29.01.2015 Views

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Nezavisno glasilo<br />

<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

br. 64 prosinac 2010 godina 16<br />

Nema plaća, nema hrane<br />

Nastavlja se agonija <strong>pomoraca</strong> ukrcanih<br />

na brodovima na kojima je posrednik za<br />

zapošljavanje Split Ship Management d.o.o.<br />

str.2<br />

Niže osnovice<br />

U Narodnim novinama je objavljena Naredba<br />

o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa<br />

za obvezna osiguranja člana posade broda u<br />

međunarodnoj plovidbi za 2011.<br />

str.3<br />

Zajedno smo jače!<br />

U uredu SPH u Rijeci sastale su se stare i nove<br />

članice Sekcije žena s ciljem aktualiziranja<br />

tekućih problema s kojima se žene susreću na<br />

brodu, ali i na radnim mjestima na kopnu.<br />

str.8-9<br />

Problem<br />

piratstva<br />

rješavati<br />

na kopnu<br />

str.4<br />

Veza između<br />

piratstva i<br />

opasnog<br />

otpada str.14<br />

Plovput<br />

Traži se<br />

povećanje<br />

plaća<br />

str.7<br />

Svim članovima SPH,<br />

članovima obitelji<br />

i svim pomorcima<br />

želimo Sretnu Novu<br />

2011. godinu!<br />

Pitanja i odgovori / 14 razloga zašto brodari vole filipinske pomorce / Dogovoreno povećanje plaća s NSA


2<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

Umjesto<br />

uvodnika<br />

posljednju luku uplovio<br />

je naš počasni član, U<br />

novinar, publicist, književnik,<br />

odanik mora, <strong>pomoraca</strong> i<br />

SPH Gradimir Radivojević-<br />

Grande. Napustio nas je u 74.<br />

godini…U početku rada SPH<br />

vodio je brigu o informiranju<br />

– uređivao je prve <strong>broj</strong>eve<br />

Pomorskog vjesnika. I postao<br />

počasni član, uvijek vjeran i<br />

dobrodošao u SU Rijeka, gdje<br />

je redovno znao navraćati<br />

na razgovor o moru i pomorcima<br />

ili da najavi svoju novu<br />

knjigu, bez obzira na tešku<br />

bolest. Napisao ih je čak 21,<br />

među kojima i šest romana, i<br />

sve knjige bile su posvećene<br />

moru i pomorcima. U<br />

prošlom <strong>broj</strong>u Pomorskog<br />

vjesnika objavili smo da je<br />

izašla njegova knjiga „Dva<br />

brodolomca na oceanu“. Tada<br />

je najavio nove projekte…<br />

A rođen je daleko od mora, u<br />

Lukovu kod Niša. U Rijeku je<br />

došao kao dopisnik beogradske<br />

Mladosti gdje je i objavio<br />

prve novinske tekstove,<br />

upoznao svoju buduću suprugu<br />

Marinu i – zauvijek ostao<br />

u Rijeci. Do umirovljenja<br />

bio je dopisnik zagrebačkog<br />

<strong>Vjesnik</strong>a, pratio pomorstvo,<br />

pa čak i zaplovio.<br />

Ostalo je zapisano da mu je<br />

legendarni direktor Jugolinije<br />

Jure Vukasović omogućio<br />

putovanje na brodu „Zagreb“<br />

pod zapovjedništvom Slavka<br />

Pezelja iz Kostrene do luka<br />

Bliskog istoka . I tada je<br />

Grande upoznao plovidbu uz<br />

rt Matapan i zaključio da -<br />

more voli, ali ga ne podnosi.<br />

Ljubav prema moru usadio<br />

je svojim i Marininim sinovima<br />

Feđi i Hariju koji plove<br />

kao časnici na brodovima<br />

stranih kompanija. Upravo<br />

na sjednici SO SPH koja je<br />

održana na Plitvicama, Feđa<br />

nam je pričao da se čeka<br />

iskrcaj Harija krajem godine,<br />

da se obitelj okupi…<br />

Malo osobnih sjećanja:<br />

odlaskom u mirovinu ( i<br />

nestankom Jugolinije/Croatia<br />

Linea) putevi su nam se<br />

razišli, ali samo nakratko,<br />

ubrzo sam, došao u SPH i<br />

nastavio tamo gdje je on<br />

stao. Uvijek na raspolaganju<br />

savjetom…<br />

Odani čitatelji njegovih<br />

napisa, feljtona, knjiga,<br />

romana su Grandeu vjerovali,<br />

jer je iz svakog retka izbijala<br />

ljubav prema moru i pomorcima.<br />

Čvrsto sam uvjeren da<br />

ću često posezati za njegovim<br />

knjigama …<br />

Grande, neka ti je mirno<br />

more u posljednoj luci!<br />

“Swift Split“<br />

Nastavlja se agonija<br />

<strong>pomoraca</strong> ukrcanih<br />

na brodovima na kojima<br />

je posrednik za<br />

zapošljavanje Split<br />

Ship Management d.o.o.<br />

kojem je Ministarstvo<br />

mora oduzelo dopusnicu<br />

za rad, ali je ostala<br />

obveza da se brine za<br />

ukrcane pomorce.<br />

SSM<br />

Na brodu „Glory I“ se nalazi<br />

indijska posada, a brod je<br />

duže vrijeme na sidrištu pred indijskom<br />

lukom Visag. Lokalne vlasti<br />

upozorile su hrvatsko veleposlanstvo<br />

u New Delhiju i zatražile reakciju<br />

i svojevrstan pritisak na splitsku<br />

kompaniju kako bi se problem<br />

što prije riješio. Prema podacima<br />

indijske agencije Blue Light Star<br />

Maritime Services, posada broda<br />

koji je arestiran u luci Visag, koju<br />

čine Indijci, Ukrajinci i jedan<br />

Crnogorac ostala je bez opskrbe<br />

električnom energijom, a hrane su<br />

početkom prosinca imali još samo<br />

za jedan dan. Brod je na sidrištu,<br />

bez mogućnosti komunikacije, a<br />

vlasnik je, navodi agencija, već objavio<br />

kako nema sredstava za isplatu<br />

potraživanja zbog kojih je brod<br />

arestiran. Prema podacima Equasisa<br />

vlasnik broda je tvrtka Andromeda<br />

Shipholding Ltd (care of Split Ship<br />

Management Ltd, Boktuljin put 16,<br />

PP 305, 21000 Split), a manager<br />

Split Ship Management Ltd,<br />

Boktuljin put 16, PP 305, 21000<br />

Split).<br />

Pomorci na brodu „Swift Split“<br />

(posada iz <strong>Hrvatske</strong>, Ukrajine i<br />

Mianmara) odavno su napustili luku<br />

Owendo i doplovili do kamerunske<br />

luke Douala gdje je iskrcan preostali<br />

teret, ali su problemi ostali.<br />

Hrvatski dio posade javio je SPH da<br />

im vlasnik SSM-a R. Božić duguje<br />

četiri plaće, pa je dio posade prestao<br />

raditi i traži repatrijaciju. Procjenjuje<br />

se da potraživanje vlasnika<br />

tereta doseže vrijednost broda, pa<br />

posada strahuje da će poslodavac<br />

jednostavno napustiti posadu i<br />

brod. Istovremeno posada je u<br />

strahu za osobnu sigurnost, jer je<br />

Douala na glasu kao vrlo opasna<br />

luka (otmice). Zalihe hrane su nešto<br />

bolje nego dok su bili u Gabonu,<br />

ali klimatizacijski sustav je u kvaru,<br />

brodski rashadnik za čuvanje hrane<br />

je u kvaru pa se ne mogu stvarati<br />

zalihe hrane, a ima i drugih kvarova<br />

koje posada nastoji otkloniti. Brod<br />

je zasad vezan u luci.<br />

Vlasnik tvrtke SSM pomorcima<br />

se opravdava da – vlasnik ne vodi<br />

računa o brodu, predstavljajući se<br />

isključivo kao posrednik pri njihovom<br />

zapošljavanju, iako postoje vrlo<br />

ozbiljne indicije da je brod njegovo<br />

vlasništvo. Prema Equasisu vlasnik<br />

broda je Swift Split Ltd iz Glen<br />

Heada u SAD, a manager Grace<br />

Line Ltd iz Glen Heada u SAD.<br />

Zapovjednik broda kap. Ivo<br />

Škerlj je javio: Božić mi je obećao<br />

isplatu zaostalih plaća i povratak<br />

kući nakon iskrcaja tereta u Douali,<br />

ali to nije ispunio. Poslao mi je<br />

obavijest da mogu ići kući, ali<br />

da mi nema čime isplatiti četiri<br />

zaostale plaće. Na brodu je još troje<br />

Hrvata koji također od srpnja nisu<br />

dobili ni centa. Stanje na brodu je<br />

jako loše. Dio posade odbija raditi<br />

i zahtjeva povratak kući, zbog<br />

neisplaćenih plaća i loših uvjeta<br />

na brodu. Ne znam što će se dalje<br />

zbivati. Božić je ovdje mnogima<br />

dužan. Potraživanja vlasnika<br />

tereta i drugih tolika su da sigurno<br />

dosežu vrijednost broda, tako da<br />

ne vidim tko bi to mogao platiti.<br />

Ne vidim ni mogućnost sretnog<br />

raspleta za posadu, posebno ako<br />

brod ostane tu i Božić potpuno<br />

digne ruke od nas.<br />

Zapovjednik i posada izloženi su<br />

i velikim pritiscima kamerunskih<br />

vlasti, budući da je naručitelj tereta<br />

koji od SSM-a potražuje veliku<br />

odštetu. Zbog toga su na brodu<br />

svakodnevno prisutni vojska,<br />

policija i lučke vlasti. Zasad je brod<br />

vezan, a zapovjednik poručuje da<br />

neće pristati ni pod koju cijenu<br />

na premještaj na sidrište, iako su<br />

Nema plaća,nema<br />

hrane<br />

vlasti to već nagovijestile. - Prije ću<br />

iskrcati cijelu posadu na obalu pa<br />

neka rade s nama što hoće. Sidrište<br />

u Douali je iznimno opasno,<br />

svakodnevno harače pljačkaši i<br />

otmičari, a ljudi nestaju s brodova.<br />

Stanovište SPH je da SSM<br />

nastavlja po svom: ne ispunjava<br />

obveze prema posadama, a dokaz<br />

“Glory I“<br />

tome je i „šetanje“ petorice mianmarskih<br />

<strong>pomoraca</strong> koji su nekoliko<br />

puta odlazili do lokalne zračne<br />

luke, jer im je rečeno da su im<br />

plaćene avionske karte za povratak<br />

kući, što očito nije bilo točno,<br />

jer su se vraćali na brod. Postoje<br />

dokazi da SSM i dalje posreduje<br />

u zapošljavanju <strong>pomoraca</strong> te da<br />

maltretira pomorce kojima je nešto<br />

isplaćeno tražeći da - vrate novac! •<br />

(dp)


. 64 • prosinac 2010<br />

3<br />

U radu devete sjednice<br />

Središnjeg odbora SPH koja<br />

je održana 15. i 16. prosinca<br />

na Plitvicama sudjelovao je i<br />

državni tajnik MMPI za more<br />

kap. M. Babić koji je pozvan da<br />

iznese planove MMPI u svezi<br />

zahtjeva SPH za izmjene Pomorskog<br />

zakonika (PZ), ali i<br />

drugih otvorenih pitanja.<br />

Izmjene PZ-a naći će se na dnevnom<br />

redu sjednice Vlade do Božića, a biti će<br />

na dnevnom redu prve sjednice Sabora<br />

u 2011. godini, najavio je kap. Babić<br />

naglašavajući da su najvažnije izmjene<br />

uvođenje tzv. beneficiranog staža za<br />

zanimanje pomorac, uvođenje tonnage<br />

tax sustava za brodare te dodatne pojednostavljenja<br />

u praktičnoj primjeni socijalne<br />

reforme za pomorce.<br />

Kap. M. Babić je objavio i da je ministar<br />

B. Kalmeta potpisao prijedlog<br />

Sjednica SO SPH<br />

Beneficirani staž<br />

tek na proljeće <br />

V. Svalina, M. Babić i N. Melvan<br />

izmjena i dopuna Pravilnika o zvanjima i<br />

svjedodžbama o osposobljenosti <strong>pomoraca</strong><br />

što znači da se čeka objava u Narodnim<br />

novinama nakon čega je otvoren put za<br />

početak rada tzv. alternativnog obrazovanja<br />

<strong>pomoraca</strong> za najviša zvanja.<br />

U višesatnoj otvorenoj raspravi članovi<br />

SO SPH su državnog tajnika podsjetili na<br />

zahtjeve SPH: da se bez odlaganja uvede<br />

tzv. beneficirani staž i tonnage tax sustav<br />

koji uključuje obvezu brodara na ukrcaj<br />

određenog <strong>broj</strong>a vježbenika; da se osiguraju<br />

radna mjesta hrvatskim pomorcima<br />

na brodovima pod hrvatskom zastavom;<br />

da se konačno započne s pregovorima za<br />

zaključenje kolektivnog ugovora u javnom<br />

linijskom obalnom prometu uz prijedlog<br />

SPH da ukoliko neki brodari odbiju pregovarati,<br />

da se odlukom ministra primjena<br />

kolektivnog ugovora proširi i na njih; da se<br />

striktno primjenjuje pravilo da se nijedan<br />

brodar ne može natjecati za dobivanje<br />

koncesije u trajektnom i brodskom prijevozu<br />

ukoliko nema dogovoren formacijski<br />

sastav posade sa SPH; da se odmah odrede<br />

datum i cijena pojedinih modula u tzv.<br />

alternativnom obrazovanju <strong>pomoraca</strong><br />

za najviša zvanja te da se omogući da<br />

pomorac pohađa i polaže module na onom<br />

fakultetu koji mu trenutno odgovara s obzirom<br />

na ukrcanje… • (dp)<br />

Doprinosi<br />

OSNOVICE ZA DOPRINOSE POMORACA U<br />

MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZA 2011. GODINU<br />

Za 2011. nešto<br />

niže osnovice<br />

Nakon što je MMPI zatražio mišljenje<br />

socijalnih partnera (uključujući i<br />

SPH), u Narodnim novinma je objavljena<br />

Naredba o mjesečnoj osnovici<br />

za obračun doprinosa za obvezna<br />

osiguranja člana posade broda u<br />

međunarodnoj plovidbi za 2011.<br />

godinu.<br />

Visina mjesečne osnovice za doprinose<br />

<strong>pomoraca</strong> u međunarodnoj<br />

plovidbi usklađuje se svake godine s<br />

iznosom najmanje mjesečne osnovice<br />

propisane Naredbom ministra financija<br />

o iznosima osnovica za obračun doprinosa<br />

za obvezna osiguranja za tekuću<br />

godinu.<br />

Naredba se primjenjuje od prvog<br />

siječnja 2011. godine. (dp)<br />

Kategorija Radna mjesta<br />

Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik<br />

osoblja, upravitelj osoblja u strojarnici<br />

1<br />

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja,<br />

rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji),<br />

2 liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnosnu<br />

zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu<br />

okoliša<br />

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći<br />

časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje<br />

(direktori), frižiderist, operater postrojenja za<br />

3 ukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta,<br />

zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta,<br />

operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja<br />

na jahti<br />

Osnovica<br />

osiguranja<br />

2010<br />

Osnovica<br />

osiguranja<br />

2011<br />

Mjesečna<br />

davanja<br />

35,5 %<br />

7.173,00 7.118,00 2.526,89<br />

5.290,00 5.249,00 1.863,40<br />

3.997,00 3.966,00 1.407,93<br />

Susret s ministrom<br />

Šestoga prosinca na brodu<br />

„Kraljica mora“ u Splitu,<br />

prilikom obilježavanja Dana <strong>pomoraca</strong><br />

i blagdana sv. Nikole, predstavnici<br />

SPH (V. Svalina i A. Malger)<br />

sastali su se s ministrom B. Kalmetom<br />

s kojim su razgovarali o izmjenama<br />

i dopunama Pomorskog zakonika,<br />

potrebi očuvanja hrvatskog<br />

brodarstva i radnih mjesta za<br />

hrvatske pomorce, pomoći Vlade u<br />

pokrivanju troškova obveznih doprinosa<br />

<strong>pomoraca</strong> te zapošljavanju<br />

vježbenika.<br />

Predstavnici SPH su, istoga dana,<br />

u Zadru i Šibeniku, kao što je već<br />

tradicija, organizirali polaganje<br />

vijenaca u spomenim preminulim<br />

pomorcima te prigodne druženja<br />

s predstavnicima pomorske<br />

V. Svalina, B. Kalmeta i A. Malger<br />

privrede. (bm)<br />

4<br />

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže<br />

na palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik,<br />

više hotelsko osoblje (časnici), više tehničko 3.702,00 3.673,00 1.303,91<br />

osoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar,<br />

časnik plovidbene straže u strojarnici<br />

5<br />

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više<br />

tehničko osoblje (niži časnici), električar,<br />

mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođa<br />

palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki<br />

3.470,00 3.443,00 1.222,26<br />

(pumpman), vozač na RO-RO brodovima,<br />

medicinska sestra, alatničar, dizaličar, bušač,<br />

ronilac, bravar, cjevar, varioc<br />

6<br />

Član plovidbene straže na palubi (kormilar),<br />

član plovidbene straže u strojarnici (mazač), 3.232,00 3,207,00 1.138,48<br />

hotelsko osoblje, tehničko osoblje<br />

7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.963,00 2.940,00 1.043,70<br />

8<br />

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali<br />

vježbenici, mornar, čistač, mladić sobe, mladić<br />

kuhinje, pomoćnik električara, pomoćnik<br />

mehaničara, pomoćnik poslužitelja sisaljki<br />

(pumpman), pomoćno hotelsko osoblje,<br />

pomoćno tehničko osoblje<br />

2.700,60 2.679,95 951,05


4<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

Sjednica SO SPH<br />

Problem piratstva<br />

rješavati na kopnu<br />

Plava vrpca <strong>Vjesnik</strong>a<br />

D. Bonetta, predstavnik <strong>Vjesnik</strong>a i Ž. Pulić<br />

Pirati<br />

odredili<br />

dobitnike<br />

Odbor za dodjelu Plave<br />

vrpce <strong>Vjesnik</strong>a, u čijem<br />

radu sudjeluje i P. Brazzoduro,<br />

nakon što je razmotrio svih<br />

sedam prijedloga (četiri u<br />

momčadskoj i tri i pojedinačnoj<br />

konkurenciji) jednoglasno je<br />

donio odluku da se priznanje<br />

dodijeli posadi tankera<br />

„San Fernando“ koja je, pod<br />

zapovjedništvom kap. Denisa<br />

Bonette, spasila njemačku<br />

nautičarku Angelike R. kod<br />

Nizozemskih Antila nakon što<br />

je 13 dana plutala u splavi i<br />

nakon što su joj pirati ubili<br />

muža te opljačkali i potopili<br />

jedrilicu kod obala Venecuele.<br />

Posada tankera je, unatoč<br />

valovima i veličini broda,<br />

primijetila malu splav i primjerenim<br />

manevrima uspjela<br />

spasiti iznemoglu nautičarku.<br />

Na tankeru je jedriličarka na<br />

primjeren način medicinski<br />

zbrinuta (dehidracija) te je<br />

prevezena do najbliže luke.<br />

U pojedinačnoj konkurenciji<br />

vrpca je dodijeljena<br />

dubrovačkom kapetanu Ž.<br />

Puliću, zapovjedniku kontejnerskog<br />

broda „Safmarine<br />

Zambezi“ koji je svojom<br />

umješnošću u mjesec dana<br />

izbjegao tri piratska napada<br />

unatoč tome što su na brod<br />

ispaljene četiri raketa iz<br />

ručnog bacača što je izazvalo<br />

požar. Plava vrpca <strong>Vjesnik</strong>a<br />

dodijeljena je dobitnicima 22.<br />

prosinca u marini u Ičićima.•<br />

(dp)<br />

Izmjene Pravilnika –<br />

pomorski dodatak isti !<br />

Ministarstvo financija je krajem listopada objavilo novi Pravilnik<br />

o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Unatoč<br />

argumentima i dokazivanjima SPH, <strong>Hrvatske</strong> udruge brodara i podrške<br />

MMPI nisu prihvaćeni prijedlozi o povećanju iznosa pomorskog dodatka<br />

za pomorce članove posade brodova koji plove u nacionalnoj plovidbi,<br />

pomorce članove posade brodova u međunarodnom linijskom pomorskom<br />

prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka<br />

unutar granica Jadranskog mora i pomorce članove posade brodova koji<br />

plove u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda.<br />

Nije prihvaćen niti prijedlog SPH o uvođenju mogućnosti prenošenja<br />

u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za<br />

koju je utvrđen ukupni <strong>broj</strong> dana plovidbe, dodatnih, ali neiskorištenih<br />

Na sjednici SO SPH posebna<br />

točka dnevnoga reda<br />

posvećena je problemu piratstva.<br />

Svoja iskustva iznio je<br />

kap. Ž. Pulić koji je u nepunih<br />

mjesec dana doživio tri<br />

piratska napada te je održana<br />

prezentacija o načinu pripreme<br />

jednog tankera za ulazak u<br />

rizično područje. Dr. N. Nikolić<br />

govorio je o zdravstvenim<br />

rizicima posade ukoliko bude<br />

oteta i duže vrijeme zadržana<br />

u rukama pirata, a p: Brazzoduro<br />

je podnio izvješće o svom<br />

sudjelovanju na drugoj konferenciji<br />

o piratstvu koja je u<br />

studenom održana u Londonu.<br />

Tijekom 2010. godine SPH<br />

je inicirao osnivanje Stožera<br />

za koordinaciju aktivnosti u<br />

slučajevima ugroze hrvatskih<br />

brodova i <strong>pomoraca</strong> u<br />

međunarodnoj plovidbi, organizirao<br />

je potpisivanje peticije<br />

u sklopu akcije ITF-a „Piracy:<br />

Enough is Enough“, te predstavnik<br />

SPH sudjelovao na<br />

dvije međunaeordne konferencije<br />

o sigurnosti na moru i<br />

borbi protiv piratstva.<br />

Istaknuto je da se SPH zauzima<br />

za: rješavanje uzroka pirattsva<br />

koji se kriju u strukturama<br />

korumpiranih, nedemokratskih<br />

i kriminalnih vlasti pojedinih<br />

zemalja; rješavanja pitanja<br />

odlaganja radioaktivnog<br />

i otrovnog otpada koji se<br />

godinama zbrinjava na kopnu<br />

i podmorju pojedinih zemalja<br />

što je uništilo kolalni ekosustav<br />

i zdravlje stanovništva;<br />

osiguranje šire međunarodne<br />

pomoći onim državama koje<br />

su sikreno spremne za borbu<br />

protiv pirattsva; da države<br />

zastave brodova preuzmu<br />

Kap. Ž. Pulić<br />

aktivniju ulogu u pomoći<br />

oslobađanju posada i brodova;<br />

da se u rješavanje problema<br />

jače uključe domicilne države<br />

<strong>pomoraca</strong>; da se dodatno<br />

informiraju i obuče pomorci<br />

u svezi postupaka u slučaju<br />

piratskog napada i otmice; da<br />

se osigura efikasna suradnja<br />

svih partnera u brodarstvu<br />

u borbi protiv piratstva; da<br />

se posade niukom slučaju ne<br />

(djelomično ili u cijelosti) dana za putovanje, dane provedene na<br />

stručnoj izobrazbi u inozemstvu i stvarne dane zbog liječenja (bolest ili<br />

ozljeda). Preostaje nada da će se dio tih zahtjeva riješiti putem izmjena i<br />

dopuna Pomorskog zakonika.• (dp)<br />

Uplate u mirovinski fond<br />

– neoporezive<br />

SPH je od početka primjene mirovinske reforme koja je omogućila<br />

stvaranje dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup) predlagao da<br />

se na primitke koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika,<br />

a koji se odnose na premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ne<br />

plaća porez na dohodak. Taj prijedlog podržale su udruge poslodavaca,<br />

sindikati, osiguravatelji…<br />

Posljednjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak prihvaćen je<br />

taj prijedlog: porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnog<br />

mirovinskog osiguranja; poslodavac iste uplaćuje na svoj teret u korist<br />

radnika; uplata je moguća jedino na tuzemno dobrovoljno mirovinsko<br />

osiguranje; omogućeno je plaćanje do 500 kn mjesečno odnosno 6.000<br />

kn godišnje; poslodavac mora obvezno voditi evidenciju o uplaćenim<br />

premijama i Poreznoj upravi dostavljati izvješće; primici koje radnik po<br />

ovoj osnovi prima smatraju se plaćom po osnovi nesamostalnog rada; i<br />

– društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna<br />

su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama<br />

dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od<br />

plaćanja poreza na dohodak.<br />

SPH je preuzeo zadatak da se što prije ocijeni u kojim domaćim<br />

odnosno stranim kompanijama postoji mogućnost da se pregovorima<br />

oko izmjena kolektivnog ugovora ugovori plaćanje od strane poslodavca<br />

premija osiguranja u dobrovoljni mirovinski fond. • (dp)<br />

smiju naoružavati te da na<br />

brodu se ne ukrcava naoružana<br />

pratnja; da se jasno definiraju<br />

odgovornosti ukrcanih<br />

zaštitara u odnosu prema<br />

zapovjedniku broda. • (dp)<br />

Reforma<br />

sustava<br />

obrazovanja<br />

Objavljen<br />

Pravilnik –<br />

početak na<br />

proljeće <br />

MMPI je u prosincu objavio<br />

u Narodnim novinama<br />

Pravilnik o izmjenama i dopunama<br />

Pravilnika o zvanjima i<br />

svjedodžbama o osposobljenosti<br />

<strong>pomoraca</strong> čime je otklonjena<br />

posljednja prepreka za<br />

uvođenje tzv. alternativnog<br />

načina stjecanja najviših<br />

zvanja u Hrvatskoj.<br />

Iako je u Pravilniku objavljen<br />

kompletan program obrazovanja,<br />

ostaje nejasno kada<br />

će početi takav način obrazovanja<br />

(najava za proljetni<br />

semestar), način organiziranja<br />

predavanja i ispita odnosno<br />

fleksibilnost da pomorac može,<br />

ovisno o tome kada je kod kuće<br />

sluša odnosno polaže na onom<br />

fakultetu koji mu u tom trenutku<br />

pruža takvu mogućnost. I<br />

što ja najvažnije: još uvijek<br />

nije objavljena cijena tzv. alternativnog<br />

načina obrazovanja<br />

<strong>pomoraca</strong>. • (dp)


. 64 • prosinac 2010<br />

5<br />

In memoriam<br />

Dugogodišnji član SPH,<br />

časnik stroja u Jadroliniji,<br />

Mladen Čurčija iz Kukljice<br />

napustio nas je u razdoblju<br />

između tiskanja dva<br />

Pomorska <strong>Vjesnik</strong>a<br />

Obitelji izražavamo<br />

sućut, a dugogodišnjeg<br />

člana zadržati ćemo u<br />

trajnoj uspomeni.<br />

Podružnica Jadrolinija<br />

Izmjene Ugovora o<br />

radu s određenog na<br />

neodređeno vrijeme<br />

Nakon detaljne analize napravljene<br />

na brodovima i u<br />

agencijama/uredima razmatrani su<br />

svi pomorci (427) i svi radnici na<br />

kopnu (117), koji imaju zasnovane<br />

ugovore o radu na određeno<br />

vrijeme, Uprava je odlučila da<br />

se u radni odnos na neodređeno<br />

vrijeme primi 98 <strong>pomoraca</strong> + 3<br />

(na sastanku je zajednički odlučeno<br />

izmijeniti tri ugovora o radu za<br />

tri sobarice, koje zadovoljavaju<br />

kriterije (prvi potpisani UOR<br />

2003. godine i ranije, potreba za<br />

zvanjem i službena ocjena) i 39<br />

radnika zaposlena na kopnu. Osim<br />

toga, Uprava je zaključila da popis<br />

radnika na kopnu ne bude konačan,<br />

s obzirom da je trenutno „na<br />

prekidu“ više radnika, koji zadovoljavaju<br />

kriterije, te će se s njihovim<br />

povratkom potpisati još desetak<br />

ugovora o radu na neodređeno<br />

vrijeme, a što sindikati podržavaju.<br />

SPH podružnica Jadrolinija će se<br />

i dalje boriti kako bi se preostali<br />

ugovori o radu na određeno vrijeme,<br />

vremenom preveli u ugovore o radu<br />

na neodređeno vrijeme. Dogovoreno<br />

Anketa<br />

Da li smtrate da se podstandardnim<br />

brodovima treba<br />

zabraniti ulaz u hrvatske luke<br />

DA: 88.89 %<br />

NE: 11.11 %<br />

Na anketu je odgovorilo 36 ispitanika.<br />

je, da će nakon kupnje dva nova<br />

broda (jedan za međunarodne linije<br />

i jedan za lokalne linije) ujesen<br />

2011. godine, ponovo doći do<br />

izmjena većeg dijela ugovora o radu<br />

na određeno u ugovore o radu na<br />

neodređeno vrijeme. Potrebno je<br />

skrenuti pozornost da je jedan od<br />

osnovnih kriterija za to službena<br />

ocjena rada.<br />

Isplata<br />

božićnica<br />

upitna,<br />

pokloni za<br />

djecu nisu,<br />

naknada za<br />

bolovanja…<br />

Kako financijska tvrtke situacija<br />

nije baš dobra, upitna je<br />

isplata božićnice, dok će se<br />

dodijeliti sredstva za poklonbon<br />

djeci <strong>pomoraca</strong> i radnika.<br />

Pohvalno je da su isplaćena<br />

sredstva predviđena za drugi dio<br />

božićnice svim radnicima, koji su<br />

bili na prekidu, a sada su ponovo<br />

zaposleni u Jadroliniji. Napokon<br />

se ponovo započelo s isplatom<br />

naknade za bolovanja duža od tri<br />

mjeseca. Savjetujemo svima, koji<br />

su na bolovanju preko tri mjeseca,<br />

da pisanim zahtjevom upućenim<br />

kadrovskoj službi, zatraže isplatu<br />

financijske pomoći.<br />

Predviđena sredstava za otpremnine<br />

prilikom odlaska u prijevremenu<br />

mirovinu biti će ista kao<br />

i prošle godine, dok će se za<br />

otpremnine za invalide napraviti<br />

poseban plan isplate nakon<br />

razgovora sa svakim invalidom u<br />

Jadroliniji.<br />

SPH protiv<br />

izdvajanja<br />

linija !<br />

Sa sastanka održanog drugog<br />

studenog izdvajamo zaključak<br />

da brodovi Jadrolinije ne smiju<br />

izaći iz trajektnog sustava i ostati<br />

bez hrvatske zastave. Podružnica<br />

SPH Jadrolinija zaražili je da svi<br />

brodari primjenjuju na brodovima<br />

i kroz ostale obveze poslodavaca,<br />

iste ili slične uvjete za posade<br />

kao Jadrolinija radi izbjegavanja<br />

nelojalne konkurencije, a to se<br />

može postići primjenom NKUHP<br />

na sve brodare, nakon potpisivanja<br />

Protokola o izmjenama NKUHP<br />

i izrade istog. Dobro je znati da<br />

Uprava Jadrolinije neće odustati<br />

od međunarodnih linija te da<br />

će imati maksimalnu podršku<br />

podružnice SPH Jadrolinija, jer<br />

izdvajanje međunarodnih linija<br />

iz sustava Jadrolinije značilo bi i<br />

„tihu smrt“ Jadrolinije.<br />

Radno<br />

vrijeme,<br />

SPH traži<br />

ista prava<br />

za sve<br />

zaposlenike<br />

Podružnica SPH jadrolinije stalno<br />

ukazuje na stalne probleme s<br />

radnim vremenom u agencijama,<br />

gdje do izražaja dolazi samovolja<br />

pojedinih rukovoditelja što izaziva<br />

nezadovoljstvo radnika. Naime,<br />

nije prihvatljivo da se dnevni fond<br />

vremena umanjuje i zaokružuje<br />

na 15 minuta. Slični problemi<br />

su vidljivi i na brodovima, gdje<br />

postoji više načina tumačenja<br />

radnog vremena. Zbog toga<br />

Podružnica SPH jadrolinija traži<br />

da se ponovo aktivira Povjerenstvo<br />

za donošenje Odluke o radnom<br />

vremenu u Društvu Jadrolinija,<br />

čija je zadaća izrada nacrta<br />

odluke s kojom će se točno definirati<br />

radno vrijeme na brodovima<br />

(plovidba i remont), u agencijama,<br />

uredima i radionicama, koji<br />

će biti prihvatljiv Upravi društva.<br />

Želja i pravo podružnice SPH<br />

Jadrolinija je da odnosi u Društvu<br />

Jadrolinija budu spram svih budu<br />

isti, te da svi pomorci i radnici<br />

imaju ista prava po osnovi rada i<br />

radnog vremena. • (bm)


6<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

Pitanja i odgovori<br />

Sva vaša pitanja i nedoumice šaljite putem elektronske pošte na: pbrazzoduro@sph.hr<br />

ili se javite u središnji ured SPH putem teleona na 051/325340<br />

1. Zar se nebi polaznicima pomorskih<br />

škola moglo izaći u susret da čim prije<br />

obave kadeturu, i da ne moraju mislit<br />

kako će skupiti potrebnih 30 000 kuna<br />

za poručnički ispit recite uz prosječnu<br />

plaću od 500 eura Uzmimo u obzir da se<br />

i na brodu mora živjeti, kupovati vodu<br />

po novome, a i hranu u zadnje vrijeme.<br />

I na kraju svega platiti još mirovinsko<br />

i zdravstveno. I još samo jedno pitanje:<br />

zašto se dopušta kvazi agentima<br />

koji obećavaju ukrcaje uz naknadu i<br />

hrvatskim agencijama koje uzimaju<br />

i do više do 60% zaslužene plaće na<br />

brodu, zašto i kako to mogu radit<br />

Poštovani,<br />

Svakako da bi se moglo. Dapače, moralo.<br />

Nažalost to ne ovisi o nama već o ljudima<br />

koji nemaju osjećaj za pomorstvo, a nažalost<br />

nalaze se u poziciji da donose odluke čije<br />

posljedice mi moramo ispaštati. „Nedovoljno“<br />

plaćeni predavači na raznim srednjim, višim<br />

i visokim školama, koji kroz institucije<br />

dokazuju potrebu za vlastitim postojanjem, a<br />

najmanje im je stalo do budućih i sadašnjih<br />

<strong>pomoraca</strong>, moraju si osigurati dodatne<br />

prihode, jer se od „plaćice“ neda živjeti.<br />

Kako ne znaju drugu mogućnost do li guliti<br />

pomorce i dalje ćete plaćati njihove potrebe za<br />

većim primanjima.<br />

Moj je stav da se školska, visokoškolska<br />

i/ili fakultetska obuka mora sastojati od<br />

kvalitetne prakse bilo na brodu ili na simulatorima<br />

visoke kvalitete. Nakon takove obuke<br />

nije potrebno više od šest mjeseci prilagodbe<br />

na brodu pod trgovačkim operacijama i s<br />

dnevnikom u kojem su obrađena teoretska<br />

znanja u praksi. Nakon toga se automatizmom<br />

izdaje svjedodžba časnika straže (jer<br />

zašto se netko četiri ili šest ili osam godina<br />

školovao da bi ga se ponovno ispitivalo ono<br />

što je već pokazao da zna. Besmislica. Osim<br />

jasno zarade za „potplaćene“ ispitivače.<br />

No moram ponoviti. Problem rješavaju<br />

pomorci kroz <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />

Zajedničkom akcijom. SPH može pomoći u<br />

artikuliranju zahtjeva i pronalaženju onih<br />

u političkim tijelima u državi, koji će ideje<br />

podržati i provesti.<br />

Što se tiče posrednika u zapošljavanju<br />

<strong>pomoraca</strong> i tu je vaša uloga veća od moje. Ja<br />

kad god čujem za takove posrednike pokušam<br />

nabaviti dokaze i tražim od Ministarstva<br />

mora akciju. U ovom trenutku prijavio sam<br />

tri posrednika koji nemaju dozvole za rad, a<br />

rade kao posrednici. Nadam se da će uskoro<br />

biti primjereno kažnjeni.<br />

Ako znate za neke, javite. Ako vas traži<br />

novac, javite. Riješiti ćemo ih se.<br />

2. Moj suprug će uskoro napuniti<br />

61 godinu života. Plovi na stranom<br />

brodu. Zanima me da li će imati<br />

pravo da plovi do svoje 64- 65 godine<br />

života ako ga zdravlje posluzi<br />

Nema zakona koji ograničava plovidbu<br />

godinama. Vaš suprug bi mogao ploviti<br />

do godina za mirovinu (redovnu) prema<br />

zakonodavstvu zastave broda, a to negdje<br />

znači i do 70 godina ili više gdje ne postoji<br />

nikakav limit. U praksi kompanije postavljaju<br />

limit na 60 godina života, najčešće<br />

zbog osiguranja koje su kompanije obvezne<br />

priskrbiti pomorcu. Ograničenje je zdravstvena<br />

sposobnost za navigaciju, koja se, kao<br />

i godine, vezuje uz zakonodavstvo zastave<br />

broda, odnosno u Vašem slučaju za naš<br />

zakon obzirom da se svjedodžbe o sposobnosti<br />

izdaju u RH.<br />

Zašto kažem ovisno o zastavi broda<br />

U praksi se pokazuje velika razlika u<br />

primjeni međunarodnih instrumenata<br />

kojima se određuje zdravstvena sposobnost<br />

<strong>pomoraca</strong>. Drastičan primjer nam<br />

je zapovjednik broda s drvenom nogom<br />

(nije iz filma o gusarima, već na brodu s<br />

posadom iz Ukrajine, čije su svjedodžbe<br />

međunarodno priznate).<br />

Nadam se da sam Vam pomogao.<br />

3. Poštovani, plovio sam na splitskoj<br />

kompaniji Jadroplov od 1974-<br />

1976g, da li sam ostvario pravo na<br />

benificirani staž za to vrijeme.<br />

Poštovani,<br />

Naravno da ste stekli pravo na „beneficirani<br />

staž“ – staž s povećanim trajanjem, za<br />

te godine.<br />

Problem je u zakonu. Kako ste vi plovili<br />

od 1974 do 1976 godine, imate pravo na<br />

1974. – 2 mjeseca, 1975. – 2 mjeseca i<br />

1976. – 2 mjeseca (uz uvjet da je Jadroplov,<br />

sve te godine, cijelu godinu – 12 mjeseci za<br />

vas plaćao dodatno osiguranje). Nažalost<br />

prema zakonu N.N. 71/99, spadate pod<br />

osiguranike navedene pod 1. (navedeno<br />

ispod) i praktično ne dobivate ništa u smanjenju<br />

godina za mirovinu jer niste ostvarili<br />

najmanje 6 godina koje bi vam dale pravo<br />

na umanjenje od 1 godine.<br />

4. Pomorac s dvojnim državljanstvom,<br />

živi u USA i plovi s hrvatskim dokumentima.<br />

Sve plaća u USA, jer ima i njihovo<br />

državljanstvo (tamo se to mora).<br />

Kod produženja svjedodžbi što sve treba<br />

priložiti<br />

Može li certificate obnoviti u<br />

Konzulatu u New Yorku<br />

Nažalost svjedodžbe se mogu obnoviti<br />

isključivo u lučkim kapetanijama, tako da<br />

Vam diplomatska predstavništva nisu od<br />

koristi.<br />

Kod obnove Svjedodžbi trebaj Vam<br />

uobičajeni papiri: ovjerena pomorska<br />

knjižica i liječnička svjedodžba. S obzirom<br />

da najvjerojatnije nemate ovjerenu<br />

navigaciju u HR Pomorskoj knjižici, treba<br />

donijeti dokaze da ste plovili u određenom<br />

periodu u zvanju za koje tražite obnovu.<br />

Na primjer stranu pomorsku knjižicu,<br />

iskrcajne liste, ugovore, avio karte i<br />

slično. Što više dokumenta to bolje, brže je<br />

rješenje.<br />

5. Poštovani, zanima me ako firma<br />

iskrca pomorca prije isteka njegovog<br />

ugovora zbog gubitka menagmenta nad<br />

tim brodom, dali je ona duzna platiti<br />

basic placu za sve te mjesece koliko<br />

pomorcu treba da zavrsi potpisani<br />

ugovor ili ga mogu poslat na drugi brod<br />

na firmi i ako mogu u kojem periodu<br />

mora imati taj ukrcaj 2. pitanje.<br />

ako je moj ugovor 6+/- a iskrcaju me<br />

nakon 4 mj. dali imam pravo na 1 ili<br />

2 basic place(tj. dali se racuna 6mj<br />

ugovor ili 5mj ugovor zbog ovog +/-)<br />

hvala lijepa unaprijed na odgovoru!<br />

Poštovani,<br />

Točan odgovor na Vaš upit mogu dati tek<br />

kad mi kažete o kojem se brodu radi i o<br />

kojem se Kolektivnom ili individualnom<br />

ugovoru radi.<br />

Načelni odgovor je:<br />

Na brodovima pod Kolektivnim ugovorom<br />

ITF/SPH, kompanija Vam je dužna osigurati<br />

izvršenje, odnosno nastavak ugovora<br />

na drugom brodu u razumnom roku.<br />

ITF/SPH razumni rok tumači vremenom<br />

zarađenog godišnjeg odmora do vremena<br />

iskrcaja. Kako svaki mjesec na brodu znači<br />

7 dana godišnjeg odmora, to bi nakon<br />

jednog mjeseca poslodavac morao osigurati<br />

nastavak ugovora u roku od tjedan dana.<br />

Upozoravam da ćemo prihvatiti i svaki<br />

razuman dogovor između pomorca i poslodavca,<br />

neovisno o iznesenom tumačenju.<br />

U protivnom s osnova ugovorne odgovornosti<br />

brodara pripada Vam dvije osnovne<br />

plaće naknade i to neovisno koliko je ostalo<br />

do ispunjenja ugovora. I kad je do kraja<br />

ugovora ostalo još mjesec dana, ili deset<br />

dana ili tri mjeseca, pomorac ima pravo na<br />

dvije osnovne plaće iz ugovorne naknade.<br />

NN 71/99<br />

(1) Snižavanje dobne granice za<br />

stjecanje prava na starosnu mirovinu<br />

ovisi o dužini razdoblja za koje se staž<br />

osiguranja računa s povećanim trajanjem<br />

i stupnju povećanja staža osiguranja.<br />

(2) Osiguranicima iz članka 4. i 5.<br />

ovoga Zakona kao i osiguranicima<br />

kojima se staž osiguranja računa s<br />

povećanim trajanjem prema posebnim<br />

propisima, snižava se dobna granica za<br />

stjecanje prava na starosnu mirovinu iz<br />

članka 30. Zakona o mirovinskom osiguranju<br />

i to:<br />

1) po jednu godinu za svakih 6 godina<br />

za radna mjesta odnosno zanimanja<br />

na kojima se staž osiguranja računa 12<br />

mjeseci kao 14 mjeseci,<br />

2) po jednu godinu za svakih 5 godina<br />

za radna mjesta odnosno zanimanja<br />

na kojima se staž osiguranja računa 12<br />

mjeseci kao 15 mjeseci,<br />

3) po jednu godinu za svake 4 godine<br />

za radna mjesta odnosno zanimanja<br />

na kojima se staž osiguranja računa 12<br />

mjeseci kao 16 mjeseci,<br />

4) po jednu godinu za svake 3 godine<br />

za radna mjesta odnosno zanimanja<br />

na kojima se staž osiguranja računa 12<br />

mjeseci kao 18 mjeseci.<br />

(3) Osiguranicima – invalidnim<br />

osobama iz članka 7. ovoga Zakona<br />

snižava se dobna granica za stjecanje<br />

prava na starosnu mirovinu iz članka<br />

30. Zakona o mirovinskom osiguranju<br />

po jednu godinu za svakih pet godina<br />

provedenih u osiguranju koje se računa<br />

12 mjeseci kao 15 mjeseci.<br />

Pomorac ima i otvorenu mogućnost<br />

utuženja za naknadu štete koja bi se<br />

ogledala u izgubljenoj dobiti, plaći za svo<br />

vrijeme trajanja ugovora o radu. S tog<br />

osnova onaj kome je ostalo mjesec dana do<br />

kraja ugovora mogao bi potraživati razliku<br />

između dvije osnovne plaće i ukupne plaće<br />

za mjesec dana. Onaj kome je ostalo tri<br />

mjeseca imao bi pravo potraživati razliku<br />

između dvije osnovne plaće i tromjesečne<br />

pune plaće.<br />

Uvijet za ostvarenje ovih prava je da<br />

poslodavac nije ponudio prekrcaj ili isti<br />

nije uslijedio u razumnom ili dogovorenom<br />

roku.<br />

Što se tiče trajanja ugovora, kad je isti<br />

predviđen sa 6 plus/minus mjesec dana, a<br />

za slučaj iskrcanja s broda ugovor traje 5<br />

mjeseci. Plus minus jedan mjesec je dat na<br />

upotrebu poslodavcu.<br />

Nadam se da Vam ovo pomaže, a<br />

molim da držite na umu da se navedeno<br />

ograničava na ITF/SPH kolektivni ugovor.<br />

6. Plovim kao časnik na njemačkoj<br />

kompaniji, i kompanija ima 20-ak<br />

brodova od kojih je odredeni postotak<br />

pod njemačkom zastavom i kada<br />

sam ukrcan na brod pod njemačkom<br />

zastavom kompanija mi plaća socijalno,<br />

zdravstveno i mirovinsko osiguranje<br />

u Njemačkoj, a za isti taj ukrcaj<br />

ja dobivam uplatnice od Hrvatskog<br />

zavoda za osiguranje. Moja dva<br />

pitanja su:<br />

1. Da li sam dužan platiti te uplatnice<br />

ako kompanija već to isto plaća u<br />

Njemačkoj i ja imam dokaze o uplati<br />

2. Da li je moguće da ne budem u<br />

mogućnosti produžiti časničku<br />

sviedodžbu u slučaju da ne<br />

platim te doprinose Hvala.<br />

Ne morate platiti, ali ste dužni prijaviti<br />

Lučkoj kapetaniji da ste ukrcani na brodu<br />

pod Njemačkom zastavom i da kompanija<br />

plaća zdravstveno i mirovinsko. Potvrdu<br />

o uplati s citiranjem niže navedenog<br />

članka Međunarodnog sporazuma sa SR<br />

Njemačkom osloboditi će Vas plaćanja.<br />

Produženje svjedodžbe nema veze sa<br />

plaćanjem obveznih osiguranja. Za<br />

produženje svjedodžbe Vama je potreban<br />

dokaz da ste u zadnjih 5 godina imali<br />

najmanje 1 godinu navigacije, a to se<br />

dokazuje pomorskom knjižicom.<br />

OBVEZA OSIGURANJA POMORACA<br />

(1) Za osobe zaposlene na pomorskom<br />

brodu koji plovi pod zastavom<br />

jedne od država ugovornica, vrijede<br />

pravni propisi te države ugovornice.<br />

(2) Ako je zaposlenik koji prebiva<br />

na području suvereniteta jedne države<br />

ugovornice privremeno zaposlen na<br />

pomorskom brodu koji plovi pod<br />

zastavom druge države ugovornice,<br />

kod poslodavca koji ima sjedište na<br />

području suvereniteta prve države<br />

ugovornice a nije vlasnik broda, tada<br />

u pogledu obveze osiguranja vrijede<br />

pravni propisi prve države ugovornice,<br />

kao da je zaposlenik zaposlen na<br />

njenom području suvereniteta. •<br />

Tekuće vijesti bez<br />

cenzure možete<br />

pratiti na<br />

službenom blogu<br />

kapetana<br />

Brazzodura.<br />

http://predragbrazzoduro.com/


. 64 • prosinac 2010<br />

7<br />

Plovput<br />

Traži se<br />

povećanje plaća<br />

Dvadeset i trećeg prosinca održan je u prostorijama<br />

Baze u Stinicama skup radnika Plovputa na kojem<br />

su nazočili su predsjednica i članovi Raničkog vijeća,<br />

cjelokupna uprava na čelu s direktorom Matom<br />

Perišićem, predsjenik SPH Vladimir Svalina te povjerenik<br />

SPH u Plovputu Neven Melvan.<br />

Foto vijest<br />

Predsjednica Radničkog vijeća<br />

Vanja Poljičak podnijela je<br />

izvješće o radu Radničkog vijeća<br />

u protekloj godini. Direktor se<br />

osvrnuo na stanje u društvu.<br />

Naglasio je da je financijsko<br />

stanje u Plovputu iznimno dobro,<br />

da Društvo završava 2010.<br />

godinu pozitivnim rezultatom od<br />

preko deset milijuna kuna, što je<br />

uspjeh koji nije bio predviđen ni<br />

najoptimističnijim planom rada<br />

društva za 2010 godinu. Društvo<br />

pokreće proceduru nabavke<br />

novog radnog broda, najvjerojatnije<br />

u hrvatskom brodogradilištu,<br />

a čime bi se poboljšalo održavanje<br />

objekata sigurnosti plovidbe na<br />

Jadranu.<br />

Predsjednica i članovi<br />

Radničkog vijeća su iznijeli<br />

prigovor na djelomični nedostatak<br />

suradnje uprave i Radničkog<br />

vijeća i nedostatak izvješćivanja<br />

od strane uprave te na činjenicu<br />

da je u tijeku postupak imenovanja<br />

pet pomoćnika i savjetnika<br />

direktora iz kruga dosadašnjih<br />

rukovoditelja što smatraju<br />

nepotrebnim troškom za društvo<br />

i nepotrebnim činom, jer društvo<br />

nije toliko <strong>broj</strong>no da bi trebalo<br />

imati veći <strong>broj</strong> radnika s posebnim<br />

ugovorom.<br />

Predsjednik SPH Vladimir<br />

Svalina osvrnuo se na važnu<br />

ulogu Plovputa u jačanju sigurnosti<br />

plovidbe na Jadranu te je<br />

izrazio zadovoljstvo da društvo,<br />

koje je donedavno bilo na niskim<br />

granama i pred evidentnom privatizacijom,<br />

a protiv čega se SPH<br />

javno borio, danas posluje iznimno<br />

dobro. Iznio najnovija saznanja<br />

vezana uz interese <strong>pomoraca</strong> i<br />

drugih radnika društva. Također<br />

je govorio o općem stanju u RH,<br />

odnosima sa MMPI te većom<br />

potrebom za solidarnošću među<br />

radnicima u Hrvatskoj.<br />

Neven Melvan je, kao predsjednik<br />

pregovaračkog odbora<br />

sindikata u društvu, najavio<br />

pokretanje pregovora za izmjene<br />

kolektivnog ugovora u društvu s<br />

ciljem povećanja plaća.Također<br />

je najavio pritisak prema Vladi<br />

RH radi povlačenja odluke o<br />

zamrzavanju plaća u društvima u<br />

pretežitom vlasništvu RH. Nema<br />

razloga da društvo koje posluje<br />

pozitivno, smanjilo je <strong>broj</strong> radnika<br />

te time povećalo opseg poslova<br />

ostalim radnicima u društvu, ne<br />

poveća plaće. Očekuje se podrška<br />

Radničkog vijeća i <strong>Sindikat</strong>a<br />

Plovput u ostvarenju tog cilja.<br />

Još jednom je izrazio podršku<br />

radnicima koji stanuju u tzv.<br />

stanovima za službene potrebe<br />

u rješavanju tog problema na<br />

zadovoljstvo radnika, a očekuje<br />

i podršku Nadzornog odbora,<br />

skupštine i uprave društva kako<br />

bi se dogovorom riješilo to staro i<br />

otvoreno pitanje.<br />

Nakon što je pružena prilika<br />

svim radnicima da iznesu<br />

primjedbe i postave eventualna<br />

pitanja, skup radnika je okončan<br />

zajedničkom prigodnom zakuskom<br />

svih sudionika. •(dp)<br />

Info-korner SPH/ITF u luci Gruž<br />

Plaća i<br />

podrška<br />

obitelji<br />

<strong>pomoraca</strong><br />

za vrijeme<br />

otmice<br />

Dogovor između sindikata i<br />

industrijski najveće pregovaračke<br />

grupe o tretiranju otetih <strong>pomoraca</strong><br />

i podrške obiteljima uskoro će se<br />

primjenjivati na sve kolektivne<br />

ugovore. Za sada su International<br />

Transport Worker’s Federation (ITF) i<br />

International Employers Committee<br />

(IMEC) prošlog su krajem listopada<br />

dogovorili cijeli niz preporuka u svezi<br />

plaćanja <strong>pomoraca</strong> dok se nalaze<br />

Hrvatska Transportna<br />

Federacija - sve bliže<br />

cilju!<br />

Petnaestog rujna se u prostorima SPH u Rijeci održala sjednica Nacionalnog<br />

koordinacijskog odbora hrvatskih transportnih sindikata (NKO HTS).<br />

U raspravi u kojoj je sudjelovalo 11 čelnika hrvatskih transportnih sindikata<br />

(željezničari, cestovni i zračni promet, pomorci i lučki radnici) donijeto je<br />

nekoliko zaključaka.<br />

Dogovoreno je sljedeće: - da će se do slijedeće sjednice raspraviti do<br />

kraja ovaj prijedlog Statuta, - da će se izraditi Prijedlog poslovnika o radu<br />

Kongersa, - da će se izraditi Prijedlog odluke kojom izražavamo spremnost<br />

za organiziranjem HTF-a i organiziranje 1 osnivačkog Kongresa. - da će<br />

se 1 osnivački Kongres održati najdalje u ožujku 2011. godine i - da će se<br />

slijedeća sjednica NKO HTS održati u drugoj polovici listopada 2010. Mjesto<br />

će biti naknadno određeno. Svrha udruživanja transportnih sindikata u<br />

RH jest zajedničko djelovanje i sporovođenje akcija sa zajedničkim ciljem:<br />

poboljšati status transportnih radnika u Hrvatskoj. (dp)<br />

Izdavanje mjere<br />

zabrane uplovljavanja<br />

stranih brodova u<br />

luke članice Pariškog<br />

memoranduma, tzv.<br />

baniranje broda<br />

temelji se na ispunjavanju<br />

kriterija za<br />

baniranje utvrđenih<br />

sukladno nadzoru<br />

države luke (Port<br />

State Control)<br />

Pariškog memoranduma.<br />

Uz države<br />

članice Europske<br />

unije, članice Pariškog<br />

memoranduma su<br />

i Norveška, Island,<br />

Kanada, Rusija i<br />

Hrvatska.<br />

Od prvog siječnja<br />

2011. godine na<br />

razini članica Pariškog<br />

memoranduma na<br />

snagu stupa novi<br />

inspekcijski režim<br />

(NIR) koji ima za<br />

svrhu eliminiranje<br />

tzv. ispodstandardnih<br />

brodova uz uvođenje<br />

strožih kriterija prema<br />

brodovima i kompanijama<br />

koji ne budu<br />

ispunjavali zahtjeve<br />

međunarodnih<br />

pomorskih konvencija<br />

(IMO). Jedna od<br />

novih mjera koje se<br />

uvode novim inspekcijskim<br />

režimom je<br />

i trajan izgon ispodstandardnog<br />

broda iz<br />

luka članica Pariškog<br />

memoranduma.<br />

Inspekcija sigurnosti<br />

plovidbe u Republici<br />

Hrvatskoj u potpunosti<br />

je pripremljena<br />

za početak primjene<br />

ovog novog inspekcijskog<br />

režima.<br />

Ujedno, u skladu<br />

s Međunarodnom<br />

konvencijom o<br />

uklanjanju podrtina iz<br />

2007. godine (Nairobi<br />

International Convention<br />

on the Removal<br />

u rukama otmičara kao i u svezi<br />

podrške obiteljima.<br />

Steven Cotton (ITF) je izjavio da će<br />

se dogovor sada proširiti na tisuće<br />

brodova koji plove pod ITF ugovorima,<br />

a čemu će se raspravljati na<br />

slijedećim sastancima. ITF i IMEC su<br />

dogovorili i da ponovno započnu s<br />

pregovorima o plaćama početkom<br />

slijedeće godine nakon 18 mjeseci<br />

zamrznutosti zbog svjetske recesije<br />

iako IMEC tvrdi da mnogi sektori<br />

pomorstva i dalje “pati” i da to sugerira<br />

da se plaće trebaju i dalje držati na<br />

sadašnjoj razini.<br />

S. Cotton je izjavio: Pomorci moraju<br />

imati istu zaštitu od piratstva ili<br />

posljedica ratnih djelovanja bez obzira<br />

na vrstu kolektivnog ugovora koji<br />

ga štiti. ITF Fair Practices Committee<br />

Steering Group (FPC SG) će odlučiti<br />

da li da priloži manadmane na<br />

(non-IBF) ITF Uniform TCC i Standard<br />

ugovore slijedećeg mjeseca, a<br />

uključiti će u ugovore i popis rizičnih<br />

područja (piratstvo i ratna ili ratu<br />

slična djelovanja). (dp)<br />

Od 1. siječnja 2011<br />

Pojačani nadzor<br />

ispodstandardnih<br />

brodova<br />

of Wrecks, 2007), u<br />

nacionalnom zakonodavstvu<br />

Republike<br />

<strong>Hrvatske</strong> <strong>Pomorski</strong>m<br />

zakonikom je propisano<br />

da domaći brod<br />

u međunarodnoj<br />

plovidbi i strani brod<br />

bruto tonaže veće od<br />

300 bruto tona, koji<br />

namjerava uploviti<br />

u hrvatsku luku<br />

mora pružiti dokaz o<br />

sklopljenom osiguranju<br />

ili drugom financijskom<br />

jamstvu, kao<br />

što je jamstvo banke<br />

ili slične institucije,<br />

radi pokrića troškova<br />

lociranja, označavanja<br />

i uklanjanja podrtine.<br />

Ovom mjerom želi se<br />

osigurati mogućnost<br />

nadoknade troškova<br />

koje imaju nadležna<br />

tijela Republike<br />

<strong>Hrvatske</strong> u slučajevima<br />

uklanjanja brodskih<br />

podrtina. (dp)<br />

Fond<br />

solidarnosti SPH<br />

Pomoć<br />

članovima<br />

u Transadriji<br />

d.d.<br />

S obzirom na kašnjenje plaća i<br />

ostalih materijalnih prava u tvrtci<br />

Transadria dd iz Rijeke i neizvjesne<br />

sudbine tvrtke, iz Fonda<br />

solidarnosti SPH je članovima<br />

SPH u Rijeci, Šibeniku i Puli<br />

isplaćena pomoć od po tisuću<br />

kuna. Istovremeno je radnicima<br />

Transadrie dd isplaćena druga<br />

četvrtina plaće za kolovoz, dok<br />

naknada za prijevoz im nije<br />

isplaćena od lipnja. Račun tvrtke<br />

je blokiran zbog neispunjavanja<br />

financijskih obveza.<br />

O situaciji u tvrtci i akcijama<br />

koje poduzimaju SPH i <strong>Sindikat</strong><br />

trgovine <strong>Hrvatske</strong> (jedina dva<br />

sindikata u tvrtci) u posljednje<br />

vrijeme je raspravljano na više<br />

sastanaka (sindikalnih i na<br />

zborovima radnika), radnici<br />

traže od rukovodstva tvrtke<br />

da konačno poduzme efikasne<br />

mjere za deblokadu računa i<br />

stvaranje uvjeta za izlazak iz<br />

krize uz objavu realnih rokova<br />

u kojima će se isplatiti zaostale<br />

plaće i ostala materijalna prava,<br />

a za sada se protive pokretanju<br />

stečaja. (dp)<br />

Brodospas<br />

Tvrtka<br />

nadoknađuje<br />

doprinose<br />

pomorcima<br />

Trećega prosinca u Splitu je<br />

potpisan sporazum između<br />

uprave tvrtke Brodospas d.d.<br />

i SPH o novim posebnim<br />

dodacima Nacionalnom kolektivnom<br />

ugovoru za hrvatske<br />

pomorce na brodovima u<br />

međunarodnoj plovidbi. S<br />

obzirom da je flota tog brodara<br />

smanjena za jedan brod<br />

snabdjevač – „Brodospas Ibis“,<br />

a da je flota sve starija, nije<br />

postignut dogovor oko traženja<br />

SPH da se plaće povećaju. No,<br />

dogovoreno je da će svaki<br />

pomorac u sklopu mjesečne<br />

plaće dobiti i naknadu za<br />

plaćene obvezne doprinose.<br />

Naknada će se isplaćivati na<br />

devizni račun <strong>pomoraca</strong> u<br />

dolarima. Potpisani sporazum<br />

stupa na snagu prvog siječnja<br />

2011. Godine i vrijedi do kraja<br />

godine. (dp)


8<br />

1. Predstavite se članovima<br />

SPH i čitateljima Pomorskog<br />

vjesnika :).<br />

O: Ja sam Tatjana Božić, na Jadroliniji<br />

radim nepunih 6 godina na<br />

radnom mjestu sobarice.<br />

2. Možete li nam opisati<br />

jedan vaš tipičan radni dan<br />

na brodu<br />

O: Ovisi o brodu i pruzi koju vozi,<br />

radi se u smjenama kroz dnevno i<br />

noćno dežurstvo, uključujući prihvat<br />

putnika kod ukrcaja u garaži i<br />

na recepciji. Održavanje i uređenje<br />

putničkih kabina i prostora su<br />

svakodnevne obveze i rade se<br />

tijekom cijeloga dana.<br />

3 Kakav je tretman žena<br />

na brodovima Jadrolinije<br />

Kakav je život žene pomorca<br />

u Hrvatskoj<br />

O: Tretman je različit, a najveći<br />

je problem što kod nas još uvijek<br />

nije razvijena svijest, još se vuku<br />

ideologije iz prošlih vremena te<br />

je nažalost osjetna diskriminacija<br />

na radnom, ali i u ekonomskom<br />

položaju žene. Sadašnji položaj<br />

žene je podčinjen u odnosu na<br />

muške kolege na brodu, psihološki<br />

gledano za ženu neugodan jer<br />

većina želi učiti i napredovati, a ne<br />

ostati na najnižoj razini. Život žene<br />

pomorca u HR je doista težak jer te<br />

žene, majke, djevojke nisu socijalni<br />

problem jer to i ne žele biti, nisu<br />

teret društvu već su radnice koje<br />

su često premalo plaćene s obzirom<br />

na prirodu posla i odvojenost<br />

“ U srcu sam prvo<br />

majka u duši sam<br />

žena, a u životu<br />

žena pomorac.”<br />

od kuće i obitelji. U srcu sam prvo<br />

majka u duši sam žena, u životu<br />

žena pomorac. Drušštvo u kojemu<br />

žživimo nam je dalo zakonske<br />

okvire koji štite žene, no nažžalost<br />

sustav jošš ne funkcionira kako bi<br />

trebao. Biti žena pomorac nikako<br />

nije olakotna okolnost, pogotovo<br />

ako ste samohrana majka.<br />

4. Vi ste uputila pismo<br />

javnosti i SPH u kojemu jasno<br />

i glasno navodite probleme u<br />

svome poslu. Zbog kojih ste<br />

se odlučila o svemu progovoriti<br />

u javnosti<br />

O: Žalosno je gledati naše vrijedne<br />

i pametne djevojke, žene, ali i mlade<br />

ljude općenito, koji ne napreduju u<br />

struci. Žalosna je također činenica<br />

da smo zaposlenice na Jadroliniji<br />

koje smo u radnom odnosu<br />

na ODREĐENO vrijeme zapravo<br />

Osobna iskaznica<br />

Tatjana Božić<br />

Nova predsjednica Ženske sekcije unutar SPH govori<br />

o svakodnevici žene pomorca u Hrvatskoj...<br />

Piše: B. Manojlović<br />

građani drugoga reda, ne pripadamo<br />

nigdje i nemamo mogućnosti<br />

kao ostali građani koji rade na<br />

neodređeno vrijeme, zbog čega<br />

smo zapravo na svim razinama<br />

društva diskriminirane. Primjerice<br />

kada i ukoliko dođem u banku<br />

zatražiti kredit za školovanje djeteta<br />

ili bilo koji drugi, ne mogu ga dobit<br />

ili dobijem odgovor „može do isteka<br />

vašeg radnog ugovora“. Naš ugovor<br />

se produžuje na dva, tri mjeseca<br />

ili više, ovisno koliko u datom<br />

momentu kompaniji trebate. Bolne<br />

su te nepravde. Proces primanja<br />

što više zaposlenih na kompaniji u<br />

radni odnos na neodređeno vrijeme<br />

je primarni cilj sindikalnog rada,<br />

koji će nadam se u budućnosti<br />

uključivati i nas samohrane majke<br />

koje smo već nekoliko godina u<br />

svojevrsnom statusu quo, čekajući<br />

da i za nas pravda zakuca na vrata.<br />

5. Mislite li da je moguća<br />

promjena na bolje<br />

Na koji način<br />

O: Da, naravno sve je moguće<br />

ukoliko postoji razumijevanje, a<br />

ja vjerujem da možemo napraviti<br />

kompromis na obostrano zadovoljstvo,<br />

radnika i kompanije. Moramo<br />

postupno uvoditi promjene, sistematizacijom<br />

radnih mjesta, modernizirati<br />

poslovanje i vratiti ljudima<br />

dostojanstvo, stimulirati ih te će<br />

rezultati biti pozitivni.<br />

6. Zašto ste se odlučila postati<br />

aktivnim članom Sidnikata<br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> Što vas je<br />

navelo na to<br />

O: Jednostavno. Tu nam je kuća,<br />

tu smo doma, netko nas razumije i<br />

spreman nam je pomoći. <strong>Sindikat</strong><br />

postoji zbog nas <strong>pomoraca</strong>. Tu su<br />

ljudi koji su prošli mora i najbolje nas<br />

razumiju.<br />

7. Imate li planova za buduće<br />

aktivnosti unutar SPH<br />

SPH<br />

Zajedno<br />

smo jače!<br />

U utorak, 9. studenog<br />

2010. u uredu SPH u Rijeci<br />

sastale su se stare i nove<br />

članice Sekcije žena s<br />

ciljem aktualiziranja<br />

tekućih problema s kojima<br />

se žene susreću na<br />

brodu, ali i na radnim<br />

mjestima na kopnu.<br />

Nakon višesatnog razgovora<br />

kroz koji je 7 žena s nama<br />

podijelilo svoja loša iskustva i<br />

tešku svakodnevicu u specifičnom<br />

poslovnom okruženju, odlučili<br />

smo nakon donešenih zaključaka<br />

krenuti u realizaciju rješavanja<br />

i provođenja istih, te je donesena<br />

odluka da se gđa. Tatjana<br />

Božić postavi kao nova predsjednica<br />

Ženske sekcije, a Bojana<br />

Manojlović na funkciju tajnice.<br />

Tatjana Božić je sobarica zaposlena<br />

u Jadroliniji proteklih 7<br />

godina. Ponukana upitnim tretmanom<br />

na brodovima, na kojima<br />

ostaje i po 3 mjeseca (napominje<br />

da je to najkraći rok rotacije<br />

dosad, bilo je primjera kada je<br />

na brodu bila i po 6-10 mjeseci),<br />

uputila je protestno pismo SPH<br />

kroz koje traži poboljšanja i nove<br />

mogućnosti u radnoj funkciji<br />

koju obavlja u Jadroliniji. Problemi<br />

s kojima se žene sobarice<br />

susreću na najvećoj nacionalnoj<br />

kompaniji su širokog spektra; od<br />

uvjeta života na brodu (smanjene/prerađene<br />

kabine, odvojene<br />

blagovaonice za žene i muškarce,<br />

neprikladne i preskupe uniforme<br />

koje se obnavljaju jednom u 3<br />

Sa zadovoljstvom ističemo<br />

da su 3 sobarice na sastanku<br />

predsjednika Uprave<br />

i koordinatora podružnice<br />

SPH Jadrolinija zapovjednika<br />

Dragomira Mucića, nakon<br />

upućenog dopisa, primljene<br />

u radni odnos na neodređeno<br />

radno vrijeme.<br />

godine i na koncu 12-16 sati rada<br />

dnevno) , zatim nedefiniranog<br />

opsega poslova na brodu (sobarice<br />

obnašaju SVE funkcije koje se od<br />

njih u datom trenutku naređenja<br />

od strane šefa kabine ili bilo kojih<br />

nadređenih očekuju, uključujući<br />

posao recepcionerke, carinice u<br />

garaži broda, prevoditeljice, itd.)<br />

do primjera mobinga i naravno<br />

šovinizma s obzirom da je struktura<br />

nadređenih isključivo muškog<br />

roda. Nemogućnost napredovanja<br />

ili usavršavanja je za Tatjanu jedan<br />

od ključnih problema, uz napomenu<br />

da se sobaricama ne dopušta<br />

niti prekvalifikacija u brodskog<br />

konobara jer su ta radna mjesta<br />

rezervirana za muškarce<br />

Sljedeći korak u realizaciji<br />

rješavanja istaknutih problema<br />

je bio dopis predsjedniku Uprave<br />

Jadrolinije sa sljedećim zahtjevima:<br />

• Činjenica je da u Društvu od<br />

ukupno 40-45 žena <strong>pomoraca</strong><br />

koje su ukrcane na brodove<br />

i trajektima Jadrolinije a na<br />

radnim mjestima sobarica I<br />

servirki ima onih koje već 17<br />

godina rade na ugovor o radu na


. 64 • prosinac 2010<br />

9<br />

Dubrovnik,<br />

05. 10. 2010. godine<br />

OTVORENO PISMO JEDNE SOBARICE:<br />

Puna vjere, samopouzdanja i nade učlanjujem se u SPH prije par mjeseci. I evo me, prvi<br />

sastanak u Dubrovniku…, ima nas impozantan <strong>broj</strong>.<br />

Gledam, ne komentiram, zapažam i po tko zna koji put bivam iznenađena ljudskom neupućenosti,<br />

nezainteresiranošću…. Ali, čuditi se mogu do sutra…, u sebi mislim pa ljudi radi se o nama,<br />

učinimo nešto“ i kako teče sastanak zahvaljujem bogu da postoje ljudi koji znaju, i umiju<br />

nauči adekvatno rješenje, kompromis, na obostrano zadovoljstvo u „braku“ između Jadrolinije i<br />

radnika/<strong>pomoraca</strong>.<br />

Ukratko predlažem:<br />

- promjena naziva SOBARICA u HOSTESA.<br />

- zaposlenim ženama omogućiti mogućnost napredovanja i rada na drugim radnim mjestima.<br />

- dodatna edukacija, posebno u stranim jezicima.<br />

- primanje u stalni radni odnos izmjenom UOR s određenog na neodređeno vrijeme.<br />

- povećanjem plaća i ostalih primanja.<br />

Vidim da pomorac Jadrolinije nije imućan čovjek (što se je uvažavalo davno prije u onoj narodnoj<br />

„pomorac je, on ima“), da nažalost pomorac danas nema što pružiti svojoj obitelji. Školuje<br />

djecu, plaća režije iz minusa po tekućem računu, ako nije blokiran, da bi po dolasku s broda<br />

i pada dohotka na minimalnu plaću, nastupila rapsodija u plavom … trči, posuđuj, podmiruj<br />

minus u banci koja ti je „dobrodušno“ i s interesom dozvolila da živiš unaprijed. I gle čuda,<br />

pokušavate podići kredit, kada vas šalterski radnik spusti na zemlju objašnjavajući vam kako<br />

„vi, građani drugog reda, s UOR na određeno vrijeme ne možete podići kredit“.<br />

Ma sramota nas je, ljudi smo, imamo razloge i prava na život dostojan čovjeka. Šutimo, radimo<br />

i cijenimo posao koji imamo (do kada, tražimo odgovor, nadajući se da će to biti još jedan<br />

mjesec dana i t d), a svjedoci smo sve težih vremena oko nas.<br />

Svjedoci smo teških životnih situacija, nemojmo dozvoliti da i nas zadesi sudbina naših<br />

kolegica iz „Kamensko“.<br />

Pa kada već mijenjamo „agregatno“ stanje od sobarice, uljudne domaćice, čistačice, recepcionarke,<br />

zar ne bi bilo, priznajte, mnogo kulturnije i realnije zvati nas HOSTESAMA.<br />

Vjerujemo da će nam zakonodavstvo biti naklonjeno, te nam omogućiti UOR na neodređeno vrijeme.<br />

Znam da nisam pogriješila što sam član SPH i zato s punim povjerenjem pišem ove riječi.<br />

Podržimo jedni druge da svakako zadržimo radna mjesta, pošto radimo svi i više nego što treba,<br />

jer volimo i želimo zadržati kruh naš svagdašnji. Zaslužujemo Ugovore o radu na neodređeno<br />

vrijeme, želimo i zaslužujemo bolji život mi i naša djeca. Ne želimo biti građani drugoga reda.<br />

Mislim da sam dotakla samo mali dio problema nas žena – sobarica, nas običnih radnika –<br />

<strong>pomoraca</strong>, možda malo grubo, možda malo komično ili, u dubini duše tragično.<br />

Želimo svi da nam bude bolje, a u konačnici s nama u zajedništvu naš zajednički moto dobiva na<br />

snazi.<br />

Srdačni pozdravi svim pomorcima i radnicima!<br />

„ZAJEDNO SMO JAČI“<br />

Sobarica, domaćica, recepcionarka - HOSTESA<br />

O: Svakako. Žene su vrijedne<br />

članice i naša sekcija ima planove<br />

koje ćemo postupno realizirati,<br />

ali prije svega moramo poraditi<br />

na dobrom i blagovremenom<br />

informiranju, pošto je u današnjem<br />

svijetu informacija sve. Pomagati<br />

ćemo ženama u nevolji, pokušati<br />

poraditi na konkretnim potezima,<br />

primjerice organizaciji medicinskih<br />

pregleda unutar kompanije i<br />

mogućnosti savjetovališta za žene<br />

pomorce, itd. U svakom slučaju, ne<br />

odustajemo, boriti ćemo se dok ne<br />

dobijemo zasluženi položaj i tretman<br />

kako na radnom mjestu, tako i<br />

u društvu općenito!<br />

“Društvo u kojemu<br />

živimo nam je<br />

dalo zakonske okvire<br />

koji štite žene,<br />

no nažalost sustav<br />

još ne funkcionira<br />

kako bi trebao.”<br />

8. Što biste za kraj željela<br />

poručiti svim ženama pomorcima<br />

:)<br />

Pozivam sve pomorce da nam se<br />

pridruže, žene nemojte se bojati,<br />

budite glasne i recite sve što vas<br />

muči, zajedno možemo riješiti sve<br />

probleme. Čuti će netko jer mora<br />

biti bolje. •<br />

UDRUZI ZA<br />

PROMICANJE<br />

DOSTOJANSTVA<br />

LJUDSKOG ŽIVOTA I<br />

OBRANE NEROĐENOG<br />

DJETETA<br />

„CENTAR ZA NEROĐENI<br />

ŽIVOT – BETLEHEM“<br />

U ovim predblagdanskim<br />

danima s tugom u srcu<br />

posebno se prisjetimo svih<br />

onih koji su nemoćni, kojima<br />

je potrebna tuđa pomoć.<br />

Ovim putem šaljemo moralnu<br />

potporu vama trudnicama<br />

– budućim majkama koje<br />

ste unatoč bespomoćnosti<br />

i bijedi u kojoj se nalazite<br />

odlučile na svijet donijeti<br />

male anđele, koje ste<br />

našle utočište u domu za<br />

samohrane majke i djecu u<br />

Kamenskom pokraj Karlovca.<br />

Sekcija žena <strong>Sindikat</strong>a<br />

Pomoraca <strong>Hrvatske</strong> prikupila<br />

je već neke novčane priloge<br />

a u tijeku je akcija prikupljanja<br />

dječije odjeće, pelena,<br />

hrane i ostalih dječijih<br />

potrepština, koje ćemo vam<br />

dostaviti.<br />

Uz poruku da niste same,<br />

u ime sekcije žena <strong>Sindikat</strong>a<br />

Pomoraca upućujemo vam<br />

riječi nade, ufanja i radosti<br />

uz želje za blagoslovljen<br />

Božić i sretnu Novu 2011.<br />

godinu vama i vašoj rođenoj<br />

i nerođenoj djeci.<br />

određeno vrijeme. Ženska sekcija<br />

SPH zabrinuta je za njihovu<br />

sadašnjost a brine nas i njihova<br />

budućnost. Tražimo da se preispita<br />

mogućnost zapošljavanja na<br />

Ugovor na neodređeno radno<br />

vrijeme i da se pri tome vodi<br />

računa o ženama s najdužim<br />

radnim stažem.<br />

• Tražimo da se u Pravilniku<br />

o sistematizaciji radnih mjesta<br />

Jadrolinije promjeni naziv<br />

radnog mjesta šifra I naziv<br />

43612 SOBARICA u DOMAĆICA.<br />

• Za takvo što opravdanje<br />

nalazimo u činjenici da su<br />

one u pravom smislu riječi<br />

Domaćice na brodu.<br />

• Tražimo ispitivanje<br />

mogućnosti da se na teret<br />

Društva organizira ili omogući<br />

pohađanje tečajeva stranih<br />

jezika za sobarice i servirke<br />

(po mogućnosti u mjestu<br />

prebivališta ili blizini istog),<br />

a što bi u konačnici podiglo<br />

razinu i konkurentnost usluga<br />

na brodovima a i mogućnost<br />

napredovanja s radnog mjesta<br />

servirke na radno mjesto<br />

konobara.<br />

• Tražimo mogućnost<br />

istog napredovanja kao i za<br />

muškarce za žene koje su na<br />

radnim mjestima časnica<br />

palube. • (bm)<br />

Slučaj br.1<br />

NAPAD<br />

NA ČASNICU<br />

Još uvijek se čeka presuda<br />

u slučaju navodnog napada<br />

na časnicu iz Šri Lanke Bhanu<br />

Lakshanthi, kojeg je prema<br />

njezinim riječima počinio<br />

kapetan broda Lake Maja u<br />

noći 30. listopada 2010. na<br />

putu iz Indonezije u Australiju.<br />

U organizaciji Međunarodne<br />

federacije transportnih radnika<br />

(The International Transport<br />

Workers Federation) u Londonu,<br />

pokrenuti su svi napori da<br />

bi se čim prije rješio ovakav<br />

incident koji uključuje žrtvu/<br />

člana posade ženskog spola, ali<br />

i zbog činjenice da se tragičan<br />

događaj odvio dok je brod bio<br />

u međunarodnim vodama. U<br />

istragu se uključila i agencija<br />

Wallen Lanka iz glavnoga grada<br />

Šri Lanke Colomba, koja je<br />

promptno uključila u akciju da<br />

se žrtvi kompenziraju sve nužne<br />

beneficije.<br />

Predstavnik ITWF-a u Colombu,<br />

Ranjan Perera potvrđuje<br />

isto uz objašnjenje:” Otpočeli<br />

su pregovori s agencijom<br />

Wallen Lanka. Međutim, ipak će<br />

biti potrebno određeno vrijeme<br />

dok se situacija ne razjasni i<br />

popravi jer se žrtva iskrcala<br />

s broda u Mumbaiju. No, bez<br />

obzira na tu činjenicu žrtvi<br />

pripada stopostotna kompenzacija,<br />

neovisno o luci u kojoj<br />

je žrtva podnijela zahtjev za<br />

iskrcaj.”<br />

Potvrđeno je da je žrtvi<br />

pružena maksimalna medicinska<br />

pomoć u privatnoj bolnici u<br />

Colombu nakon čega je poslana<br />

na daljnji oporavak uz kućnu<br />

njegu.<br />

Kapetan pakistanskog<br />

podrijetla Liaquat Chowdhury<br />

koji je trenutno pod istragom<br />

zbog optužbi za spomenuti<br />

napad je pušten na slobodu uz<br />

jamčevinu od 6 tisuća australskih<br />

dolara te čeka suđenje koje<br />

je zakazano za ožujak 2011.<br />

Slučaj br.2<br />

SUMNJIVA SMRT MLADE<br />

KADETKINJE<br />

Tijelo mlade Akhone Geveze<br />

je pronađeno u lipnju u<br />

Jadranskom moru kraj otoka<br />

Cresa, satima nakon što je<br />

navodno bila silovana od<br />

strane ukrajinskog časnika<br />

na brodu Safmarine Kariba.<br />

Tvrdi se da je kadetkinja prije<br />

smrti prijavila silovanje kolegi<br />

kadetu i zapovjedniku broda.<br />

Geveza je bila jedna od 100<br />

mladih žena koje su uključene<br />

u tkz. Transnet National Ports<br />

Authority pomorski studijski<br />

program. Slučaj još uvijek nije<br />

rješen, ali se u Velikoj Britaniji<br />

vodi opsežna istraga pod inicijativom<br />

pomorskog sindikata<br />

Nautilus.<br />

Dom za samohrane majke<br />

i djecu u Kamenskom pokraj<br />

Karlovca je utočište za trudnice<br />

koje su ostale same. u velikoj<br />

potrebi za odjećom, pelenama,<br />

hranom i svime ostalim za bebe,<br />

traže bilo koji oblik pomoći djeci<br />

koja tek stižu na svijet i koje su<br />

majke prihvatile unatoč bijedi u<br />

kojoj se nalaze.<br />

Ako imate odjeću, hranu,<br />

pelene, kolica, krevetiće,<br />

dekice ili bilo šta drugo za<br />

novorođenčad, slobodno se<br />

javite na sljedeće <strong>broj</strong>eve<br />

telefona:<br />

Blaženka (098 540152)<br />

Željka (098 994 1063)<br />

Ako netko želi pomoći i financijski<br />

pa makar i samo 5 kuna,<br />

novce može uplatiti na :<br />

udruga za promicanje<br />

dostojanstva ljudskog života i<br />

obrane nerođenog djeteta<br />

“centar za nerođeni životbetlehem”<br />

mat.br. 2397315,<br />

razred djelatnosti: 9499,<br />

Kamensko 53.<br />

žiro račun u reiffeisen banci<br />

2484008-1104754353


10<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

Dogovoreno<br />

povećanje plaća s<br />

NSA<br />

Devetnaestog listopada u Dubrovniku održani su redovni pregovori<br />

između SPH i norveške udruge brodara (NSA) oko dva kolektivna<br />

ugovora: za hrvatske pomorce na brodovima pod NIS zastavom i model<br />

ugovora za hrvatske pomorce na brodovima pod kontrolom norveških<br />

brodara bez obzira na zastavu. Pregovori su ocijenjeni uspješnima s obje<br />

strane, a novi ugovori počinju važiti od početka siječnja 2011. i traju do<br />

do 31. prosinca 2012. godine (2 godine), s time da će se socijalni partneri<br />

sastati prije prvog studenog slijedeće godine kako bi procijenili provođenje<br />

ugovora.<br />

Na pregovorima su sudjelovali: V. Svalina, B. Berlan, P. Brazzoduro i<br />

V. Glavočić (SPH), Pal Tangen (glavni pregovarač NSA) i Oivind Staerk<br />

(Head of Maritime Personel kompanije Hoegh LNG) te Bernhard Lie-<br />

Nielsen i Line Heimstad (norveški sindikati <strong>pomoraca</strong> NMOA/NUME i<br />

NSU). Na pregovorima je iznijet podatak da trenutno kod norveških brodara<br />

plovi preko 400 hrvatskih <strong>pomoraca</strong>, uglavnom časnika (bez <strong>pomoraca</strong><br />

koji plove na off-shoreu).<br />

Treba napomenuti da oba ugovora o kojima se pregovaralo određuju<br />

minimume ispod kojim niti jedan norveški brodar ne može ići, a svaki<br />

brodar određuje nove plaće (ovisno o stanju, tipu brodova, tradeu i internoj<br />

politici brodara) uzimaju u obzir dogovoreno povećanje.<br />

Dogovoreno je: da se plaća na svim pozicijama od početka slijedeće<br />

godine poveća za tri posto (iako je SPH tražio veće povećanje); da se<br />

povećaju naknade u slučaju smrti s 82.500 na 85.000 $; da se povećaju<br />

naknade u slučaju smrti za svako dijete s 16.500 na 17.000 $; da se<br />

maksimalna naknada u tom slučaju poveća sa 66.000 na 68.000 $; da<br />

se primjenjuje ugovor o naknadi za plovidbu u ratnim zonama koji su<br />

potpisali norveška udruga brodara i norveški sindikati <strong>pomoraca</strong> (o čemu<br />

smo već pisali)i pojačana je pozicija <strong>pomoraca</strong> koji imaju stalni ugovor u<br />

slučaju bolesti/ozljede tako da brodar ne može raskinuti ugovor u bilo koje<br />

vrijeme već će to ovisiti od slučaja do slučaja.<br />

Otvorena je rasprava, na prijedlog SPH, da se smanji razlika na razumnu<br />

mjeru između dogovorene minimalne plaće i stvarnih plaća koje isplaćuju<br />

norveški brodari.Prihvaćen je prijedlog SPH da se ubuduće tarifni dio<br />

kolektivnog ugovora pregovara prema tipu brodova (do sada dry i tankeri,<br />

a ubuduće posebno za LNG/LPG, chemical/product i off-shore).<br />

Prihvaćen je poziv SPH norveškim brodarima da zadrže i povećaju <strong>broj</strong><br />

hrvatskih <strong>pomoraca</strong> na svojim brodovima s posebnim naglaskom na ukrcavanje<br />

vježbenika palube i stroja. •<br />

Trening za trenere<br />

U organizaciji ILO-a i ETF-a<br />

početkom studenoga je u<br />

međunarodnom trening centru<br />

(ITC) u Torinu održan prvi u<br />

nizu seminara na temu „Decent<br />

work- training for Trainers“. Na<br />

seminaru su sudjelovali sindikalni<br />

predstavnici zemalja novih<br />

članica EU te zemalja kandidata<br />

Sudionici seminara<br />

( iz <strong>Hrvatske</strong> predstavnik SPH N.<br />

Melvan i <strong>Sindikat</strong>a željezničara<br />

<strong>Hrvatske</strong>).Seminar je vodila E.<br />

Toth, voditeljica ITC-a koja je dugi<br />

niz godina radila u SSSH.<br />

Iz velikog <strong>broj</strong>a obrađenih tema<br />

treba istaknuti: učlanjivanje i<br />

učešće mladih radnika u transportnoj<br />

industriji, problemi<br />

transportnih radnika-vozača<br />

u EU i izvan EU, problemi žena<br />

na radu u transportnoj industriji.Od<br />

učesnika seminara se<br />

očekuje da rade na učlanjivanju<br />

mladih radnika i da daju poticaj<br />

za sudjelovanje istih u tijelima<br />

sindikata.<br />

Drugi dio seminara održan je<br />

početkom prosinca u Olimiji<br />

(Slovenija), a na<br />

tom seminaru<br />

u radu su se<br />

pridružili i<br />

predstavnici<br />

sindikata<br />

članova ITF-a<br />

iz Srbije te<br />

je povećan<br />

<strong>broj</strong> učesnika<br />

iz Malte,<br />

Makedonije,<br />

Slovenije i <strong>Hrvatske</strong>, a kao gosti<br />

sudjelovali su predstavnici sindikata<br />

Češke i Turske.<br />

Slijede seminari u Latviji (u<br />

ožujku) gdje će N. Melvan, predstavnik<br />

SPH sudjelovati kao jedan<br />

od predavača. Slijede seminari u<br />

Turskoj, Bugarskoj i Mađarskoj dok<br />

će završni seminar biti održan najesen<br />

2011. godine u Bruxellesu. •<br />

Prijelazno<br />

razdoblje<br />

do 2016.<br />

godine za<br />

linijski<br />

putnički<br />

promet<br />

Hrvatska je petog studenog<br />

zatvorila još tri poglavlja pristupnih<br />

pregovora s EU-om tako<br />

da nam je ostalo još samo 10<br />

otvorenih poglavlja. Zatvoreni<br />

su pregovori u poglavljima 4<br />

- Sloboda kretanja kapitala, 14<br />

- Prometna politika i 34 - Institucije.<br />

Time se <strong>broj</strong> zatvorenih<br />

poglavlja popeo na 25, a preostalo<br />

je zatvoriti još devet poglavlja,<br />

odnosno 10 ako se računa i<br />

poglavlje Ostala pitanja.<br />

U poglavlju Prometna politika,<br />

Hrvatska je dobila važna prijelazna<br />

razdoblja koja će omogućiti<br />

Jadroliniji i drugim hrvatskim<br />

brodarima da se bolje pripreme<br />

za snažnu konkurenciju na<br />

jedinstvenom europskom tržištu.<br />

Za područje pomorskog linijskog<br />

prometa, Hrvatska je dobila<br />

prijelazno razdoblje do 2016.<br />

godine, a za neredovite pomorske<br />

linije do 2014. godine.<br />

Spriječiti<br />

nelojalnu<br />

konkurenciju<br />

preko<br />

leđa<br />

<strong>pomoraca</strong><br />

Na sastanku socijalnih partnera<br />

(MMPI, brodari i sindikati), koji je<br />

održan 10. studenog, postignut je<br />

konsenzus o uvjetima i kriterijima<br />

za utvrđivanje formacijskog<br />

sastava članova posade brodova<br />

u javnom linijskom obalnom<br />

pomorskom prometu.<br />

Treba podsjetiti da su praksu<br />

pregovaranja o formacijskom<br />

<strong>broj</strong>u članova posade započeli<br />

SPH i brodari članovi Mare<br />

Nostruma (Rapska plovidba,<br />

Mediteranska plovidba i Jadrolinija)<br />

zaključivanjem Nacionalnog<br />

kolektivnog ugovora za hrvatske<br />

pomorce na putničkim brodovima<br />

još 1998. godine. Ta pionirska<br />

praksa kasnije se proširila na sve<br />

sudionike u javnom linijskom<br />

putničkom prometu i postala je<br />

Pomorska<br />

pustinja<br />

<br />

- Rizikujemo da Europa<br />

postane pomorska pustinja,<br />

upozorio je Philippe Alfonso,<br />

politički tajnik ETF-a na<br />

seminaru koji je održan u<br />

Genovi sredinom studenog o<br />

budućnosti zapošljavanja na<br />

brodovima u Europi u čijem<br />

je radu sudjelovao i V. Svalina<br />

(SPH).<br />

Na dnevnom redu bili su<br />

problemi nedostatka časnika i<br />

nezaposlenost ostalih članova<br />

posade. ETF je pripremio<br />

studiju, u suradnji s univerzitetima<br />

u Londonu, groningenu<br />

i Nantesu, kako bi se shvatilo<br />

„kako pomoći obrazovanje<br />

i zapošljavanje u europskoj<br />

pomorskoj industriji“. Jedno<br />

od predloženih rješenja je<br />

obrazovanje visoke razine<br />

i podupirajuća sredstva za<br />

povećanje zapošljavanja europskih<br />

<strong>pomoraca</strong>. S takvim prijedlogom<br />

sindikati će se obratiti<br />

EU: prijedlog je da se zatraži<br />

veća razina od propisanih<br />

STCW konvencijom kako bi se<br />

mladi opredjeljivali za profesiju<br />

pomorac. Jedan od razloga<br />

zbog čega mladi iz EU ne žele<br />

biti pomorci je onaj da, jednom<br />

ukrcani, ne mogu promijeniti<br />

posao i raditi na kopnu. Istaknut<br />

je primjer da brodski časnik<br />

stroja koji na brodu „proizvodi“<br />

na tone pare, kada želi raditi na<br />

kopnu u nekoj kotlovnici to ne<br />

može, jer mora ishodovati novo<br />

ovlaštenje.<br />

Studija demantira da postoji<br />

kriza – pomorske škole su<br />

prepune, ali problemi nastaju<br />

kada treba nastaviti karijeru.<br />

jedan od instrumenata obrane<br />

hrvatskih interesa koji će doći do<br />

punog izražaja ulaskom <strong>Hrvatske</strong><br />

u EU.<br />

Stav je SPH (uz poziv svim sudionicima<br />

u pomorskoj djelatnosti<br />

da se priključe) da treba zajednički<br />

utvrditi hrvatska pravila i zahtjeve<br />

u pogledu obavljanja javnog<br />

linijskog pomorskog prometa koje<br />

će morati zadovoljavati svi brodari<br />

(strani ili iz zemalja EU) koji će<br />

raspisivanjem koncesija za obavljanje<br />

javnog linijskog pomorskog<br />

prometa doći u Jadran.<br />

<strong>Sindikat</strong>e <strong>pomoraca</strong> (SPH,<br />

NSPPBH i HSP) će kod utvrđivanja<br />

formacijskog sastava predstavljati<br />

povjerenstvo kojeg će međusobno<br />

utvrditi sindikati. To povjerenstvo<br />

će utvrđivati formacijski sastav<br />

sa svakim brodarom za svaki<br />

brod pojedinačno (posebno za<br />

vrijeme sezone odnosno za ostali<br />

dio godine) prema utvrđenim<br />

kriterijima.<br />

Stav je SPH da treba osigurati<br />

potpuno zapošljavanje hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> u tom sektoru, sačuvati<br />

hrvatsku zastavu i spriječiti<br />

nelojalnu konkurenciju koja bi se<br />

temeljila na <strong>broj</strong>u članova posade.<br />

SPH protiv<br />

smanjenja<br />

<strong>broj</strong>a<br />

članova<br />

posade<br />

Članovi SPH u Povjerenstvu za<br />

određivanje formacijskog <strong>broj</strong>a<br />

članova posade brodova na svojoj<br />

sjednici održanoj 28. prosinca<br />

u Rijeci zalažu se i traže da se<br />

prihvati optimalna zaposlenost<br />

<strong>pomoraca</strong> na brodovima koji<br />

održavaju linije M. Lošinj-Srakane<br />

Vele-Unije-Susak-Ilovik (linija<br />

310), Vodice-Prvić Šepurine-Prvić,<br />

Luka-Zlarin- Šibenik (505) i<br />

Luka Šipanska-Suđurađ-Lopud-<br />

Koločep-Dubrovnik (807), ali i<br />

na ostale tri brodske linije za<br />

koje Agencija za obalni linijski<br />

pomorski promet priprema<br />

objavljivanje Javnog natječaja<br />

za obavljanje javnog prijevoza u<br />

linijskom pomorskom prometu<br />

(dodjeljivanje koncesije).<br />

Stav je članova SPH u Povjerenstvu<br />

da neće podlijeći pritiscima<br />

brodara da se smanji postojeći<br />

<strong>broj</strong> članova posade brodova<br />

koji sada održavaju iste linije i<br />

koji će se vjerojatno kandidirati<br />

na natječaju. Podsjećamo da je<br />

sadašnji <strong>broj</strong> članova posade<br />

rezultat prethodnih pregovora<br />

s brodarom. Svako smanjenje<br />

<strong>broj</strong>a članova posade pod izlikom<br />

tzv. smanjenja troškova u stvari<br />

dovodi do povećanja fonda sati<br />

rada i povećava umora posada<br />

čime se ugrožava sigurnost<br />

posade, putnika i broda.<br />

Medicina<br />

rada –<br />

obiteljskim<br />

liječnicima<br />

Od početka 2011. godine , pacijenti<br />

zbog ozljeda na radu i profesionalne<br />

bolesti više neće odlaziti<br />

specijalistu medicine rada, već<br />

svom obiteljskom liječniku.<br />

Naime, ukinut je Hrvatski zavod<br />

za zdravstveno osiguranje zaštite<br />

zdravlja na radu, a njegovo<br />

ulogu ponovno preuzima HZZO.<br />

Zbog manjka specijalista medicine<br />

rada taj se zavod pokazao<br />

promašenim, pa je Vlada odlučila<br />

ukinuti ga u posljednjem valu<br />

mjera štednje.


. 64 • prosinac 2010<br />

11<br />

14 razloga<br />

zašto brodari<br />

vole filipinske<br />

pomorce<br />

1. Pomorci po prirodi<br />

Filipini imaju vrlo dugačku<br />

obalu (36.289 km) što je<br />

više od SAD (19.924), UK<br />

(12.429), Kine (14.500),<br />

Francuske (4.668), a nešto<br />

manje od Rusije (37.653).<br />

Treba znati da filipinski<br />

arhipelag <strong>broj</strong>i čak 7.107<br />

otoka. Filipinci imaju prirodni<br />

pomorački instinkt i uvijek<br />

rade uz veliki elan unatoč<br />

što su mjesecima odvojeni<br />

od obitelji. Rijetko pokazuju<br />

nostalgiju za domom. Ukoliko<br />

izlaze na kopno, umjesto<br />

odlazaka u barove, uobičavaju<br />

potrošiti slobodno vrijeme u<br />

Internet punktovima pišući<br />

e-mailove ili razgovarajući<br />

online sa svojim najbližima.<br />

U listopadu 2008.<br />

godine predsjedatelj<br />

International Mariners<br />

Management<br />

Association of Japan<br />

je izjavio da su<br />

filipinski pomorci<br />

prvi izbor japanskih<br />

brodara i managera.<br />

Činjenica je<br />

da trećinu svjetske<br />

pomoračke radne<br />

snage čine Filipinci.<br />

Zašto brodarske<br />

kompanije (ne samo<br />

japanske) traže<br />

filipinske pomorce <br />

Evo 14 razloga:<br />

2. Privrženost i disciplina<br />

filipinski pomorci rade s<br />

privrženošću i vrlo su disciplinirani.<br />

Uz to oni su vrlo<br />

svjesni svojeg ponašanja<br />

pogotovo kada silaze s broda<br />

u lukama. Brodari često pribjegavaju<br />

uskraćivanju prava,<br />

bespravnoj praksi u kojoj<br />

pomorac potpiše ugovor o<br />

radu koji je kasnije zamjenjuje<br />

drugim, obično kada dođe<br />

na brod. Broj godina servisa<br />

u istoj kompaniji brodari ne<br />

uvažavaju, ali filipinski pomorci<br />

teško mijenjaju brodara.<br />

3. Teški rad<br />

filipinski pomorci rade fizički<br />

mnogo više od drugih nacionalnosti,<br />

pa često imaju ozljede<br />

leđa ili hernije (bruh) zbog<br />

dizanja teških tereta. Veliki dio<br />

brodara odbija prihvatiti odgovornost<br />

za povrede <strong>pomoraca</strong>.<br />

4. Fleksibilnost<br />

filipinski pomorci rado<br />

obavljaju poslove koji nisu<br />

dio njihova ugovora te<br />

brodari od takvog ponašanja<br />

izvlače korist. Često imaju<br />

preveliki <strong>broj</strong> radnih sati.<br />

5. Pouzdanost i lojalnost<br />

kako su filipinski pomorci<br />

pouzdani i lojalni, brodari<br />

često odugovlače s plaćanjem<br />

otkupnine ukoliko ih otmu<br />

somalijski pirati. Oko 120<br />

filipinskih <strong>pomoraca</strong> na 11<br />

broda pod raznim zastavama<br />

oteto je od strane somalijskih<br />

pirata u razdoblju od<br />

travnja do rujna ove godine.<br />

Naknada za plovidbu u takvim<br />

rizičnim zoni iznosi “dvostruka”<br />

osnovna plaća za plovidbu kroz<br />

nesigurna područja Adenskog<br />

zaljeva kod Somalije.<br />

6. Rad za manju plaću<br />

filipinski pomorci su često<br />

plaćeni manje nego<br />

što im je obećano.<br />

7. Tečan engleski jezik<br />

filipinski pomorci se dobro<br />

služe engleskim jezikom<br />

i imaju dobre komunikacijske<br />

vještine.<br />

8. Dobro istrenirani i prilagodljivi<br />

u promjeni okruženja<br />

filipinski pomorci se lako<br />

prilagođavaju novim tehnologijama<br />

i promjenama okruženja.<br />

9. Sposobni rješavati<br />

probleme<br />

svi, uključujući i zapovjednika,<br />

pokazuju naivnost pri rješavanju<br />

problema, npr. tehnički zastoj<br />

zbog pomanjkanja rezervnih<br />

dijelova. Brodari često ne nalaze<br />

za shodno da na brodu imaju<br />

dovoljno rezervnih dijelova.<br />

10. Ponašanje<br />

filipinski otoci bili su španjolska<br />

kolonija od 16. stoljeća. Miješani<br />

kolonijalni utjecaj omogućio je<br />

filipinskim pomorcima da se<br />

lako sprijateljuju sa strancima,<br />

a njihova kombinirana azijskošpanjolska<br />

kultura pretvorila ih<br />

je u najpoželjnije pomorce.<br />

11. Prate i pridržavaju<br />

se zakona<br />

U 2006. i 2007. godini, 12<br />

filipinskih <strong>pomoraca</strong> s motornog<br />

tankera “Clipper Trojan”<br />

i motornog broda “Windsor<br />

Castle” pomogli su svojim<br />

svjedočenjem u sudskom<br />

progonu brodara i managera<br />

B.Navi Ship Manning<br />

Services i Clipper Marine<br />

Services zbog protuzakonitog<br />

ispuštanja otrovnog otpada<br />

u ocean. Pridržavali su se<br />

naredbe filipinskog senata.<br />

12. Strpljivi i tolerantni<br />

unatoč rasnoj diskriminaciji<br />

na brodovima, filipinski<br />

pomorci nastavljaju<br />

raditi strpljivo i tolerantno.<br />

13. Žrtvovanje svog života<br />

u eksploziji na brodu<br />

“Norway”, jednom od najvećih<br />

nesreća na brodovima za<br />

krstarenje u SAD, sedam od<br />

osam stradalih bili su Filipinci.<br />

Poznat je i slučaj da nasljednik<br />

Anthonya Allasa koji je<br />

preminuo od raka prostate<br />

nije želio nikakvu naknada<br />

od brodarske kompanije,<br />

iako je sud to odredio.<br />

14. Ženski pomorci<br />

Filipinke često rade kao<br />

konobarice na brodovima<br />

za krstarenje za manje od<br />

50 dolara na mjesec. One<br />

povećavaju svoju malu plaću<br />

napojnicama od putnika.<br />

Brodarske kompanije daju<br />

prednost konobaricama u<br />

odnosu prema konobarima,<br />

jer oni imaju veću plaću.<br />

Očito je tekst o 17 razloga objavljen u prošlom<br />

<strong>broj</strong>u naišao na neodobravanje kod dijela javnosti<br />

– tekst je napisan (razloga ima još, a ne samo 17)<br />

da izazove reakcije, ali su one izostale. Očito ćemo<br />

morati napisati x razloga zbog čega treba ići na<br />

more kao pomorac i tu očekujemo vašu pomoć…<br />

Još jednom: ukoliko se ne slažete s navedenim tvrdnjama u<br />

tekstu, pošaljite nam svoje mišljenje, rado ćemo to objaviti.<br />

Tajne mora, more tajni<br />

Slučaj:<br />

“Anna Sierra”<br />

To je učinilo da taj slučaj bude<br />

poseban, ali i to da je to bio prvi<br />

put da su brod i teret pronađeni<br />

neoštećeni s piratima koji su još<br />

bili na brodu.<br />

Dvanaestog rujna 1995. godine<br />

brod “Anna Sierra” je isplovio<br />

pod ciparskog zastavom iz Ko Si<br />

Changa, luke 50 milja južno od<br />

Bangkoka u Tajlandu s 12.000<br />

tona šećera u vrećama. Plovio je<br />

prema Manili na Filipinima. Imao<br />

je posadu od 23 člana (iz Grčke,<br />

Jugoslavije, Sri Lanke i Egipta).<br />

Slijedećeg dana, u tri sata<br />

ujutro brod se nalazio na poziciji<br />

11° 15’ N i 102° 00’ E u tajlandskom<br />

zaljevu. Napalo ga je 30<br />

naoružanih pirata automatskim<br />

puškama. Pirati su se brodu<br />

približili brzim gliserom dok je<br />

brod plovio svojom maksimalnom<br />

brzinom. Pirati su se probili u<br />

nadgrađe koje je bilo zatvoreno.<br />

Pirati su otvorili vatru na vrata<br />

nadgrađa kako bi prisilili posadu<br />

da izađe iz kabina. Posada, već<br />

pod kontrolom pirata, je vezana<br />

i smještena u dvije male kabine.<br />

Ostatak je zaključan u kabinama<br />

Slučaj “ANNA SIERRA”<br />

je tipičan primjer<br />

broda koji je otet u<br />

jugoistočnoj Aziji.<br />

Svrha tog napada bio je<br />

da se netko domogne<br />

broda i tereta.<br />

slijedeća dva dana.<br />

U ranim satima 15. rujna, na<br />

poziciji 08° 20’ N i 107° 14’ E, 60<br />

milja od obala Vijetnama, osam<br />

članova posade je dovedeno na<br />

palubu gdje im je zapriječeno<br />

smrću. Nasilno su ukrcani na<br />

mali čamac unatoč nemirnom i<br />

valovitom moru, bez hrane, vode<br />

ili navigacijskih instrumenata.<br />

Nekoliko sati kasnije, ostatak od<br />

15 članova posade prisiljeno je da<br />

se ukrca u splav. “Ana Sierra” je s<br />

piratima otplovila…<br />

Osam članova posade je spasio<br />

vijetnamski ribarski brod tri sata i<br />

dvadeset minuta kasnije. Odvedeni<br />

su u Vung Tau…<br />

16. rujna 1995. godine,<br />

zapovjednik je iz Vung Taua telefonom<br />

obavijestio vlasnika broda<br />

koji je uzbunio ciparske vlasti.<br />

Ciprani su kontaktirali Interpol,<br />

američki regionalni centar za<br />

traganje, spašavanje u Honoluluu<br />

te američko ratno zrakoplovstvo te<br />

AMVER (American Mutual Vessel<br />

Search and Rescue).<br />

18. rujna vlasnik je kontaktirao<br />

IMB koji je odmah organizirao<br />

široku potragu za brodom.<br />

Opis broda i njegova fotografija<br />

odaslana je lučkim kapetanima i<br />

brodarskim agencijama u regiji.<br />

Pozamašna nagrada je ponuđena<br />

od strane osiguravatelja za bilo<br />

kakkvu informaciju o brodu.<br />

5. listopada 1995. godine IMB<br />

je dobio informaciju da je brod<br />

viđen u luci Bei Hai u južnoj Kini.<br />

Istražitelji IBM-a otišli su u Kinu<br />

da bi se na licu mjesta uvjerili u<br />

istinitost informacije.<br />

8. listopada IMB istražitelji su u<br />

luci pronašli brod “Artic Sea” koji<br />

je bio vezan na vezu <strong>broj</strong> četiri.<br />

Identificirali subrod “Anna Sierra”..<br />

Izvorno ime broda – “Diagara” još<br />

je bilo zavareno na pramcu i na<br />

krmi, a obrisi imena “Anna Sierra”<br />

još su bili vidljivi. Brod je stigao na<br />

sidrište Bei hai u 10 sati 20. rujna<br />

bez prethodne najave vlastima!<br />

Dokumenti koje je predočio<br />

zapovjednik u ime broda “Artic<br />

Sea” bili su falsificirani. Samo<br />

jedan član posade imao je valjane<br />

“Diagara”<br />

IMO 7117955<br />

GRT 7.402<br />

DWT 12.934<br />

dužina 140,1 / širina 17,6<br />

izgrađen 1971<br />

Brodogradilište:<br />

Porsgunds M.V., Porsgrunn<br />

Novogradnja br. 128<br />

1979 - Alexandra T.<br />

1985 - Akti<br />

1987 - Anna Sierra<br />

pomoračke svjedodžbe. Između<br />

falsificiranih dokumenata bio<br />

je i teretni list (bill of lading),<br />

na kojem je pisalo porijeklo<br />

tereta (Tajland) koji je ukrcan u –<br />

Brazilu! Pronađeno je i da je teret<br />

šećera ilegalno prodan trgovcu<br />

u Bei Hai početkom rujna 1995.<br />

godine – prije piratskog napada i<br />

otimanja broda!<br />

U međuvremenu su kineske<br />

granične obrambene vlasti<br />

(Chinese Frontier Defence Authority-<br />

Banfong) uhitile brod. Čuvala<br />

su ga dva naoružana stražara.<br />

Četrnaestočlana “posada” je<br />

uhićena zajedno s brodom. Njih 12<br />

imalo je indonezijske putovnice,<br />

a dvojica malezijske. Putovnice<br />

su pokazale da je svih 14 ušlo u<br />

Tajland na aerodromu u Bangkoku<br />

sedmog kolovoza 1995.<br />

godine, a doletjeli su zrakoplovom<br />

Thai Airwaysa iz Singaporea.<br />

Na putovnicama nije bilo pečata<br />

službe za migrante da su napustili<br />

Tajland.<br />

Zapovjednik “Artic Sea” sam je<br />

sebe nazivao: kap. Bekas. Izjavio<br />

je da su se on i njegova posada<br />

ukrcala na brod “Polaris” u Bangkoku<br />

te da su isplovili za Manilu.<br />

Na sidrištu u Manili prekrcali su<br />

se na “Artic Sea” koji nije imao<br />

posadu, 16. rujna te da su odmah<br />

isplovili za Bei Hai gdje su stigli<br />

20. rujna. Pregled nautičkih karata<br />

je pokazao da “Artic Sea” nije<br />

mogao prevaliti taj put u četiri<br />

dana.<br />

nastavlja se<br />

Piše: D.Prestint


12<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

Prevencija i rizici<br />

Infekcije,<br />

opekline: rizici<br />

za zdravlje<br />

<strong>pomoraca</strong><br />

Duga razdoblja izolacije,<br />

produženo eksponiranje atmosferskim<br />

utjecajima, suživot u<br />

uskim zonama rada i neadekvatna<br />

ishrana – samo su neke od<br />

teškoća koje karakteriziraju<br />

aktivnosti <strong>pomoraca</strong>. Teškoće<br />

koje su, prema nekim aspektima,<br />

povezane s prirodom života<br />

na moru i koje, često, se pretvaraju<br />

s vremenom u ozbiljno<br />

narušavanje zdravlja.<br />

Prema najnovijim<br />

istraživanjima koje su provedene<br />

u Italiji (sto tisuća zainteresiranih,<br />

među kojima veliki<br />

<strong>broj</strong> stranaca čiji je <strong>broj</strong> moguće<br />

procijeniti na deset posto, ali čiji<br />

<strong>broj</strong> doseže i 40 % kod pojedinih<br />

brodara) došlo se do identikita<br />

prototipa pomorca: srednjih<br />

godina (49,4 godina), oženjen<br />

(76% slučajeva), s reumatskim<br />

patologijama (59%) koje se<br />

pripisuju uvjetima rada, ima<br />

malo patologije koščanog sustava<br />

(14%) i još manje infektivnih<br />

bolesti (9%). Uz to istraživanje<br />

pokazuje da ima preveliku<br />

težinu,da redovno jede konzerviranu<br />

hranu i sirovu ribu što<br />

povećava mogućnost infekcija.<br />

Vrlo je zabrinjavajući podatak<br />

podatak o postotku sunčevih<br />

opeklina: najmanje 76 % ispitanika<br />

je imalo takve opekline,<br />

a 32 % je prijavilo da je imalo<br />

više od pet slučajeva opeklina<br />

uzrokovanih izloženošću<br />

sunčevim zrakama. No, cijela<br />

kategorija je podložna riziku<br />

opeklinama uzimajući u obzir<br />

dnevnu izloženost od oko 5,5<br />

sati). Štetu koju sunčeve zrake<br />

mogu uzrokovati nisu prepoznate<br />

od strane <strong>pomoraca</strong>: kod čak 90<br />

posto pregledanih ustanovljen<br />

je fotoaging ( starenje kože),<br />

samo 12,5 % <strong>pomoraca</strong> se štiti<br />

od zraka i koristi kreme, a njih<br />

75 % se nikada nije povrglo<br />

dermatološkom screeningu. Valja<br />

upozoriti na potpuni nedostatak<br />

informacija <strong>pomoraca</strong> iz istočne<br />

Europe o mogućnosti pojave raka<br />

kože zbog predugog eksoniranja<br />

sunčevim zrakama.<br />

I na kraju: infektivne i parazitske<br />

bolesti, štete zbog pretjeranog<br />

izlaganja suncu, buci i<br />

pogrešna ishrana su najznačajniji<br />

rizici za zdravlje <strong>pomoraca</strong>. •<br />

(dp)<br />

Ispodstandardni<br />

operatori u javnost<br />

imenom !<br />

Ispodstandardni operatori koji<br />

tiču luke EU od siječnja slijedeće<br />

godine biti će klasificirani i upisani<br />

u javni registar, objavila je Europska<br />

komisija 14. rujna. Pod pojmom<br />

operatori podrazumijevaju se<br />

imena kompanija koja su navedena<br />

u International Safety Management<br />

certifikatu. Novi registar uzimati<br />

će u obzir tip broda, nedostatke<br />

i zaustavljanja na području koje<br />

pokriva Paris Memorandum of<br />

Understanding. Podatke će prikupljati<br />

Thetis, baza podataka European<br />

Maritime Safety Agency (EMSA).<br />

Novi inspekcijski sustav i prikupljeni<br />

podaci, prema direktivi EU iz<br />

2009. godine o Port State Controlu<br />

(PSC), postao je zakonski zahtjev i<br />

zamjenjuje postojeće nacionalne<br />

sustave PSC-a<br />

Najavljuje se da će operatori<br />

s dobrim karakteristikama biti<br />

nagrađeni rjeđim pregledima, dok<br />

se Komisija nada da će ispodstandardni<br />

brodari i brodovi biti potpuno<br />

izbačeni iz EU voda. Unatoč tome<br />

što se smatra da je vrlo jednostavno<br />

promijeniti zastavu, vlasnika,<br />

operatora i ime broda, u Bruxellesu<br />

vjeruju da će novi sustav biti vrlo<br />

efikasan. Briselska direktiva je,<br />

dodatno, uspostavila nove kriterije<br />

za potpunu zabranu ulaska ispodstandardnih<br />

brodova u EU vode.<br />

Europska komisija smatra da<br />

objavljivanjem imena ispodstandardnih<br />

brodara neće naštetiti<br />

europskim brodarima s obzirom da<br />

su oni uvijek u vrhu kvalitete, a na<br />

udaru će se najviše naći brodovi čije<br />

kompanije imaju sjedište u Aziji,<br />

posebno na području Crnoga mora.<br />

Tijekom lipnja i kolovoza ove<br />

godine, predstavnici iz 39 država<br />

koje potpadaju pod Paris MoU<br />

uključujući Kanadu, Hrvatsku u<br />

Rusiju sudjelovali su na jednotjednim<br />

seminarima u organizaciji<br />

EMSA-e. • (dp)<br />

Bridge resourcing<br />

pogreške<br />

• Prosinac 2009: sudar bulk<br />

carriera “Alam Pintar” (IMO<br />

9296858, gt 46.982, dwt 87.052) i<br />

ribarskog broda “Etoile des Ondes”<br />

u Engleskom kanalu – kompanija<br />

Malaysian Bulk Carriers nije<br />

izvršila nikakav formalni trening u<br />

bridge team managementu za svoje<br />

zapovjednike i časnike palube.<br />

• Rujan 2009: kontejnerski brod<br />

“Maersk Kendal” (IMO 9332999,<br />

gt 74.642, dwt 84.771) nasukao<br />

se u Strait of Singapore – otkriven<br />

nedostatak u bridge team work.<br />

AP Moller-Maersk je poduzeo<br />

korake da osigura svim časnicima<br />

palube crew resource management<br />

trening. International<br />

Chamber of Shipping<br />

proizveo je dokument<br />

koji snažno podupire<br />

potrebu da časnici<br />

palube pohađaju<br />

bridge team management<br />

trening.<br />

• Veljača 2009: oil<br />

product/chemical tanker “Vallermosa”<br />

(IMO 9251559, gt 25.063,<br />

dwt 40.218) udario je o dva oil<br />

tankera koji su iskrcavali na Fawley<br />

Marine Terminalu – zapovjednik<br />

i časnici palube nisu dovoljno<br />

pažljivo pratili akcije pilota.<br />

Napisane su preporuke kako bi se<br />

definirala očekivanja od časnika<br />

palube i pilota. Maritime & Coast<br />

Guard Agency je preporučila da se<br />

brodarskoj industriji daju detaljnije<br />

informacije u odnosu prema<br />

očekivanim razinama podrške koje<br />

dobivaju časnici palube kada je<br />

ukrcan pilot. •<br />

355<br />

centara<br />

za pomoć<br />

pomorcima<br />

Dodijeljene<br />

pomoći<br />

International Association of<br />

Marine Institutions je preporučila<br />

da se osigura da njihovi treninzi<br />

uključe integraciju pilota u bridge<br />

team. International Committee<br />

on Seafarers’ Welfare (ICSW),<br />

nevladina organizacija utemeljena<br />

1976. godine koja se bavi dobrobiti<br />

<strong>pomoraca</strong> i čiji su članovi International<br />

Shipping Federation (ISF),<br />

International Transport Workers’<br />

Federation (ITF) i International<br />

Christian Maritime Association<br />

(ICMA) objavila je knjižicu pod<br />

naslovom Seafarers’ Centres Directory,<br />

vodič namijenjen pomorcima<br />

koji sadrži podatke o 355 centara<br />

diljem svijeta koji pružaju pomoć<br />

Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana početkom rujna<br />

donijeta je odluka o dodjeli pomoći: S. Strikić i I. Ćuk (Dunavski Lloyd),<br />

A. Grbeša ( Plovput), T. Carević ( LK Dubrovnik), I. Spaija (Brodospas)<br />

po 2.000 kuna, S. Vrdoljak (Plovput) i R. Jovanović ( Vugip) po 1500 kn,<br />

D. Nanić (Jadrolinija) 1000 kn te posmrtno obitelji J. Kuzmić 2000 kn,<br />

a obitelji S. Borić i I. Miletić 3.000 kn. Ž. Mariću (Jadrolinija) odobrena<br />

je pozajnica od 3000 kn.<br />

Top 10 Container Lines u rujnu 2010 (po TEU)<br />

2010 2009 Kompanija Ukupno TEU Broj brodova<br />

1 1 AP Moller-Maersk Group 1.969.504 509<br />

2 2 MSC 1.642.955 396<br />

3 3 CMA CGM 1.212.554 395<br />

4 5 APL 591.913 144<br />

5 4 Evergreen 586.723 161<br />

6 7 Hapag-Lloyd 551.236 125<br />

7 6 Coscon 545.379 145<br />

8 16 CSAV 526.935 144<br />

9 8 CSCL 469.006 122<br />

10 10 Hanjin 439.358 95<br />

Ukupno teu/brodova 8.535.563 2.236<br />

Ukupno na svijetu TEU/brodovi 16.091.397 9.676<br />

pomorcima.<br />

- Directory je vrlo koristan i dijeli<br />

se besplatno pomorcima. Naš je cilj<br />

da se taj vodič redovito ažurira i<br />

objavljuje, izjavio je direktor ICSWa<br />

Roger Harris.<br />

Directory je tiskan u početnoj<br />

nakladi od 50.000 primjeraka od<br />

strane ITF Seafarers’ Trusta, a biti<br />

će podijeljeni besplatno brodarskim<br />

kompanijama, organizacijama koje<br />

se bavi pružanjem pomoći pomorcima<br />

i drugim organizacijama koje<br />

ga budu tražile na adresu seafarersdirectory@icsw.org.uk.<br />

Svi<br />

oni koji nisu članovi ICSW-a moći<br />

će dobiti Directory uz plaćanje<br />

troškova dostave.<br />

Directory se može dobiti i u<br />

Središnjem uredu SPH u Rijeci.<br />

Humanost<br />

na djelu<br />

SPH brine<br />

za djecu<br />

Da SPH ne zaboravlja svoje<br />

članove dokaz je i briga za<br />

sinu svog pokojnog člana<br />

Tomislava Burčula. S obzirom<br />

da se obitelj nalazi u<br />

teškoj materijalnoj situaciji,<br />

SPH je odlučio da se njegovom<br />

sinu Anti, učeniku prvog<br />

razreda klasične gimnazije u<br />

Zadru pomogne snošenjem<br />

troškova prijevoza od mjesta<br />

stanovanja (Galovac) do<br />

škole. Iz sredstava Fonda<br />

solidarnosti SPH kupljena je<br />

godišnja učenička autobusna<br />

karta. Treba reći da su predsavnici<br />

SPH i prošle godine<br />

za Božić obitelji uručili<br />

donaciju i darove.


14<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

Nedavno je u Londonu<br />

održana 2. Konferencija<br />

o sigurnosti na moru i<br />

borbi protiv piratstva.<br />

Između ostalih somalijski<br />

dr. Ali S. Faqi (toksikolog)<br />

je ustvrdio je da<br />

se profit od prihvaćanja<br />

opasnog otpada u Africi,<br />

poglavito u Somaliji,<br />

procjenjuje na 124 milijarde<br />

dolara, a da je<br />

upravo taj „posao“ u biti<br />

uzrok pojave pirata.<br />

Prema podacima EU oko 2,6<br />

milijuna tona opasnog otpada<br />

proizvede se na godinu u zemljama<br />

EU. Koristeći lošu političku situaciju<br />

u Somaliji, somalijsko kopno i more<br />

koriste se kao „kanta za otpatke“, a<br />

u cijeli „posao“ uključena je i talijanska<br />

mafija. U tu „kantu“, prema<br />

podacima Greenpeace-a baca se<br />

godišnje oko 500.000 tona opasnog<br />

otpada.<br />

Iznijeto je da je 2005. godine<br />

tsunami na kopno izbacio spremnike<br />

s opasnim, otrovnim i radioaktivnim,<br />

otpadom podrijetlom<br />

najvjerojatnije iz zemalja EU, što<br />

je bio još jedan dokaz da se ne radi<br />

samo o špekulacijama. Bacanje<br />

u „kantu“ ne bi bilo moguće bez<br />

korumpiranih političara i državne<br />

administracije koji su izdavali<br />

dozvole za pohranjivanje opasnog<br />

otpada, pa su ribari odlučili da<br />

sami odbrane svoj izvor hrane i<br />

egzistencije. Izgubili su ribu, pa su<br />

počeli loviti brodove i posade što<br />

im je donijelo neophodna sredstva<br />

za preživljavanje. To je početak<br />

piratstva u somalijskim vodama.<br />

Tek će budućnost pokazati<br />

sve negativne posljedice odlaganja<br />

opadnog otpada na kopno i u<br />

more. Danas nitko se ne usuđuje<br />

istraživati posljedice po zdravlje<br />

i okoliš opasnog otpada., ali se<br />

zna da je stanovništvo najviše<br />

pogođeno dišnim i crijevnim bolestima<br />

na području dvije manje luke<br />

sjeverno od Mogadiscia – Obbia i<br />

Warsheik.<br />

Iako je piratstvo značajna prepreka<br />

slobodnoj plovidbi, rješenje<br />

problema je na kopnu: kada bi<br />

se stabilizirala politička situacija<br />

(rat traje punih 18 godina). Sve<br />

je počelo 1991. godine za vrijeme<br />

anarhije koja je trajala za vrijeme<br />

diktatora Mohameda Siada<br />

Na marginama 2. konferencije o sigurnosti na moru<br />

i borbi protiv piratstva<br />

Veza između<br />

piratstva i<br />

opasnog otpada<br />

Barrea. Malo je poznato, da je u to<br />

vrijeme Somalija ( i njene vođe)<br />

bila odlagalište svjetskog opasnog<br />

otpada i centar trgovine oružjem<br />

(ne zaboravimo nikada razjašnjeno<br />

ubojstvo talijanske tv-novinarke<br />

Ilarie Alpi i njenog snimatelja<br />

Mirana Hrovatina u Mogadisciu).<br />

Dr. Ali S. Faqi je na nedavnoj<br />

konferenciji o sigurnosti na moru<br />

I borbi protiv piratstva koja je<br />

Brod Vrsta DWT Otkupnina<br />

Datum<br />

oslobađanja<br />

Sirius Star VLCC 319.430 3m $ 1/2009<br />

Saldanha Bulk carrier 75.707 1.9m $ 3/2009<br />

De Xin Hai Bulk carrier 76.432 3.5m $ 12/2009<br />

Maran<br />

Centaurus<br />

VLCC 300.294 6m $ 1/2010<br />

Al Khaliq Bulk carrier 38.305 3.1m $ 2/2010<br />

Talca Reefer 11.055 2.5m $ 5/2010<br />

Motivator Product tanker 13.065 1.5m $ 7/2010<br />

Al Nisr<br />

al Saudi<br />

Samho<br />

Dream<br />

Golden<br />

Blessing<br />

Product tanker 5.136 2.0m $ 8/2010<br />

VLCC 319.430 9.5m $ 11/2010<br />

Product tanker 14.445 9.0m $ 11/2010<br />

održana u Londonu povukao jasnu<br />

vezu između piratstva I zbrinjavanja<br />

opasnog otpada u Somaliji.<br />

Iz talijanskih obavještajnih<br />

izvora: “Nakon što je otpad stigao<br />

u Livorno ukrcan je na ribaricu<br />

˝Osman Raghe˝, ribarica je isplovila<br />

te je prvih dana veljače 1993.<br />

stigla u novu luku u Mogadisciu<br />

(Somalija). Tamo su čekali ljudi<br />

koje je nabavio Giancarlo Marocchino,<br />

dobar prijatelj Mirka Martinija<br />

i u onom trenutku vrlo moćan u<br />

Somaliji. Iskoristio je kamione koji<br />

su bili u jednoj garaži na četvrtom<br />

kilometru ceste prema aerodromu.<br />

Osim otpada prevezeno je i oružje<br />

koje je predano u glavni stožer Ali<br />

Mahdija, dok je otpad premješten<br />

na više lokacija. Četvrtina je<br />

zakopana na 150 kilometru ceste<br />

između Berbere i Sillila u priobalnoj<br />

zoni Bosasa, druga četvrtina na<br />

ušću rijeke Webi Jubba, blizu kenijske<br />

granice, treća četvrtina je zakopana<br />

pored ceste između Dhurba i<br />

Ceel Gaala (Bosaso), a četvrti dio<br />

je zakopan pod cestu Garoe-Bosaso<br />

na kilometru 37,700.”<br />

Ahmedou Ould-Abdallah, poseban<br />

predstavnik generalnog tajnika<br />

UN-a, izjavio je u londonskom<br />

Independentu da devet milijuna<br />

Somalaca gladuje u godinama<br />

nakon rata. U priobalju su počele<br />

bolesti, ljudi su dobivale osipe, a<br />

djeca su se rađala s deformitetima.<br />

U listopadu 2007. godine talijanska<br />

La Repubblica piše: Mafijaška<br />

organizacija uskladištavala je radioaktivni<br />

otpad u Somaliji za račun<br />

talijanske ustanove za energiju<br />

(ENEA) koja je mogla čak proizvesti<br />

plutonij. Protumafijaški tužitelj<br />

u Potenzi Francesco Basentuni<br />

podignuo je deset optužnica, osam<br />

protiv bivših upravitelja ustanove<br />

ENEA u mjestu Rotondolla na jugu<br />

Italije, te dvije optužnice protiv<br />

dvojice pripadnika ‘ndraghete,<br />

mafijaške organizacije iz regije<br />

Calabrija. Mafijaška organizacija<br />

je došla do radioaktivnog otpada<br />

tako što je jedan od bivših direktora<br />

ENEA-e u Rotondelli, Tommaso<br />

Candelieri, jedan od osmorice<br />

protiv kojih je podignuta optužnica,<br />

dao pripadnicima ‘ndraghete posao<br />

zbrinjavanja radioaktivnog otpada.<br />

Jedan od bivših članova mafijaške<br />

organizacije, Francesco Fonti, u<br />

međuvremenu postao pokajnik<br />

i surađuje s pravosuđem, izjavio<br />

je kako mu je direktor Candelieri<br />

1990-tih godina dao 800 milijuna<br />

lira za zbrinjavanje radioaktivnog<br />

otpada u Somaliji. No, otpad nije<br />

stizao samo iz Italije nego i iz<br />

drugih zemalja: Švicarske, Francuske,<br />

Njemačke i SAD. Posao<br />

slanja brodovima radioaktivnog<br />

otpada u Somaliju organizirao je<br />

mafijaški šef Roberto Palazzolo, koji<br />

živi negdje u Južnoj Americi.<br />

Oluja je 2005. godine izbacila na<br />

somalske plaže bačve s otrovnim<br />

otpadom (uključujući kadmij i živu)<br />

- počele su bolesti i neobjašnjive<br />

smrti. Lokalni ribari su tada počeli<br />

formirati grupe nazvane Somalijska<br />

obalna straža i Nacionalna<br />

dobrovoljačka obalna straža. Ubrzo<br />

su postali pravi pirati…<br />

Napadnut prvi LNG<br />

Q-flex LNG brod “Umm Al Amad”<br />

(izgrađen 2008.) jedan je od nekoliko<br />

brodova koji su napadnuti u<br />

nedavnim napadima u Južnom<br />

kineskom moru.<br />

Singapurski Regional Co-operation<br />

Agreement on Comating Piracy and<br />

Armed Robbery against Ships in<br />

Asia (ReCAAP) Information Sharing<br />

Centre objavio je da je brod kapaciteta<br />

210.000-cbm kojeg kontrolira K Line<br />

pod J5 partnerstvom s Qatar’s Nakilat<br />

napadnut 21. kolovoza dok je plovio<br />

preporučenom rutom kod Natuna<br />

Islands. Elektronski podaci pokazuju<br />

da je brod plovio prema Incheonu u<br />

Južnoj Koreji pod teretom.Zamjenik<br />

direktora ReCAAP-a, Nicholas Teo<br />

je potvrdio da je to prvi napad na<br />

jedan LNG brod u tom području te je<br />

dodao da je primarni motiv napada,<br />

prema svemu sudeći, pljačka te da je<br />

nekoliko sličnih napada zabilježeno<br />

prijašnjih tjedana.Napad se dogodio<br />

20 do 50 nautičkih milja od obale pa<br />

se pretpostavlja da mali brodovi koji<br />

napadaju operiraju s broda-matice.<br />

ReCAAP je odmah alarmirao brodske<br />

kompanije i upozorio ih na moguće<br />

noćne napade malim brodicama<br />

koji obično slijede brodove.Iako nije<br />

objavljen sastav posade, SPH raspolaže<br />

pouzdanom informacijom da se<br />

na brodu nalazi nekoliko hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

Piratski trag<br />

Dvadesetak sati nakon neuspjele<br />

otmice broda “Magellan Star”<br />

Nedavno je snimatelj bugarske<br />

televizije snimio dokumentarac<br />

u Eylu- glavnom gradu pirata i<br />

Bossasu gdje se pirati opskrbljuju<br />

oružjem, satelitskim telefonima,<br />

brodicama i drugom opremom za<br />

napade. Ističe se: Postati pirat je<br />

nešto poput promaknuća za običnog<br />

ribara. Pirate čine tri grupe ljudiobični<br />

ribari koji dobro poznaju<br />

more, prijašnji ustanici i vojnici koji<br />

napadaju brodove i pojedinci koji<br />

govore više jezika i vični su modernoj<br />

tehnologiji.<br />

Trenutno čak 164 ratna brod<br />

patrolira tim područjem – tisuće<br />

vojnika protiv 300-500 pirata, a<br />

rješenja nema. Dr. Ali S. Faqi tvrdi:<br />

Somalija je u rukama međunarodne<br />

mafije, somalijskih korumpiranih<br />

političara, raznih milicija…<br />

Jennifer Giroux istraživačica iz<br />

Švicarske tvrdi da nije pronašla<br />

potvrdu o vezi između pirata i<br />

Al-Qaide, a svima je jasno da se<br />

novac od otkupnina investira izvan<br />

Somalije (Kenija, Dubai…).<br />

I dok se vode rasprave, traže<br />

uzroci, pirati I dalje otimaju brodove<br />

i drže kao taoce pomorce. • (dp)<br />

početkom rujna – posada je primijenila<br />

taktiku da je ugasila glavni motor<br />

i zatvorila se u za tu svrhu zaštićeni<br />

prostor - operatora broda (Dr. Peters)<br />

u Njemačkoj nazvali su pirati i na<br />

tečnom engleskom pitali gdje je<br />

posada i zašto motor ne radi !<br />

Operator je, nakon što je zapisao <strong>broj</strong><br />

s kojega je došao poziv odgovorio da je<br />

posada otišla na godišnji odmor zbog<br />

kvara motora.<br />

Anti-piratsko rješenje<br />

Na tržištu se pojavio novi proizvod<br />

za odvraćanje pirata od napada na<br />

brodove: propeller arrester koji je<br />

dizajniran tako da stvara neprobojnu<br />

zonu oko broda. Ako se prijeđe ta<br />

zone sustav isključuje brodski pogon.<br />

Proizvođač, Merchant Maritime<br />

Warfare Centre (MMWC) iz V. Britanije,<br />

da novi proizvod nudi, po prvi put,<br />

nesmrtonosnu protumjeru koja je<br />

sposobna da zaustavi napad na brod/<br />

brodove tako da spriječi napadače<br />

time da posada bude alarmirana prije<br />

nego što pirati imaju mogućnost da se<br />

popnu na brod.<br />

Otet hrvatski pomorac<br />

Somalski pirati su 10. studenog oteli<br />

chemical tanker „Hannibal II“ (zastava<br />

Panama) na kome je ukrcan hrvatski<br />

upravitelj stroja. Na brodu je 31 član<br />

posade, a do trenutka tiskanja nema<br />

vijesti o oslobađanju. Nekoliko dana<br />

kasnije somalski pirati napali su brod<br />

„Northern Value“ na kojem je bilo<br />

šest hrvatskih <strong>pomoraca</strong>. Napad je<br />

uspješno odbijen.


. 64 • prosinac 2010<br />

15<br />

Kriminalizacija<br />

Foto vijest<br />

Pretpostavljena<br />

krivica<br />

Deset europskih<br />

sudaca odlučilo je da<br />

je Španjolska s pravom<br />

odredila jamčevinu od 3<br />

milijuna eura za puštanje<br />

kap. Mangourasa iz zatvora<br />

nakon incidenta broda<br />

“Prestige” u 2002. godini !<br />

Kap. Apostolos Mangouras<br />

izgubio je žalbu pred Velikim<br />

vijećem Europskog suda<br />

za ljudska prava (ECHR).<br />

Krajem rujna viši suci<br />

poduprli su raniju odluku da<br />

prava zapovjednika tankera<br />

“Prestige” nisu povrijeđena<br />

utvrđivanjem jamčevine od<br />

3 milijuna eura za njegovo<br />

puštanje iz zatvora. On je<br />

proveo 83 dana u zatvoru<br />

nakon što je njegov brod<br />

potonuo uz sjeverozapadnu<br />

obalu Španjolske uzrokujući<br />

veliko onečišćenje. Brodarska<br />

industrija je odmah<br />

reagirala proglašavajući<br />

odluku “velikom grješkom”,<br />

“krivcem bez dokaza o<br />

nevinosti”, “žrtveni janjac”,<br />

“strašna presuda”. U pismu<br />

EU transportnom komesaru<br />

Siimu Kallasu, generalni<br />

tajnik sindikata Nautilus<br />

International Mark Dickinson<br />

je presudu okarakterizirao<br />

kao: “ temeljno<br />

nepoznavanje odnosa<br />

između zapovjednika i<br />

njegovog/njegovih poslodavaca”.<br />

Zapovjednik u mirovini<br />

kap. Peter Newton ističe: “<br />

Ljudi na kopnu imaju vrlo<br />

pretjeranu ideju o važnosti i<br />

odgovornosti zapovjednika<br />

broda, i to je vjerojatno<br />

razlog takve odluke suda.<br />

Prosječna osoba na kopnu<br />

misli da zapovjednik broda<br />

ima potpunu kontrolu nad<br />

brodom te da je on potpuno<br />

odgovoran u slučaju<br />

onečišćenja, nenamjernog<br />

ili ne,te da on<br />

odlučuje samostalno,<br />

a on je pod stalnim<br />

pritiskom brodskog<br />

managera.<br />

Bjorn Hojgaard<br />

(Thome Ship<br />

Management):<br />

Zapovjednici se i<br />

dalje kriminaliziraju<br />

i prava je šteta da se<br />

svjetska trgovačka<br />

flota doživljava kao<br />

zločinačka organizacija,<br />

a mnogi dobri<br />

ljudi i žene služe kao<br />

žrtveni janjci kada<br />

nešto pođe po zlu!”<br />

• (dp)<br />

„NYK Aquarius“ spasio 26<br />

kineskih <strong>pomoraca</strong><br />

Devetog studenog, kontejnerski brod „NYK Aquarius“ (zastava PAN, GT 75.484) spasio je 26<br />

kineskih mornara s bulk carriera koji je tonuo u Južnom kineskom moru ispred vijetnamske<br />

luke Da Nang. Brod je isplovio<br />

iz luke Shekou (Kina) za<br />

Vung Tau (Vijetnam) i u 16<br />

sati je primio poziv upomoć<br />

s tonućeg broda, a kontaktirao<br />

ga je i Hong Kong<br />

Maritime Rescue Coordination<br />

Centre. Na brodu je bilo<br />

23 člana posade (iz Indije,<br />

Filipina te hrvatskim upraviteljem<br />

stroja Božidarom<br />

Godovićem iz Dubrovnika).<br />

Akcija spašavanja trajala<br />

je sve do 20 sati kada je 26<br />

od 27 <strong>pomoraca</strong> spašeno,<br />

a posljednji je spasio drugi<br />

brod koji se pridružio akciji<br />

spašavanja. Spašeni pomorci<br />

nisu ozlijeđeni, a iskrcani su<br />

u Vung Tau.<br />

Gruž vanja<br />

Gruška luke desetog listopada 2010. godine - brodovi su poredani kako slijedi : “Nona Ana”, “Porozina”,<br />

“Dubrovnik”, “Arion”, “Regatta”, “MSC Musica” i “Queen Victoria”. Na sidrištu Gruž je cruiser “Gemini”.<br />

Ono što je interesantno je da su svi “pokriveni” Nacionalnim kolektivnim ugovorom ili ITF ugovorom.<br />

Na sidrištu Lokrum su još dva cruisera: “Royal Clipper” i “Costa Serena”.<br />

V. Glavočić<br />

DATUM<br />

MJESTO<br />

PRISTUPNICA<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

SREDI[NJI URED<br />

KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />

DATUM PRIMITKA<br />

BROJ ISKAZNICE<br />

BRODAR<br />

POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />

BROD<br />

IMO BROJ<br />

SVOJSTVO<br />

POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />

^L. BROJ<br />

KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />

DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />

VLASTORU^NI<br />

POTPIS<br />

POPUNJAVA SPH<br />

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

PREZIME IME M @<br />

ADRESA<br />

JMBG<br />

OIB<br />

GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />

E-MAIL<br />

MOBILNI TELEFON<br />

NAJBLI@A RODBINA<br />

PREZIME IME SRODSTVO<br />

ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />

[KOLSKA SPREMA<br />

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />

IZDANA OD<br />

ZVANJE<br />

DATUM IZDAVANJA<br />

PLA]ANJE ^LANARINE<br />

GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />

PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />

Impressum<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />

ISSN 1330-736<br />

Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />

51 000 Rijeka<br />

Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />

Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />

51 000 Rijeka<br />

Naklada: 5.000<br />

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />

i CD se ne vraćaju.


16<br />

br. 64 • prosinac 2010<br />

pratilo je i 15 političkih<br />

komesara. S vremenom iseljenika<br />

za prevesti je bilo sve<br />

manje: nikada nije razjašnjen<br />

požar od 12. kolovoza 1949.<br />

godine dok je brod bio na<br />

popravku u brodogradilištu<br />

Vicko Krstulović u Splitu.<br />

Trup broda je još neko<br />

vrijeme korišten kao teglenica<br />

(MA-101) koja je 1954.<br />

završila u splitsko rezalište.<br />

Zanimljivu priču zapisao je N.<br />

Jerković iz Dubrovnika prema<br />

kazivanju ing. B. Bona glavnog<br />

projektanta hotela Jadran u<br />

Tučepima čija je izgradnja<br />

kasnila jer nije bilo cijevi za<br />

vodovodne instalacije – nakon<br />

požara na „Partizanki“ s broda<br />

su demontirane sve vodovodne<br />

i kanalizacijske cijevi<br />

i ugrađene u taj hotel. Kako<br />

do danas, odavno zapušteni<br />

i zatvoreni hotel, nije rekonstruiran<br />

u njemu se još uvijek<br />

nalaze ugrađeni dijelovi odavno<br />

otpisane „Partizanke“. •<br />

(dp)<br />

Iz meandara<br />

povijesti ovoga puta<br />

izvlačimo priče o nekim<br />

pomalo zaboravljenim<br />

brodovima hrvatskih<br />

brodara.<br />

Brod „Solin“ izgrađen 1913.<br />

godine u brodogradilištu<br />

Dundee Shipbuilding Co. Ltd.<br />

(novogradnja 248) plovio je u<br />

sastavu tri hrvatska brodara:<br />

Jadranske slobodne plovidbe,<br />

Jugolinije i Kvarnerske plovidbe.<br />

Izgrađen je pod imenom<br />

„Llanely Trader“ za poznatog<br />

brodara Furness, Withy &<br />

Co. Ltd. iz West Hartlepoola.<br />

Imao je samo 965 tona nosivosti<br />

uz dužinu od 64,2 i širinu<br />

od 9,6 metara. Deset godina<br />

nakon izgradnje mijenja ime u<br />

„Yorkshire Coast“ i plovi u floti<br />

Coast Lines Ltd. iz Liverpoola,<br />

a 1938. godine kupuje ga Parobrodarsko<br />

poduzeće I.L. Bulić i<br />

postaje „Solin“. Početkom rata<br />

preuzima ga talijanska vlada<br />

i postaje „Marino“, 1944.<br />

ponovno je „Solin“ i plovi u<br />

sastavu JRM. Dvije godine<br />

kasnije je nacionaliziran da<br />

bi 1947. godine „smješten“<br />

Moreplov<br />

Sudbina:<br />

sv. Kajo<br />

u flotu Jadranske slobodne<br />

plovidbe. U flotu Jugolinije<br />

uplovljava 1949. godine, a<br />

1957. ulazi u flotu novoosnovane<br />

Kvarnerske plovidbe.<br />

Mijenjanjem zakona, 1963.<br />

vraća se u flotu Jugolinije. No,<br />

već 23. kolovoza završeava<br />

svoja putovanja u splitskom<br />

rezalištu Brodospasa.<br />

„Partizanku“ kupuje<br />

Jugoslavija 1947. godine<br />

za prijevoz emigranata iz<br />

Australije od tvrtke od Iberian<br />

Star Lines gdje je plovila kao<br />

„City of Lisbon“, a izgrađena<br />

je kao „Shawnee“ za tvrtku<br />

Angwilline u brodogradilištu<br />

Newport News Shipbuilding u<br />

Newport Newsu (novogradnja<br />

307). Bio je jedan od šest<br />

istih brodova koji su nosili<br />

imena indijanskih plemena.<br />

Bio je dug 120,3 i širok 19,0<br />

metara uz 6.209 tona, a pored<br />

putnika mogla je prevesti i<br />

600 tona tereta. Zadatak da<br />

kupi brod uspješno je priveo<br />

kraju kap. Teodor Tijan (cijena<br />

2,2 milijuna dolara), brod je<br />

završio u floti riječke Jugolinije,<br />

a Portugalci su ga se<br />

htjeli riješiti što brže nakon<br />

sudara (i popravka) u Gibraltaru.<br />

Brod je bio prepoznatljiv<br />

po velikom natpisu sa strofom<br />

pjesme „Ostajte ovdje“<br />

poznatog pjesnika Alekse<br />

Šantića. Imao je 195 članova<br />

posade (za 750 putnika) i<br />

svi su tijekom rata bili u<br />

partizanima. Osim kompletnog<br />

časničkog kadra cijelu<br />

organizaciju života na brodu<br />

10+1<br />

Broj <strong>pomoraca</strong> ( + pas) koje<br />

je američka Obalna straža<br />

(US Coast Guard) spasila<br />

s obalnog broda „Mystic“<br />

koji je potonuo u vodama<br />

Bahama.<br />

Adresar<br />

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />

predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />

brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />

amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />

E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />

ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />

E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />

vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />

URED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 Šibenik<br />

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />

E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!