Otvori PDF - Europska poduzetnička mreža Hrvatske

www.een.hr
10. rujna 2012.
2 3
Andrzej Żylak, predsjednik Industrijske i trgovinske komore u Rybniku
Trampolin za više i bolje
Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Za Hrvatsku
je najvažnije da pripremi i osigura dobre projekte te krene naprijed na veliko zajedničko tržište.
Poljska je jedna od najvećih europskih
država i čini se kako je najviše
prosperirala ulaskom u Europsku uniju.
Velike investicije, posebice u infrastrukturu,
vide se na svakom koraku,
nezaposlenost je pala, a gospodarstvo
ni u najtežim trenucima aktualne
krize nije posustalo. Cijeloj državi
otvorile su se velike gospodarske
mogućnosti, a zahvaljujući nižoj cijeni
radne snage postali su velika konkurencija
ne samo u Europi nego i cijelom
svijetu.
Na jugu države nalazi se Šlesko vojvodstvo,
a u Gornjoj Šleskoj nalazi se grad
Rybnik s više od 140.000 stanovnika i
još od 19. stoljeća važno središte iskopa
najkvalitetnijeg ugljena na svijetu, te
upravo zato gospodarski interesantan i
susjednim zemljama. Iako se nalazi u visokoindustrijskom
području, Rybnik se
naziva zelenim gradom jer ima relativno
čist okoliš. O iskustvima ulaska Poljske
u Europsku uniju, a posebice korištenja
europskih fondova, razgovaramo s
Andrzejem Żylakom, predsjednikom Industrijske
i trgovinske komore u Ryniku.
Żylak je odnedavna i počasni predstavnik
Hrvatske gospodarske komore u Poljskoj.
O Hrvatskoj zna puno budući da je
vlasnik turističke agencije Croatia, specijalizirane
za turističke ture po Hrvatskoj i,
naravno, čest je gost hrvatskog Jadrana.
Što očekuje Hrvatsku ulaskom u Europsku
uniju
- Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan
publicitet kao i velike simpatije svih
dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti.
Slikovito rečeno, Hrvatska je dijete koje
će dobiti trampolin kojim će moći ostvariti
svoje mogućnosti i nove ideje. Mislim
da je najvažnije da Hrvatska napravi
te osigura dobre projekte i krene naprijed
na veliko zajedničko tržište. Suradnja
među zemljama koje nemaju granice
je lakša, jednostavnija, bolja i, na kraju,
profitabilnija. Poljska je jako dobro iskoristila
taj svoj financijski trampolin i infrastrukturno
se obnovila, što je ponajprije
pomoglo gospodarstvu. To treba učiniti
i Hrvatska. Hrvatska sada ima na raspolaganju
samo pretpristupne fondove, a
ono što ih čeka u Europskoj uniji je mnogostruko
više.
Gdje vidite najveće probleme u iskorištavanju
europskog novca
- Prednost Poljske u odnosu na Hrvatsku
je to što 52 do 58 posto poreznog
novca koji plaćaju građani ostaje gradovima
ili lokalnoj samoupravi. U Hrvatskoj
je to samo osam posto. To treba
promijeniti, jer upravo taj novac je
potreban za sufinanciranje i pripremu
projekata iz europskih fondova. Velik
je problem i to što u Hrvatskoj postoje
male općine s manje od 1500 stanovnika.
Takve jedinice lokalne samouprave
nemaju nikakvu snagu za iskorištavanje
fondova. Dobra se stvar dogodila nedavno
kada je Hrvatska podijeljena na
samo dvije regije čime su sve općine,
gradovi i županije dobili mogućnost za
maksimalno iskorištavanje novca iz europskih
fondova. Slično smo napravili i
mi u Šleskoj. Spojili smo se sa siromašnijim
županijama, onim poljoprivrednima,
i zahvaljujući tome spustili svoj
rejting i mogli dobiti više sredstava iz
Bruxellesa.
Za nas u Hrvatskoj cijeli proces jako
je dugo trajao i često imamo osjećaj
da su neke zemlje u pristupu bolje
prošle. Što vi mislite o tome
- Iskreno, bio sam, i još sam iznenađen
činjenicom da su dvije zemlje, lošije po
gospodarskom stanju i situaciji u državi,
Bugarska i Rumunjska, dobile priliku ući
u Uniju prije Hrvatske. A upravo su stanja
u tim zemljama bila razlogom zbog
kojeg su podignuti kriteriji za nove članice.
No Hrvatska ne bi trebala biti zabrinuta.
Zna se datum ulaska u Europsku
uniju, a tada će se brzo vidjeti
pozitivni efekti. Nezaposlenost, koja je
Potrebna bolja politika
cijena u turizmu
Koliko su Poljaci zadovoljni s hrvatskom
turističkom ponudom
i postoje li tu mogućnosti za pomake
na bolje
- Poljaci su uglavnom zadovoljni odnosom
cijene i kvalitete, no mislim da
postoji mogućnost za bolje poslovanje
turističkih poduzeća u Hrvatskoj. Turistička
sezona je prekratka i treba razmisliti
o politici cijena u predsezoni i
posezoni. Kad sam počinjao dovoditi
turiste u Hrvatsku, sezona je počinjala
prije Uskrsa, a završavala krajem rujna.
U posezoni hotel iste kategorije u Zagrebu
ima upola nižu cijenu smještaja
od onog u Dubrovniku. Zbog toga je
onaj dubrovački prazan, a oni koji imaju
bolju politiku cijena, koje su u posezoni
i četrdesetak posto niže, su puni.
Primjer loše politike cijena je i poznati
Hotel Riva u Hvaru. Cijena smještaja
je i tri puta veća nego u Zagrebu, a
vlasnici očekuju goste boljeg financijskog
stanja koji jahtama dolaze u Hvar.
No, onaj tko ima jahtu u hvarskoj luci,
sigurno neće spavati u hotelu. Po meni
nema razloga da svi dubrovački hoteli
ne budu puni cijele godine. Klima je
prekrasna, a ako se u hladnijim mjesecima
turistima - osim povijesti - ponude
ljepota i wellness, uz dobru politiku
cijena može se mnogo postići.
u Hrvatskoj relativno visoka, u kratkom
roku će pasti na europske prosjeke, što
će sigurno učiniti sretnima mnoge obitelji
u Hrvatskoj.
Kakva je gospodarska mogućnost
suradnje Hrvatske i Poljske
- Hrvatska će biti, kao što je to bila i do
sada, jedna od omiljenih zemalja za Poljake,
posebice kao destinacija za ljetni
odmor. Poljaci su izuzetno zadovoljni
onim što hrvatski turizam nudi. Prirodne
ljepote, kulturna ponuda, more i
sunce, zahvaljujući gospodarskoj situaciji
sve su više dostupni poljskim građanima.
S druge strane, Poljska kao veliko
tržište nudi hrvatskim poduzećima
suradnju u stvaranju novih proizvoda.
Posao donosi sigurnost, a sigurnost donosi
stabilnost koja je potrebna svakoj
državi. Dobar primjer je i najava ulaganja
Zbigniewa Jakubasa u Končar. Poljskoj
trebaju tramvaji i lokomotive. Njih
hrvatska tvrtka izrađuje na svjetskoj razini
i nema razloga da se razmišlja o seljenju
proizvodnje u Poljsku jer to mogu
- po dobrim cijenama i vrhunske kvalitete
- proizvoditi i hrvatski radnici. Na
poljskom i hrvatskom tržištu ima mnogo
kvalitetnih proizvoda koje možemo
ponuditi jedni drugima. Samo ih treba
pronaći i plasirati.
Što hrvatsko gospodarstvo treba
učiniti kako bi bilo konkurentnije na
europskom tržištu
- Naša iskustva govore kako je najbolji
put za ostvarivanje dobiti - finaliziranje
proizvoda. Svaka tvrtka koja ima mogućnost
povećati dodanu vrijednost svojim
proizvodima i ne izvoziti poluproizvode
ili sirovinu treba razmišljati u tom smjeru.
Isto tako nužno je upoznati tržište. U lipnju
ove godine u moj ured su došli predstavnici
jedne hrvatske tvrtke koja proizvodi
visokokvalitetne cigle za izgradnju
domova. Njihovi proizvodi su kvalitetni
no nestandardni, nisu certificirani i nisu
adekvatni za klimu u drugim dijelovima
Europe. Mislim da je važno da svatko
tko ima neki proizvod i želi na neko tržište
mora znati pravila i standarde koji na
njemu vladaju. S druge strane, ima dobrih
primjera. Ivan Cerovečki iz Krapinske
tekstilne industrije Kotka, moj dobar prijatelj,
zna što Poljaci žele nositi, ali i što se
traži na stranim trištima. Isto tako, moja
generacija još se sjeća kako je najkvalitetniji
namještaj za nas bio onaj jugoslavenski.
Sada su tu nove države, no neke
od tih tvrtki još uvijek postoje i trebale bi
poraditi na tome da podsjete Poljake na
tu kvalitetu.