Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreÅ¾a Hrvatske

More documents

Recommendations

Info

enterprise europe Razvoj ljudskih potencijala Bolje upravljanje EU projektima Projektom razvoja ljudskih potencijala, financiranim iz EU programa, zaposlenici javnih službi zaduženi za informiranje javnosti nadopunili su komunikacijske vještine i učili kako promovirati fondove EU-a u socijalnim medijima Projektom “Podrška operativnoj strukturi za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala u vezi informiranja, promidžbe i vidljivosti” željelo se poboljšati hrvatske kapacitete za uspješno i učinkovito upravljanje i provedbu projekata iz programa IPA te budućih Europskih strukturnih fondova. Projekt je bio namijenjen jačanju sposobnosti javne administracije u učinkovitom informiranju, promociji i vidljivosti Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala i njegove tranzicije u Europski socijalni fond (ESF). Ovaj 365.000 eura vrijedan projekt financiran je sredstvima Europske unije iz programa aktivnosti Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), komponente IV - Razvoj ljudskih potencijala u Republici Hrvatskoj. Započeo je početkom rujna 2011. godine, a dovršen je početkom ovog mjeseca. Projekt je proveo Ecorys Polska u suradnji s tvrtkom Millenium promocija, a korisnici projekta bila su tijela operativne strukture Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala odgovorna za administriranje i provedbu: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatski zavod za zapošljavanje te službenici za informiranje javnosti. Voditeljica projektnog tima Ewa Stepan ističe kako je provedeno više od 200 sati edukacije, treninga, konzultacija i savjetovanja, organizirana javna događanja, izrađena dva strateška dokumenta te promidžbeni i promotivni materijali, a koordinacija između projektnih korisnika ojačana. “Članovi javne administracije zaduženi za informiranje javnosti o mogućnostima fondova Europske unije imali su prigodu stalno nadopunjavati svoje komunikacijske vještine i razumijevanje socijalnih medija kako bi bili sposob- n i dosegnuti i zainteresirati novu publiku”, naglasila je Ewa Stepan. PROCEED Društvena mreža za istraživačke projekte The Proceed Research Social Network je platforma za komunikaciju i preuzimanje dokumenata i informacija vezanih za projekte ENVIMPACT i PROCEED. Ona bi trebala olakšati suradnju i razmjenu iskustava slično stranicama društvenih mreža Projekt PROCEED – Promoviranje i koordinacija istraživanja iz područja zaštite okoliša za održivi razvoj u Srednjoj i Istočnoj Europi uz podršku Europske poduzetničke mreže EEN provodi se od 2011. do 2013. godine, a nositelj projekta je Tera Tehnopolis iz Osijeka. Njime se žele integrirati razvojno-istraživački projekti za zaštitu okoliša, ispitati primjenjivost istraživačkih rezultata u praksi te identificirati učinkoviti modeli komunikacije i diseminacije istraživačkih rezultata. Jedna od projektnih aktivnosti je i uspostavljanje web stranice društvene mreže istraživača projekta, odnosno The Proceed Research Social Network (RSN). Ta mreža i njena web stranica su online platforma koja služi kao zajednički alat za komunikaciju, postavljanje i preuzimanje dokumenata i objavljivanje informacija vezanih za projekte ENVIMPACT i PROCEED. Ova bi platforma trebala olakšati suradnju i razmjenu iskustava između korisnika na platformi, slično stranicama društvenih mreža i osigurati bržu i bolju komunikaciju stručnjaka koji se bave ovim projektima. Struktura RSN baze podataka napravljena je u dva glavna modula koje čine profili registriranih korisnika i projekti koji su predstavljeni kroz fotografije, videomaterijale, dokumente, PDF dokumente i prezentacije vezane uz okolišnu politiku. Nakon registracije u bazu podataka korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastitih projekata, pretraživanje projekata ostalih članova baze, kontakti s novim poslovnim partnerima i ocjenjivanje projekata ostalih članova baze podataka. Zemlje članice konzorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Grčka, Latvija, Litva, Poljska i Danska. Provedba projekta PRO- CEED usko je povezana s provedbom drugog FP7 projekta - ENVIMPACT, što je omogućilo da se pojedine aktivnosti kod oba projekta udruže, a prikupljanje podataka proširi na druge zemlje poput Mađarske, Njemačke, Belgije, Luksemburga i Češke. Konzorcij ENVIM- PACT projekta sveukupno obuhvaća 12 zemalja. Svi zainteresirani pojedinci i istraživačke institucije pozvani su na upis u RSN bazu podataka, kako bi osigurali svoje mjesto u sve brže rastućoj mreži istraživača i poduzetnika. Registracija je moguća na web stranici www.proceed-rsn.eu, a više informacija moguće je dobiti na ured@ tera.hr ili telefon 031/251 000.
www.een.hr 10. rujna 2012. 2 3 Andrzej Żylak, predsjednik Industrijske i trgovinske komore u Rybniku Trampolin za više i bolje Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Za Hrvatsku je najvažnije da pripremi i osigura dobre projekte te krene naprijed na veliko zajedničko tržište. Poljska je jedna od najvećih europskih država i čini se kako je najviše prosperirala ulaskom u Europsku uniju. Velike investicije, posebice u infrastrukturu, vide se na svakom koraku, nezaposlenost je pala, a gospodarstvo ni u najtežim trenucima aktualne krize nije posustalo. Cijeloj državi otvorile su se velike gospodarske mogućnosti, a zahvaljujući nižoj cijeni radne snage postali su velika konkurencija ne samo u Europi nego i cijelom svijetu. Na jugu države nalazi se Šlesko vojvodstvo, a u Gornjoj Šleskoj nalazi se grad Rybnik s više od 140.000 stanovnika i još od 19. stoljeća važno središte iskopa najkvalitetnijeg ugljena na svijetu, te upravo zato gospodarski interesantan i susjednim zemljama. Iako se nalazi u visokoindustrijskom području, Rybnik se naziva zelenim gradom jer ima relativno čist okoliš. O iskustvima ulaska Poljske u Europsku uniju, a posebice korištenja europskih fondova, razgovaramo s Andrzejem Żylakom, predsjednikom Industrijske i trgovinske komore u Ryniku. Żylak je odnedavna i počasni predstavnik Hrvatske gospodarske komore u Poljskoj. O Hrvatskoj zna puno budući da je vlasnik turističke agencije Croatia, specijalizirane za turističke ture po Hrvatskoj i, naravno, čest je gost hrvatskog Jadrana. Što očekuje Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju - Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Slikovito rečeno, Hrvatska je dijete koje će dobiti trampolin kojim će moći ostvariti svoje mogućnosti i nove ideje. Mislim da je najvažnije da Hrvatska napravi te osigura dobre projekte i krene naprijed na veliko zajedničko tržište. Suradnja među zemljama koje nemaju granice je lakša, jednostavnija, bolja i, na kraju, profitabilnija. Poljska je jako dobro iskoristila taj svoj financijski trampolin i infrastrukturno se obnovila, što je ponajprije pomoglo gospodarstvu. To treba učiniti i Hrvatska. Hrvatska sada ima na raspolaganju samo pretpristupne fondove, a ono što ih čeka u Europskoj uniji je mnogostruko više. Gdje vidite najveće probleme u iskorištavanju europskog novca - Prednost Poljske u odnosu na Hrvatsku je to što 52 do 58 posto poreznog novca koji plaćaju građani ostaje gradovima ili lokalnoj samoupravi. U Hrvatskoj je to samo osam posto. To treba promijeniti, jer upravo taj novac je potreban za sufinanciranje i pripremu projekata iz europskih fondova. Velik je problem i to što u Hrvatskoj postoje male općine s manje od 1500 stanovnika. Takve jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvu snagu za iskorištavanje fondova. Dobra se stvar dogodila nedavno kada je Hrvatska podijeljena na samo dvije regije čime su sve općine, gradovi i županije dobili mogućnost za maksimalno iskorištavanje novca iz europskih fondova. Slično smo napravili i mi u Šleskoj. Spojili smo se sa siromašnijim županijama, onim poljoprivrednima, i zahvaljujući tome spustili svoj rejting i mogli dobiti više sredstava iz Bruxellesa. Za nas u Hrvatskoj cijeli proces jako je dugo trajao i često imamo osjećaj da su neke zemlje u pristupu bolje prošle. Što vi mislite o tome - Iskreno, bio sam, i još sam iznenađen činjenicom da su dvije zemlje, lošije po gospodarskom stanju i situaciji u državi, Bugarska i Rumunjska, dobile priliku ući u Uniju prije Hrvatske. A upravo su stanja u tim zemljama bila razlogom zbog kojeg su podignuti kriteriji za nove članice. No Hrvatska ne bi trebala biti zabrinuta. Zna se datum ulaska u Europsku uniju, a tada će se brzo vidjeti pozitivni efekti. Nezaposlenost, koja je Potrebna bolja politika cijena u turizmu Koliko su Poljaci zadovoljni s hrvatskom turističkom ponudom i postoje li tu mogućnosti za pomake na bolje - Poljaci su uglavnom zadovoljni odnosom cijene i kvalitete, no mislim da postoji mogućnost za bolje poslovanje turističkih poduzeća u Hrvatskoj. Turistička sezona je prekratka i treba razmisliti o politici cijena u predsezoni i posezoni. Kad sam počinjao dovoditi turiste u Hrvatsku, sezona je počinjala prije Uskrsa, a završavala krajem rujna. U posezoni hotel iste kategorije u Zagrebu ima upola nižu cijenu smještaja od onog u Dubrovniku. Zbog toga je onaj dubrovački prazan, a oni koji imaju bolju politiku cijena, koje su u posezoni i četrdesetak posto niže, su puni. Primjer loše politike cijena je i poznati Hotel Riva u Hvaru. Cijena smještaja je i tri puta veća nego u Zagrebu, a vlasnici očekuju goste boljeg financijskog stanja koji jahtama dolaze u Hvar. No, onaj tko ima jahtu u hvarskoj luci, sigurno neće spavati u hotelu. Po meni nema razloga da svi dubrovački hoteli ne budu puni cijele godine. Klima je prekrasna, a ako se u hladnijim mjesecima turistima - osim povijesti - ponude ljepota i wellness, uz dobru politiku cijena može se mnogo postići. u Hrvatskoj relativno visoka, u kratkom roku će pasti na europske prosjeke, što će sigurno učiniti sretnima mnoge obitelji u Hrvatskoj. Kakva je gospodarska mogućnost suradnje Hrvatske i Poljske - Hrvatska će biti, kao što je to bila i do sada, jedna od omiljenih zemalja za Poljake, posebice kao destinacija za ljetni odmor. Poljaci su izuzetno zadovoljni onim što hrvatski turizam nudi. Prirodne ljepote, kulturna ponuda, more i sunce, zahvaljujući gospodarskoj situaciji sve su više dostupni poljskim građanima. S druge strane, Poljska kao veliko tržište nudi hrvatskim poduzećima suradnju u stvaranju novih proizvoda. Posao donosi sigurnost, a sigurnost donosi stabilnost koja je potrebna svakoj državi. Dobar primjer je i najava ulaganja Zbigniewa Jakubasa u Končar. Poljskoj trebaju tramvaji i lokomotive. Njih hrvatska tvrtka izrađuje na svjetskoj razini i nema razloga da se razmišlja o seljenju proizvodnje u Poljsku jer to mogu - po dobrim cijenama i vrhunske kvalitete - proizvoditi i hrvatski radnici. Na poljskom i hrvatskom tržištu ima mnogo kvalitetnih proizvoda koje možemo ponuditi jedni drugima. Samo ih treba pronaći i plasirati. Što hrvatsko gospodarstvo treba učiniti kako bi bilo konkurentnije na europskom tržištu - Naša iskustva govore kako je najbolji put za ostvarivanje dobiti - finaliziranje proizvoda. Svaka tvrtka koja ima mogućnost povećati dodanu vrijednost svojim proizvodima i ne izvoziti poluproizvode ili sirovinu treba razmišljati u tom smjeru. Isto tako nužno je upoznati tržište. U lipnju ove godine u moj ured su došli predstavnici jedne hrvatske tvrtke koja proizvodi visokokvalitetne cigle za izgradnju domova. Njihovi proizvodi su kvalitetni no nestandardni, nisu certificirani i nisu adekvatni za klimu u drugim dijelovima Europe. Mislim da je važno da svatko tko ima neki proizvod i želi na neko tržište mora znati pravila i standarde koji na njemu vladaju. S druge strane, ima dobrih primjera. Ivan Cerovečki iz Krapinske tekstilne industrije Kotka, moj dobar prijatelj, zna što Poljaci žele nositi, ali i što se traži na stranim trištima. Isto tako, moja generacija još se sjeća kako je najkvalitetniji namještaj za nas bio onaj jugoslavenski. Sada su tu nove države, no neke od tih tvrtki još uvijek postoje i trebale bi poraditi na tome da podsjete Poljake na tu kvalitetu.
Page 1: enterprise europe info Posao u EU-u
Page 5 and 6: www.een.hr 10. rujna 2012. 4 5 ljud
Page 7 and 8: www.een.hr 10. rujna 2012. 6 7 RAPE

Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreÅ¾a Hrvatske

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreÅ¾a Hrvatske