. Promatrat ću zavod, te opisati njegovo nutrnje uredjenje,
njegovo napučenje, život zdravih i bolestnih kaznenika i ostale
zdravstvene odnošaje.
I. Opis zavoda.
a) P o l o ž a j z a v o d a.
z a v o d nalazi se u mjestu Lepoglavi, te je okružen šumom,
obrašćenom gorom, leži, na temelju meteoroložkih opažanja od centralnoga
zavoda za meteorologiju u Budimpešti, koja su u ovom
zavodu učinjena, 236 metara nad morem, po tom leži zavod lepoglavski
14 metara više nad morem, nego li grad Zagreb.
Može se reći. da je p o l o ž a j z a v o d a veoma povoljan, svježi
zrak može skoro do svih prostorija doprieti .

-82-
Podzemna voda nedospieva nigdje do površine, nigdje u blizini
ne ima bara, niti stajaće vode. ·
P o p l a v e, koje često nastaju usljed izljeva potoka Bednje,
nentiču nimalo štetno na zdravlje. Voda bo se nikada duže nedrži
na površini tla, jer kod strmog položaja cieloga zemljišta naglo narasla
voda opet brzo odtiče.
T l o sastojeće iz laporno kamenite ilovače propušta lahko vodu,
te se već u neznatnoj . dubljini na podzemnu vodu nailazi.
b) · O b s kr b a z a v o d a v o d o m.
Zavod providjen je dobrom i zdravom vodom.
V o d o v o d dovadja čitave godine dosta vode, koja se u tehničke
svrhe i za čistoću zavoda upotriebljuje.
B u n ar i zavo dski davaju dosta dobre vode za napitak.
e) Nutrnje uredjenje.
Zavodske prostorije rabe · se osim prostorija za pisarne, vojarne i
skladišta, stranom za samotne zatvore, stranom za spavaonice skupnog
zatvora i za radionice ..
S a m o t n i z a t v or i ležeći u I. i ll. katu sjevernoga krila
stare sgrade, moraju se što se tiče položaja i ostaloga uredjenja
iz zdravstvenog obzira posvema shodnimi nazvati. Poprieko imadu
43·20 km. zračnoga prostora, osim toga providjeni." su ventilatornimi
peći, koje zimi dopuštaju pristup svježega zraka, a odvadjaju
pokvareni zrak iz stanice ; ove su do dna razsvietljene. .
Osim ovih svjetlih samica ima u zapadnom krilu stare sgrade
još 10 t m i č n i h s ta n i e a, koje svojim položajem i time, što su
ipak vazda više manje vlažne, neudovoljavaju zdravstvenim zahtjevom,
te se .s toga takodjer samo kratko vrieine i obično kao disciplhiarna
kazna ili kao zastrašajuće sredstvo upotrebljuju.
Skupne radionice nalaze se stranom u J. katu nove
sgrade i u prizemlju stare sgrade, stranom su pako razdieljene u
· pojedine pokrajne sgrade.
Sve radione su visoke , svjetle i prostrane, 4·25 metr. visoke,
premda nekoje prostorno neodgovaraju broju radećih kaznenika.
. S k u p. n e s p a v a o n i e e nalaze se u gornjih spratovih stare
i nove sgrade, te su suhe i zdrave , ali su takodjer pogledom na
veliki broj kaznenika, osobito kr~j manjkaju će · ventilacije premalene,
- 83-
tako, da se odpadajući zračni prostor na pojedinoga kaznenika većinom
premalenim pokazuje.
Na Pli:itzensee-u dolazi na glavu uzduha i to:
u samicah .
26·5-33 kbm.
u sta~icah za 5-11 kaznenika na glavu 11·0-12
u spavaonicah
19'0 .
"
u bolnici
37·0-39
u učioni i crkvi
"
6·0-8·0 u radionicah . p p. . 17·0 "
U spavaonicah skupnog zatvora, izuzamši onih soba, gdje su
smještene željezne stanice, dolazi na glavu najviše 13·25 kbm. uzduha,
najmanje 7·52, a poprieko dolazi na glavu 10·38 kbm.
uzduha. ·
Povoljniji su odnošaji u spavaonicah, gdje su smještene že~
ljezne stanice. Ovdje dolazi na glavu najviše 37 ·61 kbm., najmanje
16·83, a poprieko u svih sobah dolazi na glavu 27·2 kbm .
zračnoga prostora, koje se razmietje mora posve povoljnim smatrati.
U radionicah su naj nepovoljniji odnošaji u postolarni, gdje
samo 7'99 kbm. zračnog prostora na glavu dolazi i u krojačnici sa
11·93 kbm. zračnoga prqstora na glavu.
Pokazalo se je takodjer tečajem godina , da kazneni ci u t i h
radionica h radeći najviše na zdrav lj u trpe, te bi bilo
željeti, da se toj oskudici d o s k o č i k o l i k o m o guće.
Osim kod samotnih zatvora navedene v e n t i l a e i j e i ventilacije
u bolnici, nema u zavodu nikakove sprave za umjetno izmienjivanje
uzduha u stanicah. Navlastito se to osjeća u spavaonicah,
koje su više napučene .
Osim u nekojih spavaonicah imade u svih ostalih stanicah ž e­
lj e z n i h p e ć i, koje dosta topline daju, te se u tom pogledu uredjenje
dovoljnim nazvati mora.
S v j e t l o s t ulazi na prozore, kojih imade dosta i dosta v e
likih, tako da su svi zatvori do dna posvema razsvietljeni.
Za raz s v j e t u p o n oći u spavaonicah i samotnih zatvorih,
kao i po potrebi u radionicah upotrebljivale su se lampe, napunjene
petrolejem, te ih je bilo dosta smještenih.
Pod·ovi, stiene i vrata držana su u dobrom stanju, te se
redovito čiste.
Smještenje z a h o d a u mnogih spavaonicah i radionicah još je
veoma primitivno sa zdravstvenoga kao i estetičnog gledišta.
(Nastavit će se.)

Običaji
84-
pri porodjaju u Bošnjakinja u okolici
Bihaćkoj.
Kada ženu trudovi snadju, tada joj nije slobodno ležati ili sjediti,
već mora neprestance hodati, te ako porodjaj dulje traje,- dadu
rodilji ulja piti, da se diete tobož brže rodi, pa ako ni to nepomaže,
drmaju i tresu ženu . i mažu joj trbuh, ne bili brže rodila.
Dodje li do poroda, mora se žena spustiti na koljena, te u
tom položaju čekati, dok diete i posteljica neizpadnu. Jedna Turkinja
pripovjedala, da je radjajući prvo diete tako čučeći do osam
sati provela.
Nekoliko časaka iza poroda okupaju babinjaču i to tako nekoliko
dana. (Taj običaj samo je. u Turkinja.) Posije ženu smjeste na
krevet prostrt na zemlji, načinjen od dušeka, - na način naše strunjače,
sanio što je od vune, a ne od strune - jastuka i jorgana,
sve od vune načinjeno.
Djetetu se pupkovina podveže tik trbuha, pa već za nju nemaju
brige. Trbuh se nepovija kao u naše djece. Povoji su 12 do
14 centimetara široki 1
a dugački do jednog metra. Tkani su od
domaćih konaca ili vune od ovaca. Diete povijaju štogod čvršće
mogu, odievaju ga u košuljicu, sašivenu kao u odrasla čovjeka. zatim
reklicu (koparan) i na glavu meću maramicu (čavrmu), jednu
p_o svoj glavici kao seljanke udate u Slavoniji, a drugu na tri prst~
š.Iroko složenu samo preko čela, pa povrh toga kapicu, obično šarenu
od tkanine sašivenu. Obje maramice stežu štogod mogu, da
bude tobož. glava čvršća i okruglija i da diete po glavi neozebe. '
Kad diete kupaju, meću ga u legen; to je neka vrst korita; ali
ne okruglo, već gotovo četverouglasto i t.o jedva 3 do 4 centro. duboko-
ili prostru, a to je običnije, po podu pelenice, polože na nj~ diete
poliju ga vodom, operu ga tako, pa to vele, da je diete kupano. '
Zimi zamotaju žene seljanke novorodjenčetu nožice gotovo do
koljena vunom ili finom kudeljom, pa dok za diete bešiku - zibku
- pri~ave, . meću ga u grebene, t. j. sastavu dva grebena, nanj
meću jastučić, pa na ovaj diete.
Kako se žena razstala djetetom, nude ju kajganom - to je jelo.
. načinjeno od razmućenih na maslu pečenih jaja - i crnom kavom.
Odsad ju dolaze oblaziti (polaziti) susjede i rodjakinje. .
Neka ponese za babinjaču u staklenki rakije, neka mlieka,
neka ruma; - rtim jako piju ·i ljudi i žene. Za diete ponese svaka
-85-
ponešto, neka kapicu, neka šećera za kavu, neka haljinicu, neka
košuljicu i t. d. Sve te stvari pomeću tad oko babinjače na krevet
ili. na koje sgodno mjesto, da svatko vidi, što je diete dara dobilo.
Babinjača počasti tad svoje gostinje crnom kavom, "sladkim"
(ukuhanim voćem u šećeru) , rakijom i halvom , nekim suhoparnim
jelom, što se pravi od pržena pšenična brašna, šećera i masla,
a u vrieme posta kod pravoslavnih od ulja.
Tako dolaze poznanke već u zoru, jedna sreta drugu; gdjekada
se sakupe 10 do 15 žena. Tu se pripovieda -o svem i svačem,
a najviše o tom, koliko je koja djece rodila i kako je rodila.
Babinjača mora da se pokaže dobre volje, sramota joj se vidi
ležati dok gostinje dolaze, pa makar joj kako mu drago težko bilo,
ona će se siliti da sjedi i da jede što više može, samo da vide,
da joj je dobro.
Nije dosta, što žene oblazeć babinjaču ponesu dara, već i od
kuće rodjakinje i drugarice po§alju pogače, razne pite, čorbe od
kokoši i drugih kolača .
Babinjača ustaje, ako joj zdravlje dopušta, već za 4 do 5
dana, tad obično prestanu pohodi i darivanja ..
Kad se diete krsti, čini se veliko veselje, osobito ako je mužko.
Katolici obično svoju djecu nose župniku, a pravoslavni više pozivaju
župnika u kuću . · Diete krste obično posije službe, paroh tad
ostane na ručku, njemu je kum dužan po mogućnosti u novcu što
dati ; kumče negda nešto od kuma u novcu dobije, negda dobije
haljinicu, a često puta i· od bolje stojećeg kuma nedo bije ništa.
Prim alju zovu samo kad se porod ja j odulji, kad im se vidi,
da je štogod opasna. Dodje li tad koja druga pitati za babinjače
zdravlje, reći će ova baš i u prisutnosti primalje: "E nu, znaš da
sam težko rodila ; da nisam tako se mučila, nebi babicu zvala.
Hvala joj, Bog joj davao, što me je muke oslobodila."
. U Turaka vele žale, kad se žensko diete rodi, pače u ljudi
surove ćudi žena s toga mnogo trpi, jer ju čovjek pozlobi, pa ju
tad čestoputa i nedužnu bije. Rodi li se mužko, tad je veliko veselje,
svi ženu rado imaju i čestitaju joj.
Mnogo puta kukavne Turkinje iza poroda težko obole, a to
jedino sa zle njege u. babinah. Ima ih, koje se udadu u 13.-14. godini,
rode odmah prve godine, nesretnim kupanjem prehlade se,
dobiju sušicu, pa uz najveće muke dušu puste. Druge opet dobiju
bol u nogama, pa kako su diete rodile, već neustaju više ; ima ih,

-86-
koje ~e tako četveronožke do dvadeset godina po podu povlače.
Nekim iza poroda ornekšaju zdjelištne kosti, u najvećoj rriuci .rode
još koje diete, pa kad im se zdjelica napokon toliko pouzi, da čedo
nepropusti, umru, mučeći se, da bog sačuva. Žene, koje su posve
. zdrave, samo što na noge ustati nemogu, r~de sve na ležeći kojekakove
ženske poslove, najviše vezu svilom. Umre li buJi za poroda
diete, reći će: "Što ćemo Dragi Alah dao, dragi Alah uzeo!"
Dobismo ovaj članak od prijateljske ruke iz Bihača, te ga priobćujemo,
uvjereni, da neće samo liečnike, nego i nes

- 88-
bludobolje. Odpušteno je 25 (30.48°/o); umro nije nitko. Neizliečeni
otišli su ovi: l oružnik sa angina papulosa, koji je usljed zapovjedi
krilnoga zapoviedničtva premješten u vojnu boinicu u St. Gradišku;
- l čovjek sa gummata exulc. in ·pectore, caries artic. carp. dextr.
kojemu bi se imala ruka amputirati, ali si nije dao ; - I žena sa
dolores osteocopi et tuberculosis pulm.; i napokon l žena (ciganka)
sa periostitis exulc. in fronte, dolores osteocopi, koja je noćju kroz
prozor u zahodu pobjegla, spustiv se svezanimi ponjavami. Manjih
operacija, kao incisio praeputii, prorezanje bubona itd. bilo je 6.
b) na obćem odjelu bilo je 65 bolestnika sa 989 obskrbnih
dana. Odpušteno je 22 (33.84°/o), a umrla su 2 (3.07°/o), svega je
dakle bilo manje 24 (36.92°/o). Neizliečen otišao je jedan bolestnik
sa spondylitis. Jedan je čovjek umro od peritonitis purulenta, usljed
ubodca u trbuhu, koji je kod svadje zadobio' a jedna tuberkulozna
žena usljed žestokoga katara crievlja. Operacije su ove obavljene:
paracentesis abdominis kod dvojice radi bydrops ascites; izvlačenje
djeteta na zadak i lupljenje posteljice; operacija ranule, gdje se je
mješina prorezala, a šupljina sa argent. nitr. kauterizirala. - Zanimiva
je bila ozleda na desnoj ruci flašom , kojom je . dlani obluk
(arcus volaris) prosječan bio. Iz žile kucavice prskala je krv velikom
silom, nu uzprkos tomu nije ozledjenik ništa htjeo znati o kakovoj
operaciji, zato se ne mogaše kucavica podvezati. · Pri\·ezan bijaše
tourniquet, pregnulo se rame u laktu, tamponirala se rana, - sve
:uzalud' te napokon ipak podje za rukom naći . prosječenu kucavicu
u rani, te se je ondje podvezati mogla. Rana se brzozacielila, tako.
da ·je ozledjenik, koji je došao u bolnicu 17. srpnja; zdrav otišao
l. rujna.
3. Grad Sisak (gr. fizik Dr. Hinko F ii rs t). Pomor od mjeseca
lipnja, srpnja i kolovoza 1885. u području grada Siska. Mužkih ·
je umrlo 9, ženskih 7, djece. 20, pometnuća je bilo 3, ukupno 39.
Uzroci smrti bijahu: Plućna tuberkuloza i Eclampsia po 5 puta, -
Scarlatina, Diphtheritis i Abortus po 3 puta, - Apoplexia, Dysenteria,
Meningitis tuberculosa, Oedema pulmonum i Pneumonia po
2 puta, - Catarrhus intest. chron., Carcinoma ventriculi, Vitium
cordis, · Meningitis acuta, Enteritis, Hydrops univers. e vit. cord.,
Marasmus, Paralysis cerebri, Scarlatina et Diphtheritis po l put i
jedno se diete utopilo.
Gradska javna bolnica u Sisku. Od L siečnja do 31. kolo-:
voza 1885. primljeno je u ovu bolnicu na liečenje 249 bolestoi~a, ,
-89-
i to 188 mužkih, 61 ženska. Od ovih ozdravilo Je 220 (164. muž.
56 žen.), a umrlo je 29 .(24 muž. 5 žen.). Bolesti, od kojih su bolovali,
bijahu~ Tuberculosis pulmooum {20 bolestnika). Pneumonia
(16 bol.), Syphilis uoiversalis (14 bol.), Catarrhus. ''entriculi chron.
(12 bol.), Morbus Brightii (ll bol.), Contusio (10 bol.), Ulcus specificum,
Rheumatismus musculorum (po 9 bol.), Catarrh. uteri acutus
(8 bol.), Pleuritis, Arthritis acuta, Blennorrhoea urethrae, Vulnus
sectum (pn 7 bol.), Febris malaria (6 bol.), Bubo syphil., · Ulcera
varicosa, Ulcus syphiliticum, Orchitis (po 5 bol.), Catarrh. uteri
chron., Pleuro-pneumonia, Conjunctivitis catarrhalis, Abscessus, Her- .
nia incarcerata, Observatio, Erysipelas faciei (po 4 bol.), Metritis
chronica, Catarrhus laryngis, Lumbago, Catarrhus pulmonum, Variola
vera, Scabies (po 3 bol.), Psoriasis, Fractura radii, Psoriasis versicolor,
Peritonitis, Hydrops ascites (po 2 bol.), Catarrhus intest.
acutus, Hepar cirrhos. et Morbus Brightii, Emphysema pulmonum,
Hepatitis, Exanthema specificum, Typhus abdominalis, Polyarthritis,
Cephalalgia, Myelitis, Morbilli , Carbunculus, Blennorrhoea vagi nae
acuta; Metrorrhagia, Angina diphtheritica, Catarrhus vesicae urin.,
Metritis, Luxatfo humeri, Insufficientia valv. bicuspidalis, Lympbangoitis,
Enteritis, Gonitis, Hyperaemia cerebri, Fractura tibiae compl.,
Caries, Hypertrophia cordis, Keratitis, Carcinoma uteri, Ga ugraena
djgit., Fractura ulnae, Prurigo (po l bolestnik). Uzroci smrt i bijahu:
Tuberculosis pulm. (ll mužk.), Morbus Brightii (4 m.,, 2 ž.),
Pneumonia {3 m., l ž.), Pleuro-pneumonia (3 m.), Variola vera (I m.,
1 ž.), Typhus abdom. (l m.), Hepar cirrhos. et morh. Brightii (l m.),
Hernhi incarcerata (I mužk.).
4. TrgoviŠte Ruma (fizik Dr. Dušan I. D i m a). U trgovištu
Rum i, koje broji 9120duša, bilo je mjeseca kolovoza 1885. 9 mužkih
i 10 ženskih, ukupno 19 smrtnih slučajeva, od kojih l mrtvorodjeno.
Bolesti, koje su smrt prouzrokovale, bile su : Debilitas vitae 5, Marasmus
senil. 1, Eclampsia inf 2, Phthisis pulm. 5, Apoplexia cerebri
I, Vitium cordis l, Anthrax subsequ. pyaemia l, Fauces lupin. l,
Suffocatio l. Liečeni su bili svega 5.
Sudbeno-liečnička razudba bila je u jednom slučaju , gdje je
sumnja postojala, da je diete usljed ugušenja od strane matuine
· preminulo. - Kao najčešće bolesti opažale se: Pneumonia, Angina
catarrh., Catarrhus ventriculi et intestini.
U gradskoj bolnici primljeno je mjeseca kolovoza 10 bolestnika
s ovimi bolestmi: Dysenteria, Laesiones, Vulous scissum, Icterus

90-
catarrh. , Pneumonia crouposa, Bu bo ingu. et phimosis, Epilepsia,
Partus, Fractura femoris dextri. Od ovih je 4 odptišteno kao izliečeno,
·a ostali se nalaze u bolnici.
5. Grad Mitrovica . (gradski fizik Dr. Stevan P a i č). Zdravstveni
odnošaji bijahu pogledom na pobol i pomor mjeseca kolovoza
1885. u obće povoljni, a b o l e s t i, od kojih su 'stanovnici oboljeli,
bijahu ponajviše kataralne vrsti. Toga mjeseca razb.oljelo se i tražilo
je . liečničke pomoći od ovih bolesti: od nastida želudca i crievlja, od
dječje sušice, od grčeva kod djece, od plućne tuberkuloze, od bijuvanja
krvi, od gnjilca želudca, vodene bolesti, sušice staračke i popustne
groznice. Od priljepčivih bolesti nije nitko oboljeo.
Toga mjeseca u m rl o je 16 čeljadi, te su bolovale od ovih bolesti:
od grčeva kod djece 5, od sušice dječje, plućne tuberkuloze i zažega
. želudca i crievlja po 2, od bljuvanja krvi, vodene bolesti, gnjilca
želudca i od sušice staračke p:> l, a udavio se l. Po d o b i umrlo
je: od poroda do l godine 7, od 1-10 god. 2, od 10-20 god. l,
od 20-40 god. 2, od 40-60 god. l, od 60-80 god. 2, od 80 do
90 god. l. Po v j er o z a k o n u umrlo je 8 rimo-katol., i 8 grčkoiztočne
vjere. Po sp o l u .umrlo je: 2 mužkarca, 4 ženskih i lO djece.
Po zavičaju umrlo je 14 Mitrovčana i 2 stranca. Od umrlih bili
su 6 liečeni, a 10 njih nije bilo liečeno. · Nesretni slučaj desio se
ovogi mjeseca samo jedan. J .. K. dječak od 13 god., brijački šegrt,
udavio se 4. kolovoza po podne svojom · nesmotrenošću u Savi. .
6. Gradska bOlnica u Ze_munu (prim. liečnik i I. gradski fizik
Dr: Vojslav Su b botić). Od početka. ove godine do konca kolovoza
liečeno je u toj bolnici 322_ bolestnika. Koncem prosinca 1884. ostalo
je u bolnici 18 (9 m. 9 ž.) bolestnika, od toga vremena do konca
_kolovoza primljeno je u liečenje 304 (208 m. 95 ž. ~ diete), ukupno
dakle 322 (217 m. l 04 ž. l diete). Od ovih ozdravilo je 234 (156
m. 77 ž: l diete), neizliečeni odpušteno je 40 (28 m. 12 ž.), umdo
je 27 (19 m. 8 ž.). Svega je dakle. što odptišteno, što umrlo 301
(203 m. 97 ž. l d.), ostaje u bolnici k ;ncem kolovoza 21 (14 m.
7 ž.). B o l e s t i, od kojih su bolestnici bolo vali, bile s~ ove: Pneu-
. monia (njih 25), Blenorrhoea urethrae et vag. (24), Ulcus molle (23),
. Catarrh. ventriculi acut. et chron., Lues univers. (po 15), Febris
intermittens, Oatarrh. bronch. acut. (po 14), Tuberculosis pulmon.;
Condylom. lat., Ulcera cruris (po 12) , Emphysema pulmon. (l O),
Rheumatismils articul. (9) , Epididymitis (8), Scabies (7) , Morbus
Brigbtii (6), Vulnus contusum, Coxitis (po 4), Fibroma uteri, Bubo,
- 91 '--'-
Eczema, Pediculosis, Typhus abdom. (po 3), ConjunctiYitis catarrh;,
Da tarac ta senilis, . Oatarrh. laryng. cbron. , Catarrh. broncb. ch ron.,
Lymphadenitis, Tumor lienis chron., Perimetritis, Eudometritis, Condylom.
acum., Erysipelas, Pes valgus (po 2), Marasmus sen., Leukaemia,
Pyaemia, Epithelioma faciei , Carcinoma mammae, Carcin.
intest., Carcin. ovarii, Vuln. sclopetar. manus, .Vuln. ·sclop. humeri,
Vuln. sclop. genu; Vuln. mors. a cane, Fractura costar., Fractura
complie. humeri, Fract. comminutiv. tibiae, Luxatio g~nu, Distorsio,
Combustio, . Corpus alieiJ.. genu, Alcoholismus, Meningitis cerebrospin.!,
Lumbago, Epilepsia, Iritis, Glaucoma, Exsudat. pleurit., Empyeina
et Pericarditis, Endocarditis, Lymphangoitis, Angina Ludovici,
Pharyngitis, Enteritis folicul., Fissura ani, Fistula ani, Cirrhosis
hepat., Phimosis -congen., Paraphimosis, Hydrocele, Parametritis,
Furunculus, Abscessus, Excoriationes, Phlegmone, Gangraena, Caries,
Necrosis, Gonitis chron., Hydro ps genu, Tendovaginitis, Observatio
(po l bolestnik). Njih 27 u mr l o je od sliedećih bolesti : od plućne
nabujice njih 6,. od užgaline plućevine i od plućne tuberkuloze po 5,
od Brightove bolesti 3, od leukemije, piemije, tr b ušne pošaline, od
rak rane materice, od užgaline moždjanskih opana, od užgaline osrdačja,
od užgaline crievlja sve po l bolestnik. Razredivši bolesti
odpuštenih po kategorijah bilo je nutrnjih slučajeva 129, kiruržkih
62, bolesti očiju 6, · ženskih bolesti 8 , bolesti. kože 17, bludobolje i
venerije 79. Osim toga liečeno je u sistematično vodjenom ambulatoriju
747 bolestnika. Osim mnogih p neznatnih operacija izvedene su
što na ambulantih, što na bolničkih bolestnicih sliedeće operacije :
l. Difformitates rhachiticae; Osteoklasis sa zavojem od sadre poslie
redressement-a, · izliečeno . 2. Vulnus sclopet. humeri; ekstrakcija
kugle , izliečeno. 3. Carcin. · mammae, infiltr. gland. lymph. axill ;
Amputatio mammae, Exstirpatio g land. , rana š ivena, izliečeno per
primam. 4. Empyema, Punctio sa Dieulafoi-ovim aparatom, izšmrkano
.2·5 litre gnoja, umro posije 24 sata. Pri obdukciji nadjena je
pericarditis suppurativa. 5. Necrosis tibiae; necrotomia, još je u
bolnici. 6. Endometritis villosa, Excochleatio uteri, Injectio liq. ferri
sesq. intrauterina, izliečena. 7. Fibroma uteri submucos. u veličini
gušćega jajeta, Enucleatio per vaginam, pošto se grlo materice razširilo,
izliečena. 8. Phimosis congenita, Incisio, šiveno, izliečeno per
primam. 9. Epithelioma faCiei, Exstirpatio, Paquelin, izliečeno.
10. · Fractura complie. humeri, prelom u liniji dolnje epifize, gornji
fragment prodro kroz kožu i obnadjen u dužini od 6 ctm. pokaže se

-92-
sglob lakta otvoren 1 rana zamazana, bolestnik u groznici (39·2).
Resectio partialis cubiti 1 šiverio 1 izliečeno, functionalni resultat dobar.
11. CataraĆta senilis, Extractio sec. Graefe, izliečeno; poznaje ljude
na ulici. Anaesthesia sa 2°/ 11 Cocainom ulo dobra. 12. Fistula ani,
Discissio, izliečeno 1
Cocain bez uspjeha. 13. Corpus alien. genus
(kugla), Arthrotomia 1
Extractio 1
šiveno 1
zaliečeno per primam. Bo.,.
lestnik može sasvim dobro koljenom pokrenuti. 14. Ulcus gangraenos.
hallucis; Enucleatio phalangis, ši veno, izliečeno per primam.
Operacije pod l. 2. 3. 5. 9. 10. 13. i 14. obavljene su u
narkozi, one pod 4. 6. 7. i 8. bez narkoze.
Za \z piranje rana upotrebljena je 2·5 ° /o karbolna otopina; za
zavoj Jodoform·gaze u bolnici načinjen; za šivanje svila, preparirana
po poznatom načinu, u bolnici, u kojoj su i spužve po Kellerovom
propisu spravljeni.
. Pri operacijah pomažu gg. Dr. Jovanović, II. gradski fizik,
Dr. Rechnitz, kr. kot. liečnik, Dr. Thaler, priv. liečnik n Zemunu
i Ik Stenzel, e. kr. pukovnijski liečnik. I ako je broj operacija ne­
~natan. , ipak uzevši u obzir strah naroda u naših predjelih od kiruržkih
encheireza mora se činiti dovoljnim, tim više, kad se uzme
u obzir, da gradska bolnica ima u svem samo 36 postelja smeštenih.
u dosta jadnih prostorijah.
7. Javna okružna obćinska bolnica u Vinkovcih. (Okružn
liečnik Dr. Hugo BJ u m.)
U ovoj bolnici ostalo je koncem srpnja 1885. 28 bolestnika
(22 m. 4 z. i 2 dj.), mjeseca kolovoza primljeno je 60 bol. (49 m.
Il ž.), svega je dakle liečeno 88 bol. (71 m. 15 ž. 2 dj.). Od ovih
je ozdravilo 46 (35 m. 9 ž. 2 dj.), umrlo je 2 (I m. I ž.), neizlie-.
čeno odpušteno je .7 (5 m. 2 ž.}, svega je dakle što odpušteno, što
umrlo 55 (41 m. 12 ž. 2 dj.), ostalo u bolnici za mjesec rujan 33
bolestnika (30 m. 3 ž.). B o l e s t i, od kojih su bolovali , bijahu:
Tracboma (19 bol.), Cat. bronch. chron., Catarrhus ventriculi (po 3).
Marasmus senilis, Carcinoma uteri, Anoia, Pneumonia, Condyl. lat.,
Condyl. acumin. (po 2), Rheumatism. musculor., Scorbut, Typhoid,
Febris interm., Tuberculosis pulm. Vulnera sciss., Corp. alien., Con:­
jmictivitis catarrh., Insufficientia valv. mitr. , Catarrb. vesic. urin.
Catarrh us uteri, Metritis chron., Orchitis, Gonorrhoea, Ulcus molle,
Indurat1o, Abscessus, Ulcera simpl. (sve po l bolestnik).
Značaj bolesti bio je neopredieljen. Najviše ih je oboljelo od
Trachoma, pošto je veoma mnogo vojnih obveznika s tom bolesti
-93-
u bolnicu poslano, da se ondje lieče. Nesretnih slučajeva, samoubojstva,
otrovanja i sudbeno·liečničkih obdukcija nije bilo. - Jedan
seljak, koji boluje na umu, bijaše predan svojoj rodbini u njegu
i pod pazku, drugi pako takav bolestnik, stranac, odpremljen bi u
svoj zavičaj po obćinskom uredu.
8. Javna obća bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu (primarni
liećnik Dr. Ivan Kosirnik).
D9šlo
o
u s::
.~g
"t:j .•
Odpušteno je
'liečenje ... oo
o(2
>O
"' .,,....
o
......
.,oo
.::; :::10
=
~
.o
ea "' .. .::; ~e
~..
:t~!
o::
·se~ bo
~~ ,.cS:: o."
.~· g
~ec
"' !ls:= ,._ o ea
o.,
E
.~ [.~;6
l> p."" ~lo(.) p
""'""
o
=~
.,..~
oo
"'~
nutrnje bolesti 36
"
m.\ ž. m.lž. m. jž. ~ m.jž. m.\ ž. m.\ ž. m.\ ž. m.\ ž. m.jž.
~~~21 - 74 35 ='=
351 o 3 l l- 4 3 31,21
-~kiruržke
bolesti . 29 46 23 3ii 52 81 3040 -:! i2,3!1
l
- _,_
--~-
~il
Ukupno 65 60 6156 126 116 65 50 3 l 1- 4 5 53 60
l
l
Kako se iz ove skrižaljke vidi, ostalo je od konca srpnja 1885 ..
u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu u liečničkoj · njegi 125 bolestnika.
Tečajem mjeseca kolovoza t. g. došlo je u bolnicu, da se lieči
ll 7 polestnika, svega je dakle liečeno 242 bolestnika, koji · su u
bolnici obskrbljeni bili kroz 2427 dana. - Odpušteno je iz bolnice
mjeseca kolovoza izliečenih 115 (47·52°/o); poboljšanih 4 (l 75°/o);
neizliečen otišao je l (0·41 °/n). - Umrlo je 9 (3·88°' 0 ). Svega je
dakle što odpušteno, što umrlo 129 (53·380fo). - U bolnici ostaje
po tom koncem mjesec:t kolovoza 113 bolestnika.
Pogledom na bolesti bilo je : Catarrhus ventriculi acut. et
cbron. 17 slučajeva; Cat . . intestin. acut. et chron., Catarrb. broncb.
acut. et cbr. po 15; Perimetritis 9; Conjunctivitis trachomatosa,
Condylomata Iata, Tuberculosis pulmon. po 8 ; Lues universal., Rheumatism.
muscul. acut. et chron, Febris intermitt. quotidiana po 7 ;
Conjunctivitis catarrh., Endometritis, Ileotypbus po 6 ; Blennorrhoea
urethr., Excoriationes, Marasmus senilis,.. Pneumonia po 5; Kera ti tis,
Eczema, Ulcer. crur, Pleuritis po 4; Lymphadenitis, Paraphimosis,
Erysipelas, Caries, Peritonitis puerperal., Vitium cordis, Angina ton-

-95-
s illa ris, i,n observatione po 3; Carcinoma, Hydro ps, Myelitis, Scarlatina,
·Tussis convulsiva, Iritis, Otitis externa, Mastitis, Blennorrhoea
vaginae, Ulcus syphilit. durum, Phlegmone, Abscessusl Arthritis po
2; Oligaemia 1 Scrophulosis, Febris intermitt. ter.tiana 1
llydrocephalus
Meningitis, Haemorrhagia cerebri, Atrophia musculor. dorsi, Epilepsia,
Emphysema pulmonum, Haemoptoe, Variola, Polyarthritis, Contusio,
Vulrius scissurri, Vulnus contusum, Vulnus morsum, Fractura simplex,
Fractura complicata, Oombustio, Trichiasis, Conjunctivitis blennorrhoica,
Keratoiritis, Cataracta, Luxatio len tis, Proctitis, Fis tula vaginae,
Amenorrhoea, Orchitis post blennorrhoeam, Oystitis, Ulcus
syphilit. moli., Pruritus, Psoriasis, Lupus, Varices, Periostitis, Gonitis
tuberculosa, Moribunda adlata po l. Uzroci smrti gore navedinih
preminulih bili su sliedeći: Tuberculosis pulmonum 4 (3 m. l ž .),
Meningitis l ž., Hydrops universal. l m., Peritonitis puerperalis 2 ž.
i Moribunda adlata 1 ž. - Pomanjih operacija izvedeno je osam i
to: 3 Oncotomiae, l Arthrotomia, 4 Excochleatiae ulcer. scropbulos.
Dvaputa sn se kostolomi previjali zavojem od sadre.
9. Na zem. rodilištu spojenim s kr. primaljskim učilištem
(predstojnik prof. Dr. Antun Lobmayer) ostalo je koncem srpnja
. . .
t. g .. 13 čeljadi, naime 7 nosećih, 3 babinjače, l mužko i 2 ženske
.djece. Mjeseca kolovoza došlo je na rodilište 8 trudnica. Porodile su
njih osam 2 mužka djeteta, 5 ženske i l mrtvo diete. Mjeseca kolovoza
odpušteno )e 8 ženskih i 5 djece (2 muž . 3 ž.). Koncem mjeseca
ostalo je dakle na rodilištu 5 trudnica, 5 babinjača, l muž~o i 3
. ženske djece. · Rodilja je bilo 3 nullipar., 4 IL par. i l III. pa~. :Po:­
ložaji bili su svi tjemenom, jedanput morade se diete klieštami vaditi
radi preuzke zdjelice l a jedanput se prirasla pl odva morala lupiti;
Jedna je babinjača premještena u bolnicu radi užgaline opne trbušnice.
Iz gradova: Zagreba, Karlovca, Senja, V m·aidina, Koprivnice,
Belovara, ·.Križevr.a, Osieka, Požege, Karlobaga, Pet1·inje, Broda, Petra~
varad.ina, Karlovaca i N. Gradiške, te iz bolnice mil. braće ~t Zagrebu
i iz zem. bolnir.e u Osieku nedobismo nikakovih izvješća.
Epidemioložke viesti.
Boginje. U gradu P e tr o v ar a d i n u zavladale su, valjda unešene
iz Novogsada, boginje sredinom lipnja 1885., te je do konca
srpnja oboljelo 16 osoba - sama djeca. Pošast bila je blaga; svi
oboljeli su ozdravili. Od bolestnika bijaše 14 ciepljeno, a dva neciepljena.
. Kašalj hripavac. U K u k ur u z ar i b obćine Mečenčanske, kotara
petrinjskoga 1
zavladao je kašalj hripavac početkom svibnja, te
sredinom lipnja u Dolnjoj · Velešnji, a koncem lipnja u Gornjoj Velešnji.
U tih mjestih prestao je hripavac sredinom kolovoza. Ukupno
je oboljelo 233 djece, od tih je· 7 umrlo, dočim su svi ostali ozdravili.
U Vi n k o v e i h vlada bripavac od početka kolovoza, te je sredinom
kolovoza bilo 20 čeljadi oboljelo od 'te bolesti.
Difterija. U J ezer a n i, obć. Plaški, kotara ogulinskoga, oboljelo
je od 2. srpnja do 20. kolovoza 1885. 5 osc>ba od difterije, od
tih je ozdravila 2 odraslih i jedno diete, a dvoje djece je umrlo.
U K a n i ž k oj i v i, obćine Vuko vj e, podž. Križ ke, oboljelo je od
sredine srpnja do sredine kolovoza: 15 osoba, od tih je ozdravila
9 (jedna žena i osmero . djece) ,. a ·umrlo je 6 djece. U Cer j u ,
obćine lovinačke, kotara Gračačkoga, bilo je od početka godine do
ožujka sporadičnih slučajeva . difterije, od onda do početka srpnja
nije se bolest pojavila; istom početkom srpnja zaredi opet i to u
onih kućab, gdje prije nije . vladala. U tom mjestu, od nešto preko
1000 stanovnika, . oboljelo je 21 osoba. Od bolestnih ozdravila je
ll •(3 m. 4 ž. i 4. dj.) , a umrlo je l O djece. Od sredine kolovoza
ne ima novih slučajeva. .
Škrlet vlada u B u d a k o v e u, obćine Suhopoljske, podžup.
Virovitičke, te je do početka rujna oboljelo 79 djece; od tih je do
navedenoga dana· ozdravila 18, a umrlo 16, ostalo dakle još bolestno
45.
'Srdobolja. U mjesti h K limeni obćine zlatarske, u Bočadivu i
Galovcu, obćine Budinšćinske, podžupanije z l a t ar s k e 1
oboljelo je
od sredine srpnja do konca kolovoza 1885. 36 osoba od srdobolje;
od tih je ordravilo 26 (5 m. 5 ž. r 16 dj.), a umrlo je 10 (2 m. 2. ž.
i 6 djece). U podžupaniji kr a p i n s k o j vlada srdobolja u obćinab
Hum i Gjurmanec od sredine srpnja; te je do konca kolovoza oboljelo
205 osoba; od tih je medjutim ozdravila 88 (20 m .. 18 ž. 50 dj.),
a umrlo 35 (3 m. 3 ž. 29 dj.), dočim su bile bolestne 82 osobe
(12 ui. 12 ž. 58 dj.). Pojedinih slučajeva srdobolje ima u Dolnjoj
Velešnji u kotaru petrinjskom.

-'- 96 -
Razpravne viesti.
Kr. zem. zdravstveno vieće u Zagrebu dr~alo je s.iednicu dne
24. kolovoza o. g. u kojoj se opet o nekom tajnom Jieku proti bjes"
noći razpravljalo. Kr. zemaljska vlada dostavila je naime z1lravstv.
vieću podnesak kotarskoga ureda u Novskoj, u kojem 8e zem. vlada
pita, da li se može dozvoliti liečenje bjesnoće kod ljudi i marve
žitelju Kosti Rajakoviću iz Goliša, kotara Novskoga, koji je u ostalom
pripravan. da će svoje tajne liekove izdati, ako mu se nagrada
od 10.000 for. osigura. Sličnu ponudu su već i Niemčići zem. vladi
stavili, te je zdravstveno vieće i u ovom slučaju ono izviestilo, što
je, pitano za mnienje, u svojoj sjednici od 26. studenoga 1S84.
reklo, naime "da niti o odkupu, niti o prakticiranju Niemčića sa
tobožnjom svojom tajnom netreba nikakovih koraka poduzimati, pošto
je pitanje o odkupu temeljito pretreseno već odavno prije i niječno
riešeno zem. vladnim odpisom od 13. svibnja 1874. br. 6236;
~ pitanje pako o prakticiranju Niemčića takodjer riešeno zemalj.
vla,dnom odredbom od 7. prosinca 1877. br. 24087. preko koje se
nipošto nemože Niemčićem dopustiti nikakova pogodnost" . . To je i
glede Koste Rajakovića zaključeno.
Zdravstveno vieće predložilo je od natjecatelja dvojicu za mjesto
podžupanijskoga liečnika u Gjurgjevcu i u Garešnici.
Sitne viesti.
Novi članovi. Sboru liečnika kr. Hrvatske i Slavonije pristupili
su gg. Dr. I v a n K i s e lj a k, kr. podž. liečnik na Rieci, Dr. O s v a l d
(Jl. Guggenberg, kr. kot. liečnik u Petrinji i Dr. Ivan Žirovčić,
. kr. okr. liečnik u Ogulinu. - Na "Liečnički viestnik" predbi:ojiše
se gg. O. B l a ž K u l i er u Fojnici (u Bosnoj), Antun A nger, · obć.
liečnik u V učin u, Franjo Cz i h ar z, kot. liečnik u Ogulinu, Martin
Z e l i e, obć. liečnik u Sv. J ani., Mirko Fi l i ć, umir. kot. liečnik
u Brodu, Lavoslav P I a n er, obć. liečnik u Dugom selu i Tomo
Rif f e l u D. Miholjcu.
Franjo Blažeković,
podžupanijski veterinar u Virovitici umro
je nedavno u dobi oa 32 godine. Pokojnik bio je jedan od najinte~
ligentnijih veterinara u zemlji, koji je sroje zvanje sdušno i revno
vršio. I na literarnom polju bio je radnikom, napisav više radnja
veterinarskoga i gospodarskoga sadržaja. .
List uredjuje u ime odbora Prof. Dr. Lobmayer. - Tiskom C. Albrecht;l. ·
·Br. 7. U ZAGREBU; 15. LISTOPADA 1885. God. VII.
LIEČNIČKI VIESTNIK.
O.r~an s bora liečni ka kralj evina Hrvatske i Sl a vo ni j e.
;,Liečnički viestnik·' izlazi svaki mjesec po Jedan put, te je namie~jeli sborskim
čl~novom. Ne.članovi predplaćaju se .nanj .sa a for. a. vr. na gpdinu kod sborskog
blagajnika dra. · IL Krištofa. .:.._ Dopisi ueka se upravljaju na predsjedničtvo
sbora ..
Zdravstveno izvješće
o kr. zemaljskoj kaznioni u Lepoglavi za god. 1884.
Sastavio_ Dr. FJ"anjo Eisenbaclter, kućni liečnik lepoglavske kaznione.
(Nastavak.)
V r. č z a iz m e t i n e postavljen u tih prostorijah zastrt jednostavno
platnom, kvari uzduh, koji _ se i onako disanjem ljudi iztroši.
O d pr e m a i z m e t i: n~ biva kao i prije. Osobita se je poi.ornost
·obratili!. ila razkuživanje izmetina i posudja upotriebljenog
za, odpremu istih. Za razkuživanje upotriebljivala se otopina kartmine
kiseline i zelene galice . .,
. .Osim ·.toga . su se slmpni zahod_i redovito_ iz p irali.
Na skupnom za.hodu nove sgrade opazilo se je, da je drvena
~iev, vode4_ i~ jednog kat,a . u drugi, bila lzgnjila, te . da je usljed
tQga probijala gnojnica.
Pošto se je pojavilo više slučajeva pošaline, pa da nebude to
- ~jes~o leglo . bolesti, izposlovalo je ovo ravnateljstvo kod ze m .. vlade,
~a : se te cievi mogu izmieniti sa cievi od. gline . . Ovo hjj11še i do­
·zyoljeno, te je taj popravak i učinjen.
Shodno i zahtJevom moderne higtjene odgovarajuće je ur e­
(lj e nj e bol n i e

-98-
K u b i nj a bijaše uzdrža na u dobrom redu. Bakreni kotlovi
bijahu na novo kalajsani, tako, da se odavde nikakova pogibelj za
zdravlje nije mogla poroditi.
Postojeća mr t v a č n i e a bijaše veličinom premalena, uredjenjem
nedostatna, a usljed manjkavog svjetla pretamna, da bi se
u njoj mogle razudbe točno obavljati. Iz tih razloga dozvolila je
zemaljska vlada na prerllog ovog ravnateljstva, da se ovoj mrtvačnici
smije još soba za obal'ljanje razudaba dozidati.
Novo dozidana soba za razudbe imade 5·68 met. dužine,
3·70 met. širine i 3·60 mP.t. visine, te Re razsvietljuje na dva velika
prozora. Popodjena u cementu Mslagauim kamenjem, uredjeila·
je stolom za razudbu i ostalim potrebitim pokućtvom , te tako
svojoj svrsi podpunoma odgovarll.
S p a v a o n e s tr a ž a r s k o g a o s o b l j a sm;eštene su· u jednoj
sobi u zapadnom krilu, zatim u bivšem stanu za liečnika, u bivšoj
ljekarni i bivšem stanu ravnatelja.
U tih spavaonic;1h odpacia najviše 24·05 kbm. zračnog prostora
na gla vu, a najmanje 13 · 37 kb m. zračnoga prostora . .
II. Broj kaznenika.
Skrižaljka na str. 100. i 101 . pokazuje broj kaznenika
po nadležnosti, stališu, vjeri, dobi, po zvanju i zanimanju
prije nastupljene kazne.
Što se tiče gibanja kaznenika tečajem godine 1884 napominje
se:
Koncem godine 1883. preostalo je u kazniolli :729 kaznenika.
Godine 1884. dopraćeno je u kaznionu 209 kaznenika. ukupno bilo
je dakle tečajem godine 938 kaznenika ob:;krbljeno.
Od tih kaznenika je godine 18t>-!. odpušteno na:kon pretrpljene
kazni .
171
usljed uvjetnog dopusta
k iztražnom t>udu odvedeno .
uskočio .
u drugu kaznionu premješteno
u zavod za umobolne smješteno
umrlo
18
6
l
8
i
30
Svega je dakle kaznionu ostavilo tečajem godine 236
nika, a koncem godine 1884. preostalo je 702 kaznenika.
kazne•
- 99 -
Poprieko . bilo je u kaznioni 712 kaznenika na dan obskrbljeno.
Najveći . broj kaznenika god!ne 1884. · bio je dne 5. siečnja sa
731 kaznenikom, najmanji pako dne 18. prosinca sa 693 kaznenika.
III. Život zdra,ib kaznenika.
a) S u s t a v.
Kod promatrauj;t sustava, po kojem He kazna u ko.io.i ka znioni
m-ršava , nemogu ·se samo momenti, koji su na probit i ušti·b duševnom
i tjelesnom zdravlju kaznenika u obzir uzeti, nego se moramo
takodjP.r ohazrieti na to, da se kaznom postizava uspjeh u
popravku kaznenika.
Sustav, koj nebi stajao u oprieci sa humanit~rnimi nazori sadanjega
vie-ka, koji tll'hi bio na uštrb zdravlju i životu kaznenika,
a ipak nebi izgubio zua čaj kazne, te koji m bi se postići mogao
popravitk kaznenika, odgovarao bi posvema zahtjevom, koji se na
kaznionički sustav staviti inogu.
Ako se ipak nepostizava žudjena s1•rha, da se· svi kaznenici
poprave, ipak bi kriro bilo, da se nikakova snst.ama ovrha kazne
neprovede, jer se ipak ono pokušati mora, što i1.kustvo uči, da je
najbolje. Irski sustav uveden u OI'Oj kaznioni, nastoji, da poste­
. pen i mi polakšicami, koje kazneniku daje, bodri kaznenika na popopravljanje.
Strogi samotni zatl·or, sjeća dopraćenog kaznenika, da je proti
zakonu pogriešio, da imade za povriedu zakona istomu zadovoljštinu
dati.
Pouka posjećujućih ga činovnika dovadja ga do uvidjavnosti
,svoje pogriešk~, te pokazuje pra. vac, po kojem može na bolji put
okrenuti.
Skupni zatvor ima kraj veće slobode kaznenika djelo zapo četo
~ skupnom zatvoru nllstMiti.
Izkuiiltvo je učilo. da se D.'ltojanie ćinoYnika, te započeto djelo
popravka često osu,ieti skapr.'m zatYorom . po pokvarenih kaznenicih.
Iz toga je razloga pos,·e umjestoo pitanje, koji da bi bio najbolji
način, da se taj upliv po mogućnosti . odstrani. Dielenje kaznenika
u pi)jedine moralne rane de po b z;; i o se nedostatnim, jerbo mjerilo,
po kojem se moralna n·icdnost i znač:1,i pojedinoga prosudjuje, nije
sigurno, te prvi put k~~oje:-~j zločinac možebiti više je pokvaren od
priupadnika.

100-
Statistički :pr e-
101 --
gled. za godinu :1.994-
l
_ Broj kaznenika
po stališu po vjeri
po dobi
po zvanju i zanimanju prije _
kazne
od tih je
l Podžupanija ili
/ zemlja
l
! ~r 1 1 1 1 1 1 •
5.~ .g ! l ""' l l l ..
!l ~ ~ :[ .§. i ~ . ~ j 1
·S~~~~ ·l ~.S~~! 1 ~
.. ~o ~ ] ::= l as l Ji :§ . S :5 l~ fi
1 ga :6 .e g ~~ ! .g ~ ~ ~ /·a ~ ~ 2 ·s 1~1.;~ : ~ ~ .e
i ~ g. ::s ,::: e / ::s ::l ·t: ~ j = s:: e.. f f!:2~1~ l cu ::
1
1--------------~~~~--4-~--+--+--r-~~-+~~--f-~-,~~~-1
1 Zagreb 51 ! t9 i 10 4-3 u : 317o 70 - -1-1- - i_U __ l - 70
1
1
~::!:v~c . 11 5116 : 1: -; ~~ :~ = :=lj' = = i ~~~ -~= ' = :~
! Sisak . 1: : l :~ 8 10 1 19 19 -- -1- . - - .-- - -1-
l
19
Rieka . 2 - 2 1 1 - 2 2
~:~:~:in 3~ ~ 4~ 2: 2: ~ 4~ 4~
-l-- - - 2
= := := = -~- --- = 4;
Krapinske Top. 4-9 6 55 24 29 2 55 55 - _j __ - 55
zlatar 14 4 ts 3 12 3 tR t8 --i- - -j----- ts
Križevac . 16 6 22 5 16 i l 22 11 11 -~-~ - - ~ ~
1 - 22
Koprivnica 13 3 16 5 11 - 16 H 2 -- - - - - -- - 16
Belovar 56 26 82 34 42 6 82 50 32 - 82
Križ 20 2 22 5 16 1 22 17 5 - 22
Požega 4 - 4 2 2 - 4 2 2 - - t----
Pakrac 61725-752 ----1---
Osiek . 41 8 49 18 24 7 49 30 18 - - - - 1 - - 49
Djakovo 44 17 61 19 35 7 61 51 10 -- - - ---- - 61
Zemun 2 - 2 1 1 - 2 1 1 -- - - --- - - 2
Virovitica 16 3 19 9 10 - 19 a 5 -- - - --- - - 19
1
Vukovar. 30 7 87 16 17 4 37 11 26 -- - -:--i- - 37
:~:a 1~~ 1~ ~~! 4: ~~ ~ 1~: 5: :: ~ ~ ~ = =
3 -_ =,-3
::==··;l= = ~~!
-~-- -:- 87 120
Bosna so 40 120 46 70 4 120 10 2
Ugarska . 50 19 69 31 28 1 o 69 !8 6 - 1 4 6 t '- - 69
. Hercegovina 2- 2 1 1- 2 ~ 1--- -~·--- 1 - 1 2
Kranjska 4 - 4 - 3 1 4 4 1- _ , - - - - · 4
Štajerska 8 4 1 12 7 5 - 12 12 - -_l - - 12
1
Dalmacija 1 - 1 - 1 - 1 1 - --1 - - !---- ·· 1
1
česka . 3 1 4 3 - 1 4 4 - - - ' - - -- - - 4
Moravska 2 - 2 - 2 - 2 2 - -- - - - - -- - 2
Galicija 1 - 1 1 - t - ·1 1 - -- - - ---- - 1
~~;i~:~a · ' ~ ~ ~ : -= ,
= ~ : = 1= = = ==j== -= ~
Pruska - 1 1 1 -
1
~ 1 1 - f-- - - - - - -
1
1 - 1
------'--·1--:---1-- ~-1---r-:·----r:---
Ukupno 729 ;209,938 373,500 165 988 608 i22711I1J 31 1 14171 2,1,881938

- 102 -;-
Da je medjusobni upliv kaznenika najpogibeljniji za v rieme
kad sn isti bezposleui i pod manjim nadzot;om, to su svi kaznionički
činovnici pripoznali.
Taj je nazor i ovo ravnateljstvo na to potaknulo, da nastoji
o tom, da medjusobni upliv kaznenika bar za bczposleno vri em e
ukloni. Tu svrhu želi postići noćnim osamljenjem kaznenika u že··
ljeznih stanicah.
Da se ravnateljstvo upozna sa nazorom drugih činovnika glede
tih stanica, te da se vriednost i uspjeh polučeu timi stanicami bolje
prosuditi uzmogne, odredilo je ravnateljstvo, da gospoda činovnici
pismeno podnesu svoje mn ienje i svoje izkustvo glede željeznih samita.
U tih sastavcih skoro svi činovnici u načelu očituju, da sn
željezne stanice shodne za odgoj kaznenika, te samo navadjaju pojedine
mahne, koje bi se morale ukloniti. Medju ovimi je prije svega
ta, da kaznenik nije u njih d()sta zatvoren, tako, da će mu lahko
za rukom poći da . stanicu otvori, što se je i više puta dogodilo,
ter da su tom prilikom dapače u istoj sobi spavajućega stražara okrali.
Ravnateljstvo nastoji, da se ta nedostatnost ukloni, te je na
stanicah · promjenu glede zatvora urediti dalo, 1la u buduće neće
više biti moguće takovu stanicu iz nutra otvoriti.
Što se tiče moga mnlenja o noćnom osamljenju u obće, a željeznih
stariica kao sredstvo za isto napose, naveo sam ovo u dotičnom
sastavku, te ću ovdje 'Samo iztakrmtl, u. koliko bi iste mogle
štetno ili koristno djelovati na zdravlje .kaznenika.
Prigovori sa zdravstvenoga gledišta proti željeznim stanicam
sastoje u glavnom u tom, da se u njih, pošto su odasvud kud svjetlo
unići može, željeznom rešetkom zatvorene, usljed nepravilno ulazećega
svjetla oči stanovniku kvare. Nadalje tla i:;te usljed malenoga
prostora nedopuštaju, da se kaznenik u njih kretati može.
Jedno i drugo mora se kao štetni upliv pripoznati, te bi sigurno
kao važni momenti proti tim stanicam vojevali, da se kaznen:k
eieli dan u njih nala~i i tuj raditi mora.
Nu buduć iste služe samo za noćno osamljenje, dakle samo
.za vrieme spavanja, osim kratko doba o podne; to je upliv prvoga
momenta neznatan, a drugi posvema odpada, tim više, što u skupnib
spavaonicah, osobito u onih, gdje su ,još stari drveni kreveti
namješteni, prostor za gibanje odpadajuči na pojedili.oga kaznenika
nije mnogo veći.
. - 103 -
Mnogo povoljniji su za to odnošaji glede odpadajućega zračnoga
prostora na gla.ru.
Iz predidućeg virli se, da u skupnih zatvorih dolazi naJvtse
13.25 kbm. uzduha na glavu, najmanje 7.52 kbm., poprieko pako
10.38 kbm.
Uzduh mora se dakle u skupnih zatvorih kraj manjkajuće ventilacije
skoro iztrošiti, te izdihavanjem i izparivanjem stanovnika posvema
pokvariti, o čem se svatko lahko osvjedočiti može, ako dolazi jutrom,
a osobito u zimno doba, u koju spavaonicu skupnoga zatvora.
U spavaonicah, gdje su željezne stanice smještene, dolazilo je
prije uredjenja željeznih stanica 12 kbm. zračnoga prostora na
glavu, posije uredje11ja željeznih stanica 20 kbm.
Dvie opačine, koje se u kaznionah često tjeraju, te koje podkapaju
i tjelesno, a napose duševno zdravlje onim, koji se im oda­
. vaju, jesu praerlerastija i onanija.
Prigovara se, de noćno osamljenje još većma onaniju pospje
šuje, nu ako se u obzir uzme, da je i u skupnom zatvoru svaki u
svom krevetu osamljen, te imade dosta prilike tri opačinu tjerati,
to taj prigovor odpada, tim većma, što mu u samotnom zatvoru
manjkaju primjeri, te mu se mašta putenimi razgovori i šalami nepobudjuje.
Koji je toj opačini odan, taj će ju i ~ samotnoj stanici
tjerati, nu tko je još nezna, neće barem zlim primjerom zaveden biti.
Paederastija, koja se takodjer po kaznionah tjera, kako to česte
odnosne tužbe potvrdjuju, nadje u samici liek, a već radi odstranjenja
te gadne i protunaravne opačine zaslužuju željezne stanice
znatnu prednost pred skupnimi zatvori.
b) Držanje kaznenika.
Zdravstveno stanje na novo dopraćenih kaznenika u zavod
mora se kraj manjkavog nredjenja i prenapunjenja uzišta sudbenih
stolova do pojedinih kaznenika povoljnim nazvati, tako da se je tekom
ciele godine samo jedan kaznenik odmah u bolnicu preuzeti morao,
premda ipak mnogi kaznenik klicu bolesti sa sobom u kaznionu
ponese, što se vidi iz toga, da je većina umrlih kaznenika umrla
prvih godina dopraćenja u ovu kaznionu.
Svaki na novo dopraćeni kaznenik okupa se kod dolazka u
zavod, kosa mu se ošia, preobuče se u kazneničko odielo te se
liečnički pregledava.
Po propisu kućnoga reoa moraju ~e svi kazneni ci u jutro, kada ustaju
umiti i počešljat.i ; oprati moraju se i onda, kada to iziskuje čistoća.

- 104-
Isto tako morali su se svi kaznenici po redu kupati, zum u
kupaonici zavodskoj, ljeti pako moraju se svi zdravi kaznenici, kada
vrieme dopušta, kupati u nedaleko od zavoda tekućem potoku Bednji.
Osim toga okupao se je svaki na slobodu iztupljujući kaznenik
dan prije izlaza iz zavoda.
Svi kaznenici inorali su se brijati; svaki tjedan jedan put, a
vlasi odrezati na mjesec po jedanput.
Za brijanje upotriebili su se tomu vješti kaznenici.
Od i e lo.
Propisano kazneničko odielo kao i rubenina i obuća, bilo je
vazda čisto i prikladno.
Svaki tjedan dobiva svaki kaznenik čisto rublje. Buduć da
propisano zimsko odielo iz darovca u ovom oštrom podnebju daje
samo srednju toplinu, to se je nekojim stranim, slabokrvnim i onim,
koji bijahu zabavljeni izvan radionica, kraj zimskog odiela moralo
još dozvoliti da nosi ljetni kaput. Iz istih razloga dozvo ljavalo · se
je mnogim kaznenikom da mogu nositi vlastite popršnjake.
Postelji na.
. Uvf\denjern željeznih kreveta u više spavaonica ucmJen je za
čistoću zavoda velik napredak; zareznici nemogu se u tih krevetih
zadržavati, te se i čišćenje spavaonica laglje i točnije obaviti može.
Bilo bi željeti, da se u sve spavaonice zavodske takovi kreveti
umjeste, mjesto još običajnih drvenih ležaja.
Slama u slarnnjačah promienila bi se po d va puta na godinu ;
u bolnici pako svaki -put, kada su to zdravstveni propisi zahtjevati.
Za teže bolestnike imade u bolnici stru njača ·i pernatih
vanj kuša.
Hrana.
Obće prihvaćeno je načelo, da hrana u kaznionah takova biti
mora, da je prikladna za uzdržavanje kaznenika, da mU: kraj radnje,
kojom je zabavljen, nemalakšu tjelesne sile, da mu tielo neokržljavi.
Kraj toga nesmije takova biti, da bi se kaznenik njom razmazio.
Kako treba da se kaznenici hrane; da se tomu načelu udovolji
Profesor M. O. Voit u svojoj razpravi objelodanjenoj u Bulletin
de la Comission penitentiaire international (br. l 4. od travnja
1884.) "Kako ima biti hranjenje kaznenika sa zdravstvenoga i kaznenoga
gledišta", dolazi do sliedećeg zaključka:
- 105-
1. Za .svaku kaznionu ima se količina organičkih hranivih česti
(bjelankovimi, tustina, ugljični hidrati) ustanoviti, koja mora da je
u dnevnoj brani uapšenika.
2. Množina ugljičnih . hidrata neka na dan 500 gram. nenadmašuje;
množina tustine neka je kod radećih kaznenika najmanje
56 gr: na dan, a osim toga ima se ista kod napornih radnja po\'isiti.
3. Od velike je važnosti, da se biljevna hrana toč. no . izabire.
Obroci od krumpira i drugih težko probavljh·ib biljevnih hraniva
neka nebudu preveliki. Obrok kruha neka je najviše 750 gram.
4. Izabiraju se takova hraniva, u kojih · je bjelankovina u
rnaujoj množini, nego li u žitnom brašnu, to se ima dodati još drugo
bjelankovinu sadržavajuće hrauiro, a u tu svrhu imade se upotriebiti
svje~e meso.
5. Bilo bi željeti, da kaznenici barem tl'i puta na tjedan po
l OO gr. dobivaju mesa.
6. Brižljivo ima se na to paziti, da su jestvine dovoljno začinjene
i· da se s branom mienja.
7. Jela neka ne budu samo u forini čorbe 1 priredjena, nego da
se u ·obUku (Consistenz) mienjaju. ·
Prispodobiv to sa hranom, kako se u ovoj kaznioni daje, pokazuje
se, da su ugljični hidrati · u prevelikoj množini, a pn~malo
imade · tustine, te moraju ugljični hidrati nadomješćivati manjak
tustila. ·
Pomato je, da se brana takodjer mora · prilagoditi naravi i
osobnosti pojedinca, te će čovjek, koji obično jede biljevnu branu,
ovu bolje iztrošiti, nego li čovjek priviknut životinjskoj hrani. Pošto
su ovdašnji kaznenici većinom seljaci, te su pri viknuti · na biljevnu
hranu, to ih višak ugličnih hidrata nesmeta, a isti ipak donekle
nadoknadjuje manjkajuće tustilo.
Hrana mora takodjer da stoji u razmierju s radnjom , koje
tielo obavlja. Čovjek, koji neradi; pa kod stanovite hrane može svoj
organizam u ravnovesju držati, propasti će, ako bi morao kod iste
hrane težke poslove obavljati.
Ako hrani nije dovoljna, radi čovjek o trošku svoga organizma,
u kojem mora sve to veći deficit . nastati, dok nedodje do bankrota.
Po tom izgubit će tielo, ako nema dosta hrane, sve to većma
od svoje težine, a lwd obilne hrane postat će i težina tiela \ eća.
Pred postavlja · se, dakako u obim slučajevima zdrav organizam.

106 -
Nesmije se s vida pustiti, da i drugi faktort utiču, kao strasti,
temperamenat, način hranjenja pi·ije nastupa kazne, uzkrata !>lobode,
pomanjkanje dovoljnog gibanja · u svježem zraku, zla savjest i pomisao
na posljedice. lahkoumnoga života i L d., kako to naglašuje
i Dr. , Guilaume (Verhandlungen des schweizerischen Ver2ines fiir
Straf- und . Gefangnisswesen).
Prema tomu, da li je koji kaznenik teži ili laglji posao obavljao,
tJijaše i težina tiela ra~ličit.a. Često vaganje kaznenika pokazalo je,
o) da je · 25 kaznenika (krojači , . posto lari , krpari , kefari i
vrtlari) za vheme od 13077 dana dobilo na tjelesnoj težini 27 kilgr.
850 gr. š~o r.ini t1a tlan i glavu dobitak težine od 2.13. grm ..
b) 4 7 kaznenika (kolari,· bačvari, tokari, stolari, tkalci) dobivaju
kroz 23.~00 dana 83 kilogr. oO. gr. ili na dan i glavu 3.53 grm.
e) 54 kaznenika (kućni radnici, poljodielci, užari i pralci)
dobiv.tju kroz 27.025 . dana 168 kilogr. ili ml dan i glavu 6.22 grm.
d) 14 kaznenika (kovači, bravari, . kuhari, pekari, mlinari i
radnici kod parostroja) dobivaju kroz 6526 dana 43 kilogr. 800 grm.
.potom na dan i glavu 6.71 grm.
e) 23 kaznenika (pisari, rez bari, slamopletci) dobivaju kroz
12.208 dana 19 kilogr. 700 gr. ili na dan i glavu 1.61 g1~m.
Po tom pokazuju se sliedeće dnevne promjene · težina:
J. pisari 1
~·ezbari, slainopletci imadu višak od 1.61 gr.
2. krojači, . postolari, krpari, kefari i vrtlari . " " " 2.13 "
3. kolari,, bačvari, tokari, stolari i tkalci " n. . n .3.53 1l
. 4. kućni l·adnici, poljodelielci, užari i pralci . . " n n 6.22 '"
5. kovači .· i bravari,. kuhari i pekari, mlinari
i radnici kod parostroja . " 6.71 "
Najmanji dobit izkazuju po tom radnje, koje tjelesne sile najmanje
upotrebljuju, kao l. 2. dočim razmierno težke radnje najviše
dobiti pokazuju.
Uzrok tomu leži u načinu poslovanja.
Radnici izkazani pod l. i 2. rade sjedeć, većinom u zločestom
uzduhu, što im dovoljno dis~nje prieči.
Usljed , toga udisani kisik nije dovoljan, da oksidira jedan dio
uglj .ičt{ih hidrata, kojih imade; hko je \;eć rečeno, u ovdješnoj htani
preobilno,' te se usljed toga hrana dobro neiztroši.
Kaznenici izkazani pod 3. rade najtet;e, osim toga ubrojeni
su tamo tkalci, za koje isto vri edi, što je rečeno za radnike . nod .
l. i 2.
(Nastavit će se.)
- 107-
Zdravstvena izvješća.
1. Grad Senj (grad. fizik Dr. L. vitez Korewa de Debno).
Mjeseca rujna 1885. oboljelo je više svieta od katara dihala, čet,·ero
djece od 'difterie (ozdravila) i drugih bolesti, svega 19 l·eljadi, a
jedna je žena umrla od plućne nabujice, koja nebijaše liečena.
liečnik
2. Javna obća bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu (primarni
Dr; Ivan Kosirnik).
!
'
1 Na odjelu za
.č Došlo n ~ ·~ "' l
"d oo liečenje ,g Od pušteno je !h:
o~ ~ ~·s
~"' - ~ aE~
~o . ~ 1i~t!l CD ..... _ - • ...., ~ §g
.;g~ p. ·- - m :~g~ e~ :g~ ~~ s.. -g s::
N aS Ć> e .~ ~ e .!._ - • .!... - .!~ - ·~ l
.,_o E e!~ ~ .EE:.::. rc .~ o d·~ o E_ ·--. 8 1.
O N 4' - > e:> ·- N- .-_.m == ~ -
~ ·- :;.-E-:s en ~-~-e o - ~ - =' !
, -e-r:--~-. -. -1
m. , z. m. : z. m., z. m. z. m .. z. m., . m., z. m., z. m.· z. m. z.
~-. n-u-t-rn-je-bo-1-es-ti-7-~3-1 i-2'-il f-19....:~-17-r---:-1-
+-50-~f-3-,.,-r .. _--:- !--+2-0i-l-i3 f-4--f-3-T--+,_-+11,....3 7 25-7.-HI
i-k-ir-u-rž-k._e_b_o-le-st-i-.122 39 2+9 =
, - .-. ---r-ž -~-. -~-. - .,-. -~-. l
=
~ ~~ · ~=j=~~ 33
1
;~~~= ~ 23,34,
1---·---------- . ----~-1
Ukupno
1 5360461 46--199106.:...1-4446 4 3 211 J 3 4853;
l ' l . . l .
Od konca koloroza 1885. ostalo je u liečničkoj njegi 113 bo­
Jestnika.. Tečajem mjeseca · koloroza doslo je u bolnicu da. se lieči
92 bolestnika, svega je dakle liečeno 205 bolestnika, koji su u bolnici
obskrbljeni bili kroz 3174 dana. Od pušteno je iz bol n ke izliečenih
90 (43'9%); poboljšanih 7 (3·4l 0 j 0 ); neizliečenih 3 (1·46°/ 0 );
umrla su 4 (1'95°/o); svega je .daklt', sto odpušteno, što umrlo 104
( 50·91" Jo). U bolnici ostaje po t01:u koncem mjeseca 1:ujna l O l. bo­
Iestnik.
.Pogledom na bolesti · bilo je najviše takovih, ~oji su bolova~ i
od kroničnog~ i akutnoga lcatara želudca (20), katara .dihala (16) i
droblja (15), onda od reumatizma mišičja (10), od kroničnih čireva
po noguh (8), od staračkoga marazma (7), od tracbome, trbušne
pošaline (po 6), oci plućne tuberkuloze. (4), užgaline pluća i užgaline
porebrice (po 3). Ostale bolesti razdieljuju se na razne organe tiela.
Umrlo ih je 4 i to: od plućne tuberkuloze, od užgaline pluća i
poplućnice, od škrleta i od izlieva 1\rvi u mozag.
3. Grad Mitrovica (gradski fizik Dr. Stevan P a ić) . Zqnwstveni
odnošaji bijahu pogledom na pobol i pomor mjeseca · rujna

- 108-
1885. u obće \Tlo · povoljni, a vrs~ bolesti neopredieljiva. Toga mjese~a
razboljelo se i tra.žilo je pučanstvo liećničke pomoći od sliedećih
b~ Jesti: od nastida i za žega crieva, od zažegft }Jiuća, od croupa,
dječje sušiee, · grreva kod djece, kapi pluća, od plućne tuberktiloze
i od popustrie groznice. Toga mjeseca u mr l o je 14 Čeljadi, te su
bolovale od plućne tuberkuloze (4), dječje sušice (2), grčeva u djece,
7.ažega cricvlja, croupa, od kapi pluća, uzme mozga:, uzme srdca
usljed hitca iz pu ~ke (po l), l se objesio j jedan se udavio u Savi.
Vanredni slučaj e vi: od umorstva dogodio se jedan slučaj . Dr. Mihajlo'
Šajnović , kr. kot~ pristav kod kot. suda jest 9. rujna u 8 sati
u veče kroz prozor iz puške ubijen. Ilija Pavli{·.lw, 59 g. star, objesio
se ·užetom na tavanu svom. Pa,·a
.
Jovanović
,
dj.ečak od 5
o
o·odina
'
udario se 23. rujna po podne u Savi i to svojom nesmotrenošću.
. .. · 4. Obća javna zemaijska bolnica u Pakracu (prim. liečnik
Dr. M. J. Gregori'ć). Od kolovoza 1885. ostalo je u bolnici 98
bolestnika ( 46 m. 43 ž. 9 djece), . tečajem mjeseca rujna primljeno
je 35 (24 m. 9 ž. 2 dj ), te se dakle toga mjeseca Iiečilo na obim
odjelima te bolnice svega 133 bolestnika, koji su 2662 dana bili
u obskrbi. Odpušteno je 49 (36·84°/o napram 33·33°/ 0 mjeseca kolovoza)
i to izliečilo se je 47 (3!'\,33% napram 31·970fo), a umrla
su 2 (t ·5o 0 /o napram 1·36°/ 0 ). Pomor bijaše dakle 4·08% naprama
4 25°/o prošloga mjeseca. Koncem mjeseca rujna ostalo je u bolnici
84 (33 m. 42 7.. 9 dj .). Pobol j pomor bijaše po pojedinih odjelih
ovaj: na sifilitičnom odjelu bilo je 71 bolest.nik sa. l724 obskrbnih
.da.na. Bolesti bijahu kao obično ponajviše tardivni oblici
bludobolje. Odpušteno je 13 (18·30°/o). Umro nije nitko. Manjih
operacija bilo je 9. Na obćem odjelu bilo je 62 bolestnika ~a
938 obskrbnih dana. Odpušteno . je 34 (54'84°/o), . a umrla su 2
(3·23"/o), svega dakle 36 (58·06°/o). Neizliečeni otišli su: Jedan bo,.
lestnik m plućnom tuberkulozom, jedan sa Carcinoma labii jnferioris .
oris et gland. subma xiii., jedna ženska sa rak ranom dojke, jedna ·.
ženska sa Melancholia, jedan dječko sa prelomom kosti bedrače.
Umro je jedan čovjek od kaheksije po popustnoj groznici i jedna
ženska od vodene bolesti. Operacije su sliedeće obavljene: Dva puta
Exstirpatio totalis carcinomatis orbitae sinistrae. Jedan put Amputatio
humeri dextri ex gangracna totius antibrachii et fractura complicata
articulationis cubitalis et ossis humeri.
5. Trgovište Ruma (fizik Dr. Dušan I. D i m a). Pomor je bio
mjeseca rujna 1885. u razmjerju prema mje~ecu kolovozu neštoveći;
- 109-
umrlo je l O mužkih i .13 ženskih, ukupno 23, od ovih 2 mrtvorodjena,
osim toga bilo je 2 pometnuća . Bolesti, ,koje su smrt prouzrokovale,
bile su : debilitas vitae 5, eclampsia inf. 4, partus praematurus
2, phthisis pulm. 3, tuberculosis int. l, pneumonia 2, cat.
i u testi ni ch ron. l, nephritis 2, hydrops univ. l, phlegmone l, intoxicatio
l. - Sudbeoo-liečnička ra.zudba bila ]e u posJedujem slučaju,
gdje bijaše sumnja, da je pokojnik nadrilieče_nju sa žestokit~1
otrovom žrtvom pao .. Kao najčešće b o l e s t i opažale se: pneumonia,
intermittens i. angina catarrh. et c.rouposa. Valja . spomenuti, da se
. ovoga mjeseca kod 4 porotljaja bliza·:ci rodili, što je veoma riedki
pojav u .ovih krajevih. Od pošastnib bolesti hi o je jedan slučaj trbnšne
pošaline, bolestnik je ozdravio. U gradskoj bolnici primljeno je mjeseca
rujna 5 bolestnika: chorea major, phimosis tumor lienis, icterus
et polyarthritis chronica. Operacija iz\·edena je kod phimose dobrim
uspjehom. Odpušteno je 3, izliečen l , neizliečen l.
6. Gradska obća bolnica u Zemunu (prim. liečriik i l. gradski
fi.ik Dr. Vojslav Subbotić). Koncem kolovoza 1885. ostalo je u
bolnici 21 bolestnik (14 m. 7 ž.), tečajem rujna došlo je u bolnicu
da se Iieči 27 (14 m. 13 ž.), svega je dakle liečeno toga mjeseca
48 (28 m. 20 ž.). Od ovih je ozdravila · 23 (12 m. ll ž.), neizliečeno
odpušteno je 3 (2 m. I ž.), a umrlo je 4 (4 m.), ostalo dakle
koneem rujna u liečenju .18 (10 m. 8 ž.)
Operacija je izvedeno 5 i to: 5 Fibrosarcoma in dorso, Extirpatio,
izliečena. 2. Carcinma mammae, infiltr. gland. lymph. a:xiil.
- Ablatio mammae, Exstirpatio glandul., šiveno, izliečeno p. p. 3.
Phimosis congenfta, Roserova operacija, izliečen. 4. Phlegmone femoris
prof., abscess. pariartkular. genu, oboje usljed kugle, koja je
·u bitci kod Švehata 1848. g. prodrla u butinu u sredini prednje
.POVl;šine, te do prije kratkog vremena 1ioscna bez ·ikakve tegobe.
indzije, extrakcija djelomice sasma inkrustiranoga ·projektila. Ma da
je rana izdašno drainirana, ipak je gnoj probio u. sglavak koljena i
prouzrokovao: 5. Gonitis suppumtiva ac., usljed koje bude izvedena
arthrotomia genu sa drainažom. Bolestnik je još ti bolnici i počima
se popravljati. Kod u m rl i h zanimiv bijaše jedan slučaj akutne
a~rophije jetara (Hepatitis parenchymatosa acutl} diffusa). Diagnoza
ove riedke bolesti bijaše intra vita:m lahka, ·pošto su znakovi ·jasni
bili ~ "Pri nekroskopiji nadjeri je obični nalaz. N aroĆito je li evo krilo
bilo atrofično, a te~ina c.ielog organa bijaše nešto preko 900 gram.,

- 110-
dočim :je umrli mlad čovjek snažnog tielesuog sastava bio. U bolničkom
: ambulatoriju liečeno je za to \'rieule !J7 bolestnika.
G rad· Z e m u n. Bolestnika bijaše malo, niti j~ ikoja bolest očevid-no
nadvladala. Prema tomu bijaše i pomor neznatan. · Umrlo je
svega 22 čeljadeta i to: 8 mužkih 4 ženskih i J O djece, inklusiv no
4 u bolnici umrla mužka. Osim toga je 3 djece rodjeno mrtvo.
7. Javna okružna obć~ bolnica u Mitrovici (okružni liečnik
Dr. Josip ' S e b o l z). U ovoj bolnici ostalo je koncem godine 188·!.
38 bolestnika (:~6 m. 2 ž.). Od l. siečnja do 3l.kolovoza 1885.
primljeno je na Jiei:enje 401 bolestnik (404 nL 44 7.. i 3 dj.). Od
ovih ozdraYilo je 422 (38-l m. 35 ž. · i 3 dj .), a umrlo je 21 (1.7 m.
4 ž.). Medju umrlimi daje plućna tuberkulosa (ll) glavnu svotu;
osim toga imadjaše krouposni za7.eg pluća 2, Typhus abdominalis,
Meningitis chronica, Pneumonia crot~posa, Hydrops unil'ersalis e causa
ignota, Cachexia post febritil intermittentem, Cirrhosis hepatis, Delirium
potatorum, Pyaemia, Dys~nteria chronica pu jedan smrtm slučaj.
fr~težno b,ijahu lie če ne užgaline dihala 9•86 11 /o, (medju timi:
Pn~u~onia ll , Pleurit1s 1, Bronchlectasia l ,· Catarrl:ius brorich.
a cut . . 16.) i pro bavila 3· 39 °/u, granu lozne u žgali ne o~ ne spojnice
(Trachoma) 3·5 7°/,., die lom sLučajno, dielm i t.o većinom hotimič~
nom kt;ivnjom drugoga sdesivše se ozlede 12·86°/u, napokon venerične
i sifiiitične bolesti 7·48°/u. .
Uzr~čni momenat sačinjavaše dielom ovdašnji nepovoljni klimati
č ni upliv, osobito u nizi'nah Save . . dielom }oš 'uviek ne dustižena
aklimatizacija hanjskih drvarskih radnika, koji rade po prostranih
šum.ah . u obsegu okružja; · nadalje priTriitinia očna dietetika', lioja se
i pl'eče.sto ·od mladih vojnih obvezanika hotomično pospješuje, ila-
. pokon položaj nRšega okružja tik granice Bosne i 3rbije, te, usljed
toga znatna njegova važnost kao prolazište za mnogobrojne pustolove
obojega spola, koji se imadu smatrati nosioci i razširitelji mnogobrojnih
bolesti:
o ·sobitu pažnju pobudjnju mngobrojni kirur.ki slučajevi, : ir!~d
njimi komplicirani prelomi, prostrane rane vrodornice i rane od puš}{e,
u koliko se bez ikakove operacije putem strogo antisept.ičnoga postupka
liečenja podpuni uspjeh polučio, te se je prema tomu kon-
. servativna kirurgija p; okušanom pokazaLI. Operati~na djelatnost
· ograničavala se s toga :samo na izvlačenje projektila, na ptinkciju
hydroov~;· ija, !lXarticulat:iju u koljenu kružnim rezom i exstirpaciju
čašice koljena. - Umobolnih bilo je tečajem ' ove godin~ ' li~čeno 4,
- 111-
medju njimi mlad neki seljak, · u koga se je pokazala :Manin acutissima.
cum exaltatione osnivajuća sc na insolaciji, jedna ·melancho•
lija, koja je stajala u stwezu. ·sa bolesti materice i d,·a delirija potatorurri.
U svih slučajeYih bje podpun uspjeh polučen.
8. Grad ·Karl ovci (gr. fizik Dr. Miša i\1 i h aj l o v ić) broji nešto
više od 5000 duša. Zdravstveni odnošaji t.oga · grada poroljni su.
Epidemičke bolesti riedko se kada pojavljuju, a mje~eca kolovoza
o. g. nebijaše ničega, osim· jednog jedinog Jetalnog slučaja diftt!rije.
Ponajviše bijaše popustnih. groznica i katara probavila. Zdmvstveno
redarst.\•enih obdukdjah nije bilo, "ećih operacijah takodjer· ne. -
Mjeseca k o l o v o z a umrlo je svega n grad n 15, i to: l od difterije;
2 od upale mozgovnih opana; 2 od kroničkog katara droblja;
l . od' kapi; 8 od plućne tuberkuloze (zajedno s drojicom u boln'ici);
l od staračkoga marazma. - M j e s e e a ruj n a umrlo je svega
ll duša i to: 2 od upale mozgovnih opana ; z od kroni č koga ka~
tara droblja; 1 od inkarcerirane kile; 2 od mahi1e u :srcu; 2od
plućne tuberkuloze; l od . nine iz puške; l od staračkog maraznia;
ubijeni iz puške sudb. liečnički je paran. U ovom slučaju bila je
lieva btitna kost: usljed udarca iz pušćanih zrna iZ najbliže blizine
psve razmrskana na ne broj komada, a 8 sati nakon zRdobi vene
ozlede oštećenik je umro.
U b o l n i e .i ostalo je koncem srpnja 4, pridošlo u mjesecu
kolovozu 14, sv~ga l 8. D\'ojica su umrla od plućne tuberkuloze. -
Koncem k o l o v o z a ostalo je 6 bqlestnika, prid,lšlo je ·u r~jriu 4,
svega je liečeno 1 o. Uinro je jedap od staračkoga ~1araz.ma.
9. Grad Zagreb (gr. kot. · Iiečnik Dr. Todor W,ickerha user).
U Zagrebu umrlo je mjeseca rujna . 188o. 35 duša mužkoga i 32
ženskoga spola, · 6 djece mrtvo se rodilo. Pomor brojio je dakle
ukupno 73 duše . .
Od :tih umrlo je u vlastitih stanovih ·46; • u ··bolnici · milo:;rdne
braće 17, a u bolnici mil. sestara 1 O. - Pogledom na vrst bolesti
umrlo ih je najviše od plućne tuberkulose. naime 12; od zablipaca
(eclafupsia) 9; od uzgaline mozgovnih opana (meningitis) 7; od
gastroenteritide i slabosti po 5; od raka 4; od nžgaline pluća i
marazma od starosti. po 3; od apop.lexie, Brightove bolesti, septichaemie
i škrleta po 2; od apoplexie ineningum, tumor cerebri,
myelitis spinalis, vitium cordis, paraly;is corđi~, oedema pulmonum,
bronchitis, croup, nephritis, erysipelas i nesrećom poginuo po l.

- 112-
Po dobi umrlo je: nedonošCndi i mrtvorodjenih 6; u prvoJ godini
života 19; do l O. godine 13; do 30. godine 13; do 50. godine
1-l; do 70. godine 6: do 90. godine 2.
Ako se od- prije navedenih slučajeva .smrti odbije onih 6 mrt,·orodjenih
te dvanl\estorica, koji su bolestni. ili . -u mi rajući u Zagreb
doprfmljeni, to ost!l-je pomor u gradu Zagrebu t. j. za njego\'e stanovnik~
u mjesecu rujnu 45. -
JO. Obća javna zemalj. bolnica u Osieku (prim. liečnik i g'r.
fizik Dr. Ferdo K n o p p). Koncern kolovoza t. g. ostalo je ti toj
bolnici 115 bolestnika (69 m. 4-6 ž.). Tečajem mjeseca rujna došlo
je u bolnicu, dn se lieči IG3 duša, (136 m .. 27 ž.), svega je dakle
liečet:Jo 278 (205 m. 73 ž.). Od ovih je odpti.šteno 121 (86m. 35 ž,)
ili 43·53 11 /u~ umrlo je 6 m. ili 2·16"/n, ostalo dakle koncem rujn·~
u bolnici 151 bolestnik (l 13 m. 38 ž.) ili 54·32 11 jn. Pomor biJaše
2·16°j 0 • Boiesti, od kojiil su umrli, bile su kronični katar ž.eludca
kronični katar broncl .. ja, plućna tuberkuloza, pošalina, starački ma~
razam, užgalina koljena od povrede i .rana ožeglica, sve po l put.
Pogledom na vrst bolesti bilo je najviše bolestnika, koji su bolovali
od trachome (27), I)!Hla .od. nastupne groznice (16), od čireva po
noguh. (8), orl plućne tuberkuloze (4-). Ostale bole~ti razdieliše se na
pojedine m·gane tie la. OperaCija bilo je 5, i to: enucleatio digiti,
amputatio antibrachii, operatio phimosis cong. i 2 manje operacije.
· Gr a rl' Os i e k. Mjeseca rujna t. g. bolovao je ·s viet ponajviše
od probavila, osobito djeca, od koje su mnoga i umrla. Diha!~ su
red]~· Oholjela. Od šk rl e t a oboljelo je ti gornjem g1;adu .4 Čeljadi,
te se je i privatna glasbena škola zatvoriti morala, jer je u kuĆi,
u· k,ojoj je ta škola, dvoje djece od škrleta oboljelo. Značaj te bolesti
bio je blag. U dol njem gradu umrlo je dvoje djece od l a­
ryngitis crouposa; dvoje je djece u kolibi, koja se zapalila,
izgori lo, a jedan čovjek . kuhajuć pekmez pao je u kotao, . te se je
.tako, opržio, da je od rana poginuo. -:---- Mjeseca rujna u mr l o je
36 duša (0·2j 1 /o); prema 41 mjeseca ko1ovoza. · Po spolu uml'lo -je
19 m. 17 ž. ; _:... po dobi umrlo je 16 izpod prve godine, 7 od 1.
do 7. god.; .1 od 7.-20. god., I od 20.-30. god., 2 od 30.-40> g.,
~ otl 40.-50. god., 3 od 60.-70. god., 4 od 70.-80. god. Najviše
ih je umrlo od katara droblja (8), od znhlipaca (6) i od plućne
tuberkuloze (4). 01l umrlih liečeno je 15, a 21 nije.
ll. Grad Bakar (gr. fizik lk Bogoslav ritez T t n s k i). Usljed
veoma, vlažnog · vremena u drugoj polovini t·uj_na t._ g.· bili su ~:eu-
- 113-
matizmi češći, inače je zdravstveno stanje posvema povoljno. Umro
je jedan od užgaline opne trbu;.uice, a dvoje se djece mrtvo rodilo.
12. Grad Zagreb (~·Tad. ti zik Dr. Šime š v r lj u g a). Od boginja
bolovala je · 4 . čeljadi, 2 u bolnici milosrdne braće, 2 u bolnici
milosrd. sestara, od kozica l u bolnici mil. sestara, od škrleta i
od laryngitis crouposa po l u gradu i 2 od pošaline u bolnici milosrdne
braće.
13. Javna okružna obćinska bolnica u Vinkovcih. (Okružni
liečnik Dr. H u g o B l u m.) U ovoj bolnici ostalo je koncem kolovoza
t. g. 33 bolestnika (30 m. 3 ž.),•mjeseca rujna primljeno je 48 bolestnilm
(4-2 mu:%. 2 žen.), sn•ga je dakle liei:eno 77 (70 m. 7 ž.).
Od ovih je ozdra,·ilo 46 (43 rn. 3 ž.), umrlo je 5 (3 ni. 2 ž.), odpravljeno
je u zavod za umobolnP- u Stenjevcu l (l ž.), svegn. je
dakle što odpušt.eno, što umrlo 52 (46 m. 6 ž.}, ostalo u bolnici
za mjesec listopad 29 bolestnika (28 muž. l .en .). Bnlest.i, orl kojih
su bolovali, bijahu: Trachoma (t3 bolestnika) Conjunct. catarrh.
chron. (ll bolestnika), Tuberculos. pulm., Pneumonia cat. chron.
(po 2) i bolesti drugih organa tiela. Značaj bolesti bio je neopredieljen.
Najviše bijahu zastupane bolesti očiuh, pošto su trachomatozni
vojni ·obveznici silno u bolnici smješteni. Nesretnih sluč:ajevn,
samoubojstva, otrovanja i sudbeno -liečničkih obdukcija .nije
bilo. Jedna umobolna žena smještena je u zavorl .za umobolne u Stenjevcu.
Dva ozledjena čovjeka bijahu sudbeno-liečnički pregledana.
14. Grad Koprivnica (gr. fizik Dr. Franjo Her m a n). Zdravstveno
stanje kod pučanstYa ovoga grada mjeseca rujna t. g. bilo je veoma
povoljno, · bolesti, orl kojih su stanovnici oboljeli, bijahu ponajviše
kataralne vrsti, i t.o katar želudca i crievlja i plući1i katar. Od priljepčivih
bolesti oboljelo je samo jedno diete, i to od difterije. Toga
mjeseca. umro je l mužkarac, l žena i 4 djece, i to od zahlipaca,
užgaline opne trbu~nice , užgaline d roblja, krvotoka iz materice,
difteri.ie po l, a jedno se diete mrtvo rodilo. Po dobi umrlo j~ od
poroda do l. godine 4, od 30.-40. god. l, od 50.-60. god. l. U
predgradju Bregih umrla je l žena.
U o v o gr a d s k o j b o l n i e i liečeno je od l. srpnja do konca
rujna. t. g. 68 bolestnika ( 4-9 m. 19 ž.), od ovih je od pušteno 51 (38 m.
13 ž.), umrlo 3 (2 m. l ž.); preostalo u liečenju 14 (9 m. 5 ž.).
Glede bolesti bilo je ponajviše takovih, koji su bolovali od trachome
(10}, od sifilitičnih rana (7); od proste groznice i od gnječl:lnih
rana (po 6), od plućne tuberkuloze, rana i čireva (po 5),

- 114-
od katara želudca (4) od mahne u srdcu, od kardialgije, od bieloga
cvieta (po 3), od kapavca 2, a od drugih bolesti D. Tlvie su operacije
obavljene, naime dvaput puncti-J abdominis.
15. Sveobća javna žup. bolnica u Belov aru (prim. liečnik i
gr. fizik Dr. Avelin Roblek). Ova je bolnica sazidana god. 1845.,
imade prostorija za 130-140 postelja. Sobe su velike i visoke, te
odgovaraju zahtjevom, koji se na bolnicu stavljaju. Od nove godine
preuzele su milosrdne sestre iz Zagreba dvorbu bolestnika, te se
već danas znatrii napredak glede čistoće, bolje podvorhe, boljega
nadzora i gospodarenja vidi. Koncem godine 1884. preostalo je .u
bolnici 23 bolestnika, do l. listopada došlo je bolestnih 439, te koncem
rujna preostalo u bolnici 39 bolestnika. Odpušteno je iz bolnice
do I. listopada izliečenih 294, popravljenih 52, neižlječenih 32,
a umrlo je 22. U zavod za umobolne u Stenjevcu odpremljeno je
10 bolestnika akutnimi bolestmi. Statistični izkaz o vrsti bolesti,
smrti, o dobi liečenib i t. d. predložit će se koncem godine. Obavljenih
operacija bilo je osim manje važnijih ambulantnih operacija
sliedećih: Amputatio brachii, femor. Exarticulatio digit., Paracentesis
abdominis, Punctio hydrocele, Litho~omia (Sectio alta), · Exstirpatio
carcinom. labii infer. , Exstirpatio lipomat. in palpebra
sup., Excochleatio lupi nasi. Kod operacija pomažu dragovoljno svi
ovdašnji civilni i vojni liečnici, a. e. kr. marodna kuća posudjuje potrebno
kirurgično orudje ovdašnjoj holnici, koja je na orudju i na
rublju odviše siromašna.
Grad Belovar. Zdravstveno stanje pučanstva bilo je do mjeseca
listopada o. g. sasvim povoljno. Osim pojedinih slučajeva difterije
kod djece, koji su svi sretno prošli i četiri slučaja boginja, koji bijahu
odmah u ovclašnju županijsku bolnicu predani, nije se nikakova
priljepčiva bolest pojavila, te su se samo one bolesti liečile, koje se
u pojedinoj dobi godine češće dogadjaju. Tuberkuloza je i ovdje
veoma česta bolest, te . je od nje oboljelo do 24% na godinu od svib
umrlih. Zdravstveno redarstvene paranje bilo je u jednom slučaju,
gdje je sumnja postojah, da je žena od muža otrovana bila. Na umu
oboljela je jedna djevojka, te je u Stenjevac odpremljena bila. Umrlo
je do L listopada t. g. 66 duša, te će se tabelarni izkaz o uzroku
smrti, o bolestib i dobi mrtvaca koncem godine podnietL
16. Javna grad. bolnica u Karlovcu (prim. liečnik i gr. fizik
Dr. Milan N e m i č ić). Koncem prošle četvrti preostalo je 47 bolestnika,
u ovoj četvrti dodjoše na liečenje 186, po čem iznaša svota
- 115-
svih liečenih 233, od kojih bijahu izliečeui 134, popravljene odpušteni
20, neizliečeni odpušteni 10, predan bje u zavod zavod za umobolne
u Stenjevcu l, umrlo je 13, ostalo ih u liečenju koncem treće
četvrti 55. Najveći broj bolestnika dala je bludobolja ::;a 34 slučaja,
zatini sliede tt·ahom sa 33, ~ožobolja sa 26, ozlede i katari želudca
te crieva po 21 slučaj, bolesti disala (izkljul:ivo tuberkulozu), a
plućna tuberkuloza sa 6 slučajeva. Od kozica liečio se jedan dopustnik,
bivši na vježbi u Požegi. Sbog ugrizine od zmije i ugrizine
od zdrava psa liečen je po jedan seljak. Umobolnika motrilo se 6;
od njih predan bje jedan sbog težke pomame, u zavod za umobolne
u Stenjevcu. Radi kronično izvriedjenih pešćajnih i zapešćajnih kosti
desne ruke bude rlolnja trećina podlaktice amputirana. Porodjaja
bilo · je 4, mrtvo rudi lo se jedno nedonošče. Dočim je p o m or u
drugom ČetVrtgodištU brojiO 8"7°jo, a izkljUČiV SlUČaj plućne tuber•
kuloze sa 6·4°/o, broji isti u trećoj

- 116-
2 babinjače, l mužko i l ženslw diete. Jedanput se morala prirasla
plodva lupiti.
18. Javna obća bolnica milosrdne braće (kiruržki odjel) u
Zagrebu (priu:J mi liečnik Dr. Josip F o u). Od mjeseca srpnja o. g.
ostalo je u lie č n i koj njegi 156 holestn_ika (92 m. 64 ž.). Tečajem
mjeseca k o l o v o z a došlo je na kiruržki odjel budi iznma, budi premještenjem
s drugoga odjela 128 bolest.nika (74 m. 54 ž.) na liečenje,
svega je dakle liečeno te č ajem mjeseca kolovot.a 284 (166 m.
108 ž.). Odpušteno je izli ečen i h 100 (69 m. 3 l ž.), popravljenih
2 m., premješten l m., neizlie če nih 12 (5 m. 7 ž.), a umrli 2 (I m.
l žen.). Svega je dakle što odpušteno, što umrlo 117. Ostaje po
. tom koncem koJo,·oza 167 bolest nika (88 m. 79 ~-) na tom odjelu
u liečenju. Po vr:>ti bolesti bolovali su liečeni bolestnici od očiuh·
njih 82 (45 m. 37 ž.), od kiruržkib bolesti 103 ( 74 m. 29 ž.), od
bolesti kože 9 (5 m. 4 ž.), od bludobolje 67 (41 111 . 26 ž.), od bo·
lest.i ženskoga spolovila l 7 ž., a od nutrnjib bolesti 3 ž. Operacija
obavljeno je 28, i to: 3 put Iridectomia, 7 puta Extractio cataractae
(Graefe), Enucleatio bulbi, Exstirpatio fibromat. capitis, Extractio
corporis alien i e manu dextra (Ligatura arcus - profundi), Punctio
t.hora.cis. Repositio luxationis humeri, Amputatio femoris dextri.
Sequestrotomia fern. sinistr., Hcrniotomia, 8 puta Disciss!o uteri,
Amputatio portionis vaginalis, osim toga još 30 manjih operacija i
jedan tvrdi ovoj. - Od mjeseca kolovoza o. g. ostulo je na ovom
odjelu 168 bolestnika (89 m. 79 ž.) u liečničkoj njegi. Tečajem
mjeseca ruj n a došlo je na kiruržki odjel bud iz vana, budi premještenjem
iz drugoga. odjela 85 holestnika (59 m. 26 ž.) svega je dakle
lie čeno u mjesecu rujnu 253 bolestnika (148 m 105 ž.). · Odpušteno
je izliečenih 93, (64 m. 39 ž.), popravljenih 3 (~. m. 1 ž.), neizlie
čenih G (3 m. 3 ž.), premješten l ni., a umro takodjer l m.
Svega je dakle što odpušteno, što umrlo 104, ostaje po tom koncem
mjeseca rujna 1-!9 (87 m. 72 ž.) bolestnika u liečni č koj njegi. ,Po
vrsti bolesti bolovali su liečeni bolestnici od očiuh njih 60 (:29 m.
31 ž.), od kiruržkih bolesti 102 (69 m. 33 . ž.), od b~lesti ko~e 15
(10 m. 5 ž.), od bludobolje 61 (39 m. 22 ž.), od bolesti ženskoga
spolovila 12 ž., a od nutrnjib bolesti 3 (l m. 2 ž.). Operacija obavljeno
je l O, naime · Amputatio antibracbii sinistri, Necrotomia ossium ·
pa.rietalium, Necrotomia tibiae dextrae, Litholapaxia, 2 put Urethrotomia
externa, Ovariotomia, 3 put Discissio uteri, osim toga još 32
manje operacije.
- 117-
Iz gradova: 8-i .~kli, Varaždina, Kriievca , Požege, Km·Zobaga,
Pel1·inje, BrodrJ, Petrovamdina i N. Gradiške, . te iz bolnice milosrd.
braće (odjel za nutrnje bolesti) u Zagrebu, nedobismo nikakovih
izvješća.
Epidemioložke v~esti.
Difterija. U K a n i ž k o j i v i prestala je difterija sredinom kolovoza.
I{ o n cem kolovoza pokazala se je difterija u Gr e g or i č­
br e g u gornjem, obćine Pod rrh, podžup. zagrebačke, te je do 12.
rujna oboljelo 14 duša (1 ž. 13 dj.), od tih je ozdravilo 4 (l ž. 3 dj.),
a umrlo 4 djece. U Vir j u, istoimene obćine, u podž. koprivničkoj,
zavladala je difterija sredinom kolovoza; do 20. rujna oboljelo je
23 djece, od tih ozdravilo je · 6, a umrlo 16, dočim je l još bolestno
ostalo. U D o l nj e m M i h o l j e u, · podžup. osječke, ima više slučajeva
difterije. Do 28. rujna oboljelo je 21 diete, od tih je 15 umrlo.
Srdobolja. U V e le ši nj u, kot. petrinjskoga, nije se srdobolja razširila,
te je u br. 6. ovoga lista označenih nekoliko bolestnika do konca
kolovoza ozdravilo. U obćinah G j it rm a n e e i H u m, podž. krapinske,
preostalo je koncem kolovoza 82 bolestnika (12 m. 12 ž. 58 dj.);
do 13. rujna oboljelo je na novo 31 čeljade (3 m. 6 ž. 22 dj.); do
označenoga dana ozdravilo je 58 (10 m. 10 ž. 38 dj.), a umrlo 10
djece, ostalo još bolestno 45 (5 . m. 8 ž. i 32 dj.).
Škrlet. U B u d a k o v e u, ohć. suho poljske, podžup. virovitičke,
preostalo je bilo početkom rujna 45 bolestnika (same djece); do l.
listopada oboljelo je još 5 djece, medjutim je ozdravilo 47, a umrlo 3,
tako da ima nade, da je sada pošast prestala. U O r a h o v i e i, podžupanije
djakovačke, vlada škrlet jur od sredine lipnja. Do 2. rujna
oboljelo je 46 (l ž. i 45 dj.), od tih je oztlravilo 20, a umrlo 17
(l ž. i lO dj:), prema tomu ostalu još bolestno 9 djece. U Tr u p i­
nj a k u i K u p l e n s k o m, kot. rakovačkoga , zavladao je škrlet koncem
kolovoza, a u Kr n j a k u, istoimenoga kotara, sredinom rujna
do 2. listopada. Oboljelo je 19 (l ž. i 18 dj.); od tih je ozdravilo 4
(I ž. i 3 dj.), a umrlo 9 djece; u liečenju ostalo 6 djece. U V e l j u n u,
kot. brinjskoga, ima nekoliko slučajeva škrleta od konca rujna.

-118-
Si tn e vi esti.
Dr. Viktor Kienel, grad. fizik u Kostajnici, umro je dne 8. listopada
n. g. u jutro od Brightove bolesti. Pokojnik rodio se u Jagerndorfu
u Šlezkoj god. 184G., svršio je medicinske nauke u Beču,
gdje je god. 187~. postao doktorom med. i chir. i magistrom primaljst\'a.
Proboraviv ~ godine u bolnici "Rudolfstiftung" u Beču kao
pomoćni liečnik, prakticirao je u Beču do L lJrosinca 1876. kad je
postao gradskim fizikom u Kostajnici. Pokoj mu duši!
Imenovanja. Dr. Fr a nj o K o e u v a n, dosada obćinski liečnik
u Samoboru, imenovan je podžup. liečuikom kod kr. podžupanije
križ ke sa sjedištem u Križu, a Dr. Fr a nj o K e l e h er podžupanijski
Iiečnik u Garešnici premješten je na vlastitu molbu u istom
svojstvu u Gjurgjevac. Tim premještenjem je mjesto podžupanijskoga
liečnika u Garešnici izpražnjeno. Mi se nadamo, da će skoro biti
razpisan natječaj.
Zem. praliečuik Dr. Josip Kallivoda-Falkeusteinski, povratio
se koncem rujna o. g. sa svoga službenoga putovanja po Zagorju i
time je sušio svoje putovanje po cieloj zemlji od Rieke do Zemuna.
Osim nekoliko mjesta, pohodio je sva glavna, te se je mogao tom
.prilikom osobno uvjeriti, u kakvom su stanju naši zdravstveni zavodi
i njegovi organi. Sigurno je mnogo koješta vidio, što ne valja, što
je trubio, pa se nadamo, da će tomu odmoći i zdravstvo naše zemlje
onako urediti, kako to današnje okolnosti zabtievaju.
Pitanje o povišenju sudbeno-liečničkih pristojaba, koje je prije
10 godina pokrenulo "družtvo slavonskih liečnika" u Osieku, a sbor
liečnika kr. Hrvatske i Slavonije u Zagrebu prihvatio, poprimio je
na novo ovaj sbor, te se stvar sada nalazi kod pravosudnoga odjela
zem. vlade. Skrajnje je vrieme, da se u tom pogledu nešto učini,
pošto cienik od god. 1855., koji i dan danas kod nas valja, neodgovara
niti zahtievom pravičnosti , niti današnjemu mnogo skupljemu
življenju. U Ugarskoj već od više godina povišene su sve sudbenoliečničke
pristojbe. Želimo i nadamo se, da će se ova stvar do
skora riešiti.
Novi članovi. Sboru liečnika kr. Hrvatske i Slavonije pristupiSe
kao redoviti članovi gg. Dr. Vojslav S u b b o t ić, I. gr. fizik, Dr. Mi-·
lu tin J o v a n o v ić, II. gr. fizik, Dr. Albert T h a l er, pri v. liečnik,
Dr. Mavro Rechnitz, kr. kot. liečnik, svi u Zemunu, Dr. Ferdo
K n o p p, gr. fizik i prim. Iiečnik zem. bolnice u Osieku, Dr. Avelin
119-
R n h l e k, gr. fizik u Belovaru, Dr. Eugen Win kler, pri v. liečnik
u Zagrebu, Dr. Adolf I v a n u š. kr. podžup. liečnik n Zlataru.
Higijenski naukoYni tečaj. Ugarski ministar nastave Trl'fort.
ustrojio je na budapeštanskom i koložvarskom sveučilištu higijen~ke
naukovne tečaje. n kojih će se praktični liečnici kroz 3 mjeseca poučarati
u higijeni, da tako budu mogli predavati bigijenn na srednjih
učilištih. Ovo je veoma znamenita naredba, kojom se u istinu promil":e
poznavanje higijene.
Zimski tečaj na kr. prima ljskom učilištu · u Zagrebu započeo
je dne l. listopada o. g. Od 37 moliteljica primljeno je 14 i to:
.8 o trošku zemlje .(3 iz područja bivše vojne krajine) i 6 o vlastitom
troi\ku (t uz pripomoć grada Karlovca). Po predjelu jesu ove
učenice njih 3 iz podžupanije mkovarske (Negoslavci, Sotin, Gaboš),
2 iz kotara ogulinskoga (Plaško, Gomirje), po l iz podž. jastrebarske
(Kupčina dolnja), iz pod7. varaždinske (Žabnik), iz pod7.up. osječke
(Čepin), iz podžup. rumske (Irig), iz kotara Novskoga (Jasenovac),
iz Belovara, Karlovca, Osieka i Zagreba.
Vladino povjerenstvo u zavodu za umobolne u Stenjevcu vodi
propisanu kontrolu od 5. listopada t. g., te će ju za kji. dan •. dovršiti.
Nadamo se, da ćemo našim čitateljem moći dometi obs1rno
izvješće o tom službovanjn, koje je, kako doznajemo, veoma zanimivo.
Kolera u Španjolskoj dohvatila je vrhunac prama koncu kolovoza
o. g. Od 22. kolovoza počam umrlo je danomice 1000~~ 100
prama 1700-1900 mrtvih prije toga vremena. Od tada umanJIO se
broj umrlih ,sve više. Ako promotrimo, koliko je ljudi od početka
toj pošasti žrtvom palo, to nam se ukazuje ovo. Pošto je već duže
vremena bilo pojedinih, sporadičnih slučajev a, poprimila je kolera
mjeseca lipnja očiti značaj pošasti. Toga mjeseca umrlo je 6000 ljudi.
U srpnju razširila se pošast po svoj zemlji, te je jo~ vi~e harala, -
25.000 ljudi umrlo je od nje. A mjeseca kolovoza b1la Je, kako rekosmo,
najžešća, te je onda naglo popustila. Toga mjeseca umrlo
je svega 50.000 ljudi. Španija izgubila je dakle ovom pošasti kroz
.tri mjeseca preko 80.000. stanovnika, tc pošto su ovi. brojevi. po
službenih statističkih podatcih sastavljeni, vjerojatno Je, da Je u
istinu još više ljudi poginulo. Pošto sada nema više nikakovih vie.~~i
iz Španije, sva je prilika, da je ondje posve prestala. I u ItahJI,
gdje je i ove godine opet vladala, počela je jenjati.

- 120-
O slnr.aju cunjavine (Hadernkrankheit) dogodivšem se u tvormet
papira na Sušaku, podžup. · riečke, doznajemo sliedeće: Dne .
20. rujna t. g. u jutro umrla je S. Bl., 12-godišnja radnica iz Orehovice,
obolivša dne 18. rujna pod večer. Kod razudbe obavljene
dne 21. rujna, pronadjen je, osim znakova napredne gnjiloće uz po­
. rnanjkanje mrtvačke ukočenosti, krvno-vodeJ:)asti izciedak (traussudat)
u lieYoj prsrioj utlini i u osrdačju , znatna krvava imbibicija opne
sluzavke jabu č ice i dušnika, a krv bila je Sl'agclje židka. Kod sitnozorne
pretrage transsudata uz znatno povećanje imersijom, nadjeno
je veoma mnogo bakterija dugnljasta oblika. Pokojnica bila je zabavljena
onim radom, - razkomadanjem i izprašivanjem cunja, -
kojim se najčešće ova bolest radja. Po sadanjem. nazoru je cuujavina
obično bed re nica u veoma oslabljelih i slabo h ranjenih oso bab.
Mjesečna skupština sbora lie č nika kr. Hrv. i Slav. držat će
se u ponedeljak 26. listopada t . g. il 5 sati po podne s ovim dnevnim
redom:
l. Čitat ce se zapisnik godišnje glavne skup;tine od 27. srpnja
odb_orske sjednice od l O. listopada o. g.
2. Predsjednik izviestit. će o sborovih stvarih.
3. Čitat će se razprava podžup. liečnika u Belovaru g. dra. l
Scblicka: "Može li se diete iza smrti materine samo po sebi porQditi" .
4. Priobćit ce .se priposlana razprava: "Kako se kaznilo čedomorstvo
za otomanske vlade" .
5. Dr. K er n , priobć u je izvješće o prošloj sezoni u Lipiku.
6. Akademička razprava o promjeni pravila.
O d b or.
Gospoda članovi, koji svoj prinos još . nisu uplatila, umoljavaju
se, da ga čim prije pripošalju blagajniku Dn~. Radoslavu Krištofu,
a ona gospoda, koja nisu još dobila diplome, neka se javiti izvQle
ili predsjedniku ili blagajniku.
O d b or.
List uredjuje u ~e odbora Prof. Dr. Lobmayer. ~ Tiskom C. Albrechta.
Br. 8. U ZAGREBU, 15. STUDENA 1885. God. VII.
LIBČNIČKI
VIESTNIK.
Organ s bora liečnika kralj evina Hrvatske i Slavonije .
,,Liečnički Tiestnik'' izlazi svaki mjesec po jedan put, te je namienjen sborskim
članovom . Nečlanovi predplaćaju se nanj sa 5 for. a. vr. na godinn kod sborskog
blagajnika dt·a. It. Kt·ištofa. - Dopisi neka se upravljaju na predsjedničtvo
sbora.
Zdravstveno izvješće
o kr. zemaljskoj kaznioni u Lepoglavi za god. 1884.
Sastavio Dr. Franjo Eisenbacher, kućni liečnik lepogla\"ske kaznione.
(Nastavak.)
Najpovoljniji su odnošaji radnika pod 4. i 5., koji pren1da
težko rade, ipak kraj slobodnog disanja, rade veeinom na prostom
zraku, udišu dosta kisika, da mogu ugljične hidrate oksidirati, te
hranu bolje iztrošiti.
Hrana davana kaznenikom prikladna je po tom za radećega
čovjeka, nu za kaznenike, koji sjedeć rade, ima previše ugljičnih
hidrata, a razmierno premalo bjelankovine.
Za kaznenike pod l. i 2. probitačna je dakle tako zvana
"srednja hrana", kojom se toj oskudici podpunoma doskočiti može,
jer kraj veće mno7.inc tustila i bjelankovine nema toliko ugljičnih
hidrata, kao obična hrana kaznenika.
Srecl~ja hrana davana je godine 1884. 203 kaznenikom i to
u 476 slučajeva, tako da su srednju hranu
po jedan put imali 109 kaznenika
" ·dva " " 39
" tri
n 19
"
" četiri
21
"
" pet
6
"
" sedam
3
" osam
"
n 2
"
" de,•et
2
"
" dvanajst" l
"
n
n
"
JI
"
"
"

- 122-
12 puta dobio je srednju hranu kaznenik zabavljen kao pisar, koji
običnu branu nije mogao podnesti.
Voda za napitak.
Dobre i zdrave vode za napitak imade dovoljno u bunaru sa
strane vrta iza bolnice.
sjeveroiztočne
Z a b a v a k a z n e n i k a.
Kazuenici bijahu svi poslom zabavljeni, stranom po radionicah,
stranom kao poljodjelci ili za obavljanje kućnih poslova.
U radionicah radili su kao krojači, kipari (rezbari), knji~vežci,
postolari, stolari, užari, bačvari. kolari, tkalci, kovači i bravari ; nadalje
kao kućni radnici, kuhari, pekari, perilci, bolničari, kod parostroja,
paruih pila i mlina i kao pisari.
Dodieljenjem kaznenika uzet je uvjek obzir na tjelesnu sposobnost,
na dobu, na vještinu i po mogućnosti na posao, kojim bijaše
zabavljen, dok je još bio slobodan.
U koliko su radnje manje ili vi!\e prijale zclravlju, napomenuto
je već prije.
Ako bijaše koj kaznenik za koju radnju tjelesno nesposoban
privremeno ili trajno, to se je isti na predlog liečnika drugoj njegovom
tjelesnom ustroju primjernoj radnji dodielio. Kaznenici radili
su svaki dan ll sati, i to prije podne po ljetu 4 1 f,l sata, a po zimi
6 1 {2 sat, a poslie podne po ljetu 6 1 /2 a po zimi 5 1 /2 sata.
Š e t n j a.
Kaznenici skupnog zatvora šeću se po ljetu od 6 do 8 sati
jutrom, a zimi od l do 2 sata posije podne, te su razdieljeni u
pojedinih dvorištih; jedan je od drugoga nekoliko koračaja odaljen
u dvostrukom redu, tako da jedan red protiva drugomu hoda. Tim ·
uredjenjem namjerava se doskočiti medjusobnom dogovaranju kazneilika.
Odieljeno od kaznenika skupnog zatvora šeću se kaznenici
!lamotnog zatvora. Bolestni šeću se po odredbi liečnika u vrtu pred
bolnicom.
Vam·edni užitci.
Kod tjelesno osobito razvitih kaznenika, koji bijahu kraj toga
težkim poslom zabavljeui, pokazalo se je nuždnim, da im se kraj
običnog obroka ·dozvoli kao vanredni n uzu žitak još polovica kruha.
Takovih nuzužitaka dozvoljeno bijaše u godini 1884. u 170 slučajeva
- 123-
svaki put na 14 dana. Osim toga ·moralo se radi tjelesne slabine
četvorici kaznenika svaki dan kroz 14 dana dozvoliti po 3 decilitra
vina na račun hranbene obskrbe.
Dvojici kaznenika dozvoljeno je na neko vrieme svaki dan 3
decilitra vina.
Od pravila, da priupadnici u prvih mjesecib nedobivaju jutarnje
čorbe odustalo se u 30 slučajeva radi ~jelesne slabine ili bolei\ljivosti
dotičnika.
Karnostne kazne.
Karnostne kaznr. ovrširale su se polag naputka bez uštrba po
zdravlje dotičnih. U d voj benih slučajevi h odlu č io je liečnik.
Zdravlje izstupajućih
kaznenika.
Dugotrajna kazna sama po sebi ne ostaje bez tragova na
fizične sile, stoga bijahu i od pušteni kaznenici, koji dulju kaznu
pretrpiše, kod izstupn. iz zavoda većinom fizično oslabili, zdradje
izstupajućih kaznenika mora se ipak nazvati povoljnim.
Radi bolesti bijaše dvojici kaznenika dobavljena predprega,
nemogavši pješke ići u svoj zavičaj.
Život bolest.nih kaznenika.
Skrižaljke na strani 126.-129. pokazuju svekoliko gibanje bolestnib
kaznenika, koliko ih je bolo valo po nadležnosti, po dobi, po
zvanju; poposlu kojim su :;e zabavljali u kaznioni i po bolestih.
A m b u l a n t n o l i e č e n i su bolestnici, koji sti bolova li od ovih
bolesti: od plućnoga . katara njih 84, od reumatizma u sglobo1·ih 74,
od šupljih zubi 71, od katara želudca 70, od marazma usljed anemije
43, od popustne groznice 23, od katara droblja 18, od Conjunctivitis
cat. 17, od škrofuloze, padavice, od gnječenih rana (vuln. contus.),
od za.ega ždriela, od šuge po 13, od zanoktice, gnojnice i zažega
bronbija po ll, od staračkog marazma, od sječenih rana, od zažega
vanjske sl u hovnice, od zubobolje, od pr ište va po l O, od škorbu ta,
od zažega pokostnice doh1je čeljusti, od čireva po nogu, od lumbago
po 9, od nevralgije, griže, vrbanca, od vaši, in observatione po 7,
od omečina, plućne nabujice po 6, od orhitide 5, od lišaja, izčašenja
ramena po 3, od lymphomata, keratitidc i gnjile kosti po 2, od za.
žega žliezde zan~nice, zažega sgloba u koljenu po l, ukupno 651
ambulantno liečenih bolestnika.

- 124-
Tečajem godine 1884. preuzeto je u b o l n i e u 278 kaznenika,
od god. 1893. preostalo je u bolnici 23 kaznenika, po tom bilo je
tečajem godine ukupno 301 kaznenik u bolnici. Od kaznenika ·u
godini 1884. u bolnicu preuzetih bile su prije bolesti: u samotnom
zatvoru 26, u strogom zatvoru ~34, u odjelu po~redovanja 18. Od
tih je ozdravilo 234, nezdravo od pušteno .i e 1 O, umrlo 30, ·a preostalo
u bolnici 27. Prema bolestnim ozdravilo je dakle 77·72°/ 0
,
nezdravo odpušteno 3·32 °/ 0 , umrlo 9·96 %, a u . bolnici preostalo
8·97 °fo.
Buduć da je poprieko na dan u zavodu bilo 712 kazuenika
obskrbljeno, od kojih je poprieko na dan 26 bolovalo, to se poka··
zuje postotak pobola sa 3·65°/ 0
•
Prispodobiv pomor . sa cjelokupnim brojem kaznenik:\ pokazuje
se postotak pomora sa 3·20°/ 11
•
Broj obskrbnih dana bio je za sve bolestnike 9297, po tom
odpada na jednog boletnika 30·9. obskrbnih dana.
Napomenuti još moram, da je više kaznenika po dva i više
puta u godini bolovalo. Po dva puta bolovalo je 38 kaznenika, 8·
ih je po tri puta, a 4 po pet puta u godini bolovalo.
Podvorbu bolestnika obavljali su za bolničare izabrani kaznenicL
te je bilo 5 bolni čara i jedan nadbolničar, koji je ujedno i pisar·
nički posao obavljao i kao laborant u ljekarni upotriebljen bio. Od
bolničara upotriebljen je jedan u zimsko doba za loženje kalorifera.
Bolestnike pobadjao je liečnik redovito svaki dan po dva puta. a u
slučaju potrebe i ·po više puta pružeć liečničku pomoć . ·
Ambulantno liečene kaznenike pregledao je liečnik svaki dan
po jedan put, te su odmah potriebne liekove dobivali.
Hrana davana je bolestnikom po propisanom jestveniku po odredbi
liečnika. Bila je vazda dobro priredjena.
Najčešće bolesti u kaznioni bile su tečajem godine 1884.
bolesti dihala i probavila.
Uzrokom tih bolesti su nedostatno dihanje kaznenika radećih
u radionicah na siedeć, osim toga zrak, koji je kod više radnja
napunjen prašinom porodivšom se kod radnje. Osim toga slabokrvnost
kod dugo zatvorenih kaznenika, koja ove ćutljivije čini za uticaje
uzduha.
Kod bolesti probavila često je jednoličnost hrane uzrokom
bolesti; za ovakove bolestnike pokazala se srednja hrana kao najprikladnije
sredstvo da se ukloni bolest. Osim toga je više puta i
- 125-
ianimanje u kaznioni uzrokom bolesti probavila, kod onih kaznenika
koji na sjedeć rade, te jim je kroz · to kolanje krvi zapri eče no.
Najviše žrtava zahtievala je u ovoj godini tuberkulosa, koja se kao
tuberkuloza pluća, te pott·bušine a i mozgovnih opana poja,·ila.
Osim toga je ova takodjer uzrokom slučaje vom . truhlosti kosti, od
koje kazuenici često boluju.
V r b a n a e, koji je prije u ovoj kaznioni endemičan bio,
pojavio se u ovoj godini samo u 7 slučajeva.
Da se t.a bolest tako malv pokazala, ima se zahvaliti čistoći,
koja u iavodu \"lada i razkuženju izmetina.
U trih periodah pojavila se je pošalina u ovoj kazi1ioni, te je
od te bolesti bolov:1lo 22 kaznenika, od kojih su 4 bolesti podlegli.
Da se širenju te osobito u kaznioni vrlo opasne bolesti na put
stane, poprimljena su najenergičnije sva profilaktična sredstva. Osobito
se u obzir uzela voda za napitak; te su se svi bunari kao i
vodovod točno o č istili i uredili. Nadalje obraćena je pozornost na
točno i izdašno razkuženje svih izmetina, a napese na razkuženje
izmetina potičućib od oboljelih kaznenika. Za razkuženje izmetina
upotriebila se otopina karbolne kiseline pomiešana sa zelenom galicom
kojom su se i posude za izmetine i zahodi redovito razkužili. U
posude namještene u spavaonicah i radionicah, davalo se osim toga
još i karbolnog vapna. Kako je gore spomenuto, izmienjena je
takodjer iz tog razloga trula ciev na zahodu nove sgrade: Rubenina
i posteljina oboljelih kaznenika raz kuži la se je 5% otopinom karbolne
kiseline, te se je prije pranja još posebce izkuhala Slama se
iz slamnjača spalila Svimi timi sredstvi pošlo je za rukom bolest
svladati.
Bolestnici bolu.iući od p o š a l i n e liečili su se antipyretičnimi
sredstvi i to chininom i salicylnim natronom, osim toga za umanjenje
toplote tiela hladnim otiranjem tiela, uzev dakako u obzir eventualne
komplikacije kao nadimanje, lijavicu, decubitus i t. d.
E g i p a ts k a u p a l a o č i u pojavila se u dva slučaja . Bolestnici
poslani su odmah u bolnicu, te se liečili u glavnom kauterisanjem
modrom galicom (cuprum sulfuricum). Bolest se nije dalje razširila.
Velik broj kaznenika bolovao je od reumatizma, osobito mišićja.
Ti su se bolestnici većinom ambulantno liečili. Uzrok tomu
pobolu jest po cieloj kući vladajući propuh.
(Svršit će se.)

• ••
•• ••• o ••• o
••••••
•••••• o •• o o
o • ••
•• o o • o •• •• o
•••• •
••••
o •• • • • •• o
• • • •• o. o . o ••
• • • ••
o o o •• o • • •
o •••• o •• o
• • • • • o o
•• o o ••••• 0
•• o ••••• o •• o ••
• • o ••
o •• o o ••
•••••••• ••••
•• ••••••• •
0
- 127
lzkaz kaznenika po nadležnosti tečajem godine 1884. u
bolnici liečenih.
lzkaz kaznenika po stališu tečajem godine 1884.
u bolnici liečenih.
Nadležnost
Stališ
I. Domaće područje (podžupanije):
Zagreb ......... .. .. .
Karlovac ... ...... . ... .
Jaska· ..... . . .... . .. .
Sisak .......... . . . o
Rieka .. o
Delnice ...... .. o
Varaždin .. o
Krapinske Toplice. o
Zlatar .... o
Križevac ........ o
Koprivnica . . . . . . o
Belovar .. . .. o
Križ oo oo oo oo oo oo oo oo o
Požega .. o
Pakrac- .. .. ..... o
Osiek ....... o
Djakovo ... o
Virovitica o
Vukovar .. ; . o
Ruma .. .
0
o ••••••• • o • o
II. I nostrano područje:
Krajina o
Ugarska . o •••••••• • •• o
Bosna ....... o o • ••••••
Hercegovina ..... o
tfranjska . · ... o
Stajerska· ... o ••• o ••• • •
Moravska .......... o.
Česka. .. o ••••• • o ••• o ••
Dal~:':cija o
GaliciJa .. o
Koruška .... . ...... .. .
III. Ostale zemlJe:
Italija ............... .
Pruska oo .... oo oo oo oo
Ukupno··.·
70 3 : 251- l 28
16 t ! l -! 2
17 2 ! 3:- i 5
19 - i lO i - IlO
2 -- 1 2i- j 2
7 112 ' - ! 3
49 l ' 151- l t6
55 2 l 23 l : :26
18 -! 6 - l 6
i~ l l 5 i- i 6
82 l 9,- ,: 9
!24-24
22
o 4 -1 5
4 2 - l 2
7
49 17 - 17 16
81 20 - 20 17
19 5 - o 5 4
37
32
116
69
120
2
4
12
2
4
l
l
l
2 i 2
, 13 -ll~ 10
! i
5 ,'39
l 14
44 35
lii 12
3 J29 32 26
o_ li!
- 2
'=
4
4
2
~ j
-1-1-·- 22 2 24
1
2 l l- ,-~--,l - - l 24
~ =
l -J- l - ' l lg
=
2 = 11 - 3
1 1
~~ ll = =
i = i l ~~
5- -1-- - 5
5---- l 6
9 9
18 2 21
3 l 4
2 2
3
4
2
l
l
17
2 19
l 5
l
l 12
3 39
2 14
4 30
4
4
2
4
l
l
Nooi

- 128-
lzkaz kaznenika po vjeri tečajem
V j e r a
Rimo-katoli čka · · - - . . .
Grčko-iz to č na· · · · · · . . .
Mnhamedanska · . · . . .
Kalvinska - · · · - -- ·- .. . .
Izraelitska · · · . · - · · · . . .
Protestantska · - · · - . · .
Helvetička · · · · · · · - . · - .
Uniataka - - · -.- .. . - .- .
Naza.renska. · ·- - · · ·--- ·-
bolnici liečenih.
godine 1884. u
•=.
Broj bolestnika Od tih je u godini 1884. ,
603 13 184 l 198 159 6
227 7 70- 77 63 3 -
88 2 22 - 24 19 -
_,_.
l ;
o !i
l
oi
~ l
." ,
§, ~ l
;;;j ~
~ ~
l 21 178 20
6 72 5
3 22 2
7----------- ·-
4 - 1- l 1----- 1-
3------------
2------------
1 - -------
l - --- - -- -1- ---
Reforma tska · · · · · · - - - · · l 1- l 1---1---­
-l '- ---
Evangelička · - - · · - · · - - · l - - - 1 l -- -
----·1-- - -- -
Ukupno · · · · 988 23 278 l 302 203 9 - - l 30 275 30
- 129-
lzkaz kaznenika po zanimanju u kaznioni za
godinu 1884.
Zanimanje
pekari · ·- · · -- · · · · · · · · ·
kuhači · · · - - - · - · . . . . ·
pralji rubenina · - · · -- · -
drvodielci · - · · · - · - - - · · ·
čisti~~lji . prostorija · · - - ·
bolmcan- · · · - · · · · ·.
pisari · · · - · · · · · ·- . · · ·
brijači · · · - · · · · · - .. .. .
-
Broj bolestnika. Od tih je u godini 1884.
o$ • l o l ' .!e: Q) o e 1
o :, ~ ~ l l
·= ~ ;;; C)
"' ~ ·~ 1:: l"" cd .. ' o
~ ~ "i: § .8 ~ ~ ~ i l .fi
~ ~ : .t ~ ~ 11 .... lt l ~
·e .g ~ š .g ~ ~ - .:>
.,Q b()" _. p ~ 0 0 0 N ; : ~ ·~
..: ,i ] ~ - :; f f g E 1i 2 ~ ~ l
~ ~ § ~ ~-0
~ O. § o~ 0 ~ l -- _g l ~ ~ ""'!-"'""' ~ ~ ;iQ ~ ., N C.. .. . š .i -o 0 1 ·
1
'-----------------~=~~--~-=~i-=~j-=~-~~-

- 1'30-
Zdravstvena izvješća
od mjeseca listopada 1885.
1. Obća javna zemaljska bolnica u Pakracu (prim. liečnik
Dr. M. J. G regor ić) . Od mjeseca rujna ostalo je u bolnici 84
bolestnika (33 m. 42 ž. 9 dj .), tečajem mjeseca listopada primljeno
je u bolnicu, da se tuj lieči 40 bolestnika (33 m. 7 ž.), te se dakle
mjeseca listopada liečilo na obim odjelima svega 124 čeljadi, koji su
svi 2524 dana bili u obskrbi. Od ovih je odpušteno 25 (20·16°/ u
napram 35·33°/o prošloga mjeseca), umrlo je 6. (4·83°/o napram
1.50°/u), o~talo dakle koncem listopada u bolnici 93 bolestnika (52
. m. 33 ž. 8 dj.).
Po pojedinih odjel ih bijaše pobol i pomor ovaj: l. Na s i fi l i­
s t i č n o m o d j e l u bilo je 77 bolestnika sa 1738 ohskrbnih dana.
Kao obično bijahu bolesti ponajviše tardivni oblici bludobolje. Odpušteno
je 15 (19'48°/o), umro l (1·29°/o). Neizliečena otišla je
kući jedna žem;ka sa dolores osteocopi. Jedan čovjek, koji je bolovao
od hyperostoses in craoio, paralysis agitans; umro je od
hyperamia et oedema cerebri et meningum. Manjih operacija bilo
je 9. - 2. Na o b će m o d j e l u bilo je 47 bolestnika sa 786 obskrbni
b dana. Odpušteno je 10 (21·27°/o), a umrlo je 5 (10·63°/o),
neizlečen otišao nije nitko. Umro je jedan čovjek, koji je sa fractura
huineri dextri complicata, gangraena antilJrachii totius u zavod
primljen od pneumonia hypostatica dextra ; jedan čovjek sa combustiones
II. gradus in reg. sacrali et ad nates in individuo epileptico
od pleuro-pneumonia dextra, jedna ženska od marasmus senilis,
· bemiplegia, jedna ženska od l1ydrops ex albuminuria, jedna ženska
od hydrops e dilatatione cordis (cor t.aurinum).
2. Grad Bakar (gr. fizik Dt·. Bogoslav vitez Tr n s k i). Mjeseca
listopada bilo je zdravstveno stanje stanovničtva ovoga grada po~
svema povoljno. U gradu umrle su d vie starice od 70 godina; jedna
· od raka želudca, a druga od staračkoga marazma. U Š kr lj e v u,
selu područja grada Bakra, umrla je jedna žena 45 g. stara s ne­
. poznata uzroka.
3. Javna obća bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu (prim.
liečnik Dr. I van K o s ir n i k). Koncem mjeseca rujna ostalo je u
· liečničkoj njegi lOl boletnik (48 m. 53 ž.). Tečajem mjeseca
: lis~opada ; došlo je ,u ~o inicu, da se izlieče 115 bolestnika, 70 m.
JSl -
45 ž. svega je dakle li eče no 216 bolestnika, koji su u bolnici
obs~rbljeni bili kroz 8291 dan.
Od pušteno je iz bolnice· mjeseca listopada izlieče nib 84 (38·ssn·")
popravljenih 5 (2 32°/ 0 ); neizlečenih 6 (2. 77°; 0
). a umrlo je 5
(2.32°/ 0
). Svega dakle što odp.u';teno, što umrlo 100 (46·.9''/ 0 ) .
U bolnil:i ostaje po tom koncem mjeseca listopada 116 bolestnika
(65 m. 51 ž.).
Pogledom na bolesti bilo je: Catarrhu:; ventriculi acut. et
chron. 18, Catarrh. intestin. acut. et c.:hron. 17, Catarrh. bronchial.
a cut. et ch ron. 16, n !cera eru ris ll, eczema, tuberculosis pulmonum
po 8, blennorrhoea urethrae, condylomata, marasmus senilis, po-
. lyartbritis po 5, keratitis, endometritis, u !cer. sypbil., lu es univers ·
rheumatism. muscul. acut., ileotyphus po 4, c1rcinoma utcri, contusio•
vulnus scissum, iritis, arthritis, tabes dorsalis, pneumonia, haemoptoe '
variola po 3, fractura simplex, otitis, blennorrhoea vaginae, cystitis.
furunculo::.is, excoriationes, periostitis, coxitis, oligaemia, hydrops
universal., febris intermittens, carcinoma ventriculi, tumor cerebri,
emphysema pulmon. po 2, carcinoma colli, sarcoma testiculi, atheroma,
vulnus morsum, fractura complicata, subluxatio, combust.io,
conjunctivitis catarrhal., cataracta, luxatio lentis, stomatitis, lymphadenitis
, hernia incarcerata, prolapsus ani, lytbiasis , pro lapsus
u teri, orehitis, erysi pe las, elepbantl1iasis, alcoholismus, myelitis, vitium
cordis, angina tonsillaris, scarlatina, in observatione po l .
Uzroci ~nuti gore navedenih preminulih bili su sliedeći: marasmu,;
senili~ 1 m., tuberculosis pulmonum 2 ž., pneumonia l m., tabes
dorsalis 1 ž. Operacija izvedeno je 6 i to: l Extractio cataractae,
t exstirpatio atheromat., l exstirpatio sareomat. testisculi, l punctio
abdominis, l excochleatio ulcer. tubercul. faciei. Jedan put previjao
se je kostolom zavojem od sadre.
4. Trgovište Ruma (fizik Dr. Dušan I. D i m a). Zdravstveno
stanje pučanstva bilo je mjeseca listopada u nečem povoljnije, od
prošlog mjeseca; pomor je bio 8 mužkih i 12 ženskih, ukupno 20.
Bolesti, koje su smrt prouzrokovale, bile su: eclampsia inf. 4, debi·
litas vitae l, marasmus senil. l, vitium cordis 3, meningitis 2,
pneumonia 2, pneumonia puerperal. I, phthisis pu lm. 2, tuberculosis
intestini 2, eclampsia gravid. l, dentitio difficil. l. Sudbeno-liečničke
razudbe ovoga mjeseca u mjestu nije bilo Kao najčešće bolesti
opažale se u pučanstvu : užgalina pluća i mozgovnih opana kod

- 132
rljece, plućna tuberkuloza i katari probavila. Od pošastnih bolesti
bio je jedan slučaj trbnšne pošaline, bolestnik se radi obskrbe u
gradskoj bolnici nalazi. te će skorim kao oporavljen iz iste odpušten
biti. U gradskoj bolnici primljeno je ll bolestnika s ovimi bolestmi:
Tumot· lien. chron., syphilis univ., cardialgia, catarrh. ventric.
chron., epididymit.is, bronchopneumonia, luxatio praeglenoidea, typhus
abdom., ulcera cnu·is, laesiones et oedema palpebrae, fractura radii
et ulnae. Od ovih je 5 odpušteno kao izliečeni, ostali se još u
lječitbi nalaze. Operacija bilo je u slučaju uganuća ramena, gdje se
narkosa morala uporabiti. Bolestnik je kao podpuno izliečen odpušten
iz bolnice. Zdravstveno- redarstvena pregled ba bila je u pogledu
vrstnoće mlieka; izliveno je tom prigodom nekoliko litara patvorena
mlieka.
5. Grad Senj (gr. fizik dr. L. vitez K or e w a d e D e b n o.
Mjeseca listopada bolovala je u ovom gradu 10 čeljadi (l m. l ž.
8 dj.), a umrlo je 7 (J ž. 6 dj.). Bolesti, od kojih su oboljeli, bile
su: katar dihala , zažeg pluća, difterija, zažeg crievlja, urticaria,
eczema, bliedobolja i pošalina. Uzroci smrti bijahu: škrofuloza (2),
akutna vodoglavica, plućna tuberkuloza, difterija, Brightova bolest
i rhachitis (po 1).
6. Grad Mitrovica (gr. fizik Dr. Stevan P a ić). Zdravstveni
odnošaji bijahu pogledom na pobol i pomor mjeseca listopada u
obće veoma povoljni, a vrst bolesti neopredieljiva. Toga mjeseca
razboljela se i tražilo pučanstvo liečoičke pomoći od sliedećih bolesti:
od preloma listne kosti, od nastida bešike, dušnika, crieva,
od dječje sušice, grčeva kod djece, kapi pluća, od plućne tuberkuloze
i popustne groznice. Toga mjeseca umrlo je 12 čeljadi, te su
bolovale od plućne tuberkuloze 5, od sušice dječje 3, od grčeva
kod djece 2, od kapi pluća 2, svega dakle 12.
7. Grad Zagreb (grad. kot.liečnik Dr. T. Wickerhauser).
Tečajem mjeseca listopada umrlo je u Zagrebu 32 duše mužkoga
i 45 ženskoga spola, zatim bijaše 9 mrtvorodjenih; pomor brojio je
dakle ukupno 86 duša. U vlastitih stanovih umrlo ih je 53, u bolnici
mil. braće 19, u bolnici mil. sestara 8. u samostanu milosrd.
sestara 2, u gradskoj ubožnici l, u uznici k. sudb. stola l, u ženskoj
kaznioni 2. Uzroci smrti bijahu sliedeći: tuberkuloza pluća 24,
zahlipci 7, rak 5, užgalina želudca i crieva i nemoć usljed starodobnosti
po 5, užgalina mozgovnih opana, užgalina pluća, užgalina
- 133-
opne trbušnice, difterija po 4, kostolom lubanje, tabes dorsalis, tetanus,
mahna u srdcu, užgalina bronhija, užgalina bubrega, katar
droblja, škorbut, pemphigu::, krupozna užgalina dušnika, škrlet, boginje,
samoubojstvo i nesrećom poginuo po l. Po dobi umrlo ih je:
mrtvorodjenih 9, u prvoj godini života l o, do l O. godine 11, do
30. godine 15, do 50. godine 12. do 70. godine 17, do 90. godine
7. Uzme li se u obzir 9 mrtvorodjenih, zattm 10, koji su bolestni
ih umirući u Zagreb dopremljeni, to ostaje pomor stanomika u
gradu Zagrebu za mjesec listopad 6 7.
8. Obća javna zemalj. bolnica u Osieku (prim. liečnik gr.
fizik Dr. Ferdo K n o p p). Koncem rujna ostalo je u liečenju 151
(113 m. i 38 ž.), k ovim primljeno je mjeseca listopada 151 (119
m. 32 ž.), svega liečeno je 302 (232 m. 70 ž.). Od cielokupnog
broja liečenih bolestnika odpušteno je I 65 ( 130 m. 3f> ž.) ili 54 ·64%,
umrlo je ll (7 m. 4. ž.) ili 3'64°/o, ostaje u liečenju 126 (95 m.
31 ž.). Ovog je mjeseca 12 manje primljeno, 24 više liečeno, a 5
je više umrlo; pomor bio je za 1·48°/o veći nego prošlog mjegeca.
Pogledom na u z rok smrt i navesti je, da je smrt nastupila od
viti um cordis l put, paresis usljed osteomyoma ossis temporalis I, tuberculosis
3, peritonitis 1, carcinoma ventriculi ·l, hydrops 1, scrophulosis
l, atrophia congenita l, typhus l. Pogledom na p oj e d i n e
b o l e s t i bilo je najviše bolestnika; koji su bolo vali od trahoinatozne užgaline
očiu (22), onda od popustne groznice (U), od čireva po noguh
(9), od gnojne užgaline vodopusta (8), od reumatizma (6), od šuge
(5), od naboja, bludobolje (po 4), od užgaline rodnice, lišaja, užgaline
kože, katara droblj•1 (po 3). Ostale bolesti razdieliše se po
pojedinih organih tie la. O p er a e i j a bilo je 5, i to enucleatio dig.
indicis, oper. phimosis i 3 manje.
Gr a d O,; i e k. Mjeseca listopada najčešće oboli:le dihala kod
odraslih, a probavila kod djece. Od osipa naglog tečaja bilo je u
gornjem gradu nekoliko slučajeva dobraca blagog teča,ja, a samo je
jedno diete od ove bolesti umrlo U dolnjem gradu umrlo je dvoje
djece od krupozne užgaline dušnika. Popustnib groznica bilo je
malo pošaline nije bilo opaziti, a reumatizma riedko. Pobol kao i
pomor bio je nešto manji od prošlog mjeseca. Svega je umrlo 32.
prama 36, dakle 4 manje. Pomor bio je o·l7°/o ili 1·7 od tisuć,
dakle za 0·03 manji. Pogle.dom na spol um; lo je 15 m. i 17 ž., a
pogledom na dobu umrlo je izpod prve godine 19, od l.-7. god.
4; od 7.-20. god. l; od 20.-30. god. 3; od 30.-40. god. O;

- 134-
od 40.-50. god. 2; od 50.-60. god. o; od 60.-70. god. l; od
70.-80. god. O; od 80.-:-90. god. 2. Najviše je umrlo od akutnoga
i kroničnog katara d roblja (po 5 ), od atrofije (3 ), od plućne tuberkuloze,
djetinja, krupozne užgaline dušnika i utopilo se po 2. Od
umrlih liečeno je 9, a 23 nije liečeno. Rodjene djece izvan braka
prijavljeno je 4 (2 m. 2 ž.).
9. Gradska obća bolnica u Zemunu (prim. liei":nik I. gradski
fizik Dr. Vojslav Subbotić). Koncem rujna preostalo je 18 bolestnika
(10 m. 8 ž.), tečajem listopada pridošlo je 26 (19 m. 7 ž.),
liečeoo je u svemu 44 (2\l m. 15 ž.); od ovih je ozdravilo 16 (9
m. 7 ž.), popravljena 4 (3 m. l 7.,), umrlo 3 (3 m.). Ostaje dakle
koncem listopada 21 bolestnik ( 14 m. 8 ž.). Osim toga liečeno je
u ambulatoriju bolnice 82 bolestnika. Od bolesti primjetiti je, da je
bilo što u bolnici, što u ambulatoriju mnogo ozleda, medju kojimi
bijaše i nekoliko kostoloma. Dvie ozlede n:t\'esti mi e posebice
naime: l. Vulnus sclopetar., conqua3satio articul. talo-crm:al. Ozledjenl
donešen je peti dan u bolnicu, te je izvedena amputacija dolnjega
gnjata. Nakon šestdnevnog povoljnog, afebrilnog te6aja nastupi t~tanus,
komu je ozledjeni treći dan podlegao. Pošto je ozleda nanešena
bila po drugom, obavljena bijaše sudbeno liečnička razudba.
2. Tentamen suicidii, vulnus punctum abdomiuis penetrans. Odmah
iza učina odnešen je ozledjeni u bolnicu, te je nakon razširenja
vanjske rane, nalazeće se u desnih slabinah, nadjena izpala crieva.
Desinfekcija, repozicija crieva, šav. Izliečeno četvrti dan per primam.
- Operacija je izvedeno 4, i to l. već navedena amputatio
cruris, umro od tetanusa. 2. Ex:tractio cataractae senil. oc. dextri
(Graefe), izliečena. 3. Herniotomia e. operatione ra.J.icali sec. Albert.
4. Amputatio femoris (fungus genu), ova dva zadnja su uviek afebrilni
i nalaze se u trećem tjednu rekonvalescencije.
Gr a d Z e m u n. I pobol i pomor bijaše jošte niži od prošloga
mjeseca. Dočim je prošle godine umrlo u listopadu 47 čeljadi, umrlo
ih je ove godine istoga mjeseca, ukljueivo tri u bolnici umrla stranca,
samo 15. Osim t.oga je jedno diete rodjeno mrtvo. U obće su zdrar·
stveni odnošaji u pogledu pomora i poboJa neobično povoljni. Primjetili
je jedan slučaj naprasne smrti i t.o u uredu brzojavnon1;
dotičnik bijaše činovnik toga ureda, te je umro usljed puknuća
Aneurysma Aortae.
10. Javna okružna obć. bolnica u Mitrovici (okr. liečnik
Dr. Jo:>. Scholz). Koncem rujna preostalo je u bolnici 39 bolest-
- 135
nika (33 m. 6 ž.), tečajem mjeseca listopada primljeno je 40 bolestnika
(34 m. 6 ž.), svega je dakle liečeno 79 (67 m. 12 ž.); od
ovih su tečajem ovoga mjeseca izliečeni 89 (35 m. 4 ž.), umrla su
3 mužka, te preostaje koncem listopada u daln~em liečenju 37 (29
m. 8 ž.). Što se bolesti tiče, bilo je ponajviše takovih, koji su bolovali
od trachoma (16), od sifilitičnih rana (6), od prost.e groznice,
od rezotina i akutnog katara mjehura (po 2). Od ostalih pojedinih
slučajeva ima se izt.aknuti još trbušna pošalina, pustula maligna,
(po l). Kod onih, koji su umrli, bila je plućna tuberkuloza uzrokom
smrti. Glede pu$tulae malignae, koja se je ticala jednoga krčmara
iz Rače, nije se mogla uza sve točno iztraži,·anje ustanoviti njezin
postanak. Sjedištem te bolje bijaše desna ruka, te se je putem antiseptike
spojene sa dubokimi usjeci moglo konštatovati ograničenje
gangraene, zatim sliedeće izliečenje. Nesretnih slučajeva, samoubojstva,
otrovanja i sudbeno liečničkib obdukcija nije bilo.
11. Gradska javna bolnica u Sisku (prim. liel:nik gr. fizik Dr.
Hinko F ii rH t). Koncem kolovoza preostalo je u t.oj bolnici 23 bo­
Jestnika (14 m. 9 7..) , mjeseca rujna i listopada došlo u bolnicu,
da se tuj lieči 64 bolest.nika (46 m. 18 ž.), svega je dakle liečeno
88 (60 m. 27 ž.); od ovih je od pušteno izliei;enih. 58 {39 m. 19 ž.),
popravljenih 4 m. a umrlo je 3 (2 m. l ž.), preostalo koncem listopada
22 (14 m. 8 ž.). Bolesti, od kojih su holovali bijahu: gnječene
rane, ulcus molle (po 8), užgalina materice, bludobolja (po 7), lymphangoitis
(6), užgalina pluća i porebrice, užgalina sglobova (po 5),
užgalina mokr. mjehura ( 4), popustna groznica, gnojna užga lina vodopusta,
vrbanac, kronički katar želudca (po 3), trahomatozna užgalina
očiu, užgalina droblja, kataralna angina, reumatizam mišićja,
condylom. lat., užgalina opne trbužnice (po 2), potres moždjana, kataralna
u žgali na očne spojnice, užgalin a pokostnice, krvotok nutrnji
od ozlede (pao je sa kola natovarenih teretom od 30-35 centi i
tima kolima prevožen), plućna tuberkuloza, užgalina porebrice, izčašenje
ramena, užgalina dušnika, k os tolom gojata,. Brightova bolest,
nemoć od starodobnosti i mahna u srdcu (po l).
12. Grad Karl ovci (fizik Dr. M. M i h a j l o v ić). U mjesecu
listopadu prevladjivale su kataralne afekcije dihala, no pojavljuju
se već i užgaline plnt:a. Epidemičkih bolest.i ·nebijaše. Većih operacijah,
niti obdukcijah takodjer nebijaše. U bolnici gradskoj
preostalo je u rujnu 7, a pridošli> u listopadu 15, svega dakle 22.
Odatle . bijahu: hemiplegia 2, intermittens l, pneumonia l, rheu-

- 136-
matismus articulorum l, zadobivene rane nožem 3, kapa vac l, belkosa
sa buboni 4, bluctobolja 6, rane po nogama 1, lude 2. U mjesecu
listopadu umrlo je u g md u ovom svega 15 du~a . i to: od
sušice 5, kaplje l, užga line pluća 2 ( 1 iz bolnice). krupozne užgaline
dušnika 1 , mahne u srdcu !:! , od kroničkog katara crieva
užgaline mozgovnih opana, dječje nemoći, staračkog marazma po 1:
13. Grad Koprivnica (gr. fizik Dr. Franjo Her m a n). Zdravstveno
stauje kod pučanstva ovoga grada mjeseca listopada bilo je veoma
povoljno; bolesti, od kojih su stanovnici oboljeli, bijah u ponajviše
kataralne naravi. Od difterije oboljele su 2 žene, od krupozne užgaline
dušnik~ 4 djece. Toga · mjeseca umro je l mužkarac i 8 djece,
i to: od angma membranacea 4, od užgaline opne trbušnice, od užgagaline
moždjanskih opana i od zahlipaca po l, a 2 se djece mrtvo
rodilo. Po dobi umrlo je izpod l. godine 4, od l.-10. god. 4, od
50.-60. godine 1. Lie čeno ih je bilo 5. Lahko ozledjeno bilo je
tečajem mjeseca listopada 6 čeljadi. U obćoj gradskoj bolnici liečeno
je 38 bolestnika (29 m. 9 ž.) , 14 (9 m. 5 ž.) preostalo je od rujna,
24 (20 m. 4 ž.) došlo u listopadu; od ovih je od pušteno 19 (17 m.
2 ž.), umrla 2 (mužka), preostalo u liečenju 17 (1 O m. 7 ž.). Glede
bolesti bolovalo je od trachome t O, od rbeumatizma i tuberkulose
po 4, ulcus cruris 3, -vulnus scissum 3, vulnus combustum, commutio
cerebri, vitium cordis, catarrbus ventriculi, carcinoma ventriculi,
paresis, febris intermittens, mnrhus Brigbtii ascites ea- .
' ' .
tarrhus vesicae, erysipelas faciei, caries oss. pedis, ulcus syphiliticum,
condylomata Iata po 1.
14. Javna okružna obćinska bolnica u Vinkovcih (okružni
liečnik Dr. H u g o B l u m). U ovoj bolnici ostalo je koncern rujna 29
bolestnika (28 m. l ž.), mjeseca listopada primljeno je 51 bolestoik
(39 muž. 12 žen.), svega je dakle liečeno 80 (67 m. 13 ž.). Od ovih
je ozdravi! o 4 7 ( 44 m. 3 ž.), umrlo je 2 (I m. l ž.), a na vlastiti
zahtjev odpuštena je l žen., svega je dakle što odpušteno, što umrlo
50 (45 m. 5 ž.), ostalo u bolnici za mjesec studeni 30 bolestnika
(22 m. 8 ž.). Bolesti od kojih su bolovali bijahu: Trachoma (28 bo- ·
lestnika), Uonjunctivitis catarrb. chron. (5), ·Ulcus molle (3), Gonorrboea
(2), Tuberculosis pulmonum, Carcinoma ventric., Vulnus
sclopet., Chorea major, Pneumonia cat. chron., Insufficientia valv.
mitr., Catarrhus ventr. acut., Catarrhus intestin. chron., Eczema,
Ulcus simpl., Psoas abscess., Observatio po l bolestnik. Značaj bolesti
bio je neopredieljen. Najviše bijahu zastupane bolesti očiu, po- •
- 137 -
što su trahomatozni vojni obveznici i clopustnici silno u bolnicu
smješteni. Nesretnih slučajeva, samoubojstva, otrovanja, duševnih ili
umnih bolesti nije bilo. Sudbeno-liečničkib pregledanja, a osobito paranja
nije bilo, samo l iz puške ozledjeni ratar bio je sudbeno·
liečnički pregledan.
15. Grad Zagreb (gr. fizik Dr. S. Švrljuga). Tečajem mjeseca
listopada prijavljeno je gradskomu poglavarstvu u Zagrebu od
zymotičnih bolesti: Vari o l a, jedan slučaj u bolnici milosrdne braće ;
S e ar l a t i n a, j(>dan slučaj . u Petrinjskoj ulici, a jedan u Novoj
Vesi; Diphtheritis faucium, jedan sluča:i u bolnici mil. braće.
16. Na zem. rodilištu spojei1im s primaljskim učili š tem (predstojnik
prof. Dr. Antun Lo b m ay er) ostalo je koncem rujna o. g.
3 trudnice, 2 babinjače, l mužko i l žensko diete. Mjeseca listopada
došlo je na rodilište ll trudnica. P01·odile su njih 7 i to: 3 mužke
i 4 ženske žive djece. U listopadu odpusteno je 9 ženskinja i 6
djece (3 m. 3 ž.) . Od babinjača premještena je jedna u bolnicu sa
ranami po nogub . Koncem listopada ostalo je dakle na rodilištu 6
trudnica, l babinja2a i l mužko diete. Rodilja je bilo 4 nullipar.,
2 II. par. i l IX. par., 6 neudatih i l udata. Položaji bijahu svi tjemen~m.
Tri su se manje operacije kod porod jaja izvele, a d va puta
djeci prirasli jezik lupio.
17.. Pobol kod vojničtva i vojnih zdravstvenih zavoda u području
.13. vojnoga zapovjedničtva mjeseca rujna 1885. (Zdravstveni
predstojnik štopski nadliečnik Dr. M ii h l v e n z l). Popriečno stanje
obskrbe: 11.868. Mjeseca kolovoza ostalo je bolestnih 34, u rujnu je
oboljelo 857 momaka, svega je dakle bilo bo les tnih 891 momak. .
Od ovih je ozdravilo 529, u razne zdravstvene zavode predano je
318, nffiro je l (od plućne tuberkuloze), inače odpuštenoje 3, svega
je dakle što odpušteno, što umrlo 851 momak, ostaje koncem mjeseca
rujna 40 bolestnih. U zdravstvenom zavodu je popriečni broj
bolestnika 392, u kolovozu preostalo je 325, tečajem rujna primljeno
je 669, svega je dakle liečeno 985. Od ovih je ozdravilo 480, neizliečeno
je od pušteno 5, umrlo je 4 (od trbušne pošaline, užgaline
pluća, tuberkuloze pluća i potresa moždjana), inače je odpušteno
223, svega je liečeno 712, ostaje koncem rujna 273. Medju onimi,
koji su odpušteni iz zdravstvenoga zavoda bolovahu njih 98 od
bludobolje, 30 od trahomatozne očne bolesti, 3 od užgaline porebrice
i l od užgaline pluća.

- 1,38 -
Iz grado\'a: ·Karlot•ca, Vam.fc/.iua, Below.m, Jlrižel'ca, · Požege
. . '
Km·lobaga , Petrinje, Brorlo, Pctrorarruliua i 1'{. Grrtclišl•c, te iz bolnice
milosrdne uraćc u Za[Jrdm (odjel za kirnržke i odjel za nutrnje
bolesti), nedobismo nikakovih izvješća.
Epidemioložke viesti.
Difterija. U V ir j u, kr. po

- 140-
skih sjednica držanih dne 7. kolovoza i dne l O. listopada nakon
pročitanja primaju na znanje. Sadržaj zapisnika prve tih sjednica priobćeu
je j ur u broju 5. "Lieč . viestnika" . U ovoj poto njoj izviestio
je tajnik, da se je odbor, pošto se opetovano pitanje radi oznake
na "Viestniku", da li je naime dovoljno, da se o d b or kao urednik
označuje ili da li mora biti urednik označen, obratio na kr. drž. odvjetničtvo
u Zagrebu zamolnicom od 17. rujna t. g. da se to pitanje
konačno rieši. Drž. odvjetničtvo odgovorilo je dopisom ocl 17. rujna
t. g. br. 422:2. "da i kod izdavanja strukovnih časopisa mora na
svakom broju biti ime i prebivalište odgovornoga urednika i da od
te dužnosti nisu izuzeti ni oni listovi, koje izdavaju korporacije".
Prema tomu ovlašćuje se urednik "Liečničkog viestnika" prof. Dr.
A. Lobmayer, da se na koncu lista podpiše.
Predsjednik priobćuje prispjeli mu od jedanaestorice članova
podpisani predlog od 10. listopada 1885., kojim se zahtieva izvanredna
glavna skupština u svrhu preinake sborovih pravila. Zaključeno
je, da se mjesto mjesečne skupštine drži dne 30. studena u 5 sati
posije podne izvanredna glavna skupština za riešenje pitanja o preinaci
pravila. Izvješće predsjednikovo, da je od glavne godišnje škuptine,
držane 26. srpnja 1885. s boru pristupio 31 čla.u, t e d a j e s a d a
br o j č l a n o v a već i, n e g o l i j e i k a d a o d p o s t a n k a s b or o­
v o g a b i o, prima skupština velikim zadovoljstvom na znanje.
Predsjednik priobćnje nadalje, da je odbor za proslavu petdesetgodišnjice
preporoda hrvatske književnosti i sbor liečnika pozvao
na učestvovanje, nu tako kasno, da se u tu svrhu nije mogla ureći
skupština; da je dakle usljed odobrenja većine u Zagrebu stanujućih
članova dao položiti na odar preporoditelja u ime sboro\'o vienac
sa vrbcom i napisom, te moli da se njegov postu"ak odobri. Skupština
odobrava predsjednikovu odredbu. Predsjednik nadalje priobćuje
dopis privatnoga liečnika Siebera u Valpovu, da je Mariana
grofica Normann Ehrenfels, kći blagopokojnoga baruna Gustava
Prandau-a poklonila obćini valpovačkoj za podignuće obćinske bolnice
iznos od 10.000 forinti. Zaključeno je, da se ovaj velikodušni
dar spomene na prvom miestu medju sitnimi viestmi u "Liečničkom
viestniku", a da se predsjednik ovlašćuje, da u ime s borovo velikodušnoj
darovateljici izrazi odlično priznanje za ovaj riedki humanitarni
dar.
Pošto je odbor sve bolničke primarne liečnike i gradske fizike
u zemlji zamolio, da mu za "Liečnićki viestnik" šalju mjesečuo izvješća
- 141-
o pobolu i pomoru, to je usljed toga bio u listopadu tako ponarasao
materijal, da je nuždno bilo, da se je broju 7. dodao pol arka teksta.
Predsjednik pita, da li sknp;tina odobrava taj tiu1 prouzrokovani \'išetro~ak
i da li o\'la$ćuje odbor, da i u buduće, ako mu se nužda
ubže, "Viestnik" na poldrug arka izdati smije. Skupština odobra \'ll
taj postupak te dozvoljujt:> i n buduće, da se prema potrebi "Viestnik"
na poldrug arka izdaje. Predsjednik izriče nadu, da će i O!Ul gospoda,
koja se molbi odborovoj do sada odazvala nisu, u buduće
redoYito poslati zdravstvena izvješća iz njihoYoga djelokruga. Predsjednik
priobćuje, da su svim novi111 i::Ianovom, te nekojim starijim
pripo~laue diplome, kojimi su u sbor primljeni kao re1ioviti članovi.
Prof. Dr. A. Lobmayer pročita prispjele razpra,·e: l. Dra.
I zidom S e h l i e k a u Belovaru: "Može li se di ete poraditi iza
smrti materinje", 2. anonimnog-a pisca: "Kako se kaznilo čedomorstvo
za otomanske vlade~ (u Bosni) i 3. izvješće Dra. H. Kerna
o kupali~tnoj sesoni u Lipiku t. g. Sve ove tri razprave priobćit.
će se u "Viestniku." Glede prve razprave zametnula se živahna dc·
bata. Dr. !gnjat · T h a ller priobćuje, da se je i njemu desio sličan
slučaj, samo što je žeu a ~koro p o s l j e poroda od gubitka krvi krvotokom
preminula. Duduć je ženi pri porodu pomagala nadriprimalja,
to se je predmnievalo, da je ta rodilju tako povriedila, da je usljed
ove povriede smrtonosni krvotok nastao, prijavlje!1a je stvar sudu,
koji izasla povjerenstvo na očevid. Medjutim bila je žena: jur pokopana,
a kod razudbe exhumirune jtir u trećem stepenu gnjile Iješine,
prouadjeno je, da je su vraćena materica virila iz spolovila
poput napete, prie ko dvie glave velike mošnje. Dr. Fon vidio je
s pokojnim Dr. Dežmanom takodjer kod sudbenoga sln

- 142-
r~nstvo mrtv~ čedu izmedju noguh matere, a matericu izvan spolonla
poput mJehura izbol:euu. Skupština usvaja mnienje Dra. Fona,
dt~ se tu ne može govoriti o porodu, već samo o expulsiji tlakom
phnom.
Konačno sliedila je akad e mička razprava o predlogu o preinaci
s borovih pravila. Na zamolbu Dra. I. T h a ller a, kako je do toga
došlo, priobćuje predsjed tdk da je on sam već opetovano u odborskih
sjednicah napomenuo, da bi umjestno bilo, da se glavna godi~nja
skupština ne drži u srpnju, kad no je znatan broj članova iz
Zagreba odsutan, budu ć se pako skupština u drugo vrieme ureći
ne može bez promjene pravila, to da je bilo povodom, da su se prarila
opetovano pregleda rala, nebi li se kod promjene jedne ustanove
zajedno i druge, koje sn te čajem vremena nuždne postale obavile.
Na to razlaže Dr. Kr i š t of svoje nazore o promjenah, koje mu se
nuždne čine. U §. 4. pravila da imadu izostati rieči "svaki" do
uključivo rieči "dr." Pristupnina da se ima obali ti od 5 for. na 2
for., a diploma da se novim č lanovom dade bezplatno. U §. 6. članarina
(godišnji prinos) imala bi se za zagrebačke članove obaliti
od l O for. na 6 for. dočim bi za vanjske ostao 5 for. i to iz razloga,
jedno što veći dio ::;borova rada pada ipak na zagrebačke članove,
a drugo, što su članovi u Zagrebu odnošaji prisiljeni biti članovi
raznovrstnih družtava, što je sa znatnimi troškovi skopčano.
U §. 7. imalo bi se ustanoviti : Sborova godina počima sječnjem
miesto litltopadom, a iza rieči "prijavi" da se dometnu još rieči:
"pismeuo kod predsjedničtva sborova", a iza rieči "članom" da se
još doda : "te će se članarin a od njega ubrati" . §. 9. imao bi gla~
siti po predloži telju .glavna skupština ima se ureći mjeseca siečnja".
Ustanova "Niti mjeseca kolovoza, niti rujna ne ima škupštine" pako
da izostane, jer da rad sborov već obzirom na izdavanje "Liečničkoga
viestnika" ne trpi prekidanja. U §. I',!. da se imade ustanoviti, da
odbor iz svoje sredine bira dva bilježnika, blagajnika i k nj i ž n i­
čara, jer da je knjižničar obzirom na rastuću sbirku knjiga sborovih
neobhodno potrebit. Predlog Dra. Krištofa, da se ustanovi predbrojnina
za "Viestnik" na godinu na 6 for. (za nečlanove) ostao je
predbježno in suspenso.
Pošto bijaše time dnevni red izcrpljen, zaključi
skupštinu.
predsjednik
Sitne viesti.
- 143-
Veledušni dar. Visokorodjena gospodja grofica M ar i j a n a
N or m a n u E hr e n fels k a darovala je prigodom nastup~ ~·alpovačkoga
vlastelinstsa i11a preminuv:jeg joj ot.ca preuzv. gospodina
G n s t a v a baruna P ran

- H4-
htjede s početka vjerovati, da je t.o njezino c!iete. Babine bijahu
iza toga poroda posve pravilni.
Ovo jP. zaista znamenit i veoma zanimiv pokus, a da se i
druge trudnice na ovaj način uspavljivati mogu, doka7.om je što su
na istoj klinici još d vie druge trudne žene na isti način uspa,vljivali.
Novi članovi. Sboru liečnika kr. Hrv. i Slav. pristupiše kao
redoviti članovi sliedeea gospoda: Dr. M avro K a č er, obćinski i
vlastelin:;ki liečnik u Orahovici; Dr. D n š a n D i m a, fizik trgovišta
Ruma; Ivan N. Palmar, kr. kot. liečnik u Županji; Dr. Stjepa
n vitez Mod o š, gr. fizik u Petrinji; Pe tar P a vl i če k, kot.
liečnik u St. Pazovi ; Rudolf W a e h t l, obć . liečnik u 13atrini.
Dr. J ul i o K e p e š, stožerni nadliečnik u Zagrebu; Dr. A d o J f
M o e n aj, kr. okr. liel:nik u Gospiću; Dr. J o s i p š a v e l, obć. liečnik
u Ča v lih; Fr a nj o K u h ar, umir kr. kot. liel:nik u Zngrebu;
Dr. Mavro Štern, privatni liečnik u Vukovaru; Dragutin pl.
Ku nović, umir. kr. kot. liečnik u Pregradi; Josip Modes tin,
priv. liečnik u Zagrebu; Dr. Petar Marjanović, kr. podžupanijski
liečnik u Irigu; H i n k o F u xa, kr. kot. liečnik u Otočcu·
. ,
Josip Bazjanec, obe. liečnik u Virju; Ivan Wagner, kr. kot.
liečnik u Gospiću; Dr. Viktor Schiessl, priv. liel:nik u Osieku;
Dr. Milan Ziffer, priv. liečnik u Osieku; Dr. Franjo Fillinger,
kr. kot. liečnik u Glini; Andrija Herrnhauser, priv.
liečnik u Virovitici; Dr. Mato Zidarić; gr. fizik u Krapini.; Vojtjeh
Herda, obć. liečnik u Popovači; Eduard Sieber, umir.
kot. liečr}ik u Valpovu; Dr. V i k t o r G i u s t i, kr. pod ž. liečnik u
Čabru; Dr. Mito Manojlović, kr. podžup. liečnik u Iloku; Dr.
Jaro·slav Blažek, kr. kot. liečnik u Garčinu; Dr. Albert Rieger,
kr. podž. liečnik u Delnicah; Dr. Vatroslav Bonisch, kr.
kot. liečnik u Rakovcu-Karlovcu ~ J o s i p H af n er, 7.Uhar u Zagrebu;
Naman Gizelt, zubar u Zagrebu; Dr. Gjorgje Milašinović,
obć. liečnik u · Vinkovcih i V. K o v ar i k, obć. liečnik u Virovitici.
Izvanredna glavna skupština sbora liečnika kr. Hrv. i Slav.
urečena prema §. 15. sborovih pravila držat će se dne 30. studena
o. g. u 5 sati po podne s ovim dnevnim redom:
l. Čitat će se zapisnik mjesečne skupštine od 26. listopt~da o. g.
2. Razpravljat će se o promjeni sborovib pravila.
3. Eventualni predlozi članova. Odbor.
List uredjuje u ime odbora Prof. Qr. A. lob mayer. -
Tiskom C. Albrechta.
Br. 9. U ZAGREBU; 15. PROSINCA 1885. God. Yll.
··----'-:--·--·----·-. ·- ·~---- ·- ---. --
LIEČNIČKl VIESTNIK.
Organ s bora H e č ni ka kralj evina H rv a tske i S la vo n ije.
,.Lil\c~nic'ki \:i~stnik" izlazi svaki ~jesec po jedan put, te je na~icnjcn .sbor&kim
ćlanovom. Nečlanovi pred plaćaju se na rij sa 5 l'n1·. a. vr. na godinu kod · sboro·
skog -blagajnika ' dJ•:J. lt KJ·ištolit. - Dopisi neka se upravljaju na prcdsjed-:
ničtvo sbora.
Zdravstveno izvješće
o· kr. zemaljskoj kaznioni u Lepoglavi za god. 1884.
Sa"f.avio Or. Franjo Eisenbacher, kućni liečnik lepoglavske kaznione.
(Svršetak:)
Od . ozl eda navesti mi je dva slučaja nanešena od sukaznenika
neprijateljskim . namišljajem. Jedan kaznenik uboden je od
svoga druga dva put;t u hrbat iznad lopatica. Jedan ubodac siza9
je u dubljinu do kosti lopatice, gdje je pokostinica povredjena bila:
Dru~i ubodac prodro je izpod lieve lopatice te ozledio rebro i
prouzroČio že~tok · krvotok. Brza liečnička pomoć i antiseptično 'lie~
čenje ran~ . 'P.ospiešilo je zacieljenje rane, te je ozledjenik za 15'
d~n~ iz ~tnice:· zdr~v odpušten.
U drugom slučaju zadobio je kafpepik širokom strano~ sje~ir~
udarac u lievu . podlakticu, usljed kojeg· s~ je kost laktenica prelomila.
Ozl(ldjenik preostao je. koncem godine u bolnici~
Buduć da je u obima slul·ajevima ozleda bila težka tjelesna
ozleda,. to . su ozledjenici sudbeno liečnički pregledani bili:
Tečajem godine 1884. obavljene su u · zavodskoj bolnici petovećih
operacija, . kojim bude slučajno ovdje se nalazeći biv~i županijski
fizik Dr. Struppi umoljen. Jednomu kazneniku izvadjen je
atheromj koji mu se na desnoj strani izpod dolnje čeljusti pravio;
rana bude svilom sašita i po Listeru zavita. Rana, zacielila se per
primam, nu od ·karbola zadobio je bolestnik petutac (eczem) na.
vratu, te je usljed toga više dana bolovao. Jedan kaznenik bolovao
je na trublosti rebara i zamrzlice (necrosis) ·kosti lakte.nice.

~ 146
Usljed prve bolesti načinila se velika gnojnica na prsima, koja
bi otvorena, oštrom žlicom izstru.gana, . te bolestna kost takodjer
oštrom žlicom izgrebena. Rana drainagirana i jodoformom zavita. Na
laktenici izvadio se sekvestar. Rana. bi tamponirana i jodoformom
zavita. Bolestnik ostavio je sasvim izliečen bolnicu. Kod trećeg kaznenika
narasli su u rlimlju lymphomi, koji su se ognojili, te usljed
veličine zapriĆ č ili gibanje nogom. Lymphomi bijahu izvadjeni. Pošto
bijaše koža nad ranom gnojenjem iztrošena, nije se mogla rana
sašiti, već bi jodoformom posipana, te jodoformiranim gnom izpurijena
i zavita. Rana se u brzo izpuni, te pošto se palenjem
lapisom zacieljivanje pospiešilo, bijaše bolestnik iz bolnice odpušten.
Kod jednog kaznenika bolujućeg od trnhlosti kosti na dolnjem
laktu, izstrugane su iste ·oštrom žlicom te su jodoformom zasipane i
rana jodoformom zavita. Bolestnik ostao je koncem godiue još u
bolnici. Kod petog kaznenika načinila se takodjer usljed truhlosti
kralježaka velika gnojnica na hrbtu, ista bude otvorena, oštrom
žlicom izčišćena , a kosti izstrugane ; rana se drainagirala i jodoformom
zavila. Bolestnik odpušten je zdrav iz bolnice. Liečenje bijaše kod
svih bez groznice. Samo kod posJed njeg pridružio ~ se \T banac usljed
zaustavljenog gnoja; nu pošto se istomu odtok otvorio, nestalo je
vrbanca i od toga pojavivša se groznica.
Od bolesti uma opisati ću jedan slučaj, usljed kojega se dotičnik
morao u zavod za umobolne premjestiti. Bolestnik odsudjen
bijaše po kr. sudbenom stolu u Zag'rebu ·radi krive prisege na d~ie
godine težke tamnice; koju je kaznu imao u ovoj kaznioni odsjesti.
Isti bijaše imućniji gradjani n zagrebački, te bijaše za svojti obit~lj ·
vrlo zabrinut. O prijašnjem njPgovom duševnom stanju, te da li u
njegovoj obitelji bilo slučajeva umobolesti ili · kakovih živčanih bolesti,
nije ništa poznato. Posije dopraćenja u ovu kaznionu smješten
je u samotni zatvor, gdje se pokazao turobnim, tajeć ln·ivnju zločina,
kojega je radi odsudjen, a posije nekog vremena pi·estao je govoriti,
te se samo Bogu molio ~ Dne 20. svibnja 1884. preuzet je u ovozavodsku
bolnicu na motrenje. gdje se sliedeće opazilo: prvih dana
nije ništa govorio, već je samo .danju i noćju po sobi hodao. Hrane
nije po ·više dana okusio ili samo suhi kruh jeo. Posije nekoliko
dana počeo se tužiti, da mu se sa svih strana rugaju; da mu na ·
prozor dovikuju;::da i':e biti obješen. 6uo je takodjer druge bolestnike.
medju sobom razgovarati, da će njegavje~ati, da su mu kod kuće kćeri
glavu odsjekli, te je toga radi tražio, da se u drugu sobu premjesti.
- 147
lzkaz u kazneničkoj . bolnici od l. siečnja do 31. prosinca
1884. motrenih bolesti.
llo! c st
l I. Ob će bolesti:
! Marasmus ex ana.emia · ·
; Scorbutus · · · · · · · · · · · · ·
l Febris intermittens · · · · · ·
Rheumatismus articulor ·
. Typhus abdominalis · · •
Cachexia p. febr. interm.
l
l
II. Šk1·o(ulozn i tuberku-
1 loza:
Scrophulosis · · · · · · · · ·
Tuberkulosis pulmonum ·
III. Patvorine :
, Lymphomata · ·. · · · · · · · ·
Athcroma· · · · · · · · · · ·
IV. Pa.rasiti:
V. Povriede ·izuzev samoubojstvo:
Vulnus contusum · · · · · · ·
Contusio · · · · · · · · · · ·
Vulnus scissum · · · · · · · ·
Fractura ulnae · · · · · · · · ·
VI. Trovar..je izuzev samoubojstvo:
VII. Samoubojstvo :
VIII. Bolesti mozga i
iivčevlja:
Meningitis · · · · · · · · · · · · ·
Psychopathia · · · · · · · · · ·
Ce1>halgia · · · · · · · · · · · ·
Ischias · · · · · · · · · ·.· · · · · ·
Hemiplcgia · · · · · · · · · · ·
Epilepsia · • • · · · · ·· · ·
Spasmus · · · · · · · · · ·
Ukupno · ··
Od ovih je od l. sit!c.
Broj bolestnika d o . 3! . pros. Iti 'S'
-r.
tl
7
- ' 22
l
3
4
l
8
17
3
l
l
3
l
l
24
l
s ·
7
22
l
8
17
3
l
l
::l
2
l
22
l
8
17
10
3
. :3
l
l
3
2
l i
_l_:_
~ =1-
_,_ ;_
- - i 4
-l-jl
l - ! -
3 l - i lO
_l_
-i-'-
1
-~-
_,_
-- ·- _ 1 _1_
- i- :-
-- - - · - , !
! l
l i ~ ~ l i =
5
...
·~
o
.o
512
13
49
132
920
41
783
!lill S
18G
18
l H
25
15
15
- 4 4 - -- l - ! 4 4'•
l- l - ll-l' - l
l = = -23:
= .
- l l l - l - ' - - 45
~ ~ ~ l -~ l ~ ! = _-_1 - !l~
U 107 il!J 82 ! H - 18 11 ~l

t
- --
- 148-
Broj bolestnika
Od ovih je od l. sieč.
do 31. pros. 1884.
----- - -
f2 .c~ J "' '
oo -~ 53 . ::::
.;:l
ll~
P:"2
o "' Q)
"'
., ....
~" 1: el
Ul"'
o
"'
., ·~
- p. ::::.. ..8 := ......
"'
~H~I
:=-~
::::.. ·;;: ....,
) aJ
:= oJ o
... := s:: ~.~ ..8
=~.!:::o .... ::::..., ....
""
~·i: O P,. Mrt:' N
..od A
o """-' o
""
"'A "' ""
~
B u l e
" t :.~--= l "'
Prcnos · · .. 12 107 119 t!2 8 - 18
: Neuralgia · .. . . . . . . . . - I l - -
~
: Tabes dorsalis . . . .... l l 2 - -
-
- I
!
~
IX Bolesti oćiu :
Cat. conjuctivae · ... . . . - [J 5 4 - - -
Keratitis ... . . .. - 2 2 2 -- - -
Trachoma . .. .. - 2 2 - - - -
:
X. Bolesti uha : - - - - - - -
XI. Bolesti dihala :
Oedema. glottidis - · · · · · - l l - - - l
Cat . v.ulmonum · · · · · · · · · - 30 l 30 28 - - l -
Pleuntis · · · · · · · · · · · · ·. 2 3 5 5 = - -
Exsudat. pleurit ... .. - 4 4 2 1 -- 1
Pnenmonia · · .. -.- l 7 8 6 - - 2
Emphysema pulmonum · - 5 5 3 - - -
Haemoptoe · · · · · · · · · · · - l l - l - -
XII. Bolesti probavila:
Pharyngitis · · · · - · • · · · · 4 4 4 --
Periproctitis · · · · · . . ... - l l l -
Cat. ventriculi · · · · · · · · 2 ·51> 57 55 -
•••••• o
Cat. intestinor ll ll ll - -
Colica · · · · · ... .. l l l -
Ascites . . . . . . . . . . - 3 3 l - . - 2
Haematemesis (carcinom.
ventric.l · · - · · · · · · · .. - l l - -- l
Tumor lienis · · · · .. . .. 2 2 2 lete rus ea t. . . .. .. . . . ... - 3 3 3 - - -
XIII. Bolesti srdca :
Pericarditis ... -. . .. .. l - l - - - l
XIV. Bolesti nwćila:
Pyeiitis .. · · · · · .. - · .. .. l l 2 2 - - -
xv. Bolesti spolovila izim
bludobolje: - - - - - - -
-------- ----
Ukupno· · ·· 20 251 271 212 10 - 27
~
"' ~
'
"" ,. - -e l
o ~ [t;:::: oi .... l
..- ~ ~ g. -~ +) $ l
·~ ~ O l O e> 2 Ul G
;! "" s:: i"" :;:;> o l
re ~ ~ e ~ - ~ . 4l "C 'j
~ ·o ...., s: - a ~ ~
--------------~~--~--~~~~~-+---+--- !
Prenos · · · · ·
X V I. Bludobolja:
:X VII. Bolesti kože i pod
, kožont izuzam bludnoga
1
značaja:
• Erysipclas facici · · ·
i Panaritium · · · · · · · · · · · · ·
! Ulcus cruris · · · · · · · · · ·
: Abscessus · · · · · · · · · · · ·
1Furunculus · · · · · · · · · ·
i Goni tis · · · · · · · · · · · · · ·
l Pemphigus · · · · ·. · · · · · · ·
X VIII. Bolest·i kosti osim
povrieda:
Periostitis · · · · · · - · · · ·
Caries · · · · - · · · ·
1
!
! XIX. Bolesti sglobova:
l
j XX. Bolesti mišičja · i su-
1wžiljna7ca u sluznjarah
osim povreda:
1
1
. l
1
mane 1Jrirodne:
' X XI. Vanredne. tvorbe i
20 l"" 271 212 10 1-127 " 7859 i
- i------- _ l
l l
7
2
2
a
l
l
1
7
2
3
a
l
l
l
l
10
: l
-l -- -,-
! XXII. Ne·,.predjeljive bol
lcsti: i ·
. Ollservatio · · -~--· _· ___ , __
1 .
3
82
aa 1
360 i
28 1
14 '
I2
lO
--_ : l I I - ! -li
i '
-----------1--------
1 Ukupno ::a !:l781 301 ~a41 IO ~ - l ao ~~ 9 !17 i
; i . , l l

- 150-
Da mu se volja · izpuni tla se nim iri premješten bude u drugu
sobu. Ali ni ovdje mu ti glasovi nisu dali mira, sa svih stram\
mu se dovikivalo . da će biti obješen. Hranu većinom nije htjeo
okusiti, već se podjedno Boga molio, dok nije do uvjerenja do­
~ao, da je od Boga i blažene djevice izmolio, da. je postao kraljem,
te da ~1oraju svećenici po njega doći, pa ga svečano u Zagreb odpratiti.
On bo je jeo od trsa, . koj mu se je noćju pokazao, te je .
jedan grozd nad njim visi o, što mu je pokazalo, da je tu milost
izr>1'osio. Glasovi, koji su mu dovikivali, da će biti obješen, prestali
'su sve to većma, nu zato je više napredovala predstava, da je izabran
kraljem, te da mora sve č ano u Zagreb ići.
:i>redmjevajuć , da će kakva radnja i veće družtvo dobro djelovati
na njegovo duševno stanje, dodieljen je radnji u vrtu, a kasnije
medju ostale kaznenike, koji su pravili slamnate prostira če . Ali badava,
nije htio raditi, ve ć hodajuć dostojanstveno po hodnicih pripoviedllo
bi da mora ići u Zagreb, da je izabran kraljem i t .. d.
Zato morade se opet premjestiti u bolnicu. Utvara njegovog
dostojanstva dostigla je vrhunac; izabran je kraljem ; ban mu je
poslao odielo, u kojem mora i ć i u Zagreb. Knzneničke haljine više
obi1ći nehtjede, već se zavijaše u ponjavu, te svečanim korakom hodaše
po sobi. Zapovjedajućim glasom vikao bi po sobi "moram ići
:u svoj kraljevski stan, da ga uživam svaki dan." Najvećma mu takodjer:
dolaze zanešeno religiozne ideje. Tielo je njegovo sveto, isto
tako su mu i djeca sveta. Svaki mora pred njegovimi vrati kleknutii
i sedam otčenaša i sedam zdravih Marija moliti. i t. d.
Buduć se radi tog nemira i nereda, što ga je činio u ovozavodskoj
bolnici držati nemogaše, stoga je ravnateljstvo kr. zemaljsku
vladu umolila, da se smjesti u zavod za umobolne u Stenjevcu. Nu
dozvola nije do konca godine stigla, s toga je preostao koncem gogine
u bolnici.
Napokon napomenuti je jošte, da je tečajem godine 1884. jedna
zdravstveno redarstvena razudba pred uzeta na . kazneniku, koji ·je
u spavaonici naglom smrću preminuo. Kod razudbe konstantovano je,
da je od oedema glottidis preminuo.
. $to se tiče uredjenja ljekar n e i potrebe liekova valja napomenuti,
d~ je ljekarna vazda dobrimi i svježimi liekovi u dovoljnoj
množini proV:idjena bila.
· Troškovi za liekove iznosili su tečajem godine 1884. 431 for.
84 novč., po tom od pada u ime liekova na dan i glavu 4 for. 64. n v . .
- 151-
U taj trošak uračunani su i lieko,·i poda vani stražarom i ambulantno
liečenim · kaznimikom isto tako troškovi antiseptičnih zavoja. Za ranarničko
orutlje odpada trošak od 83 for., koji se je upotriebio za
popravak stat·ih instrumenata, osim toga uračunan je ovdje trošak
za podpasice za kile, koje su se dotičt1im kaznenikom davale, te zauzimlje
najveći dio toga troška.
Ostali idravstveni odnošaji kaznione.
A. Činovnici .
Žalošću bilježimo gubitak vrit~ činovničke sile za zavod. Nemila
smrt pokosila je revnog zavodskog učitelja i dobrog sudruga
nam g. Ivana · N. Jeranda. Početkom godine 1883. obolio je od upale
pluća i zažega porebrice. Usljed posliednje nastao je pleuritički
exsuuat, te se s vremenom razvila tuberkuloza pluća, usljed koje
bolesti je. dne ll. veljače 1884 preminuo.
Zdravstveno stanje ostalog činovnil:tvh bilo je kroz cielu godinu
povoljno. Jedan čillOI' Uik morao je usljed krouičkog katara želudca
·posietiti kupke u Karlovih varih, odkale ::;e je oporavljen povratio
i opet sluibu nastupio. Jedan činovnik pošao je usljed reumatizma
mišica u kupke Va.raždinsko-topličke, te se je takodjer
oporavljen povratio i službu nastupio.
B. Stražarska .osoblje.
Kraj naporne i tegotne službe stražarskog osoblja, mora se
zdravstvzno stanje stražara povoljnim nazvati. Od stražara bila su
šestoriCa. ti bolnici liećena. Jedan stražar preostao je godine 1883.
bolestan na raku želudca. Bio je predložen, da mu se podieli pro·
vidba, nu prije no što je stigla rješitba, preminuo je dne 13. veljače
1884. od gore . navedene bolesti. Bolovao je ukupno ll O dana i to
97 dana godine 1883. a l 3 ·dana u godini l 884.
Dva stražara bolovala su od upale pluća i · to jedan 56J a drugi
27 dana. Prvi oqpušten . je zdrav iz bolnice. Isto tako ozdravio je
jedan stražar bolujući . od epidydimitide. Jedan stražar bio je motren
13 dana u bolnici radi napadaja padavice
Osim toga prijaviše se u 18 slučajeva stražari bolestni, te su
radi poma11jih bolesti kao katara želudca, zubobolje, glavoboli ambulantno
liečeni.
Od djelovoditelja nije nijedan znatnije bolovao. Iztaknuv tako
ostale zdravstvene odnošaje obazriet ĆU se jošte na pobol i !>Omor
žiteljstva oko zavoda.

- 152-
e. s t a n o v n ič t v o o k o z a v o d a.
Župa. lepoglavska imade 2400 stanovnika, od . tih je umrlo sveukupno
7~ dutie, što r.iui 3°io; od žitelja ·preko 15 godina starih
umrlo je 33 ili 1·::!8% . Uzporediv taj pomor pučanstva oko zavoda
sa pomotom u zayodu proizlazi, da je u zavodu pom01· . za 0·20°/o
\ Pći hi o od skupnog pomora slobodnog pučanstva stanuj ućeg oko
zavoda. O tih žitelja prevalivših 15 godina umrlo je za t·S2 manje,
nego li u kaznioni.
Od pri(jepči v ih bolesti nije se minule godine nijedna u okolici
za voda pojavila izm.am nekoliko :-;lučajeva pošaline, koje sam imao
priliku tečajem godine medju pučanstvom okolice lepoglavske motriti;
nu ti slučajevi ostali su sporadični, te nije do nikakove epide­
. rr1ije došlo.
·Iz gore navedenoga vidi se, da . je pomor u kaznioui godine
1884. veći bio, nego . li u posliednih godinah, ali takodjer. tla je to
samo iznimka bila i da još iz daleka nedosiže pomor, koji vlada u
mnogih kitznionab, gdje se na zdravstvo potrebna pozornost neobraća .
Nadati se je, da će se buduće godine pokazati, kako povoljno poe
. bolj ilano uredjenje zdra v stva na tie lo i dušu zatoč'Emika djeluje.
Samo onaj ka;menik može opet koristan član čovječan:;kog
družtva postati, koji kraj moralnog popravka uz

- 154-
Nu tko će opisati naše i okolice zal:udjenje, kad kod priprema
· za razudbu, truplo kriepka, posve zrela i neobično jako razvijenoga
lljeteta u krilu materine lješine nadjosmo. Ujedno bijaše ciela IIiaterica
izpala (invertirana), te predstavljaše sa truležnimi plinovi napunjenu
preko čovječje glave veliku kruglju, na kojoj bijaše poput
mrene plodva razapeta te s pupkovinom i plodom u neoštećenom
savezu.
U ovom slučaju bio je pokop lješine usljed nuždnih izvida
nešto zategnu t; s toga i radi velike vladajuće vrućine nastala je veća
truhlost trupla; truležni plinovi, kako obično nagomilahu se ponajprije
u trbuhu, te nastojahu kod stanovita stepena napetosti izstupiti
tamo, gdje jim je najmanji odpor priečio , a to nijesto :._ locus minoris
resistentiae - bijaše u ovom slučaju naravni spolni ~ljeb, koji je
doduše ~a porodi ti se imaj ućim plodom rek bi začepljen bio, · mi
ipak ne u toliko, da nebi silnomu pritisku nabranih plinova popustio
bio. Nabrani u trbuhu plinovi iztisnuše ponajprije plod iz spolovila
te zatim i spolovilo samo pod oblikom prije navedene preko čovječje
glave velike kruglje.
Da n. pr. upitna žena nije sudbeno-liečnički pregledana, već
jednostavno pokopana, te ma iz kojega razloga za koji dan opet
izkopana bila, te da se je u raki, kao što u ovom slučaju na odru
za života njezina još neporodjeni plod u krilu njezinomu porodjen
našao; , nebi li se opet raznjeo · bio glas, da je ova žena ne mrtva;
već samo obamrla zakopana bila, dokaz tomu,· da je u raki porodila!
· · Neima dvojbe, da se takova šta - živ zakopan biti - kod
naroda na iztoku dogadjati mo~e , koji svoje mrtvace već nakon nekoliko
sati iza nastupivše smrti pokapaju, te kod kojih se suvišnim
smatra, posebne osobe sa pregledanjem mrtvaca pobliže upoznati;
nu kod nas, kako jur n~wedeno , takova šta dogoditi se nemože.
· , Epikritične primjetbe: Iz položaja djeteta u krilu materinomu
dalo se je zaključiti, da je položaj njegov u materiCi pravilan
- položaj tjemenom - bio ; snimite mjere sa zdelice osvjedočiše
me, da su svi pro mjeri bez razlike pravilni bili; pokojnica
bijaše čvrsta i mišičasta, a pokraj svega toga nije roditi mogla!
Uzrok . smrti 'materine i · djeteta bijaše u ovom slučaju diete samo,
koje je prezrelo i preveć razvijeno bilo, te uo 4 1 /z kilogt·. (9 starih
funti) vagalo.
Izvješće
- 155-
o prošloj sezoni u jodnoj kupelji Lipiku.
Od Dt·. H. Ket'Ra:, kupalištnoga liečnika
u Lipiku.
Sezona se dovršila, Livik se zaodjenuo opet u zimsko ruho,
kupalištni liečnici, - a bilo ih ljetos 4 - p~vratiše se opet ad
Lares et Penates, te nek mi je popušteno, da se na pro8lu sezonu
malko osvrćem.
Zahtjevi, kojim su se mnogi nadali, nisu ·se u ničem izpunili,
a tomu je uzrok, što su novčane okolnosti posjednika ove kupelji
n,esigurni, ·Što je uprava manjkava i što su oblasti indolentni.
Prošla sezona bila je, što se tiče vremena, veoma sgodna, jer
je mal ne uvjek bilo liepo, a kiše bijaše ljetos manje, nego drugih
godina; ali posjednici nisu ništa učinili, da se mjestne okolnosti,
popravljaju, te zato bolestni nekako oklievaju ići u Lipik, kad im
njihov liečnik to savjetuje· i s toga mnogi radje idu n drugo kupalište,
u kojem više udobnosti uživati mogu. K tomu je još došla
nesgoda s izvorom, koju su protivnici Lipika na svoju ruku zlo-
. rabili, razglasiv po novinah, da izvor tako malo vode daje, da se
je bojati, da će skoro sasvim usahnuti.
. Istina bog od nekoliko godina se konštatovati moglo, da jodni
izvor manje vode daje, ali tomu je uzrok samo to, što se grabljenje
vode zanemarilo. Tomu se pako dade sasvim lako odmoći i ovu nesta~icu
sasvim ukloniti.
D o k l e g o d b u d e u p r ir o d i rose, k i š e, s n i e g a, u
obce oborina, dati će i izvor u Lipiku dosta i obilno
v o d e. Ovaj izvor mogao bi po prirodnih zakonih samo onda usahnuti,
da je u . okolini od najmanje lO milja gol11- pnstinj

-lMovogodišnja
· sezona u toliko zanimiva, što je ovaj put bolestnica:
cl~)šlo, koje . su bolovale od bolesti materice i ostalog spol~ vila, kao
od perimetraluih ek:muata, i to mnogo vge, nego prijašnih godina,
što se l:iVakako znatnim napredkom smatrati ima.
Zdravstvena izvješća
od mjeseca studena 1885.
L Grad Mitrovica (p·. fizik Dr. Stevan P a ić) . Zdravstveni
odnošaji bijahu mjeseca studena u obće pogledom na pobol povoljni,
uu pogledom na pomor nepovoljni, a vrst bolesti nastidne naravi.
Toga mjeseca ralboljelo se i traWo pučanstvo liečničke pomoći od
~liedećih bolesti: Od na stida .eludca, crieva, dušnika i bešike; . od
croupa, za žega eri eva, kroni6nog za~ega ·jetara, uzme pluć11, kapi
pluća; bljuvanja krvi, naglog izliva krvi iza porodjaja, dječje sušice,
staračke sušice, grčeva ·kod djece, plućne tuberkuloze i od popustne
groznice. Toga mjeseca umrlo je 28 čeljadi, te su bolovale: od gr:­
čeva kud djece (7), od sušice dječje i plućne tuberkuloze (po 5),
od. krničnog zažega jetara (~). od croupa, zažega crieva, sušice
staračke , bljuvanja krvi, uzme pluća, kapi pluća, naglog izliva ·krvi
iza porodj3:ja, vodene bolesti (po l), a mrtvo se rodilo l di ete.
2. Javna obća bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu (pi·im;
liečnik Dr. I. K o s ir n i k). Koncem mjeseca listopada ostalo je u
liečničkoj njegi llG boletuika. (65 tn. 51 ž.). Tečajem mjeseca
::>tudeua ·došlo je u bolnicu, da se izlieči 150 bolestnikal (87 m.
63 ž.), svega je dak\e liečeno 266 bolestnika, koji su u bolnici ob,
skrbljeni ·bili kroz 4277 dana.
Odpušteno je iz bolnice mjeseca studena izliečenih ~l7 (36·46°/o),
popravljenih 3 (l·l2u/ 0
), ueizliečeuih 3 (l·I20fo). a umrlo je 7
(2.()3°/ ) . 0
U bolnici ostaje po tom koncern mjeseca studena 156
bolestnika (65 m. 51 ž.) (S·G40fo) .
Pogledom na ·bolesti bilo je: Catan·hu~ bronchialis 28; Ca7
tarrhus intestinor. 24; ulcera cruris 16; catarrh. yentriculi acut. et
chron. 14; rheumatismus musculorum acutus lO; !ue,; universaL,
eczema [JO 8; phlegmone 6; conjunctivitis trachomatosa, endome-;
tritis po . 5; marasmus .senilis, . emphysema pulmonum, contusio~
v:nlnus con t usu m, · fractura simplex, condylomata Iata, excoriationes,:
arthritis· po 4 ;· _typ~u.s abuominalis, .catan·hus la.ryngis, pneu:mon~~. :
- 157 -
pleuritis, polyartbriti.s, vnlnns scissum, keratitis, blennorrhoE'a vaginae,
ulcus syphilitic. ·moli., fnrunculosis, gonitis, in obsen·atione po
3; hydrops universal., tabes dorsalis. eclampsiil, angina tonsillai·is,
combustio, otitis lymphadE>nitis, metritis, cystitis, elephanthiasis, bursitis
praepatellaris po 2; oligaemia, febris intermitter1s tertiana, car
cinoma ventriculi, c~rcinoma uteri, sarcoma testiculi, fibroma ut-eri.
meningitis, h1teinoptoe, endocarditis, peritonitis, hepar granu latn m,
morbus Brightii, scarlatina, fract~ra complicata, conjuucti\·itis catarrhal.,
conjunctivitis bleuuorrboica, luxatio lentis, hernia libera, prolapsus
ani, n odi baemorrhoidales, lithiasis, . perimetritis, ulcus syphiliticum
durum, erysipelas, scabies. periostitis, caties, moribundus adlatus po l.
Uzroci smrti gore navedenih preminulih · bili su sliedeći : Tuberculosis
pulmonum 2 ž., meningitis 1 ž. peritonitis l ž., scarlatina l
ž., carcinoma uteri l ž., moribunda adlata l ž. Pomanjih operacija
izvedeno je d vadeset.
3. Obća javna zemaljska bolnica u Pakracu (prim. liečnik
Dr. M. J. Gr e g or ić). Od mjeseca listopada ostalo je u bolnici
93 bolestnika · (52· m. 33 ž. 8 dj.), tečajem mjeseca studena primljeno
je u bolnicu, da se tuj lieči 47 bolestniki (29 m. 16 ž.), te se dakle
mjeseca listopada liečilo na obim odjelima 140 bolestnika, koji su
svi 2820 daria u obskrbi bili. Orl ovih je odpušteno 34 (24·28°/o
napram 20·16°/o prošloga mjeseca), umrlo je 6, (4·28°/o napram
·!·83°/o), ostalo dakle koncem studena u bolnici 100 bolestnika (53
m. 37 ž. 10 dj.).
Po pojedinih odjelih bijaše pobol i pomor ovaj: l. Na sifi lis
t i č n

- 158-
jnr dva puta i to svaki put koncem 5. mjeseca dvojke pometnula
bijaše od vola rogom tako ozledjena, da joj bijahu lieve velike j
male sramovne sklopke, rodnica i gužnjak. (rectum) proboden·a te
da je ~lod ~ećim dielm. pt~olazio rodnicom. Da se opetovanom 'pometnucu
koliko ~~oguce IZbJegne, odustalo se od svake operaCije, te
su se rane marlJIVO karbolnom otopinom izštrcale. Uzprkos tomu
nastupi pometnu~e _poslie 20 dana, ~u pometnuće mužkih d\;ojka,
te opet_ odgovaraJuee kon~u 5. mjeseca, pa se je opet radi čišćenja
odustati moralo od operativnog postupka. Medjutim je narav sama
pomogla. Rane sramovnib sklopaka zacieliše, a rana na stražnjem
obuj m~ materice s~anjila se ~a veličinu graška, tako, da plod ·j ur
prolazi samo gužnjakom. O VIS medicatrix naturae! ·
4. · Gradska javna bolnica u Sisku (prim. liečnik gr. fi7.ik Dr;
H . Fti rs t). Koncem li_stopada ~reostalo je 21 bolestnik (14 in. 7 ž.),
mJeseca studena ~ošlo Je u _blmcu, da se tuj lieči 43 bolest.nika (27
m. lG ž.), svega Je dakle heceno 64 (·H m. 23 ž.); od ovih je odpušteno
izliečenih 16 (12 m. 4 ž.), popravljenih l m., a um~·lo je
2 (1 m. l ž.J, preostalo koncem studena 24 (13 m: -ll ž.). Bolesti
od kojih su bolovali, bijahu: reumatizam miši~ja (5), lymphangoitis,
plućna tuberkuloza (po 4), akutna užgalina materice, kronični katar
želudca, 01·chitis (po 3) , ulcus molle, gnojna užgalina vodopusta .
užgalina opne trbušnice, zanoktica (po 2), gnječena rana, akutn~
užgalina sglobova, Brightova bolest, pometnuće, condylomata Iata
aku~ni katar bronhija, katar mokraćnoga mjehura, vodena bolest
(usljed mahne · u srdcu), užgalina opne šarenice, užgalina koljena
psoriasis, bludobolja i plućna nabujica (po J). '
5. Grad Bakar (gr, fizik Dr. Bogoslav vitez Tr n s k i). Mjeseca
studena bijaše u gradu 5 slučajeva škrleta blage naravi. Inače ne~
bijaše ništa osobita. Umro nije nitko.
. 6. Grad Senj (gr. fi~ik dr. L. vitez Korewa de Debno).
MJeseca studena bolovalo Je u ovom gradu 26 čeljadi (IO m. 8 ž.
8 dj.), umro nije nitko. Bolesti, od kojih su bolovali, bijahu katar
bronhija (3), ~ahna u srdcu, grlica (angina), škrofulozna užgalina
očiu, bliedobolja, katar rodnice, bludobolne rane (po 2), zahlipci užgalina
pluća, plućna tuberkuloza, zažeg ždriela, užgalina mokra~nog
mjehura, cysto-pyelitis, vrbanac i reumatizam (po 1 ).
7. Obća javna zemalj. bolnica u Osieku (prim. liečnik ·gr.
fizik Dr. Ferdo K n o P p). Koncem listopada ostalo je u liečenju 126
(107 m. i 42 ž.), k ovim primljeno je mjeseca studena 14g •(107.
- 159-
m. ··42 ž.), svega liečeno je 275 (202 m. 73 ž.). Od cielukupno~
broja liečenih bolestnika od pušteno je 151 (ll 7 m. 34 ž.) ili 54 ·90"i 0
,
umrlo je 10 (5 m. 5. ž.) ili 3"6°/o, ostaje u liečenju 114 (SO m.
34 ž.). Ovog je mjeseca ~ manje primljeno, 27 manje liečeno, a l
je manje umro. Pomor bio je isti · kao i prošlog mje~eca. Pogled oru
na u z rok smrt i navesti je, da je smrt nastupila od lithiasis 1
m .. Dementia paralytica l ž., mahna n srdcu. 2 (l m. l ž.), plućnn
tuberkuloza 3 (2 m. l ž.), užgalina opne trbušnice l ž., rak rana
matel"ice I ž., anus praeternaturalis .l m. Pogledom na p o j e d i ne
b o l e s t i bilo je najviše bolestnika, koji su holovali orl plućne tuberkuloze
(14), od proste groznice ( 13), od mekog bludobolnog čira
(9), Oll akutnog katara bronhija i ogrebina (po 7), od akutnoga reumati7.ma
(6), od katara želudca, katara crievlja, od čireva po noguh,
od lišaja (po 5), od bludobolje, kroničnog katara pluća (po 4), od
pareze, od mahne u srdcu, krvotoka iz materice, orchitide, užgaline
pokostnice (po 3),· od rak rane materice, gnječene rane, rane i/\
pu;;ke, kostoloma bedrače, kataralne u žgali ne očiu, už~aline · kože,
užgaline vodopusta, katara rodnice, od zanoktice, od kankova, od
kamenca (po 2), od škrofnloze, dementia paralytica, mahnitosti, bahinje
groznice, bliedobolje, plućne nabujice, rak rane rodnice, rak
rane gužnjaka, rane od ujeda, orl kostoloma goljenice, kostoloma nadlaktice,
trahomato:me užgaline očiu, od stapbylome, keratitide, balanitide,
od čirev.a u žrlrielu, od užgaline p(•rimetrija, od použena
vodopl,lsta; condylomata acuminata, prliritus, phlegmone, od kile, od
užgaline slubovnice (po l) i l nosrća žena. O p er a e i j e obavljene
su 2 i to Cystotomia na odraslom, nu iza operacije razvila se je .
uraemia i bolestnik je umro. Laparotomia sbog fistula st.ercoralis sa
djelomičnom resekcijom crievlja, okrajci crievlja budu sa.~iveni, zatim
bude i rana trbuha sai:ivena, jodoformom zavijena, nu od nastupivše
. užgaline opne trbušnice umro je bolestnik. Osim toga bilo je i kostolorila;
u svakom slučaju upotriebljen je zavoj od sadre.
Gr a d O s i e k. Mjeseca studena ponajviše oboliše dihala. Od
osipa naglog tečaja pojavio se je u gornjem gradu jedan slučaj
š kr I e t a, te je i smrt nastupila. Daljnih obolenja poznato nije. U
dol njem gradu bilo je 4 slučaja d o br a e a, a jedno je di ete od t~
bolegti i umrlo, od krupozne užgaline dušnika umrlo je dvoje djece
u dohijem gradu, a od d if t er i j e jedno u gon1jem gradu. Popustnih
groziiica bilo je malo, isto tako i · nazeba, pošaline ni_je bilo. Pobol
kao rpomor bio je nešto veći, nego prošlog mjeseca. Svega umrlo

160-
je 40, pra ma :32, dakle 8 .više. Pomor bio je 0·23 11 /o ili ~·3 od hsuć;
dnkle za o·06°/" veći, nego prošlog mjeseca. Pogledom na spol unirl.o
je 19 m. 21 ž., a obzirom ua dobu umrlo je izpod pn·e godine lG,
od l.-7. god. 3 ; od 7.-20. god. 3 ; od 20.-30. god. 5; od 30.·- 40.
god. l; od 40.- 00. god. 2; od 50;-(iU. god. 2; od 60.-70. god.
4; 70.-80. god. 3; 80. - 90. god. l. Obzirom na bolest umrlo je
orl plućne tuberkuloze, djetinja, vodene bolesti, ·. katara crievlja po
4, od u~galine opne trbušnice i od atrofije po 3, od užgaline pluća,
od mahne u srdcu, od kapi, od marazma i od krupozne užgallne
dušnika po 2, od kroničnog katara bronhija, od akutnoga katara·
crievlja, od paralize, od trismusa, od prištinute kile, od dobraca,
škrleta i difterije po l. Od umrlih liečeno bijaše 20, a 20 nije. Djece·
rodjene izvan braka nije prijavljeno.
8. Grad Zagreb (grad. kot.liečnik Dr. T. Wickerhauser).
Tečajem mjeseca studenoga umrlo je u Zagrebu 31 duša mužkoga
i 39 ženskoga spola, zatim bilo je 2 mrtvorodjena; pomor brojio je
1lakle ukupno 72 duše. Od ovih umrlo je .u vlastitih stanovih 44, u
bolnici miL braće 15, u bolnici mil. sestara 7, u samostanu milosni.
sestara 3, · u gradskoj ubožnici 2, i u ženskoj kaznioni l . Od ovih
umrlo je od tuberkuloze pluća 4, od starosti 7, od slabosti i zahli~
paca po 5, od kapi i upale rnozgovnib opana po 4, od gastroente-,
ritide, užgaline opne trbušnice i raka po 3, od kljenuti srdca, vodenice
. difterije, pubvica po 2, od vodoglavice, od kostoloma lubanje,
myelitis spinalis, mahne u srdcu, od nabujice pluća, od plućne} užgaline,
užgaline bubrega, od egavosti, pošaline, škrleta, iznemoglosti,
izgorjeli, nesrećom poginuo i od samoubojstva po l. Po dohi pako
umrlo je: mrtvorodjena 2, u l. godini zivota 14, do 10. godine )O_, ·
do 30; godine lO, do 50. godine 18, do 70. godine ll, do 90. go:­
dine 6, a preko 90 godina 1. Uzme li se u obzir, da je 8 bud ,bolestno,
bud umirući dovedeno u grad, zatim ako se odb1ju ona dva
mrtvorodjena, to ostaje pomor u gradu Zagrebu za mjesec studeni
62: U tom mjesecu bila su 3 sudbena i 4 :tdravstveno-redarstvena
paranja ...
· 9. Javna okružna obćinska bolnica u Vinkovcih (okružni
li e l~ ni k Dr. H u g o B l u m). U ovoj bolnici ostalo je koncem .listopada 30.
bolestnika {22 m. 8 ž.),. mjeseca studena primljeno je 44 bolestnika.
(30 m. ll ž.), svega je dakle liečeno 74 (52 m. 19 ž ~ 3 dj.). Q~ ;ovih
je ozdrav\lo 41 (31 m. l O ž.), umrlo je 3 (2 m, . l ž.), syega je
dakle što odpušteno, što umrlo 44 (33 m. ll ž.), ostalo u ·:bqlnici
~ 161 ---
7.a mjesec prosinac 30 bolestnika (l 9 m. s ž. 3 : dj.). Bo1esti; odi
kojih su l>Qlovali bijahu·: · Tracpolila :(lo bolestnik:i), Rheumatismusj
in use. :(3), Febris intermittel_:lS (3); Conjuileti~itis ~_cat3 chron.i'Keratitis,'
Eczema (po :2), HyitrHerrifa -n) : · Zdtn.vstvenu
~tanje \ u 'mjesec~ stuileil~ : bilo je ve~ina povoljno:; ·lbolesti bija:bi.I po-
~l ~j~i,~~ . : ~~~~~~~p ~ , n~mvi. . To~a, mj~s~c~ : · ~IDr~ s11"3 ~en,e_ \. ~ :}jece,
i ,t~: , ,od , , ~f.~h/~pac;t : B, od jlž~a_hne }f! .~~ a:, - ,~r,~tpozne 1 . r,~~~hn~;,~!~~~~
,~~~.~~~,e ,, v.Iucne , t:nb~r~~7.~, . u~gah,n~ . p~ttr~~~ ' ., s~~5~;~ 1 ~~~~~~~~~~~,i
~~!~t\~'r!J~ (~J ~ ~ffi~· · ~d · i~j,cl' 7~,g~~~ ~:~;J:oŽ:) '~r!ZJ:~i~ · 'j~~:: 1 i~slB~riđ~~
.7 : (j'(.ri~ .. :.t({) ' ~o~lo < 's.t~1en il;·, ~ - i ov j~)~ : odr_h ~ ~~~ : :~r ;.t2~~~m~
5 'i . "il'mrli 4 2 m. 2 Ž.)~ - reostalo 4 ·m~ Čeiiju 11 l9 1 (1'6 -m;· l~a :-. 1 ~!):
.--~ ) ' :·· ; ,·· -· .( .. -, .. ·· -: .-.-.. ,P •··. ··r:-: ·. :; ;! · . .. :·: •H : ~ = l-:"' .. : :- · : ' ! ! ·• ~o t ·P'
G: l _~1i~ ~~.ol~ ~ t .i yolov~ lo . ~~· : or , Qat~~'t.u:s ;. P .u,l, mon1~;~ ~ : ~~~~.~~ra 1 · t~~~ f;
matiS!lltl~ ,po_ c> 1
Tubercl1lsls pulmonum _4,, .Qlc~s crurls. . t · u.~cll~ sr_~ .
p)W!iticu.irl' po 3; Pleur_i tis; · F'~h#s ' i~ter.tii,i~t~ns\''' pafA!rh.·u ·s '. ~ve,Ht_r/c~li
i v.ulinis "sdss~m po' ·2; ltrilphysC.nuC '(l'uiino.liuni,' -p·h:e:mhn'la\'·',Yttlii\W
~o~đi t' Man 'i~ · Hjrperaemia · če rebri, ':Pa1:es1S',' Ne .~iraigHt, '··sj

- 16_2
Došlo u ~ . -~..s l
o:~ licčenJ'c ~ Odpuštcno JC ~ ~ j
o ~ rr."'
. • oi --- ·- o Cf
:Na. •kiruržkom 7~ ..s .;.E., '; o e~ . ::::~ ~ 1
~ ~ ; ~;:i. ·; ~ - ~·~- ~o -~ o '§e :
odjelu g~ ·so-g !>O og- . s - ~ · ~ ~ "N .. 2 ..,. > 8 -'
P::~ -~ !! .~~ ~ ~ . ~~o~ ·§:;§ ~; .
Q., ~ be (/.) ·- p.. ~ .... ~ ~ l
IDf ~ž. ;;fž. -;;.-jž: ;Jž. ;;ri. ~ .~ ~;;T;- -;,Tž::
-o~inje .. bp~reti __ ~~ 1~1~ 1 ; sl~~~- a~r ;~' .· 9 3 ~+~ : , -~I :J~ ' ~~!2.: 1j
~--~------~- -- -'
i.,.;- ' · . 4
llliadke: qolesti 3~ ;l 39 !l 2 - . 8~ 30 ~8 7 , ~~-- - -- B J:; 1 . ~2~~1
..;.J- · -'-'i ·-",---'--'~-
- . -· · --+J~ j __ _e .:_~_
· :
:z~nske b'oii>sti .~ 15 ~ - ~ '-"-- i - · t9 e,- ·3J- -ll~ 1 ~ ~~ - ~ ~ . ;~
-"" ~ --"-'"- ~ _:;_ - · -'-'--- ..:...:.!_ -.:.:!.:.:.... :.:....,...:.... -.......,. ~1--.:. _. _;_,__
Kdžhe bble~ti 2 ' s 7 5-'-- ~ 9 ·· 8 '41 '2 "'-..:.... -l--' .::....1-'- tl-"- . 4-
Bludotiolja . i ~ ~ 17 . 7 ~ ~ 45 ' ~3 ,·7 · ~~ ~ ~ =~~ ~~~ ~: ~ ·:28 15
v..... i
!Tnuta

- 164-
~iem.en()m. Dvaputa se nHlr;~rk . !liPte ~lill~tnmi vndit.i, jdanpnt nuli
preiizk~ . zdjeliee, drugiput. . rnrli . prevclilw gl:nc, osim toga izvedeno je
5, manjih' operiteijil kot! ro~lilja i elje ce. .
Zdravstvena izvješća iz gm1li1 Helo1'111'n i i;.: jnrne okru;}.ne oh­
~insk~ boin!te" u' JJfifl·ol'ir.i nemo::rosmo donieti, što nije bilo više
r•;ostol'~ :
E·pi'demioložke viesti.
Dift."rija. U D o l nj e m M i h o lj e u, pod~ upanije osječke, bilo
je·,d.J:ie 10 ..· listopada .. troje čeljadi bolestnu (L m. 2 dj.), do 28. studeoa
•. obolj~.lo je: ,40 osoba (3 m. 2 ž . . 35 dj .), ot! ovih ukupno .43
(4 m. 2 ž. 37 dj.) ozdravila je 17 (3 m. 2 7.. 12 d:i .), a umrlo 20
(l

- l6'7 -
(~.~E1n.ie.v.~c), Dr: Ji\rst (Si.s~l{)., Dr. ~avi iček (9-ori.~ll:), .p;r. Hu­
~ .· ~
..r~ ..
..
P,r. } ,. 1\.ko.
. .
p · ović, f)i·. Ka ll i voda~ Fa.\ k e u stei · ~~k i Dr.
:. .: .. . . · . . . .. ; . . .. .. . , . ·'- .
~ .~:!;1.\,.Dr. l{qsipli~, Dr. Kri~tQf, prof. Dr.~obinayer, br.
~,.,$ .~ ~;Rq ,s.tl_ad : O. ,l s lc i_, l)r. Ma t~ o ,v ić, ~{o \l esti n, Dr. Ra.­
~o fl!-((,, . l;>r. Rq n j a n i n ,(Ruma), Dr., S~c h:.., Dr. S l ug a noanjec),
Dr. š ,vrlj,uga, l)r. W.ickerh, aus~r, Dr. Winkle!\ · ·
Predsjednik sbora velemožni g. praliečnik Dr. Josip Kalli.voda­
.Falk e ns t e i ns k i .otvori- skupštinu razlažuć svrhu vanredne. glavne
skupštine ii zahvaliv. se srdačno prisutnim, što su se u toli · liepom
broju ;sa~hpili. : Pošto .. se .je zapisnik poslednje mjes('čne skupštine
pt·očit,ao ' :i odobrio,· pt·edje se , na . razpravu ob , osnovi novih pravila,
.što'.. no .ju je ·odbor. ,predložio. Za generalnu. debatu nije se nitko
JJl;-.jp,s ·OIWPYI\- bij11še : P.l'),mljen~. t~meljem specialne . razpr~y~, . te je
iz~ , ž(vahpe i ..po ,d\1,~~- . d~.bat~ ustanovljen sliede4i. tekst_:.
:I.:r avi l a
. · . . ... ·'· · ....
"sbora liaonika kraljevina Hrvatska• i Slavonije" u ·Zagre·bu.
t ·· svrha sbora~
J . J. ~ ~~rhqJ,e .~b.fu .'njegovat! Jie~.ničke z~~q~os~i , , tlj~~yaq i
.11r.prar~~t ~ .4r~vstx~~~ ~Il,t~:z:es~, > pas toj ati. o kriepko m, i: .. ko~egi,~,. ri9m
r!l~t ii sys~V~j .. ~la . ~.ods~ }\(~~.ničko~ .sWiša, te P4~ -~tt:ati : p. tJ. rrio!i:u~:~o~ti
8WlP"tfl~~~ ; ~u4ru~~x~. ; ~H~ov:~ -qdf~e . ~ - s~roč~4· ·
·'U'. Sredstva· 'ia vrš~nje
soorove zadaĆe.
§, . 1 ~- . Sl:edst.va. koj_imJ .. ~e s hor llll

- 168-
na sastatićih ~ · izvje::ićnje; vodi .,r,tzprave i zastupa sbor.

- 110-
0~, ; ~;tpjs~! p č].!!-.~Wia , ,~t:iP,~!~o , je :j e4i '1 ~ 1 : ;l)r~ .· ~ ."o -~ .. u :V ;~~ " iz, :~mobora
primjetbu, koja je . uv.ršt~ .ua u S. :1: .~i.m~ po~ljM,J~j!\ . ~Ji~eja
toga paragmfa. . . l
Na . ·upi~ PP~4~i~~pif,!J. :V)~št~.t;J ; .je , p~~or, . ~~ , ,o~p,~~~n;~)j,kvidne
sboro·ve tražbine od prošlih godina kod članova, koji se nikako i
nakon ::lpetovanih porkahAitjei'ati':n·e· 'rhogn.
Koila~Jio ,;iistAJnovlj~na - :ie ; c~ena ;.za ,;Lie ·čnički' J:vjestnik-u . .za ne­
.el~no :ve, ; :s& 6 .for.·: ·na1:godinm Time• bija&e : dnevni···red·:: izbrpljen~ : · ' a
. predsjednik zaključi skupštinu ..
Sitne viesti.
0~ 1 srbsk'e :i fbuga.'rski; ranjenike.• Dru'žtvo :.' h'drveiioga: ktiža~ u
. . Za:grebi:l• tizabmp ije·iod·borr koji :je!· sakupljao dobrovoljne-·:prin'ose z.a
.':ltiis'lre ;i,: bugarske>ranjenike. ·Sakupilo ·se·.dostr:i:>k no·vaca: ': i :: raznoga
:m.a~exijala, ,, t\ : ,;av.,qj, ·· ~ ,

- 172-
12. J.r~dsko ' 'z'rlh\\·st\ieno \; ieće · · mo~e '' na izmaku ·· svake
upravne· godine ·~đ - •čtt\hu~a ' ti '.' tit ' svi·llu izabranih·,; poduieti izvješće
o; ' s~om ·djelovanjtl · tečaj(im :doticne godine; 'koie će ·gr.· poglavarstvo
~bje)o'danitL
Traltoinatozn~ ' 'll~galinii' oči u. ' ViS:'' kr . . z'e'm' .. " ~lada 'iidiila ' je
'na~teđb'6tifod~ci ; · : !;ros~riĆt\ o~ : ~f ' ilt. 48274~ ri.aputdk/'kako · se:· ima
k~oui~nh i'.~~ri.li'' l) : ,I~st': i~~ . , ocrii 1;ir 1 ' ~ ~ .. tra h o ii{'! liečitt .· O' va lni.redba
. l"' i~;'J '' '
glaSI,
.§•. I. Sv!_ ži~elJi, _koji . boluju od .očnog~ 'žara (tracho~a); imadu
- J ) : ' J .: (". ··· ~ ·.. ·.' l' ' !-• • • " : , . • J \ ; 11 : • • r • 1 l \
se ~ he čiti ili u bolnicah ili izvan bolnice ambulato111o: · Ovo liečenje
i t'f' .i·' tl( P l ~ ;!" ~ ~ -• · :·r ' l .p l : ·1· -i 1:.: · · :·!. ·: . · ;' '" . ·. :~ · ·i . :.
je liezpla'tno,· odnosno ;obn.vlja 'se · o· 'hošku· javnom.
_ J;ii!:J§.i :it l!"p ,I~tf~b , li~~iJL ~~ .: ~e:
~~~ j.!~t ·~:t~~:J:J{ '({~~~~~ ;tt:i~~ ·r-a jotičnici ne imadu kod kuće do-
Ji ; l : o~~Yjn~ hj~~( ' f . ·' . ;', ._ . . .
cr oni žitelji f koji akQprem bol ujući ' ' od ' lagljih fonna 'trahoma;
-li,i•.Jipl\k ·. se athbiilatofhoriufc JiečenjU: ; s&stežu.
.-~, !' i Aniiiu ldto:rno_i. i fu~d J; ~e ' : ~ ~ i : qstali' ' !~~ij(sl ~~~ji'- tr'aeMma
4 . . Trahomatozni bolesinic1 'nrimaiu Re u: iavrie obće bo)n;ce
- ~~ ; ~~~pi P.r~,v.i~~~ ...·
.. · · ·· ·
J,_()(I _J ,Jlji; !>llsk:t:;.

- i74 -
oljujuči se i()(l'·sviljih': kuen.'. hhuiom; 'na 'štariiti~ :·'aa'.'se: što ' . i.i~niiŠnije
kod ' :A~'irbtil~to):noga : lieMnjlhi~čiti ''uzmogn·h
Ujedno' 'tHibl.>ć~j~' str:toj" :bbhisti ''znanja'·tactr; lil"de'odavde·'nii sve
· upra~e javnih obći11 bolnica·· :i.ipt;avlje'n ' ođpis :
šio); s~ ' ' tiolhičke ' : · lj~·čitbe . tt~e ; ' ter se: ·otiredjuje;'·da: :se;·poIjehe ·· Sll ' 'SV~ !cr•kt-:. vojne .i krt ··domobran~ke • ohlnsti ;..
.da tiK* n i •mortič$d; -' ;koja< id~ ·.l na · ·dopust;: napute;·, tla• ise i: ~mad u; H1a po ~
~t~a;tk\iltkUći i : uredoviromu ~ · liečniku ;predstavi'ti;: 1ko•i :. ć-e ·ih · gledom!:' na
·irahori:r imati pregleda: ii· !t~·,Prema nalazu eventualno· :.u. ~am bu tht·Clrtlo
n~čefij~ ; ·~·teti i ili!!njegovd lieMnje'· u i bolnici • izposlottiti .
. .. J()\tatn·0 ·:·p~~~l~~~rildmeniei ' bim·apodručnib : : žitelja;.·kojt••su ; :,pri~
godo tn : Pr~gt~~~u · 1 bdredjen~r ·ovbstttanitn :Qdpisomi iod:-I2.· pf~lliog!i slledeći3 ;!
._,_ r75 -
l /rCielo ·'ovo I ptidžup ~ područje i.·azdieljuje ' s~ zh' sAil~ ' ll : 5~
Jlrima.lj, okružja, koja/ se .; u phlež'ećoj 'razdi~lbF}iod '' l : pobiukO'''ti:i
značuje ~ ·
, 1 2:',' 'Svaka , ro'di~ja_ . : je 'dužna ·.· pbz\'at(' ~~ -'k '})oi;odjaj'U ,'izuccrHI
PHmaljir;' ·gilj~ ' )~ · t6 ·ika'kb '' mo~~će :: ·,siuiW · ~· - ~lttčti) '•i ' kada 1 b.Wr~ : : ~iP,~~~ i
.~, i~:~·na .~~~·~~~~-;, ~: : : ~h~~~~~ ;!' · .~~~.1~ ~g~:: t~~~4*'a '; i~.P ;i:i~f~~~a, J~#.ii~ ~·~~J~s~~~
_ ;J:, ,~t~;t~; rt -~:Ta 0 %~~Jv ;ii~;;~{ · tr.~P;ti~~i~~o - -~~~~~iht; , i!~~~t:~~~i
vMi:ni!( 1, z~ nil. ,i' tll.'i{o' l lt~l\\a~ •: p-tiin~Ijsk~ ·.· 'Pripliml>či.' iha, ··
i'VIFW~ j .e't 1 6irW:' rdtn e'iWot i č n :i ~-~.'i p l ()fii i ' F~· h ~ ; p 1 J: i'ril'nij ~f! 'ti'ri'~· y
:_ . s j ~' bf~:S~tl :' b :,N i f;sl d 'đ' š'Win io ~~r:~H ' jp'f~~ etilf't '4d 4 rf~ 'ri .o·šn\1 '( ·
s:){··o-g·li: iil'\fNo' ·jj~ži'v·u 1 k ci i~ · ' l:tiaiu~ ·'lit· VfJ:bi iiiiič~.
·~~:.ui'.\ ~i·~ ·~ ~ -o, ·
1~ ~~\\ .~1Jl~~~· ; ~~ )~ ; :[l)i~~ t~., 1 · dj~ A~p~omi ,r!l~a, , primalj~! IIW.pu~~;
d9~~ql1!\ ; wi.Pmn~P~~~-lk ~::": : !!-~ . ~ , P,~~ - n~J~.r~ti ;; k~p b'tld~ ~oj~Pl~t. pqr,~j:J.ji.l
lW~r~ft• i l ~1\-, .~i , j~,rR~W,i~J~.~ · ! P()i~~ : •~aprje~~I}tLi.l!: : Q~ . : ! ;I':*~"~' ln'fVPJi#l
zn pnmalJsku pnpomoćmcu valJa ~tJ),

§ 8. Sborovimi poslovi upl'avlja ili skupština ili odbor.·
§ H. Skupštine se 'obdt·žavaju redovito zadnjega ponedjeljka
svakoga mjeseca, osim toga lmd ih sazove predsjednik.
Glavna skupAtina ima se ureći mjeseca srpnja.
Valjane zaključk~ stvm·o. bt·oj, odgovarajući najmanje trećini u
Zagrebu stanujućih člano\'a. ·
Niti mjesec~ kolovoza, niti t·ujna neima skupštint>.
§ 1 O. tJ . djelokrug 'godišnje glavne skupštine spada:
a) izbor odbora i triub članova, koji će račnne pl·egledavati;
b) izvješće o družtvenoj ~jelatnosti i novčanom stanju družtva;·
e) · pretresivati i zaključivati o precllozih za preinaku družtvenih
pravila; ·
d) izbor dopisujućih i začastnih članova;
e) odluka o promjeni družtvenih prostorija;
n odluka o razlazu družtva.
i l. 6 čem · glavna skupština nerazpravljn; spada u ''od borov
~j~lokrug, na ·koliko si mjesečna s~upštiila nepl'idrži rješitbu .po~
. jedinih predmeta.
. 12 . . Odbor . sastoji od predsjednika, njegova zamjenika i od
pet članova;
odbor bira iz svoje sredine dva bilježnika i blagajnika.
13. Izbor predsjednika i njegovoga zamjenika obavlj~ se
napose, a napose. izbor odborskih članova i triuh pregledate}ja računa,
Absolutna yećina prisutnih glasova odlučl\je. .
14, Odbor sluŽbuje godinu dana.
. 15. Predsjednik uriče odborske sjednice, naznačiv program
:l .·. $lavu u· skupštinu, izvješćuje, vodi razprave, zastupa sbor napram .
.. trećim oso bani, te je vezan na zakljuČke sbora; naj posije ·.mu je
:d\iŽDOSt na zahtiev desetorice članova ·UZ naznačenje predmeta sazyati
izvanrednu skupštinu.
·§ 16. Bilježnici vode zapisnike, dopisuju, objavljaju razprave;
:sastavljaju _ godišnja izvješća, te jedan njih sunodoisuje sa pred­
_:&jednikom diplome.
§ 17. Blagajnik upravlja sborovim imetkom i. polaže rattm ..
§ 18. Svi ostali odborski članovi imaju podupirati poslovodstvo,
kad bude potrebita. .
§ 19. U slučaju priepora porodi všeg~ se medju članovi ob odno~ajih
sbora, bira _svaka .stranka dva obranika, odbor. pako petoga ·
§ 20. Za preinaku sborovib pravila iziskuju se dvie trećine u
~Javnoj skupštini nazočnih članova. U tq svrhu kao što i u slučaju
razlaza sbora , imade se . predati pismeni pred log j ur u lipanjskoj
sjednici, te se takav predlog imade uvrstiti u program glavne
skupštine.
§ 21. ~borno sjedište je u Zagr~bu te mu je pečat:
"Sbor liečnika
kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu."
· § 22. Vršenje navedenih ustanova redi poslovnik.
§ 23. O razlazu sbora odlučuju tri četvt'tine u glavnoj skupštini
n;1.zočnih članova.
Za slučaj, da se družtvo razvrgne, pripadat će čista imovina
medicinskom fakultetu u Zagrebu.
U Zagrebu, 14. ožujka 1874.
Br. 7687 .
2197 .
Na temelju previšnjega riešenja od 27. travnja 1874. odobrava.ju se ova
pravila . . · ·
U Z 1\ gr e b u, dne 18. svibnja 1874.
Za bana:
M. P. živković v. r .