Pomorski vjesnik broj 74. - Sindikat pomoraca Hrvatske

. 74 • ožujak 2013
3
Zatražena
ostavka ministra
- ministar odbio
Neposredan povod zahtjevu
bio je razgovor ministra u
Novom listu u kojem je izjavio
da „Nažalost to znači da beneficiranog
staža za pomorce nema, niti
će ga biti uskoro.“ što je izazvalo
uzbunu među pomorcima te
izjava u svezi pomoraca zaposlenih
u Jadroliniji: „ Kad je riječ o
broju pomoraca mislim da on ne bi
trebao biti upitan, da ga neće biti
potrebno drastičnije smanjivati.“
- Beneficirani radni staž postoji i
pomorci za njega plaćaju obvezan
doprinos, ali to ministar
ne zna. Izmjenama Pomorskog
zakonika željeli smo ispraviti neke
nedostatke, što nije prihvaćeno.
Tražili smo da se prijedlog izmjena
povuče iz procedure kad smo vidjeli
da se odustalo od svega što smo
dogovorili (MPPI, SPH i Udruga
brodara), ali odgovor nismo dobili.
Ministar također pogrešno govori o
Predrag Brazzoduro
nekom višku ljudi u Jadroliniji, jer
očito ne zna kako nedostaje ljudi,
pa su za ovu sezonu potrebna još
143 pomorca te dodatni broj ljudi
na kopnu. Nema komunikacije
između SPH i ministra, a očito je
loša i komunikacija između ministra
i njegovih pomoćnika koji bi
mu trebali objasniti da u Jadroliniji
nema viška, već manjka djelatnika,
izjavio je P. Brazzoduro.
Odgovor MPPI objavljen je u
Slobodnoj Dalmaciji (!): „Ministarstvo
pomorstva i prometa
prihvatilo je sugestije Sindikata
pomoraca, ali su iz drugih
nadležnih ministarstava, onih
rada i financija poručili kako u
državnom proračunu nema novca
za plaćanje dodatnih beneficija za
pomorce“. Uz to demantiraju se
navodi Sindikata pomoraca da je
ministar tvrdio kako u aktualnom
Glavni tajnik SPH Predrag
Brazzoduro je 25. ožujka
zatražio ostavku ministra
Siniše Hajdaša Dončića zog
očigledne neinformiranosti
i nepoznavanja odredbi
Pomorskog zakonika.
zakonu ne postoji beneficirani
staž za pomorce, kao i da nikada
nije ustvrdio kako u Jadroliniji
postoji višak zaposlenih pomoraca.
Napomenuto je da Siniša
Hajdaš Dončić neće podnijeti
ostavku.
Očito je da bi ministar trebao
podnijeti ostavku, jer je odbačen
prijedlog izmjena i dopuna
Pomorskog zakonika koji se
odnosi na subvencije brodarima i
pomorcima. Da podsjetimo: radi
se o zajedničkom prijedlogu resornog
ministarstva (MPPI), Udruge
brodara Mare Nostrum i SPH
koji je u skladu sa sugestijama
EU, a prema kojem bi se olakšala
konkuretnost brodara putem tzv.
tonnage tax (povoljniji sustav
oporezivanja vezan za tonažu
broda) dok bi beneficije prema
pomorcima bile ukidanje poreza
na zaradu u međunarodnoj
plovidbi i smanjenje davanja
za socijalni paket. Takve mjere
provode države EU da bi vlastitim
pomorcima osigurale konkurentnost
na međunarodnom tržištu.
- Oko 17 tusuća hrvatskih
pomoraca plovi u međunarodnoj
plovidbi, a njih samo pet tisuća
plovi kod domaćih brodara-
pomorce moramo učiniti
konkurentnima na stranom
tržištu, jer nisu stvoreni uvjeti za
zapošljavanje na domaćem, rekao
je P. Brazzoduro.
Činjenica je da su predstavnici
ministarstva rada i financija došli
na dogovor s predstavnicima SPH
i Udruge brodara, ali sa stavom
da ne prihvaćaju niti jedan
prijedlog i da – nemaju mandat
da raspravljaju o bilo kakvom
drugom prijedlogu!
Kako dio prijedloga izmjena
i dopuna Pomorskog zakonika
sadrži izmjene sukladno zahtjevima
Konvencije o radu pomoraca,
2006, koje zahtjevaju tripartitno
usuglašavanje, SPH je prisiljen
zatražiti mišljenje Međunarodne
organizacije rada (posebno o
pravu ministra da uređuje primjenu
Konvencije).
U međuvremenu je o izmjenama
o dopunama Pomorskog zakonika
rapsravljao saborski odbor za
zakonodavstvo, a i Vlada je dala
nekoliko amandmana. • (dp)
Obvezni
doprinosi
Nema
smanjenja!
Kako smo objavili u Pomorskom
vjesniku br. 73, SPH je
predložio smanjenje iznosa
obveznih doprinosa zbog krize
na svjetskom brodarskom
tržištu, pada vozarina, ali i
smanjenja plaća pomorcima.
Ministar nije prihvatio
obrazloženje tako da je na snazi
odluka koja je objavljena kao
prijedlog:
za prvu kategoriju - 3.124,40;
za drugu kategoriju - 2.303,95;
za treću kategoriju - 1.740,95;
za četvrtu kategoriju - 1.612,25;
za petu kategoriju - 1.511,25;
za šestu kategoriju - 1.407,70;
za sedmu kategoriju - 1.290,25
i za osmu kategoriju (jedina
koja se povećala) - 1.197,00
kuna.
EU ante portas
Što čeka hrvatske pomorce
Uklanjanjem posljednjih
prepreka (Slovenija) Hrvatska
će ovoga ljeta ući u EU – a
to znači da će se hrvatskim
pomorcima unekoliko izmijeniti
status: naime početi
će se primjenjivati direktiva
883/04 koja regulira pitanja
socijalnog osiguranja unutar
EU.
Osnovna postavka te direktive
je da se socijalna davanja
plaćaju sukladno mjestu (državi)
u kojem osoba obavlja svoj posao
(bez obzira na sjedište poslodavca).
Npr. ukoliko osoba radi u
Njemačkoj obavezna je plaćati socijalna
davanja u toj državi prema
njezinim zakonima do povratka u
matičnu državu.
Time se mijenja status hrvatskih
pomoraca koji plove na brodovima
pod zastavama država članica EU,
tako da hrvatski pomorci odlaze iz
hrvatskog sustava (mirovinskog,
zdravstvenog), smanjuje se prihod
državnog proračuna i povećavaju
troškovi rada za strane poslodavce
(i/ili pomorca)- što znači
da će vjerojatno izgubiti radno
mjesto. Prema podacima SPH to će
zahvatiti oko 2.500 pomoraca.
Cilj SPH je da se zadrže trenutni
uvjeti zaposlenja i ostanak u
hrvatskom socijalnom sustavu
uz nastavak plaćanja socijalnih
davanja u državni proračun kao i
do sada.
Da se to ostvari postoje dva
rješenja: bilateralni ugovor sa
svakom od zemalja članica EU koje
zapošljavaju hrvatske pomorce
uz uspostavljanje procedure (vrlo
dugotrajan proces iz iskustva s
Norveškom, upitna suradnja, problemi
u budućnosti kod izračuna
mirovina....).
Direktiva omogućava iznimku za
pomorce –pomorci koji plove na
brodovima pod zastavom zemalja
članica EU mogu plaćati socijalna
davanja u zemlji u kojoj su
rezidenti, ali samo u slučaju da im
se poslodavac nalazi u istoj zemlji.
Ova iznimka omogućava hrvatskim
pomorcima da ostanu konkurentni
na međunarodnom tržištu rada
s obzirom da je hrvatski socijalni
sustav za pomorce uvjerljivo
najpovoljniji (barem što se iznosa
plaćanja tiče) od EU.
Hrvatska pravna regulativa
omogućava takvo rješenje, npr. u
Pomorskom zakoniku je utvrđeno
da je pomorac obveznik plaćanja
poreza na dohodak te doprinosa
(zdravstveo, mirovinsko, tzv. beneficirani
staž) u skladu s propisima
RH, a poslodavac nije obvezan
obračunavati ni plaćati iste.
Dakle, da bi ostvarili zadani cilj
potrebno je da poslodavac pomorcima
bude hrvatska pravna osoba
koja nema obavezu obračunavanja
ni plaćanja predujma poreza
na dohodak te obveznih doprinosa
za mirovinsko i zdravstveno
osiguranje ( a kako je u zakonima
i utvrđeno), već za rad pomorcima
isplaćuje bruto plaću u skladu s
ugovorom o radu. Hrvatski poslodavac
svoje zaposlenike (pomorce)
šalje na rad na brodove u
međunarodnoj plovidbi, a u skladu
s ugovorom koji ima s inozemnim
brodovlasnikom, te za svoj rad
naplaćuje naknadu (koja uključuje
i plaću isplaćenu pomorcu).
Na ovaj način svi su na dobitkupomorci
zadržavaju radna mjesta,
brodovlasniku se ne povećavaju
troškovi rada, a hrvatska država
zadržava prihod državnog
proračuna. • (dp)
Sudbine
U raljama
Schengena
(2)
Priča objavljena u Pomorskom
vjesniku br. 69 dobila je ovih
dana epilog: SPH je dobio mail od
Sonje Lovrek Velkov iz hrvatskog
veleposlanstva u Rimu u kojem
navodi: - Nećete vjerovati, danas
(14/3) dobila sam fax informaciju da
je istekla zabrana ulaska u Schengen
9/3/2012 (!) te da ista nije bila
produživana. Fax sam dobila nakon
što sam neki dan po četvrti puta
od prošle godine (ožujak) poslala
požurnicu da mi se dostave navadene
informacije...
Na dokumentu Questure di
Savona (14/3, urgente) koji je
poslan veleposlanstvu u Rimu,
dužnosnik (nečtkog potpisa) piše da
je postupak prema strancu istekao
9/3/2012 i da nije produžen!
A sve je počelo u siječnju 1996.
Godine kada je hrvatskom pomorcu
navadena Questura izrekla mjeru
izgona s naredbom napuštanja
nacionalnog teritorija u roku od
deset dana jer je povrijedio talijanski
zakon o imigraciji – nije imao
dozvolu za boravak dok je plovio na
brodu pod talijanskom zastavom.
Nakon toga pomorac je nastavio
ploviti, a mjera mu je produžavanja
svaki put kada bi pokušao prijeći
granicu, a u razdoblju kada je mjera
istekla prema rješenju.
U međuvremenu je pomorac, da
bi preživio, ukrcan na hrvatski brod,
ali je izbjegavao odlaziti na ukrcaj
preko schengenskog teritorija.
O brzini dostave rješenja talijanske
administracije o prestanku mjere
(puna godina dana) – nemamo
komentara! • (dp)