Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreÅ¾a Hrvatske

More documents

Recommendations

Info

enterprise europe Međunarodna trgovačka komora Glas poslovnih Međunarodna trgovačka komora bavi se arbitražom i rješavanjem sporova, lobiranjem za otvoreno tržište, promicanjem prednosti sustava tr problemima na području bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, tran Krešimir Sočković Međunarodna trgovačka komora (International Chamber of Commerce - ICC) najveća je svjetska poslovna zajednica i zastupa njihove interese pred Svjetskom trgovinskom organizacijom i Ujedinjenim narodima. Kao glas poslovnog svijeta sustavno radi na rastu globalnog gospodarstva i ostvarivanju ekonomskog rasta, stvaranja novih radnih mjesta te općeg napretka. pitanjima koja izravno utječu na poslovne operacije i zbivanja u svjetskom poslovanju”, naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić. Specijalizirane komisije za kritičke analize Međunarodna trgovačka komora podupire vlade u pregovorima unutar Svjetske trgovinske organizacije i dostavlja stavove i preporuke svjetske poslovne zajednice o pitanjima koja rješavaju u pregovorima, ali i pitanjima prava intelektualnog vlasništva, Nacionalna gospodarstva su u svijetu tijesno isprepletena i odluke pojedinih nacionalnih vlada imaju daleko jači utjecaj na međunarodna zbivanja negoli je to bio slučaj u prošlosti, ističe Glavna tajnica Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore Sunčanica Skupnjak Kapić. “Rad komore obuhvaća aktivnosti od arbitraže i rješavanja sporova do lobiranja za otvoreno tržište i promicanje prednosti sustava tržišnog gospodarstva, samoregulacije poslovanja, te borbe protiv korupcije i tzv. kriminala bijelih ovratnika odnosno korporativnog kriminala. Preko svojih nacionalnih odbora ICC ima izravan pristup nacionalnim vladama u cijelom svijetu, a Međunarodni sekretarijat promovira stavove svjetske poslovne zajednice u međuvladinim organizacijama i to o onim Specijalizirane komisije ICC-a rade na pitanjima iz područja bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, transporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike transportne politike, prava trgovine ili zaštite okoliša. Bavi se i pitanjima međunarodne trgovine, investiranjima i drugim poslovnim temama. Specijalizirane komisije ICC-a redovno rade na pitanjima koja utječu na poslovanje iz područja bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, transporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike. U komisijama sjede poslovni ljudi iz upravljačkih struktura najvišeg ranga iz najvećih međunarodnih kompanija, odvjetničkih ureda te predstavnici uglednih akademskih institucija. Komisije rade kritičke analize zakonskih prijedloga i događaja koji utječu na poslovanje te zaključke i stavove o tome predstavljaju nacionalnim vladama i međunarodnim organizacijama. Hrvatska sudjeluje u radu svih Kriza i zapošljavanje Vatrogasni fond za sitne po Čak 25 milijuna ljudi u Europskoj uniji je nezaposleno, no dobra je vijest da se ta brojka ne povećava. Europski fond prilagodbe za pola milija zaposliti 91.000 radnika iz 20 zemalja članica Unije. Najviše novca za spas traženo je iz autoindustrije, tekstilne industrije i tiskara Lada Stipić - Niseteo Europski fond prilagodbe posljedicama globalizacije nije spasio tekstilne tvornice po Europskoj uniji, ali je nekim radnicima sačuvao radna mjesta. Iako postoji od 2006. godine, a operativan je od 2007., Grčka i Rumunjska su ga otkrile tek lani. Najviše su se njime okoristile Španjolska sa 17 i Nizozemska sa 16 aplikacija. Španjolska je to učinila jer je zaista dezavuirana krizom, a Nizozemska jer je vješto procijenila gdje leže pare za potpore. Za pola desetljeća fond je s nešto manje do pola milijarde eura pomogao ponovno uhljebiti 91.000 radnika iz 33 sektora a koji su izgubili posao što radi krize, što zbog seljenja pogona na lukrativnije adrese. Fondom se okoristilo 20 članica EU-a, sedam novih. Za sada za sredstvima fonda nisu posegnule samo Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Slovačka i Velika Britanija. Slovenija je dala aplikaciju za ublažavanje posljedica gašenja pogona tekstilne industrije. Preduga procedura Fond pokazuje gdje je kombinacija globalizacije i krize imala najteže posljedice – trećina aplikanata je iz samo tri grane, automobilske i tekstilne industrije, te tiskara. U 78 od dosadašnjih 97 aplikacija radilo se o proizvodnoj industriji. Kako je kriza napredovala, zadnje dvije godine pridružili su im se građevinarstvo i usluge. Trećina radnika kojima je trebalo stvoriti izgubljena radna mjesta je iz automobilske i tekstilne industrije. Pomoć je korisna, ali je bila sporovozna, dok su se dosjei vukli po institucijama EU-a – procedura je u prosjeku konzumirala 223 radna dana, 112 dana trebalo je servisima Europske komisije da pokriju predmet iz svih potrebnih kuteva, onda je još 60 dana utrošeno da dosje prouče i potvrde Vijeće EU-a i Europski parlament te još 51 dan da bi se zaključeni dosje realizirao kroz plaćanje. Pravilo je da fond sudjeluje s polovinom potrebnih sredstava, a ostatak osiguravaju nacionalne ili regionalne vlasti koje i pokreću cijelu proceduru. Uskoro pomoć i za samozapošljavanje Fond je u stalnim korekcijama, trenutno se razmatra način na koji bi pomagao samozapošljavanju ili radnicima angažiranim na određeno vrijeme. Od izbijanja krize stalna je derogacija temeljnih pravila raspodjele sredstava kako bi pravo na potporu imale i
www.een.hr 10. rujna 2012. 4 5 ljudi u svijetu žišnog gospodarstva, samoregulacijom poslovanja te borbom protiv korupcije i korporativnog kriminala. Njene komisije bave se sporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike komisija ICC-a, ističe Sunčanica Skupnjak Kapić. “Na taj način omogućujemo oblikovanje stajališta hrvatske poslovne zajednice i promociju naših stajališta na svjetskoj razini, ali i prenošenje svjetskih iskustava na našu poslovnu zajednicu”, naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić. Ove je godine ICC Hrvatska, kako bi prenijela svjetsku praksu, organizirala desetak stručnih seminara od kojih su oni vezani uz Incoterms 2010 pravila i bankarski sektor bili najposjećeniji. Ove se godine organizira i seminar ICC Arbitražna pravila 2012., a u pripremi za listopad je organizacija seminara Incoterms 2010 pravila koja će se fokusirati na proces ugovaranja i korištenja pravila i pribavljanje dozvola za izvoz, kao i pripreme na promjene koje će zateći gospodarstvenike ulaskom <strong>Hrvatske</strong> u EU. Arbitraža i kodeksi ponašanja Jedno od najvažnijih područja rada Međunarodne trgovačke komore je arbitraža. Od 1999. godine godišnje se preko ICC-a u prosjeku zaprimi preko 500 novih slučajeva na rješavanje. Preko nje se predstavljaju i Uniformni običaji i praksa za dokumentarne akreditive koje banke primjenjuju prilikom financiranja svjetske trgovine vrijedne milijarde dolara godišnje, a ICC Incoterms su standardne međunarodne trgovinske definicije koje se svakodnevno rabe u brojnim ugovorima. ICC model ugovori olakšavaju poslovanje malim tvrtkama koje si ne mogu priuštiti skupe odvjetničke usluge pri sastavljanju ugovora. Važan je i rad komore u području poslovne samoregulacije elektronskog poslovanja. Nedavno su razvijeni alati za Hrvatska u ICC Hrvatska gospodarska komora članica je Međunarodne trgovačke komore od 1993. godine. Kao izravan član Svjetskog savjeta proteklih desetak godina aktivno je sudjelovala u radu brojnih komisija i odbora. HGK je preko ICC-a uključen u sustav ATA karneta (jednostavni međunarodni carinski dokument koji zamjenjuje nacionalne carinske dokumente za privremeni izvoz, privremeni uvoz i provoz robe, čime olakšava i ubrzava promet), Svjetsku komorsku mrežu, Komisiju za bankarsku tehniku, Međunarodni arbitražni sud e-poslovanje koji predstavljaju skup pravila za samoreguliranje poslovanja u području elektronske trgovine. Kodeksi i pravila oglašavanja i marketinga ICC-a često se prenose u nacionalne propise i pravila profesionalnih udruženja. i druge komisije i aktivnosti ICC-a. HGK je i suosnivač Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom odvjetničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom banaka.Članovi ICC Hrvatska mogu biti sva tgovačka društva, profesionalne i stručne organizacije, komore i profesionalne asocijacije, znanstvenici, akademici i profesionalnci koji rade u Hrvatskoj. Članstvo je dobrovoljno, a članarina se plaća jednom godišnje. ICC Hrvatska trenutno ima 49 članova. Njihovi kodeksi poslovanja koji se dobrovoljno primjenjuju uključuju “Pravila ponašanja u borbi protiv iznude i podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama” i potiču tvrtke na razvijanje vlastitih pravila ponašanja u poslovanju. Komora je razvila i svojih Devet praktičnih koraka za odgovorno poslovno ponašanje koji na dobrovoljnoj bazi obvezuju poduzeća u poslovanju na odgovoran način. Predsjedništvo ICC-a se svake godine susreće s vodstvom zemlje domaćina susreta G8 kako bi stavove poslovne zajednice prezentirala na tom skupu, a ICC je glavni poslovni partner UN-a i njegovih agencija. Na UN-ovim skupovima o održivom razvoju, financiranju razvoja te informacijskom društvu Međunarodna trgovačka komora predstavlja stajališta svjetske poslovne zajednice, a u suradnji s UN konferencijom za trgovinu i razvoj (UNCTAD) pomaže nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu u privlačenju stranih investicija. make rde eura uspio je ponovno tvrtke koje nisu izravno žrtve globalizacije nego samo globalne krize. “Krizno izuzeće” postalo je pravilom. U EK-u ističu da su intervencije skrojene po mjeri određene industrije ili pogona, da su od njih izvlačile koristi regije teško pogođene naglom nezaposlenošću te da je ostvaren cilj zapošljavanja manje kvalificirane radne snage koja po pravilu prva gubi posao teško nalazeći novi. Kada postane članicom EU-a, i Hrvatska će imati pravo na potpore iz antiglobalizacijskog fonda pod uvjetom da ponudi primjerene programe zbrinjavanja viškova. Velike razlike u zemljama Unije Podaci o akcijama Fonda za prilagodbu posljedicama globalizacije prezentirani su nedugo nakon Eurostatove analize nezaposlenosti objavljene zadnjeg dana kolovoza. Dobra je vijest da nezaposlenost ne raste, loša da je i dalje rekordno visoka, na 10,4 posto u EU27 i 11,3 posto u eurozoni, što znači da je izvan rada danas 25 milijuna ljudi od kojih 18 milijuna u eurozoni. Za godinu dana, od lanjskog ljeta, broj nezaposlenih je povećan za dva milijuna. Europsko šarenilo prosjeka kreće se od rekordno visoke nezaposlenosti u Španjolskoj, zastrašujućih 25,1 posto, te Grčkoj 23,1 posto, pa do 4,3 posto u Austriji i 5,3 posto u Nizozemskoj. Najviše zabrinjavaju razmjeri nezaposlenosti kod mladih. Nova generacija radnika mlađih od 25 godina skupo plaća cijenu krize. Računa se da je bez posla 5,4 milijuna mladih od čega 3,3 milijuna u eurozoni. To znači da je svaki peti mladi čovjek u EU-u bez posla, s tim da je u Španjolskoj i Grčkoj stanje alarmantno jer je stopa nezaposlenosti preskočila polovinu. Eurostatovi su analitičari mogli samo konstatirati da je stopa nezaposlenosti mladih dvostruko viša od općeg prosjeka te da brže raste izvan eurozone. Najveći se pad nezaposlenosti dogodio na Baltiku gdje tri nove članice EU-a brzo nadoknađuju gubitke na tržištu rada generirane krizom. S druge strane, Španjolska, Grčka i Cipar svjedoče trendu rasta nezaposlenosti, još uvijek bez izgleda za usporavanje. Prema obrađenim podacima, 4,1 posto sveukupne radne snage u EU27 je izvan posla dulje od godine dana, a 2,2 posto na posao čeka više od dvije godine – sada se već govori o dugoročnoj, žilavoj nezaposlenosti. Grčka i Cipar jedine su zemlje članice EU-a (i eurozone) u kojima viša obrazovna razina nije zaštita od nezaposlenosti, što također ilustrira kolikom je snagom kriza pogodila ove zemlje.
Page 1 and 2: enterprise europe info Posao u EU-u
Page 3: www.een.hr 10. rujna 2012. 2 3 Andr
Page 7 and 8: www.een.hr 10. rujna 2012. 6 7 RAPE

Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreÅ¾a Hrvatske

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreÅ¾a Hrvatske