Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Nezavisno glasilo<br />
<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />
br. 64 prosinac 2010 godina 16<br />
Nema plaća, nema hrane<br />
Nastavlja se agonija <strong>pomoraca</strong> ukrcanih<br />
na brodovima na kojima je posrednik za<br />
zapošljavanje Split Ship Management d.o.o.<br />
str.2<br />
Niže osnovice<br />
U Narodnim novinama je objavljena Naredba<br />
o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa<br />
za obvezna osiguranja člana posade broda u<br />
međunarodnoj plovidbi za 2011.<br />
str.3<br />
Zajedno smo jače!<br />
U uredu SPH u Rijeci sastale su se stare i nove<br />
članice Sekcije žena s ciljem aktualiziranja<br />
tekućih problema s kojima se žene susreću na<br />
brodu, ali i na radnim mjestima na kopnu.<br />
str.8-9<br />
Problem<br />
piratstva<br />
rješavati<br />
na kopnu<br />
str.4<br />
Veza između<br />
piratstva i<br />
opasnog<br />
otpada str.14<br />
Plovput<br />
Traži se<br />
povećanje<br />
plaća<br />
str.7<br />
Svim članovima SPH,<br />
članovima obitelji<br />
i svim pomorcima<br />
želimo Sretnu Novu<br />
2011. godinu!<br />
Pitanja i odgovori / 14 razloga zašto brodari vole filipinske pomorce / Dogovoreno povećanje plaća s NSA
2<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
Umjesto<br />
uvodnika<br />
posljednju luku uplovio<br />
je naš počasni član, U<br />
novinar, publicist, književnik,<br />
odanik mora, <strong>pomoraca</strong> i<br />
SPH Gradimir Radivojević-<br />
Grande. Napustio nas je u 74.<br />
godini…U početku rada SPH<br />
vodio je brigu o informiranju<br />
– uređivao je prve <strong>broj</strong>eve<br />
Pomorskog vjesnika. I postao<br />
počasni član, uvijek vjeran i<br />
dobrodošao u SU Rijeka, gdje<br />
je redovno znao navraćati<br />
na razgovor o moru i pomorcima<br />
ili da najavi svoju novu<br />
knjigu, bez obzira na tešku<br />
bolest. Napisao ih je čak 21,<br />
među kojima i šest romana, i<br />
sve knjige bile su posvećene<br />
moru i pomorcima. U<br />
prošlom <strong>broj</strong>u Pomorskog<br />
vjesnika objavili smo da je<br />
izašla njegova knjiga „Dva<br />
brodolomca na oceanu“. Tada<br />
je najavio nove projekte…<br />
A rođen je daleko od mora, u<br />
Lukovu kod Niša. U Rijeku je<br />
došao kao dopisnik beogradske<br />
Mladosti gdje je i objavio<br />
prve novinske tekstove,<br />
upoznao svoju buduću suprugu<br />
Marinu i – zauvijek ostao<br />
u Rijeci. Do umirovljenja<br />
bio je dopisnik zagrebačkog<br />
<strong>Vjesnik</strong>a, pratio pomorstvo,<br />
pa čak i zaplovio.<br />
Ostalo je zapisano da mu je<br />
legendarni direktor Jugolinije<br />
Jure Vukasović omogućio<br />
putovanje na brodu „Zagreb“<br />
pod zapovjedništvom Slavka<br />
Pezelja iz Kostrene do luka<br />
Bliskog istoka . I tada je<br />
Grande upoznao plovidbu uz<br />
rt Matapan i zaključio da -<br />
more voli, ali ga ne podnosi.<br />
Ljubav prema moru usadio<br />
je svojim i Marininim sinovima<br />
Feđi i Hariju koji plove<br />
kao časnici na brodovima<br />
stranih kompanija. Upravo<br />
na sjednici SO SPH koja je<br />
održana na Plitvicama, Feđa<br />
nam je pričao da se čeka<br />
iskrcaj Harija krajem godine,<br />
da se obitelj okupi…<br />
Malo osobnih sjećanja:<br />
odlaskom u mirovinu ( i<br />
nestankom Jugolinije/Croatia<br />
Linea) putevi su nam se<br />
razišli, ali samo nakratko,<br />
ubrzo sam, došao u SPH i<br />
nastavio tamo gdje je on<br />
stao. Uvijek na raspolaganju<br />
savjetom…<br />
Odani čitatelji njegovih<br />
napisa, feljtona, knjiga,<br />
romana su Grandeu vjerovali,<br />
jer je iz svakog retka izbijala<br />
ljubav prema moru i pomorcima.<br />
Čvrsto sam uvjeren da<br />
ću često posezati za njegovim<br />
knjigama …<br />
Grande, neka ti je mirno<br />
more u posljednoj luci!<br />
“Swift Split“<br />
Nastavlja se agonija<br />
<strong>pomoraca</strong> ukrcanih<br />
na brodovima na kojima<br />
je posrednik za<br />
zapošljavanje Split<br />
Ship Management d.o.o.<br />
kojem je Ministarstvo<br />
mora oduzelo dopusnicu<br />
za rad, ali je ostala<br />
obveza da se brine za<br />
ukrcane pomorce.<br />
SSM<br />
Na brodu „Glory I“ se nalazi<br />
indijska posada, a brod je<br />
duže vrijeme na sidrištu pred indijskom<br />
lukom Visag. Lokalne vlasti<br />
upozorile su hrvatsko veleposlanstvo<br />
u New Delhiju i zatražile reakciju<br />
i svojevrstan pritisak na splitsku<br />
kompaniju kako bi se problem<br />
što prije riješio. Prema podacima<br />
indijske agencije Blue Light Star<br />
Maritime Services, posada broda<br />
koji je arestiran u luci Visag, koju<br />
čine Indijci, Ukrajinci i jedan<br />
Crnogorac ostala je bez opskrbe<br />
električnom energijom, a hrane su<br />
početkom prosinca imali još samo<br />
za jedan dan. Brod je na sidrištu,<br />
bez mogućnosti komunikacije, a<br />
vlasnik je, navodi agencija, već objavio<br />
kako nema sredstava za isplatu<br />
potraživanja zbog kojih je brod<br />
arestiran. Prema podacima Equasisa<br />
vlasnik broda je tvrtka Andromeda<br />
Shipholding Ltd (care of Split Ship<br />
Management Ltd, Boktuljin put 16,<br />
PP 305, 21000 Split), a manager<br />
Split Ship Management Ltd,<br />
Boktuljin put 16, PP 305, 21000<br />
Split).<br />
Pomorci na brodu „Swift Split“<br />
(posada iz <strong>Hrvatske</strong>, Ukrajine i<br />
Mianmara) odavno su napustili luku<br />
Owendo i doplovili do kamerunske<br />
luke Douala gdje je iskrcan preostali<br />
teret, ali su problemi ostali.<br />
Hrvatski dio posade javio je SPH da<br />
im vlasnik SSM-a R. Božić duguje<br />
četiri plaće, pa je dio posade prestao<br />
raditi i traži repatrijaciju. Procjenjuje<br />
se da potraživanje vlasnika<br />
tereta doseže vrijednost broda, pa<br />
posada strahuje da će poslodavac<br />
jednostavno napustiti posadu i<br />
brod. Istovremeno posada je u<br />
strahu za osobnu sigurnost, jer je<br />
Douala na glasu kao vrlo opasna<br />
luka (otmice). Zalihe hrane su nešto<br />
bolje nego dok su bili u Gabonu,<br />
ali klimatizacijski sustav je u kvaru,<br />
brodski rashadnik za čuvanje hrane<br />
je u kvaru pa se ne mogu stvarati<br />
zalihe hrane, a ima i drugih kvarova<br />
koje posada nastoji otkloniti. Brod<br />
je zasad vezan u luci.<br />
Vlasnik tvrtke SSM pomorcima<br />
se opravdava da – vlasnik ne vodi<br />
računa o brodu, predstavljajući se<br />
isključivo kao posrednik pri njihovom<br />
zapošljavanju, iako postoje vrlo<br />
ozbiljne indicije da je brod njegovo<br />
vlasništvo. Prema Equasisu vlasnik<br />
broda je Swift Split Ltd iz Glen<br />
Heada u SAD, a manager Grace<br />
Line Ltd iz Glen Heada u SAD.<br />
Zapovjednik broda kap. Ivo<br />
Škerlj je javio: Božić mi je obećao<br />
isplatu zaostalih plaća i povratak<br />
kući nakon iskrcaja tereta u Douali,<br />
ali to nije ispunio. Poslao mi je<br />
obavijest da mogu ići kući, ali<br />
da mi nema čime isplatiti četiri<br />
zaostale plaće. Na brodu je još troje<br />
Hrvata koji također od srpnja nisu<br />
dobili ni centa. Stanje na brodu je<br />
jako loše. Dio posade odbija raditi<br />
i zahtjeva povratak kući, zbog<br />
neisplaćenih plaća i loših uvjeta<br />
na brodu. Ne znam što će se dalje<br />
zbivati. Božić je ovdje mnogima<br />
dužan. Potraživanja vlasnika<br />
tereta i drugih tolika su da sigurno<br />
dosežu vrijednost broda, tako da<br />
ne vidim tko bi to mogao platiti.<br />
Ne vidim ni mogućnost sretnog<br />
raspleta za posadu, posebno ako<br />
brod ostane tu i Božić potpuno<br />
digne ruke od nas.<br />
Zapovjednik i posada izloženi su<br />
i velikim pritiscima kamerunskih<br />
vlasti, budući da je naručitelj tereta<br />
koji od SSM-a potražuje veliku<br />
odštetu. Zbog toga su na brodu<br />
svakodnevno prisutni vojska,<br />
policija i lučke vlasti. Zasad je brod<br />
vezan, a zapovjednik poručuje da<br />
neće pristati ni pod koju cijenu<br />
na premještaj na sidrište, iako su<br />
Nema plaća,nema<br />
hrane<br />
vlasti to već nagovijestile. - Prije ću<br />
iskrcati cijelu posadu na obalu pa<br />
neka rade s nama što hoće. Sidrište<br />
u Douali je iznimno opasno,<br />
svakodnevno harače pljačkaši i<br />
otmičari, a ljudi nestaju s brodova.<br />
Stanovište SPH je da SSM<br />
nastavlja po svom: ne ispunjava<br />
obveze prema posadama, a dokaz<br />
“Glory I“<br />
tome je i „šetanje“ petorice mianmarskih<br />
<strong>pomoraca</strong> koji su nekoliko<br />
puta odlazili do lokalne zračne<br />
luke, jer im je rečeno da su im<br />
plaćene avionske karte za povratak<br />
kući, što očito nije bilo točno,<br />
jer su se vraćali na brod. Postoje<br />
dokazi da SSM i dalje posreduje<br />
u zapošljavanju <strong>pomoraca</strong> te da<br />
maltretira pomorce kojima je nešto<br />
isplaćeno tražeći da - vrate novac! •<br />
(dp)
. 64 • prosinac 2010<br />
3<br />
U radu devete sjednice<br />
Središnjeg odbora SPH koja<br />
je održana 15. i 16. prosinca<br />
na Plitvicama sudjelovao je i<br />
državni tajnik MMPI za more<br />
kap. M. Babić koji je pozvan da<br />
iznese planove MMPI u svezi<br />
zahtjeva SPH za izmjene Pomorskog<br />
zakonika (PZ), ali i<br />
drugih otvorenih pitanja.<br />
Izmjene PZ-a naći će se na dnevnom<br />
redu sjednice Vlade do Božića, a biti će<br />
na dnevnom redu prve sjednice Sabora<br />
u 2011. godini, najavio je kap. Babić<br />
naglašavajući da su najvažnije izmjene<br />
uvođenje tzv. beneficiranog staža za<br />
zanimanje pomorac, uvođenje tonnage<br />
tax sustava za brodare te dodatne pojednostavljenja<br />
u praktičnoj primjeni socijalne<br />
reforme za pomorce.<br />
Kap. M. Babić je objavio i da je ministar<br />
B. Kalmeta potpisao prijedlog<br />
Sjednica SO SPH<br />
Beneficirani staž<br />
tek na proljeće <br />
V. Svalina, M. Babić i N. Melvan<br />
izmjena i dopuna Pravilnika o zvanjima i<br />
svjedodžbama o osposobljenosti <strong>pomoraca</strong><br />
što znači da se čeka objava u Narodnim<br />
novinama nakon čega je otvoren put za<br />
početak rada tzv. alternativnog obrazovanja<br />
<strong>pomoraca</strong> za najviša zvanja.<br />
U višesatnoj otvorenoj raspravi članovi<br />
SO SPH su državnog tajnika podsjetili na<br />
zahtjeve SPH: da se bez odlaganja uvede<br />
tzv. beneficirani staž i tonnage tax sustav<br />
koji uključuje obvezu brodara na ukrcaj<br />
određenog <strong>broj</strong>a vježbenika; da se osiguraju<br />
radna mjesta hrvatskim pomorcima<br />
na brodovima pod hrvatskom zastavom;<br />
da se konačno započne s pregovorima za<br />
zaključenje kolektivnog ugovora u javnom<br />
linijskom obalnom prometu uz prijedlog<br />
SPH da ukoliko neki brodari odbiju pregovarati,<br />
da se odlukom ministra primjena<br />
kolektivnog ugovora proširi i na njih; da se<br />
striktno primjenjuje pravilo da se nijedan<br />
brodar ne može natjecati za dobivanje<br />
koncesije u trajektnom i brodskom prijevozu<br />
ukoliko nema dogovoren formacijski<br />
sastav posade sa SPH; da se odmah odrede<br />
datum i cijena pojedinih modula u tzv.<br />
alternativnom obrazovanju <strong>pomoraca</strong><br />
za najviša zvanja te da se omogući da<br />
pomorac pohađa i polaže module na onom<br />
fakultetu koji mu trenutno odgovara s obzirom<br />
na ukrcanje… • (dp)<br />
Doprinosi<br />
OSNOVICE ZA DOPRINOSE POMORACA U<br />
MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZA 2011. GODINU<br />
Za 2011. nešto<br />
niže osnovice<br />
Nakon što je MMPI zatražio mišljenje<br />
socijalnih partnera (uključujući i<br />
SPH), u Narodnim novinma je objavljena<br />
Naredba o mjesečnoj osnovici<br />
za obračun doprinosa za obvezna<br />
osiguranja člana posade broda u<br />
međunarodnoj plovidbi za 2011.<br />
godinu.<br />
Visina mjesečne osnovice za doprinose<br />
<strong>pomoraca</strong> u međunarodnoj<br />
plovidbi usklađuje se svake godine s<br />
iznosom najmanje mjesečne osnovice<br />
propisane Naredbom ministra financija<br />
o iznosima osnovica za obračun doprinosa<br />
za obvezna osiguranja za tekuću<br />
godinu.<br />
Naredba se primjenjuje od prvog<br />
siječnja 2011. godine. (dp)<br />
Kategorija Radna mjesta<br />
Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik<br />
osoblja, upravitelj osoblja u strojarnici<br />
1<br />
Prvi časnik palube, drugi časnik stroja,<br />
rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji),<br />
2 liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnosnu<br />
zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu<br />
okoliša<br />
Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći<br />
časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje<br />
(direktori), frižiderist, operater postrojenja za<br />
3 ukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta,<br />
zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta,<br />
operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja<br />
na jahti<br />
Osnovica<br />
osiguranja<br />
2010<br />
Osnovica<br />
osiguranja<br />
2011<br />
Mjesečna<br />
davanja<br />
35,5 %<br />
7.173,00 7.118,00 2.526,89<br />
5.290,00 5.249,00 1.863,40<br />
3.997,00 3.966,00 1.407,93<br />
Susret s ministrom<br />
Šestoga prosinca na brodu<br />
„Kraljica mora“ u Splitu,<br />
prilikom obilježavanja Dana <strong>pomoraca</strong><br />
i blagdana sv. Nikole, predstavnici<br />
SPH (V. Svalina i A. Malger)<br />
sastali su se s ministrom B. Kalmetom<br />
s kojim su razgovarali o izmjenama<br />
i dopunama Pomorskog zakonika,<br />
potrebi očuvanja hrvatskog<br />
brodarstva i radnih mjesta za<br />
hrvatske pomorce, pomoći Vlade u<br />
pokrivanju troškova obveznih doprinosa<br />
<strong>pomoraca</strong> te zapošljavanju<br />
vježbenika.<br />
Predstavnici SPH su, istoga dana,<br />
u Zadru i Šibeniku, kao što je već<br />
tradicija, organizirali polaganje<br />
vijenaca u spomenim preminulim<br />
pomorcima te prigodne druženja<br />
s predstavnicima pomorske<br />
V. Svalina, B. Kalmeta i A. Malger<br />
privrede. (bm)<br />
4<br />
Treći časnik palube, časnik plovidbene straže<br />
na palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik,<br />
više hotelsko osoblje (časnici), više tehničko 3.702,00 3.673,00 1.303,91<br />
osoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar,<br />
časnik plovidbene straže u strojarnici<br />
5<br />
Više hotelsko osoblje (niži časnici), više<br />
tehničko osoblje (niži časnici), električar,<br />
mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođa<br />
palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki<br />
3.470,00 3.443,00 1.222,26<br />
(pumpman), vozač na RO-RO brodovima,<br />
medicinska sestra, alatničar, dizaličar, bušač,<br />
ronilac, bravar, cjevar, varioc<br />
6<br />
Član plovidbene straže na palubi (kormilar),<br />
član plovidbene straže u strojarnici (mazač), 3.232,00 3,207,00 1.138,48<br />
hotelsko osoblje, tehničko osoblje<br />
7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.963,00 2.940,00 1.043,70<br />
8<br />
Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali<br />
vježbenici, mornar, čistač, mladić sobe, mladić<br />
kuhinje, pomoćnik električara, pomoćnik<br />
mehaničara, pomoćnik poslužitelja sisaljki<br />
(pumpman), pomoćno hotelsko osoblje,<br />
pomoćno tehničko osoblje<br />
2.700,60 2.679,95 951,05
4<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
Sjednica SO SPH<br />
Problem piratstva<br />
rješavati na kopnu<br />
Plava vrpca <strong>Vjesnik</strong>a<br />
D. Bonetta, predstavnik <strong>Vjesnik</strong>a i Ž. Pulić<br />
Pirati<br />
odredili<br />
dobitnike<br />
Odbor za dodjelu Plave<br />
vrpce <strong>Vjesnik</strong>a, u čijem<br />
radu sudjeluje i P. Brazzoduro,<br />
nakon što je razmotrio svih<br />
sedam prijedloga (četiri u<br />
momčadskoj i tri i pojedinačnoj<br />
konkurenciji) jednoglasno je<br />
donio odluku da se priznanje<br />
dodijeli posadi tankera<br />
„San Fernando“ koja je, pod<br />
zapovjedništvom kap. Denisa<br />
Bonette, spasila njemačku<br />
nautičarku Angelike R. kod<br />
Nizozemskih Antila nakon što<br />
je 13 dana plutala u splavi i<br />
nakon što su joj pirati ubili<br />
muža te opljačkali i potopili<br />
jedrilicu kod obala Venecuele.<br />
Posada tankera je, unatoč<br />
valovima i veličini broda,<br />
primijetila malu splav i primjerenim<br />
manevrima uspjela<br />
spasiti iznemoglu nautičarku.<br />
Na tankeru je jedriličarka na<br />
primjeren način medicinski<br />
zbrinuta (dehidracija) te je<br />
prevezena do najbliže luke.<br />
U pojedinačnoj konkurenciji<br />
vrpca je dodijeljena<br />
dubrovačkom kapetanu Ž.<br />
Puliću, zapovjedniku kontejnerskog<br />
broda „Safmarine<br />
Zambezi“ koji je svojom<br />
umješnošću u mjesec dana<br />
izbjegao tri piratska napada<br />
unatoč tome što su na brod<br />
ispaljene četiri raketa iz<br />
ručnog bacača što je izazvalo<br />
požar. Plava vrpca <strong>Vjesnik</strong>a<br />
dodijeljena je dobitnicima 22.<br />
prosinca u marini u Ičićima.•<br />
(dp)<br />
Izmjene Pravilnika –<br />
pomorski dodatak isti !<br />
Ministarstvo financija je krajem listopada objavilo novi Pravilnik<br />
o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Unatoč<br />
argumentima i dokazivanjima SPH, <strong>Hrvatske</strong> udruge brodara i podrške<br />
MMPI nisu prihvaćeni prijedlozi o povećanju iznosa pomorskog dodatka<br />
za pomorce članove posade brodova koji plove u nacionalnoj plovidbi,<br />
pomorce članove posade brodova u međunarodnom linijskom pomorskom<br />
prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka<br />
unutar granica Jadranskog mora i pomorce članove posade brodova koji<br />
plove u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda.<br />
Nije prihvaćen niti prijedlog SPH o uvođenju mogućnosti prenošenja<br />
u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za<br />
koju je utvrđen ukupni <strong>broj</strong> dana plovidbe, dodatnih, ali neiskorištenih<br />
Na sjednici SO SPH posebna<br />
točka dnevnoga reda<br />
posvećena je problemu piratstva.<br />
Svoja iskustva iznio je<br />
kap. Ž. Pulić koji je u nepunih<br />
mjesec dana doživio tri<br />
piratska napada te je održana<br />
prezentacija o načinu pripreme<br />
jednog tankera za ulazak u<br />
rizično područje. Dr. N. Nikolić<br />
govorio je o zdravstvenim<br />
rizicima posade ukoliko bude<br />
oteta i duže vrijeme zadržana<br />
u rukama pirata, a p: Brazzoduro<br />
je podnio izvješće o svom<br />
sudjelovanju na drugoj konferenciji<br />
o piratstvu koja je u<br />
studenom održana u Londonu.<br />
Tijekom 2010. godine SPH<br />
je inicirao osnivanje Stožera<br />
za koordinaciju aktivnosti u<br />
slučajevima ugroze hrvatskih<br />
brodova i <strong>pomoraca</strong> u<br />
međunarodnoj plovidbi, organizirao<br />
je potpisivanje peticije<br />
u sklopu akcije ITF-a „Piracy:<br />
Enough is Enough“, te predstavnik<br />
SPH sudjelovao na<br />
dvije međunaeordne konferencije<br />
o sigurnosti na moru i<br />
borbi protiv piratstva.<br />
Istaknuto je da se SPH zauzima<br />
za: rješavanje uzroka pirattsva<br />
koji se kriju u strukturama<br />
korumpiranih, nedemokratskih<br />
i kriminalnih vlasti pojedinih<br />
zemalja; rješavanja pitanja<br />
odlaganja radioaktivnog<br />
i otrovnog otpada koji se<br />
godinama zbrinjava na kopnu<br />
i podmorju pojedinih zemalja<br />
što je uništilo kolalni ekosustav<br />
i zdravlje stanovništva;<br />
osiguranje šire međunarodne<br />
pomoći onim državama koje<br />
su sikreno spremne za borbu<br />
protiv pirattsva; da države<br />
zastave brodova preuzmu<br />
Kap. Ž. Pulić<br />
aktivniju ulogu u pomoći<br />
oslobađanju posada i brodova;<br />
da se u rješavanje problema<br />
jače uključe domicilne države<br />
<strong>pomoraca</strong>; da se dodatno<br />
informiraju i obuče pomorci<br />
u svezi postupaka u slučaju<br />
piratskog napada i otmice; da<br />
se osigura efikasna suradnja<br />
svih partnera u brodarstvu<br />
u borbi protiv piratstva; da<br />
se posade niukom slučaju ne<br />
(djelomično ili u cijelosti) dana za putovanje, dane provedene na<br />
stručnoj izobrazbi u inozemstvu i stvarne dane zbog liječenja (bolest ili<br />
ozljeda). Preostaje nada da će se dio tih zahtjeva riješiti putem izmjena i<br />
dopuna Pomorskog zakonika.• (dp)<br />
Uplate u mirovinski fond<br />
– neoporezive<br />
SPH je od početka primjene mirovinske reforme koja je omogućila<br />
stvaranje dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup) predlagao da<br />
se na primitke koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika,<br />
a koji se odnose na premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ne<br />
plaća porez na dohodak. Taj prijedlog podržale su udruge poslodavaca,<br />
sindikati, osiguravatelji…<br />
Posljednjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak prihvaćen je<br />
taj prijedlog: porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnog<br />
mirovinskog osiguranja; poslodavac iste uplaćuje na svoj teret u korist<br />
radnika; uplata je moguća jedino na tuzemno dobrovoljno mirovinsko<br />
osiguranje; omogućeno je plaćanje do 500 kn mjesečno odnosno 6.000<br />
kn godišnje; poslodavac mora obvezno voditi evidenciju o uplaćenim<br />
premijama i Poreznoj upravi dostavljati izvješće; primici koje radnik po<br />
ovoj osnovi prima smatraju se plaćom po osnovi nesamostalnog rada; i<br />
– društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna<br />
su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama<br />
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od<br />
plaćanja poreza na dohodak.<br />
SPH je preuzeo zadatak da se što prije ocijeni u kojim domaćim<br />
odnosno stranim kompanijama postoji mogućnost da se pregovorima<br />
oko izmjena kolektivnog ugovora ugovori plaćanje od strane poslodavca<br />
premija osiguranja u dobrovoljni mirovinski fond. • (dp)<br />
smiju naoružavati te da na<br />
brodu se ne ukrcava naoružana<br />
pratnja; da se jasno definiraju<br />
odgovornosti ukrcanih<br />
zaštitara u odnosu prema<br />
zapovjedniku broda. • (dp)<br />
Reforma<br />
sustava<br />
obrazovanja<br />
Objavljen<br />
Pravilnik –<br />
početak na<br />
proljeće <br />
MMPI je u prosincu objavio<br />
u Narodnim novinama<br />
Pravilnik o izmjenama i dopunama<br />
Pravilnika o zvanjima i<br />
svjedodžbama o osposobljenosti<br />
<strong>pomoraca</strong> čime je otklonjena<br />
posljednja prepreka za<br />
uvođenje tzv. alternativnog<br />
načina stjecanja najviših<br />
zvanja u Hrvatskoj.<br />
Iako je u Pravilniku objavljen<br />
kompletan program obrazovanja,<br />
ostaje nejasno kada<br />
će početi takav način obrazovanja<br />
(najava za proljetni<br />
semestar), način organiziranja<br />
predavanja i ispita odnosno<br />
fleksibilnost da pomorac može,<br />
ovisno o tome kada je kod kuće<br />
sluša odnosno polaže na onom<br />
fakultetu koji mu u tom trenutku<br />
pruža takvu mogućnost. I<br />
što ja najvažnije: još uvijek<br />
nije objavljena cijena tzv. alternativnog<br />
načina obrazovanja<br />
<strong>pomoraca</strong>. • (dp)
. 64 • prosinac 2010<br />
5<br />
In memoriam<br />
Dugogodišnji član SPH,<br />
časnik stroja u Jadroliniji,<br />
Mladen Čurčija iz Kukljice<br />
napustio nas je u razdoblju<br />
između tiskanja dva<br />
Pomorska <strong>Vjesnik</strong>a<br />
Obitelji izražavamo<br />
sućut, a dugogodišnjeg<br />
člana zadržati ćemo u<br />
trajnoj uspomeni.<br />
Podružnica Jadrolinija<br />
Izmjene Ugovora o<br />
radu s određenog na<br />
neodređeno vrijeme<br />
Nakon detaljne analize napravljene<br />
na brodovima i u<br />
agencijama/uredima razmatrani su<br />
svi pomorci (427) i svi radnici na<br />
kopnu (117), koji imaju zasnovane<br />
ugovore o radu na određeno<br />
vrijeme, Uprava je odlučila da<br />
se u radni odnos na neodređeno<br />
vrijeme primi 98 <strong>pomoraca</strong> + 3<br />
(na sastanku je zajednički odlučeno<br />
izmijeniti tri ugovora o radu za<br />
tri sobarice, koje zadovoljavaju<br />
kriterije (prvi potpisani UOR<br />
2003. godine i ranije, potreba za<br />
zvanjem i službena ocjena) i 39<br />
radnika zaposlena na kopnu. Osim<br />
toga, Uprava je zaključila da popis<br />
radnika na kopnu ne bude konačan,<br />
s obzirom da je trenutno „na<br />
prekidu“ više radnika, koji zadovoljavaju<br />
kriterije, te će se s njihovim<br />
povratkom potpisati još desetak<br />
ugovora o radu na neodređeno<br />
vrijeme, a što sindikati podržavaju.<br />
SPH podružnica Jadrolinija će se<br />
i dalje boriti kako bi se preostali<br />
ugovori o radu na određeno vrijeme,<br />
vremenom preveli u ugovore o radu<br />
na neodređeno vrijeme. Dogovoreno<br />
Anketa<br />
Da li smtrate da se podstandardnim<br />
brodovima treba<br />
zabraniti ulaz u hrvatske luke<br />
DA: 88.89 %<br />
NE: 11.11 %<br />
Na anketu je odgovorilo 36 ispitanika.<br />
je, da će nakon kupnje dva nova<br />
broda (jedan za međunarodne linije<br />
i jedan za lokalne linije) ujesen<br />
2011. godine, ponovo doći do<br />
izmjena većeg dijela ugovora o radu<br />
na određeno u ugovore o radu na<br />
neodređeno vrijeme. Potrebno je<br />
skrenuti pozornost da je jedan od<br />
osnovnih kriterija za to službena<br />
ocjena rada.<br />
Isplata<br />
božićnica<br />
upitna,<br />
pokloni za<br />
djecu nisu,<br />
naknada za<br />
bolovanja…<br />
Kako financijska tvrtke situacija<br />
nije baš dobra, upitna je<br />
isplata božićnice, dok će se<br />
dodijeliti sredstva za poklonbon<br />
djeci <strong>pomoraca</strong> i radnika.<br />
Pohvalno je da su isplaćena<br />
sredstva predviđena za drugi dio<br />
božićnice svim radnicima, koji su<br />
bili na prekidu, a sada su ponovo<br />
zaposleni u Jadroliniji. Napokon<br />
se ponovo započelo s isplatom<br />
naknade za bolovanja duža od tri<br />
mjeseca. Savjetujemo svima, koji<br />
su na bolovanju preko tri mjeseca,<br />
da pisanim zahtjevom upućenim<br />
kadrovskoj službi, zatraže isplatu<br />
financijske pomoći.<br />
Predviđena sredstava za otpremnine<br />
prilikom odlaska u prijevremenu<br />
mirovinu biti će ista kao<br />
i prošle godine, dok će se za<br />
otpremnine za invalide napraviti<br />
poseban plan isplate nakon<br />
razgovora sa svakim invalidom u<br />
Jadroliniji.<br />
SPH protiv<br />
izdvajanja<br />
linija !<br />
Sa sastanka održanog drugog<br />
studenog izdvajamo zaključak<br />
da brodovi Jadrolinije ne smiju<br />
izaći iz trajektnog sustava i ostati<br />
bez hrvatske zastave. Podružnica<br />
SPH Jadrolinija zaražili je da svi<br />
brodari primjenjuju na brodovima<br />
i kroz ostale obveze poslodavaca,<br />
iste ili slične uvjete za posade<br />
kao Jadrolinija radi izbjegavanja<br />
nelojalne konkurencije, a to se<br />
može postići primjenom NKUHP<br />
na sve brodare, nakon potpisivanja<br />
Protokola o izmjenama NKUHP<br />
i izrade istog. Dobro je znati da<br />
Uprava Jadrolinije neće odustati<br />
od međunarodnih linija te da<br />
će imati maksimalnu podršku<br />
podružnice SPH Jadrolinija, jer<br />
izdvajanje međunarodnih linija<br />
iz sustava Jadrolinije značilo bi i<br />
„tihu smrt“ Jadrolinije.<br />
Radno<br />
vrijeme,<br />
SPH traži<br />
ista prava<br />
za sve<br />
zaposlenike<br />
Podružnica SPH jadrolinije stalno<br />
ukazuje na stalne probleme s<br />
radnim vremenom u agencijama,<br />
gdje do izražaja dolazi samovolja<br />
pojedinih rukovoditelja što izaziva<br />
nezadovoljstvo radnika. Naime,<br />
nije prihvatljivo da se dnevni fond<br />
vremena umanjuje i zaokružuje<br />
na 15 minuta. Slični problemi<br />
su vidljivi i na brodovima, gdje<br />
postoji više načina tumačenja<br />
radnog vremena. Zbog toga<br />
Podružnica SPH jadrolinija traži<br />
da se ponovo aktivira Povjerenstvo<br />
za donošenje Odluke o radnom<br />
vremenu u Društvu Jadrolinija,<br />
čija je zadaća izrada nacrta<br />
odluke s kojom će se točno definirati<br />
radno vrijeme na brodovima<br />
(plovidba i remont), u agencijama,<br />
uredima i radionicama, koji<br />
će biti prihvatljiv Upravi društva.<br />
Želja i pravo podružnice SPH<br />
Jadrolinija je da odnosi u Društvu<br />
Jadrolinija budu spram svih budu<br />
isti, te da svi pomorci i radnici<br />
imaju ista prava po osnovi rada i<br />
radnog vremena. • (bm)
6<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
Pitanja i odgovori<br />
Sva vaša pitanja i nedoumice šaljite putem elektronske pošte na: pbrazzoduro@sph.hr<br />
ili se javite u središnji ured SPH putem teleona na 051/325340<br />
1. Zar se nebi polaznicima pomorskih<br />
škola moglo izaći u susret da čim prije<br />
obave kadeturu, i da ne moraju mislit<br />
kako će skupiti potrebnih 30 000 kuna<br />
za poručnički ispit recite uz prosječnu<br />
plaću od 500 eura Uzmimo u obzir da se<br />
i na brodu mora živjeti, kupovati vodu<br />
po novome, a i hranu u zadnje vrijeme.<br />
I na kraju svega platiti još mirovinsko<br />
i zdravstveno. I još samo jedno pitanje:<br />
zašto se dopušta kvazi agentima<br />
koji obećavaju ukrcaje uz naknadu i<br />
hrvatskim agencijama koje uzimaju<br />
i do više do 60% zaslužene plaće na<br />
brodu, zašto i kako to mogu radit<br />
Poštovani,<br />
Svakako da bi se moglo. Dapače, moralo.<br />
Nažalost to ne ovisi o nama već o ljudima<br />
koji nemaju osjećaj za pomorstvo, a nažalost<br />
nalaze se u poziciji da donose odluke čije<br />
posljedice mi moramo ispaštati. „Nedovoljno“<br />
plaćeni predavači na raznim srednjim, višim<br />
i visokim školama, koji kroz institucije<br />
dokazuju potrebu za vlastitim postojanjem, a<br />
najmanje im je stalo do budućih i sadašnjih<br />
<strong>pomoraca</strong>, moraju si osigurati dodatne<br />
prihode, jer se od „plaćice“ neda živjeti.<br />
Kako ne znaju drugu mogućnost do li guliti<br />
pomorce i dalje ćete plaćati njihove potrebe za<br />
većim primanjima.<br />
Moj je stav da se školska, visokoškolska<br />
i/ili fakultetska obuka mora sastojati od<br />
kvalitetne prakse bilo na brodu ili na simulatorima<br />
visoke kvalitete. Nakon takove obuke<br />
nije potrebno više od šest mjeseci prilagodbe<br />
na brodu pod trgovačkim operacijama i s<br />
dnevnikom u kojem su obrađena teoretska<br />
znanja u praksi. Nakon toga se automatizmom<br />
izdaje svjedodžba časnika straže (jer<br />
zašto se netko četiri ili šest ili osam godina<br />
školovao da bi ga se ponovno ispitivalo ono<br />
što je već pokazao da zna. Besmislica. Osim<br />
jasno zarade za „potplaćene“ ispitivače.<br />
No moram ponoviti. Problem rješavaju<br />
pomorci kroz <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Zajedničkom akcijom. SPH može pomoći u<br />
artikuliranju zahtjeva i pronalaženju onih<br />
u političkim tijelima u državi, koji će ideje<br />
podržati i provesti.<br />
Što se tiče posrednika u zapošljavanju<br />
<strong>pomoraca</strong> i tu je vaša uloga veća od moje. Ja<br />
kad god čujem za takove posrednike pokušam<br />
nabaviti dokaze i tražim od Ministarstva<br />
mora akciju. U ovom trenutku prijavio sam<br />
tri posrednika koji nemaju dozvole za rad, a<br />
rade kao posrednici. Nadam se da će uskoro<br />
biti primjereno kažnjeni.<br />
Ako znate za neke, javite. Ako vas traži<br />
novac, javite. Riješiti ćemo ih se.<br />
2. Moj suprug će uskoro napuniti<br />
61 godinu života. Plovi na stranom<br />
brodu. Zanima me da li će imati<br />
pravo da plovi do svoje 64- 65 godine<br />
života ako ga zdravlje posluzi<br />
Nema zakona koji ograničava plovidbu<br />
godinama. Vaš suprug bi mogao ploviti<br />
do godina za mirovinu (redovnu) prema<br />
zakonodavstvu zastave broda, a to negdje<br />
znači i do 70 godina ili više gdje ne postoji<br />
nikakav limit. U praksi kompanije postavljaju<br />
limit na 60 godina života, najčešće<br />
zbog osiguranja koje su kompanije obvezne<br />
priskrbiti pomorcu. Ograničenje je zdravstvena<br />
sposobnost za navigaciju, koja se, kao<br />
i godine, vezuje uz zakonodavstvo zastave<br />
broda, odnosno u Vašem slučaju za naš<br />
zakon obzirom da se svjedodžbe o sposobnosti<br />
izdaju u RH.<br />
Zašto kažem ovisno o zastavi broda<br />
U praksi se pokazuje velika razlika u<br />
primjeni međunarodnih instrumenata<br />
kojima se određuje zdravstvena sposobnost<br />
<strong>pomoraca</strong>. Drastičan primjer nam<br />
je zapovjednik broda s drvenom nogom<br />
(nije iz filma o gusarima, već na brodu s<br />
posadom iz Ukrajine, čije su svjedodžbe<br />
međunarodno priznate).<br />
Nadam se da sam Vam pomogao.<br />
3. Poštovani, plovio sam na splitskoj<br />
kompaniji Jadroplov od 1974-<br />
1976g, da li sam ostvario pravo na<br />
benificirani staž za to vrijeme.<br />
Poštovani,<br />
Naravno da ste stekli pravo na „beneficirani<br />
staž“ – staž s povećanim trajanjem, za<br />
te godine.<br />
Problem je u zakonu. Kako ste vi plovili<br />
od 1974 do 1976 godine, imate pravo na<br />
1974. – 2 mjeseca, 1975. – 2 mjeseca i<br />
1976. – 2 mjeseca (uz uvjet da je Jadroplov,<br />
sve te godine, cijelu godinu – 12 mjeseci za<br />
vas plaćao dodatno osiguranje). Nažalost<br />
prema zakonu N.N. 71/99, spadate pod<br />
osiguranike navedene pod 1. (navedeno<br />
ispod) i praktično ne dobivate ništa u smanjenju<br />
godina za mirovinu jer niste ostvarili<br />
najmanje 6 godina koje bi vam dale pravo<br />
na umanjenje od 1 godine.<br />
4. Pomorac s dvojnim državljanstvom,<br />
živi u USA i plovi s hrvatskim dokumentima.<br />
Sve plaća u USA, jer ima i njihovo<br />
državljanstvo (tamo se to mora).<br />
Kod produženja svjedodžbi što sve treba<br />
priložiti<br />
Može li certificate obnoviti u<br />
Konzulatu u New Yorku<br />
Nažalost svjedodžbe se mogu obnoviti<br />
isključivo u lučkim kapetanijama, tako da<br />
Vam diplomatska predstavništva nisu od<br />
koristi.<br />
Kod obnove Svjedodžbi trebaj Vam<br />
uobičajeni papiri: ovjerena pomorska<br />
knjižica i liječnička svjedodžba. S obzirom<br />
da najvjerojatnije nemate ovjerenu<br />
navigaciju u HR Pomorskoj knjižici, treba<br />
donijeti dokaze da ste plovili u određenom<br />
periodu u zvanju za koje tražite obnovu.<br />
Na primjer stranu pomorsku knjižicu,<br />
iskrcajne liste, ugovore, avio karte i<br />
slično. Što više dokumenta to bolje, brže je<br />
rješenje.<br />
5. Poštovani, zanima me ako firma<br />
iskrca pomorca prije isteka njegovog<br />
ugovora zbog gubitka menagmenta nad<br />
tim brodom, dali je ona duzna platiti<br />
basic placu za sve te mjesece koliko<br />
pomorcu treba da zavrsi potpisani<br />
ugovor ili ga mogu poslat na drugi brod<br />
na firmi i ako mogu u kojem periodu<br />
mora imati taj ukrcaj 2. pitanje.<br />
ako je moj ugovor 6+/- a iskrcaju me<br />
nakon 4 mj. dali imam pravo na 1 ili<br />
2 basic place(tj. dali se racuna 6mj<br />
ugovor ili 5mj ugovor zbog ovog +/-)<br />
hvala lijepa unaprijed na odgovoru!<br />
Poštovani,<br />
Točan odgovor na Vaš upit mogu dati tek<br />
kad mi kažete o kojem se brodu radi i o<br />
kojem se Kolektivnom ili individualnom<br />
ugovoru radi.<br />
Načelni odgovor je:<br />
Na brodovima pod Kolektivnim ugovorom<br />
ITF/SPH, kompanija Vam je dužna osigurati<br />
izvršenje, odnosno nastavak ugovora<br />
na drugom brodu u razumnom roku.<br />
ITF/SPH razumni rok tumači vremenom<br />
zarađenog godišnjeg odmora do vremena<br />
iskrcaja. Kako svaki mjesec na brodu znači<br />
7 dana godišnjeg odmora, to bi nakon<br />
jednog mjeseca poslodavac morao osigurati<br />
nastavak ugovora u roku od tjedan dana.<br />
Upozoravam da ćemo prihvatiti i svaki<br />
razuman dogovor između pomorca i poslodavca,<br />
neovisno o iznesenom tumačenju.<br />
U protivnom s osnova ugovorne odgovornosti<br />
brodara pripada Vam dvije osnovne<br />
plaće naknade i to neovisno koliko je ostalo<br />
do ispunjenja ugovora. I kad je do kraja<br />
ugovora ostalo još mjesec dana, ili deset<br />
dana ili tri mjeseca, pomorac ima pravo na<br />
dvije osnovne plaće iz ugovorne naknade.<br />
NN 71/99<br />
(1) Snižavanje dobne granice za<br />
stjecanje prava na starosnu mirovinu<br />
ovisi o dužini razdoblja za koje se staž<br />
osiguranja računa s povećanim trajanjem<br />
i stupnju povećanja staža osiguranja.<br />
(2) Osiguranicima iz članka 4. i 5.<br />
ovoga Zakona kao i osiguranicima<br />
kojima se staž osiguranja računa s<br />
povećanim trajanjem prema posebnim<br />
propisima, snižava se dobna granica za<br />
stjecanje prava na starosnu mirovinu iz<br />
članka 30. Zakona o mirovinskom osiguranju<br />
i to:<br />
1) po jednu godinu za svakih 6 godina<br />
za radna mjesta odnosno zanimanja<br />
na kojima se staž osiguranja računa 12<br />
mjeseci kao 14 mjeseci,<br />
2) po jednu godinu za svakih 5 godina<br />
za radna mjesta odnosno zanimanja<br />
na kojima se staž osiguranja računa 12<br />
mjeseci kao 15 mjeseci,<br />
3) po jednu godinu za svake 4 godine<br />
za radna mjesta odnosno zanimanja<br />
na kojima se staž osiguranja računa 12<br />
mjeseci kao 16 mjeseci,<br />
4) po jednu godinu za svake 3 godine<br />
za radna mjesta odnosno zanimanja<br />
na kojima se staž osiguranja računa 12<br />
mjeseci kao 18 mjeseci.<br />
(3) Osiguranicima – invalidnim<br />
osobama iz članka 7. ovoga Zakona<br />
snižava se dobna granica za stjecanje<br />
prava na starosnu mirovinu iz članka<br />
30. Zakona o mirovinskom osiguranju<br />
po jednu godinu za svakih pet godina<br />
provedenih u osiguranju koje se računa<br />
12 mjeseci kao 15 mjeseci.<br />
Pomorac ima i otvorenu mogućnost<br />
utuženja za naknadu štete koja bi se<br />
ogledala u izgubljenoj dobiti, plaći za svo<br />
vrijeme trajanja ugovora o radu. S tog<br />
osnova onaj kome je ostalo mjesec dana do<br />
kraja ugovora mogao bi potraživati razliku<br />
između dvije osnovne plaće i ukupne plaće<br />
za mjesec dana. Onaj kome je ostalo tri<br />
mjeseca imao bi pravo potraživati razliku<br />
između dvije osnovne plaće i tromjesečne<br />
pune plaće.<br />
Uvijet za ostvarenje ovih prava je da<br />
poslodavac nije ponudio prekrcaj ili isti<br />
nije uslijedio u razumnom ili dogovorenom<br />
roku.<br />
Što se tiče trajanja ugovora, kad je isti<br />
predviđen sa 6 plus/minus mjesec dana, a<br />
za slučaj iskrcanja s broda ugovor traje 5<br />
mjeseci. Plus minus jedan mjesec je dat na<br />
upotrebu poslodavcu.<br />
Nadam se da Vam ovo pomaže, a<br />
molim da držite na umu da se navedeno<br />
ograničava na ITF/SPH kolektivni ugovor.<br />
6. Plovim kao časnik na njemačkoj<br />
kompaniji, i kompanija ima 20-ak<br />
brodova od kojih je odredeni postotak<br />
pod njemačkom zastavom i kada<br />
sam ukrcan na brod pod njemačkom<br />
zastavom kompanija mi plaća socijalno,<br />
zdravstveno i mirovinsko osiguranje<br />
u Njemačkoj, a za isti taj ukrcaj<br />
ja dobivam uplatnice od Hrvatskog<br />
zavoda za osiguranje. Moja dva<br />
pitanja su:<br />
1. Da li sam dužan platiti te uplatnice<br />
ako kompanija već to isto plaća u<br />
Njemačkoj i ja imam dokaze o uplati<br />
2. Da li je moguće da ne budem u<br />
mogućnosti produžiti časničku<br />
sviedodžbu u slučaju da ne<br />
platim te doprinose Hvala.<br />
Ne morate platiti, ali ste dužni prijaviti<br />
Lučkoj kapetaniji da ste ukrcani na brodu<br />
pod Njemačkom zastavom i da kompanija<br />
plaća zdravstveno i mirovinsko. Potvrdu<br />
o uplati s citiranjem niže navedenog<br />
članka Međunarodnog sporazuma sa SR<br />
Njemačkom osloboditi će Vas plaćanja.<br />
Produženje svjedodžbe nema veze sa<br />
plaćanjem obveznih osiguranja. Za<br />
produženje svjedodžbe Vama je potreban<br />
dokaz da ste u zadnjih 5 godina imali<br />
najmanje 1 godinu navigacije, a to se<br />
dokazuje pomorskom knjižicom.<br />
OBVEZA OSIGURANJA POMORACA<br />
(1) Za osobe zaposlene na pomorskom<br />
brodu koji plovi pod zastavom<br />
jedne od država ugovornica, vrijede<br />
pravni propisi te države ugovornice.<br />
(2) Ako je zaposlenik koji prebiva<br />
na području suvereniteta jedne države<br />
ugovornice privremeno zaposlen na<br />
pomorskom brodu koji plovi pod<br />
zastavom druge države ugovornice,<br />
kod poslodavca koji ima sjedište na<br />
području suvereniteta prve države<br />
ugovornice a nije vlasnik broda, tada<br />
u pogledu obveze osiguranja vrijede<br />
pravni propisi prve države ugovornice,<br />
kao da je zaposlenik zaposlen na<br />
njenom području suvereniteta. •<br />
Tekuće vijesti bez<br />
cenzure možete<br />
pratiti na<br />
službenom blogu<br />
kapetana<br />
Brazzodura.<br />
http://predragbrazzoduro.com/
. 64 • prosinac 2010<br />
7<br />
Plovput<br />
Traži se<br />
povećanje plaća<br />
Dvadeset i trećeg prosinca održan je u prostorijama<br />
Baze u Stinicama skup radnika Plovputa na kojem<br />
su nazočili su predsjednica i članovi Raničkog vijeća,<br />
cjelokupna uprava na čelu s direktorom Matom<br />
Perišićem, predsjenik SPH Vladimir Svalina te povjerenik<br />
SPH u Plovputu Neven Melvan.<br />
Foto vijest<br />
Predsjednica Radničkog vijeća<br />
Vanja Poljičak podnijela je<br />
izvješće o radu Radničkog vijeća<br />
u protekloj godini. Direktor se<br />
osvrnuo na stanje u društvu.<br />
Naglasio je da je financijsko<br />
stanje u Plovputu iznimno dobro,<br />
da Društvo završava 2010.<br />
godinu pozitivnim rezultatom od<br />
preko deset milijuna kuna, što je<br />
uspjeh koji nije bio predviđen ni<br />
najoptimističnijim planom rada<br />
društva za 2010 godinu. Društvo<br />
pokreće proceduru nabavke<br />
novog radnog broda, najvjerojatnije<br />
u hrvatskom brodogradilištu,<br />
a čime bi se poboljšalo održavanje<br />
objekata sigurnosti plovidbe na<br />
Jadranu.<br />
Predsjednica i članovi<br />
Radničkog vijeća su iznijeli<br />
prigovor na djelomični nedostatak<br />
suradnje uprave i Radničkog<br />
vijeća i nedostatak izvješćivanja<br />
od strane uprave te na činjenicu<br />
da je u tijeku postupak imenovanja<br />
pet pomoćnika i savjetnika<br />
direktora iz kruga dosadašnjih<br />
rukovoditelja što smatraju<br />
nepotrebnim troškom za društvo<br />
i nepotrebnim činom, jer društvo<br />
nije toliko <strong>broj</strong>no da bi trebalo<br />
imati veći <strong>broj</strong> radnika s posebnim<br />
ugovorom.<br />
Predsjednik SPH Vladimir<br />
Svalina osvrnuo se na važnu<br />
ulogu Plovputa u jačanju sigurnosti<br />
plovidbe na Jadranu te je<br />
izrazio zadovoljstvo da društvo,<br />
koje je donedavno bilo na niskim<br />
granama i pred evidentnom privatizacijom,<br />
a protiv čega se SPH<br />
javno borio, danas posluje iznimno<br />
dobro. Iznio najnovija saznanja<br />
vezana uz interese <strong>pomoraca</strong> i<br />
drugih radnika društva. Također<br />
je govorio o općem stanju u RH,<br />
odnosima sa MMPI te većom<br />
potrebom za solidarnošću među<br />
radnicima u Hrvatskoj.<br />
Neven Melvan je, kao predsjednik<br />
pregovaračkog odbora<br />
sindikata u društvu, najavio<br />
pokretanje pregovora za izmjene<br />
kolektivnog ugovora u društvu s<br />
ciljem povećanja plaća.Također<br />
je najavio pritisak prema Vladi<br />
RH radi povlačenja odluke o<br />
zamrzavanju plaća u društvima u<br />
pretežitom vlasništvu RH. Nema<br />
razloga da društvo koje posluje<br />
pozitivno, smanjilo je <strong>broj</strong> radnika<br />
te time povećalo opseg poslova<br />
ostalim radnicima u društvu, ne<br />
poveća plaće. Očekuje se podrška<br />
Radničkog vijeća i <strong>Sindikat</strong>a<br />
Plovput u ostvarenju tog cilja.<br />
Još jednom je izrazio podršku<br />
radnicima koji stanuju u tzv.<br />
stanovima za službene potrebe<br />
u rješavanju tog problema na<br />
zadovoljstvo radnika, a očekuje<br />
i podršku Nadzornog odbora,<br />
skupštine i uprave društva kako<br />
bi se dogovorom riješilo to staro i<br />
otvoreno pitanje.<br />
Nakon što je pružena prilika<br />
svim radnicima da iznesu<br />
primjedbe i postave eventualna<br />
pitanja, skup radnika je okončan<br />
zajedničkom prigodnom zakuskom<br />
svih sudionika. •(dp)<br />
Info-korner SPH/ITF u luci Gruž<br />
Plaća i<br />
podrška<br />
obitelji<br />
<strong>pomoraca</strong><br />
za vrijeme<br />
otmice<br />
Dogovor između sindikata i<br />
industrijski najveće pregovaračke<br />
grupe o tretiranju otetih <strong>pomoraca</strong><br />
i podrške obiteljima uskoro će se<br />
primjenjivati na sve kolektivne<br />
ugovore. Za sada su International<br />
Transport Worker’s Federation (ITF) i<br />
International Employers Committee<br />
(IMEC) prošlog su krajem listopada<br />
dogovorili cijeli niz preporuka u svezi<br />
plaćanja <strong>pomoraca</strong> dok se nalaze<br />
Hrvatska Transportna<br />
Federacija - sve bliže<br />
cilju!<br />
Petnaestog rujna se u prostorima SPH u Rijeci održala sjednica Nacionalnog<br />
koordinacijskog odbora hrvatskih transportnih sindikata (NKO HTS).<br />
U raspravi u kojoj je sudjelovalo 11 čelnika hrvatskih transportnih sindikata<br />
(željezničari, cestovni i zračni promet, pomorci i lučki radnici) donijeto je<br />
nekoliko zaključaka.<br />
Dogovoreno je sljedeće: - da će se do slijedeće sjednice raspraviti do<br />
kraja ovaj prijedlog Statuta, - da će se izraditi Prijedlog poslovnika o radu<br />
Kongersa, - da će se izraditi Prijedlog odluke kojom izražavamo spremnost<br />
za organiziranjem HTF-a i organiziranje 1 osnivačkog Kongresa. - da će<br />
se 1 osnivački Kongres održati najdalje u ožujku 2011. godine i - da će se<br />
slijedeća sjednica NKO HTS održati u drugoj polovici listopada 2010. Mjesto<br />
će biti naknadno određeno. Svrha udruživanja transportnih sindikata u<br />
RH jest zajedničko djelovanje i sporovođenje akcija sa zajedničkim ciljem:<br />
poboljšati status transportnih radnika u Hrvatskoj. (dp)<br />
Izdavanje mjere<br />
zabrane uplovljavanja<br />
stranih brodova u<br />
luke članice Pariškog<br />
memoranduma, tzv.<br />
baniranje broda<br />
temelji se na ispunjavanju<br />
kriterija za<br />
baniranje utvrđenih<br />
sukladno nadzoru<br />
države luke (Port<br />
State Control)<br />
Pariškog memoranduma.<br />
Uz države<br />
članice Europske<br />
unije, članice Pariškog<br />
memoranduma su<br />
i Norveška, Island,<br />
Kanada, Rusija i<br />
Hrvatska.<br />
Od prvog siječnja<br />
2011. godine na<br />
razini članica Pariškog<br />
memoranduma na<br />
snagu stupa novi<br />
inspekcijski režim<br />
(NIR) koji ima za<br />
svrhu eliminiranje<br />
tzv. ispodstandardnih<br />
brodova uz uvođenje<br />
strožih kriterija prema<br />
brodovima i kompanijama<br />
koji ne budu<br />
ispunjavali zahtjeve<br />
međunarodnih<br />
pomorskih konvencija<br />
(IMO). Jedna od<br />
novih mjera koje se<br />
uvode novim inspekcijskim<br />
režimom je<br />
i trajan izgon ispodstandardnog<br />
broda iz<br />
luka članica Pariškog<br />
memoranduma.<br />
Inspekcija sigurnosti<br />
plovidbe u Republici<br />
Hrvatskoj u potpunosti<br />
je pripremljena<br />
za početak primjene<br />
ovog novog inspekcijskog<br />
režima.<br />
Ujedno, u skladu<br />
s Međunarodnom<br />
konvencijom o<br />
uklanjanju podrtina iz<br />
2007. godine (Nairobi<br />
International Convention<br />
on the Removal<br />
u rukama otmičara kao i u svezi<br />
podrške obiteljima.<br />
Steven Cotton (ITF) je izjavio da će<br />
se dogovor sada proširiti na tisuće<br />
brodova koji plove pod ITF ugovorima,<br />
a čemu će se raspravljati na<br />
slijedećim sastancima. ITF i IMEC su<br />
dogovorili i da ponovno započnu s<br />
pregovorima o plaćama početkom<br />
slijedeće godine nakon 18 mjeseci<br />
zamrznutosti zbog svjetske recesije<br />
iako IMEC tvrdi da mnogi sektori<br />
pomorstva i dalje “pati” i da to sugerira<br />
da se plaće trebaju i dalje držati na<br />
sadašnjoj razini.<br />
S. Cotton je izjavio: Pomorci moraju<br />
imati istu zaštitu od piratstva ili<br />
posljedica ratnih djelovanja bez obzira<br />
na vrstu kolektivnog ugovora koji<br />
ga štiti. ITF Fair Practices Committee<br />
Steering Group (FPC SG) će odlučiti<br />
da li da priloži manadmane na<br />
(non-IBF) ITF Uniform TCC i Standard<br />
ugovore slijedećeg mjeseca, a<br />
uključiti će u ugovore i popis rizičnih<br />
područja (piratstvo i ratna ili ratu<br />
slična djelovanja). (dp)<br />
Od 1. siječnja 2011<br />
Pojačani nadzor<br />
ispodstandardnih<br />
brodova<br />
of Wrecks, 2007), u<br />
nacionalnom zakonodavstvu<br />
Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>Pomorski</strong>m<br />
zakonikom je propisano<br />
da domaći brod<br />
u međunarodnoj<br />
plovidbi i strani brod<br />
bruto tonaže veće od<br />
300 bruto tona, koji<br />
namjerava uploviti<br />
u hrvatsku luku<br />
mora pružiti dokaz o<br />
sklopljenom osiguranju<br />
ili drugom financijskom<br />
jamstvu, kao<br />
što je jamstvo banke<br />
ili slične institucije,<br />
radi pokrića troškova<br />
lociranja, označavanja<br />
i uklanjanja podrtine.<br />
Ovom mjerom želi se<br />
osigurati mogućnost<br />
nadoknade troškova<br />
koje imaju nadležna<br />
tijela Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong> u slučajevima<br />
uklanjanja brodskih<br />
podrtina. (dp)<br />
Fond<br />
solidarnosti SPH<br />
Pomoć<br />
članovima<br />
u Transadriji<br />
d.d.<br />
S obzirom na kašnjenje plaća i<br />
ostalih materijalnih prava u tvrtci<br />
Transadria dd iz Rijeke i neizvjesne<br />
sudbine tvrtke, iz Fonda<br />
solidarnosti SPH je članovima<br />
SPH u Rijeci, Šibeniku i Puli<br />
isplaćena pomoć od po tisuću<br />
kuna. Istovremeno je radnicima<br />
Transadrie dd isplaćena druga<br />
četvrtina plaće za kolovoz, dok<br />
naknada za prijevoz im nije<br />
isplaćena od lipnja. Račun tvrtke<br />
je blokiran zbog neispunjavanja<br />
financijskih obveza.<br />
O situaciji u tvrtci i akcijama<br />
koje poduzimaju SPH i <strong>Sindikat</strong><br />
trgovine <strong>Hrvatske</strong> (jedina dva<br />
sindikata u tvrtci) u posljednje<br />
vrijeme je raspravljano na više<br />
sastanaka (sindikalnih i na<br />
zborovima radnika), radnici<br />
traže od rukovodstva tvrtke<br />
da konačno poduzme efikasne<br />
mjere za deblokadu računa i<br />
stvaranje uvjeta za izlazak iz<br />
krize uz objavu realnih rokova<br />
u kojima će se isplatiti zaostale<br />
plaće i ostala materijalna prava,<br />
a za sada se protive pokretanju<br />
stečaja. (dp)<br />
Brodospas<br />
Tvrtka<br />
nadoknađuje<br />
doprinose<br />
pomorcima<br />
Trećega prosinca u Splitu je<br />
potpisan sporazum između<br />
uprave tvrtke Brodospas d.d.<br />
i SPH o novim posebnim<br />
dodacima Nacionalnom kolektivnom<br />
ugovoru za hrvatske<br />
pomorce na brodovima u<br />
međunarodnoj plovidbi. S<br />
obzirom da je flota tog brodara<br />
smanjena za jedan brod<br />
snabdjevač – „Brodospas Ibis“,<br />
a da je flota sve starija, nije<br />
postignut dogovor oko traženja<br />
SPH da se plaće povećaju. No,<br />
dogovoreno je da će svaki<br />
pomorac u sklopu mjesečne<br />
plaće dobiti i naknadu za<br />
plaćene obvezne doprinose.<br />
Naknada će se isplaćivati na<br />
devizni račun <strong>pomoraca</strong> u<br />
dolarima. Potpisani sporazum<br />
stupa na snagu prvog siječnja<br />
2011. Godine i vrijedi do kraja<br />
godine. (dp)
8<br />
1. Predstavite se članovima<br />
SPH i čitateljima Pomorskog<br />
vjesnika :).<br />
O: Ja sam Tatjana Božić, na Jadroliniji<br />
radim nepunih 6 godina na<br />
radnom mjestu sobarice.<br />
2. Možete li nam opisati<br />
jedan vaš tipičan radni dan<br />
na brodu<br />
O: Ovisi o brodu i pruzi koju vozi,<br />
radi se u smjenama kroz dnevno i<br />
noćno dežurstvo, uključujući prihvat<br />
putnika kod ukrcaja u garaži i<br />
na recepciji. Održavanje i uređenje<br />
putničkih kabina i prostora su<br />
svakodnevne obveze i rade se<br />
tijekom cijeloga dana.<br />
3 Kakav je tretman žena<br />
na brodovima Jadrolinije<br />
Kakav je život žene pomorca<br />
u Hrvatskoj<br />
O: Tretman je različit, a najveći<br />
je problem što kod nas još uvijek<br />
nije razvijena svijest, još se vuku<br />
ideologije iz prošlih vremena te<br />
je nažalost osjetna diskriminacija<br />
na radnom, ali i u ekonomskom<br />
položaju žene. Sadašnji položaj<br />
žene je podčinjen u odnosu na<br />
muške kolege na brodu, psihološki<br />
gledano za ženu neugodan jer<br />
većina želi učiti i napredovati, a ne<br />
ostati na najnižoj razini. Život žene<br />
pomorca u HR je doista težak jer te<br />
žene, majke, djevojke nisu socijalni<br />
problem jer to i ne žele biti, nisu<br />
teret društvu već su radnice koje<br />
su često premalo plaćene s obzirom<br />
na prirodu posla i odvojenost<br />
“ U srcu sam prvo<br />
majka u duši sam<br />
žena, a u životu<br />
žena pomorac.”<br />
od kuće i obitelji. U srcu sam prvo<br />
majka u duši sam žena, u životu<br />
žena pomorac. Drušštvo u kojemu<br />
žživimo nam je dalo zakonske<br />
okvire koji štite žene, no nažžalost<br />
sustav jošš ne funkcionira kako bi<br />
trebao. Biti žena pomorac nikako<br />
nije olakotna okolnost, pogotovo<br />
ako ste samohrana majka.<br />
4. Vi ste uputila pismo<br />
javnosti i SPH u kojemu jasno<br />
i glasno navodite probleme u<br />
svome poslu. Zbog kojih ste<br />
se odlučila o svemu progovoriti<br />
u javnosti<br />
O: Žalosno je gledati naše vrijedne<br />
i pametne djevojke, žene, ali i mlade<br />
ljude općenito, koji ne napreduju u<br />
struci. Žalosna je također činenica<br />
da smo zaposlenice na Jadroliniji<br />
koje smo u radnom odnosu<br />
na ODREĐENO vrijeme zapravo<br />
Osobna iskaznica<br />
Tatjana Božić<br />
Nova predsjednica Ženske sekcije unutar SPH govori<br />
o svakodnevici žene pomorca u Hrvatskoj...<br />
Piše: B. Manojlović<br />
građani drugoga reda, ne pripadamo<br />
nigdje i nemamo mogućnosti<br />
kao ostali građani koji rade na<br />
neodređeno vrijeme, zbog čega<br />
smo zapravo na svim razinama<br />
društva diskriminirane. Primjerice<br />
kada i ukoliko dođem u banku<br />
zatražiti kredit za školovanje djeteta<br />
ili bilo koji drugi, ne mogu ga dobit<br />
ili dobijem odgovor „može do isteka<br />
vašeg radnog ugovora“. Naš ugovor<br />
se produžuje na dva, tri mjeseca<br />
ili više, ovisno koliko u datom<br />
momentu kompaniji trebate. Bolne<br />
su te nepravde. Proces primanja<br />
što više zaposlenih na kompaniji u<br />
radni odnos na neodređeno vrijeme<br />
je primarni cilj sindikalnog rada,<br />
koji će nadam se u budućnosti<br />
uključivati i nas samohrane majke<br />
koje smo već nekoliko godina u<br />
svojevrsnom statusu quo, čekajući<br />
da i za nas pravda zakuca na vrata.<br />
5. Mislite li da je moguća<br />
promjena na bolje<br />
Na koji način<br />
O: Da, naravno sve je moguće<br />
ukoliko postoji razumijevanje, a<br />
ja vjerujem da možemo napraviti<br />
kompromis na obostrano zadovoljstvo,<br />
radnika i kompanije. Moramo<br />
postupno uvoditi promjene, sistematizacijom<br />
radnih mjesta, modernizirati<br />
poslovanje i vratiti ljudima<br />
dostojanstvo, stimulirati ih te će<br />
rezultati biti pozitivni.<br />
6. Zašto ste se odlučila postati<br />
aktivnim članom Sidnikata<br />
<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> Što vas je<br />
navelo na to<br />
O: Jednostavno. Tu nam je kuća,<br />
tu smo doma, netko nas razumije i<br />
spreman nam je pomoći. <strong>Sindikat</strong><br />
postoji zbog nas <strong>pomoraca</strong>. Tu su<br />
ljudi koji su prošli mora i najbolje nas<br />
razumiju.<br />
7. Imate li planova za buduće<br />
aktivnosti unutar SPH<br />
SPH<br />
Zajedno<br />
smo jače!<br />
U utorak, 9. studenog<br />
2010. u uredu SPH u Rijeci<br />
sastale su se stare i nove<br />
članice Sekcije žena s<br />
ciljem aktualiziranja<br />
tekućih problema s kojima<br />
se žene susreću na<br />
brodu, ali i na radnim<br />
mjestima na kopnu.<br />
Nakon višesatnog razgovora<br />
kroz koji je 7 žena s nama<br />
podijelilo svoja loša iskustva i<br />
tešku svakodnevicu u specifičnom<br />
poslovnom okruženju, odlučili<br />
smo nakon donešenih zaključaka<br />
krenuti u realizaciju rješavanja<br />
i provođenja istih, te je donesena<br />
odluka da se gđa. Tatjana<br />
Božić postavi kao nova predsjednica<br />
Ženske sekcije, a Bojana<br />
Manojlović na funkciju tajnice.<br />
Tatjana Božić je sobarica zaposlena<br />
u Jadroliniji proteklih 7<br />
godina. Ponukana upitnim tretmanom<br />
na brodovima, na kojima<br />
ostaje i po 3 mjeseca (napominje<br />
da je to najkraći rok rotacije<br />
dosad, bilo je primjera kada je<br />
na brodu bila i po 6-10 mjeseci),<br />
uputila je protestno pismo SPH<br />
kroz koje traži poboljšanja i nove<br />
mogućnosti u radnoj funkciji<br />
koju obavlja u Jadroliniji. Problemi<br />
s kojima se žene sobarice<br />
susreću na najvećoj nacionalnoj<br />
kompaniji su širokog spektra; od<br />
uvjeta života na brodu (smanjene/prerađene<br />
kabine, odvojene<br />
blagovaonice za žene i muškarce,<br />
neprikladne i preskupe uniforme<br />
koje se obnavljaju jednom u 3<br />
Sa zadovoljstvom ističemo<br />
da su 3 sobarice na sastanku<br />
predsjednika Uprave<br />
i koordinatora podružnice<br />
SPH Jadrolinija zapovjednika<br />
Dragomira Mucića, nakon<br />
upućenog dopisa, primljene<br />
u radni odnos na neodređeno<br />
radno vrijeme.<br />
godine i na koncu 12-16 sati rada<br />
dnevno) , zatim nedefiniranog<br />
opsega poslova na brodu (sobarice<br />
obnašaju SVE funkcije koje se od<br />
njih u datom trenutku naređenja<br />
od strane šefa kabine ili bilo kojih<br />
nadređenih očekuju, uključujući<br />
posao recepcionerke, carinice u<br />
garaži broda, prevoditeljice, itd.)<br />
do primjera mobinga i naravno<br />
šovinizma s obzirom da je struktura<br />
nadređenih isključivo muškog<br />
roda. Nemogućnost napredovanja<br />
ili usavršavanja je za Tatjanu jedan<br />
od ključnih problema, uz napomenu<br />
da se sobaricama ne dopušta<br />
niti prekvalifikacija u brodskog<br />
konobara jer su ta radna mjesta<br />
rezervirana za muškarce<br />
Sljedeći korak u realizaciji<br />
rješavanja istaknutih problema<br />
je bio dopis predsjedniku Uprave<br />
Jadrolinije sa sljedećim zahtjevima:<br />
• Činjenica je da u Društvu od<br />
ukupno 40-45 žena <strong>pomoraca</strong><br />
koje su ukrcane na brodove<br />
i trajektima Jadrolinije a na<br />
radnim mjestima sobarica I<br />
servirki ima onih koje već 17<br />
godina rade na ugovor o radu na
. 64 • prosinac 2010<br />
9<br />
Dubrovnik,<br />
05. 10. 2010. godine<br />
OTVORENO PISMO JEDNE SOBARICE:<br />
Puna vjere, samopouzdanja i nade učlanjujem se u SPH prije par mjeseci. I evo me, prvi<br />
sastanak u Dubrovniku…, ima nas impozantan <strong>broj</strong>.<br />
Gledam, ne komentiram, zapažam i po tko zna koji put bivam iznenađena ljudskom neupućenosti,<br />
nezainteresiranošću…. Ali, čuditi se mogu do sutra…, u sebi mislim pa ljudi radi se o nama,<br />
učinimo nešto“ i kako teče sastanak zahvaljujem bogu da postoje ljudi koji znaju, i umiju<br />
nauči adekvatno rješenje, kompromis, na obostrano zadovoljstvo u „braku“ između Jadrolinije i<br />
radnika/<strong>pomoraca</strong>.<br />
Ukratko predlažem:<br />
- promjena naziva SOBARICA u HOSTESA.<br />
- zaposlenim ženama omogućiti mogućnost napredovanja i rada na drugim radnim mjestima.<br />
- dodatna edukacija, posebno u stranim jezicima.<br />
- primanje u stalni radni odnos izmjenom UOR s određenog na neodređeno vrijeme.<br />
- povećanjem plaća i ostalih primanja.<br />
Vidim da pomorac Jadrolinije nije imućan čovjek (što se je uvažavalo davno prije u onoj narodnoj<br />
„pomorac je, on ima“), da nažalost pomorac danas nema što pružiti svojoj obitelji. Školuje<br />
djecu, plaća režije iz minusa po tekućem računu, ako nije blokiran, da bi po dolasku s broda<br />
i pada dohotka na minimalnu plaću, nastupila rapsodija u plavom … trči, posuđuj, podmiruj<br />
minus u banci koja ti je „dobrodušno“ i s interesom dozvolila da živiš unaprijed. I gle čuda,<br />
pokušavate podići kredit, kada vas šalterski radnik spusti na zemlju objašnjavajući vam kako<br />
„vi, građani drugog reda, s UOR na određeno vrijeme ne možete podići kredit“.<br />
Ma sramota nas je, ljudi smo, imamo razloge i prava na život dostojan čovjeka. Šutimo, radimo<br />
i cijenimo posao koji imamo (do kada, tražimo odgovor, nadajući se da će to biti još jedan<br />
mjesec dana i t d), a svjedoci smo sve težih vremena oko nas.<br />
Svjedoci smo teških životnih situacija, nemojmo dozvoliti da i nas zadesi sudbina naših<br />
kolegica iz „Kamensko“.<br />
Pa kada već mijenjamo „agregatno“ stanje od sobarice, uljudne domaćice, čistačice, recepcionarke,<br />
zar ne bi bilo, priznajte, mnogo kulturnije i realnije zvati nas HOSTESAMA.<br />
Vjerujemo da će nam zakonodavstvo biti naklonjeno, te nam omogućiti UOR na neodređeno vrijeme.<br />
Znam da nisam pogriješila što sam član SPH i zato s punim povjerenjem pišem ove riječi.<br />
Podržimo jedni druge da svakako zadržimo radna mjesta, pošto radimo svi i više nego što treba,<br />
jer volimo i želimo zadržati kruh naš svagdašnji. Zaslužujemo Ugovore o radu na neodređeno<br />
vrijeme, želimo i zaslužujemo bolji život mi i naša djeca. Ne želimo biti građani drugoga reda.<br />
Mislim da sam dotakla samo mali dio problema nas žena – sobarica, nas običnih radnika –<br />
<strong>pomoraca</strong>, možda malo grubo, možda malo komično ili, u dubini duše tragično.<br />
Želimo svi da nam bude bolje, a u konačnici s nama u zajedništvu naš zajednički moto dobiva na<br />
snazi.<br />
Srdačni pozdravi svim pomorcima i radnicima!<br />
„ZAJEDNO SMO JAČI“<br />
Sobarica, domaćica, recepcionarka - HOSTESA<br />
O: Svakako. Žene su vrijedne<br />
članice i naša sekcija ima planove<br />
koje ćemo postupno realizirati,<br />
ali prije svega moramo poraditi<br />
na dobrom i blagovremenom<br />
informiranju, pošto je u današnjem<br />
svijetu informacija sve. Pomagati<br />
ćemo ženama u nevolji, pokušati<br />
poraditi na konkretnim potezima,<br />
primjerice organizaciji medicinskih<br />
pregleda unutar kompanije i<br />
mogućnosti savjetovališta za žene<br />
pomorce, itd. U svakom slučaju, ne<br />
odustajemo, boriti ćemo se dok ne<br />
dobijemo zasluženi položaj i tretman<br />
kako na radnom mjestu, tako i<br />
u društvu općenito!<br />
“Društvo u kojemu<br />
živimo nam je<br />
dalo zakonske okvire<br />
koji štite žene,<br />
no nažalost sustav<br />
još ne funkcionira<br />
kako bi trebao.”<br />
8. Što biste za kraj željela<br />
poručiti svim ženama pomorcima<br />
:)<br />
Pozivam sve pomorce da nam se<br />
pridruže, žene nemojte se bojati,<br />
budite glasne i recite sve što vas<br />
muči, zajedno možemo riješiti sve<br />
probleme. Čuti će netko jer mora<br />
biti bolje. •<br />
UDRUZI ZA<br />
PROMICANJE<br />
DOSTOJANSTVA<br />
LJUDSKOG ŽIVOTA I<br />
OBRANE NEROĐENOG<br />
DJETETA<br />
„CENTAR ZA NEROĐENI<br />
ŽIVOT – BETLEHEM“<br />
U ovim predblagdanskim<br />
danima s tugom u srcu<br />
posebno se prisjetimo svih<br />
onih koji su nemoćni, kojima<br />
je potrebna tuđa pomoć.<br />
Ovim putem šaljemo moralnu<br />
potporu vama trudnicama<br />
– budućim majkama koje<br />
ste unatoč bespomoćnosti<br />
i bijedi u kojoj se nalazite<br />
odlučile na svijet donijeti<br />
male anđele, koje ste<br />
našle utočište u domu za<br />
samohrane majke i djecu u<br />
Kamenskom pokraj Karlovca.<br />
Sekcija žena <strong>Sindikat</strong>a<br />
Pomoraca <strong>Hrvatske</strong> prikupila<br />
je već neke novčane priloge<br />
a u tijeku je akcija prikupljanja<br />
dječije odjeće, pelena,<br />
hrane i ostalih dječijih<br />
potrepština, koje ćemo vam<br />
dostaviti.<br />
Uz poruku da niste same,<br />
u ime sekcije žena <strong>Sindikat</strong>a<br />
Pomoraca upućujemo vam<br />
riječi nade, ufanja i radosti<br />
uz želje za blagoslovljen<br />
Božić i sretnu Novu 2011.<br />
godinu vama i vašoj rođenoj<br />
i nerođenoj djeci.<br />
određeno vrijeme. Ženska sekcija<br />
SPH zabrinuta je za njihovu<br />
sadašnjost a brine nas i njihova<br />
budućnost. Tražimo da se preispita<br />
mogućnost zapošljavanja na<br />
Ugovor na neodređeno radno<br />
vrijeme i da se pri tome vodi<br />
računa o ženama s najdužim<br />
radnim stažem.<br />
• Tražimo da se u Pravilniku<br />
o sistematizaciji radnih mjesta<br />
Jadrolinije promjeni naziv<br />
radnog mjesta šifra I naziv<br />
43612 SOBARICA u DOMAĆICA.<br />
• Za takvo što opravdanje<br />
nalazimo u činjenici da su<br />
one u pravom smislu riječi<br />
Domaćice na brodu.<br />
• Tražimo ispitivanje<br />
mogućnosti da se na teret<br />
Društva organizira ili omogući<br />
pohađanje tečajeva stranih<br />
jezika za sobarice i servirke<br />
(po mogućnosti u mjestu<br />
prebivališta ili blizini istog),<br />
a što bi u konačnici podiglo<br />
razinu i konkurentnost usluga<br />
na brodovima a i mogućnost<br />
napredovanja s radnog mjesta<br />
servirke na radno mjesto<br />
konobara.<br />
• Tražimo mogućnost<br />
istog napredovanja kao i za<br />
muškarce za žene koje su na<br />
radnim mjestima časnica<br />
palube. • (bm)<br />
Slučaj br.1<br />
NAPAD<br />
NA ČASNICU<br />
Još uvijek se čeka presuda<br />
u slučaju navodnog napada<br />
na časnicu iz Šri Lanke Bhanu<br />
Lakshanthi, kojeg je prema<br />
njezinim riječima počinio<br />
kapetan broda Lake Maja u<br />
noći 30. listopada 2010. na<br />
putu iz Indonezije u Australiju.<br />
U organizaciji Međunarodne<br />
federacije transportnih radnika<br />
(The International Transport<br />
Workers Federation) u Londonu,<br />
pokrenuti su svi napori da<br />
bi se čim prije rješio ovakav<br />
incident koji uključuje žrtvu/<br />
člana posade ženskog spola, ali<br />
i zbog činjenice da se tragičan<br />
događaj odvio dok je brod bio<br />
u međunarodnim vodama. U<br />
istragu se uključila i agencija<br />
Wallen Lanka iz glavnoga grada<br />
Šri Lanke Colomba, koja je<br />
promptno uključila u akciju da<br />
se žrtvi kompenziraju sve nužne<br />
beneficije.<br />
Predstavnik ITWF-a u Colombu,<br />
Ranjan Perera potvrđuje<br />
isto uz objašnjenje:” Otpočeli<br />
su pregovori s agencijom<br />
Wallen Lanka. Međutim, ipak će<br />
biti potrebno određeno vrijeme<br />
dok se situacija ne razjasni i<br />
popravi jer se žrtva iskrcala<br />
s broda u Mumbaiju. No, bez<br />
obzira na tu činjenicu žrtvi<br />
pripada stopostotna kompenzacija,<br />
neovisno o luci u kojoj<br />
je žrtva podnijela zahtjev za<br />
iskrcaj.”<br />
Potvrđeno je da je žrtvi<br />
pružena maksimalna medicinska<br />
pomoć u privatnoj bolnici u<br />
Colombu nakon čega je poslana<br />
na daljnji oporavak uz kućnu<br />
njegu.<br />
Kapetan pakistanskog<br />
podrijetla Liaquat Chowdhury<br />
koji je trenutno pod istragom<br />
zbog optužbi za spomenuti<br />
napad je pušten na slobodu uz<br />
jamčevinu od 6 tisuća australskih<br />
dolara te čeka suđenje koje<br />
je zakazano za ožujak 2011.<br />
Slučaj br.2<br />
SUMNJIVA SMRT MLADE<br />
KADETKINJE<br />
Tijelo mlade Akhone Geveze<br />
je pronađeno u lipnju u<br />
Jadranskom moru kraj otoka<br />
Cresa, satima nakon što je<br />
navodno bila silovana od<br />
strane ukrajinskog časnika<br />
na brodu Safmarine Kariba.<br />
Tvrdi se da je kadetkinja prije<br />
smrti prijavila silovanje kolegi<br />
kadetu i zapovjedniku broda.<br />
Geveza je bila jedna od 100<br />
mladih žena koje su uključene<br />
u tkz. Transnet National Ports<br />
Authority pomorski studijski<br />
program. Slučaj još uvijek nije<br />
rješen, ali se u Velikoj Britaniji<br />
vodi opsežna istraga pod inicijativom<br />
pomorskog sindikata<br />
Nautilus.<br />
Dom za samohrane majke<br />
i djecu u Kamenskom pokraj<br />
Karlovca je utočište za trudnice<br />
koje su ostale same. u velikoj<br />
potrebi za odjećom, pelenama,<br />
hranom i svime ostalim za bebe,<br />
traže bilo koji oblik pomoći djeci<br />
koja tek stižu na svijet i koje su<br />
majke prihvatile unatoč bijedi u<br />
kojoj se nalaze.<br />
Ako imate odjeću, hranu,<br />
pelene, kolica, krevetiće,<br />
dekice ili bilo šta drugo za<br />
novorođenčad, slobodno se<br />
javite na sljedeće <strong>broj</strong>eve<br />
telefona:<br />
Blaženka (098 540152)<br />
Željka (098 994 1063)<br />
Ako netko želi pomoći i financijski<br />
pa makar i samo 5 kuna,<br />
novce može uplatiti na :<br />
udruga za promicanje<br />
dostojanstva ljudskog života i<br />
obrane nerođenog djeteta<br />
“centar za nerođeni životbetlehem”<br />
mat.br. 2397315,<br />
razred djelatnosti: 9499,<br />
Kamensko 53.<br />
žiro račun u reiffeisen banci<br />
2484008-1104754353
10<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
Dogovoreno<br />
povećanje plaća s<br />
NSA<br />
Devetnaestog listopada u Dubrovniku održani su redovni pregovori<br />
između SPH i norveške udruge brodara (NSA) oko dva kolektivna<br />
ugovora: za hrvatske pomorce na brodovima pod NIS zastavom i model<br />
ugovora za hrvatske pomorce na brodovima pod kontrolom norveških<br />
brodara bez obzira na zastavu. Pregovori su ocijenjeni uspješnima s obje<br />
strane, a novi ugovori počinju važiti od početka siječnja 2011. i traju do<br />
do 31. prosinca 2012. godine (2 godine), s time da će se socijalni partneri<br />
sastati prije prvog studenog slijedeće godine kako bi procijenili provođenje<br />
ugovora.<br />
Na pregovorima su sudjelovali: V. Svalina, B. Berlan, P. Brazzoduro i<br />
V. Glavočić (SPH), Pal Tangen (glavni pregovarač NSA) i Oivind Staerk<br />
(Head of Maritime Personel kompanije Hoegh LNG) te Bernhard Lie-<br />
Nielsen i Line Heimstad (norveški sindikati <strong>pomoraca</strong> NMOA/NUME i<br />
NSU). Na pregovorima je iznijet podatak da trenutno kod norveških brodara<br />
plovi preko 400 hrvatskih <strong>pomoraca</strong>, uglavnom časnika (bez <strong>pomoraca</strong><br />
koji plove na off-shoreu).<br />
Treba napomenuti da oba ugovora o kojima se pregovaralo određuju<br />
minimume ispod kojim niti jedan norveški brodar ne može ići, a svaki<br />
brodar određuje nove plaće (ovisno o stanju, tipu brodova, tradeu i internoj<br />
politici brodara) uzimaju u obzir dogovoreno povećanje.<br />
Dogovoreno je: da se plaća na svim pozicijama od početka slijedeće<br />
godine poveća za tri posto (iako je SPH tražio veće povećanje); da se<br />
povećaju naknade u slučaju smrti s 82.500 na 85.000 $; da se povećaju<br />
naknade u slučaju smrti za svako dijete s 16.500 na 17.000 $; da se<br />
maksimalna naknada u tom slučaju poveća sa 66.000 na 68.000 $; da<br />
se primjenjuje ugovor o naknadi za plovidbu u ratnim zonama koji su<br />
potpisali norveška udruga brodara i norveški sindikati <strong>pomoraca</strong> (o čemu<br />
smo već pisali)i pojačana je pozicija <strong>pomoraca</strong> koji imaju stalni ugovor u<br />
slučaju bolesti/ozljede tako da brodar ne može raskinuti ugovor u bilo koje<br />
vrijeme već će to ovisiti od slučaja do slučaja.<br />
Otvorena je rasprava, na prijedlog SPH, da se smanji razlika na razumnu<br />
mjeru između dogovorene minimalne plaće i stvarnih plaća koje isplaćuju<br />
norveški brodari.Prihvaćen je prijedlog SPH da se ubuduće tarifni dio<br />
kolektivnog ugovora pregovara prema tipu brodova (do sada dry i tankeri,<br />
a ubuduće posebno za LNG/LPG, chemical/product i off-shore).<br />
Prihvaćen je poziv SPH norveškim brodarima da zadrže i povećaju <strong>broj</strong><br />
hrvatskih <strong>pomoraca</strong> na svojim brodovima s posebnim naglaskom na ukrcavanje<br />
vježbenika palube i stroja. •<br />
Trening za trenere<br />
U organizaciji ILO-a i ETF-a<br />
početkom studenoga je u<br />
međunarodnom trening centru<br />
(ITC) u Torinu održan prvi u<br />
nizu seminara na temu „Decent<br />
work- training for Trainers“. Na<br />
seminaru su sudjelovali sindikalni<br />
predstavnici zemalja novih<br />
članica EU te zemalja kandidata<br />
Sudionici seminara<br />
( iz <strong>Hrvatske</strong> predstavnik SPH N.<br />
Melvan i <strong>Sindikat</strong>a željezničara<br />
<strong>Hrvatske</strong>).Seminar je vodila E.<br />
Toth, voditeljica ITC-a koja je dugi<br />
niz godina radila u SSSH.<br />
Iz velikog <strong>broj</strong>a obrađenih tema<br />
treba istaknuti: učlanjivanje i<br />
učešće mladih radnika u transportnoj<br />
industriji, problemi<br />
transportnih radnika-vozača<br />
u EU i izvan EU, problemi žena<br />
na radu u transportnoj industriji.Od<br />
učesnika seminara se<br />
očekuje da rade na učlanjivanju<br />
mladih radnika i da daju poticaj<br />
za sudjelovanje istih u tijelima<br />
sindikata.<br />
Drugi dio seminara održan je<br />
početkom prosinca u Olimiji<br />
(Slovenija), a na<br />
tom seminaru<br />
u radu su se<br />
pridružili i<br />
predstavnici<br />
sindikata<br />
članova ITF-a<br />
iz Srbije te<br />
je povećan<br />
<strong>broj</strong> učesnika<br />
iz Malte,<br />
Makedonije,<br />
Slovenije i <strong>Hrvatske</strong>, a kao gosti<br />
sudjelovali su predstavnici sindikata<br />
Češke i Turske.<br />
Slijede seminari u Latviji (u<br />
ožujku) gdje će N. Melvan, predstavnik<br />
SPH sudjelovati kao jedan<br />
od predavača. Slijede seminari u<br />
Turskoj, Bugarskoj i Mađarskoj dok<br />
će završni seminar biti održan najesen<br />
2011. godine u Bruxellesu. •<br />
Prijelazno<br />
razdoblje<br />
do 2016.<br />
godine za<br />
linijski<br />
putnički<br />
promet<br />
Hrvatska je petog studenog<br />
zatvorila još tri poglavlja pristupnih<br />
pregovora s EU-om tako<br />
da nam je ostalo još samo 10<br />
otvorenih poglavlja. Zatvoreni<br />
su pregovori u poglavljima 4<br />
- Sloboda kretanja kapitala, 14<br />
- Prometna politika i 34 - Institucije.<br />
Time se <strong>broj</strong> zatvorenih<br />
poglavlja popeo na 25, a preostalo<br />
je zatvoriti još devet poglavlja,<br />
odnosno 10 ako se računa i<br />
poglavlje Ostala pitanja.<br />
U poglavlju Prometna politika,<br />
Hrvatska je dobila važna prijelazna<br />
razdoblja koja će omogućiti<br />
Jadroliniji i drugim hrvatskim<br />
brodarima da se bolje pripreme<br />
za snažnu konkurenciju na<br />
jedinstvenom europskom tržištu.<br />
Za područje pomorskog linijskog<br />
prometa, Hrvatska je dobila<br />
prijelazno razdoblje do 2016.<br />
godine, a za neredovite pomorske<br />
linije do 2014. godine.<br />
Spriječiti<br />
nelojalnu<br />
konkurenciju<br />
preko<br />
leđa<br />
<strong>pomoraca</strong><br />
Na sastanku socijalnih partnera<br />
(MMPI, brodari i sindikati), koji je<br />
održan 10. studenog, postignut je<br />
konsenzus o uvjetima i kriterijima<br />
za utvrđivanje formacijskog<br />
sastava članova posade brodova<br />
u javnom linijskom obalnom<br />
pomorskom prometu.<br />
Treba podsjetiti da su praksu<br />
pregovaranja o formacijskom<br />
<strong>broj</strong>u članova posade započeli<br />
SPH i brodari članovi Mare<br />
Nostruma (Rapska plovidba,<br />
Mediteranska plovidba i Jadrolinija)<br />
zaključivanjem Nacionalnog<br />
kolektivnog ugovora za hrvatske<br />
pomorce na putničkim brodovima<br />
još 1998. godine. Ta pionirska<br />
praksa kasnije se proširila na sve<br />
sudionike u javnom linijskom<br />
putničkom prometu i postala je<br />
Pomorska<br />
pustinja<br />
<br />
- Rizikujemo da Europa<br />
postane pomorska pustinja,<br />
upozorio je Philippe Alfonso,<br />
politički tajnik ETF-a na<br />
seminaru koji je održan u<br />
Genovi sredinom studenog o<br />
budućnosti zapošljavanja na<br />
brodovima u Europi u čijem<br />
je radu sudjelovao i V. Svalina<br />
(SPH).<br />
Na dnevnom redu bili su<br />
problemi nedostatka časnika i<br />
nezaposlenost ostalih članova<br />
posade. ETF je pripremio<br />
studiju, u suradnji s univerzitetima<br />
u Londonu, groningenu<br />
i Nantesu, kako bi se shvatilo<br />
„kako pomoći obrazovanje<br />
i zapošljavanje u europskoj<br />
pomorskoj industriji“. Jedno<br />
od predloženih rješenja je<br />
obrazovanje visoke razine<br />
i podupirajuća sredstva za<br />
povećanje zapošljavanja europskih<br />
<strong>pomoraca</strong>. S takvim prijedlogom<br />
sindikati će se obratiti<br />
EU: prijedlog je da se zatraži<br />
veća razina od propisanih<br />
STCW konvencijom kako bi se<br />
mladi opredjeljivali za profesiju<br />
pomorac. Jedan od razloga<br />
zbog čega mladi iz EU ne žele<br />
biti pomorci je onaj da, jednom<br />
ukrcani, ne mogu promijeniti<br />
posao i raditi na kopnu. Istaknut<br />
je primjer da brodski časnik<br />
stroja koji na brodu „proizvodi“<br />
na tone pare, kada želi raditi na<br />
kopnu u nekoj kotlovnici to ne<br />
može, jer mora ishodovati novo<br />
ovlaštenje.<br />
Studija demantira da postoji<br />
kriza – pomorske škole su<br />
prepune, ali problemi nastaju<br />
kada treba nastaviti karijeru.<br />
jedan od instrumenata obrane<br />
hrvatskih interesa koji će doći do<br />
punog izražaja ulaskom <strong>Hrvatske</strong><br />
u EU.<br />
Stav je SPH (uz poziv svim sudionicima<br />
u pomorskoj djelatnosti<br />
da se priključe) da treba zajednički<br />
utvrditi hrvatska pravila i zahtjeve<br />
u pogledu obavljanja javnog<br />
linijskog pomorskog prometa koje<br />
će morati zadovoljavati svi brodari<br />
(strani ili iz zemalja EU) koji će<br />
raspisivanjem koncesija za obavljanje<br />
javnog linijskog pomorskog<br />
prometa doći u Jadran.<br />
<strong>Sindikat</strong>e <strong>pomoraca</strong> (SPH,<br />
NSPPBH i HSP) će kod utvrđivanja<br />
formacijskog sastava predstavljati<br />
povjerenstvo kojeg će međusobno<br />
utvrditi sindikati. To povjerenstvo<br />
će utvrđivati formacijski sastav<br />
sa svakim brodarom za svaki<br />
brod pojedinačno (posebno za<br />
vrijeme sezone odnosno za ostali<br />
dio godine) prema utvrđenim<br />
kriterijima.<br />
Stav je SPH da treba osigurati<br />
potpuno zapošljavanje hrvatskih<br />
<strong>pomoraca</strong> u tom sektoru, sačuvati<br />
hrvatsku zastavu i spriječiti<br />
nelojalnu konkurenciju koja bi se<br />
temeljila na <strong>broj</strong>u članova posade.<br />
SPH protiv<br />
smanjenja<br />
<strong>broj</strong>a<br />
članova<br />
posade<br />
Članovi SPH u Povjerenstvu za<br />
određivanje formacijskog <strong>broj</strong>a<br />
članova posade brodova na svojoj<br />
sjednici održanoj 28. prosinca<br />
u Rijeci zalažu se i traže da se<br />
prihvati optimalna zaposlenost<br />
<strong>pomoraca</strong> na brodovima koji<br />
održavaju linije M. Lošinj-Srakane<br />
Vele-Unije-Susak-Ilovik (linija<br />
310), Vodice-Prvić Šepurine-Prvić,<br />
Luka-Zlarin- Šibenik (505) i<br />
Luka Šipanska-Suđurađ-Lopud-<br />
Koločep-Dubrovnik (807), ali i<br />
na ostale tri brodske linije za<br />
koje Agencija za obalni linijski<br />
pomorski promet priprema<br />
objavljivanje Javnog natječaja<br />
za obavljanje javnog prijevoza u<br />
linijskom pomorskom prometu<br />
(dodjeljivanje koncesije).<br />
Stav je članova SPH u Povjerenstvu<br />
da neće podlijeći pritiscima<br />
brodara da se smanji postojeći<br />
<strong>broj</strong> članova posade brodova<br />
koji sada održavaju iste linije i<br />
koji će se vjerojatno kandidirati<br />
na natječaju. Podsjećamo da je<br />
sadašnji <strong>broj</strong> članova posade<br />
rezultat prethodnih pregovora<br />
s brodarom. Svako smanjenje<br />
<strong>broj</strong>a članova posade pod izlikom<br />
tzv. smanjenja troškova u stvari<br />
dovodi do povećanja fonda sati<br />
rada i povećava umora posada<br />
čime se ugrožava sigurnost<br />
posade, putnika i broda.<br />
Medicina<br />
rada –<br />
obiteljskim<br />
liječnicima<br />
Od početka 2011. godine , pacijenti<br />
zbog ozljeda na radu i profesionalne<br />
bolesti više neće odlaziti<br />
specijalistu medicine rada, već<br />
svom obiteljskom liječniku.<br />
Naime, ukinut je Hrvatski zavod<br />
za zdravstveno osiguranje zaštite<br />
zdravlja na radu, a njegovo<br />
ulogu ponovno preuzima HZZO.<br />
Zbog manjka specijalista medicine<br />
rada taj se zavod pokazao<br />
promašenim, pa je Vlada odlučila<br />
ukinuti ga u posljednjem valu<br />
mjera štednje.
. 64 • prosinac 2010<br />
11<br />
14 razloga<br />
zašto brodari<br />
vole filipinske<br />
pomorce<br />
1. Pomorci po prirodi<br />
Filipini imaju vrlo dugačku<br />
obalu (36.289 km) što je<br />
više od SAD (19.924), UK<br />
(12.429), Kine (14.500),<br />
Francuske (4.668), a nešto<br />
manje od Rusije (37.653).<br />
Treba znati da filipinski<br />
arhipelag <strong>broj</strong>i čak 7.107<br />
otoka. Filipinci imaju prirodni<br />
pomorački instinkt i uvijek<br />
rade uz veliki elan unatoč<br />
što su mjesecima odvojeni<br />
od obitelji. Rijetko pokazuju<br />
nostalgiju za domom. Ukoliko<br />
izlaze na kopno, umjesto<br />
odlazaka u barove, uobičavaju<br />
potrošiti slobodno vrijeme u<br />
Internet punktovima pišući<br />
e-mailove ili razgovarajući<br />
online sa svojim najbližima.<br />
U listopadu 2008.<br />
godine predsjedatelj<br />
International Mariners<br />
Management<br />
Association of Japan<br />
je izjavio da su<br />
filipinski pomorci<br />
prvi izbor japanskih<br />
brodara i managera.<br />
Činjenica je<br />
da trećinu svjetske<br />
pomoračke radne<br />
snage čine Filipinci.<br />
Zašto brodarske<br />
kompanije (ne samo<br />
japanske) traže<br />
filipinske pomorce <br />
Evo 14 razloga:<br />
2. Privrženost i disciplina<br />
filipinski pomorci rade s<br />
privrženošću i vrlo su disciplinirani.<br />
Uz to oni su vrlo<br />
svjesni svojeg ponašanja<br />
pogotovo kada silaze s broda<br />
u lukama. Brodari često pribjegavaju<br />
uskraćivanju prava,<br />
bespravnoj praksi u kojoj<br />
pomorac potpiše ugovor o<br />
radu koji je kasnije zamjenjuje<br />
drugim, obično kada dođe<br />
na brod. Broj godina servisa<br />
u istoj kompaniji brodari ne<br />
uvažavaju, ali filipinski pomorci<br />
teško mijenjaju brodara.<br />
3. Teški rad<br />
filipinski pomorci rade fizički<br />
mnogo više od drugih nacionalnosti,<br />
pa često imaju ozljede<br />
leđa ili hernije (bruh) zbog<br />
dizanja teških tereta. Veliki dio<br />
brodara odbija prihvatiti odgovornost<br />
za povrede <strong>pomoraca</strong>.<br />
4. Fleksibilnost<br />
filipinski pomorci rado<br />
obavljaju poslove koji nisu<br />
dio njihova ugovora te<br />
brodari od takvog ponašanja<br />
izvlače korist. Često imaju<br />
preveliki <strong>broj</strong> radnih sati.<br />
5. Pouzdanost i lojalnost<br />
kako su filipinski pomorci<br />
pouzdani i lojalni, brodari<br />
često odugovlače s plaćanjem<br />
otkupnine ukoliko ih otmu<br />
somalijski pirati. Oko 120<br />
filipinskih <strong>pomoraca</strong> na 11<br />
broda pod raznim zastavama<br />
oteto je od strane somalijskih<br />
pirata u razdoblju od<br />
travnja do rujna ove godine.<br />
Naknada za plovidbu u takvim<br />
rizičnim zoni iznosi “dvostruka”<br />
osnovna plaća za plovidbu kroz<br />
nesigurna područja Adenskog<br />
zaljeva kod Somalije.<br />
6. Rad za manju plaću<br />
filipinski pomorci su često<br />
plaćeni manje nego<br />
što im je obećano.<br />
7. Tečan engleski jezik<br />
filipinski pomorci se dobro<br />
služe engleskim jezikom<br />
i imaju dobre komunikacijske<br />
vještine.<br />
8. Dobro istrenirani i prilagodljivi<br />
u promjeni okruženja<br />
filipinski pomorci se lako<br />
prilagođavaju novim tehnologijama<br />
i promjenama okruženja.<br />
9. Sposobni rješavati<br />
probleme<br />
svi, uključujući i zapovjednika,<br />
pokazuju naivnost pri rješavanju<br />
problema, npr. tehnički zastoj<br />
zbog pomanjkanja rezervnih<br />
dijelova. Brodari često ne nalaze<br />
za shodno da na brodu imaju<br />
dovoljno rezervnih dijelova.<br />
10. Ponašanje<br />
filipinski otoci bili su španjolska<br />
kolonija od 16. stoljeća. Miješani<br />
kolonijalni utjecaj omogućio je<br />
filipinskim pomorcima da se<br />
lako sprijateljuju sa strancima,<br />
a njihova kombinirana azijskošpanjolska<br />
kultura pretvorila ih<br />
je u najpoželjnije pomorce.<br />
11. Prate i pridržavaju<br />
se zakona<br />
U 2006. i 2007. godini, 12<br />
filipinskih <strong>pomoraca</strong> s motornog<br />
tankera “Clipper Trojan”<br />
i motornog broda “Windsor<br />
Castle” pomogli su svojim<br />
svjedočenjem u sudskom<br />
progonu brodara i managera<br />
B.Navi Ship Manning<br />
Services i Clipper Marine<br />
Services zbog protuzakonitog<br />
ispuštanja otrovnog otpada<br />
u ocean. Pridržavali su se<br />
naredbe filipinskog senata.<br />
12. Strpljivi i tolerantni<br />
unatoč rasnoj diskriminaciji<br />
na brodovima, filipinski<br />
pomorci nastavljaju<br />
raditi strpljivo i tolerantno.<br />
13. Žrtvovanje svog života<br />
u eksploziji na brodu<br />
“Norway”, jednom od najvećih<br />
nesreća na brodovima za<br />
krstarenje u SAD, sedam od<br />
osam stradalih bili su Filipinci.<br />
Poznat je i slučaj da nasljednik<br />
Anthonya Allasa koji je<br />
preminuo od raka prostate<br />
nije želio nikakvu naknada<br />
od brodarske kompanije,<br />
iako je sud to odredio.<br />
14. Ženski pomorci<br />
Filipinke često rade kao<br />
konobarice na brodovima<br />
za krstarenje za manje od<br />
50 dolara na mjesec. One<br />
povećavaju svoju malu plaću<br />
napojnicama od putnika.<br />
Brodarske kompanije daju<br />
prednost konobaricama u<br />
odnosu prema konobarima,<br />
jer oni imaju veću plaću.<br />
Očito je tekst o 17 razloga objavljen u prošlom<br />
<strong>broj</strong>u naišao na neodobravanje kod dijela javnosti<br />
– tekst je napisan (razloga ima još, a ne samo 17)<br />
da izazove reakcije, ali su one izostale. Očito ćemo<br />
morati napisati x razloga zbog čega treba ići na<br />
more kao pomorac i tu očekujemo vašu pomoć…<br />
Još jednom: ukoliko se ne slažete s navedenim tvrdnjama u<br />
tekstu, pošaljite nam svoje mišljenje, rado ćemo to objaviti.<br />
Tajne mora, more tajni<br />
Slučaj:<br />
“Anna Sierra”<br />
To je učinilo da taj slučaj bude<br />
poseban, ali i to da je to bio prvi<br />
put da su brod i teret pronađeni<br />
neoštećeni s piratima koji su još<br />
bili na brodu.<br />
Dvanaestog rujna 1995. godine<br />
brod “Anna Sierra” je isplovio<br />
pod ciparskog zastavom iz Ko Si<br />
Changa, luke 50 milja južno od<br />
Bangkoka u Tajlandu s 12.000<br />
tona šećera u vrećama. Plovio je<br />
prema Manili na Filipinima. Imao<br />
je posadu od 23 člana (iz Grčke,<br />
Jugoslavije, Sri Lanke i Egipta).<br />
Slijedećeg dana, u tri sata<br />
ujutro brod se nalazio na poziciji<br />
11° 15’ N i 102° 00’ E u tajlandskom<br />
zaljevu. Napalo ga je 30<br />
naoružanih pirata automatskim<br />
puškama. Pirati su se brodu<br />
približili brzim gliserom dok je<br />
brod plovio svojom maksimalnom<br />
brzinom. Pirati su se probili u<br />
nadgrađe koje je bilo zatvoreno.<br />
Pirati su otvorili vatru na vrata<br />
nadgrađa kako bi prisilili posadu<br />
da izađe iz kabina. Posada, već<br />
pod kontrolom pirata, je vezana<br />
i smještena u dvije male kabine.<br />
Ostatak je zaključan u kabinama<br />
Slučaj “ANNA SIERRA”<br />
je tipičan primjer<br />
broda koji je otet u<br />
jugoistočnoj Aziji.<br />
Svrha tog napada bio je<br />
da se netko domogne<br />
broda i tereta.<br />
slijedeća dva dana.<br />
U ranim satima 15. rujna, na<br />
poziciji 08° 20’ N i 107° 14’ E, 60<br />
milja od obala Vijetnama, osam<br />
članova posade je dovedeno na<br />
palubu gdje im je zapriječeno<br />
smrću. Nasilno su ukrcani na<br />
mali čamac unatoč nemirnom i<br />
valovitom moru, bez hrane, vode<br />
ili navigacijskih instrumenata.<br />
Nekoliko sati kasnije, ostatak od<br />
15 članova posade prisiljeno je da<br />
se ukrca u splav. “Ana Sierra” je s<br />
piratima otplovila…<br />
Osam članova posade je spasio<br />
vijetnamski ribarski brod tri sata i<br />
dvadeset minuta kasnije. Odvedeni<br />
su u Vung Tau…<br />
16. rujna 1995. godine,<br />
zapovjednik je iz Vung Taua telefonom<br />
obavijestio vlasnika broda<br />
koji je uzbunio ciparske vlasti.<br />
Ciprani su kontaktirali Interpol,<br />
američki regionalni centar za<br />
traganje, spašavanje u Honoluluu<br />
te američko ratno zrakoplovstvo te<br />
AMVER (American Mutual Vessel<br />
Search and Rescue).<br />
18. rujna vlasnik je kontaktirao<br />
IMB koji je odmah organizirao<br />
široku potragu za brodom.<br />
Opis broda i njegova fotografija<br />
odaslana je lučkim kapetanima i<br />
brodarskim agencijama u regiji.<br />
Pozamašna nagrada je ponuđena<br />
od strane osiguravatelja za bilo<br />
kakkvu informaciju o brodu.<br />
5. listopada 1995. godine IMB<br />
je dobio informaciju da je brod<br />
viđen u luci Bei Hai u južnoj Kini.<br />
Istražitelji IBM-a otišli su u Kinu<br />
da bi se na licu mjesta uvjerili u<br />
istinitost informacije.<br />
8. listopada IMB istražitelji su u<br />
luci pronašli brod “Artic Sea” koji<br />
je bio vezan na vezu <strong>broj</strong> četiri.<br />
Identificirali subrod “Anna Sierra”..<br />
Izvorno ime broda – “Diagara” još<br />
je bilo zavareno na pramcu i na<br />
krmi, a obrisi imena “Anna Sierra”<br />
još su bili vidljivi. Brod je stigao na<br />
sidrište Bei hai u 10 sati 20. rujna<br />
bez prethodne najave vlastima!<br />
Dokumenti koje je predočio<br />
zapovjednik u ime broda “Artic<br />
Sea” bili su falsificirani. Samo<br />
jedan član posade imao je valjane<br />
“Diagara”<br />
IMO 7117955<br />
GRT 7.402<br />
DWT 12.934<br />
dužina 140,1 / širina 17,6<br />
izgrađen 1971<br />
Brodogradilište:<br />
Porsgunds M.V., Porsgrunn<br />
Novogradnja br. 128<br />
1979 - Alexandra T.<br />
1985 - Akti<br />
1987 - Anna Sierra<br />
pomoračke svjedodžbe. Između<br />
falsificiranih dokumenata bio<br />
je i teretni list (bill of lading),<br />
na kojem je pisalo porijeklo<br />
tereta (Tajland) koji je ukrcan u –<br />
Brazilu! Pronađeno je i da je teret<br />
šećera ilegalno prodan trgovcu<br />
u Bei Hai početkom rujna 1995.<br />
godine – prije piratskog napada i<br />
otimanja broda!<br />
U međuvremenu su kineske<br />
granične obrambene vlasti<br />
(Chinese Frontier Defence Authority-<br />
Banfong) uhitile brod. Čuvala<br />
su ga dva naoružana stražara.<br />
Četrnaestočlana “posada” je<br />
uhićena zajedno s brodom. Njih 12<br />
imalo je indonezijske putovnice,<br />
a dvojica malezijske. Putovnice<br />
su pokazale da je svih 14 ušlo u<br />
Tajland na aerodromu u Bangkoku<br />
sedmog kolovoza 1995.<br />
godine, a doletjeli su zrakoplovom<br />
Thai Airwaysa iz Singaporea.<br />
Na putovnicama nije bilo pečata<br />
službe za migrante da su napustili<br />
Tajland.<br />
Zapovjednik “Artic Sea” sam je<br />
sebe nazivao: kap. Bekas. Izjavio<br />
je da su se on i njegova posada<br />
ukrcala na brod “Polaris” u Bangkoku<br />
te da su isplovili za Manilu.<br />
Na sidrištu u Manili prekrcali su<br />
se na “Artic Sea” koji nije imao<br />
posadu, 16. rujna te da su odmah<br />
isplovili za Bei Hai gdje su stigli<br />
20. rujna. Pregled nautičkih karata<br />
je pokazao da “Artic Sea” nije<br />
mogao prevaliti taj put u četiri<br />
dana.<br />
nastavlja se<br />
Piše: D.Prestint
12<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
Prevencija i rizici<br />
Infekcije,<br />
opekline: rizici<br />
za zdravlje<br />
<strong>pomoraca</strong><br />
Duga razdoblja izolacije,<br />
produženo eksponiranje atmosferskim<br />
utjecajima, suživot u<br />
uskim zonama rada i neadekvatna<br />
ishrana – samo su neke od<br />
teškoća koje karakteriziraju<br />
aktivnosti <strong>pomoraca</strong>. Teškoće<br />
koje su, prema nekim aspektima,<br />
povezane s prirodom života<br />
na moru i koje, često, se pretvaraju<br />
s vremenom u ozbiljno<br />
narušavanje zdravlja.<br />
Prema najnovijim<br />
istraživanjima koje su provedene<br />
u Italiji (sto tisuća zainteresiranih,<br />
među kojima veliki<br />
<strong>broj</strong> stranaca čiji je <strong>broj</strong> moguće<br />
procijeniti na deset posto, ali čiji<br />
<strong>broj</strong> doseže i 40 % kod pojedinih<br />
brodara) došlo se do identikita<br />
prototipa pomorca: srednjih<br />
godina (49,4 godina), oženjen<br />
(76% slučajeva), s reumatskim<br />
patologijama (59%) koje se<br />
pripisuju uvjetima rada, ima<br />
malo patologije koščanog sustava<br />
(14%) i još manje infektivnih<br />
bolesti (9%). Uz to istraživanje<br />
pokazuje da ima preveliku<br />
težinu,da redovno jede konzerviranu<br />
hranu i sirovu ribu što<br />
povećava mogućnost infekcija.<br />
Vrlo je zabrinjavajući podatak<br />
podatak o postotku sunčevih<br />
opeklina: najmanje 76 % ispitanika<br />
je imalo takve opekline,<br />
a 32 % je prijavilo da je imalo<br />
više od pet slučajeva opeklina<br />
uzrokovanih izloženošću<br />
sunčevim zrakama. No, cijela<br />
kategorija je podložna riziku<br />
opeklinama uzimajući u obzir<br />
dnevnu izloženost od oko 5,5<br />
sati). Štetu koju sunčeve zrake<br />
mogu uzrokovati nisu prepoznate<br />
od strane <strong>pomoraca</strong>: kod čak 90<br />
posto pregledanih ustanovljen<br />
je fotoaging ( starenje kože),<br />
samo 12,5 % <strong>pomoraca</strong> se štiti<br />
od zraka i koristi kreme, a njih<br />
75 % se nikada nije povrglo<br />
dermatološkom screeningu. Valja<br />
upozoriti na potpuni nedostatak<br />
informacija <strong>pomoraca</strong> iz istočne<br />
Europe o mogućnosti pojave raka<br />
kože zbog predugog eksoniranja<br />
sunčevim zrakama.<br />
I na kraju: infektivne i parazitske<br />
bolesti, štete zbog pretjeranog<br />
izlaganja suncu, buci i<br />
pogrešna ishrana su najznačajniji<br />
rizici za zdravlje <strong>pomoraca</strong>. •<br />
(dp)<br />
Ispodstandardni<br />
operatori u javnost<br />
imenom !<br />
Ispodstandardni operatori koji<br />
tiču luke EU od siječnja slijedeće<br />
godine biti će klasificirani i upisani<br />
u javni registar, objavila je Europska<br />
komisija 14. rujna. Pod pojmom<br />
operatori podrazumijevaju se<br />
imena kompanija koja su navedena<br />
u International Safety Management<br />
certifikatu. Novi registar uzimati<br />
će u obzir tip broda, nedostatke<br />
i zaustavljanja na području koje<br />
pokriva Paris Memorandum of<br />
Understanding. Podatke će prikupljati<br />
Thetis, baza podataka European<br />
Maritime Safety Agency (EMSA).<br />
Novi inspekcijski sustav i prikupljeni<br />
podaci, prema direktivi EU iz<br />
2009. godine o Port State Controlu<br />
(PSC), postao je zakonski zahtjev i<br />
zamjenjuje postojeće nacionalne<br />
sustave PSC-a<br />
Najavljuje se da će operatori<br />
s dobrim karakteristikama biti<br />
nagrađeni rjeđim pregledima, dok<br />
se Komisija nada da će ispodstandardni<br />
brodari i brodovi biti potpuno<br />
izbačeni iz EU voda. Unatoč tome<br />
što se smatra da je vrlo jednostavno<br />
promijeniti zastavu, vlasnika,<br />
operatora i ime broda, u Bruxellesu<br />
vjeruju da će novi sustav biti vrlo<br />
efikasan. Briselska direktiva je,<br />
dodatno, uspostavila nove kriterije<br />
za potpunu zabranu ulaska ispodstandardnih<br />
brodova u EU vode.<br />
Europska komisija smatra da<br />
objavljivanjem imena ispodstandardnih<br />
brodara neće naštetiti<br />
europskim brodarima s obzirom da<br />
su oni uvijek u vrhu kvalitete, a na<br />
udaru će se najviše naći brodovi čije<br />
kompanije imaju sjedište u Aziji,<br />
posebno na području Crnoga mora.<br />
Tijekom lipnja i kolovoza ove<br />
godine, predstavnici iz 39 država<br />
koje potpadaju pod Paris MoU<br />
uključujući Kanadu, Hrvatsku u<br />
Rusiju sudjelovali su na jednotjednim<br />
seminarima u organizaciji<br />
EMSA-e. • (dp)<br />
Bridge resourcing<br />
pogreške<br />
• Prosinac 2009: sudar bulk<br />
carriera “Alam Pintar” (IMO<br />
9296858, gt 46.982, dwt 87.052) i<br />
ribarskog broda “Etoile des Ondes”<br />
u Engleskom kanalu – kompanija<br />
Malaysian Bulk Carriers nije<br />
izvršila nikakav formalni trening u<br />
bridge team managementu za svoje<br />
zapovjednike i časnike palube.<br />
• Rujan 2009: kontejnerski brod<br />
“Maersk Kendal” (IMO 9332999,<br />
gt 74.642, dwt 84.771) nasukao<br />
se u Strait of Singapore – otkriven<br />
nedostatak u bridge team work.<br />
AP Moller-Maersk je poduzeo<br />
korake da osigura svim časnicima<br />
palube crew resource management<br />
trening. International<br />
Chamber of Shipping<br />
proizveo je dokument<br />
koji snažno podupire<br />
potrebu da časnici<br />
palube pohađaju<br />
bridge team management<br />
trening.<br />
• Veljača 2009: oil<br />
product/chemical tanker “Vallermosa”<br />
(IMO 9251559, gt 25.063,<br />
dwt 40.218) udario je o dva oil<br />
tankera koji su iskrcavali na Fawley<br />
Marine Terminalu – zapovjednik<br />
i časnici palube nisu dovoljno<br />
pažljivo pratili akcije pilota.<br />
Napisane su preporuke kako bi se<br />
definirala očekivanja od časnika<br />
palube i pilota. Maritime & Coast<br />
Guard Agency je preporučila da se<br />
brodarskoj industriji daju detaljnije<br />
informacije u odnosu prema<br />
očekivanim razinama podrške koje<br />
dobivaju časnici palube kada je<br />
ukrcan pilot. •<br />
355<br />
centara<br />
za pomoć<br />
pomorcima<br />
Dodijeljene<br />
pomoći<br />
International Association of<br />
Marine Institutions je preporučila<br />
da se osigura da njihovi treninzi<br />
uključe integraciju pilota u bridge<br />
team. International Committee<br />
on Seafarers’ Welfare (ICSW),<br />
nevladina organizacija utemeljena<br />
1976. godine koja se bavi dobrobiti<br />
<strong>pomoraca</strong> i čiji su članovi International<br />
Shipping Federation (ISF),<br />
International Transport Workers’<br />
Federation (ITF) i International<br />
Christian Maritime Association<br />
(ICMA) objavila je knjižicu pod<br />
naslovom Seafarers’ Centres Directory,<br />
vodič namijenjen pomorcima<br />
koji sadrži podatke o 355 centara<br />
diljem svijeta koji pružaju pomoć<br />
Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana početkom rujna<br />
donijeta je odluka o dodjeli pomoći: S. Strikić i I. Ćuk (Dunavski Lloyd),<br />
A. Grbeša ( Plovput), T. Carević ( LK Dubrovnik), I. Spaija (Brodospas)<br />
po 2.000 kuna, S. Vrdoljak (Plovput) i R. Jovanović ( Vugip) po 1500 kn,<br />
D. Nanić (Jadrolinija) 1000 kn te posmrtno obitelji J. Kuzmić 2000 kn,<br />
a obitelji S. Borić i I. Miletić 3.000 kn. Ž. Mariću (Jadrolinija) odobrena<br />
je pozajnica od 3000 kn.<br />
Top 10 Container Lines u rujnu 2010 (po TEU)<br />
2010 2009 Kompanija Ukupno TEU Broj brodova<br />
1 1 AP Moller-Maersk Group 1.969.504 509<br />
2 2 MSC 1.642.955 396<br />
3 3 CMA CGM 1.212.554 395<br />
4 5 APL 591.913 144<br />
5 4 Evergreen 586.723 161<br />
6 7 Hapag-Lloyd 551.236 125<br />
7 6 Coscon 545.379 145<br />
8 16 CSAV 526.935 144<br />
9 8 CSCL 469.006 122<br />
10 10 Hanjin 439.358 95<br />
Ukupno teu/brodova 8.535.563 2.236<br />
Ukupno na svijetu TEU/brodovi 16.091.397 9.676<br />
pomorcima.<br />
- Directory je vrlo koristan i dijeli<br />
se besplatno pomorcima. Naš je cilj<br />
da se taj vodič redovito ažurira i<br />
objavljuje, izjavio je direktor ICSWa<br />
Roger Harris.<br />
Directory je tiskan u početnoj<br />
nakladi od 50.000 primjeraka od<br />
strane ITF Seafarers’ Trusta, a biti<br />
će podijeljeni besplatno brodarskim<br />
kompanijama, organizacijama koje<br />
se bavi pružanjem pomoći pomorcima<br />
i drugim organizacijama koje<br />
ga budu tražile na adresu seafarersdirectory@icsw.org.uk.<br />
Svi<br />
oni koji nisu članovi ICSW-a moći<br />
će dobiti Directory uz plaćanje<br />
troškova dostave.<br />
Directory se može dobiti i u<br />
Središnjem uredu SPH u Rijeci.<br />
Humanost<br />
na djelu<br />
SPH brine<br />
za djecu<br />
Da SPH ne zaboravlja svoje<br />
članove dokaz je i briga za<br />
sinu svog pokojnog člana<br />
Tomislava Burčula. S obzirom<br />
da se obitelj nalazi u<br />
teškoj materijalnoj situaciji,<br />
SPH je odlučio da se njegovom<br />
sinu Anti, učeniku prvog<br />
razreda klasične gimnazije u<br />
Zadru pomogne snošenjem<br />
troškova prijevoza od mjesta<br />
stanovanja (Galovac) do<br />
škole. Iz sredstava Fonda<br />
solidarnosti SPH kupljena je<br />
godišnja učenička autobusna<br />
karta. Treba reći da su predsavnici<br />
SPH i prošle godine<br />
za Božić obitelji uručili<br />
donaciju i darove.
14<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
Nedavno je u Londonu<br />
održana 2. Konferencija<br />
o sigurnosti na moru i<br />
borbi protiv piratstva.<br />
Između ostalih somalijski<br />
dr. Ali S. Faqi (toksikolog)<br />
je ustvrdio je da<br />
se profit od prihvaćanja<br />
opasnog otpada u Africi,<br />
poglavito u Somaliji,<br />
procjenjuje na 124 milijarde<br />
dolara, a da je<br />
upravo taj „posao“ u biti<br />
uzrok pojave pirata.<br />
Prema podacima EU oko 2,6<br />
milijuna tona opasnog otpada<br />
proizvede se na godinu u zemljama<br />
EU. Koristeći lošu političku situaciju<br />
u Somaliji, somalijsko kopno i more<br />
koriste se kao „kanta za otpatke“, a<br />
u cijeli „posao“ uključena je i talijanska<br />
mafija. U tu „kantu“, prema<br />
podacima Greenpeace-a baca se<br />
godišnje oko 500.000 tona opasnog<br />
otpada.<br />
Iznijeto je da je 2005. godine<br />
tsunami na kopno izbacio spremnike<br />
s opasnim, otrovnim i radioaktivnim,<br />
otpadom podrijetlom<br />
najvjerojatnije iz zemalja EU, što<br />
je bio još jedan dokaz da se ne radi<br />
samo o špekulacijama. Bacanje<br />
u „kantu“ ne bi bilo moguće bez<br />
korumpiranih političara i državne<br />
administracije koji su izdavali<br />
dozvole za pohranjivanje opasnog<br />
otpada, pa su ribari odlučili da<br />
sami odbrane svoj izvor hrane i<br />
egzistencije. Izgubili su ribu, pa su<br />
počeli loviti brodove i posade što<br />
im je donijelo neophodna sredstva<br />
za preživljavanje. To je početak<br />
piratstva u somalijskim vodama.<br />
Tek će budućnost pokazati<br />
sve negativne posljedice odlaganja<br />
opadnog otpada na kopno i u<br />
more. Danas nitko se ne usuđuje<br />
istraživati posljedice po zdravlje<br />
i okoliš opasnog otpada., ali se<br />
zna da je stanovništvo najviše<br />
pogođeno dišnim i crijevnim bolestima<br />
na području dvije manje luke<br />
sjeverno od Mogadiscia – Obbia i<br />
Warsheik.<br />
Iako je piratstvo značajna prepreka<br />
slobodnoj plovidbi, rješenje<br />
problema je na kopnu: kada bi<br />
se stabilizirala politička situacija<br />
(rat traje punih 18 godina). Sve<br />
je počelo 1991. godine za vrijeme<br />
anarhije koja je trajala za vrijeme<br />
diktatora Mohameda Siada<br />
Na marginama 2. konferencije o sigurnosti na moru<br />
i borbi protiv piratstva<br />
Veza između<br />
piratstva i<br />
opasnog otpada<br />
Barrea. Malo je poznato, da je u to<br />
vrijeme Somalija ( i njene vođe)<br />
bila odlagalište svjetskog opasnog<br />
otpada i centar trgovine oružjem<br />
(ne zaboravimo nikada razjašnjeno<br />
ubojstvo talijanske tv-novinarke<br />
Ilarie Alpi i njenog snimatelja<br />
Mirana Hrovatina u Mogadisciu).<br />
Dr. Ali S. Faqi je na nedavnoj<br />
konferenciji o sigurnosti na moru<br />
I borbi protiv piratstva koja je<br />
Brod Vrsta DWT Otkupnina<br />
Datum<br />
oslobađanja<br />
Sirius Star VLCC 319.430 3m $ 1/2009<br />
Saldanha Bulk carrier 75.707 1.9m $ 3/2009<br />
De Xin Hai Bulk carrier 76.432 3.5m $ 12/2009<br />
Maran<br />
Centaurus<br />
VLCC 300.294 6m $ 1/2010<br />
Al Khaliq Bulk carrier 38.305 3.1m $ 2/2010<br />
Talca Reefer 11.055 2.5m $ 5/2010<br />
Motivator Product tanker 13.065 1.5m $ 7/2010<br />
Al Nisr<br />
al Saudi<br />
Samho<br />
Dream<br />
Golden<br />
Blessing<br />
Product tanker 5.136 2.0m $ 8/2010<br />
VLCC 319.430 9.5m $ 11/2010<br />
Product tanker 14.445 9.0m $ 11/2010<br />
održana u Londonu povukao jasnu<br />
vezu između piratstva I zbrinjavanja<br />
opasnog otpada u Somaliji.<br />
Iz talijanskih obavještajnih<br />
izvora: “Nakon što je otpad stigao<br />
u Livorno ukrcan je na ribaricu<br />
˝Osman Raghe˝, ribarica je isplovila<br />
te je prvih dana veljače 1993.<br />
stigla u novu luku u Mogadisciu<br />
(Somalija). Tamo su čekali ljudi<br />
koje je nabavio Giancarlo Marocchino,<br />
dobar prijatelj Mirka Martinija<br />
i u onom trenutku vrlo moćan u<br />
Somaliji. Iskoristio je kamione koji<br />
su bili u jednoj garaži na četvrtom<br />
kilometru ceste prema aerodromu.<br />
Osim otpada prevezeno je i oružje<br />
koje je predano u glavni stožer Ali<br />
Mahdija, dok je otpad premješten<br />
na više lokacija. Četvrtina je<br />
zakopana na 150 kilometru ceste<br />
između Berbere i Sillila u priobalnoj<br />
zoni Bosasa, druga četvrtina na<br />
ušću rijeke Webi Jubba, blizu kenijske<br />
granice, treća četvrtina je zakopana<br />
pored ceste između Dhurba i<br />
Ceel Gaala (Bosaso), a četvrti dio<br />
je zakopan pod cestu Garoe-Bosaso<br />
na kilometru 37,700.”<br />
Ahmedou Ould-Abdallah, poseban<br />
predstavnik generalnog tajnika<br />
UN-a, izjavio je u londonskom<br />
Independentu da devet milijuna<br />
Somalaca gladuje u godinama<br />
nakon rata. U priobalju su počele<br />
bolesti, ljudi su dobivale osipe, a<br />
djeca su se rađala s deformitetima.<br />
U listopadu 2007. godine talijanska<br />
La Repubblica piše: Mafijaška<br />
organizacija uskladištavala je radioaktivni<br />
otpad u Somaliji za račun<br />
talijanske ustanove za energiju<br />
(ENEA) koja je mogla čak proizvesti<br />
plutonij. Protumafijaški tužitelj<br />
u Potenzi Francesco Basentuni<br />
podignuo je deset optužnica, osam<br />
protiv bivših upravitelja ustanove<br />
ENEA u mjestu Rotondolla na jugu<br />
Italije, te dvije optužnice protiv<br />
dvojice pripadnika ‘ndraghete,<br />
mafijaške organizacije iz regije<br />
Calabrija. Mafijaška organizacija<br />
je došla do radioaktivnog otpada<br />
tako što je jedan od bivših direktora<br />
ENEA-e u Rotondelli, Tommaso<br />
Candelieri, jedan od osmorice<br />
protiv kojih je podignuta optužnica,<br />
dao pripadnicima ‘ndraghete posao<br />
zbrinjavanja radioaktivnog otpada.<br />
Jedan od bivših članova mafijaške<br />
organizacije, Francesco Fonti, u<br />
međuvremenu postao pokajnik<br />
i surađuje s pravosuđem, izjavio<br />
je kako mu je direktor Candelieri<br />
1990-tih godina dao 800 milijuna<br />
lira za zbrinjavanje radioaktivnog<br />
otpada u Somaliji. No, otpad nije<br />
stizao samo iz Italije nego i iz<br />
drugih zemalja: Švicarske, Francuske,<br />
Njemačke i SAD. Posao<br />
slanja brodovima radioaktivnog<br />
otpada u Somaliju organizirao je<br />
mafijaški šef Roberto Palazzolo, koji<br />
živi negdje u Južnoj Americi.<br />
Oluja je 2005. godine izbacila na<br />
somalske plaže bačve s otrovnim<br />
otpadom (uključujući kadmij i živu)<br />
- počele su bolesti i neobjašnjive<br />
smrti. Lokalni ribari su tada počeli<br />
formirati grupe nazvane Somalijska<br />
obalna straža i Nacionalna<br />
dobrovoljačka obalna straža. Ubrzo<br />
su postali pravi pirati…<br />
Napadnut prvi LNG<br />
Q-flex LNG brod “Umm Al Amad”<br />
(izgrađen 2008.) jedan je od nekoliko<br />
brodova koji su napadnuti u<br />
nedavnim napadima u Južnom<br />
kineskom moru.<br />
Singapurski Regional Co-operation<br />
Agreement on Comating Piracy and<br />
Armed Robbery against Ships in<br />
Asia (ReCAAP) Information Sharing<br />
Centre objavio je da je brod kapaciteta<br />
210.000-cbm kojeg kontrolira K Line<br />
pod J5 partnerstvom s Qatar’s Nakilat<br />
napadnut 21. kolovoza dok je plovio<br />
preporučenom rutom kod Natuna<br />
Islands. Elektronski podaci pokazuju<br />
da je brod plovio prema Incheonu u<br />
Južnoj Koreji pod teretom.Zamjenik<br />
direktora ReCAAP-a, Nicholas Teo<br />
je potvrdio da je to prvi napad na<br />
jedan LNG brod u tom području te je<br />
dodao da je primarni motiv napada,<br />
prema svemu sudeći, pljačka te da je<br />
nekoliko sličnih napada zabilježeno<br />
prijašnjih tjedana.Napad se dogodio<br />
20 do 50 nautičkih milja od obale pa<br />
se pretpostavlja da mali brodovi koji<br />
napadaju operiraju s broda-matice.<br />
ReCAAP je odmah alarmirao brodske<br />
kompanije i upozorio ih na moguće<br />
noćne napade malim brodicama<br />
koji obično slijede brodove.Iako nije<br />
objavljen sastav posade, SPH raspolaže<br />
pouzdanom informacijom da se<br />
na brodu nalazi nekoliko hrvatskih<br />
<strong>pomoraca</strong>.<br />
Piratski trag<br />
Dvadesetak sati nakon neuspjele<br />
otmice broda “Magellan Star”<br />
Nedavno je snimatelj bugarske<br />
televizije snimio dokumentarac<br />
u Eylu- glavnom gradu pirata i<br />
Bossasu gdje se pirati opskrbljuju<br />
oružjem, satelitskim telefonima,<br />
brodicama i drugom opremom za<br />
napade. Ističe se: Postati pirat je<br />
nešto poput promaknuća za običnog<br />
ribara. Pirate čine tri grupe ljudiobični<br />
ribari koji dobro poznaju<br />
more, prijašnji ustanici i vojnici koji<br />
napadaju brodove i pojedinci koji<br />
govore više jezika i vični su modernoj<br />
tehnologiji.<br />
Trenutno čak 164 ratna brod<br />
patrolira tim područjem – tisuće<br />
vojnika protiv 300-500 pirata, a<br />
rješenja nema. Dr. Ali S. Faqi tvrdi:<br />
Somalija je u rukama međunarodne<br />
mafije, somalijskih korumpiranih<br />
političara, raznih milicija…<br />
Jennifer Giroux istraživačica iz<br />
Švicarske tvrdi da nije pronašla<br />
potvrdu o vezi između pirata i<br />
Al-Qaide, a svima je jasno da se<br />
novac od otkupnina investira izvan<br />
Somalije (Kenija, Dubai…).<br />
I dok se vode rasprave, traže<br />
uzroci, pirati I dalje otimaju brodove<br />
i drže kao taoce pomorce. • (dp)<br />
početkom rujna – posada je primijenila<br />
taktiku da je ugasila glavni motor<br />
i zatvorila se u za tu svrhu zaštićeni<br />
prostor - operatora broda (Dr. Peters)<br />
u Njemačkoj nazvali su pirati i na<br />
tečnom engleskom pitali gdje je<br />
posada i zašto motor ne radi !<br />
Operator je, nakon što je zapisao <strong>broj</strong><br />
s kojega je došao poziv odgovorio da je<br />
posada otišla na godišnji odmor zbog<br />
kvara motora.<br />
Anti-piratsko rješenje<br />
Na tržištu se pojavio novi proizvod<br />
za odvraćanje pirata od napada na<br />
brodove: propeller arrester koji je<br />
dizajniran tako da stvara neprobojnu<br />
zonu oko broda. Ako se prijeđe ta<br />
zone sustav isključuje brodski pogon.<br />
Proizvođač, Merchant Maritime<br />
Warfare Centre (MMWC) iz V. Britanije,<br />
da novi proizvod nudi, po prvi put,<br />
nesmrtonosnu protumjeru koja je<br />
sposobna da zaustavi napad na brod/<br />
brodove tako da spriječi napadače<br />
time da posada bude alarmirana prije<br />
nego što pirati imaju mogućnost da se<br />
popnu na brod.<br />
Otet hrvatski pomorac<br />
Somalski pirati su 10. studenog oteli<br />
chemical tanker „Hannibal II“ (zastava<br />
Panama) na kome je ukrcan hrvatski<br />
upravitelj stroja. Na brodu je 31 član<br />
posade, a do trenutka tiskanja nema<br />
vijesti o oslobađanju. Nekoliko dana<br />
kasnije somalski pirati napali su brod<br />
„Northern Value“ na kojem je bilo<br />
šest hrvatskih <strong>pomoraca</strong>. Napad je<br />
uspješno odbijen.
. 64 • prosinac 2010<br />
15<br />
Kriminalizacija<br />
Foto vijest<br />
Pretpostavljena<br />
krivica<br />
Deset europskih<br />
sudaca odlučilo je da<br />
je Španjolska s pravom<br />
odredila jamčevinu od 3<br />
milijuna eura za puštanje<br />
kap. Mangourasa iz zatvora<br />
nakon incidenta broda<br />
“Prestige” u 2002. godini !<br />
Kap. Apostolos Mangouras<br />
izgubio je žalbu pred Velikim<br />
vijećem Europskog suda<br />
za ljudska prava (ECHR).<br />
Krajem rujna viši suci<br />
poduprli su raniju odluku da<br />
prava zapovjednika tankera<br />
“Prestige” nisu povrijeđena<br />
utvrđivanjem jamčevine od<br />
3 milijuna eura za njegovo<br />
puštanje iz zatvora. On je<br />
proveo 83 dana u zatvoru<br />
nakon što je njegov brod<br />
potonuo uz sjeverozapadnu<br />
obalu Španjolske uzrokujući<br />
veliko onečišćenje. Brodarska<br />
industrija je odmah<br />
reagirala proglašavajući<br />
odluku “velikom grješkom”,<br />
“krivcem bez dokaza o<br />
nevinosti”, “žrtveni janjac”,<br />
“strašna presuda”. U pismu<br />
EU transportnom komesaru<br />
Siimu Kallasu, generalni<br />
tajnik sindikata Nautilus<br />
International Mark Dickinson<br />
je presudu okarakterizirao<br />
kao: “ temeljno<br />
nepoznavanje odnosa<br />
između zapovjednika i<br />
njegovog/njegovih poslodavaca”.<br />
Zapovjednik u mirovini<br />
kap. Peter Newton ističe: “<br />
Ljudi na kopnu imaju vrlo<br />
pretjeranu ideju o važnosti i<br />
odgovornosti zapovjednika<br />
broda, i to je vjerojatno<br />
razlog takve odluke suda.<br />
Prosječna osoba na kopnu<br />
misli da zapovjednik broda<br />
ima potpunu kontrolu nad<br />
brodom te da je on potpuno<br />
odgovoran u slučaju<br />
onečišćenja, nenamjernog<br />
ili ne,te da on<br />
odlučuje samostalno,<br />
a on je pod stalnim<br />
pritiskom brodskog<br />
managera.<br />
Bjorn Hojgaard<br />
(Thome Ship<br />
Management):<br />
Zapovjednici se i<br />
dalje kriminaliziraju<br />
i prava je šteta da se<br />
svjetska trgovačka<br />
flota doživljava kao<br />
zločinačka organizacija,<br />
a mnogi dobri<br />
ljudi i žene služe kao<br />
žrtveni janjci kada<br />
nešto pođe po zlu!”<br />
• (dp)<br />
„NYK Aquarius“ spasio 26<br />
kineskih <strong>pomoraca</strong><br />
Devetog studenog, kontejnerski brod „NYK Aquarius“ (zastava PAN, GT 75.484) spasio je 26<br />
kineskih mornara s bulk carriera koji je tonuo u Južnom kineskom moru ispred vijetnamske<br />
luke Da Nang. Brod je isplovio<br />
iz luke Shekou (Kina) za<br />
Vung Tau (Vijetnam) i u 16<br />
sati je primio poziv upomoć<br />
s tonućeg broda, a kontaktirao<br />
ga je i Hong Kong<br />
Maritime Rescue Coordination<br />
Centre. Na brodu je bilo<br />
23 člana posade (iz Indije,<br />
Filipina te hrvatskim upraviteljem<br />
stroja Božidarom<br />
Godovićem iz Dubrovnika).<br />
Akcija spašavanja trajala<br />
je sve do 20 sati kada je 26<br />
od 27 <strong>pomoraca</strong> spašeno,<br />
a posljednji je spasio drugi<br />
brod koji se pridružio akciji<br />
spašavanja. Spašeni pomorci<br />
nisu ozlijeđeni, a iskrcani su<br />
u Vung Tau.<br />
Gruž vanja<br />
Gruška luke desetog listopada 2010. godine - brodovi su poredani kako slijedi : “Nona Ana”, “Porozina”,<br />
“Dubrovnik”, “Arion”, “Regatta”, “MSC Musica” i “Queen Victoria”. Na sidrištu Gruž je cruiser “Gemini”.<br />
Ono što je interesantno je da su svi “pokriveni” Nacionalnim kolektivnim ugovorom ili ITF ugovorom.<br />
Na sidrištu Lokrum su još dva cruisera: “Royal Clipper” i “Costa Serena”.<br />
V. Glavočić<br />
DATUM<br />
MJESTO<br />
PRISTUPNICA<br />
SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />
SREDI[NJI URED<br />
KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />
MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />
DATUM PRIMITKA<br />
BROJ ISKAZNICE<br />
BRODAR<br />
POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />
BROD<br />
IMO BROJ<br />
SVOJSTVO<br />
POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />
DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />
^L. BROJ<br />
KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />
DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />
VLASTORU^NI<br />
POTPIS<br />
POPUNJAVA SPH<br />
@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />
PREZIME IME M @<br />
ADRESA<br />
JMBG<br />
OIB<br />
GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />
E-MAIL<br />
MOBILNI TELEFON<br />
NAJBLI@A RODBINA<br />
PREZIME IME SRODSTVO<br />
ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />
[KOLSKA SPREMA<br />
DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />
IZDANA OD<br />
ZVANJE<br />
DATUM IZDAVANJA<br />
PLA]ANJE ^LANARINE<br />
GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />
PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />
Impressum<br />
<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />
ISSN 1330-736<br />
Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />
Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />
51 000 Rijeka<br />
Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />
Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />
Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />
Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />
51 000 Rijeka<br />
Naklada: 5.000<br />
Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />
stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />
nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />
i CD se ne vraćaju.
16<br />
br. 64 • prosinac 2010<br />
pratilo je i 15 političkih<br />
komesara. S vremenom iseljenika<br />
za prevesti je bilo sve<br />
manje: nikada nije razjašnjen<br />
požar od 12. kolovoza 1949.<br />
godine dok je brod bio na<br />
popravku u brodogradilištu<br />
Vicko Krstulović u Splitu.<br />
Trup broda je još neko<br />
vrijeme korišten kao teglenica<br />
(MA-101) koja je 1954.<br />
završila u splitsko rezalište.<br />
Zanimljivu priču zapisao je N.<br />
Jerković iz Dubrovnika prema<br />
kazivanju ing. B. Bona glavnog<br />
projektanta hotela Jadran u<br />
Tučepima čija je izgradnja<br />
kasnila jer nije bilo cijevi za<br />
vodovodne instalacije – nakon<br />
požara na „Partizanki“ s broda<br />
su demontirane sve vodovodne<br />
i kanalizacijske cijevi<br />
i ugrađene u taj hotel. Kako<br />
do danas, odavno zapušteni<br />
i zatvoreni hotel, nije rekonstruiran<br />
u njemu se još uvijek<br />
nalaze ugrađeni dijelovi odavno<br />
otpisane „Partizanke“. •<br />
(dp)<br />
Iz meandara<br />
povijesti ovoga puta<br />
izvlačimo priče o nekim<br />
pomalo zaboravljenim<br />
brodovima hrvatskih<br />
brodara.<br />
Brod „Solin“ izgrađen 1913.<br />
godine u brodogradilištu<br />
Dundee Shipbuilding Co. Ltd.<br />
(novogradnja 248) plovio je u<br />
sastavu tri hrvatska brodara:<br />
Jadranske slobodne plovidbe,<br />
Jugolinije i Kvarnerske plovidbe.<br />
Izgrađen je pod imenom<br />
„Llanely Trader“ za poznatog<br />
brodara Furness, Withy &<br />
Co. Ltd. iz West Hartlepoola.<br />
Imao je samo 965 tona nosivosti<br />
uz dužinu od 64,2 i širinu<br />
od 9,6 metara. Deset godina<br />
nakon izgradnje mijenja ime u<br />
„Yorkshire Coast“ i plovi u floti<br />
Coast Lines Ltd. iz Liverpoola,<br />
a 1938. godine kupuje ga Parobrodarsko<br />
poduzeće I.L. Bulić i<br />
postaje „Solin“. Početkom rata<br />
preuzima ga talijanska vlada<br />
i postaje „Marino“, 1944.<br />
ponovno je „Solin“ i plovi u<br />
sastavu JRM. Dvije godine<br />
kasnije je nacionaliziran da<br />
bi 1947. godine „smješten“<br />
Moreplov<br />
Sudbina:<br />
sv. Kajo<br />
u flotu Jadranske slobodne<br />
plovidbe. U flotu Jugolinije<br />
uplovljava 1949. godine, a<br />
1957. ulazi u flotu novoosnovane<br />
Kvarnerske plovidbe.<br />
Mijenjanjem zakona, 1963.<br />
vraća se u flotu Jugolinije. No,<br />
već 23. kolovoza završeava<br />
svoja putovanja u splitskom<br />
rezalištu Brodospasa.<br />
„Partizanku“ kupuje<br />
Jugoslavija 1947. godine<br />
za prijevoz emigranata iz<br />
Australije od tvrtke od Iberian<br />
Star Lines gdje je plovila kao<br />
„City of Lisbon“, a izgrađena<br />
je kao „Shawnee“ za tvrtku<br />
Angwilline u brodogradilištu<br />
Newport News Shipbuilding u<br />
Newport Newsu (novogradnja<br />
307). Bio je jedan od šest<br />
istih brodova koji su nosili<br />
imena indijanskih plemena.<br />
Bio je dug 120,3 i širok 19,0<br />
metara uz 6.209 tona, a pored<br />
putnika mogla je prevesti i<br />
600 tona tereta. Zadatak da<br />
kupi brod uspješno je priveo<br />
kraju kap. Teodor Tijan (cijena<br />
2,2 milijuna dolara), brod je<br />
završio u floti riječke Jugolinije,<br />
a Portugalci su ga se<br />
htjeli riješiti što brže nakon<br />
sudara (i popravka) u Gibraltaru.<br />
Brod je bio prepoznatljiv<br />
po velikom natpisu sa strofom<br />
pjesme „Ostajte ovdje“<br />
poznatog pjesnika Alekse<br />
Šantića. Imao je 195 članova<br />
posade (za 750 putnika) i<br />
svi su tijekom rata bili u<br />
partizanima. Osim kompletnog<br />
časničkog kadra cijelu<br />
organizaciju života na brodu<br />
10+1<br />
Broj <strong>pomoraca</strong> ( + pas) koje<br />
je američka Obalna straža<br />
(US Coast Guard) spasila<br />
s obalnog broda „Mystic“<br />
koji je potonuo u vodama<br />
Bahama.<br />
Adresar<br />
SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />
Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673<br />
E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />
predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />
brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />
amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />
URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />
Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />
E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />
ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />
URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />
Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />
E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />
URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />
Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />
E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />
vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />
URED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 Šibenik<br />
Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />
E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk