osnove za obnovu nastavnih planova i programa struÄnog ...
osnove za obnovu nastavnih planova i programa struÄnog ... osnove za obnovu nastavnih planova i programa struÄnog ...
OSNOVE ZA OBNOVU NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA STRUČNOG OBRAZOVANJA Komisija za stručno obrazovanje Podgorica, januar 2003.
- Page 2 and 3: Savjet za nastavne planove i progra
- Page 4 and 5: 1. UVOD Osnove za izradu nastavnih
- Page 6 and 7: Neadekvatna primjena nastavnih meto
- Page 8 and 9: Svaki obrazovni program mora osigur
- Page 10 and 11: poslodavaca i njihovih udruženja.
- Page 12 and 13: - Nadogradnja srednje stručnom obr
- Page 14 and 15: zaokružena cjelina ciljeva i sadr
- Page 16 and 17: Za svaki program teorijske i prakti
- Page 18 and 19: azvijanje sposobnosti za stručno d
- Page 20 and 21: pojedine struke ili zanimanja, treb
- Page 22 and 23: Program profesionalne prakse je u k
- Page 24 and 25: 9.2. Srednje stručno obrazovanje u
- Page 26 and 27: ada, odnosno usluge i teorijskog zn
- Page 28 and 29: Slobodne aktivnosti su sastavni dio
- Page 30 and 31: koje ima istu vrijednost kao obrazo
- Page 32 and 33: - Obezbjeđivanje adekvatnih obrazo
- Page 34 and 35: - Definisati način provjeravanja i
- Page 36 and 37: obaveza koje predstoje uvođenjem n
- Page 38 and 39: • U svim fazama realizacije proce
- Page 40 and 41: 16. EVALUACIJA OBRAZOVNIH PROGRAMA
- Page 42 and 43: Modul je dio obrazovnog programa ko
- Page 44 and 45: 14. Muzička umjetnost 14 236 17 23
- Page 46 and 47: 1. Uvažavaju individualne sposobno
- Page 48: Nastavni plan više srednje škole,
OSNOVE ZA OBNOVU<br />
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA<br />
STRUČNOG OBRAZOVANJA<br />
Komisija <strong>za</strong> stručno obrazovanje<br />
Podgorica, januar 2003.
Savjet <strong>za</strong> nastavne planove i programe<br />
Crne Gore je na VI sjednici održanoj u<br />
Podgorici, 25.12.2002. godine dao<br />
saglasnost na dokument “Osnove <strong>za</strong><br />
<strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong><br />
stručnog obrazovanja”
Sadržaj<br />
1. Uvod...................................................................................... 4<br />
2. Problemi stručnog obrazovanja u crnoj gori....................................... 5<br />
3. Ciljevi .................................................................................... 7<br />
4. Principi .................................................................................10<br />
5. Glavne promjene......................................................................11<br />
6. Zemlje sa kojim se upoređujemo...................................................12<br />
7. Obrazovni programi...................................................................13<br />
8. Nastavne oblasti.......................................................................18<br />
9. Osnove <strong>za</strong> pripremu obrazovnih <strong>programa</strong>........................................22<br />
10. Prilagodjavanje obrazovnih <strong>programa</strong> učenicima sa posebnim obrazovnim<br />
potrebama.................................................................................31<br />
11. Učenici – pripadnici nacionalnih odnosno etničkih grupa .....................32<br />
12. Obrazovanje odraslih u programima stručnog obrazovanja...................33<br />
13. Subjekti u pripremi novih <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> .....................35<br />
14. Strategija .............................................................................36<br />
15. Dinamika ..............................................................................38<br />
16. Evaluacija obrazovnih <strong>programa</strong> ..................................................40<br />
17. Pojmovnik.............................................................................41<br />
18. Prilozi..................................................................................43<br />
3
1. UVOD<br />
Osnove <strong>za</strong> izradu <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> nižeg i srednjeg<br />
stručnog obrazovanja proizilaze iz ciljeva i principa stručnog<br />
obrazovanja definisanih u Knjizi promjena i opštih ciljeva i principa<br />
datih u Osnovama <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> i predloženih<br />
<strong>za</strong>konskih rješenja.<br />
U ovom materijalu izvršena je konkreti<strong>za</strong>cija i operacionali<strong>za</strong>cija<br />
ciljeva i principa iz navedenih materijala u namjeri da omogući<br />
usklađen pristup pripremi obrazovnih <strong>programa</strong> na različitim<br />
područjima stručnog obrazovanja. Priprema obrazovnih <strong>programa</strong> treba<br />
da se obavi u skladu sa osnovnim pravcima razvoja Crne Gore na planu<br />
naučno-tehnološkog, radno-organi<strong>za</strong>cionog i socijalno-kulturnog<br />
razvoja, poštujući pri tom potrebe <strong>za</strong> modernim, kvalitetnim i razvojno<br />
usmjerenim obrazovanjem omladine i <strong>za</strong>poslenih kao i <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong><br />
međunarodno priznatim standardima obrazovanja.<br />
Osnove <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> stručnog obrazovanja<br />
sastoje se iz više dijelova. U prvom dijelu dati su problemi stručnog<br />
obrazovanja u Crnoj Gori koje je identifikovala nastavna praksa tokom<br />
dvanaestogodišnje primjene postojećih <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>.<br />
Anketa sprovedena u maju ove godine među nastavnicima, učenicima i<br />
roditeljima još više potkrepljuje ranije poznate stavove o neophodnosti<br />
obnove <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>, uz <strong>za</strong>državanje svega onog što se<br />
u njima poka<strong>za</strong>lo kvalitetnim.<br />
Zatim su definisani ciljevi i principi obnove <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i<br />
<strong>programa</strong> stručnog obrazovanja.<br />
Najznačajniji i najkorisniji dio <strong>za</strong> one koji budu radili nastavne planove,<br />
programe i ispitne kataloge je onaj u kom se govori o strukturi<br />
obrazovnog <strong>programa</strong>, predmetnog <strong>programa</strong> i kataloga znanja, odnosu<br />
opšteobrazovnog, stručnoteorijskog i praktičnog obrazovanja <strong>za</strong> svaki<br />
nivo obrazovanja.
Na kraju se govori o načinu prilagođavanja obrazovnog <strong>programa</strong><br />
nadarenim učenicima, učenicima sa smetnjama u razvoju, o<br />
obrazovanju učenika u multijezičkim sredinama, obrazovanju odraslih,<br />
strategiji i dinamici rada kao i evaluaciji <strong>programa</strong>.<br />
Osnove <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> stručnog obrazovanja<br />
donosi Komisija <strong>za</strong> nastavne planove i programe stručnog obrazovanja,<br />
nakon javne rasprave u stručnoj i prosvjetnoj javnosti. Osnove će<br />
poslužiti kako ovoj komisiji, tako i područnim i predmetnim komisijama<br />
i svim učesnicima u stručnom obrazovanju.<br />
2. PROBLEMI STRUČNOG OBRAZOVANJA U CRNOJ GORI<br />
Stručno obazovanje u Crnoj Gori odvija se u 36 vaspitno-obrazovnih<br />
institucija – škola. Nastavu ovog segmenta obrazovanja je školske<br />
2001/2002. godine pohađalo ukupno 22048 učenika ili 70,62%, dakle<br />
više od dvije trećine ukupne populacije učenika srednjih škola.<br />
Kretanje društva u pravcu uvodjenja informacionih i komunikacionih<br />
tehnologija u sve sfere života, kao i mnogobrojni specifični <strong>za</strong>htjevi<br />
modernih tehnologija uslovili su potrebu prilagodjavanja obrazovnih<br />
sistema takvom okruženju.<br />
Pored toga, stručno obrazovanje u odnosu na ostale nivoe obrazovnog<br />
sistema je najosjetljivije na tehničko-tehnološke i društvene promjene,<br />
<strong>za</strong>to ono mora da omogući izučavanje novih <strong>za</strong>nimanja u izmijenjenim<br />
okolnostima na moderan i učenicima prihvataljiv način, koje nameću<br />
sve izraženiji <strong>za</strong>htjevi tržišta rada.<br />
Stručno obrazovanje u Crnoj Gori opterećeno je brojnim problemima,<br />
od kojih su najznačajniji:<br />
Nedovoljno uvažavanje individualnih interesovanja učenika.<br />
Obrazovanje se po sadašnjim programima odvija samo u okviru<br />
obaveznih <strong>nastavnih</strong> predmeta. Dakle, u uslovima nepostojanja izbornih<br />
predmeta nije bilo moguće udovoljiti želji učenika <strong>za</strong> proširivanjem i<br />
produbljivanjem znanja.<br />
5
Neadekvatna primjena <strong>nastavnih</strong> metoda i oblika rada u nastavi.<br />
U postojećoj nastavi dominira frontalni oblik rada i predavački karakter<br />
nastave, dok znatno manje dolazi do izražaja grupni i individualni oblik<br />
rada i raznovrsnost <strong>nastavnih</strong> metoda. Malo se primjenjuju aktivne<br />
metode i druge metode koje znatno više aktiviraju misaonu i radnu<br />
sposobnost učenika. Način reali<strong>za</strong>cije praktične nastave i njena ve<strong>za</strong> sa<br />
stručno-teorijskim sadržajima je takva da ne omogućava da učenici po<br />
<strong>za</strong>vršenom školovanju dobiju funkcionalna znanja.<br />
Obimnost i neprilagođenost <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>.<br />
Opseg građe u nastavnom programu u mnogim slučajevima ne odgovara<br />
predviđenom broju časova. Nastavni programi su preopširni i sadrže<br />
mnogo suvišnih činjenica koje ne doprinose kvalitetu stručnog<br />
obrazovanja, već opterećuju učenika i onemogućavaju njegovo<br />
funkcionalnije obrazovanje. Osim toga, sadržaji većine predmeta su<br />
<strong>za</strong>starjeli, ne prate trendove tehničko-tehnološkog razvoja i <strong>za</strong>htjeve<br />
tržišta rada, a nijesu kompatibilni sa sadržajima razvijenih zemalja<br />
Evrope.<br />
Saradnja između škole, socijalnih partnera i lokalne <strong>za</strong>jednice skoro<br />
da i ne postoji.<br />
Prisutna je ne<strong>za</strong>interesovanost lokalne <strong>za</strong>jednice i socijalnih partnera<br />
da učestvuju u procesu stručnog osposobljavanja <strong>za</strong> potrebe rada.<br />
Lokalna <strong>za</strong>jednica i socijalni partneri treba da imaju aktivnu ulogu kako<br />
pri izradi obrazovnih <strong>programa</strong>, tako i pri stvaranju uslova <strong>za</strong> njihovu<br />
reali<strong>za</strong>ciju.<br />
Nepostojanje permanentnog stručnog i pedagoško-metodičkog<br />
usavršavanja nastavnika.<br />
Nastavnici koji dolaze sa nenastavničkih fakulteta posjeduju osnovna<br />
pedagoška znanja, stečena kroz polaganje stručnog ispita. Međutim,<br />
mali broj njih je uključen u neki vid permanentnog stručnog i<br />
pedagoško-metodičkog usavršavanja.<br />
Zbog nepostojanja eksternog ocjenjivanja stepen objektivnosti<br />
procjene usvojenih znanja je neujednačen.<br />
Udžbenici koji se koriste u nastavi često su preobimni i neprilagođeni<br />
uzrastu učenika.<br />
6
U cilju potpunije pripreme izrade Osnova <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i<br />
<strong>programa</strong> bilo je potrebno saznati šta o postojećim nastavnim<br />
planovima i programima misle oni koji su najneposrednije <strong>za</strong> njih<br />
<strong>za</strong>interesovani, a to su nastavnici, učenici i roditelji. U tom cilju je<br />
Komisija <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> stručnog obrazovanja<br />
anketirala uzorak od 1196 ispitanika, od toga 552 učenika, 390<br />
nastavnika i 254 roditelja. Anketa je sprovedena u 16 srednjih stručnih<br />
škola, među učenicima <strong>za</strong>vršnih razreda, budući da su oni<br />
najinformisaniji jer su realizovali čitav postojeći program. Odgovori<br />
ispitanika su veoma neujednačeni, ali su ipak indikativni i ukazuju da:<br />
- postojeća područja rada treba <strong>za</strong>držati,<br />
- prohodnost <strong>programa</strong> <strong>za</strong>dovoljava,<br />
Nastavnici smatraju da:<br />
- programi ne uvažavaju dovoljno individualne sklonosti,<br />
sposobnosti i razvojne potrebe učenika,<br />
- programi nedovoljno osposobljavaju učenike <strong>za</strong> permanentno<br />
obrazovanje,<br />
- nedovoljno su prilagođeni savremenim <strong>za</strong>htjevima i uslovima<br />
<strong>za</strong>pošljavanja u određenim <strong>za</strong>nimanjima,<br />
- postoje sadržaji koji nijesu prilagođeni tehničkom,<br />
kulturnom i ukupnom društvenom razvoju.<br />
U vezi odnosa opšteobrazovnog i stručnog dijela većina ispitanika<br />
smatra da treba povećati učešće stručnog dijela i da treba uvesti<br />
izborne predmete u nastavne planove i programe.<br />
3. CILJEVI<br />
Cilj obnove <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> je da oblikuju promjene koje<br />
će dovesti do toga da stručno obrazovanje ispuni <strong>za</strong>htjeve koje od<br />
njega očekuju prvenstveno učenici i društvo uopšte, a to je posti<strong>za</strong>nje<br />
visokih standarda <strong>za</strong>nimanja, koji treba da budu usklađeni sa<br />
standardima razvijenih evropskih država.<br />
Obrazovnim programima treba ostvariti sljedeće ciljeve:<br />
1. Posti<strong>za</strong>nje kvalitetnog stručnog obrazovanja razvijanjem<br />
stručnih kompetencija<br />
7
Svaki obrazovni program mora osigurati jednake standarde stručnog<br />
obrazovanja svima koji se po njemu obrazuju. Učesnici u obrazovanju<br />
treba da steknu stručne kompetencije <strong>za</strong> savladavanje radnih <strong>za</strong>dataka<br />
u okviru stručnog područja <strong>za</strong> koje se obrazuju.<br />
2. Zadovoljiti posebne sklonosti i želje učenika.<br />
Posebne sklonosti i želje učenika <strong>za</strong>dovoljiti uvođenjem izborne nastave<br />
čije učešće u ukupnom fondu časova postepeno raste od prvog do<br />
četvrtog razreda.<br />
3. Primjenjivati oblike rada i nastavne metode koje izgrađuju<br />
trajna i primjenljiva znanja.<br />
Treba obezbijediti promišljeno i kritičko usvajanje znanja, uz<br />
valorizovanje kvalitetnog načina rasuđivanja, i omogućiti primjenu<br />
čitavog ni<strong>za</strong> tehnika koje, iako se podrazumijevaju, rijetko se<br />
primjenjuju na metodičan način.<br />
4. Otvorenost i prilagodljivost <strong>nastavnih</strong> sadržaja.<br />
Programi treba da budu progresivni i koherentni kako unutar iste<br />
discipline, tako i u okviru ukupnog nastavnog procesa. Oni treba da<br />
budu otvoreni i lako primjenljivi, očišćeni od nepotrebnih činjenica.<br />
Svako dodavanje novih sadržaja u programima treba da bude praćeno<br />
izostavljanjem starih, prevaziđenih sadržaja.<br />
5. Predmetni programi treba da proizilaze iz stručnih<br />
područja i povezivanja <strong>za</strong>nimanja u grupe.<br />
Stečeno obrazovanje treba da daje znanja i sposobnosti koja<br />
omogućavaju brzo prilagođavanje odnosima u procesu rada, veću<br />
mogućnost izbora među radnim mjestima kod <strong>za</strong>pošljavanja, veću<br />
prilagodljivost u daljem sticanju obrazovanja i kvalifikacija.<br />
6. Pove<strong>za</strong>nost i preplitanje opšteg, stručno-teorijskog i<br />
praktičnog znanja mora biti osnov <strong>za</strong> pripremu predmetnih<br />
<strong>programa</strong>.<br />
Omogućiti podsticanje i usmjeravanje nastave ka aplikativnosti znanja<br />
razvijanjem smisla, sposobnosti i vještina <strong>za</strong> njegovu upotrebu. U<br />
nižem i srednjem stručnom trogodišnjem obrazovanju opšte znanje,<br />
koje je bazično <strong>za</strong> pojedine struke ili <strong>za</strong>nimanja, treba da se u većoj<br />
8
mjeri integriše u stručne predmete, a kod planiranja ciljeva problemski<br />
pristup treba da ima prednost nad stručnom sistematikom.<br />
7. Povezivanje rada i obrazovanja.<br />
Praktičnim obrazovanjem omogućiti sticanje znanja, ali i profesionalnu<br />
socijali<strong>za</strong>ciju i razvoj specifičnih potencijala i stručnih kompetencija<br />
značajnih <strong>za</strong> kvalitet rada i uspješan razvoj stručne karijere po<br />
uključivanju u radni proces.<br />
8. Obrazovnim programima omogućiti bolju vertikalnu i<br />
horizontalnu pokretljivost učenika unutar stručnog obrazovanja i<br />
njihovu dalju prohodnost, kako bi svi učenici imali ista prava u svom<br />
ličnom i stručnom napredovanju. Time će se, takođe, omogućiti<br />
ostvarenje koncepta cjeloživotnog učenja.<br />
9. Kod pripreme <strong>programa</strong> uvesti preplitanje nastavno-ciljnog<br />
i nastavno-sadržajnog planiranja.<br />
Nastavni ciljevi moraju biti jasno određeni da bi bili jednoznačno<br />
shvaćeni; tako će nastavnicima biti omogućeno da lakše i<strong>za</strong>beru<br />
odgovarajuće sadržaje i nastavne metode. Nastavni ciljevi određuju se<br />
prema njihovoj realnoj ostvarljivosti.<br />
Nastavno - sadržajni tip planiranja se u programima propisuje u<br />
slučajevima kada to nalažu <strong>za</strong>htjevi praktičnog dijela stručnog<br />
obrazovanja.<br />
10. Na osnovu standarda <strong>za</strong>nimanja pripremiti ispitne<br />
kataloge praktičnog, <strong>za</strong>vršnog i stručnog ispita.<br />
11. Obrazovnim programom prevazići predmetnu usitnjenost.<br />
Osigurati što veći stepen integrativnosti znanja smanjivanjem broja<br />
predmeta, povezivanjem pojedinih područja znanja i predmeta u<br />
logički i sadržajno <strong>za</strong>okružene cjeline, ugrađivanjem teorijskog znanja<br />
u praktično obrazovanje.<br />
12. Podsticati socijalno partnerstvo.<br />
Strategija uvođenja praktičnog obrazovanja u preduzećima i centrima<br />
<strong>za</strong> obuku prozilazi iz trendova razvoja država sa razvijenom privredom i<br />
obrazovanjem. U tržišnoj ekonomiji teško je organizovati kvalitetno<br />
stručno obrazovanje bez <strong>za</strong>jedničkog učestvovanja i odgovornosti<br />
9
poslodavaca i njihovih udruženja. To je važno <strong>za</strong> podi<strong>za</strong>nje kvaliteta<br />
stručnog obrazovanja, a naročito praktičnog.<br />
13. Podsticati ekološko obrazovanje.<br />
Kroz nastavne planove i programe treba, gdje god je to moguće,<br />
povezivati nastavne sadržaje različitih predmeta sa aktuelnim<br />
ekološkim problemima. Takođe je potrebno uticati na pozitivan odnos<br />
prema prirodi i okruženju, kako bi se i na taj način dao doprinos<br />
ekološkom društvu koje je proklamovano kao državno opredjeljenje.<br />
4. PRINCIPI<br />
Principi na kojima se baziraju obrazovni programi su:<br />
1. Otvorenost <strong>programa</strong>.<br />
Suočavajući se sa <strong>za</strong>htjevom prilagođavanja <strong>programa</strong> brzim tehničkotehnološkim<br />
promjenama i potrebom povećanja autonomije škola,<br />
Savjet <strong>za</strong> stručno obrazovanje će ubuduće određivati 80% sadržaja i<br />
ciljeva, dok će 20% određivati škole na osnovu standarda <strong>za</strong>nimanja, u<br />
saradnji sa socijalnim partnerima i lokalnom <strong>za</strong>jednicom.<br />
2. Poštovanje kulturno-istorijskog nasljeđa.<br />
Budićim nastavnim planovima i programima treba da se osigura i<br />
garantuje poštovanje tradicije i kulturno istorijskog nasljedja stvorenog<br />
kroz razvoj obrazovanja u Crnoj Gori.<br />
3. Davanje prioriteta učenju učenika u odnosu na reali<strong>za</strong>ciju<br />
<strong>programa</strong>.<br />
4. Povezivanje opšteobrazovnih sadržaja sa stručnim, gdje je<br />
moguće njihovo integrisanje u stručna područja, posti<strong>za</strong>nje<br />
odgovarajućeg odnosa između teorijskog i praktičnog dijela u<br />
pojedinom programu.<br />
5. Jačanje informatičke infrastrukture.<br />
Informacione tehnologije u obrazovnom procesu treba da se upotre kao<br />
sredstvo komunikacije i <strong>za</strong> izbor <strong>nastavnih</strong> sadržaja, kao sredstvo <strong>za</strong><br />
kreiranje obrazovnih sadržaja i unapređenje procesa nastave, kao<br />
istraživački instrument i podrška rukovođenju.<br />
10
6. Obezbjeđenje uslova <strong>za</strong> sticanje sistema sertifikata i<br />
standarda znanja usklađenih sa evropskim standardima.<br />
7. Inoviranje <strong>nastavnih</strong> metoda i oblika rada.<br />
Opšti (usmjeravajući) cilj i konkretne ciljeve predmeta dati tako da<br />
omogućavaju nastavniku izbor <strong>nastavnih</strong> metoda i oblike rada. Pri tome<br />
on treba da poštuje specifičnosti izvođenja, koje su navedene u<br />
pojedinim programima.<br />
8. Podsticanje aktivnijeg učešća roditelja dobija poseban<br />
značaj i važnost u daljem otvaranju stručnog obrazovanja ka<br />
lokalnoj <strong>za</strong>jednici i njenim potrebama. Roditelji treba da postanu<br />
partneri i saradnici školi i višestruko <strong>za</strong>interesovani <strong>za</strong> institucije<br />
obrazovanja.<br />
5. GLAVNE PROMJENE<br />
Glavne promjene u sistemu stručnog obrazovanja definisane su u Knjizi<br />
promjena, a to su:<br />
- Uvodjenje socijalnih partnera u sistem stručnog<br />
obrazovanja. U svim segmentima stručnog obrazovanja<br />
snažno je istaknuta uloga socijalnog partnerstva. Dio<br />
nadležnosti koje je do sada imala država prenosi se na<br />
socijalne patnere, tako da će oni imati značajno učešće u<br />
izradi <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>, opremanju i<br />
moderni<strong>za</strong>ciji škole, obezbjedjivanju <strong>nastavnih</strong> sredstava i<br />
pomagala, izradi standarda <strong>za</strong>nimanja, politici upisa, izradi<br />
standarda znanja, izradi mreža škola, uspostavljanje<br />
standarda u sistemu ocjenjivanja i izdavanja sertifikata.<br />
- Sistem stručnog obrazovanja se bolje prilagođava uslovima<br />
tržišne ekonomije i biće uporediv sa evropskim zemljama<br />
kako po standardima, tako i po načinu uredjenja i<br />
odlučivanja unutar sistema i njegovih djelova.<br />
- Sistem omogućava sticanje stručnog obrazivanja i onima koji<br />
nijesu sa uspjehom <strong>za</strong>vršili osnovnu školu. To su programi<br />
nižeg stručnog obrazovanja koji omogućavaju i dalji<br />
nastavak obrazovanja.<br />
11
- Nadogradnja srednje stručnom obrazovanju je više stručno<br />
obrazovanje. To je neuniverzitetsko obrazovanje sa visokim<br />
profesionalnih <strong>za</strong>htjevima, koje će obrazovati i pripremiti<br />
kandidate na najvišem stručnom nivou <strong>za</strong> konkretan rad ili<br />
<strong>za</strong>nimanje.<br />
- Struktura sistema stručnog obrazovanja obezbjeđuje bolju<br />
horizontalnu i vertikalnu prohodnost.<br />
- Oblast stručnog obrazovanja je uređena jedinstvenim<br />
<strong>za</strong>konom.<br />
- Ostvarivanje pune pove<strong>za</strong>nosti stručnog obrazovanja koji<br />
daje formalno obrazovanje i ostalog stručnog obrazovanja<br />
putem stalnog međusobnog usklađivanja.<br />
- Uvodjenje tehničkih gimnazija u sistem obrazovanja koje<br />
mogu da približe opšte i stručno–tehničko obrazovanje i<br />
usmjeravaju učenike ka višim i viskoškolskim studijama.<br />
- Eksterno polaganje vanrednih ispita.<br />
- Uvođenje dualnog oblika praktičnog obrazovanja u kome se<br />
međusobna prava i obaveze učenika i poslodavca regulišu<br />
posebnim ugovorom.<br />
- Upućivanje na popravni ispit pred eksterno formiranom<br />
komisijom učenika sa tri nedovoljne ocjene na kraju<br />
nastavne godine.<br />
- Nastavna godina traje 36 nedjelja (<strong>za</strong> <strong>za</strong>vršne razrede 33<br />
nedjelje), a sa praktičnom nastavom do 44 nedjelje.<br />
- Povećana autonomija i odgovornost nastavnika. Novom<br />
strukturom <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> nastavniku se daje<br />
mogućnost da samostalno planira oblike, metode, nastavna<br />
sredstva i izvore znanja, a ustanovljenim sistemom praćenja<br />
i vrednovanja postignuća u nastavi utvrdiće se odgovornost<br />
nastavnika.<br />
6. ZEMLJE SA KOJIM SE UPOREĐUJEMO<br />
Ciljevi stručnog obrazovanja u pojedinim zemljama su različiti i <strong>za</strong>vise<br />
od ekonomskih, socijalnih, društveno-političkih, informacionotehnoloških<br />
i tržišnih uslova svake zemlje. Promjene u tehničkotehnološkoj<br />
i informacionoj tehnologiji doveli su do redefinisanja<br />
ciljeva stručnog obrazovanja u pojedinim zemljama. Dakle, težnja je<br />
da se učenici što uspješnije pripreme <strong>za</strong> uključivanje u sve <strong>za</strong>htjevnije<br />
12
tr žište rada. Škola mora da osposobi učenika <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>visnost, planiranje<br />
i kontrolu radnog procesa, ali i <strong>za</strong> saradnju sa drugima i učešće u<br />
timskom radu. Učenik mora biti osposobljen <strong>za</strong> samostalno i<br />
kvalifikovano učenje, da bude otvoren ka novim tehnologijama, da<br />
razumije ekološke i ekonomske veze. Stručnjaci velikog broja zemalja<br />
smatraju da je podi<strong>za</strong>nje kvaliteta stručnog obrazovanja i njegovo<br />
prilogođavanje novom vremenu pove<strong>za</strong>no sa smanjivanjem broja<br />
<strong>za</strong>nimanja i povećanom integracijom opšteg obrazovanja u stručnom<br />
obrazovanju.<br />
Kod određivanja zemalja <strong>za</strong> upoređivanje odabrane su zemlje koje su<br />
na visokom tehničko-tehnološkom nivou i kod kojih je struktura <strong>planova</strong><br />
takva da se mogu upoređivati.<br />
Poređenja su izvršena sa nastavnim planovima Slovenije, Austrije,<br />
Švajcarske i Njemačke. Nastavni planovi tih zemalja dati su u prilogu<br />
(strane 31. i 32.).<br />
7. OBRAZOVNI PROGRAMI<br />
Obrazovni programi u stručnom obrazovanju pripremaju se na osnovu<br />
utvrđenih standarda <strong>za</strong>nimanja na nacionalnom nivou, sa socijalnim<br />
partnerima, vodeći računa o <strong>za</strong>htjevima i interesima lokalne <strong>za</strong>jednice.<br />
Obrazovni program omogućava sticanje kvalifikacije <strong>za</strong> jedno ili više<br />
srodnih <strong>za</strong>nimanja. Sadržaji obrazovnih <strong>programa</strong> treba da budu<br />
usklađeni sa medjunarodnim standardima i sa tradicijom našeg<br />
obrazovnog sistema.<br />
Osnovni kriterijumi <strong>za</strong> određivanje srodnosti <strong>za</strong>nimanja su:<br />
- sličnost standarda <strong>za</strong>nimanja,<br />
- srodnost položaja <strong>za</strong>nimanja u vertikali <strong>za</strong>nimanja,<br />
- srodnost područja opšteg obrazovanja i stručno-teorijskih<br />
znanja,<br />
- srodnost ključnih kvalifikacija, stručnih vještina i<br />
sposobnosti.<br />
Obrazovni programi se mogu razdvojiti na module. Modul odgovara<br />
dijelu <strong>programa</strong> i priprema se na osnovu standarda <strong>za</strong>nimanja. To je<br />
13
<strong>za</strong>okružena cjelina ciljeva i sadržaja koja obuhvata praktična znanja, sa<br />
njima pove<strong>za</strong>na stručno-teorijska znanja i odgovarajuća opšta znanja.<br />
Savladavanjem određenog modula stiče se stručna kvalifikacija.<br />
Sastavni djelovi modula su: naziv modula, ciljevi obrazovanja,<br />
specifičnosti u provjeravanju i ocjenjivanju znanja, uslovi <strong>za</strong><br />
uključivanje, uslovi <strong>za</strong> napredovanje i <strong>za</strong>vršetak obrazovanja, ukupan<br />
broj časova (trajanje modula) i oblici vaspitnog rada.<br />
Kod oblikovanja obrazovnog <strong>programa</strong> predlažu se <strong>osnove</strong> <strong>za</strong> pripremu<br />
plana evaluacije: šta je predmet evaluacije, ko će vršiti evaluaciju,<br />
kada će evaluacija početi, koliko će trajati, koji se evaluacijski<br />
instrumenti koriste i slično.<br />
7.1.Sastavni djelovi obrazovnih <strong>programa</strong><br />
Opštim <strong>za</strong>konom o obrazovanju i vaspitanju definisano je da se<br />
obrazovni program sastoji iz opšteg i posebnog dijela.<br />
Opšti dio sadrži:<br />
- ime <strong>programa</strong>,<br />
- nastavni plan,<br />
- naziv nivoa (stepena) obrazovanja koji se dobija<br />
<strong>za</strong>vršetkom školovanja i naziv kvalifikacije,<br />
- ciljeve vaspitanja i obrazovanja,<br />
- trajanje obrazovanja po određenom obrazovnom<br />
programu,<br />
- prohodnost,<br />
- uslove <strong>za</strong> upis.<br />
Posebni dio obrazovnog <strong>programa</strong> obuhvata:<br />
- predmetne programe odnosno kataloge znanja,<br />
- ispitne kataloge,<br />
- obavezne načine provjeravanja i ocjenjivanja znanja<br />
učenika,<br />
- uslove <strong>za</strong> napredovanje,<br />
- uslove <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak <strong>programa</strong>,<br />
- profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika,<br />
- oblik organi<strong>za</strong>cije izvođenja obrazovnog <strong>programa</strong>,<br />
- obim i sadržaj obrazovanja kod poslodavca,<br />
14
- način prilagođavanja <strong>programa</strong> učenicima sa posebnim<br />
obrazovnim potrebama i<br />
- način prilagođavanja <strong>programa</strong> obrazovanju odraslih<br />
- druga pitanja od značaja <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju obrazovnog<br />
<strong>programa</strong>.<br />
Ime <strong>programa</strong> izražava suštinu <strong>za</strong>nimanja <strong>za</strong> koje se realizuje program.<br />
Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti (opšteobrazovni,<br />
stručnoteorijski i praktično obrazovanje), njihova <strong>za</strong>stupljenost i<br />
raspored, ukupan godišnji i sedmični fond časova teorijske i praktične<br />
nastave.<br />
Za svaki predmet iz nastavnog plana, ukoliko sadrži laboratorijske<br />
vježbe, potrebno je naznačiti broj časova vježbi.<br />
Obim slobodnih aktivnosti definiše Knjiga promjena i one su sastavni<br />
dio plana. Njih organizuje škola u skladu sa svojim mogućnostima.<br />
Naziv nivoa stručnog obrazovanja se dobija ispunjavanjem svih<br />
obave<strong>za</strong> definisanih obrazovnim programom i upisuje se u<br />
svjedočanstvo ili diplomu o <strong>za</strong>vršenom obrazovanju. U dokumentu koji<br />
je dodatak svjedočanstvu vide se specifičnosti u obrazovanju pojedinca<br />
(izborni predmeti, veći obim praktičnog odnosno teorijskog znanja iz<br />
određene oblasti). Završetkom obrazovanja dobija se i kvalifikacija <strong>za</strong><br />
sva <strong>za</strong>nimanja koja su uključena u određeni obrazovni program.<br />
Cilj vaspitanja i obrazovanja definiše težnju ka onome što se<br />
programom želi postići. Njime se opredjeljuju znanja i osposobljenosti<br />
koje učenici treba da postignu savlađujući dati obrazovni program.<br />
Postoje opšti ciljevi <strong>za</strong> sve nivoe obrazovanja, <strong>za</strong>tim specifični <strong>za</strong><br />
stručno obrazovanje i konačno, ciljevi koji se žele postići nastavom<br />
pojedinog predmeta. Definisani ciljevi <strong>programa</strong> su od ključnog značaja<br />
<strong>za</strong> provjeru postignutih rezultata, izbor uslova uključivanja u program,<br />
<strong>za</strong>vršetak <strong>programa</strong>, izbor postupka, oblika, metoda rada, određivanje<br />
<strong>nastavnih</strong> sadržaja, <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> kvalifikacionom strukturom reali<strong>za</strong>tora<br />
<strong>programa</strong>, trajanje obrazovanja i dr.<br />
Trajanje obrazovanja po određenom obrazovnom programu <strong>za</strong>visi od<br />
obima i složenosti <strong>programa</strong> i ciljeva koji se programom želi ostvariti.<br />
15
Za svaki program teorijske i praktične nastave daje se vrijeme trajanja<br />
njegove reali<strong>za</strong>cije u časovima.<br />
Uslovi upisa podrazumjevaju definisanje opštih i posebnih uslova <strong>za</strong><br />
uključivanje u odgovarajući program. Posebni uslovi <strong>za</strong> upis utvrđuju se<br />
na osnovu prosuđivanja o tome koje prethodno znanje i spretnost kao i<br />
psihofizičke sposobnosti mora posjedovati pojedinac da bi bio uspješan<br />
u savlađivanju <strong>programa</strong>.<br />
Način provjeravanje i ocjenjivanje znanja učenika određuje se <strong>za</strong><br />
svaki predmet. Znanja koja se ocjenjuju na praktičnom, stručnom i<br />
<strong>za</strong>vršnom ispitu definišu se u ispitnim katalozima. Pri tome se navodi i<br />
ko vrši provjeru i ocjenjivanje znanja.<br />
Uslovi <strong>za</strong> napredovanje<br />
U viši razred upisuju se učenici koji su na kraju školske godine pozitivno<br />
ocijenjeni iz svih predmeta i koji su <strong>za</strong>vršili i druge obaveze definisane<br />
obrazovnim programom.<br />
Uslovi <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak obrazovnog <strong>programa</strong> pojedinog nivoa<br />
obrazovanja su ispunjavanje svih propisanih obave<strong>za</strong> koje proizilaze iz<br />
<strong>programa</strong> i nakon toga uspješno polaganje propisanog (praktičnog,<br />
<strong>za</strong>vršnog, stručnog) ispita. Način i sadržaj polaganja ovih ispita<br />
utvrđuje se pravilnikom i obrazovnim programom.<br />
Oblik organi<strong>za</strong>cije reali<strong>za</strong>cije <strong>programa</strong>. Postoji školski oblik<br />
organi<strong>za</strong>cije i dualni oblik organi<strong>za</strong>cije. Završetkom školovanja postižu<br />
se isti standardi <strong>za</strong>nimanja. Školskom obliku treba dati prednost kada<br />
su u pitanju složeniji nastavni planovi i programi <strong>za</strong> čiju reali<strong>za</strong>ciju je<br />
potrebno veće metodičko –didaktičko uputstvo nastavnika i kada su u<br />
pitanju posebna nastavna sredstva. Uvođenjem dualnog oblika u skladu<br />
sa Zakonom reguliše se odnos između poslodavca i učenika, njihove<br />
međusobne dužnosti i obaveze, kao i uslove pod kojima se vrši<br />
sklapanje i raskidanje ugovora o organi<strong>za</strong>ciji praktične nastave.<br />
Pri odlučivanju o jednom ili drugom obliku organi<strong>za</strong>cije polazi se od<br />
standarda <strong>za</strong>nimanja i stavova iznijetih u Knjizi promjena o uslovima<br />
organizovanja dualnog oblika izvođenja praktične nastave.<br />
16
Programom predmeta (katalogom znanja) definišu se sadržaji i ciljevi<br />
predmeta. Program se izrađuje <strong>za</strong> svaki predmet iz nastavnog plana.<br />
Sadrži ime predmeta, godišnji fond časova, opšte i konkretne ciljeve<br />
predmeta, podjelu odjeljenja u grupe odnosno najveći broj učenika u<br />
grupi, okvirni spisak literature, profil i stručnu spremu nastavnika,<br />
materijalne uslove <strong>za</strong> izvođenje nastave i pove<strong>za</strong>nost predmeta sa<br />
drugim predmetima.<br />
Opšti i konkretni ciljevi su definisani tako da nastavnik po pravilu<br />
samostalno bira metode i oblike rada. Pri tom poštuje specifičnosti<br />
izvođenja, koje su navedene u samim programima. Iz <strong>programa</strong> <strong>za</strong><br />
stručno-teorijske predmete i praktično obrazovanje je vidljiva<br />
didaktička aplikacija i prelaz od profesionalnih <strong>za</strong>htjeva, preko ciljeva<br />
obrazovanja, sadržine odnosno standarda znanja do specifičnosti<br />
izvođenja. Predmetni programi <strong>za</strong> praktičnu nastavu moraju<br />
obazbijediti razvijanje praktičnih vještina, radnih sposobnosti i radnih<br />
navika na temelju primjene teorije i teorijskog osmišljavanja prakse.<br />
Zbog toga se u programima <strong>za</strong> praktičnu nastavu definiše konkretno<br />
stručno-teorijsko znanje koje učenici usvajaju istovremeno sa<br />
razvijanjem pojedinih radnih sposobnosti, vještina i navika.<br />
Konkretni ciljevi u programima stručnog obrazovanja treba da budu<br />
strukturirani u tri cjeline:<br />
- Informativni ciljevi (usvajanje znanja, informacija,<br />
<strong>programa</strong>; sticanje znanja o osnovnim metodama i<br />
postupcima rješavanja radnih, odnosno stručnih<br />
- problema; poznavanje alata, sprava, radnih i<br />
produkcijskih sistema, razvijanje vještina <strong>za</strong> njihovo<br />
bezbjedno i efikasno korišćenje; razvijanje tehnološke<br />
kulture, računarske pismenosti i znanja jezika; razvijanje<br />
psihomotornih vještina potrebnih <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje standarda i<br />
normi radne obučenosti).<br />
- Formativni ciljevi (formativni ciljevi se definišu sa<br />
stanovišta razvojno-procesnih ciljeva i naglašavaju:<br />
povezivanje teorijskog sa praktičnim i praktičnog sa<br />
teorijskim; razvijanje sposobnosti <strong>za</strong> korišćenje znanja u<br />
konkretnim i novim radnim situacijama – kompetencije;<br />
razvijanje vještina u praktičnoj upotrebi metoda i<br />
postupaka i sposobnosti značajnih <strong>za</strong> razumijevanje<br />
razvojnih problema na stručnom i radnom području,<br />
17
azvijanje sposobnosti <strong>za</strong> stručno donošenje odluka u<br />
rješavanju problema u radu; razvijanje sposobnosti i<br />
vještina <strong>za</strong> kvalitetan stručni rad, <strong>za</strong> preduzetništvo, <strong>za</strong><br />
prihvatanje odgovornosti i razvijanje motivacije i<br />
sposobnosti <strong>za</strong> samoobrazovanje i inovativnost).<br />
- Socijali<strong>za</strong>cijski ili društveni ciljevi (razvoj socijalnokulturnih<br />
normi profesionalnog djelovanja i komuniciranja<br />
i normi poslovanja; razvijanje stručnog identiteta i<br />
odgovornosti; razvijanje motivisanosti i sposobnosti <strong>za</strong><br />
timski rad, <strong>za</strong> saradnju u rješavanju problema, razvijanje<br />
samosvijesti i socijalne integracije u preduzeću ili radnoj<br />
grupi).<br />
Ispitni katalozi određuju standarde znanja <strong>za</strong> predmete koji se<br />
provjeravaju i ocjenjuju na praktičnom, stručnom i <strong>za</strong>vršnom ispitu.<br />
Ispitni katalozi sadrže i znanja definisana ciljevima, kriterijume<br />
ocjenjivanja, literaturu kao podlogu <strong>za</strong> pripremanje ispita, dozvoljena<br />
pomagala i druge <strong>za</strong>htjeve koji se provjeravaju na ispitu, a koji nijesu<br />
definisani pravilnikom odnosno odgovarajućim <strong>za</strong>konskim propisom.<br />
Praktična nastava kod poslodavca realizuje se prema ispitnom katalogu.<br />
8. NASTAVNE OBLASTI<br />
Podela <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> srednjeg stručnog obrazovnja na<br />
opšteobrazovni, stručnoteorijski i praktični dio, tradicija je školskog<br />
sistema koji obrazovanje vidi kroz dvije funkcije:<br />
- Osposobljavanje polaznika koji će preuzeti ulogu u<br />
procesu materijalne reprodukcije društva, njihovim<br />
pripremanjem <strong>za</strong> odredjeni posao dosti<strong>za</strong>njem<br />
odgovarajućih stručnih standarda.<br />
- Osposobljavanje polaznika koji će preuzeti ulogu u<br />
procesu društvenog razvoja.<br />
8.1. Opšteobrazovni dio<br />
Opšteobrazovni dio treba da omogući mladim ljudima sticanje pozitivne<br />
i objektivne slike o sebi i svom okruženju. Pripremiće ih <strong>za</strong> život u<br />
demokratskom društvu, što uključuje prava, slobode, dužnosti i<br />
odgovornosti. Pripremiće ih <strong>za</strong> kulturni život uključivanjem u duhovno,<br />
18
kulturno, istorijsko i naučno nasleđe, kao i život u multikulturalnom<br />
društvu.<br />
U nastavnim planovima stručnog obrazovanja potrebno je na optimalan<br />
način odrediti procenat učešća opšteobrazovnih sadržaja. Opšta<br />
tendencija je sve intezivnije približavanje stručnog obrazovanja opštem<br />
obrazovanju što se ogleda u sve većem sažimanju obima <strong>programa</strong><br />
obrazovanja radi veće uopštenosti. Svaka disciplina koja je dio opšteg<br />
obrazovanja u programima stručnog obrzovanja treba da bude tako<br />
koncipirana, da od mladih <strong>za</strong>htijeva učenje opštih predmeta koji bi<br />
poštovali njihov nivo obrazovanja i individualne osobine i sposobnosti.<br />
U stručnom obrazovanju u dvogodišnjem i trogodišnjem trajanju,<br />
umjesto klasične podjele i značenja opšteobrazovnih i stručnoteorijskih<br />
predmeta, prednost bi imali specifični ciljevi i uloga znanja u<br />
razvijanju profesionalne kompetencije, kao i upotreba znanja u ličnom<br />
i javnom životu.<br />
U stručnom obrazovanju u četvorogodišnjem trajanju, unutar njihovih<br />
<strong>planova</strong>, bilo bi omogućeno očuvanje relativno autonomnog položaja<br />
opšteobrazovnih predmeta. Integracija akademskih i stručno<br />
orijentisanih predmeta pojačaće komunikaciju izmedju raznih<br />
segmenata obrazovanja.<br />
8.2. Stručno-teorijski dio<br />
Osposobljavanje polaznika <strong>za</strong> učešće u procesu materijalne<br />
reprodukcije podrazumijeva njihovo osposobljavanje <strong>za</strong> odredjeni<br />
posao, koji <strong>za</strong>htijeva dosti<strong>za</strong>nje odgovarajućih stručnih standarda. Ovu<br />
funkciju obrazovanje treba da postigne kroz stručno-teorijske predmete<br />
i praktično obrazovanje.<br />
Stručno-teorijski predmeti treba da budu tako strukturirani da omoguće<br />
usvajanje znanja koja su dovoljna osnova <strong>za</strong> razvijanje praktičnih<br />
vještina koje se <strong>za</strong>snivaju na teoriji i teorijski osmišljenoj praksi. Oni<br />
treba da budu postavljeni dovoljno široko da omoguće nadgradnju<br />
znanja onim učenicima koji žele nastavak školovanja. U dvogodišnjem i<br />
trogodišnjem stručnom obrazovanju opšta znanja, koja su bazična <strong>za</strong><br />
19
pojedine struke ili <strong>za</strong>nimanja, treba da se u većoj mjeri integrišu u<br />
stručno-teorijske predmete.<br />
Pri koncipiranju sadržaja stručno-teorijskih predmeta važan je cjelovit<br />
pristup koji se temelji na među<strong>za</strong>visnosti i sintezi znanja sa različitih<br />
područja ali i na većem nivou pove<strong>za</strong>nosti među znanjima istog<br />
područja. Treba težiti dosti<strong>za</strong>nju međunarodno primjenljivih i<br />
uporedivih standarda i ravni znanja, povećanju kvaliteta i trajnosti<br />
znanja.<br />
Standardi znanja pojedinačnih predmeta i tematskih sklopova treba da<br />
sadrže znanja koja predstavljaju minimalni nivo i koja su uslov <strong>za</strong> dalje<br />
napredovanje učenika, znanja koja predstavljaju temeljni nivo i koja<br />
dostiže većina učenika i znanja koja predstavljaju <strong>za</strong>htjevniji nivo, a<br />
koja dosežu sposobniji učenici. Standarde znanja treba dati tako da<br />
omoguće nastavniku jasno utvrđivanje svih kognitivnih ravni<br />
<strong>za</strong>htjevnosti: prepoznavanje, razumijevanje i upotrebu, samostalno<br />
rješavanje novih problema i vrednovanje.<br />
Stručno-teorijski predmeti treba da daju stručna znanja koja će biti<br />
temelj <strong>za</strong> praktično obrazovanje sa kojim će biti moguće učeniku da<br />
stekne ključne kompetencije, potrebne <strong>za</strong> uspješno uključenje u<br />
konkurenciju na domaćem, ali i na tržištima rada drugih zemalja. Da bi<br />
se to postiglo potrebno je da svako razvijanje praktičnih vještina bude i<br />
teorijski osmišljeno, tako da učenici razvijaju vještine na temelju<br />
poznavanja i razumijevanje opštih principa i teorija, da rješavaju<br />
probleme razumijevanjem teorijskih osnova pojedinih radnih procesa ili<br />
stručnog rada i na intelektualnoj podlozi postižu stručnu uvježbanost,<br />
pouzdanost i rutinu. Stručno-teorijska znanja učenike će osposobiti da<br />
unaprijed predvidjaju posledice stručnih odluka i postupaka, da<br />
samostalno uočavaju i rješavaju probleme, razvijaju i stvaraju ideje, da<br />
osmišljaju rješenja, a ne da rade samo na osnovu iskustva i oponašanja,<br />
rutinski i uniformno.<br />
Razvoj ključnih kvalifikacija i kompetencija samo na osnovi praktičnih<br />
iskustava u radnom procesu, u ograničenom socijalnom okruženju i koje<br />
se temelje samo na fragmentarnom teorijskom znanju, ne mogu<br />
omogućiti poboljšanje vlastitog socijalnog položaja učenika. Ono<br />
uslovljava da njegov konačan domet bude prilagođavanje postojećoj<br />
20
socijalnoj i ekonomskoj situaciji, što svakako ne može biti cilj stručnog<br />
obrazovanja.<br />
8.3. Praktično obrazovanje<br />
Praktično obrazovanje kao širi pojam obuhvata praktičnu nastavu i<br />
profesionalnu praksu. Praktično obrazovanje treba da bude <strong>za</strong>stupljeno<br />
u nastavnim planiobrazovnim <strong>programa</strong> svih <strong>za</strong>nimanja. Izuzetak mogu<br />
biti obrazovni programi <strong>za</strong>nimanja kod kojih se putem vježbi mogu<br />
uspješno vršiti povezivanja teorijskih i praktičnih znanja.<br />
Praktična nastava izučava se u četvorogodišnjoj stručnoj školi.<br />
Nastavni programi praktične nastave u četvorogodišnjoj stručnoj školi<br />
realizuju se u objektima škole (školska radionica, kabinet, laboratorija i<br />
dr.), a može se izvoditi i u objektima izvan škole. U <strong>za</strong>visnosti od vrste<br />
<strong>za</strong>nimanja praktična nastava (obuka) može se izučavati sa tehnologijon<br />
<strong>za</strong>nimanja kao jedinstven nastavni predmet u dvogodišnjoj i<br />
trogodišnjoj stručnoj školi. Ona ima <strong>za</strong>datak da praktičnu nastavu<br />
maksimalno objasni, da učenicima pruži potpune informacije o<br />
tehničkim i drugim dostignućima, da objasni sredstva <strong>za</strong> rad (mašine,<br />
uređaji, oprema, alat <strong>za</strong> rad, mjerenje i kontrolu), <strong>za</strong>tim, da objasni<br />
postupke u radu kao i određena pravila i <strong>za</strong>konitosti koji se primjenjuju<br />
u procesu praktičnog obrazovanja. Nastavni programi praktične nastave<br />
sa tehnologijom <strong>za</strong>nimanja u školskom obliku realizuju se u objektima<br />
škole, a u dualnom obliku u objektima izvan škole (preduzeće, ustanova<br />
i dr.). Dualni oblik predviđen je samo <strong>za</strong> trogodišnju stručnu školu.<br />
Nastavni program <strong>za</strong> školski i dualni oblik je isti.<br />
Profesionalna praksa je obavezna <strong>za</strong> sve učenike trogodišnje i<br />
četvorogodišnje škole koji praktičnu nastavu pohađaju u objektima<br />
škole u trajanju od radnih 10 dana. Za učenike <strong>za</strong>vršnih razreda<br />
profesionalna praksa nije predviđena.<br />
Vrijeme kada treba da se izvodi profesionalna praksa određuje<br />
Nastavničko vijeće škole. Za izradu <strong>programa</strong> prakse <strong>za</strong>dužena je<br />
stručna škola.<br />
21
Program profesionalne prakse je u korelaciji sa programima stručnih<br />
predmeta i sa programom praktične nastave <strong>za</strong> određeno <strong>za</strong>nimanje.<br />
9. OSNOVE ZA PRIPREMU OBRAZOVNIH PROGRAMA<br />
9.1. Niže stručno obrazovanje<br />
Opšti uslovi <strong>za</strong> upis<br />
U dvogodišnju stručnu školu može se upisati lice koje je <strong>za</strong>vršilo:<br />
- osnovnu školu,<br />
- osnovnu školu po prilagođenom programu i<br />
- najmanje sedmi razred osnovne škole, a redovno je<br />
pohađalo nastavu do 15 godine.<br />
Nastavni programi<br />
Opšteobrazovni predmeti treba da:<br />
- dopune znanja opšteobrazovnih predmeta iz osnovne škole;<br />
- povećaju sposobnost jednostavnog usmenog i pismenog<br />
izražavanja učenika;<br />
- daju saznanja o kulturnim osobenostima drugih naroda i<br />
podstiču njegovanje različitosti;<br />
- daju saznanja o razvoju našeg društva kao dijela evropskog<br />
okruženja;<br />
- omoguće da se učenici upoznaju sa problemima ekologije i<br />
da prema tim problemima imaju pozitivan odnos;<br />
- pomognu razumijevanju kvaliteta života koji proizilazi iz<br />
zdravog načina života i ishrane i daju osnovna saznanja o<br />
zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti ;<br />
- podstiču obavljanje fizičkih aktivnosti koje su potrebne <strong>za</strong><br />
zdrav razvoj organizma i držanje tijela.<br />
Stručno-teorijski predmeti i praktična nastava treba da:<br />
- omoguće nadogradnju opšteg obrazovanja, sa posebnim<br />
akcentom na razvoju kompetencija potrebnih <strong>za</strong> uspješan<br />
lični i profesionalni život. Kod <strong>nastavnih</strong> ciljeva akcenat je<br />
na praktično upotebljivom znanju.<br />
22
Osnove <strong>za</strong> sastavljanje <strong>planova</strong> <strong>za</strong> niže stručno obrazovanje<br />
Niže stručno obrazovanja traje dvije godine i obuhvata 2208 časova.<br />
Ukupan broj <strong>nastavnih</strong> časova dobija se na osnovu trajanja <strong>programa</strong> od<br />
36 nedjelja u prvom i 33 nedjelje u drugom razredu. Maksimalni<br />
nedjeljni fond časova je 32.<br />
Na kraju dvogodišnjeg stručnog obrazovanja polaže se praktični ispit.<br />
Praktični ispit se sastoji iz:<br />
• izrade praktičnog rada i<br />
• odbrane praktičnog rada.<br />
Sam sadržaj ispita definisan je ispitnim katalogom. U ispitnom katalogu<br />
može se odrediti da se na praktičnom ispitu provjeravaju i stručnoteorijska<br />
znanja.<br />
Nakon uspješnog <strong>za</strong>vršetka dvogodišnjeg obrazovanja moguće je<br />
nastaviti obrazovanje u trogodišnjim školama upisom u odgovarajući<br />
razred, uz polaganje diferencijalnih ispita.<br />
Za utvrđivanje i reali<strong>za</strong>ciju diferencijalnih ispita nadležna je škola.<br />
Tabela 1. Okvirni nastavni plan <strong>za</strong> niže stručno obrazovanje<br />
redni<br />
Razredi Ukupno %<br />
broj Nastavni predmeti/grupe I II časova<br />
1. Maternji jezik 3 2 5<br />
2. Strani jezik 1 1 2<br />
3. Primijenjena matematika 3 2 5 37,5<br />
4. Društvene grupa predmeta 2 2 4<br />
5. Prirodna grupa predmeta 2 2 4<br />
6. Fizičko vaspitanje 2 2 4<br />
7. Stručno-teorijski predmeti 3 3 6 9,37<br />
8. Praktična nastava sa<br />
15 17 32 50,00<br />
tehnologijom <strong>za</strong>nimanja<br />
9. Slobodne aktivnosti 1 1 2 3,12<br />
Svega časova sedmično 32 32 64 100<br />
Broj radnih sedmica 36 33 69<br />
23
9.2. Srednje stručno obrazovanje u trogodišnjem trajanju<br />
Opšti uslovi <strong>za</strong> upis<br />
U srednju stručnu školu u trogodišnjem trajanju može se upisati učenik<br />
koje je <strong>za</strong>vršio osnovnu školu.<br />
U odgovarajući razred srednje stručne škole u trogodišnjem trajanju<br />
može se upisati i učenik koji je <strong>za</strong>vršio dvogodišnju školu, uz polaganje<br />
dopunskih i diferencijalnih ispita.<br />
Nastavni programi<br />
Opšteobrazovni predmeti treba da:<br />
- nadograđuju opšte obrazovanje i stavljaju ga u funkciju<br />
struke;<br />
- osposobe učenika <strong>za</strong> osnovno sporazumijevanje na stranom<br />
jeziku, sa akcentom na jeziku struke. Predlaže se da se<br />
<strong>osnove</strong> jezika struke djelimično uče u okviru praktične<br />
nastave;<br />
- upoznaju učenike sa kulturnim osobenostima svog i drugih<br />
naroda da bi razumjeli ljude sa drugačijim potrebama i<br />
poštovali vjerska opredjeljenja i osjećanja drugih ljudi;<br />
- omoguće učenicima da ovladaju osnovama računarstva i<br />
informatike, kako bi bili sposobni da samostalno upotrebe<br />
programe iz struke;<br />
- pokažu učenicima da na kvalitet života utiče zdrav način<br />
života, ishrane i zdravstvene <strong>za</strong>štite.<br />
Stručno-teorijski predmeti i praktično obrazovanje treba da :<br />
- kod <strong>nastavnih</strong> ciljeva daju akcenat na praktičnoupotebljivom<br />
znanju, pojačanom opštim znanjem, sticanju<br />
stručnih kvalifikacija i odgovarajućeg stručno-teorijskog<br />
znanja;<br />
- načelo kompleksnosti nastave i upotrebnosti znanja bude<br />
dopunjeno potrebom <strong>za</strong> poznavanjem teorijskih principa,<br />
pogotovo onih koji su u funkciji struke. Prednost se daje<br />
primjerima u odnosu na načelo naučne sistematičnosti;<br />
24
- ciljevi praktičnog obrazovanja proizlaze iz relativno<br />
preglednih, manje standardizovanih, kompleksnih radnih<br />
<strong>za</strong>dataka, karakterističnih <strong>za</strong> <strong>za</strong>nimanja širokih profila, sa<br />
većim stepenom samostalnosti u radu i tehnološke<br />
inovativnosti, kao i sposobnosti rješavanja problema;<br />
- u obrazovanju je veći naglasak na razvijanju sposobnosti <strong>za</strong><br />
primjenu stručnog znanja u netipičnim situacijama i<br />
sposobnosti rješavanja problema, savladavanjem različitih<br />
tehnika rada i različitih tehnoloških postupaka;<br />
- ostvarivanje ključnih profesionalnih ciljeva u vezi je sa<br />
povezivanjem teorijskog i praktičnog obrazovanja, sa<br />
sposobnošću samostalne upotrebe znanja u identifikaciji i<br />
rješavanju tehnoloških problema u pocesu rada.<br />
Osnove <strong>za</strong> sastavljanje nastavnog plana<br />
Programi srednjeg stručnog obrazovanja u trogodišnjem trajanju<br />
pripremaju se <strong>za</strong> školski i dualni oblik organi<strong>za</strong>cije obrazovanja.<br />
Obrazovni program obuhvata standarde teorijskih, stručnih i praktičnih<br />
znanja koja garantuju sticanje određenog nivoa stručnog obrazovanja<br />
bez obzira na oblik organizovanja.<br />
U školskom obliku organizovanja u i i II razredu nastava traje po 36<br />
sedmica, a u III razredu 33 sedmice sa nedjeljnim fondom od 32 časa. U<br />
dualnom obliku organizovanja nastava traje do 44 sedmice godišnje,<br />
nedjeljni fond časova je 38.<br />
Slobodne aktivnosti su obavezne i organizuju se sa jednim časom<br />
sedmično. Škola određuje najpogodniji način organizovanja ovih<br />
aktivnosti.<br />
Trogodišnje stručno obrazovanje <strong>za</strong>vršava se polaganjem <strong>za</strong>vršnog<br />
ispita. Završni ispit se sastoji iz:<br />
- pismenog ispita iz maternjeg jezika i književnosti,<br />
- usmenog ispita iz stručno-teorijskog predmeta i<br />
- praktičnog rada sa odbranom.<br />
Za određeno <strong>za</strong>nimanje praktičan rad može biti izrada praktičnog<br />
<strong>za</strong>datka ili opis tehničko-tehnološkog postupka. Sadržaj ispita, <strong>za</strong>htjevi<br />
25
ada, odnosno usluge i teorijskog znanja definisani su konkretno u<br />
ispitnom katalogu.<br />
Dodatnim obrazovanjem u trajanju od dvije godine i polaganjem<br />
stručnog ispita ili jednogodišnjim obrazovanjem i polaganjem<br />
diferencijalnih ispita i stručnog ispita, učenik može <strong>za</strong>vršiti stručnu<br />
školu u četvorogodišnjem trajanju.<br />
Tabela 2. Okvirni nastavni plan srednjeg stručnog trogodišnjeg<br />
obrazovanja<br />
redni<br />
Razredi Ukupno %<br />
broj Nastavni predmeti/grupe I II III časova<br />
1. Maternji jezik i 3 2 2<br />
književnost<br />
7<br />
2. Primijenjena matematika 3 2 2 7<br />
3. Strani jezik 2 2 2 6<br />
4. Društvene grupa predmeta 2 1 - 3<br />
34,37<br />
5. Računarstvo i informatika 1<br />
5. Prirodna grupa predmeta 2 1 - 3<br />
6. Fizičko vaspitanje 2 2 2 6<br />
7. Stručno-teorijski<br />
4 2 2 8 8,33<br />
predmeti*<br />
8. Praktična nastava sa 12 19 21 52 54,18<br />
tehnologijom <strong>za</strong>nimanja<br />
9. Slobodne aktivnosti 1 1 1 3 3,12<br />
Svega časova sedmično 32 32 32 96 100<br />
Broj radnih sedmica 36 36 33 105<br />
* Ostavlja se mogućnost da se broj časova stručno-teorijskih predmeta uveća<br />
<strong>za</strong> 4 časa na račun praktične nastave sa tehnologijom <strong>za</strong>nimanja.<br />
9.3.Srednje stručno obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju<br />
Opšti uslovi <strong>za</strong> upis<br />
U stručnu školu u četvorogodišnjem trajanju može se upisati učenik koji<br />
je <strong>za</strong>vršio osnovnu školu.<br />
26
U prvi razred srednje stručne škole u četvorogodišnjem trajanju može<br />
se upisati i učenik koji je <strong>za</strong>vršio niže stručno obrazovanje u<br />
dvogodišnjem trajanju.<br />
Učenik koji je <strong>za</strong>vršio srednju stručnu školu u trogodišnjem trajanju<br />
može se upisati u četvrti razred četvorogodišnje stručne škole, pod<br />
uslovom da je položio utvrđene dopunske i diferencijalne ispite.<br />
Nastavni programi<br />
Opšteobrazovni predmeti treba da:<br />
- sistematično nadograđuju opšte obrazovanje i znanja iz<br />
prirodne, odnosno društvene grupe predmeta;<br />
- omoguće potpunije ovladavanje teorijskim principima koji<br />
su osnov <strong>za</strong> razumijevanje struke, nastavni ciljevi predmeta<br />
određuju se na načelima sistematičnosti, naučne<br />
utemeljenosti i očiglednosti.<br />
Stručno-teorijski predmeti i praktična nastava treba da:<br />
- daju jednak akcenat u nastavnim ciljevima na teorijskom i<br />
praktičnom znanju, pripremi <strong>za</strong> sticanje stručnog<br />
obrazovanja i dalje školovanje;<br />
- omoguće obrazovanje koje se u većoj mjeri temelji na<br />
analitičkom mišljenju kao osnovi <strong>za</strong> razvijanje vještina;<br />
- daju stručnu osposobljenost, koja kao rezultat povezivanja<br />
teorijske i praktične nastave, mora obezbijediti<br />
savladavanje tehnološko-radnih kompleksnih i <strong>za</strong>htjevnijih<br />
procesa, korišćenje stručnih znanja u novim situacijama.<br />
Osnove <strong>za</strong> izradu <strong>planova</strong> četvorogodišnjeg stručnog<br />
obrazovanja<br />
Obrazovanje traje 4 godine i obuhvata najviše 4512 časova.<br />
Nastavni plan čine četiri sadržajne cjeline:<br />
- opšteobrazovni predmeti,<br />
- stručno-teorijski predmeti,<br />
- praktično obrazovanje<br />
- izborni predmeti.<br />
27
Slobodne aktivnosti su sastavni dio nastavnog plana i <strong>za</strong>stupljene su sa<br />
jednim časom sedmično. Škola određuje najpogodniji način<br />
organizovanja ovih aktivnosti.<br />
U I, II i III razredu nastava traje 36 sedmica, a u IV razredu 33 sedmice.<br />
9.4. Okvirni nastavni planovi četvorogodišnjeg stručnog<br />
obrazovanja po područjima rada<br />
Tabela 3. Područje rada: ekonomija, turi<strong>za</strong>m, pravo, administracija<br />
Redni Nastavni predmeti/grupe<br />
Razredi Ukupno<br />
broj<br />
I II III IV časova<br />
%<br />
1. Maternji jezik i književnost 4 3 3 3 13<br />
2. Matematika 4 3 3 3 13<br />
3. Strani jezik 3 3 3 3 12<br />
4. Društvene grupa predmeta 2 2 2 2 8 49,22<br />
5. Računarstvo i informatika 1 1<br />
6. Prirodna grupa predmeta 6 2 - - 8<br />
7. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2 8<br />
8. Stručno teorijski predmeti 5 12 10 10 37 28,92<br />
9. Praktična nastava 2 2 4 4 12 9,37<br />
10. Izborna nastava 2 2 4 4 12 9,37<br />
11. Slobodne aktivnosti 1 1 1 1 4 3,12<br />
Svega časova sedmično 32 32 32 32 128 100<br />
Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141<br />
Tabela 4. Područje rada: muzička umjetnost<br />
Redni Nastavni predmeti/grupe<br />
Razredi Ukupno<br />
broj<br />
I II III IV časova<br />
%<br />
1. Maternji jezik i žknjiževnost 3 3 3 3 12<br />
2 Strani jezik 2 2 2 2 8<br />
3. Društvene grupa predmeta 4 3 - - 7<br />
4 Računarstvo i informatika 1 1<br />
29,68<br />
5. Prirodna grupa predmeta 2 - - - 2<br />
6. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2 8<br />
7. Stručno teorijski predmeti i 15 19 22 22 78 60,94<br />
praktična nastava<br />
8. Izborna nastava 2 2 2 2 8 6,26<br />
9. Slobodne aktivnosti 1 1 1 1 4 3,12<br />
Svega časova sedmično 32 32 32 32 128 100<br />
Broj radnih sedmica 36 36 36 33<br />
28
Tabela 5. Područje rada: likovna umjetnost<br />
Redni Nastavni predmeti/grupe<br />
Razredi Ukupno<br />
broj<br />
I II III IV časova<br />
%<br />
1. Maternji jezik i književnost 4 2 2 2 10<br />
2. Strani jezik 2 2 2 2 8<br />
3. Društvene grupa predmeta 2 2 2 3 9<br />
4. Računarstvo i informatika 1 - 1<br />
31,26<br />
5. Prirodna grupa predmeta 4 - - - 4<br />
6. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2 8<br />
7. Stručno teorijski predmeti 4 2 4 - 10 7,81<br />
8. Praktična nastava 10 17 15 18 60 46,87<br />
9. Izborna nastava 2 4 4 4 14 10,94<br />
10. Slobodne aktivnosti 1 1 1 1 4 3,12<br />
Svega časova sedmično 32 32 32 32 128 100<br />
Broj radnih sedmica 36 36 36 33<br />
Tabela 6. Ostala područja rada: elektrotehnika, saobraćaj,<br />
ugostiteljstvo i trgovina, mašinstvo i obrada metala, građevinarstvo i<br />
geodezija, zdravstvo, farmacija i socijalna <strong>za</strong>štita i dr.<br />
Redni Nastavni predmeti/grupe<br />
Razredi Ukupno<br />
broj<br />
I II III IV časova<br />
%<br />
1. Maternji jezik i književnost 3 3 3 3 12<br />
2. Matematika 3 3 3 3 12<br />
3. Strani jezik 2 2 2 2 8<br />
4. Društvene grupa predmeta 4 2 2 - 8 44,52<br />
5. Računarstvo i informatika 1 1<br />
6. Prirodna grupa predmeta 4 4 - - 8<br />
7. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2 8<br />
8. Stručno teorijski predmeti 6 9 10 12 37 28,9<br />
9. Praktična nastava 4 4 5 5 18 14,06<br />
10. Izborna nastava 2 2 4 4 12 9,4<br />
11. Slobodne aktivnosti 1 1 1 1 4 3,12<br />
Svega časova sedmično 32 32 32 32 128 100<br />
Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141<br />
Programi stručno-tehničkog dvogodišnjeg obrazovanja oblikuju se kao<br />
nadgradnja <strong>programa</strong> trogodišnjeg stručnog obrazovanja i omogućuju<br />
učenicima sa položenim <strong>za</strong>vršnim ispitom da na odgovarajućem<br />
stručnom području steknu četvorogodišnje srednje stručno obrazovanje<br />
29
koje ima istu vrijednost kao obrazovni standard četvorogodišnje stručne<br />
škole.<br />
Tabela 7. Okvirni nastavni plan <strong>za</strong> dodatno dvogodišnje obrazovanje<br />
(3+2)<br />
Redni Nastavni predmeti<br />
Godina<br />
broj<br />
I II<br />
Ukupno<br />
1. Maternji jezik i književnost 3 3 6<br />
2. Matematika 3 3 6<br />
3. Strani jezik 2 2 4<br />
4. Društvena grupa predmeta 2 2 4<br />
5. Prirodna grupa predmeta 2 2 4<br />
6. Fizičko vaspitanje 2 2 4<br />
7. Stručno teorijski predmeti 12 12 24<br />
8. Praktično obrazovanje 4 4 8<br />
9. Izborna nastava 2 2 4<br />
Svega časova sedmično 32 32 64<br />
Broj radnih sedmica 36 33 69<br />
Četvorogodišnja stručna škola <strong>za</strong>vršava se polaganjem stručnog ispita.<br />
Stručni ispit sastoji se iz:<br />
- pismenog ispita iz maternjeg jezika i književnosti,<br />
- pismenog ispita iz matematike ili stranog jezika po izboru<br />
učenika,<br />
- pismenog ili usmenog ili pismenog i usmenog ispita iz<br />
stručno-teorijskog predmeta i<br />
- stručnog rada.<br />
Stručni rad može biti izrada projekta, obrada tehničko-tehnološkog<br />
postupka, obrada određenog zdravstvenog pitanja, obrada određenog<br />
socijalno-ekonomskog pitanja, izrada praktičnog rada i sl.<br />
O eksternosti pojedinih djelova stručnog ispita odluku donose nadležni<br />
Savjeti.<br />
Kandidati koji su položili stručni ispit mogu se direktno upisati u<br />
odgovarajuću višu školu. U višu školu se mogu upisati i oni koji su<br />
<strong>za</strong>vršili trogodišnju stručnu školu i položili majstorski ispit, pod uslovom<br />
30
da polože ispite koji odgovaraju ispitima iz opšteobrazovnih predmeta<br />
stručnog ispita.<br />
10. PRILAGODJAVANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA UČENICIMA<br />
SA POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA<br />
10.1. Nadareni učenici<br />
Učenik koji u toku obrazovanja pokazuje izuzetne sposobnosti i ima<br />
odličan uspjeh može <strong>za</strong>vršiti dva razreda u toku jedne školske godine i<br />
to: jedan redovnim pohadjanjem nastave, a drugi polaganjem<br />
razrednog ispita na kraju nastavne godine.<br />
Odluku o napredovanju učenika na predlog odjeljenskog starješine,<br />
donosi nastavničko vijeće škole.<br />
Škola, poslodavac i nastavnici su dužni da učeniku pruže pomoć u<br />
pripremanju razrednog ispita davanjem uputstava <strong>za</strong> individualno<br />
savladjivanje gradiva, upućivanjem na udžbenike, priručnike i drugu<br />
literaturu, korišćenjem kabineta, laboratorija, radionica, povremenim<br />
prisustvovanjem nastavi u narednom razredu i na drugi način.<br />
10.2. Učenici sa smetnjama u razvoju<br />
Strategija stručnog obrazovanja učenika sa smetnjama u razvoju treba<br />
da omogući njihovu punu rehabilitaciju i socijali<strong>za</strong>ciju. Ključni princip u<br />
obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju je da im se omogući pravo<br />
na obrazovanje prilagođeno njihovim mogućnostima, a što je u skladu<br />
sa međunarodnim dokumentima o obrazovanju djece i omladine sa<br />
smetnjama u razvoju. Da bi se to ostvarilo treba uvažiti sljedeće:<br />
- Stručno obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju treba<br />
da bude <strong>za</strong>snivano na stepenu očuvanosti njihovih<br />
funkcionalnih sposobnosti, koje predstavljaju osnovni<br />
kriterijum <strong>za</strong> izbor <strong>programa</strong> namijenjenog svakom učeniku,<br />
odnosno grupi učenika.<br />
- Izjednačavanje stečene javne isprave ovih učenika sa<br />
javnom ispravom stečenom <strong>za</strong> isto <strong>za</strong>nimanje u redovnom<br />
obrazovanju.<br />
31
- Obezbjeđivanje adekvatnih obrazovnih standarda u pogledu<br />
broja učenika u odjeljenju, prostornih uslova, <strong>nastavnih</strong><br />
sredstava.<br />
- Obezbjeđivanje adekvatnog kadra prema vrsti iska<strong>za</strong>ne<br />
posebne potrebe kako <strong>za</strong> opšte tako i <strong>za</strong> stručne predmete i<br />
praktičnu nastavu i njihovo stručno usavršavanje.<br />
Za učenike sa smetnjama u razvoju obrazovni programi se izvode:<br />
- prilagodjavanjem uslova izvodjenja uz dodatnu stručnu<br />
pomoć (dva izvodjača <strong>programa</strong>, manje grupe),<br />
- prilagodjavanjem <strong>programa</strong> tako da se određeni sadržaji<br />
<strong>za</strong>mjenjuju njihovim ekvivalentima, koji omogućavaju<br />
dosti<strong>za</strong>nje istog profesionalnog standarda, odnosno<br />
profesionalnih kompetencija.<br />
Obrazovanje <strong>za</strong> učenike sa smetnjama u razvoju može se produžitii,<br />
najviše <strong>za</strong> jednu godinu.<br />
11. UČENICI – PRIPADNICI NACIONALNIH ODNOSNO ETNIČKIH<br />
GRUPA<br />
Da bi se ispoštovala posebna prava nacionalnih <strong>za</strong>jednica na području<br />
vaspitanja i obrazovanja u opštinama u kojim većinu ili značajan dio<br />
stanovništva čine pripadnici nacionalnih i etničkih grupa, nastava se<br />
izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih i etničkih grupa. Obrazovni<br />
programi se prilagođavaju tako da se dopune:<br />
- ciljevi vaspitanja i obrazovanja,<br />
- uslovi <strong>za</strong> uključenje,<br />
- nastavni plan,<br />
- predmetni programi i ispitni katalozi.<br />
U školama u kojima se nastava izvodi na jeziku nacionalnih, odnosno<br />
etničkih grupa, učenici mogu imati do 34 časa nastave nedjeljno. Tada<br />
se obavezno uči i jezik koji je u službenoj upotrebi.<br />
O dopuni obrazovne programe <strong>za</strong> pripadnike nacionalnih i etničkih<br />
<strong>za</strong>jednica i <strong>za</strong> dvojezične škole određuje Stručni savjet <strong>za</strong> opšte<br />
obrazovanje, a usvaja ministar nadležan <strong>za</strong> obrazovanje.<br />
32
12. OBRAZOVANJE ODRASLIH U PROGRAMIMA STRUČNOG<br />
OBRAZOVANJA<br />
Priprema i izrada obrazovnih <strong>programa</strong> je usmjerena ka potrebama<br />
prilagođavanja vremenu i učesnicima obrazovanja. Osim formalnog<br />
obrazovanja, koncept cjeloživotnog učenja obavezuje da obrazovni<br />
programi <strong>za</strong> mlade budu usklađeni sa potrebama i <strong>za</strong>htjevima odraslih.<br />
Princip jednakih standarda <strong>za</strong>nimanja nameće potrebu da se obrazovni<br />
programi prilagode, svojom strukturom i sadržajem, pomenutom<br />
<strong>za</strong>htjevu.<br />
Zavisno od načina pripreme i izrade obrazovni programi mogu biti:<br />
1. Programi stručnog obrazovanja koji se pripremaju <strong>za</strong> mlade;<br />
2. Programi stručnog obrazovanja koji su urađeni <strong>za</strong> mlade ali<br />
su prilagodjeni specifičnostima <strong>za</strong> odrasle i<br />
3. Programi stručnog obrazovanja koji su pripljemljeni<br />
isključivo <strong>za</strong> obrazovanje odraslih<br />
Obrazovni programi <strong>za</strong> mlade i odrasle mogu se razlikovati u onim<br />
djelovima gdje program uzima u obzir osobine odraslih ljudi, njihov<br />
razvoj, radno i životno iskustvo.<br />
mlade<br />
1. Programi stručnog obrazovanja koji su pripremljeni <strong>za</strong><br />
Za prilagođavanje obrazovnog <strong>programa</strong> koji je pripremljen <strong>za</strong> stručno<br />
obrazovanje mladih potrebama odraslih potrebno je:<br />
- Definisane ciljeve obrazovnog <strong>programa</strong> prilagoditi i<br />
dopuniti potrebama obrazovanja odraslih,<br />
- Definisati predmete koji nijesu uslov <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak<br />
obrazovanja odraslih, kao što je fizičko vaspitanje, s tim što<br />
se institucija koja izvodi obrazovanje odraslih obavezuje da<br />
ponudi sportske aktivnosti kojima se odrasli mogu<br />
dobrovoljno priključiti,<br />
- Odrediti norme koje definišu uslove <strong>za</strong> napredovanje u<br />
programu <strong>za</strong> mlade, a koje se ne primjenjuju <strong>za</strong> odrasle,<br />
osim izuzetno onda kada je <strong>za</strong> uspiješan rad u obrazovnom<br />
programu neophodno da polaznik ispuni određene obaveze,<br />
koji su uslov <strong>za</strong> uspiješan nastavak <strong>programa</strong>,<br />
33
- Definisati način provjeravanja i ocjenjivanja znanja koji<br />
može biti i drugačiji od načina koji je predviđen <strong>za</strong> mlade, i<br />
to prvenstveno u broju obaveznih provjeravanja, odabranom<br />
obliku provjeravanja, načinu provjeravanja ( izrada rada<br />
umjesto izvršavanja praktičnih vježbi, seminarski rad<br />
umjesto obaveznih pismenih <strong>za</strong>dataka, provjeravanje i<br />
ocjenjivanje na radnom mjestu demonstracijom radnih<br />
<strong>za</strong>dataka) i sl. što se definiše odgovarajućim Pravilnikom o<br />
provjeravanju, ocjenjivanju znanja i napredovanja u<br />
programu.<br />
- Uraditi prilagođeni program reali<strong>za</strong>cije praktičnog<br />
obrazovanja.<br />
2.Programi stručnog obrazovanja koji su urađeni <strong>za</strong> mlade, ali<br />
su prilagođeni specifičnostima <strong>za</strong> odrasle<br />
U pripremi i izradi obrazovnih <strong>programa</strong> koji pretpostavljaju<br />
obrazovanje mladih i odraslih, definisana struktura obrazovnog<br />
<strong>programa</strong> <strong>za</strong> mlade treba da sadrži:<br />
- specifičnosti u ciljevima obrazovnog <strong>programa</strong> <strong>za</strong> odrasle,<br />
- način provjeravanja i ocjenjivanja odraslih,<br />
- uslove <strong>za</strong> napredovanju u programu,<br />
- razlike u strukturi reali<strong>za</strong>cije nastavnog plana, s tim što se<br />
određuju predmeti ili djelovi <strong>programa</strong> iz <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong><br />
<strong>za</strong> mlade, koji nijesu uslov <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak obrazovanja<br />
odraslih.<br />
U obrazovnim programima <strong>za</strong> mlade izvođenja praktičnog obrazovanja<br />
prilagođava se potrebama odraslih, uz uvažavanje prethodno stečenog<br />
znanja, s tim da:<br />
a) Polaznicima koji posjeduju radno iskustvo iz određene<br />
stručne oblasti u dvostrukom trajanju od programom<br />
predviđenog obima <strong>za</strong> praktično obrazovanje, može se<br />
omogućiti izla<strong>za</strong>k na provjeru praktične osposobljenosti na<br />
<strong>za</strong>vršnom ispitu. Osnov <strong>za</strong> procjenu su katalozi znanja, a<br />
<strong>za</strong>vršni ispit se realizuje na istim standardima <strong>za</strong> mlade i<br />
odrasle, odnosno po istim ispitnim katalozima.<br />
b) Polaznici bez radnog iskustva moraju obaviti praktično<br />
obrazovanje u obimu određenom nastavnim planom.<br />
34
U obrazovnim programima <strong>za</strong> mlade treba prilagoditi vremenski period<br />
obrazovanja u skladu sa: prethodno stečenim znanjima iz predmeta ili<br />
djelova predmeta, ako o tome postoji odgovarajuća dokumentacija,<br />
radnim iskustvom polaznika i slično.<br />
Takođe u obrazovnim programima treba izvršiti prilagođavanje kataloga<br />
znanja u smislu definisanja: izvođenje, ciljeva pojedinih predmeta,<br />
popisa literature, oblika provjeravanja i ocjenjivanja znanja i<br />
pove<strong>za</strong>nosti sa drugim predmetima.<br />
3. Programi stručnog obrazovanja koji su pripremljeni<br />
isključivo <strong>za</strong> obrazovanje odraslih<br />
Programi stručnog obrazovanja koji se pripremaju isključivo <strong>za</strong><br />
obrazovanje odraslih u skladu sa Osnovama <strong>za</strong> pripremu obrazovnih<br />
<strong>programa</strong> <strong>za</strong> obrazovanje odraslih. Izrada obrazovnih <strong>programa</strong> <strong>za</strong><br />
odrasle predstavlja mogućnost <strong>za</strong> povezivanje certifikatnog sistema<br />
vanškolskog obrazovanja u jedinstven sistem stručnog obrazovanja.<br />
13. SUBJEKTI U PRIPREMI NOVIH NASTAVNIH PLANOVA I<br />
PROGRAMA<br />
• Savjet <strong>za</strong> nastavne planove i programe Crne Gore<br />
Savjet je obrazovala Vlada Republike Crne Gore, sa <strong>za</strong>datkom da<br />
pripremi i usvoji opšti sadržajni i metodološki okvir <strong>za</strong> izradu novih<br />
<strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> i formira ukupnu strukturu potrebnu <strong>za</strong><br />
rad na novim planovima i programima. Savjet je stručno tijelo, u koje<br />
je Vlada imenovala 29 istaknutih stručnjaka sa svih nivoa obrazovnog<br />
sistema.<br />
• Odjeljenja <strong>za</strong> obrazovanje pri institucijama socijalnih<br />
partnera<br />
Socijalni partneri Sindikat i Privredna komora treba da svoju<br />
organi<strong>za</strong>ciju rada prilagode potrebama i novim <strong>za</strong>htjevima obrazovnog<br />
sistema. U tom smislu je potrebno da se formiraju odjeljenja ili druge<br />
organi<strong>za</strong>cione cjeline koje su spremne da se uključe u sve faze<br />
pripreme i izrade nastvnih <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>, a nakon toga i <strong>za</strong><br />
njihovu implementaciju. Takodje je neophodno da Privredna komora<br />
svojim aktivnostima motiviše i mobiliše privredne subjekte <strong>za</strong> izvršenje<br />
35
obave<strong>za</strong> koje predstoje uvođenjem novog koncepta stručnog<br />
obrazovanja naročito kod pripreme standarda <strong>za</strong>nimanja i pripreme i<br />
organi<strong>za</strong>cije polaganja majstorskih ispita, u saradnji sa Ministarstvom<br />
rada.<br />
• Komisija <strong>za</strong> nastavne planove i programe stručnog<br />
obrazovanja<br />
Savjet je formirao Komisiju <strong>za</strong> stručno obrazovanje. U komisiju Savjet<br />
je imenovao 16 članova, stručnjaka <strong>za</strong> oblast stručnog obrazovnanja,<br />
socijalne partnere i stručnjake <strong>za</strong> pojedina predmetna područja.<br />
• Predmetne komisije<br />
Predmetne komisije imenuje Savjet na predlog komisija po nivoima<br />
obrazovnog sistema i koordinatora. Predmetnu komisiju čini 4 do 7<br />
stručnjaka <strong>za</strong> taj predmet, koji dolaze sa svih nivoa obrazovnog<br />
sistema.<br />
• Komisije <strong>za</strong> programska područja<br />
Komisije <strong>za</strong> programska područja (obrazovne profile) u stručnom<br />
obrazovanju imenuje Savjet na predlog Komisije <strong>za</strong> stručno<br />
obrazovanje, a čini ih do 7 članova, koji se biraju iz reda stručnjaka <strong>za</strong><br />
dato obrazovno područje i predstavnika udruženja poslodavaca i<br />
Sindikata.<br />
• Studijske i kontrolne grupe<br />
Za provjeru kvaliteta predloženih okvirnih dokumenata i <strong>nastavnih</strong><br />
<strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>, Savjet će iz reda istaknutih pedagoga, psihologa,<br />
prosvjetnih inspektora i predmetnih nastavnika na odgovarajućem nivou<br />
obrazovnog sistema i na Univerzitetu formirati studijske i kontrolne<br />
grupe.<br />
Institucionalna infrastruktura<br />
Knjigom promjena predviđeno je formiranje organa i institucija na<br />
nivou Republike Crne Gore, čije funkcionisanje ima prioritetan značaj<br />
<strong>za</strong> rad na novim nastavnim planovima i programima i uspješno i<br />
blagovremeno izvršenje planiranih aktivnosti. To su:<br />
- Savjet <strong>za</strong> stručno obrazovanje,<br />
- Savjet <strong>za</strong> obrazovanje odraslih ,<br />
- Zavod <strong>za</strong> školstvo i<br />
- Centar <strong>za</strong> stručno obrazovanje.<br />
14. STRATEGIJA<br />
36
Implementacija novog koncepta stručnog obrazovanja definisanog<br />
Knjigom promjena i uređenog Zakonom o stručnom obrazovanju i<br />
Opštim <strong>za</strong>konom o školstvu je u skladu sa opredjeljenjem Crne Gore<br />
prema savremenom obrazovnom sisitemu, uskladjenom sa obrazovnim<br />
sisitemima razvijenih zemalja Evrope.<br />
Proces uvodjenja novog koncepta stručnog obrazovanja u principu<br />
<strong>za</strong>visi od stanja odredjenih djelova sistema, odnosno njihovog odnosa<br />
prema savremenim <strong>za</strong>htjevima. S obzirom da se svi djelovi sisitema<br />
nijesu podjednako razvijali to je u nekim djelovima potrebno manje<br />
intervenisati, dok je u drugim djelovima sistema potrebna potpuna<br />
obnova.<br />
Što se tiče dosadašnjeg aspekta funkcionisanja stručnog obrazovanja<br />
potrebno je sagledati sve one aspekte koji daju uspješne rezultate u<br />
<strong>za</strong>dovoljenju savremenih <strong>za</strong>htjeva, ali i one koji <strong>za</strong>htijevaju hitne<br />
promjene.<br />
Strategiju promjena je potrebno voditi kroz sljedeće faze:<br />
• anali<strong>za</strong> postojećeg stanja i na osnovu njega definisati<br />
stepen potrebnih promjena u cilju ispunjenja <strong>za</strong>htjeva<br />
novog koncepta,<br />
• postupnost uvodjenja promjena<br />
o izborom oblasti koje u ukupnom društvenom<br />
kontekstu razvoja Crne Gore mogu dati u kraćem roku što<br />
bolje rezultate (više znanja, lakše <strong>za</strong>pošljavanje, uskladjenost<br />
sa potrebama tržišta rada),<br />
o izborom onih oblasti koje <strong>za</strong>htijevaju manje<br />
intervencije u cilju uskladjivanja sa novim konceptom.<br />
• Sagledavanje i unapredjivanje koncepta u djelovima<br />
sistema u kojima se realizuje i uvodjenje novog koncepta<br />
u svim djelovima sistema<br />
• Uključenje socijalnih partnera u sve faze uvođenja<br />
promjena u stručnom obrazovanju i institucije <strong>za</strong> stručno<br />
obarazovanje u cilju ispunjenja obave<strong>za</strong> i podjele<br />
odgovornosti,<br />
• Iniciranje lokalne <strong>za</strong>jednice na aktivno izražavanje<br />
<strong>za</strong>htjeva i njihovu ugradnju u sistem stručnog<br />
obrazovanja,<br />
37
• U svim fa<strong>za</strong>ma reali<strong>za</strong>cije procesa uvodjenja promjena<br />
obezbijediti obuku, usavršavanje i informisanje svih<br />
učesnika, nastavnika, socijalnih partnera, roditelja i dr.<br />
15. DINAMIKA<br />
I pored principa o postupnosti uvodjenja promjena vrijeme je značajan<br />
faktor koji će uticati na ukupnu uspješnost procesa. Zato se o dinamici<br />
reali<strong>za</strong>cije promjena traba posvetiti posebna pažnja, i jasno definisani<br />
termini pojedinih aktivnosti treba da budu obavezujući i ograničavajući<br />
faktor učesnicima u relai<strong>za</strong>ciji projekta.<br />
Opšti okviri dinamike postavljeni su Knjigom promjena i odgovarajućom<br />
pratećom <strong>za</strong>konskom regulativom, a detaljnije su razradjeni u Polaznim<br />
osnovama <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>. U tom smislu se i<br />
dinamika promjena u segmentu stručnog obrazovanja, iako <strong>za</strong>visna od<br />
velikog broja subjekta, prilagodjava i definiše kroz sledeće:<br />
- Definisanje nacrta Osnova <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i<br />
<strong>programa</strong> stručnog obrazovanja – kraj septembar 2002.<br />
godine,<br />
- Priprema predloga <strong>za</strong> imenovanje članova predmetnih<br />
komisija i komisija po oblastima obrazovanja - kraj<br />
novembar 2002. godine,<br />
- Definisanje dokumenta «Uputstva <strong>za</strong> pripremu <strong>nastavnih</strong><br />
<strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>« - decembar 2002. godine,<br />
- Pripremu i usvajanje «Osnova <strong>za</strong> evaluaciju obrazovnih<br />
<strong>programa</strong>» decembar 2002. godine<br />
- Priprema nacrta novih obrazovnih <strong>programa</strong> – april 2003.<br />
godine,<br />
- Uspostavljanje organi<strong>za</strong>cione infrastrukture <strong>za</strong> podršku<br />
stručnog obrazovanja januar– jun 2003. godine,<br />
- Donošenje novih obrazovnih <strong>programa</strong> kraj 2003 – početak<br />
2004. godine,<br />
- Evaluacija novih obrazovnih <strong>programa</strong> sa revizijom - od<br />
jeseni 2004. godine.<br />
15.1. Eksterna podrška stručnom obrazovanju<br />
38
- Učešće stranih eksperata u svim fa<strong>za</strong>ma rada na izradi<br />
<strong>planova</strong> i <strong>programa</strong><br />
- Pilot projekti u Crnoj Gori, finansirani od međunarodnih<br />
fondacija,<br />
- European Training Fundation.<br />
CARDS Projekt<br />
Osnovni ciljevi koji se planiraju postići ovim projektom su<br />
moderni<strong>za</strong>cija stručnog obrazovanja u dva ključna sektora koja mogu<br />
imati veliki i brzi uticaj na ekonomski razvoj u Crnoj Gori, a to su<br />
turi<strong>za</strong>m i prerada drveta.<br />
Kroz Projekat se planiraju realizovati slijedeće aktivnosti: anali<strong>za</strong><br />
tržišta rada u pogledu <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> <strong>za</strong>nimanjima, razvoj kurikuluma,<br />
obuka nastavnika, afirmacija socijalnog partnerstva i opremanje<br />
institucija <strong>za</strong> obrazovanje i obuku. Takođe je jedan dio projekta<br />
namijenjen obnovi postojećih škola u ovim oblastima.<br />
Opšti ciljevi projekta su dati kroz:<br />
- podršku uspostavljanja institucija <strong>za</strong> podršku stručnog<br />
obrazovanja i<br />
- pospješivanje ekonomskog razvoja i <strong>za</strong>pošljavanja u turizmu<br />
i sektoru <strong>za</strong> preradu drveta.<br />
Posebni ciljevi su:<br />
- učešće u analizi tržišta rada i analizu potreba <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>nimanjima u stručnim sektorima ,<br />
- učešće u razvoju <strong>programa</strong> <strong>za</strong> obuku,<br />
- razvoj obrazovnih <strong>programa</strong>,<br />
- razvoj ocjenjivanja i procedura <strong>za</strong> uvođenje certificiranja u<br />
ključnim sektorima,<br />
- obuka nastavnika i nastavnika praktične nastave po<br />
savremenim tehnologijama <strong>za</strong> izvođenje nastave <strong>za</strong> mlade i<br />
odrasle,<br />
- obuka uprave i <strong>za</strong>poslenih u školama kao i<br />
- kupovina opreme <strong>za</strong> škole.<br />
39
16. EVALUACIJA OBRAZOVNIH PROGRAMA<br />
Evaluacija obrazovnog sistema treba da pruži globalnu analizu<br />
funkcionisanja obrazovnog i vaspitnog rada u školi. Ona se odnosi na<br />
nastavnike, učenike i školu (rukovodstvo, opremu, primjenu resursa, i<br />
sl). U naročito izraženoj mjeri posmatra se koliko se nastavni planovi i<br />
programi poklapaju sa opštim okvirnim uslovima i <strong>za</strong>htjevima svake<br />
škole i da li su primjenjene nastavne metode usklađene sa potrebama;<br />
provjerava se i uspjeh učenika, veze škole i lokalne <strong>za</strong>jednice,<br />
<strong>za</strong>dovoljstvo korisnika postojećom obrazovnom ponudom.<br />
Kako bi se proces promjena mogao vrednovati potrebno je još u fa<strong>za</strong>ma<br />
njegovog definisanja utvrditi vrijednosne kriterijume i ustanoviti<br />
minimume <strong>za</strong>htjeva. U tom smislu je potrebno <strong>za</strong> sva dokumenta koja<br />
se donose na bazi novog koncepta stručnog obrazovanja definisati i<br />
način njihove evaluacije.<br />
Evaluacijom će se obuhvatiti sva dokumenta, od Osnova <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong><br />
<strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> stručnog obrazovanja pa do <strong>nastavnih</strong><br />
<strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>. Koristiće se dva načina evaluacije: samoevaluacija<br />
i spoljna evaluacija.<br />
Dokumenti koji se donose moraju se prije usvajanja evaluirati na<br />
odgovarajućim stručnim, kontrolnim ili studijskim grupama, u<br />
protivnom se ne mogu koristiti kao validni. Sastav grupa je definisan<br />
Osnovama <strong>za</strong> <strong>obnovu</strong> <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong>.<br />
Budući da razvoj <strong>programa</strong> mora biti permanentan jer se ciljevi i<br />
potrebe <strong>za</strong> obrazovanjem stalno mijenjaju i evaluacija je stalan proces.<br />
Predlagače i sastavljače obrazovnih <strong>programa</strong> je potrebno upoznati sa<br />
načinima evaluacije <strong>programa</strong> kroz pripremu odgovarajućih Osnova <strong>za</strong><br />
njihovu evaluaciju, koji bi se usvojili od strane Savjeta na prijedlog<br />
stručne radne grupe, u skladu sa usvojenom dinamikom.<br />
Osnove <strong>za</strong> evaluaciju sadrže dijagram toka i sadržaj evaluacije po<br />
fa<strong>za</strong>ma implementacije koncepta stručnog obrazovanja. Osim toga,<br />
evaluacija treba da sadrži i nivoe odgovornosti u evaluaciji procesa.<br />
40
17. POJMOVNIK<br />
Stručno obrazovanje je osposobljavanje učenika <strong>za</strong> obavljanje stručnih<br />
poslova različitih nivoa složenosti i <strong>za</strong> dalje obrazovanje.<br />
Zanimanje je statističko-analitička kategorija u koju se svrstava rad<br />
srodan po sadržaju i <strong>za</strong>htjevnosti i po pravilu obavlja ga jedna osoba.<br />
Dva ili više sadržajno sličnih <strong>za</strong>nimanja čine stručno područje ili<br />
područje rada.<br />
Standardi stručnog obrazovanja su normativi koji se donose na<br />
nacionalnom nivou i definišu neophodan nivo znanja, sposobnosti i<br />
vještina <strong>za</strong> konkretno <strong>za</strong>nimanje.<br />
Standard <strong>za</strong>nimanja sadrži naziv i kod <strong>za</strong>nimanja, nivo <strong>za</strong>htjevnosti,<br />
područje rada, tipične poslove u <strong>za</strong>nimanju, stručna znanja koja učenik<br />
treba da ima po <strong>za</strong>vršenom programu i nivou obrazovanja ( osnovna<br />
praktična znanja, na njega nadove<strong>za</strong>na stručno-teorijska znanja,<br />
odgovarajuća opšta znanja). Radi se na osnovu profila <strong>za</strong>nimanja.<br />
Standard <strong>za</strong>nimanja odgovara po sadržini ranijoj nomenklaturi<br />
<strong>za</strong>nimanja. Standard <strong>za</strong>nimanja je osnov <strong>za</strong> oblikovanje obrazovnih<br />
<strong>programa</strong>.<br />
Standard znanja je utvrđeni nivo dosti<strong>za</strong>nja opredijeljenih ciljeva <strong>za</strong><br />
pojedinačne predmete ili tematske sklopove. Njime se precizno<br />
određuju znanja i sposobnosti koje učenik mora savladati. Standardi<br />
znanja se određuju tako da se iz njih na kraju pojedinog predmetnog ili<br />
tematskog sklopa može jasno vidjeti šta učenik može samostalno<br />
uraditi i šta zna, razumije, prepoznaje.<br />
Obrazovni program je program na osnovu kog se ostvaruje stručno<br />
obrazovanje. Nivo stručnog obrazovanja se stiče <strong>za</strong>vršetkom<br />
odgovarajućeg obrazovnog <strong>programa</strong> (dvogodišnjeg, trogodišnjeg ili<br />
četvorogodišnjeg).<br />
41
Modul je dio obrazovnog <strong>programa</strong> kod kog opšteobrazovni i stručnoteorijski<br />
sadržaji i praktična nastava predstavljaju <strong>za</strong>okruženu cjelinu.<br />
Proizilazi iz standarda <strong>za</strong>nimanja.<br />
Stručne (profesionalne) kompetencije su poka<strong>za</strong>ne mogućnosti<br />
pojedinaca da primijeni svoje sposobnosti i znanja u stvarnom<br />
savladavanju uobičajenih i promjenjivih radnih odnosa, mogućnost<br />
udovoljavanja <strong>za</strong>htjevima <strong>za</strong>poslenja, odnosno specifičnim radnim<br />
<strong>za</strong>dacima.<br />
Stručna kvalifikacija je radna odnosno stručna osposobljenost <strong>za</strong><br />
obavljanje odredjenog <strong>za</strong>nimanja ili dijela <strong>za</strong>nimanja, a ne nivo<br />
stručnog obrazovanja. Stiče se na temelju verifikovanih dijelova<br />
obrazovnih <strong>programa</strong>. Lice koje je steklo kvalifikaciju može steći nivo<br />
stručnog obrazovanja ako ovlada razlikom između standarda znanja <strong>za</strong><br />
kvalifikaciju i standarda znanja po obrazovnom programu. U<br />
sadržajnom dijelu preklapa se sa stručnim kompetencijama.<br />
Praktično obrazovanje obuhvata praktičnu nastavu koja se organizuje i<br />
izvodi u objektima škole ili van škole, praktičnu obuku koja se<br />
organizuje i izvodi u radnom procesu i profesionalnu (ferijalnu) praksu,<br />
koja se organizuje i izvodi nakon <strong>za</strong>vršetka nastavne godine.<br />
Profesionalnu praksu pohađaju samo učenici koji praktičnu nastavu<br />
izvode u školskoj radionici.<br />
Ispitni katalozi određuju standarde znanja koji se provjeravaju i<br />
ocjenjuju na praktičnom, <strong>za</strong>vršnom i stručnom ispitu. Predmetnim<br />
programom (katalogom znanja) se definišu sadržaji i ciljevi predmeta.<br />
Predmetni program se izrađuje <strong>za</strong> svaki predmet iz nastavnog plana.<br />
42
18. PRILOZI<br />
18.1. Brojno stanje odjeljenja i učenika po područjima rada<br />
-period od školske 1997/1998. do 2001/2002. godine-<br />
Područje rada<br />
1997/1998. 1998/1999. 1999/2000. 2000/2001. 2001/2002.<br />
Odj učen. Odj.j Učen Odj učen. Odj učen. Odj Učen.<br />
1. Mašinstvo i obrada<br />
metala<br />
147 3632 133 3295 156 3805 149 3578 131 3177<br />
2. Saobraćaj 32 973 35 1113 24 783 27 823 25 771<br />
3. Elektrotehnika 128 3549 129 3418 136 3612 136 3678 136 3708<br />
4. Geodezija i<br />
građevinarstvo<br />
22 528 22 536 25 572 24 513 20 433<br />
5. Geologija,rudarst<br />
i metalurgija<br />
7 158 5 134 7 141 5 102 4 65<br />
6. Hemija,nemetali<br />
grafičarstvo<br />
16 388 10 253 13 277 13 285 14 310<br />
7. Tekstilstvo<br />
kožarstvo<br />
15 370 15 419 14 373 13 349 9 260<br />
8. Poljoprivreda,<br />
proizvodnja<br />
36 846 31 732 39 868 37 864 37 817<br />
i prerada hrane<br />
9. Šumarstvo 8 149 6 107 5 88 5 90 5 88<br />
10. Zdravstvo,farmac.<br />
soc.<strong>za</strong>štita<br />
35 1252 40 1448 50 1723 57 1895 62 2087<br />
11. Gimnazija 298 8529 311 9009 15 9448 336 9607 329 9484<br />
12. Trgov.ugost.i turi<strong>za</strong>m 173 5164 165 4899 192 5717 194 5649 168 4848<br />
13. Ekonomija, pravo i<br />
administracija<br />
87 3068 88 3184 97 3486 102 3488 106 3316
14. Muzička umjetnost 14 236 17 237 20 262 19 242 27 232<br />
15. Likovna umjetnost 4 115 6 115 4 104 7 109 5 103<br />
16. Lične usluge 13 481 16 589 16 538 15 493 16 535<br />
S V E G A 737 20909 713 20375 798 22349 803 22158 806 22048<br />
Ukupno 1035 29438 1024 29384 1113 31797 1139 31765 1135 31532<br />
44
18.2. Statistički pregled broja ne<strong>za</strong>poslenih <strong>za</strong> pojedine<br />
obrazovne profile srednjih škola 1<br />
Zanimanja III stepena stručne spreme Ukupan broj<br />
Prodavac 4382<br />
Kelner 1562<br />
Automehaničar 1451<br />
Mehaničar, mašinista, mašinbravar 675<br />
Krojač 1653<br />
Metalostrugar 823<br />
Frizer <strong>za</strong> žene 661<br />
Elektroinstalater 523<br />
Elektromehaničar 535<br />
Autoelektričar 507<br />
Vo<strong>za</strong>č drumskog vozila 428<br />
Zanimanja IV stepena stručne spreme Ukupan broj<br />
Maturant gimnazije 2248<br />
Ekonomski tehničar 1586<br />
Mašinski tehničar- konstruktor 1253<br />
Mašinski tehničar- tehnolog 882<br />
Komercijalni tehničar 823<br />
Knjigovođa 608<br />
Inkorespodent 536<br />
Turistički i ugostiteljski tehničar 578<br />
Turistički tehničar 540<br />
Trgovački tehničar 644<br />
Elektroenergetski tehničar 787<br />
Kulturološki tehničar 470<br />
Učitelj i saradnik u nastavi 401<br />
18.3. Mišljenje nastavnika, učenika i roditelja o kvalitetu<br />
postojećih <strong>nastavnih</strong> <strong>planova</strong> i <strong>programa</strong> 2<br />
a) Karaktersitike aktuelnih <strong>programa</strong><br />
Karakteristike <strong>programa</strong> Dovoljno Nedovolj.<br />
Nemam<br />
određeno<br />
mišljenje<br />
1 Informator “Kuda poslije srednje škole” Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje Republike Crne Gore<br />
2002/2003.<br />
2 Rezultati sprovedene ankete u jednom broju stručnih škola u aprilu 2002. godine
1. Uvažavaju individualne sposobnosti,<br />
sklonosti i razvojne potrebe učenika<br />
25, 8 54, 0 20, 2<br />
2. Osposobljavaju učenike <strong>za</strong> stalno<br />
samoobrazovanje<br />
30, 3 47, 4 22, 3<br />
3.Uvažavaju aktivnu ulogu nastavnika 28, 2 49, 2 22, 6<br />
4.Omogućavaju nastavniku da primj.<br />
savremene metode rada<br />
13, 1 64, 6 22, 3<br />
5.Sadržaji (gradivo) su usklađeni po<br />
predmetima i razredima<br />
28, 7 54, 4 16, 9<br />
6. Uvažavaju savremene <strong>za</strong>htjeve i<br />
uslove <strong>za</strong>pošljavanja u određenim 11, 0 64, 9 24, 1<br />
<strong>za</strong>nimanjima<br />
b) Odnos opšteobrazovnog i stručnog dijela <strong>programa</strong><br />
Kategorije ispitanika 1 2 3 4<br />
Nastavnici 23, 85 63, 85 6, 15 6, 15<br />
Učenici 18, 20 58, 02 10 ,09 13, 69<br />
Roditelji 26, 77 57, 87 6, 30 9, 06<br />
Modaliteti odgovora:<br />
1. Odnos je primjeren <strong>za</strong>htjevima <strong>za</strong>nimanja<br />
2. Trebalo bi povećati učešće stručnog dijela<br />
3. Trebalo bi povećati učešće opšteobrazovnog dijela<br />
4. Nemam određeno mišljenje<br />
c) Struktura <strong>za</strong>nimanja u novim nastavnim planovima i programima<br />
Kategorije ispitanika 1 2 3<br />
Nastavnici 27, 69 53, 59 18, 72<br />
Učenici 43, 96 27, 75 28, 29<br />
Roditelji 50, 39 25, 59 24, 02<br />
Modaliteti odgovora:<br />
1. Objedinjavanje <strong>za</strong>nimanja jer to omogućava lakše<br />
<strong>za</strong>pošljavanje<br />
2. Usitnjavanje, čime se obezbjeđuje veća osposobljenost <strong>za</strong><br />
određene poslove<br />
3. Nemam određeno mišljenje<br />
46
18.4. Nastavni planovi nekih <strong>za</strong>nimanja stručnog obrazovanja<br />
u pojedinim zemljama<br />
Slovenija<br />
Nastavni plan mašinske škole, <strong>za</strong>nimanje mehaničar<br />
Redni<br />
broj<br />
Predmeti II II III<br />
Ukupan<br />
godišnji br.<br />
časova<br />
1. Slovenački jezik i književnost 4 3 3 350<br />
2. Umjetnost 1 - - 35<br />
3. Matematika 3 3 - 210<br />
4. Društvena znanja 2 2 - 140<br />
5. Fizički odgoj 2 2 2 210<br />
6. Osnove mašinstva 4 2 2 315<br />
7. Nauka o mašinama 2 2 3 245<br />
8. Tehnologija 4 2 3 315<br />
9. Praktična nastava 6 14 16 1260<br />
Švajcarska<br />
Nastavni plan elektrotehničke škole, <strong>za</strong>nimanje elektroničar<br />
Redni<br />
broj<br />
Predmeti<br />
Nivo G- osnovni<br />
<strong>za</strong>htjevi,<br />
Nivo E- prošireni<br />
<strong>za</strong>htjevi,<br />
ukupan broj časova<br />
ukupan broj časova<br />
1. Osnovi radne tehnike 120 200<br />
2. Osnovi prirodnih nauka 160 200<br />
3. Tehnički engleski 80 120<br />
4. Tehnika radnih mater. i 160 160<br />
crtačka tehnika<br />
5. Elektrotehnika 200 280<br />
6. Elektronika 200 320<br />
7. Digitalna i infF. tehnika 20 280<br />
8. Otvorena oblast 120 120<br />
9. Opšteobrazovna nastava 480 480<br />
10. Gimnastika i sport 240 280<br />
Ukupno 1960 2440<br />
Austrija<br />
47
Nastavni plan više srednje škole, oblast mašinogradnja, smjer opšta<br />
mašinogradnja<br />
Redni<br />
broj Stručni predmeti<br />
Broj časova nedjeljno po<br />
godinama<br />
II II III IV V Zb.<br />
1. Mehanika 3 3 3 3 2 14<br />
2. Proizvodna tehnika 3 2 2 2 3 12<br />
3. Mašinski elementi - 3 5 - - 8<br />
4. Elektrotehnika i elektronika - - 2 2 2 6<br />
5. Mjerna tehnika, tehnika upr. i - - - 2 2 4<br />
regulacija<br />
6. Ekonomsko obr. i pogonska tehnika - - - 2 3 5<br />
7. Hidraulične mašine - - - 2 3 5<br />
8. Klipne mašine - - - 3 - 3<br />
9. Prenosna tehnika - - - 3 - 3<br />
10. Energ. Tehn. i očuvanje životne - - - - 3 3<br />
sredine<br />
11. Konstrukcione vježbe 3 2 3 3 5 16<br />
12. Laboratorija - - - 3 3 6<br />
13. Radionička laboratorija - - - 3 3 6<br />
14. Radionica 9 9 9 - - 27<br />
Ukupno 18 19 24 28 29<br />
Njemačka<br />
Nastavni plan trogodišnje stručne škole, <strong>za</strong>nimanje stolar<br />
Redni Stručni predmeti<br />
Broj časova<br />
broj<br />
nedjeljno<br />
Broj časova po godinama<br />
II II III i II III Zb.<br />
1. Političko obrazovanje 3 3 2 30 30 20 80<br />
2. Njemački jezik i komunikacija 3 2 3 30 20 30 80<br />
3. Stručni engleski 3 3 2 30 30 20 80<br />
4. Privredno obrazovanje 2 3 3 20 30 30 80<br />
5. Račun 3 3 4 30 30 40 100<br />
6. Kompjuterske tehnologije 3 4 3 30 40 30 100<br />
7. Stručna znanja 5 5 6 50 50 60 160<br />
8. Primijenjena matematika 3 2 3 30 20 30 80<br />
9. Tehničko crtanje sa 8 8 8 80 80 80 240<br />
konstruisanjem<br />
10. Praktična nastava 9 9 8 90 90 80 260<br />
Ukupno 42 42 42 420 420 420 1260<br />
Izborni vannastavni sadržaji<br />
1. Religija 2 2 2 20 20 20 60<br />
2. Kultura življenja 2 2 2 20 20 20 60<br />
3. Tehnike restauracije 4 4 4 40 40 40 120<br />
48