Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
enterprise europe<br />
Međunarodna trgovačka komora<br />
Glas poslovnih<br />
Međunarodna trgovačka komora bavi se arbitražom i rješavanjem sporova, lobiranjem za otvoreno tržište, promicanjem prednosti sustava tr<br />
problemima na području bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, tran<br />
Krešimir Sočković<br />
Međunarodna trgovačka komora (International<br />
Chamber of Commerce - ICC)<br />
najveća je svjetska poslovna zajednica<br />
i zastupa njihove interese pred Svjetskom<br />
trgovinskom organizacijom i Ujedinjenim<br />
narodima. Kao glas poslovnog<br />
svijeta sustavno radi na rastu globalnog<br />
gospodarstva i ostvarivanju ekonomskog<br />
rasta, stvaranja novih radnih mjesta<br />
te općeg napretka.<br />
pitanjima koja izravno utječu na poslovne<br />
operacije i zbivanja u svjetskom poslovanju”,<br />
naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić.<br />
Specijalizirane komisije za kritičke<br />
analize<br />
Međunarodna trgovačka komora podupire<br />
vlade u pregovorima unutar Svjetske trgovinske<br />
organizacije i dostavlja stavove i<br />
preporuke svjetske poslovne zajednice o<br />
pitanjima koja rješavaju u pregovorima, ali<br />
i pitanjima prava intelektualnog vlasništva,<br />
Nacionalna gospodarstva su u svijetu tijesno<br />
isprepletena i odluke pojedinih nacionalnih<br />
vlada imaju daleko jači utjecaj na<br />
međunarodna zbivanja negoli je to bio slučaj<br />
u prošlosti, ističe Glavna tajnica Hrvatskog<br />
nacionalnog odbora Međunarodne<br />
trgovačke komore Sunčanica<br />
Skupnjak Kapić. “Rad komore obuhvaća<br />
aktivnosti od arbitraže i rješavanja sporova<br />
do lobiranja za otvoreno tržište i promicanje<br />
prednosti sustava tržišnog gospodarstva,<br />
samoregulacije poslovanja, te borbe<br />
protiv korupcije i tzv. kriminala bijelih ovratnika<br />
odnosno korporativnog kriminala. Preko<br />
svojih nacionalnih odbora ICC ima izravan<br />
pristup nacionalnim vladama u cijelom<br />
svijetu, a Međunarodni sekretarijat promovira<br />
stavove svjetske poslovne zajednice u<br />
međuvladinim organizacijama i to o onim<br />
Specijalizirane komisije ICC-a<br />
rade na pitanjima iz područja<br />
bankarstva, tržišnog natjecanja,<br />
okoliša, financijskih usluga<br />
i osiguranja, intelektualnog<br />
vlasništva, marketinga,<br />
transporta, poreza, te trgovinske<br />
i investicijske politike<br />
transportne politike, prava trgovine ili zaštite<br />
okoliša. Bavi se i pitanjima međunarodne<br />
trgovine, investiranjima i drugim poslovnim<br />
temama.<br />
Specijalizirane komisije ICC-a redovno<br />
rade na pitanjima koja utječu na poslovanje<br />
iz područja bankarstva, tržišnog natjecanja,<br />
okoliša, financijskih usluga i osiguranja,<br />
intelektualnog vlasništva, marketinga,<br />
transporta, poreza, te trgovinske i investicijske<br />
politike. U komisijama sjede poslovni<br />
ljudi iz upravljačkih struktura najvišeg<br />
ranga iz najvećih međunarodnih kompanija,<br />
odvjetničkih ureda te predstavnici<br />
uglednih akademskih institucija. Komisije<br />
rade kritičke analize zakonskih prijedloga<br />
i događaja koji utječu na poslovanje te zaključke<br />
i stavove o tome predstavljaju nacionalnim<br />
vladama i međunarodnim organizacijama.<br />
Hrvatska sudjeluje u radu svih<br />
Kriza i zapošljavanje<br />
Vatrogasni fond za sitne po<br />
Čak 25 milijuna ljudi u Europskoj uniji je nezaposleno, no dobra je vijest da se ta brojka ne povećava. Europski fond prilagodbe za pola milija<br />
zaposliti 91.000 radnika iz 20 zemalja članica Unije. Najviše novca za spas traženo je iz autoindustrije, tekstilne industrije i tiskara<br />
Lada Stipić - Niseteo<br />
Europski fond prilagodbe posljedicama<br />
globalizacije nije spasio tekstilne tvornice<br />
po Europskoj uniji, ali je nekim radnicima<br />
sačuvao radna mjesta. Iako postoji<br />
od 2006. godine, a operativan je<br />
od 2007., Grčka i Rumunjska su ga otkrile<br />
tek lani. Najviše su se njime okoristile<br />
Španjolska sa 17 i Nizozemska sa<br />
16 aplikacija.<br />
Španjolska je to učinila jer je zaista dezavuirana<br />
krizom, a Nizozemska jer je vješto procijenila<br />
gdje leže pare za potpore. Za pola<br />
desetljeća fond je s nešto manje do pola<br />
milijarde eura pomogao ponovno uhljebiti<br />
91.000 radnika iz 33 sektora a koji su izgubili<br />
posao što radi krize, što zbog seljenja<br />
pogona na lukrativnije adrese. Fondom se<br />
okoristilo 20 članica EU-a, sedam novih. Za<br />
sada za sredstvima fonda nisu posegnule<br />
samo Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg,<br />
Mađarska, Slovačka i Velika Britanija. Slovenija<br />
je dala aplikaciju za ublažavanje posljedica<br />
gašenja pogona tekstilne industrije.<br />
Preduga procedura<br />
Fond pokazuje gdje je kombinacija globalizacije<br />
i krize imala najteže posljedice –<br />
trećina aplikanata je iz samo tri grane, automobilske<br />
i tekstilne industrije, te tiskara.<br />
U 78 od dosadašnjih 97 aplikacija radilo se<br />
o proizvodnoj industriji. Kako je kriza napredovala,<br />
zadnje dvije godine pridružili<br />
su im se građevinarstvo i usluge. Trećina<br />
radnika kojima je trebalo stvoriti izgubljena<br />
radna mjesta je iz automobilske i tekstilne<br />
industrije. Pomoć je korisna, ali je<br />
bila sporovozna, dok su se dosjei vukli po<br />
institucijama EU-a – procedura je u prosjeku<br />
konzumirala 223 radna dana, 112 dana<br />
trebalo je servisima Europske komisije da<br />
pokriju predmet iz svih potrebnih kuteva,<br />
onda je još 60 dana utrošeno da dosje<br />
prouče i potvrde Vijeće EU-a i Europski<br />
parlament te još 51 dan da bi se zaključeni<br />
dosje realizirao kroz plaćanje. Pravilo je<br />
da fond sudjeluje s polovinom potrebnih<br />
sredstava, a ostatak osiguravaju nacionalne<br />
ili regionalne vlasti koje i pokreću cijelu<br />
proceduru.<br />
Uskoro pomoć i za samozapošljavanje<br />
Fond je u stalnim korekcijama, trenutno se<br />
razmatra način na koji bi pomagao samozapošljavanju<br />
ili radnicima angažiranim na<br />
određeno vrijeme. Od izbijanja krize stalna<br />
je derogacija temeljnih pravila raspodjele<br />
sredstava kako bi pravo na potporu imale i